ign, prirodno,povijesno 1 ekologko znatende. Erdo (geu¥ovica| zaprema po duljini prostor izmedu zaseoke Muligovo u Pochumlju i naselja Duboke na istoku.Sa sjeverne strane ovog Beda je ravnica,a juéne padine zavrSavaju dolovina koji se slivaju u jedan jedinstveni prema vali Dubokhe KeuSovice je oblikom sligna kruSki sa Sinim dijelom ne is- tok i neSto duljim i uZim nm zapadue Do danas nije toéno utvrden korijen za izvod njenog imena. ¥o nekima ove ime moze se izvesti iz rijeéi "kruh",a po crbgipe. iz "leuSke"(coLik ploda). Hegaje Pov sredini ovog brdayizmedju dve najveéa vrha,éva— desetek netara ispod razvoda,nalazi sejpogiliste okrenuto jugu, a koje se u cokumentina spominje uiXT stol ject = Do Lokve vode kozji putovi s istoka,zal ada,sjevera i jugse No,ipak jedne/dioniea puta od naselija Duboke prone pojilisty Je gradenayte po svojoj Sirini i nadinu gradnje pripada povigesno antigkoj badvini. Na Keulovici ina vise usamljenih mirina gdje su neka\ tevele pojedine faril. pornsta kac ZinkwSié)y pryon dijelu proflog stoljeée nakon.ccse~ ljenje ne otek Vis. Organizacije stanovenje u ovis obitevelittine je iste keo : drugin ruralnic naseljime ovog Otoke(kués za ste- Ete e ze stoku,gusterne i vrt).Inatée sve ove ste) novanje, kuéi pripedeju tipu"potleuSica mini jeturnih oblike"(t ip Osim tipove kuéica pravokutnih tloerta u arealu Kr nalesimo na pojedine pripjerke gradevina kruinih osnove netiri=” om.Za sada su poznate sano dvije-Tako na otoku Visu ovakav tip nije éest,vrlo je refiren na obalnom i otcénom podruéju Hrvetske,e pudani naSih obela i otoke ih reziveju rex liéitim imexima keo d.Izglede da gu ih znali graditi i prapovijesni stanovnici ovih krajeve ieko’ mnoge potje*u iz nedavnib stoljece. NeEso istoinbje od pojilista u ¢istom krSu vidijivi eu osteci veprenica(japjenica),eli im Je nepoznate toéno vrijeme grednje.i vjerojatno mslina su kulture koje su tesle na njenim terasama. Uslijed stali su brojni iima i 4 onih koji nisu nasteli obredom zemlje.Za sada su utvrdena dva ko- Ja se nalaze izvan obradjenih povr%ina i sigurno ih stavljamo u 4 prapovijesno razdOblje.Ove gomile mogle su imati vise funkcija j (om pninjer grobnmdydsridm). Ura hunka se naleze na samom rezvodu,sjeverno i sjeverois— tofno od Lokve.Gomile blize pojiliStu Je malih dimenzija(tri do Setiri metra u promjeru i jedan u visini) dok je istoéna veé. ~* (oko Sest metera u rromjeru i dva u visini). ‘ppestedusnestanka pojiliste| na \KruboviewPncsuée su ava nJeSenje.Jedno bi bilo primednim putem je drugo eksploatacijons (@limelTBak ovo drugo je vjerojatnije jer su isejske radionice sogle imati veliku potrebu za ovom sirovinom,Nije za odbaciti phetpostavku da je i u prapovijesti-ovdje bilo razvijeno lontar- stvo,ali se toéno zra da su-u-antitkoj Issi postojale manifaktu- re ove robe nm lokalitetu Mrtvilo(naden je i kalup).0voj radioni~ ci ili radicnicama pripisuju se keramidki proizvodi_sivomodrikas- te boje(u kveliteti ne&to si: ike helenisti- ékog doba),e tekve vrste cline ima na KruSovi sere sor Scene es one oe sree KruSovica je bila preteZno obradjens.Vinova loze,smokva i cih proizgvoie kerekteristiéna druge wrete kerem ze kesnoantitko rezdcblje otoke Vise,a koje je sporediéna na oto- ku Everu te nepognate na ostelon obelnom podruéju i otocima,govo- ri u prilog de se telve mogla proizvoditi na Visu.To je slabo petena keramike s vrlo debelim stijenkema,a pravljene je od crv- enkastolute line koje je mijeSena s krupnin kamenéiéima i gor- skim pijeskom(vora)« Gorskog pijeska ima na otoku Visu i vrlo je dobre kva- litete,a ze svaku keremitku