VII/146, 13. sijenja 2,,5.

21

sloboda stvaralatvu

Sloboda------------stvaralatvu!
festival slobodne kulture: http://www.slobodastvaralastvu.net
U principu umjetniko se djelo uvijek moglo reproducirati. No, mehanika reprodukcija umjetnikog djela predstavlja neto novo. (...) Prisustvo originala uvjet je za pojam autentinosti. (...) Prvi puta u svjetskoj povijesti mehanika reprodukcija emancipira umjetniko djelo od parazitske ovisnosti o ritualu. Reproducirano umjetniko djelo postaje jo u veoj mjeri djelo oblikovano za umnoavanje. (...) U trenutku kada kriterij autentinosti prestane biti primjenjiv na umjetniku produkciju, ukupna funkcija umjetnosti bit e izokrenuta. Umjesto da se temelji na ritualu, umjetnost se poinje temeljiti na drugoj praksi - politici.
Walter Benjamin, Umjetniko djelo u doba mehanike reprodukcije, 1936.

U veini drutava publika nije u izravnom kontaktu s kulturnim aktivnostima, nego o njima doznaje iz medija. (...) Prava umjetnika produkcija prestala je biti vana jer svojom difuzijom moe dosegnuti vrlo ogranienu publiku. Distribuirati dvije tisue kopija u velikom modernom gradu isto je kao opaliti metak u zrak i ekati da golub padne, rekao je Nam June Paik. (...) Trenutno je umjetniki rad kombinacija rezultata procesa koji poinje realizacijom (tradicionalnog) rada i nastavlja dok se taj rad ne pretvori u materijal koji prenose mediji. Mi predlaemo rad u kojem moment proizvodnje nestaje. Na taj nain bit e jasno da su umjetnika djela pozadina za pokretanje aparata medija.
Eduardo Costa, Raul Escari, Roberto Jacoby, Manifest medijske umjetnosti, Buenos Aires, srpanj 1966. Karl Beveridge and Carol Cond, It's Still Privileged Art, 1976, detalj

Malo je zakona danas koji gotovo sve graane, gotovo svih razvijenih i zemalja u razvoju, dvadeset etiri sata dnevno, sedam dana u tjednu dri - kriminalcima. Ti okorjeli kriminalci sluaju i kopiraju mp3-ice, gledaju i razmjenjuju divx-e ili koriste ilegalne kopije softvera. Slovo zakona koji oni svakodnevno kre je globalno harmonizirana pravna regulacija intelektualnog vlasnitva i autorskih prava. Slovo zakona koje je inicijalno trebalo suzbiti stvaranje monopola na tritu i omoguiti kreativnim pojedincima da ive od svojih kreacija, zateklo nas je danas u situaciji gdje jedna nacionalna industrija zabave i jedna jedina softverska korporacija svojim proizvodima apsolutno dominiraju globalnim tritem zabave i raunalnih operativnih sustava. Progresivna ideja zatite drutvenog intelektualnog napretka i podrke kreatvnoj produkciji postala je u samo dva stoljea iskljuivo instrument oploivanja krupnog kapitala. U sluaju proizvodnje lijekova situacija je bitno ozbiljnija, pa se tako nerazvijena drava pogoena epidemijom mora sluiti

lukavim trikovima, poput proglaavanja elementarne nepogode, da ne bi plaanjem legalnih dadbina farmaceutskim multinacionalnim korporacijama bankrotirala, a da bi u isto vrijeme izlijeila svoje bolesne graane. Znanstvena istraivanja nedostupna su zatvorenim krugom distribucije asopisa u vlasnitvu nekoliko velikih multinacionalnih korporativnih izdavaa. Farmeri Treeg svijeta blokirani su patentiranim genetski modiciranim sjemenjem korporacija. Jasnu granicu koje ovo slovo zakona iscrtava izmeu proizvoaa i potroaa, privilegiranih i potlaenih, bogatih i siromanih, razvijenih i nerazvijenih mogue je promiljati kao politiki problem iskljuivo ekonomske globalizacije, teorijski problem vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju i monopolom nad tehnolokim razvojem, pitanje kolektivne prirode intelektualnog stvaralatva, san avangardne umjetnosti o nerazluivosti proizvoaa i potroaa i elje da se umjetnost ostvari kao praksa svakodnevnog ivljenja ili, jednostavno, objedinjeno u formi festivala pod parolom: Sloboda stvaralatvu!

Osim gdje je drugaije naznaeno, svi sadraji u ovom newsletteru objavljenu su pod licencom Creative Commons Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima.

cmyk

22

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

sloboda stvaralatvu
Da bismo raspravljali o krivotvorini, moramo referirati na original. U sluaju Burena, Mosseta, Toronija, gdje je originalni rad? Tko moe rei nisu li od poetka slikali platna jedan drugoga? A ako sva platna usporedimo s vertikalnim trakama, a njih s krunicama, a sve njih s regularnim otiscima, tko moe kao autora razlikovati Burena od Mosseta ili Toronija? Meu tim platnima postoji apsolutni identitet, bez obzira tko im je autor. Stvarno ili lano su pojmovi koji tu ne mogu biti primijenjeni. Prvi put slikarstvo jest. Umjetnost postoji kakva jest i bilo bi beskorisno usporeivati umjetnost i slike Burena, Mosseta ili Toronija.
Michael Claura, tekst objavljen kao pamet dijeljen u jesen 1967.

Ponavljanje takoer uklanja kvalitetu objekta kao jedinstvenog umjetnikog rada, bez obzira kakav on bio, koji bi jednog dana umjetnost mogla obnoviti. Prvi korak je sistematsko ponavljanje jedne jedine stvari, to je najjednostavnji nain nerazvoja. (...) injenica ponavljanja mora sadravati totalnu depersonalizaciju predstavljene stvari i ne smije postati ritual ija bi jedina funkcija bila resakralizacija umjetnosti.
Georges Boudaille, intervju s Danielom Burenom Umjetnost vie nema opravdanja ili svoenje rauna, Les Lettres Francaises, oujak 1968

Subjekt je umjetnost, cilj uiniti umjetnost slobodnom. Umjetniki svijet zaudara. Sastavljen je od ljudi koji kolektivno kopaju po smeu. Sada se ini da je trenutak da se kolektivno smee izbaci iz sustava. (...) Konceptualni umjetnik zamilja istu umjetnost bez materijalne baze, koncipranu jednostavno kao raanje novih ideja - umjetnost koja idealno zamilja i koja nije Monopoly niti nedjeljni bejzbol, nego igra bez lopte, palice, gravitacije, kocke ili novca. Ona je slobodna kao i seks, s minimumom od dvoje ljude (subjekt/objekt, unutra/van, yin/yang, poiljatelj/primatelj; ljudi koji se meusobno fotograraju samo da bi dokazali da postoje), svatko je moe igrati i stvarati pravila u igri.
Dan Graham, napomene na Otvorenom sasluanju skupine Art Workers Coalition, travanj 1969., kasnije objavljene u publikaciji Art Workers Colition Otvoreno sasluanje na temu to bi trebao biti program umjetnikih radnika u odnosu na reformu muzeja i uspostavljanje programa otvorene koalicije umjetnikih radnika

Hans Hacke, MOMA - Poll, 1970.

