Cijena ulaznice: od 30 do 60 kn Prodaja ulaznica sat vremena prije poetka programa.

Prodajna mjesta ulaznica: Knjiara Arkadija kolska knjiga, Trg bana Josipa Jelaia 14, Zagreb tel. 01/64 41 845; 01/64 41 846 www.ulaznice.hr

Impressum Autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krlea: Goran Matovi Organizatori: Teatar poezije i Muzej grada Zagreba Pokrovitelji: Hrvatski sabor i Grad Zagreb Festival financirali: Grad Zagreb Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, Ministarstvo kulture, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetnitvo Informacije: Muzej grada Zagreba tel. 01/48 51 361; 01/48 51 369 Teatar poezije mob: 091 76 14 078; 091 23 32 626 Oblikovanje: Studio Imago, Samobor Reprodukcija na naslovnici: Boris Buan: Kostur za rukom

2. Festival Miroslav Krlea Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnu, artistiku planinu. Ta druga planina, to je Miroslav Krlea.
Kada smo poeli pripremati prologodinji, prvi Festival Miroslav Krlea, znani i neznani prijatelji, kad su uli da kanimo Festival smjestiti na Krlein Gvozd, govorili su da gore publika nee doi, da je to ukleto mjesto, a osobno mi se inilo da Krlein Gvozd moe razviti energiju privlaenja i okupljanja. Gvozd se otkrio kao sretno mjesto susreta Krlee, umjetnika, publike i prostora. Nadalje, to se tie Gvozda ta uma, ta kua, koja je sagraena tridesetih godina prolog stoljea, sve je to samo po sebi velianstvena scenografija. Pritom su nai programi usmjereni na krajnju redukciju jer upravo u bogatstvu Krleina djela i tog atraktivnog prostora moemo minimalnim intervencijama ostvariti jedinstven festival. Preko Krlee uspostavljamo novi, ivi dijalog sa svijetom, gdje su zemlje partneri ovogodinjega Festivala Maarska, Srbija i Slovenija. Pored toga to je namjera Festivala, u prvom redu, dostojno obiljeiti 120. obljetnicu Krleina roenja, dodatno i est/etiki citatno kontekstualiziramo Krleinim tumaenjima to to zaista donosi Europa danas. Agramerski prolaznici uvode nas u dogaanja Evropa danas, Castellice: uvod, Izlet u Rusiju, Tri kavaljera frajle Melanije, Serbus Krlea, U agoniji, Krleine adrese, Doruak kod Krlee, S Krleom iz dana u dan, Krleini portreti, Razgovori u Krleinom vrtu, Europski Krlea Krlea pripada prolosti ali i budunosti. On je most to vee svjetove i vremena pa kao takav moe biti orijentir, mjera i kriterij naeg trajanja na ovom prostoru. Dijalog o Krlei i s Krleom ini ono to bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punou, nadu i ohrabrenje, ethos i dostojanstvo tako potrebno Hrvatskoj danas, pred ulazak u EU. Goran Matovi, autor i ravnatelj festivala

fotografija: Saa Novkovi

21h

ponedjeljak, 1. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

Sveano otvaranje

Sudjeluju: Olga Pakalovi, Goran Matovi, Ecija Ojdani, Boris Svrtan, Goran Grgi, Ivan Colari, Neven verko, Mario Igrec i studenti Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba (Anja urinovi, Tihana Lazovi, Dado osi, Adrijan Pezdirc) Autor dogaanja: Goran Matovi Uvodniar: Igor Mandi
Poleminost je osnovica Krleina odnosa prema svijetu. U svemu to je napisao Krlea je uvijek i neprestano demonstrirao polemiki odnos. Neodvojiv od zagrebakih veduta, pisac melankolinih ugoaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krlea daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, matovitost vizionara i strast roena buntovnika. Tko ulazi u Krleino djelo, ulazi u djelo koje stalno sebe negira; ono je slika slobode. Krlea se konstantno razvijao u otporima prema postojeim literarnim strukturama ili diskursima, traei uvijek naina da se oslobodi bilo koje norme, a prije svega vlastite. Krlea je nauio da je sloboda nedjeljiva i neograniena. Zadrao je sebi pravo da u literaturi nastavi svoju negaciju i da sa sugestivnom strau stvara djela koja nisu nita drugo nego trajni poziv na slobodu i ljudsko dostojanstvo. Dijalog o Krlei i s Krleom ono je to bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punou. Ideju ovoga scenskog susreta ini razgovor kroz fragmente Krleina djela. To je vieslojni polemiki portret legendarnoga pisca koji je graen udjelom dokumentarnoga filma, tonskog zapisa Krleina glasa, glazbe i ivog govora.