proizvodnju ga koriste glede tvrdo- ée i évrstine. Samo pojiligte je uredeno u proSlon stoljeéu(kustro- Ugarska).Lokva je poplééana kamenim plodama,a sa strane ozida- ne pritesanim kamenjen i odbukana.Zidovi su nadvisili okolni $¢2¢2 za jedan meter dok je dubina pojilista oko tri.De vode se prila= zilo s tri rede stepenica(istok,zapad i jug). Ovako uredjena Lo- kva ime potpuno kruZnu osnovu(promjer oko petnaest metara),a kao prostor ime izgled neopako okrenutog krnjeg stoSca./ Sr serene core oe Do prije tridesetek godine u lokvi je bilo vode token &i- tave godine.Medutim ne®to prije drugog svjetskog rata Skolska | djecs su posadile borove oko ove vode.Zile ovih stabala u tride— setak godine su dospjele u pojiliste i djelomiéno sruSile ograd- ne sidove,a ono &to nisu udinili borovi dokusurili su djeca koje su se ovamo dolaziia igreti. Zadnjih godina u Lokvi ima vrlo malo vode i to obicae % zimskim mjesecima. Razlog neodrZavanja ovog pojilista je nepotreba putanstva za ovom vodon poslije izgradnje vodovodne mre%e kroz naselje-: _-w PodSpilje Sezdesetih godina. Preporuka: 1)Pod zaStitu spomenika kulture bi trebalo sta- jesna hunka i barem jednu bunju(kuéice s laznom 2) Pod zaStitu spomenika kulture i prirode bi trebalo staviti Lokvu koju predhodno treba sanirati(Ograditi i poplotati te posjeéi neke borove,a na njihova mjesta posaditi si- tnije Sumsko raslinje) 3)Pod zeStitu bi trebalo steviti kompleten Frostor od bunje na zapedu do veéeg humka-ne istoku te od rezvo~ zaStiéeni ereai ter juino od @ ne sjeveru do obradivih terase na jugueU ov to * rebe uklcpiti i osnove vepnenice s rjin(vidi prilodeni crtez). 4)Ovej opiseni prostor i trebeo biti ise Zivotinja zbog ptice i dr kiljuten iz lovnog podru 5/Sveke gradnje u radijucu dvije stetine uetara od Lokve bi trebela¥ikitrenjena ukljuéujuéi i privetne posjede(obradive terase)koji neée biti u sastavu zaktifenog pod- ruéja Razlozit vliaoni_ fume (gosile Jou prapovijesne sterosti i mogu imati razligite funkcije.Ovakvi humei grede se u dugom vrenenskom rasponu ili preciznije od posetke metalnih dobe do su od dvije tisuée i petsto go- osnutka grade Isse.Dakle ster: dina. 2)Bunjelzripadaju nasljedu mediteranske kulture te su raspostranjene od Turske do Islanda.Sliéni su im THCLOSI u Mikeni i14 joS uvijek upctrebljevani TRULLI v Iteliji(juine).I2- raditi prepovijesni stanovnici ovih krajeve gleds da su ih gna (*liri),a Ste su prihvatili i Hrvati nakon doseljenje.Puéeni Is-the, obalnog podruéja i ctcka jof uvijék grade ovakve tipove ku- éica,a ane se iz usmene predeje da su ih znali graditi i zideri otoka Visa jo3 u pro$lom stoljeéu. 3)Lokva ima znatenje pojilista kroz vjekove,ali i kao njesto eksploatacije gline 2a proizvodnju keramidkog poduda of prapovijesti do ranog srednjeg-vijeka.Osim toga ona ima i eko= 1osko znaéenje radi zadr%avanja raznih ptica i drugih Zivotinja uokolo nje.“eravno da u posljednja tri decenija u Lokvi nema vode pa nema ni faune koja je prije ovdje postojala. Napomene ? 1)Dokument u kojemu se spominje pojil de usmeno prenio pok. dr. Dasen Yrsalovis (196: u Muzeju hrvatskih arheolo3kih spomenike 7 2) Ievod imena KruSovica (kruh-kruhevica-kruSevica- EruSovica ;krudke ~kruskovica-KruSovica) 3)Mjere za objekte uzete su po slobodnoj procjeni i one su pribliZne 4)literature za ovaj lokalitet nema(nepoznato je da li je itko pisao o KruSovici i njenim spomenicima) 5)0ko Lokve na KruSovici ima ragliéitih vrste gline, ® po boji ih razlikujemo prostim okon(oker,crvenkastotuta, sive~ uodrikesta itd) Xe OR & ¢ 3 g B @ 4 U View, 10. svitnje 1965.