Politika ekonomija zajednikih dobara*

Yochai Benkler Zajednika OSNOVNA infrastruktura Da bismo ubrali koristi od slobode i inovacije koje omoguuje umreena informacijska ekonomija, moramo pored privatnovlasnike infrastrukture izgraditi osnovnu infrastrukturu u zajednikom posjedu. Takva zajednika infrastruktura protezat e se od samog zikog sloja informacijskog okruenja do njegovog logikog i sadrajnog sloja. Ona se mora proiriti tako da svaka osoba ima skup resursa za prvi ili krajnji sluaj koji e toj osobi dati mo da proizvodi informacije, znanje i kulturu i da ih svakome priopava. Ne moraju sve komunikacije i sva sredstva informacijske proizvodnje biti otvorena. Ali mora postojati neki dio svakog sloja koji svatko moe koristiti, a da ne mora od bilo koga drugoga traiti doputenje. To je nuno kako bi uvijek ostao otvoren neki prolaz za osobu ili skupinu da artikulira, kodira i prenosi to god on ili ona, oni ili one ele komunicirati - bez obzira koliko rubno ili netrivo to bilo. Primarne strategije za izgradnju zajednike osnovne infrastrukture su: Otvoreni ziki sloj treba izgraditi uvoenjem otvorenih beinih mrea, odnosno zajednikim dobrom u frekvencijskom spektru. Otvoreni logiki sloj treba poticati sustavnim politiko-stratekim preferiranjem otvorenih protokola i standarda pred zatvorenima i podrkom platformama zasnovanima na slobodnom softveru koje nijedna tvrtka i nijedna osoba ne mogu jednostrano kontrolirati. Jo je vanije odustajanje ili odbijanje da se donesu mjere prinude koje preferiraju vlasnike sustave pred otvorenima. Tu se ubrajaju patenti na softverske platforme i novonastajui skup mehanizama parasustava autorskog prava kao to je ameriki Zakon o autorskom pravu u digitalnom mileniju v. 2 [Digital Millenium Copyright Act], koji ima za cilj zatvaranjem logikog sloja Interneta ouvati industrijske poslovne modele Hollywooda i glazbene industrije. Otvoreni sadrajni sloj. Ne mora sav sadraj biti otvoren, ali prava intelektualnog vlasnitva estoko su se otela kontroli u proteklom desetljeu, irei se u opsegu i sili kao nikada prije. urno se trai vraanje nekih od pravila koja imaju za cilj podrati poslovne modele dvadesetoga stoljea. Ti zakoni su doneeni kao odgovor na snano lobiranje zainteresiranih stranaka, zanemarujui enormni potencijal da netrina proizvodnja i decentralizirana individualna proizvodnja postanu sredinje, a ne periferne komponente naeg informacijskog okruenja.

Digitalne mree nude nam priliku da pospjeimo nau produktivnost i rast, a da istodobno poboljamo nau demokraciju i poveamo individualnu slobodu.
Reformiranje organizacijskih i institucionalnih struktura koje se opiru iroko distribuiranim proizvodnim sustavima. Najraniji uspjeni model velikog razmjera bio je i jest slobodni softver, sa svojim neformalnim mreama uklopljenima u formalni institucionalni okvir copylefta i open source licenciranja. U znanosti smo svjedoci poetnih nastojanja znanstvenika da oslobode znanost od starog modela industrijske proizvodnje. Public Library of Science i Budapest Open Access Initiative prva su nastojanja u tom smjeru. Ona obeavaju da e stvoriti okvir u kojemu znastvenici - koji tako i tako rade u znanosti, recenziraju znanstvene radove i ureuju asopise manje-vie besplatno mogu upravljati svojim vlastitim sustavom izdavatva bez oslanjanja na velike znanstvene izdavae.- U izdavatvu openitije pojava Creative Commonsa donosi iznimno vaan pomoni institucionalni okvir. U neformalnoj meusobnoj komunikaciji javlja se prostor blogova kao zanimljiv drutveni prostor za slobodnu, neovisnu i iroko distribuiranu informacijsku proizvodnju. U svakom od tih sluajeva pojedinane karakteristike vrsta informacije, institucionalne prepreke interesnog uvjetovanja i drutveni obrasci koritenja poneto se razlikuju. U svakom od tih sluajeva poneto e se razlikovati i rjeenja. Ali u svim tim sluajevima svjedoci smo javljanja drutvenih i institucionalnih struktura koje pojedincima i skupinama omoguuju da proizvode informacije koje su slobodne od ogranienja koja namee potreba da se informacije prodaje kao dobra na tritu temeljenom na privatnom vlasnitvu. Nalazimo se u asu velike prilike i izazova za nau sposobnost da kreiramo politiku koja e u sredite staviti ljudska bia. Digitalne mree nude nam priliku da pospjeimo nau produktivnost i

rast, a da istodobno poboljamo nau demokraciju i poveamo individualnu slobodu. Meutim, te koristi dolaze uz cijenu po zainteresirane stranke koje su se dobro prilagodile industrijskom modelu informacijske proizvodnje i imaju potekoa prilagoditi se na umreenu informacijsku ekonomiju koja bi ga trebala odmijeniti. Te zainteresirane stranke rasteu pravo, tehnologiju i trita ne bi li predstojee stoljee oblikovali na sliku i priliku minuloga. Bila bi tragedija kada bi i uspjele. Izgradnja zajednike osnovne infrastrukture nuan je preduvjet koji bi nam trebao omoguiti tranziciju iz drutva pasivnih potroaa koji kupuju ono to im prodaje mali broj komercijalnih proizvoaa. On bi nam trebao omoguiti da se razvijemo u drutvo u kojemu svi mogu govoriti svima i u kojemu svatko moe postati aktivan sudionik u politikom, socijalnom i kulturnom diskursu.

Yochai Benkler. Ovo djelo je objavljeno pod licencom za otvoreni pristup projekta Public Library of Science i licencom Creative Commons Imenovanje. Yochai Benkler <benkler@juris.law.nyu.edu> je profesor prava na Pravnom fakultetu Sveuilita Yale. U sreditu njegovog istraivanja nalazi se uinci meudjelovanja prava, tehnologija i ekonomskih struktura na organizaciju informacijske proizvodnje i razmjene. * Odabrani odlomak iz lanka The Political Economy of Commons, 2003. Prevedeno prema odabiru iz posebnog izdanja biltena World-Information.org o intelektualnom vlasnitvu prireenom uoi Svjetskog summita o informacijskom drutvu.

cmyk

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

23

sloboda stvaralatvu
U podravanju sustavne i neograniene ekspanzije i mnoenja umjetnikih radova kao i otvorene participacije umjetnici e se uskoro nai izvan uobiajenih tranica kulture, izvan ogranienog kruga oblikovnoga da bi ih zatvorio.
Jean Clay, Studio International, 1969.

Veliki dio Situacionistike kritike potroakog drutva sastoji se u tome da se pokae koliko su suvremeni umjetnici u odbacivanju neobinog bogatstva (dodue, ne uvijek iskoritenog) razdoblja 1910-25. osueni na proizvodnju umjetnosti koja je ista kao proizvodnja bilo koje robe. Od tada su umjetniki pokreti nita vie nego imaginarni ostaci eksplozije koja se nikada nije dogodila, ali koja je prijetila - i prijeti - cijeloj strukturi naeg drutva. Rezultat tog odbacivanja i njegovih kontradiktornih posljedica (praznina elje za povratkom poetnoj erupciji) ini Situacionistiku internacionalu jedinim pokretom koji je kadar utvrditi potrebe istinskog umjetnika integrirajui opstanak umjetnosti s umjetnou ivota. Drugim rijeima, mi smo umjetnici samo utoliko to vie nismo umjetnici: mi ivimo umjetnost.
Guy Debord, 1964, L'internationale situationniste