fotografija: Saa Novkovi

21h

utorak, 2. srpnja Spomenik Miroslava Krlee Marija Ujevi-Galetovi

Dubravkin put (okupljanje kod Krleina spomenika,
a nastavak predstave na Krleinu Gvozdu)

premijera

Redatelj: Zlatko Sviben Prema ideji Gorana Matovia scenski uobliio Zlatko Sviben Pojave i osobe: Branka Cvitkovi, arko Potonjak, Franjo Kuhar i Mladen Vuji
Gangnam style: studenti Umjetnike akademije u Osijeku (Ivana Gudelj, Lidija Kralji, Nenad Pavlovi, Monika Mihajlovi, Goran Smoljanovi, Martina Stjepanovi, Tvrtko tajcer, Justina Vojakovi-Fingler i Dina Vojnovi) Glazbena pratnja: Lovro Kovaevi, violoncello i Kreimir Rondi, udaraljke Oblikovateljica projekcija: eljka Fabijani aravanja Kostimi: Marita opo Domain dogaanja: arko Pai
Cjelina se Krleina eseja Evropa danas (1933.) u ovoj izvedbi u manjem dijelu dopunjuje reenicama iz njegova zapisa Na motiv klasne svijesti, o kojoj se govori i pie u posljednje vrijeme, kao i onima iz Glembajevih (nadopuna prvog ina), Na rubu pameti i Zastava te stihovima iz balade Planetarijom. O Krlei u Europi danas 2011. vodei njemaki angairani intelektualac Hans Magnus Enzensberger u govoru na Sveuilitu u Kopenhagenu povodom dodjele jedne od brojnih europskih nagrada za kulturu estoko je napao Europu danas zbog srljanja u ekonomski bankrot, zbog politike farse demokracije za elite i zbog moralne dekadencije. Njegova kletva nije bila ni po emu originalna. Jo 1933. u eseju Evropa danas Krlea je radikalno zasjekao u rak-ranu suvremene rascijepljene Europe: one na vrhu piramide ogrezle u luksuzu i moi i one u podzemlju koja se valja u blatu siromatva i drutvene nepravde. Apokalipsa lanih vrijednosti i pobunjeni pojedinac u temeljima su njegove ideje knjievnosti kao radikalne negacije postojeega svijeta. Krlea je pisac tog fatalnoga dvojstva suvremenoga doba, to podjednako vrijedi za nae provincijalne komplekse hrvatske kulture na rubu Europe kao i za univerzalna pitanja slobode, istine i pravednosti.
arko Pai

12h

srijeda, 3. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

Promocija knjige

(skraeno izdanje) Izdava: EPH Media; priredila: Silvana engi Voljevica Sudjeluju: Goran Matovi, Silvana engi Voljevica, Gordan Zei, Boo Rude i eljko Vukmirica
engievi dnevniki zapisi, kronika jedne epohe S Krleom iz dana u dan, autentina su svjedoenja jednog knjievnika, enciklopedista i angairanog intelektualca o najznaajnijim pojavama, dogaajima i linostima 20. vijeka. Nitko se, prije i poslije Krlee, nije tako strasno i s takvim stilom uhvatio u kotac s naim fatalnim nesporazumima i razdorima, palanakim mentalitetima, tromostima duha i mitovima Svaka je stranica ove knjige izraz i glas intelektualne i moralne savjesti koja tako nedostaje danas i ovdje. Iz Predgovora Boe Rudea

snimila Latica Ivanievi

21h

srijeda, 3. srpnja Spomenik Miroslava Krlee Marija Ujevi-Galetovi

Dubravkin put (okupljanje kod Krleina spomenika,
a nastavak predstave na Krleinu Gvozdu)

Redatelj: Zlatko Sviben Prema ideji Gorana Matovia scenski uobliio Zlatko Sviben Pojave i osobe: Branka Cvitkovi, arko Potonjak, Franjo Kuhar i Mladen Vuji

Gangnam style: studenti Umjetnike akademije u Osijeku (Ivana Gudelj, Lidija Kralji, Nenad Pavlovi, Monika Mihajlovi, Goran Smoljanovi, Martina Stjepanovi, Tvrtko tajcer, Justina Vojakovi-Fingler i Dina Vojnovi) Glazbena pratnja: Lovro Kovaevi, violoncello i Kreimir Rondi, udaraljke Oblikovateljica projekcija: eljka Fabijani aravanja Kostimi: Marita opo Domain dogaanja: arko Pai

Cjelina se Krleina eseja Evropa danas (1933.) u ovoj izvedbi u manjem dijelu dopunjuje reenicama iz njegova zapisa Na motiv klasne svijesti, o kojoj se govori i pie u posljednje vrijeme, kao i onima iz Glembajevih (nadopuna prvog ina), Na rubu pameti i Zastava te stihovima iz balade Planetarijom.

Miroslav Krlea: Autoportret (1928.)

12h

etvrtak, 4. srpnja Nacionalna i sveuilina knjinica

Hrvatske bratske zajednice 4

Sveano otvarenje izlobe

Sudjeluju: dr. sc. Velimir Viskovi, Dunja Seiter-verko, prof., glavna ravnateljica Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, dr. sc. Ivan Kosi, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu dr. sc. eljka Lovreni Goran Matovi

Krlein kozmopolitizam, uvijek iznova aktualan, na osobit nain propitujemo u sadanjem trenutku. Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, u ijoj je Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjena autorova rukopisna ostavtina, taj trenutak obiljeava tematskom izlobom Europski Krlea, iznosei pred javnost djela vezana uz europske teme i neospornu irinu Krleina intelektualnog interesa.

Tomislav Buntak - KRLEIN PORTRET (2010.)

19h

etvrtak, 4. srpnja Muzej grada Zagreba

Opatika 20

Sveano otvaranje izlobe

Izloba ostaje otvorena do 1. rujna ove godine

Na izlobi e biti izloene slike i skulpture vie autora od najstarijih Krleinih portreta iz 1918. godine koje je naslikao Ljubo Babi, zatim skulpture Antuna Augustinia, Ivana Lesiaka, Mire Vuce, Marije Ujevi, crtea Josipa Vanite, radova Zlatka Kauzlaria-Ataa, Rudija Labaa, Ivana Lackovia Croate, Mersada Berbera, Munira Vejzovia sve do najnovijih radova Tomislava Buntaka iz 2010. godine. Na izlobi e po prvi puta biti izloen Krlein Autoportret iz 1928. godine.
Vesna Vrabec

fotografija: Peter Uhan

21h 23h

etvrtak, 4. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

Sudjeluju: Bela Krlea (tonski zapis iz 1949. godine, Govorna dokumentacija Hrvatskog radija), Ena Begovi (filmski zapis), Mustafa Nadarevi, Bernarda Omar, Tonko Lonza, arko Potonjak, Zvonimir Zorii (ulomci filma Glembajevi, Antuna Vrdoljaka, 1988.)

Prizori iz treeg ina predstave

(SNG, Ljubljana), redatelj: Ivica Buljan Glume: Nataa Barbara Graner i Marko Mandi Autorica projekta: Mani Gotovac Tajna barunice Castelli bila je ustvari vrlo jednostavna: ona se rodila s nevjerojatno mnogo ivotnog talenta, i to je daleko zanimljivije od toga ona je taj svoj ivotni talent i u ovim naim tekim i tmurnim prilikama odnjegovala kao to se njeguju skupocjeni cvjetovi u staklenicima Barunica Castelli bijae u ovim naim malograanskim relacijama oko devetstote otprilike ono to su mnoga gospoda onog zbunjenog vremena sebi predstavljala pod likom demonske ene ivotna afirmacija mlade gospoe barunice Charlotte bijae neposredna i, gotovo moglo bi se rei, divlja jer ona nije samo subjektivno drala da je ensko tijelo vana tema za ensku pamet ve je tvrdo i po iskustvu nepokolebljivo znala da od kakvog provincijalnog biskupa pa do bezobraznog onog kelnera da sva ta gospoda vjeruju i misle da je iskljuivo tijelo i tjelesno ono to enu ini enom
Miroslav Krlea: Glembajevi, proza