Michael Corris, naslovnica Red Herring br.1, 1977

Arhitektura inovacije*
Lawrence Lessig Profesor prava sa NYU Yochai Benkler kao teoretiar komunikacije govori da on sustav komunikacije razmatra kao podijeljen na tri sloja. Ti slojevi su meusobno povezani; svaki ovisi o drugom; a svaka komunikacija ovisi o sva tri.Na dnu ta tri sloja nalazi se ziki sloj - ice koje povezuju telefone ili raunala: kablovi kojima se moe emitirati televizija; iznad toga dolazi logiki sloj - sustav koji kontrolira tko dobiva pristup emu ili to kuda ide; a iznad toga sadrajni sloj - stvari koje se kazuju ili biljee unutar danog sustava komunikacije.E pa svaki od tih slojeva moe u naelu biti kontroliran ili slobodan. Oni su slobodni ako su organizirani u zajedniko dobro - organizirani tako da bi svatko mogao ostvariti pristup pod jednakim uvjetima, bilo da ga plaa (uz utvrenu i neutralnu cijenu) ili ne. Oni su kontrolirani ako su vlasnitvo nekoga drugoga - nekoga tko ima pravo da iskljui, odnosno dopusti pristup na osnovu njegovih ili njenih subjektivnih razloga.I ovisno o tome jesu li ti slojevi slobodni ili kontrolirani razlikuje se i sustav komunikacija koji oni grade... Internet je komunikacijski sustav. On takoer ima ta tri sloja. Na dnu, u zikom sloju, su ice i raunala, odnosno ice koje povezuju raunala. Ti resursi su vlasnitvo. Vlasnici imaju potpunu kontrolu nad onim to ine sa svojim icama i raunalima ili icama koje povezuju kompjutere. Vlasnitvo upravlja ovim slojem.Na ziki sloj oslanja se logiki sloj - protokoli koji pokreu net. Postoji vie protokola koji su svi baeni u isti ko zvan TCP/IP. U njihovoj je biti sustav za razmjenu datagrama, ali ako se iskljuivo usredotoimo na bit isputamo iz vida neto znaajno o tom sustavu. Jer u sri tog logikog sloja je naelo oblikovanja mrea. U sri oblikovanja Interneta je ideal zvan end-to-end [e2e], od-krajnje-toke-do-krajnje-toke. Prvotno deniran od tvoraca mree Jeromea Saltzera/Davida Reeda/Davida Clarka, od-krajnje-toke-do-krajnje-toke znai izgradimo mreu tako da je inteligencija smjetena na krajnjim tokama, dok mrea ostaje jednostavna. Jednostavne mree, pametne aplikacije... To znai da je ovaj sloj ove mree - to svojstvo mree koje ju razlikuje od svega to je prethodno izgraeno - izgradio tu mreu u zajedniko dobro. Slobodno se moglo pristupiti toj mrei i dijeliti njene resurse. Protokoli su projektirani za dijeljenje, a ne ekskluzivno koritenje. Razlikovanje/diskriminiranje, koje je u sri sustava vlasnitva, nije bilo mogue u sri ovog sustava. Ovaj je sustav kodiran tako da bude slobodan. To je njegova narav.Tako se na ziki sloj oslanja logiki sloj koji je slobodan. I onda na taj sloj se oslanja sadrajni sloj koji je i slobodan i kontroliran. Slobodni dio je sav onaj sadraj koji se nalazi u javnoj domeni. injenice, podatci, naputeno vlasnitvo, neotkriveni pokradeni sadraji - to je sadraj koji je otvoren da ga se uzme i kojeg se otvoreno uzima. Ali on takoer ukljuuje dio koji je predodreen da bude otvoren: softver otvorena kda ili slobodni softver, predodreen da bude slobodan.Taj slobodni resurs ini vie od toga da odrava ili gradi svoju kulturu; taj slobodni resurs nas ujedno ui kako taj resurs mree funkcionira, odnosno kako je slobodan. Podjednako kao to svaka web stranica prikazuje i nosi svoj izvorni kd, tako da se njen izvorni kd moe kopirati i modicirati za razliite prikaze.Taj slobodni sadraj postoji skupa sa sadrajem koji je kontroliran. Softver koji se prodaje; digitalni sadraj - glazba, lmovi, estitke - koji je kontroliran. Moete se spojiti na mp3.com i sluati glazbu koja je slobodna; moete se spojiti na amazon.com i itati knjigu koja je kontrolirana. Mrea ba ne brine o tome kakva se

Lawrence Lessig. Ovaj odabrani odjeljak dio je lanka koji je objavljen u hrvatskom pijevodu - na www.gnupauk.org - pod GNU Opom javnom licencom. Lawrence Lessig <lessig@pobox.com> je profesor prava na Pravnom fakultetu Sveuilita Stanford. Pokreta je projekta Creative Commons. Njegova knjiga Kd i drugi zakoni kiberprostora netom je obajvljena u Hrvatskoj. * Odabrani odlomak iz lanka Arhitektura inovacije, 2003. Prevedeno prema odabiru iz posebnog izdanja biltena World-Information.org o intelektualnom vlasnitvu prireenom uoi Svjetskog summita o informacijskom drutvu.

spajanja dogaaju. Ona je neutralna prema spajanjima, a rezultat te neutralnosti je mjeavina. To je dakle slika kompleksnosti koju nazivamo Internet. Na dnu je ziki sloj koji je kontroliran; na njega se oslanja logiki sloj koji je slobodan; a na ta dva sloja oslanja se sadrajni sloj koji mijea slobodno i kontrolirano. Ta kompleksnost tvori zajedniko dobro. A to zajedniko dobro bilo je mjesto nekih od najizvanrednijih inovacija kojima smo bili svjedoci. Ne samo inovacija u smislu .com-a, nego inovacija u nainima kako ljudi interagiraju, inovacija u nainima kako se iri kultura i, najvanije, inovacija u nainima kako se izgrauje kultura. Inovacija Interneta - ugraena u njegovu arhitekturu - inovacija je u nainima kako se kultura stvara. Neka .com gori, to nije ni najmanje vano za inovaciju. Kljuno svojstvo tog novog

Prvotno deniran od tvoraca mree Jeromea Saltzera/Davida Reeda/Davida Clarka, od-krajnjetoke-do-krajnje-toke znai izgradimo mreu tako da je inteligencija smjetena na krajnjim tokama, dok mrea ostaje jednostavna. Jednostavne mree, pametne aplikacije...

prostora niska je cijena digitalnog stvaralatva, te niska cijena isporuivanja onoga to se stvara... Usred smo procesa kojim se, kroz pravo i kroz tehnologiju, mijenjaju ta svojstva te poetne arhitekture. Budui da vjerujemo da se cijelim svijetom najbolje upravlja kada je podijeljen meu privatnim vlasnicima mi mijenjamo arhitekturu neta kako bismo omoguili da ga se dijeli i kontrolira; budui da vjerujemo da se cijelim svijetom najbolje upravlja kada je podijeljen meu privatnim vlasnicima mi irimo i potiemo kontrolu nad sadrajem putem zakona o intelektualnom vlasnitvu: budui da vjerujemo u ono to nam govori naa ideologija, mi Internet preobraavamo tako da odgovara toj ideologiji. A da nismo ni zastali da to shvatimo, a da nismo ni odvojili trenutak da bismo vidjeli kako bi to zbilja moglo djelovati. Mi smo kartogra koji nakon to naiu na grad koji se ba ne uklapa u nau mapu - dodatna zgrada ovdje, neoekivana rijeka ondje idu preobraziti grad da bi bili sigurni da e se uklopiti u kartu.

cmyk

24

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

sloboda stvaralatvu
S osjeajem mobilnosti i promjene koji prevaladava u naem vremenu umjetnici se zanimaju za naine brze razmjene ideja, a ne za njihovo balzamiranje u objekte. Publika je stalno bombardirana snanim vizualnim imaginarijem, u novinama i asopisama, na televiziji i u kinu. Umjetnik se sigurno ne moe natjecati s ovjekom na mjesecu u dnevnom boravku. To je stvorilo dvosmislenu i ironinu poziciju u kojoj umjetnike mui dilema to mogu uiniti sa suvremenim medijima to bi dosegnulo puno vie ljudi nego umjetnika galerija. (...) Intelektualna klima, u koju spadaju Marcel Duchamp, Ad Reinhardt, Buckminster Fuller, Marshall McLuhan, I Jing, Beatlesi, Claude LviStrauss, John Cage, Yves Klein, Herbert Marcuse, Ludwig Wittgenstein te teorije informacije i dokolice, neizbjeno pridonosi sloenosti situacije. Ona je jo bogatija za posljedice, primjerice, Dade i, odnedavno, happeninga, pop arta i minimalizma. U suvremenom umjetnikom svijetu reprodukcijom i irenjem informacija putem periodike, televizije, lma, satelita i mlaznog aviona, danas umjetnici mogu raditi doista internacionalno i razmjenjivati ideje s istomiljenicima. Problem povijesti umjetnosti tko je neto uinio prvi iz sata u sat postaje sve besmisleniji. (...) Sve je oitije da su posljedice za etablirani sustav nesagledive. Na primjer, itava kultura kolekcioniranja e vjerojatno postati zastarjela, i to e muzeji uiniti s radom koji se nalazi na dnu mora, u pustinji Kalahari, na Antarktiku ili na dnu vulkana? Kako e muzej uvoditi nove tehnologije kao svakodnevni dio kustoskog posla?
Kyanston McShine, kustos izlobe Informacije, MOMA, New York, 1969, uvodni tekst kataloga

O izlobi
Ne prikazuje se puno umjetnikih proizvoda, malo je prikazivanja diamovskih i drugih umjetnikih alata, prikaz konteksta suhoparan je i primjereniji izmiljenom Muzeju digitalnih tehnologija nego umjetnikoj galeriji, no tko bi ita od toga uope i oekivao od izlobe imena Sloboda stvaralatvu! u tiskari imena Borba. U tiskari se, naravno, tiska. I ovom prilikom svaki je posjetitelj pozvan da obue radniku kutu i da tiska na situ, fotokopirnom aparatu, CD prilici ili peglom na daski za peglanje. Neka se svatko slobodno igra s otkrivanjem izvornog kulturnog koda, bez straha od RIAA-e, MPAA-e, ZAMP-a, HUZIP-a ili Metallice. Svi sadraji dani su na slobodnu upotrebu, pravno valjaniih licenci i neprocjenjive vrijednosti. Arhiviranje svjetske kulturne batine, kao i proizvodnja novih kulturnih i tehnikih sadraja djelo je milijuna ljudi irom svijeta koji kroz suradnju na projektima poput GNU.org, Wikipedija, Gutenberg, Archive.org, MIT OpenCourseWare ili Creative Commons: ine dostupnima djela Sergeja M. Eisensteina, brae Lumire, Mozarta, Bacha, Shakespeara, Kafke, Einsteina, da Vincija, Ivane Brli Maurani ili brae Grimm stvaraju najveu enciklopediju ikad napisanu otvaraju gradiva najelitnijih svjetskih univerziteta stvaraju slobodni softver sposoban odraditi najzahtjevnije zadae te uspostavljaju sistem pravne zatite takvoj suradnji kako bi i u budunosti znanje i ideje bile slobodne za razmjenu. Svatko je dobrodoao sudjelovati u predstavljenim projektima i slobodan odnijeti dio te batine na CD-u, fotokopiji ili zakrpi, te kasnije isto kopirati i pokloniti svom prijatelju i susjedu.

Nade da e konceptualna umjetnost moi izbjei opu komercijalizaciju i destruktivni progresivni pristup modernizma u najveoj su mjeri bile neutemeljene. inilo se 1969. da nitko, ak ni publika eljna novoga, nee doista platiti, ili bar ne puno, za hrpu fotokopija koje se odnose na neki dogaaj koji je proao ili nikada nije bio izravno doivljen, na fotograje koje dokumentiraju neku efemernu situaciju ili stanje, na projekt za rad za koji nikada nije bilo planirano da bude dovren, na rijei izgovorene, ali ne i snimljene, i zato se inilo da su ti umjetnici prisiljeni osloboditi se tiranije statusa robe i trine orijentacije. Tri godine kasnije, glavni konceptualni umjetnici prodaju svoje radove za velike iznose po galerijama SAD-a i Evrope i zastupaju ih (i jo manje oekivano - izlau ih) najprestinije galerije. Oito, kakva se god minorna revolucija u komunikaciji dogodila procesom dematerijalizacije objekta (radovi koji se lako alju potom, radovi za asopise i kataloge, prije svega umjetnost koja se moe pokazati jeftino i nenametljivo na milijun mjesta istodobno), umjetnost i umjetnici u kapitalistikom drutvu i dalje ostaju luksuz.
Lucy R. Lippard, poovor u est godina: dematerijalizacija umjetnikog objekta od 1966 do 1972, New York, Praeger, 1973.

Nema umjetnika koji bi bili imuni na uinke i utjecaje drutveno-politikog vrijednosnog sustava drutva u kome ive i iji su dio sve kulturne agencije, bez obzira znali oni za ta ogranienja ili ne (umjetnici i umjetniko djelo su u znakovima navodnika zato to su to predikati s vrijednosim konotacijama koje svoju valutu izvlae iz relativnog ideolokog okvira zadane skupine kulturne moi).
Hans Haacke, Umjetnost drutvu, drutvo umjetnosti, ICA, London, 1974.

GNU GNU (http://www.gnu.org) okuplja zajednicu razvijatelja i zagovaratelja ideje slobodnog softvera. Ideja slobodnog softvera nastala je 1984. kada je Richard Stallman napisao i objavio GNU (en. GNU's Not Unix, GNU Nije Unix) manifest i poziv razvijateljima softvera irom svijeta na suradnju u razvoju softvera koji e omoguavati svojim korisnicima sljedee slobode: pokretanje programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0). prouavanje rada programa, i prilagodbe istog korisnikovim potrebama (sloboda 1). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. distribuiranja kopija i presnimaka, da bi mogao pomoi svojim blinjima (sloboda 2). poboljavanje programa i ustupanje preinaka javnosti, za blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu je preduvjet za to. U svrhu zatite tako napisanog programskog koda bilo je potrebno kreirati i pravni dokument, licencu, koja e u stvarnim trino-pravnim okolnostima garantirati konitunuitet slobodne razmjene koda. GNU Opa Javna Licenca (engl. GNU General Public Licence) pokazala se kao pravni kamen temeljac zajednice slobodnog softvera, koja danas broji nekoliko desetaka milijuna korisnika i razvijatelja te industriju s godinjim prometom od nekoliko milijardi dolara. Globalni uspjeh

suradnikog modela razvoja slobodnog softvera uinio je GNU GPL moguim modelom ire kulturne produkcije te inspirirao cijeli niz drugih inicijativa poput Wikipedia.org, CreativeCommons.org, Archive.org i dr. Center for the Public Domain Pojam javna domena ili javna sfera denirana je - ponajprije u anglosaksonskoj socijalno-teorijskoj, politiko-ekonomskoj i pravnoj debati - kao skupnost svih oblika javnih i zajednikih dobara. Kritino moralno i politiko pitanje javnih dobara postavlja se danas na podruju nematerijalnog, intelektualnog vlasnitva gdje su nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije proizvodnje i razmjene dobara rijeile znanstvene i kulturne tvorevine veine materijalnih ogranienja koja su postavljali njihovi dosadanji mediji materijalnog zapisa papir su zamijenili bitovi. A jednom kada je rijeeno pitanje opeg pristupa infosferi i vjerodostojne reproduktibilnosti, oslobaaju se dva latentna ekonomska svojstva tih tvorevina kao intelektualnih dobara: ona su neiscpiva i ona su neiskljuiva. Meutim, industrije - lmska, glazbena, softverska, faramaceutska, biomolekularna itd. - da bi odgovorile na izazov digitalnih tehnologija i nastavile ekonomski iskljuivo eksploatirati intelektualno vlasnitvo - produenom zatitom autorskog prava i tehnolokom kontrolom sve

GNU Center for the Public Domain Projekt Gutenberg

cmyk

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

25

sloboda stvaralatvu
Postav izlobe
A fotokopirati: Free culture L.Lessiga, Rego I.B.Maurani, odabrane pojmove wikipedie, znanstvene lanke, slobodnu softversku dokumentaciju, to ita izdanja, partiture starih majstora, fanzine... B priti: Wikipediju (offline), 9600 knjiga sa gutenberg.org, GNU/Linux distribucije, Krstaricu Potemkin, Night of the living dead, kolekciju brick animation filmova s Archive.org, EGOBOO.bits i Loca Records izdanja....