11h

petak, 5. srpnja Hrvatsko drutvo pisaca

Basariekova 24

Znanstveni skup

Organizator: Hrvatsko drutvo pisaca

Izlet u Rusiju

21h 23h

petak, 5. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

Miroslav Krlea

Redatelj: Jovan irilov Dramatizacija: Miroslav Belovi Izvedba: Damjan Kecojevi, Milutin Miloevi, Cvijeta Mesi, Vladimir Aleksi, Marko Janketi, Boris Bakal Dizajn: Angelina Atlagi Muzika i dizajn zvuka: Vladimir Pejkovi Scenski pokret: Marija Jankovi Asistent redatelja: Andrej Nosov Asistent dizajnerice: Dejan Panteli Svjetlo: Milan Kolarevi Montaa arhivskog materijala i video-dokumentacija: Vladimir Tupanjac, Ivica orevi Foto-dokumentacija: Sran Veljovi Centar za kulturnu dekontaminaciju, NPS/Rizik, www.czkd.org

Dramatizaciju je priredio Miroslav Belovi (19272005), a Jovan irilov, uz tim suradnika (Borka Pavievi, Boris Bakal, Andrej Nosov, Vladimir Tupanjac, Branimir Stojanovi, Tara Tepavac), Krlein Izlet tu Rusiju razvija u suvremenu kazalinu formu. Izlet u Rusiju pripada kazalinom ciklusu Rizik koji CZKD s uspjehom ostvaruje od 2007. godine. Istovremeno Izlet u Rusiju ini i odgovor na posttranzicijske izazove u regiji, ime se bavi projekt Nove politike solidarnosti kroz kulturu i proizvodnju znanja.

Domain dogaanja: Predrag Matvejevi

12h

subota, 6. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

erbedijino ogledanje u Krleinu djelu Sudjeluju: Rade erbedija, Nikola Petkovi i Goran Matovi

17h

Izlet u Varadin

organizirani prijevoz, autobus polazi ispred HNK (Zagreb)

subota, 6. srpnja 2013.

Tri kavaljera frajle Melanije; fotografija: Darko Gorenak

20h

HNK u Varadinu

Staromodna pripovijest iz vremena kad je umirala hrvatska moderna

Redatelj: Georgij Paro Scenska adaptacija: Georgij Paro Dramaturg: Marijan Varjai Scenografkinja: Dinka Jerievi Kostimografkinja: Diana Kosec-Bourek Koreograf: Milko paremblek Scenska glazba: Dragutin Novakovi arli Asistentica redatelja: Marija Krpan Asistentica kostimografkinje: arka Krpan
U predstavi nastupaju (redoslijedom pojavljivanja): Ozren Opai (Janko Fintek), Hana Hegedui (Melanija Krvari), Marija Krpan (Gospa Pickbauer), Zdenko Brlek (Potar), Darko Plovani (Glas u krmi), Sunana Zelenika Konjevi (Anka), Miran Kurspahi (Mirko Novak), Marinko Prga (Marijan Ksaver Trnin), Ozren Opai (Advokat), Zdenko Brlek (Prvi gospodin), Darko Plovani (Drugi gospodin), Jan Kereke (Puba Vlahovi), Zdenko Brlek (Prvi grobar), Darko Plovani (Drugi grobar), Sunana Zelenika Konjevi (Gazdarica), Ozren Opai (Redaktor), Marija Krpan (Baba), Ozren Opai (Prvi prolaznik), Darko Plovani (Drugi prolaznik), Zdenko Brlek (Policajac), Tena Antonija Torjanac (Vinja), Mladen Jernei (Veleasni). Scenske pojave: scenski radnici i polaznice Kazalinog studija mladih HNK u Varadinu Nikolina Herceg, Nikolina Rohtek, Ana Belcar, Patricija Hip, Doroteja Mandari, Vedran Dervenkar, Tomislav Geci, Marko Hrebak, Dario Horvat, Rajko Hergoti

Praizvedba: 24. travnja 2013. HNK, Varadin

Scensku adaptaciju Krleina romana Tri kavaljera frajle Melanije, koju potpisuje Georgij Paro, ujedno i redatelj predstave, HNK u Varadinu praizveo je 24. travnja 2013. godine. Time su se obiljeile dvije znaajne obljetnice: 140. obljetnica otvorenja zgrade varadinskoga Kazalita i 120. obljetnica roenja Miroslava Krlee, najizvoenijega autora u povijesti HNK u Varadinu (rije je o dvadesetoj premijeri Krleina teksta).

21h

subota, 6. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

Dokumentarni film

U filmu sudjeluju: Predrag Matvejevi, arko Pai, Kreimir Nemec, Zlatko Vitez, Rade erbedija, Goran Matovi, Dragan Despot, Haris Paovi, Rajko Grli, Vinko Brean, Branko Schmidt, Hrvoje Hribar, Miki Manojlovi, Jago Markovi, Vito Taufer, Ivica Buljan, Ivan Ban, Ecija Ojdani, Borka Pavievi, Velimir Viskovi, Milan Mirkovi, Domagoj Markovi, Boris Senker, Boris Svrtan, Helena Sabli Tomi, Branko Brezovec, Tomislav ade, Nikola Ristanovski, Ante Stama, Daniel Rafaeli, elimir Ciglar, Jelena Miholjevi Film je sniman u Zagrebu, Beogradu, Osijeku, Rijeci, Mariboru i Ljubljani.

ilustracija: Mirko akani

Redatelj i producent: eljko Senei Scenarist: Tomislav Sabljak Producentica: Valentina Boovi Montaer: Luka Turjak Snimatelj: Boris Krstini Klavirist: Ljubo Gaparovi

Krlea je subverzivni apokaliptiar europske moderne. Nita mu ne moe oduzeti taj izniman status pisca svjedoka prolaza izmeu dva svijeta, jednog koji nestaje u krhotinama krvave i veliajne povijesti beaa od panonskoga blata Austro-Ugarske do balkanske krme Jugoslavije i drugog koji svojom udovinom neduhovnou dehumaniziranje pustinje profita sve svodi na tiraniju aktualnosti, na Europu danas kojoj bezuvjetno treba drugi smjer u nadolazee. to se vie odmiemo od vremena ideologijske buke i bijesa nacija-drava i njihovih zastava na vjetru ulazei u male prie ovoga nejunakoga vremena, to se Krleini romaneskni likovi, figure potlaenosti i otpora, nihilizma i dekadencije, slobode i nepokorivosti ivota, upisuju u nae ivote. Sve postaje jo mranije i tjeskobnije, ali upravo zato vrijedno uzvienoga trenutka u kojem umjetnost nadilazi bezlinost trajanja.
arko Pai

05h

nedjelja, 7. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Radieva (nekadanja Duga ulica 7)

Od 5 do 7 sati ujutro

Krleine adrese zamiljene su kao glazbenoscensko dogaanje koje e se odrati na Krlein roendan (7. srpnja 1893/2013) od 5 sati ujutro zakljuno s gastronomsko-nadrealistikim dogaanjem Doruak kod Krlee, koji e zapoeti u 7 sati ujutro na Gvozdu, s obzirom na injenicu da je Krlea roen u to doba dana. Naime, to glazbeno-scensko dogaanje, u izvedbenoj formi procesije, zapoet e kod Krleine rodne kue u Radievoj (nekadanja Duga ulica br. 7); nadalje, odvijat e se ispred hotela Palace i staroga Leksa (Trg J. J. Strossmayera 4), kod Metrovieva Zdenca ivota (HNK) i zavrno ispred Krleina spomenika (rad kiparice Marije Ujevi-Galetovi), odnosno na Krleinu Gvozdu 23, dakle, na Krleinim bitnim psihogeografskim mjestima ovoga dijela grada. Cjelokupno e dogaanje zavriti gastronomskonadrealistikim susretom Doruak kod Krlee (u 7 sati ujutro vrijeme Krleina roenja) na Gvozdu, gdje emo posluili doruak u formi slatke zakuske slatkia koje je Krlea naroito oboavao (kafekremnite uz aj, kavu i/ili jutarnju rakiju osoban odabir). Naime, kao to je zapisala Eliza Gerner Krlea je volio slatko, primjerice, za kafe-kremnite kao kadet u Peuhu pisao je ljubavne pjesme prema narudbi prijatelja Milana Arka za njegovu djevojku.

Koncept: Goran Matovi, Suzana Marjani, Dubravka Zima, studenti/ice Hrvatskih studija (Martina Jurii, Bojan Koti i Veno Muinovi) i polaznice Centra za enske studije (Petra Belc, Zvonimira Milevi, Tatjana Tomi i Jadranka ini Mijatovi); Ivan Colari Izvoai/ice: Petra Belc, Jelena Buli, Ivan Colari, Marija Geiger Zeman, Ivica Gunjaa, Martina Jurii, Bojan Koti, Zvonimira Milevi, Veno Muinovi, Jasmina Pavi, Petra Teak, Tatjana Tomi, Jadranka ini Mijatovi Glazba: Mokre Gljive (Jurica Paelat i Ivan aravanja); Bojan Koti i Martina Lonar Volonterke: Mihaela Dolaki Jozi, Klaudija Hiar, Iva Kordi i Lina Malek Video: Luka Rukavina i Petra Belc, Plan 9 Produkcija (www. plan9.hr) Fotograf: Ivan Lozica, dotur od karnevala: Krlea s lea i sa krlakom; Manje kod Krlee Keglovichiana iliti proba generalna