E D A

C peglom otisnuti: pingvine, CC-e, egobooe, avole, gnuove... D na situ otisnuti: A-ove, pingvine, CC-e, egobooe, avole, gnuove... E Radne kute

vie zatvaraju, ograuju i osiromauju prostor javnih znanstvenih i kulturnih dobara - zajednike batine na ijoj se dostupnosti uvijek gradila nova kultura i znanost. Center for the Public Domain (http://centerpd.org) neprotna je inicijativa koja je kljuno doprinjela otvaranju znanstvene i javne rasprave o javnoj domeni u novonastalim uvjetima njenog nestajanja u doba njene tehnoloki ostvarive ope dostupnosti. Uz srodni istraivaki institut Center for the Study of the Public Domain na Sveuilitu Duke, ona je organizirala Konferenciju o javnoj domeni koja je ve 2001. zadala osnovne kritike pojmove u aktualnoj raspravi o javnim dobrima, intelektualnom vlasnitvu i tehnolokoj promjeni. Ujedno, njene web stranice nude iscrpno polazite za daljnje prouavanje te problematike. Projekt Gutenberg Projekt Gutenberg (http://www.gutenberg.org) je prva i najopsenija zbirka besplatnih elektronskih knjiga. Projekt je 1991. pokrenuo Michael Hart s ciljem da to vei broj knjiga kojima su istekla autorska prava digitalizira te tako uini javno dostupnim. Tada je to bila prva digitalizirana knjinica na svijetu. Kad je sredinom 1990-ih internet uao u iroku upotrebu, projekt je dobio zamah i internacionalnu dimenziju te privukao stotine volontera iz razliitih zemalja. Kolekciju ini vie od 13 000 e-knjiga, vei-

nom starijih literarnih djela koja su u javnoj domeni u SAD-u. Sve se mogu besplatno downloadati i itati te nanovo distribuirati u nekomercijalne svrhe. Misija je potaknuti *SVE* zainteresirane na stvaranje e-knjiga te im pomoi u distribuciji u okviru njihovih razliitih lokalnih copyright ogranienja. Projekt Gutenberg pogone ideje, ideali i idealizam, a ne nancijska ili politika mo. Volonteri imaju gotovo neogranienu slobodu pri izboru knjiga, formata ili naina stvaranja i distribucije e-knjiga. Projekt Gutenberg ne bavi se postavljanjem standarda, tonost i format nisu uvjet - eli se potaknuti sve da alju e-knjige. Nema pristojbi ni lanstva, samo najopenitije smjernice za stvaranje e-knjiga. Cilj je osigurati to je mogue vie e-knjiga u to vie formata na to vie jezika za ljude iz itavog svijeta. Stoga stalno trae nove volontere. Svatko je dobrodoao u projekt. Svatko je slobodan raditi vlastite e-knjige na vlastiti nain. Wikipedia Wikipedia (http://www.wikipedia.org) je globalni projekt suradnikog pisanja enciklopedije na Webu pokrenut 10. sijenja 2001. godine, koji je do danas stekao status jednog od najcitiranijih i najpouzdanijih izvora informacija na Internetu. Sadraj Wikipedije je slobodan (u duhu tradicije slobodnog softvera), objavljen pod GNU Licencom za slobodnu

dokumentaciju. Na svakoj stranici Wikipedije postoji hyperlink koji dozvoljava izmjenu njenog sadraja. Koristei tu mogunost WikiWiki softvera svaki itatelj Wikipedije u mogunosti je doprinijeti razvoju cijelog projekta. Po svojoj koncepciji i realizaciji Wikipedia se pribliava svojevrsnom idealu kolektivnog, participativnog izvora informacija: podaci su javni i lako dostupni, svatko moe dodavati to eli, um u obliku netonih, nepotpunih ili zlonamjerno unesenih informacija je zahvaljujui budnom oku velikog broja dobronamjernih autora na minimumu, a pravila koja ovo omoguuju razmjerno su jednostavna te otvorena demokratskim diskusijama Wikipedijanaca (primjer pravila: lanci trebaju biti nepristrani i objektivni ukljuujui to vei broj relevantnih perspektiva na pojedini pojam). Wikipedia trenutno obuhvaa 142 enciklopedije na razliitim jezicima, a najopirnija engleska Wikipedia broji preko 360000 razliitih pojmova i preko 12000 autora. Wikipedia na hrvatskom (hr.wikipedia.org) je 25. po broju pojmova (4010), sa svega 35 autora. Archive.org Knjinice uvaju kulturne artefakte odreenog drutva i osiguravaju pristup istima. Ako i u eri digitalne tehnologije knjinice trebaju poticati obrazovanje i kolstvo, presudno je da proire ove funkcije u digitalni svijet. ak i sada, na

poetku 21. st., ne postoje opseni arhivi televizijskih ili radijskih programa. A bez kulturnih artefakata civilizacija nema pamenje ni mehanizam uenja na primjerima vlastitih uspjeha i padova. Internet Archive nastoji ouvati internet i ostale materijale "digitalnog porijekla" od nestajanja u povijesti jer je otvoren i besplatan pristup knjievnosti i ostalim tekstovima od presudne vanosti u obrazovanju i obrani otvorenog drutva. Internet Archive je digitalna knjinica internetskih stranica i ostalih kulturnih artefakata u digitalnom formatu, javni neprotni servis osnovan 1996. u San Franciscu. Poput 'zike' knjinice osigurava istraivaima, povjesniarima, studentima i iroj javnosti slobodan pristup povijesnim zbirkama u digitalnom formatu. Archive.org (http://www.archive.org) poziva na sudjelovanje: donirajte zbirci svoje digitalne dokumente. Ibiblio.org Jedna od najveih zbirki zbirk na internetu, ibiblio.org (http://www.ibiblio. org) je rezervat slobodno dostupnih informacija, ukljuujui software, glazbu, knjievnost, umjetnost, povijest, znanost, politiku i kulturalne studije. ibiblio.org je suradniki projekt Chapel Hill's MetaLaba Sveuilita North Carolina i organizacije Center for the Public Domain koji pokrenut u rujnu 2000.godine, a cilja:

Wikipedia Archive.org Ibiblio.org Creative Commons Public Library

cmyk

26

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

sloboda stvaralatvu
iriti i usavravati distribuciju open source softwarea; nastavljati programe razvoja on-line biblioteke i arhive Sveuilita North Carolina; ugostiti i podupirati projekte koji ire koncepte transparentnosti i otvorenosti novim podrujima; stvarati, iriti, usavravati, objavljivati i distribuirati istraivanja open source zajednica; iriti i usavravati stvaranje i distribuciju open source softwarea; sluiti kao model drugim open source projektima. nici mogu slobodno - a da nisu u stalnom krenju autorskog prava - koristiti, preraivati i razmjenjivati njihova djela. CC stvaraocima omoguuje da licencama pravno iskau svoju volju i zadre samo neka od standardnih, restriktivnih uvjeta autorskog prava. Poput GNU Ope javne licence za slobodni softver, Creative Commons licence imaju za cilj proiriti prostor slobodnog stvaralatva i pronalazatva, njegovu razmjenu i javnu dostupnost, ali za raznovrsne sadraje: muziku, fotograju, lm, video, knjievnost, dizajn, znanstvene tekstove... Creative Commons u uvjetima restriktivne regulacije intelektualnog vlasnitva omoguuje da kultura i znanost nastave biti ono to su uvijek teili biti: zajedniko dobro i proizvod suradnje. Kako licencirati djelo? Da biste sprijeili da vae djelo automatski bude objavljeno pod standardnim uvjetima autorskog prava, trebate izrijekom navesti uvjete pod kojima dajete svoje djelo na koritenje. Provoenje takvog izbora predstavlja dodatni napor na kojeg autori esto nisu spremni. CC pojednostavljuje taj postupak: na web stranici http://creativecom mons.org odaberete prava koja elite ustupiti, zauzvrat dobivate licencu koja potiva odabrane uvjete, koja je na vaem jeziku i usklaena s pozitivnim pravnim propisima vae drave. Licencu dobivate: 1. u obliku pravnog teksta, 2. u obliku saetka i 3. u strojno itljivom obliku. Pritom moete svoje djelo unijeti u registar ili pohraniti u neki od javnih arhiva na Internetu, ime ono postaje lake dostupno korisnicima u potrazi za slobodnim sadrajima. Naposljetku, dobivenu licencu prilaete vaem djelu. Public Library Science Znanstveno izdavatvo ima ulogu da hipoteze i rezultate znanstvenog istraivanja uini dostupnim globalnoj znanstvenoj zajednici u svrhu poboljanja znanstvene spoznaje i opeg drutvenog razvoja. Iako se ini da je razvoj globalnih informacijskih i telekomunikacijskih mrea trebao taj ideal pretvoriti u zbilju, posljednjih desetljea znanstveno izdavatvo postalo je unosni biznis gdje je vrtoglav rast cijena institucionalnih pretplata uinio najrelevantnije publikacije te najrelevantnije znanstvene spoznaje jo nedostupnijima znanstvenicima u zemaljama u razvoju, a ponegdje i u razvijenim zemljama. Pritom, paradoksalno, iznimne prote nekolicine okrupnjelih izdavaa s po nekoliko desetaka tisua publikacija nanciraju javna sredstva, i to dvostruko: prvo, kroz javnu potporu znanstvenicima, znanstvenim institucijama i istraivakim projektima iz kojih nastaju lanci koji se objavljuju u znanstvenim asopisima, a da pritom asopisi ne moraju plaati autorima; drugo, kroz javnu potporu znanstvenim i drugim javnim knjinicima koje po sve veim cijenama kupuju pretplate na asopise za svoje korisnike. Stoga u znanstvenoj zajednici posljednjih godina sve vei broj znanstvenika, knjinica i izdavaa ustaje protiv tradicionalnog znanstvenog izdavatva, zalaui se za model IZDAVATVA S OTVORENIM PRISTUPOM koji bi trebao svima omoguiti slobodan i besplatan pristup znanstvenim lanicama posredstvom Interneta kao uzvrat za javnu potporu znanosti. Kriterij otvorenog izdavatva znanstvenici ispunjavaju kada (1) svoj autorski lanak daju korisnicima na slobodno koritenje, umnaanje, distribuiranje i priopavanje javnosti i kada ga (2) odmah objave i u nekom od internetskih repozitorija otvorenoga pristupa. Naelima otvorenog pristupa rezultati javnog ulaganja u znanost trebali bi uistinu postati javno dostupni. Public Library of Science (http://www. plos.org) ogledni je primjer takvih nastojanja. U vjeri da je znanost javni resurs, taj ugledni neprotni znanstveni izdava na podruju biologije i medicine objavljuje djela znastvenika pod licencom Creative Commons Imenovanje, potujui vrijednosti znanstvene izvornosti, integriteta i ocjenjivanja. Stvarne trokove procesa znanstvenog objavljivanja snose znanstvenici, koji taj troak mogu ukljuiti u trokove znanstvenog projekta. (Premda ako znanstvenik nije u mogunosti snositi trokove, PLOS nee odustati od toga da objavi njegov rad.) MIT OpenCourseWare MIT OpenCourseWare (http://ocw. mit.edu) je inicijativa pokrenuta u okviru Massachusetts Institute of Technology kao slobodni i otvoreni edukcijski resurs za predavae, studente i osobe koje se same obrazuju. Rije je o slobodnom i otvorenom objavljivanju MIT-ovih nastavnih materijala na webu ije koritenje ne zahtijeva nikakvu registraciju, ne ukljuuje dobivanje diplome ili certikata, te ne daje pristup MIT-u. Ciljevi MIT OpenCourseWarea su: omoguiti slobodan, besplatan i pretraiv pristup nastavnim materijalima koji se koriste u MIT-ovim dodiplomskim i diplomskim kolegijima - obrazovnom osoblju, studentima i osobama koje se same obrazuju diljem svijeta. proiriti doseg i uinak MIT OCW-a i koncepta otvorenih nastavnih materijala - dakle, inspirirati druge institucije da otvoreno dijele svoje nastavne materijale i time stvore svjetsku mreu znanja. Ideal koji je u temelju inicijative proizlazi iz strastvenog vjerovanja MIT-ovog nastavnog osoblja u misiju i tradiciju MITa, temeljenu na ideji da otvorena diseminacija znanja i informacija moe stvoriti nove mogunosti obrazovanja ovjeanstva. MIT OCW omoguuje korisnicima pristup nastavnim planovima, biljekama s predavanja, rasporedima nastave, skupovima problema, ispitima, popisima literature, pa ak i izboru video-predavanja iz 900 kolegija MIT-a koji predstavljaju 33 akademske discipline i svih pet MIT-ovih kola. Tijekom rujna 2004. u okviru MIT OCW-a objavljeno je 900 nastavnih cjelina, a do 2008. inicijativa e ukljuivati materijale iz 1800 kolegija. Projekt Mutopia Mutopia (http://www.mutopiaproject. org) je projekt slobodnog i otvorenog objavljivanja notnih zapisa, prije svega klasine, kojoj je istekao copyright. Zapisi se objavljuju pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima ili kao posveceni javnoj domeni. Copyright na kreativni rad istjee 70 godina nakon autorove smrti. Ovo znai da su radovi Bacha, Mozarta, Beethovena i mnogih drugih kompozitora u javnoj domeni. U naelu, oni se mogu kopirati i izvoditi bez ogranienja. Ipak, zapis glazbe koji se moe kupiti ne moe se jednostavno kopirati ili izvoditi jer izdava takoer ima copyrightna to izdanje, a moe ga imati i araner. Ovaj pak istjee tek nakon to je prolo 70 godina od smrti svih tih ljudi. Stoga samo vrlo stara izdanja ispunjavaju ove uvjete. Meutim, za veinu klasine glazbe postoje izdanja koja su dovoljno stara, posebno u knjinicama i privatnim zbirkama. Kvaliteta uredivakog rada je veinom jednako visoka kao i kod suvremenih izdanja, ako ne i via. Ideja Mutopije je da volonteri unesu izdanja u raunalo, koristei GNU Lilypond softver za unoenje i potom ih uine slobodno dostupnima. Mutopia takoder sadri rastui broj modernih izdanja, aranmana i nove glazbe. Ovi urednici, araneri i kompozitori su odluili uiniti svoje radove slobodno dostupnima. Svi radovi se mogu slobodno downloadati, tiskati, kopirati, distribuirati, modicirati, izvoditi ili snimiti. Sva glazba je dostupna u obliku Postscript (.ps) i PDF (.pdf) datoteka, u formatima A4 i Letter paper, kao i formatu softvera Lilypond (.ly). Audio zapisi glazbe su dostupni u obliku MIDI (.mid) datoteka. Ove su kompjuterski generirane, ali daju grubu predodbu o tome kako glazba zvui. Openphoto.net Michael Jastremski osnovao je openphoto.net krajem 90-ih inspiriran modelom razmjene ideja i kreacija u svijetu slobodnog softvera. Na samom poetku Michael Jastremski je objavio tisue svojih fotograja koje se danas nalaze na poddomeni http://legacy.openphoto.net, s vremenom je pripremio i postavio http://o2. openphoto.net s nizom web servisa baziranih na slobodnom softveru koji posao objavljivanja i pregledavanja ine izuzetno lakim. Posebno zanimjlivim ini se izbornik Creative Commons licenci koji umjetniku omoguava izbor pojedine licence generalno za sve svoje radove i izbor pojedine licence za svaku fotograju posebno.

Razvoj interneta je stvorio nove mogunosti dijeljenja znanja. Zamislite da moete uetati u lokalnu knjinicu te, na zahtjev i besplatno, vidjeti ne samo bilo koji napisani tekst, ve i muziku i pjesnike arhive, afroamerike autore, ameriku povijest, sportske statistike, lozoju ili religiju, talijansku knjievnost, softverske arhive, i jo vie. Zamislite potom da, osim to moete vidjeti zbirku, imate mogunost da je kritizirate, proirite i stvorite novu zbirku s podruja vaeg interesa. Dok je takav poduhvat ziki i nancijski izvan dometa i najveih i najizvrsnijih zikih knjinica, ibiblio.org na Internetu postie takav opseg i dubinu. Korisnici u Kini koji studiraju ameriku poeziju ili narodnu glazbu mogu pristupiti ibiblio.org-u i pronai golemu kolekciju pjesama. Mogu posluati izvedbe umjetnika, proitati biograje, downloadati glazbu, nai sekundarnu literaturu te zbirci dodati vlastite istraivake eseje.Prosjena opinska javna knjinica ima nekoliko stotina posjeta tjedno. ibiblio.org prima 3 milijuna zahtjeva za informacijama dnevno, a zbirke koje odravaju suradnici dnevno se ire. ibiblio.org koristi open source model da potakne korisnike da pomognu oblikovati naine stvaranja i pristupanja informaciji u 21. st. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, ibiblio.org savjetuje: 1. Proitajte kriterije kako biste vidjeli hoe li suradnja s nama udovoljiti vaim interesima. 2. Provjerite koje usluge nudimo sudionicima da vidite imamo li ono to trebate. 3. Sugestija: osiguravamo vrlo malo, gotovo nimalo, usluga koje podlijeu autorskim pravima, ali zato moemo ponuditi mnoga open source rjeenja. 4. Piite na: help@ibiblio.org o tome to bi bio va projekt, koje biste usluge eljeli koristiti, ostavite telefonski kontakt (da bismo mogli razraditi detalje i lozinke) te sve to bi moglo koristiti. Creative Commons Creative Commons (http://creative commons.org) je obuhvatno rjeenje za licenciranje autorskih djela kao javno dostupnih i otvorenih sadraja. U dananjem okruenju iroke dostupnosti digitalnih tehnologija za stvaranje i razmjenu sve vie stvaraoca i znanstvenika eli da koris-

Science MIT OpenCourseWare Projekt Mutopia Openphoto.net

cmyk

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

27

sloboda stvaralatvu

Creative Commons Hrvatska

Creative Commons je obuhvatno rjeenje za licenciranje autorskih djela kao javno dostupnih i otvorenih sadraja. U dananjem okruenju iroke dostupnosti digitalnih tehnologija za stvaranje i razmjenu sve vie stvaraoca i znanstvenika eli da korisnici mogu slobodno - a da nisu u stalnom krenju autorskog prava - koristiti, preraivati i razmjenjivati njihova djela. CC stvaraocima omoguuje da licencama pravno iskau svoju volju i odstupe od standardnih, restriktivnih uvjeta autorskog prava. Poput GNU Ope javne licence za slobodni softver, Creative Commons licence imaju za cilj proiriti prostor slobodnog stvaralatva i pronalazatva, njegovu razmjenu i javnu dostupnost, ali za raznovrsne sadraje: muziku, fotograju, lm, video, knjievnost, dizajn, znanstvene tekstove... CC u uvjetima restriktivne regulacije intelektualnog vlasnitva omoguuje da kultura i znanost nastave biti ono to su uvijek teili biti: zajedniko dobro i proizvod suradnje. U dvije godine postojanja CC je postao globalna zajednica koja nudi preko milijun licenciranih djela i okuplja stvaraoce, hakere i pravne strunjake u zagovaranju slobodne kulture i javnih dobara. CC je dobitnik nagrade festivala Ars Electronica u kategoriji digitalne zajednice za godinu 2004. Zato licencirati djelo? Da biste mogli ostvariti svoje pravo da proirite slobode u koritenju i razmjeni vaih djela. Da biste imali odgovarajuu licencu za vaa djela. Da biste podijelili vae stvaralatvo s drugima. Da bi se irio prostor za slobodno stvaralatvo i njegovu dostupnost u vremenima kada reimi intelektualnog vlasnitva noeni korporativnim interesima ine taj prostor restriktivnijim... Ako ste glazbenik, moi ete potraiti sampleove koje moete slobodno miksati, a va e miks neki redatelj moi iskoristiti kao glazbenu podlogu. Ako ste znanstvenik, moi ete svoje istraivanje objaviti da ga znanstvenici koji nemaju pristup skupim asopisima slobodno mogu proitati, a vi ete tue otkrie dobiveno vama nedostupnim tehnologijama moi ugraditi u svoje istraivanje. Dijeljenje, nadovezivanje, povezivanje, suradnja. Kako licencirati djelo? Da biste sprijeili da vae djelo automatski bude objavljeno pod standardnim uvjetima autorskog prava, trebate izrijekom navesti uvjete pod kojima dajete svoje djelo na koritenje. Provoenje takvog izbora predstavlja dodatni napor na kojeg autori esto nisu spremni. CC pojednostavljuje taj postupak: na web stranici http://creativecommons. org odaberete prava koja elite ustupiti, zauzvrat dobivate licencu koja potiva odabrane uvjete, koja je na vaem jeziku i usklaena s pozitivnim pravnim propisima vae drave. Licencu dobivate: 1. u obliku pravnog teksta, 2. u obliku svima razumljivog saetka i 3. u strojno itljivom obliku. Pritom moete svoje djelo unijeti u registar ili pohraniti u neki od javnih arhiva na Internetu, ime ono postaje lake dostupno korisnicima u potrazi za slobodnim sadrajima. Naposljetku, dobivenu licencu priloite vaem djelu. to je Creative Commons Hrvatska? CC Hrvatska je projekt prevoenja Creative Commons licenci u hrvatski zakonodavni okvir i na hrvatski jezik. Posjetite li stranice http://creativecommons.org od 14. sijenja 2005. pored amerikih, brazilskih, japanskih, njemakih, talijanskih i brojnih drugih moi ete odabrati i hrvatske licence.

impresum
uredili: to, kako i za koga + Multimedijalni institut pisali i prevodili: Tomislav Domes, Nataa Ili, Marcell Mars, Tomislav Medak, Vesna Vukovi dizajn: Ruta ilustracija: Mario Mati

cmyk

28

VII/146, 13. sijenja 2,,5.

sloboda stvaralatvu
Pravni tekst licence

Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 2.0

PRAVNI SUBEJKT CREATIVE COMMONS NIJE PRAVNA TVRTKA I NE PRUA PRAVNE USLUGE. DISTRIBUIRANJE OVE LICENCE NE USPOSTAVLJA ODNOS PRAVNOG ZASTUPANJA. CREATIVE COMMONS NUDI OVU LICENCNU INFORMACIJU KAKVA JEST. CREATIVE COMMONS NE JAMI ZA PRUENE LICENCNE INFORMACIJE I NE ODGOVARA ZA TETU KOJA BI MOGLA PROIZAI IZ NJIHOVOG KORITENJA. LICENCA DJELO (KAKO JE NIE DEFINIRANO) PONUENO JE POD UVJETIMA OVE CREATIVE COMMONS JAVNE LICENCE (CCJL ILI LICENCA). DJELO JE ZATIENO AUTORSKIM PRAVOM I SRODNIM PRAVIMA TE DRUGIM POZITIVNIM PROPISIMA. SVAKO KORITENJE DJELA KOJE ODSTUPA OD DOPUTENOGA POD OVOM LICENCOM JE ZABRANJENO. KORITENJEM BILO KOJIH OVDJE PONUENIH PRAVA NA DJELO PRIHVAATE I PRISTAJETE DA STE OBAVEZANI UVJETIMA OVE LICENCE. DAVATELJ LICENCE DAJE VAM OVDJE SADRANA PRAVA POLAZEI OD TOGA DA PRIHVAATE TAKVE UVJETE I ODREDBE.
1. Denicije a. Davatelj licence znai zika osoba koja nudi koritenje Djela pod uvjetima ove Licence. b. Djelo znai originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je ponuena pod uvjetima ove Licence. c. Elementi licence znai najvie atribute licence koju je izabrao Davatelj licence kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Dijeli pod istim uvjetima. d. Izvorni autor znai zika osoba koja je stvorila Djelo. e. Prerada znai prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada autorskog djela, koja je originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera. f. Vi znai zika ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadrajem ove licence koja nije prethodno prekrila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko je primio izriito doputenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom Licencom unato prethodnom krenju. g. Zbirka oznaava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora. Tu se ubrajaju i one zbirke koje su ureene po odredenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano dostupni putem elektronikih ili drugih sredstava. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku nee se smatrati Preradom (onako kako je gore denirano). 2. Ogranienja autorskog prava Ova licenca niime ne umanjuje, ograniava ili onemoguava prava koja proizlaze iz sadrajnih ogranienja autorskog prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitivnim propisima. 3. Licenciranje Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime dodijeljuje pravo, koje je osloboeno naknade, neiskljuivo, prostorno i vremenski (za trajanja mjerodavnog autorskog prava) neogranieno, da koristite Djelo kako je nie navedeno: a. da reproducirate Djelo, da ukljuujete Djelo u jedno ili vie Zbirki, te da reproducirate Djelo kako je ukljueno u Zbirke; b. da stvarate i reproducirate Prerade; c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopavate Djelo javnosti, ukljuujui i Djelo kako je ukljueno u Zbirke; d. da distribuirate kopije ili fonograme Zbirki i da ih priopavate javnosti; Gore navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i buduim medijima i formatima. Gore navedena prava ukljuuju pravo da se naine one izmjene koje su tehniki nune da bi se koristilo prava u drugim medijima i formatima. Sva prava koja Davatelj Licence nije izriito dao ovime su pridrana. 4. Ogranienja Licenca dana lankom 3. izriito podlijee sljedeim ogranienjima: a. Djelo smijete distribuirati i priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu morate ukljuiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje prava koja su njome osnovana. Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Djelo pomou tehnolokih mjera koje kontroliraju pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Djelo kad je ukljueno u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence ili Izvornog autora morate, u mjeri u kojoj je to izvedivo, iz Zbirke ukloniti bilo kakvu referencu na tog Davatelja licence, onako kako je zahtijevano. Ako stvarate Preradu, po upozorenju od bilo kojeg Davatelja licence ili Izvorno autora morate, u mjeri u kojoj je to izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo kakvu referencu na tog Davatelja licence ili Izvornog autora, onako kako je zahtijevano. b. Preradu smijete distribuirati ili priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, pod uvjetima kasnije verzije ove Licence s istim Elementima licence kao to ih ima ova Licenca ili pod uvjetima Creative Commons i Commons licence koja sadri iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.0 Japan). Morate ukljuiti kopiju ili internetsku adresu ove Licence u svaku kopiju ili fonogram svake Prerade koju distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje njome danih prava, te morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Preradu pomou bilo kakve tehnoloke mjere koja kontrolira pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Preradu kad je ukljuena u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. c. Ako distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, morate ostaviti netaknutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i dati priznanje Izvornom autoru u mjeri koja je primjerena za medije ili sredstva koja koristite: isticanjem imena (ili, ako je primjenjivo, pseudonima) Izvornog autora, ako je dostupno; isticanjem naslova djela, ako je dostupan; isticanjem - u mjeri u kojoj je razumno izvedivo i ako postoji - internetske adrese vezane uz Djelo, onako kako ju je specicirao autor, osim u sluaju da se ta internetska adresa ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu informaciju za Djelo; a u sluaju Prerade, isticanjem naznake koja upuuje na Djelo koriteno u Preradi (npr. Francuski prijevod Djela Izvornog autora). Takva naznaka moe se istaknuti na bilo koji primjeren nain; meutim, u sluaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da e se takvo priznanje pojaviti gdje se javlju druga istovrsna priznanja autorstva i na barem podjednako istaknut nain kao druga istovrsna priznanja autorstva. 5. Jamstva OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODREENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO KAKVO JEST, BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO. 6. Ogranienje odgovornosti OSIM JAMSTAVA IZ LANKA 5., DAVATELJ LICENCE E SNOSITI ODGOVORNOST SAMO ZA TETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPANJE. 7. Prestanak vaenja a. Licenca i prava koritenja koja su njome dana prestat e automatski vaiti prekrite li uvjete Licence. Za zike i pravne osobe koji su od Vas primile Preradu ili Zbirku pod ovom Licencom, Licenca nastavlja vaiti, pod uvjetom da se te zike ili pravne osobe u potpunosti pridravaju Licence. lanci 1., 2., 5., 6., 7. i 8. nastavljaju vaiti i nakon svakog prestanka vaenja ove Licence. b. Ovdje dana licenca, koja podlijee gore navedenim uvjetima i odredbama, trajna je licenca (za trajanja mjerodavnog autorskog prava na Djelo). Unato gore navedenome, Davatelj licence pridrava pravo da izdaje Djelo pod drugaijim licencnim uvjetima ili da prestane distribuirati Djelo u bilo koje doba - pod uvjetom da takav izbor nee posluiti opozivu ove Licence (ili bilo kojeg drugog osnivanja prava koje je bilo, ili trebalo biti, pod uvjetima ove Licence), te da e ova Licenca nastaviti vaiti punom snagom i punim uinkom ako nije prestala vaiti prema gore navedenom. 8. Zavrne odredbe a. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopcavate javnosti Djelo ili Zbirku, Davatelj Licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. b. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Preradu, Davatelj licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. c. Ako se bilo koja odredba ove Licence pokae i utvrdi kao neprovediva po mjerodavnom pravu, to nee utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja stranaka ovog ugovora, a takva e se odredba preoblikovati u najmanjoj moguoj mjeri potrebnoj da postane vaea i provediva. d. Nee se smatrati da je dolo do odstupanja od bilo kojeg uvjeta ili odredbe ove Licence i do pristanka na bilo kakvo krenje, ako takvo odstupanje ili takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo odstupanje ili pristanak. e. Licenca ini cjelokupni ugovor izmedu stranaka u pogledu djela koje je ovdje licencirano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja nisu ovdje specicirana. Davatelja licence nee obavezivati nikakve dodatne odredbe koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca ne moe se mijenjati bez zajednikog ugovora u pisanom obliku izmedu Davatelja licence i Vas.

Creative Commons nije stranka u ovoj Licenci i ne prua nikakvo jamstvo vezano uz Djelo. Creative Commons nee prema Vama ili bilo kojoj stranci snositi odgovornost prema bilo kojoj pravnoj teoriji za bilo kakve tete. Unato prethodne dvije (2) reenice, ako se Creative Commons izriito oitovao kao Davatelj licence pod ovom Licencom, on e imati sva prava i obaveze Davatelja licence. Osim u ogranienu svrhu ukazivanja javnosti da je Djelo licencirano pod CCJL, nijedna stranka nee koristiti zatitni znak Creative Commons bez prethodnog pismenog pristanka od strane Creative Commons. Svaka doputena upotreba pridravat e se u tom trenutku vaeih smjernica za koritenje zatitnog znaka - onako kako su objavljene na Creative Commons web stranici ili na neki drugi nain, na zahtjev, povremeno stavljene na raspolaganje.Kontakt s Creative Commons mogue je uspostaviti na http://creativecommons.org/.

cmyk