Fotografija: Ivan Lozica

07h

nedjelja, 7. srpnja Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea

Krlein Gvozd 23

U 7 sati ujutro

U okviru tog gastronomsko-nadrealistikoga susreta u neformalnom razgovoru evocirat e svoja sjeanja na susrete s Krleom svi dobrodoli krleolozi/krleologinje, krleijanci/krleijanke i krleofili (npr. Silvana engi Voljevica, Latica Ivanievi, Joln Mann), a glumci/ice e izvoditi fragmente iz Krleina opusa. Domain dogaanja: Velimir Viskovi Latica Ivanievi: Scenografija Belinog stola za Krleu

Fotografija: Ivan Lozica

Dijete je dakle roeno 7. 7. 1893. u 7 sati ujutro (petak), a itao sam u Miljukovljevim ruskim Parikim novinama god. 1938. jula da e se ova astrolokokabalistika kombinacija javiti opet za nekoliko stotina godina, jer zbroj broja 1893 iznosi 21 (1+8+9+3), a to je opet djeljivo s tri (21:3=7), daje tri sedmice 7,7,7, a sudbina djeteta zapletena u ovom kolopletu od sedam sedmica nije od ovoga svijeta zavrit e svoj ivot na takama! Bravo! Krleino pismo Mati Lonaru, ulomak (usp. zbornik Krlea danas. Prilozi suvremenom promiljanju Krlee, ur. Marina Vuji i Velimir Viskovi, Zagreb, Kazalite Ulysses, 2007., str. 77)

Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea za posjetitelje e biti otvoren od 10-14 sati uz slobodan ulaz. Svaki puni sat biti e struno vodstvo za grupe, a u 10 sati vodstvo uz prijevod na hrvatski znakovni jezik.

21h

nedjelja, 7. srpnja Maarski Krlea Atrij Klovievih dvora

Premijera

Kulturni centar Veszprm, Kazalite Petfi Reiser: Jnos Dmlky Prijevod na maarski: Klmn Duds Asistentica reisera: Krisztina Pti Dramaturginja i kostimografija: Kata Tolmr aptaica: va Balzs

Uloge: barun Lenbach: Tibor Gspr Laura Lenbachova: Kitty Kri dr. Ivan plemeniti Kriovec: Pl Oberfrank grofica Madeleine Petrovna: Eszter Terescsik gluhonijemi prosjak: Loon Tth Marija: Krisztina Pti Organizatorica i koordinatorica maarskoga programa: Katalin Frankovics

U agoniji (1928., 1962.) ili anatomija ponienja

Druga drama iz glembajevskoga ciklusa drama U agoniji, i pritom najizvoenija Krleina drama, vremenski je odreena 1922. godinom, i to razmakom od svega nekoliko nonih sati. Dakle, rije je o razdoblju tranzicije iz austrougarskoga hrvatskoga Alira u eshaezijsko doba koje je, meu ostalim, odreeno propadanjem glembajevske, austrougarske graanske klase. Drama je prvi put objavljena u varijanti s dvama inovima (1928.), a preradba zavretka drugog ina kao i dodatak treega ina prvi se puta pojavljuje u izdanju Glembajevi Drame (Zagreb, 1962.). Ljubavni trokut oituje se kao Laurina anatomija ponienja: Laura (33 godine) se suprotstavlja militaristi Lenbachu (53 godine), braku u kojemu se ucjena oituje kao dominantni tip branog i poslovnog odnosa, ali i jo opasnijem advokatu Kriovcu (36 godina) za kojega Laura u konanici spoznaje da je samo dobro skrojeni sako, da vlastite rijei izgovara kao bandau kroz koju ne tee krv. I kako to ve u Krleinoj poetikoj antitetikoj vrteci biva, nadopisao je trei in, i to u Kriovevu obranu, no kako sm priznaje u dnevnikom zapisu pod datumom 10. veljae 1969. god. Bez uspjeha. Oito je Laurina furiozna gesta kojom je zdrobila leptiricu u znak protesta protiv Kriovevih retorikih uzmaka i vie nego mono zaokruila njegovu podsvjesnu elju da se oslobodi bilo kakvog enidbenopravnog okvira. (S. M.)

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske