1

3/2012

BHSC
Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM

UVODNIK

!Promjena

moralne

paradigme?

Profesor arko Puhovski REKOM-ova je ambicija, kako je poznato, barem na prvi pogled elementarna, jednostavna, ak: skromna; ne radi se ni o emu drugome do o tomu da se, nekako, doe do tonoga, slubenog i objektivnog zapisa o ratnim zloinima i drugim tekim povredama ljudskih prava, priznavanja rtava i njihove patnje, kao i do spreavanja ponavljanja zloina. injenica je, meutim, da se ta skromna ambicija ve godinama unato djelovanju brojnih aktivist(ic)a i podrci barem dijela javnosti na podruju bive Jugoslavije sueljava s enormnim potekoama u realizaciji, s preprekama kako politike, tako i moralistike, kako ideologijske, tako i nacionalistike, kako pravne, tako i povijesne naravi. Razlozi tomu nisu samo lokalnoga podrijetla; pogrean je iako razmjerno popularan obrnuto nacionalistiki nazor koji svagda polazi od uvjerenja da samo kod nas postoji takav nacionalizam, primitivno tumaeni patriotizam, openito: nepovijesna praksa. Jer, ono to je na drugoj strani ne svodi se samo na lokalno politikantstvo poratnih reformiranih nacionalista. Na drugoj su strani, na alost, tisue godina politike povijesti i historije kulture, nikako samo na brdovitome Balkanu. To je, naprosto, neizbjean zakljuak bilo koje iole ozbiljnije analize filozofijske, teologijske i ostale literature. Gotovo na samim poecima zapadne tradicije (odmah nakon znamenita Heraklitova dictuma o ratu kao ocu sviju stvari) stoji Aristotelova formulacija koja glasi: Prava moralna sposobnost osobe trune u miru i cvjeta u ratu. Upravo to je ono to, mutatis mutandis, nalazimo kroz stoljea u formativnim teorijskim i beletristikim djelima, a potom i u obvezatnim udbenicima; radi se, dakle, o konceptu koji kazuje kako je rat pravi kontekst za raspoznavanje najviih ljudskih vrijednosti, prigoda u kojoj se junaka narav ljudi (ponajprije, dakako, mukaraca) konano moe u potpunosti oitovati.
Inicijativa za REKOM

Svojedobno je u Evropi voena anketa kojom je obuhvaeno 10 000 studenata, a traeni su odgovori na sljedea pitanja: Kakav je Va stav prema onima koji su se borili u Drugome svjetskom ratu, to eventualno zamjerate sudionicima toga rata, na emu im zavidite? Na posljednje pitanje 3/4 studenata je odgovorilo kako im zavide na tomu to su bili u situaciji da riskiraju svoje ivote za ideale u koje vjeruju. Dakle, percepcija studenata bila je da ive u dosadnome (ne-ratnom) vremenu u kojem se ne mogu dokazati, za razliku od onih koji su, ivei u junako doba, mogli svjedoiti svoje uvjerenje. Kroz razliite varijante, u klasinoj Grkoj, rimskome pravu, I moj otac isto mi je uvjek reka: ranoj skolastici, u inae sukobljenim verzijama katolike Ja volim potenog Hrvata nego ideologije ili moderne filozofije, stalno se ponavlja teza Srbina. (Marija Veerina) koja upuuje na stajalite koje je, tako, postalo opim mjestom (ne samo zapadne) tradicije: istinsko prihvaanje stanovita moralnoga stava dokazuje se pripravnou na dva ekstrema na rtvovanje vlastita i uzimanje tuega ivota. Tek se tada mogu smatrati dokazanima odanost, ljubav, predanost nekome stajalitu, doktrini, vjeri, naciji, itd. Takvo je stanje suprotstavljeno gotovo legendarnoj Clausewitzovoj tezi da je rat nastavak politike drugim sredstvima. U dananje doba to se vie nikako ne moe rei, s obzirom na to da dananja (ipak preteito demokratski strukturirana) politika sfera ivi od kompromisa (rat joj se stoga, mnogo prije iskazuje kao izvanredno stanje la Carl Schmitt). Na taj se nain, meutim, uspostavlja novi paradoks s tradicionalnoga moralnog stajalita kompromis je, naime, teko prihvatljiv, jer, doslovce, upuuje na kompromitiranje neke moralne pozicije, tj. na njezino relativiranje s obzirom na realno dane okolnosti, pa, dakle, na najgore to se pretpostavljenome moralnom djelatniku uope moe dogoditi. S modernoga (demokratskog) politikog stajalita kompromis je, nasuprot tomu, ono najvie to se moe postii, jer se, naelno, polazi od (ne-vie-ratne) pretpostavke: znam da ne mogu pobijediti. Naravno, nitko razuman ne pristupa kompromisu u sukobnoj situaciji ukoliko zna (ili, ee, vjeruje) da postoji ikakva ansa za pobjedu. Tek tada kada smo sigurni da nema mogunosti za pobjedu, kompromis se ini loginom i razumnom solucijom. Rijeju, kompromis, koji je osnova suvremene politike, ne vodi (neposredno) u rat, nasuprot moralnome radikalizmu, apsolutizmu ili fundamentalizmu koji najee vode u sukob, pa i u rat. U porau, pa i u onome nakon (post)jugoslavenskih ratova ove fundamentalistike moralne intuicije koje junatvo smatraju temeljnom znaajkom ljudskosti, a rat privilegiranim kontekstom iskazivanja junatva, djeluju i na hladno. Djeluju, na primjer, kao moralno opravdanje za laganje o rtvama (naima i njihovima), ili barem kao podloga za
Inicijativa za REKOM

izbjegavanje istine, koliko je god mogue e da bi se ouvala tolikima toliko potrebna slika stanja u kojemu smo mi posve u pravu, a oni posve u krivu. Oni pak koji insistiraju na istini, dapae na istini koju e slubeno jamiti izabrani organi poslijejugoslavenskih drava Rekomovci, primjerice pojavljuju se kao svojevrsni rasturai poratnih urki. I zato nailaze na sve one otpore koji su se do sada pojavili (a bit e ih, zasigurno jo). Napomena o tvrdoglavoj ukorijenjenosti ovih otpora u cjelokupnoj (a ne samo lokalnoj) povijesti ne slui za obeshrabrivanje svega to REKOM ini, nego, tomu nasuprot, kao upozorenje na to da je rije o dalekosenoj vanoj zadai. Da je, konano, rije o tomu da se preokrenu tradicijski neupitni moralni modeli, da se, rijeju, otkrivanje i objavljivanje istine pojmi kao najvia vrijednost u zajednici pa i kao junatvo naega doba.

arko Puhovski, profesor filozofije politike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, lan Regionalnog tima javnih zagovaraa Koalicije za REKOM

AKTUELNO - NOVOSTI O REKOMU?

!Vesti o procesu REKOM na prvom programu Radija Crne Gore

Inicijativa za REKOM bila je tema emisijeEvropana prvom programu Radija Crne Gore 6. januara 2012. Tim povodom, goa u emisiji bila jeMirela Rebronja, PR koordinatorka Inicijative za REKOM u Crnoj Gori. Nakon podsjeanja slualaca na vanost osnivanja regionalne komisije koja e se baviti
Inicijativa za REKOM

utvrivanjem ratnih zloina i drugih tekih krenja ljudskih prava na teritoriji bive Jugoslavije u periodu 1991-2001, kao i na rezultate koje je Koalicija za REKOM do sada ostvarila u oblasti evropeizacije postjugoslovenskih drutava, Mirela Rebronja je govorila o potrebi institucionalizacije Inicijative i aktivnom ueu svih zemalja regiona u to skorijem osnivanju REKOM-a. U toku emisije je bilo rijei i o nedavno odranom sastanku Regionalnog tima javnih zagovaraa sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanoviem koji je potvrdio da e nastaviti da snano podrava osnivanje REKOM-a, kao i o pismu podrke REKOM-u upuenom predsjednicima svih zemalja bive Jugoslavije od strane 155 umjetnika iz cijelog regiona. Istina ne moe biti selektivna, Kako je gostovanje predstaveHipermnezijau Podgorici, u cilju promocije Inicijative za REKOM, bilo veoma zapaeno, ona je injenina i mjerljiva. (Dino Mustafi) voditeljka je eljela otkriti kako je dolo do te saradnje, pa je Mirela Rebronja objasnila da je poruka koji nosi ova predstava zapravo dio onoga to e REKOM kada bude osnovan postii, a to je da se zloini i ljudske sudbine ne zaborave, da se o njima govori koliko god nam to teko padalo, jer samo tako postjugoslovenska drutva mogu krenuti naprijed, osloboena tereta kojeg nose ve 20 godina, i dodala da e Koalicija za REKOM nastaviti sa slinim aktivnostima i ubudue, a sve u cilju podsjeanja javnosti na vanost procesa suoavanja sa prolou i osnivanja REKOM-a.

!Mentor

Agani izabran

za lana

Regionalnog tima javnih zagovaraa sa

Kosova

Predava i politiki analitiar Mentor Agani

Mentor Agani, predava na Odeljenju za sociologiju i politikologiju Univerziteta u Pritini, vodie proces javnog zagovaranja na Kosovu. Agani dri kurseve o teorijama nacije, nacionalizmima i globalnim transformacijama. Takoe je i producent i moderator na Radio Televiziji Kosovo. Bio je zamenik direktora u Kosovar Civil Society Foundation, kao i glavni i
Inicijativa za REKOM

odgovorni urednik asopisa Ura (Most) koji objavljuje Centar za humanistike studije Gani Bobi. Na albanski je preveo knjigu Nacije i nacionalizam autora Ernesta Gelnera. Bio je gostujui predava u Minda de Gunzburg centru za evropske studije Univerziteta Harvard 2006-2007.

!REKOM je potreban zbog dece konferencija u Kikindi posveena rtvama i pomirenju

5 Imre Kabok i Hilda Banski polau venac na spomen-obeleje stradalim Nemcima, Kikinda, 27.01.2012. Povodom Dana seanja na rtve holokausta, optina Kikinda, Udruenje boraca ratova 90-ih i Savet osoba sa invaliditetom optine Kikinda pripremili su susret istraivaa holokausta, rtava Drugog svetskog rata i veterana ratova u BiH. Na doprinos pomirenju Da ne zaboravimo ljude kojih vie nema, naziv je skupa odranog u Kikindi, 27. januara 2012. godine. Skup je pruio priliku rtvama, koje pripadaju razliitim generacijama, da meusobno sasluaju jedne druge, kao i da se upoznaju sa idejom REKOM-a, tela koji su rtve osmislile, kako bi sebi pomogle da prevaziu ratne traume i poprave tetu, nanetu krenjima ljudskih prava. Konferenciju je otvorio predsednik optine Kikinda Ilija Vojinovi, minutom utanja za sve rtve. On se zapitao kako mi moemo da doprinesemo da doe do pomirenja, kako bismo omoguili da se rtvama vrati dostojanstvo a nekadanji borci reintegriu u drutvo. Zoran Kosi, predsednik Udruenja boraca ratova 90-tih, ukazao je na injenicu da u Kikindi danas ima nekoliko masovnih grobnica u kojima se nalaze tela nemakih graana, tzv. podunavskih vaba, koje su posle Drugog svetskog rata tadanje vlasti masovno progonile.
Inicijativa za REKOM

Olga Kneevi, predstavnica Jevrejske optine Panevo, navela je podatak da je u Kikindi pre rata iveo 551 Jevrejin, dok je Drugi svetski rat preivelo njih 16. Zsuzsanna Mezei iz Arhiva Vojvodine, lanica Meovite srpsko-maarske komisije za istraivanje ratnih zloina od 1941. do 1948. godine, predstavila je nalaze do kojih je dola u istraivanju o likvidacijama, koje su posle osloboenja 1944. godine sprovodile komunistike vlasti: u Srbiji je posle Drugog svetskog rata likvidirano oko 10 000 osoba, onih koji su smatrani saradnicima okupatora (uglavnom Nemaca i Maara). Posle osloboenja, veliki broj Nemaca odveden je u logore, gde je stradalo njih 33 642. Tibor Zaharovi iz Udruenja Roma Devleski Urma, naglasio je da njegovo udruenje podrava osnivanje REKOM-a i trajno pomirenje u regionu. On je spomenuo kako je, prema nekim podacima, u Evropi pre Drugog svetskog rata ivelo oko tri miliona Roma, a poginulo ih je oko 1 300 000. Otvarajui panel posveen procesu REKOM, Dinko Gruhonji, predsednik Nezavisnog drutva novinara Vojvodine i lan Regionalnog tima javnih zagovaraa REKOM-a, upoznao je prisutne sa procesom REKOM. Danas su ponovo vesti o nekim runim dogaajima obile region, aludirao je on na nasilje poinjeno nad hrvatskim navijaima. U tim dogaajima uestvuju deca. Ona zapravo nisu kriva za to. U velikoj meri smo krivi mi, jer mladi ne znaju ta se dogaalo tokom ratova roditelji i drutvo im o tome nita ne priaju. Ili, ako im i priaju, to je onda jednostrano i pristrasno. Zbog te dece je potreban REKOM, naglasio je Dinko Gruhonji. Zoltan Moldvai iz Saveta osoba sa invaliditetom optine Kikinda rekao je da osobe sa invaliditetom iz Kikinde podravaju proces REKOM, jer one najbolje znaju kako je to kada nekoga izgubi. Na panelu Na doprinos pomirenju, Branislav Kavali iz Pokrajinskog udruenja boraca ratova 90-ih podsetio je prisutne da upravo vojnici najvie mrze rat i ele da se utvrdi ko je ta uradio. Pokrajinski odbor udruenja boraca ratova 90-ih podrava osnivanje REKOM-a i doprinee njegovoj promociji. Proces REKOM je vaan i zbog rtava koje su stradale, ali i zbog nas koji smo uestvovali u ratovima. Zbog zloina pojedinaca, mi koji smo se u ratu ponaali asno i koji smo u rat ili na poziv drave i u obavezi prema njoj smo u poziciji da nam se pripisuje kolektivna krivica. Zbog nas, te se injenice moraju utvrditi, zakljuio je on. Uesnici su po zavretku konferencije poloili vence na mesta seanja na kikindske rtve: spomen-obeleje rtvama Drugog svetskog rata, spomen-plou na mestu na kome se do Drugog svetskog rata nalazila sinagoga, a sa kojeg su Jevreji odvoeni u logore, i spomenobeleje stradalim Nemcima na mestu masovne grobnice sa telima Nemaca.

Inicijativa za REKOM

!Huligani
Mraka da
prisustvuje konferenciji u

spreili eljana
Iskustva Slovenije dokazuju da komisije mogu biti veoma korisne i da nije tana napamet izreena osuda da komisije ne reavaju nita. (Igor Mekina)

Kikindi

Neredi i napadi na dravljane Hrvatske koji su doli u Srbiju da podre svoju reprezentaciju na Evropskom prvenstvu u rukometu, spreili su i neke od najavljenih uesnika iz Hrvatske koji su eleli da uestvuju na konferenciji u Kikindi. Neredi su poeli 22.01.2012, uoi utakmice Hrvatska panija. Tada je izbila tua u kafiu u centru Novog Sada, koja se potom prenela na ulicu. Nasilje je nastavljeno posle utakmice Hrvatska Francuska, 24.01.2012, kada su dvojica huligana uhapena jer su u irem centru Novog Sada napala petoricu dravljana Hrvatske i tom prilikom dvojicu lake povredili. Iste veeri je grupa od dvadesetak huligana, na izlazu iz Novog Sada, kamenovala kolonu automobila i autobusa u kojima su bili navijai hrvatske reprezentacije. Oteeno je 36 vozila, a dvoje navijaa s povredama glave i jedan koji je uboden noem, zbrinuti su u novosadskom Klinikom centru. U glavnom gradu Vojvodine zapaljeno je nekoliko automobila rijekih, ogulinskih i ibenskih registarskih tablica. Mediji navode da napadai pripadaju navijakim grupama Delije i Firma, kao i desniarskom pokretu Obraz. Hrvatski mediji zabeleili su vie navijakih incidenata i u Hrvatskoj. etiri maskirana huligana demolirali su Klub srpske nacionalne manjine u Splitu po zavretku utakmice Hrvatska Srbija, 27.01.2012. U Vukovaru je iste veeri napadnut ugostiteljski objekat Tri rue, kamenovano je sedite SDSS-a, a razbijena su i vrata na kafiu Maritimo u centru grada. U istorijskom centru Dubrovnika, na pravoslavnoj crkvi Blagovetenja su slomljena dva stakla. Branitelj iz Osijeka eljan Mrak, lan Koalicije za REKOM koji je u Kikindi trebalo da govori o procesu REKOM, morao je zbog eskalacije nasilja da otkae dolazak na konferenciju. Zoran Kosi je proitao njegovo pismo uesnicima, koje prenosimo.

Inicijativa za REKOM

Pismo branitelja iz Osijeka eljana Mraka uesnicima skupa u Kikindi:

Branitelj iz Osijeka eljan Mrak Dragi Zorane, Molim Te da pozdravi sudionike dananjeg skupa i ispria moj nedolazak. Pretpostavljam da ne moram previe objanjavati razloge mog nedolaska. Eto, desilo se da smo opet u zategnutim odnosima i da se zbog suludih akcija objektivne manjine ivot ne moe odvijati normalno. Poznato je da je navijaki rat odraz stanja u naim zemljama i da izraava duboke poremeaje u naim drutvima. Shvatljivo je da razlike postoje, shvatljivi su i sukobi, ali barem meni nije jasno zbog ega se to sve manifestira u takvoj formi i na takav nain. Sasvim jasno: danas ne dolazim na dananji skup zbog bojazni od posljedica putovanja kroz Vojvodinu do vas dovoljne su tri budale uz put pa da mi putovanje prisjedne! Dok se va skup bavi uzrocima i posljedicama nenormalnih situacija iz zajednike prolosti, ostaje nam na alost utvrditi kako nasilje jo uvijek nije ustuknulo pred razumom i da e biti potrebno jo mnogo napora do normalizacije. U ovom sluaju rtva sam ja, jer mi je uskraena blagodat druenja s vama i rad na vrlo vanim i zanimljivim temama kojim ete se baviti danas. Uzdam se, meutim, da su bolja vremena pred nama. elim vam puno uspjeha u dananjem radu i svaku sreu ubudue, elim da uspijete u vaoj plemenitoj misiji i da va rad doprinese boljoj budunosti kroz bolje sagledavanje prolosti. Poznato je da su oni koji nisu nita nauili od prolosti, osueni tu prolost ponavljati. Jo jednom vas molim da uvaite razloge mog nedolaska i moje aljenje zbog toga nadam se, meutim, da uspjeh u vaem radu nee izostati. Srdaan pozdrav i mnogo uspjeha u radu! eljan Mrak
Inicijativa za REKOM

!Nemaka iskustva o pomirenju na Meunarodni

dan

holokausta
Vodee organizacije za ljudska prava iz regiona bive Jugoslavije okupile su se na meunarodnom simpozijumu pod radnim naslovom Pomirenje na Balkanu pravna i politika pitanja, koji je 27.01. 2012. organizovao Institut za istonu Evropu berlinskog Slobodnog univerziteta. Simboliki odran na Meunarodni dan seanja na holokaust, seminar je uesnike koji su se okupili zbog razmene informacija i meusobnih konsultacija upoznao i sa nemakim inicijativama za pomirenje na Balkanu. Skup su otvorili sveanim pozdravima Werner Vth, vicepredsednik Slobodnog univerziteta, i ambasadori Hrvatske i Srbije u Nemakoj, Miro Kova i Ivo Viskovi. Profesor Vth je istakao da je vanost ovog seminara u tome to obrauje kljunu temu u vezi sa razvojem Balkana temu pomirenja. Profesor Viskovi je povukao paralelu izmeu Drugog svetskog rata i sukoba iz devedesetih: Ratovi na teritoriji bive Jugoslavije su zavreni bez jasnih pobednika i jasnih poraenih, i zato je pomirenje tee. Iznad svega, pomirenje dolazi kroz obrazovanje danas profesori moraju otrije da diskutuju sa studentima nego u toku devedesetih, jer Pomirenje na Balkanu pravna i politika pitanja, 27.01.2012, Berlin 9

Inicijativa za REKOM

su u obrazovnim programima zaiveli iskrivljeni narativi koji od mladih prave militantne nacionaliste. Tome se region mora suprotstaviti kroz odluujue akte politike elite, kao to je rezolucija o Srebrenici, i kroz procese civilnog drutva kao to je Igmanska inicijativa. U svom uvodnom obraanju, profesor Herwig Roggemann, profesor Slobodnog univerziteta, izrazio je zadovoljstvo to su temu pomirenja na prostorima bive Jugoslavije nedavno tematizirali i predsednici Srbije i Hrvatske. Mirsad Tokaa iz Istraivako dokumentacionog centra Sarajevo, BiH, konstatovao je kako je re pomirenje pomalo zloupotrebljena, jer se Najvea vrednost konsultativnog procesa preesto upotrebljava kako bi oznaila zaboravljanje. je u tome to je okupio civilno drutvo iz Takoe, drave naslednice SFRJ se ne trebaju miriti u postjugoslovenskih zemalja oko potreba i ime evropskog koncepta, ve u ime budunosti. Zato interesa rtava. (Nataa Kandi) Istraivako dokumentacioni centar otvoreno lobira protiv procesa REKOM, jer je to od spolja nametnuto reenje, koje nije autohtono. Problem Evrope je nacionalni ekskluzivitet nad odreenom teritorijom, izjavio je Tokaa. Pomirenje zapravo treba da pone tamo gde se kolektivno pamenje zasniva na empirijskim injenicama. Kako bismo izbegli mitologizovanje prolosti, moramo empirijski utvrditi broj rtava rata tako je nastao Bosanski atlas ratnih zloina, geografski informacioni sistem koji prezentuje injenice o zloinima poinjenim na teritoriji BiH od 1992. do 1995. godine i pomae da se utvrdi tana brojka rtava svih nacionalnosti (oko 98 000 ljudi). Ante Nazor, upravnik Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, podsetio je kako zloinci imaju ime i prezime to u svakom sluaju nisu cijeli narodi. On je upozorio da se najvaniji posao a to je utvrivanje uzroka rata zanemaruje, iako je lake govoriti o posledicama rata ako utvrdimo njegove uzroke. Izabela Kisi iz Helsinkog odbora za ljudska prava u Srbiji predstavila je rad te organizacije na istraivanju i javnom svedoenju o ulozi Srbije i njenih elita u pripremi i sprovoenju ratova u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Cilj rada Helsinkog odbora nije pomirenje, ve uspostavljanje ravnopravnih odnosa meu zemljama u regionu iskrene saradnje. Suoenje sa sopstvenom odgovornou, taj moralni minimum neophodan za pozitivnu budunost regiona, jeste najbolnija taka srpske tranzicije. Institucije odbacuju alternativne poglede na istoriju koji podrazumevaju preispitivanje stereotipa, a mediji ih preutkuju. Predrag Ivanovi je uesnicima predstavio rad procesa REKOM od 2006. do danas, nakon ega je postavio pitanje zato injenice o zloinima ostaju slovo na papiru, umesto da uu u obrazovne programe? Potreban je zajedniki napor civilnog sektora da se one promoviu kao univerzalno vaea istina, koja mora biti u osnovu svakog govora o prolosti. Upravo se taj zajedniki rad moe obaviti kroz proces REKOM, koji u ovom trenutku okuplja preko 1 500 organizacija civilnog drutva. U zakljunom delu simpozijuma, pod nazivom Zakon i pomirenje, profesor Roggemann

10

Inicijativa za REKOM

je ispitao multidimenzionalnost pojma pomirenje koji zahteva etiri faze rada kako bi se ostvario: utvrivanje uzroka, injenica, odgovornosti i prihvatanje kazne u obliku reparacija. Michael Bongardt, profesor na Slobodnom univerzitetu, razmatrao je pojmove rtva, poinitelj i oprotaj kroz diskurse psihoanalize i teologije. Re oprosti ima preduslov u neravnotei izazvanoj svesnim i objektivnim delovanjem aktera. Neravnotea znai uspostavljanje razlike izmeu osobe koja izvlai korist od nesree i oteenog koji je iskorien kao rtva. Ako se i rtva i poinitelj slau da postoji neravnotea, pri emu poinitelj priznaje da je kriv za nju i kaje se, postoje uslovi za pomirenje. Oprotaj zavisi od rtve krivac se ne moe sam osloboditi krivice, on moe samo da moli rtvu za oprost. Rasprava je pokazala da ni u vrlo razvijenim drutvima oporavak drutva nije brz i u Nemakoj je morao da eka skoro 30 godina i jednu sveoptu, globalnu drutvenu revoluciju mladih kakva se dogodila krajem 60-tih. Psiholoka istraivanja holokausta nam pokazuju da e tek trea generacija potomaka rtava i poinilaca uspeti da prevazie problem krivice i rtava. No, kad proces opratanja najzad otpone, ne bi se smelo zaboraviti na poravnanje, ili e se budunosti poslati negativna poruka da se nasiljem neto moe postii.

11

!Zajednika

molitva u Dubrovniku

Dubrovaki biskup Mate Uzini i episkop zahumsko-hercegovaki i primorski Grigorije na zajednikoj molitvi, Dubrovnik, 18.01.2012. Episkop zahumsko-hercegovaki i primorski Grigorije, na poziv dubrovakog biskupa Mata Uzinia, prisustvovao je 18.01.2012. u dubrovakoj katedrali Uznesenja blaene Device Marije zajednikoj molitvi za jedinstvo hriana. Tom prilikom, vladika Grigorije se zahvalio na pozivu i u svojoj besedi rekao: Nijednog trenutka ne zaboravljam... kakvu odgovornost

Inicijativa za REKOM

nosi svaka izgovorena rije. (...) Rije (oprosti) ima takvu mo da zagrli i onoga koji nas ne voli i da otopi mraz mrnje u onome koji zlo misli. (...) Nikome nije zabranjeno da iskrenim srcem i smirenim duhom izgovori tu rije, svjestan njene teine i smisla. (...) Veeras... imam potrebu, kao hrianin i episkop izgovoriti ovu hriansku rije oprostite. Oprotaj zavisi od rtve krivac se ne moe Pre zajednikog Oenaa, biskup Uzini je sam osloboditi krivice, on moe samo da moli zahvalio episkopu Grigoriju na upuenim rtvu za oprost. (Michael Bongardt) reima i iskrenim mislima, te je rekao: Ako elimo biti krani, moramo oprostiti. (...) I ja u ime svih nas episkopu i njegovoj Crkvi kaem oprostite, s nadom da e doista biti krani i oprostiti. Na kraju bogosluenja, biskup Uzini je najavio da e se sledee godine molitveni susret odrati u pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku. ivica Tuci, verski analitiar u Srbiji, u razgovoru za !Glas ocenjuje da je tekst Grigorijeve besede antologijski on je, po mogunostima koje daje i na ljudskom i na teolokom planu, savren. Tuci povodom ovog dogaaja kae: Ovo nije in na nivou crkava ovo je skup dvojice ljudi koji su delovi crkava. Grigorije to nije rekao u ime SPC, niti je bio gost itave hrvatske katolike crkve. To je susret dvojice arhijereja, na nivou Dubrovnika. Ali, po meni, ovaj tekst bi, naravno uz malu izmenu koja bi odgovarala optosti, mogli da potpiu i izgovore svi srpski episkopi i hrvatski biskupi. Grigorije namerno bira rei iza kojih slobodno mogu da stanu svi u SPC. Pritom, svako razume na koju on nesreu misli.

12

DEBATE

!Tiho

junatvo dobrote vladike Grigorija

Novinar i kolumnist Drago Pilsel

Imam potrebu ispraviti netoni podatak koji iznose banjaluke Nezavisne novine a koje su istaknule kao neto jako neobino to je episkop zahumsko-hercegovaki i primorski,
Inicijativa za REKOM

vladika Grigorije, molio u katolikoj crkvi. Naime, taj dnevnik pie da je prvi put poslije 1 100 godina jedan pravoslavni episkop drao molitvu za jedinstvo krana u rimokatolikoj bogomolji. To, naime, nije tono. U Zagrebu i u drugim hrvatskim, ali i europskim gradovima (a bilo je toga i u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu), pravoslavni episkopi i njihova braa katoliki biskupi mole za tu stvar, pa i u katolikim hramovima, ali je svakako vano to je vladika Grigorije u sklopu molitvene osmine za jedinstvo krana (stoljetne tradicije), kao gost dubrovakog biskupa, izrekao obvezatne rijei oprosta zbog razaranja Dubrovnika i to iz Trebinja i to iz ruku i tzv. pravoslavnih vjernika. Kaem tzv. vjernika jer taj koji ranjava, ubija i razara tue gradove i crkve, bez obzira kako se kriao i koje nacije bio, nije vjernik ve obina nitarija. Upoznao sam vladiku Grigorija u Strasbourgu, godine 2008. gdje smo on i ja bili pozvani govoriti o doprinosu crkava i vjerskih zajednica u izgradnji trajnog mira na jugoistoku Europe. Bilo mi je jasno da e taj ovjek, drag i ozbiljan, kad-tad, kako je njegovo ponaanje u Dubrovniku opisao Miljenko Jergovi, izvesti neko tiho junatvo dobrote. On je u srijedu 18. sijenja (januara) na veer u dubrovakoj katedrali zamolio za oprost i pozvao na pratanje u duhu Oenaa, i to na ekumenskom bogosluju u okviru molitvene osmine za jedinstvo krana. Na propovijedi tijekom bogosluja to ga je predvodio dubrovaki biskup Mate Uzini, vladika Grigorije podsjetio je na Kristovu zapovijed ljubavi te na molitvu Oenaa u kojoj je sadran poziv na oprost. Ni jednoga trenutka ne zaboravljam koliko je ozbiljan izazov i kakvu odgovornost nosi svaka izgovorena rije, podsjetio je pravoslavni biskup. Svjestan njene teine i smisla ja u je izgovoriti pred vama. A ta rije glasi: oprostite, rekao je. Trebamo govoriti uvijek i iznova: oprosti nam, Boe, grijehe nae. Veeras, na ovom svetom mjestu, u ovoj prelijepoj katedrali i u ovom udesnom gradu, imam potrebu, kao kranin i episkop, izgovoriti ovu kransku rije oprostite, dodao je Grigorije. Pri tome je istaknuo kako je upravo vano te rijei uputiti u Dubrovniku. Iako je preivio mnoge nesree, nadasve je grad sree i gostoprimstva, jer on doekuje i ide u susret drugima. Utoliko je znaajnije nae susretanje u prizivu mira, blagoslova i jedinstva, kojem treba teiti svaka dua edna ivoga Boga, rekao je Grigorije. Pozvao je sve vjernike da budu propovjednici evanelja koji pratanjem i ljubavlju poraavaju zlo, preobraavajui ga u dobro, te na zaokret nakon to stoljeima krani Istoka i Zapada nisu blisko i otvoreno razgovarali. Iako je ova inicijativa dvaju biskupa/episkopa, ona apsolutno ima teinu na nivou crkava i biti e upisana kao dobar temelj dobrosusjednih odnosa naih drava. Svi mi koji se bavimo izgradnjom pomirenja i povjerenja neemo ovo zaboraviti i vratit emo se toj i takvim gestama. Ona nee biti zaboravljena iako je bila slabo medijski praena. Ona treba biti i
Inicijativa za REKOM

13

poticaj svima nama koji se zalaemo za proces suoavanja s prolou, bili ili ne bili lanovi/ lanice koalicije za REKOM. Proces pomirenja nije lak i ja sam strpljiva osoba. Ali sam osoba nade! Ako mogu ivjeti sa tim da hrvatski katoliki episkopat jo svima nama duguje cjelovitu ispriku zbog kolaboracionizma katolikih prelata sa ustaama, mogu ekati dan kada e Srpska pravoslavna crkva priznati njenu ulogu u post-jugoslavenskim ratovima. Meni nije vano upirati prst u razne Kaavende ili Artemije. Meni je prioritetno znati da imam brata pravoslavca koji se zove Grigorije, koji gleda oima istine, koji prua ruku pomirenja subratu i su-nasljedniku apostola Mati Uziniu, i koji ne trai veinsko odobravanje (itam to mu sve dobacuju njegovi), jer ga ne traim ni ja, ve strpljivo koraa prema svetom cilju bratstva, ne samo ljudskog, ve i kozmikog.

Drago Pilsel, novinar i teolog

REKLI SU 14

!Zapoeti procesa REKOM

proces

institucionalizacije

Braniteljka ljudskih prava Nataa Kandi Problemi u obezbeivanju svedoka i dokaza, s kojima je Srbija bila suoena kada je 2004. godine, pod pritiskom meunarodne zajednice, poela da optuuje svoje dravljane za poinjene ratne zloine, odluujue su uticali na pokretanje saradnje sa pravosudnim organima Hrvatske. U ohrabrivanju i obezbeivanju rtava, tih godina kada je vladalo veliko nepoverenje prema institucijama neprijateljske strane, pomagao je Fond za humanitarno pravo, zahvaljujui svom ugledu meu rtvama u regionu. Svedoenjem pred sudovima,
Inicijativa za REKOM

rtve dobijaju javno priznanje za patnje i pretrpljenu nepravdu, ali cilj suenja za ratne zloine nije da sud utvruje patnju i bol rtava, nego krivinu odgovornost optuenih. U njima, uloga rtava je da pomognu sudijama da utvrde odgovornost optuenih u izvrenju krivinih dela. U takvim suenjima, aktivnu ulogu nemaju ni rtve ni poinioci, nego tuioci, odbrana i sudije. Otuda se ideja o potrebi za dodatnim mehanizmima, prvenstveno regionalnog karaktera, koji e biti fokusirani na iskustva rtava a i na stvaranje injeninog zapisa o tome ta se dogodilo u prolosti, javila kao odgovor na pitanje i dilemu na koji nain korigovati ili nadomestiti objektivna ogranienja sudskih mehanizama. Proces REKOM je vaan i zbog rtava koje su stradale, ali i zbog nas koji smo uestvovali u ratovima. (Branislav Kavali) Ideja o regionalnom pristupu u utvrivanju injenica o ratnim zloinima potekla je iz Fonda za humanitarno pravo. Od maja 2006. godine, nebrojeno puta diskutovana je sa liderima nevladinih organizacija Istraivako-dokumentacioni centar i Documenta. I Mirsad Tokaa i Vesna Tereli bili su vrlo ubeeni da je regionalna saradnja klju uspenog procesuiranja ratnih zloina, i vana za proces suoavanja s prolou. U martu 2008. godine, uz uee Marka Freemana iz Meunarodnog centra za tranzicionu pravdu, ja sam u ime FHP-a izala sa idejom o osnivanju zvanine Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima. Za Vesnu je ta ideja bila prejaka, zalagala se za dijalog, pozivajui se na otpor javnosti u Hrvatskoj prema podseanju na bivu Jugoslaviju. Tokaa je iskreno podravao regionalnu saradnju u dokumentovanju ratnih zloina, ali je bio vrlo skeptian da li e drave u regionu biti voljne da osnuju Regionalnu komisiju. Ipak, uz snanu podrku Marka Freemana, oboje su prihvatili da uestvuju u zagovaranju ideje o osnivanju zvanine Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima. Ideja je postala javna u maju 2008. godine. Nedugo posle toga, Mirsad Tokaa je napustio proces zagovaranja, rekla bih, iz uverenja da od te ideje nee biti nita. Do danas, nije se pokazalo da je u pravu. Vesnina uzdranost u pogledu regionalnog pristupa pokazala se kao izazov u konsultativnom procesu, u kojem se o otporima ustanovljenju injenica na regionalnom nivou raspravljalo u kontekstu oblikovanja mandata, ciljeva i zadataka te Regionalne komisije, nazvane REKOM. Iz dananje perspektive, konsultativni proces, koji je trajao tri godine, vidim kao najvei uspeh civilnog drutva u post-konfliktnom periodu. Proces su vodile organizacije za ljudska prava ali su u njemu aktivno uestvovala i brojna udruenja rtava i porodica nestalih, koja su pre toga jedni na druge gledali kao na neprijatelje. Na skupovima posveenim potrebama i oekivanjima rtava i drutva, kojim smo poeli konsultativni proces, sluali su teke prie sa raznih strana, udei se slinosti izmeu svog i bola neprijatelja. Porodice nestalih su najlake prepoznale zajedniki interes, to je, sasvim sigurno, doprinelo da jedan od ciljeva REKOM-a bude izgradnja solidarnosti i saoseanja sa svim rtvama. Seam se rei jednog
Inicijativa za REKOM

15

oca, koji je posle 13 godina pronaao posmrtne ostatke svog sina. Ja sam srean otac, elim i vama da naete svoju decu, rekao je na skupu udruenja porodica nestalih na kojem se razgovaralo o odnosu REKOM-a i vladinih komisija za nestala lica - kao da ga je naao ivog. Sluale su ga porodice koje jo uvek tragaju za posmrtnim ostacima svojih nestalih, ali i drugi, od kojih su neki po prvi put bili u prilici da uju novo znaenje sree i da vide toplinu i saoseanje, koje su izazvale rei srenog oca. Prema mom miljenju, najvea vrednost konsultativnog procesa je u tome to je okupio civilno drutvo iz postjugoslovenskih zemalja oko potreba i interesa rtava i artikulacije drutvenih interesa u odnosu na teko naslee prolosti. Uesnici, njih preko 6 000, gradili su Predlog Statuta REKOM-a, strahujui da nisu dorasli tom zadatku. Nikada ih nijedna drava, nijedan dravni organ nije pitao o njihovim potrebama i oekivanjima, a ni o tome koji pristup, instrument i aktivnosti mogu da pomognu da se nadoknadi teta i nepravda koje su rtve preivele. Javnost je prepoznala vrednost inicijative. 542 660 potpisa podrke osnivanju REKOM je najvea podrka koju su graani posle rata dali nekoj regionalnoj inicijativi. Pitanje je kako dalje. Dobili smo politiku podrku od predsednika Hrvatske, Srbije, Crne Gore, jednog lana Predsednitva BiH, predsednika parlamenata Srbije i Crne Gore, premijera Vlade Kosova, kao i od brojnih ministara i predsednika politikih stranaka. Re je o podrci koja jo uvek nema sadraj. U junu 2011. godine, Koalicija za REKOM je predala predsednicima drava u regionu zahtev za pokretanjem procedure za osnivanje REKOM-a. Vreme je za pokretanje procesa institucionalizacije Inicijative REKOM. Jedna mogunost je da predsednici drava [ili vlade] u regionu formiraju Regionalni ekspertski tim koji e razmatrati Predlog Statuta REKOM, koji je usvojila Koalicija za REKOM, 26.03.2011. Zbog toga je vano da Koalicija za REKOM, to pre, donese odluku o tome koji su to ciljevi i zadaci REKOM-a, koji ine tvrdo jezgro koje se mora nai u usaglaenom Predlogu Statuta REKOM-a strana ugovornica.

16

Nataa Kandi, izvrna direktorka Fonda za Humanitarno Pravo (FHP) i lan Regionalnog tima javnih zagovaraa Koalicije za REKOM

Inicijativa za REKOM

!Pozitivna iskustva

sa

komisijama
Novinar i publicista Igor Mekina

17 Pomenute tvrdnje su injenino netane i u suprotnosti sa iskustvima mnogih zemalja u svetu, ali i u regiji. Uzmimo za primer Sloveniju, koja ima veoma pozitivna istorijska iskustva upravo sa komisijama za kazivanje istine i komisijama za ispravku poinjenih nepravdi. Posle osamostaljenja Slovenije, osnovana je Komisija za ispravku nepravdi koja na osnovu Zakona o ispravljanju nepravdi (ZPKri), usvojenog oktobra 1996. godine, ima pravo da ispravlja nepravde nanete onima koji su svoja prava izgubili u suprotnosti sa pravilima i principima pravne drave i to na osnovu odluka i presuda komunistikih vlasti posle 1945. godine. Komisija ima pravo da oteenima vraa oduzetu imovinu, odluuje o odtetama i prizna godine koje je rtva provela u tamnici a koje se Dok se va skup bavi uzrocima i potom u duplom trajanju ubrajaju u radni sta. posljedicama nenormalnih situacija iz zajednike prolosti, ostaje nam na alost Zadatak komisije je, ukratko, ispravljanje nepravdi i utvrditi kako nasilje jo uvijek nije ustuknulo narodno pomirenje1. Iako je komisija upravni organ, pred razumom i da e biti potrebno jo ona ima iroka ovlaenja na osnovu kojih moe i da mnogo napora do normalizacije. poniti pravosnane presude koje su sudovi usvojili na (eljan Mrak) teritoriji Slovenije u periodu od 15. maja 1945. pa sve

Protivnici osnivanja REKOM-a esto se pozivaju na naopake argumente. Tvrde, na primer, da se osnivanje REKOM-a kosi sa ustavima pojedinih zemalja, te da utvrivanje uzroka ratova i ratnih zloina celu ideju REKOM-a osuuje na propast, dok neki olako zakljuuju da je vreme pokazalo da komisije zapravo ne reavaju nita.

1 Komisija vlade za izvajanje Zakona o popravi krivic, dostupno preko: http://www.mp.gov.si/si/ delovna_podrocja/poprava_krivic_in_narodna_sprava/komisija_vlade_rs_za_izvajanje_zpkri/
Inicijativa za REKOM

do 2. jula 1990. godine. I kakav je bilans rada komisije? Preko 23 500 uspeno reenih (pored oko 300 odbaenih) zahteva. Ova komisija radi i dalje, zahvaljujui injenici da su dravni organi usvojili stanovite da, poto ratni zloini ne zastarevaju ni rokovi za podnoenje zahteva ne mogu da iscure. Zadatak REKOM-a, naravno, nee biti sasvim isti, jer REKOM i ne eli da preuzme ulogu sudstva. Meutim, ve samo postojanje Komisije za ispravku nepravdi u jednoj od zemalja (Slovenija), u kojoj mnoge organizacije civilnog drutva podravaju osnivanje REKOM-a, dokazuje da ak i tako iroka ovlaenja koja neka komisija uiva nikako nisu u suprotnosti sa unutranjim propisima neke drave. To, analogijom, znai da vana, mada mnogo skromnija ovlaenja koja se trae za budui REKOM, nikako ne bi bila u suprotnosti sa ustavima zemalja u regionu, koji su u mnogim odredbama ak veoma slini. Da se zadrimo na primeru Slovenije, koja ima pozitivna iskustva sa susednim dravama i u vezi sa zajednikim utvrivanjem (prethodno spornih) istorijskih fakata. Uprkos u prolosti veoma napetih i konfliktima optereenih odnosa Italijana i Slovenaca, Slovenija i Italija su uspele da se dogovore o osnivanju zajednike istorijske i kulturne komisije, iji je zadatak bio da uz saradnju slovenakih i italijanskih istoriara utvrdi nepobitne istorijske injenice u odnosima dva naroda izmeu 1880. i 1956. godine. Prva ideja o takvoj komisiji dola je od strane italijanske vlade i prvobitno je bila upuena saveznoj vladi (u vreme SFRJ) u Beogradu, a posle raspada nekadanje zajednike drave, slubeni Rim je isti predlog poslao u Zagreb i, posebno, Ljubljanu. Hrvatsko-italijanska komisija nije se sastala nijednom ali nije ni rasputena. Rad slovenako-italijanske komisije je bio uspeniji. Oni koji insistiraju na istini Rekomovci, Pisanje zajednikih zakljuaka slovenakoprimjerice pojavljuju se kao svojevrsni italijanske komisije, u kojoj je sedelo sedam rasturai poratnih urki. (arko Puhovski) slovenakih i sedam italijanskih istoriara, trajalo je dugih sedam godina (od 1993. do 2000.), ali vredelo je ekati na rezultat, jer su se na kraju slovenake i italijanske kolege sloile u vezi sa najspornijim istorijskim pitanjima, poev od odgovornosti za poetak rata, preko odgovornosti za ubijanje slovenakih civila od strane italijanskih okupatora i ubijanja Italijana od strane partizanskih snaga u istarskim fojbama, do posleratnog traginog egzodusa hiljada Italijana (optanata) iz Istre i Dalmacije. Uspeh reene komisije iznenadio je i institucionalne naruioce odnosno obe drave Sloveniju i Italiju, i otvorio perspektivu post-nacionalne istoriografije, koja se praktikuje u mnogim dravama Evrope.2 Sve to
2 http://old.osservatoriobalcani.org/article/articleview/10158/1/389/
Inicijativa za REKOM

18

dokazuje da komisije mogu biti veoma korisne i da nije tana napamet izreena osuda da komisije ne reavaju nita. Iskustva Slovenije pokazuju da ni cilj Predloga Statuta REKOM-a o utvrivanju uzroka ratova i ratnih zloina nije neto, to bi celu ideju REKOM-a neizbeno osuivalo na propast, kao to pogreno ocenjuju pojedini nedobronamerni kritiari te inicijative. Naprotiv, iskustvo mnogih evropskih drava, pa i Slovenije kao prve lanice EU sa tla nekadanje SFRJ, dokazuje da je samo putem utvrivanja istorijskih injenica i raiavanja problema sa komijama esto pomou zajednikih komisija mogue neoptereeno graditi zajedniku evropsku budunost.

Igor Mekina, slobodni novinar, direktor Civic Linka i lan Regionalnog tima javnih zagovaraa Koalicije za REKOM

!Ljubi svog

blinjeg zloinca
Reditelj Dino Mustafi Mnogo smo puta uli i vidjeli u naem javnom prostoru kako se otvoreno podrava vulgarni nacionalizam i veliaju faistike ideje. Vjerovatno ohrabren nedavnim grafitom na jednoj sarajevskoj zgradi koji je glasio Srbe na vrbe,predsjednik Federacije ivko Budimir procjenjuje da je doao pravi tajming za koncert deklariranog nacionaliste Marka Perkovia Thompsona u Sarajevu3. Svaije je pravo da ima svoj muziki odabir i senzibilitet, jer i to govori o njemu samome, ali kada visoko pozicionirani funkcioner u ovoj zemlji ustvrdi kako ne vidi nita problematino u sadraju pjesama i stilu spomenutog turbo-ki ustatva, onda

19

3 http://www.radiosarajevo.ba/novost/67984/predsjednik-fbih-zeli-thompsonov-koncert (30.1.2012)
Inicijativa za REKOM

je to skandalozno, sramotno i mizerno. U ki drutvu, politika vie nije javna adresa ozbiljne rasprave ta je dobro i potrebno naem drutvu, i kako se to moe ostvariti. Mi smo takvih rasprava lieni ve decenijama, izgubili smo povjerenje u institucije u kojima sjede arlatani i demagozi voeni populistikim instinktom odranja na vlasti, jer kontekst u kojem oni vladaju jeste drutvo poharano krizama koje, naalost, nije nita nauilo iz lekcija polovine i kraja 20. stoljea. U svojoj knjizi Anatomija faizma ugledni povjesniar Robert O. Paxton nas upozorava da u 21. stoljeu nijedan faist nee prisvojiti naslov faist, jer faiste djelomice prepoznajemo po onome to govore; svakako, vano je i kako djeluju. Taj novi, remodulirani faizam nie u nedostatku politikih ideja i nepoznavanju univerzalnih vrijednosti, pa tako uzima oblik i boju svog vremena i kulture. A mi ivimo u kulturi poricanja i lai, opravdavanja zla koje je injeno drugima u ime nacionalnih prava, interesa i zatite. Govorei moralno, pa ak i politiki, naa ravnodunost i naviknutost na pojavu faizma je opasna za budunost. Zato se mora otvoreno rei da je izjava ivka Budimira i partija iz koje on dolazi (Hrvatska stranka prava), a koja ima pozitivan stav prema zloinakom i kvislinkom ustakom pokretu iz Drugog svjetskog rata, prototip dananjeg faizma. Danas je to jedna od vladajuih stranaka u Federaciji BiH. 20 Naalost, predsjednik Federacije je samo jedan u nizu galerijskih likova bh. politiara koji lie na fantome, duhove prolosti kojima elimo vidjeti kraj, ali oni se kao smrtonosni virus zaas preoblikuju tvorei nove i nepredvidive kombinacije, nove sloenice vladanja i politikih koaliranja. U Bosni i Hercegovini je danas teko rei ta je lijevo, a ta desno, to politiku dovodi do kraja smisla i ne ostavlja nikakav prostor za alternativu. Za taj faizam koji se rodio pod naim prozorima, koji se ispisuje na zgradama i grobljima, spomenicima antifaizma, i kome se navijaki skandira na stadionima, odgovorni smo svi, pojedinano i kolektivno. To je rezultat duhovne praznine, izgubljene politike vizije ideja i ideala, oportune akademske zajednice, kriminogene poslovne elite, segregacijskog kolskog sistema, politiki kontroliranih medija. Duboko utonuvi u rezignaciju, nae drutvo je iscrpljeno politikom propalih projekata, pregovora i dogovora, najavljenih predizbornih reformi kao snagom demokratskog i privrednog razvoja. Meutim, umor i zasienost politikom ne mogu biti izgovor za gubitak graanskog identiteta, pretvaranje u pokornog glasaa, ovjeka mase koji nema sposobnost da prepozna ivot kao dobrotu, istinu, ljepotu, pravdu i saosjeanje. Ako na to pristanemo, to znai da se faizam opet nastanio na naoj adresi ili moda nije nikada ni otiao?

Inicijativa za REKOM

Da nije otiao uvjerili su nas nedavno poslanici u Sarajevskom kantonu svojom politikom odlukom da podre optuene za ratne zloine funkcionere civilne vlasti i vojnike Armije BiH. U epilogu knjige o ratu u Bosni i HercegoviniLjubi blinjega svogaPeter Maass pie: (...) sad sam mnogo svjesniji krhkosti ljudskih odnosa, i daleko svjesniji ta znai ili ta moe znaiti kada si Jevrej. To sam nauio od bosanskih Muslimana, koji su nainili dvije fatalne greke. Mislili su da to to su pripadali manjini nema znaaja u civiliziranoj Evropi, a vjerovali da je divlja zvijer zauvijek upokojena. Nisu shvatili da, iako sam pridaje vrlo malo znaaja svojoj pripadnosti nekoj vjeri, drugima to jednog dana zna postati vano; a to to vae drutvo djeluje stabilno ne znai da e zauvijek takvo ostati. Muslimani protiv krana, Jevreji protiv ne-Jevreja, bijelci protiv crnaca, siromani protiv bogatih toliko je avova po kojima se jedno drutvo moe poderati, kad dopadne manipulatorima u ruke. To su lekcije kojima me je poduila Bosna i koje su ostale u meni i vjerovatno me promijenile. Divlja zvijer je tu, a tlo pod mojim nogama vie nije vrsto kao to je bilo. Sada se ve moe rei da Bonjaci prave i treu fatalnu greku putaju divlju zvijer lai i obmana da ponovo kida istinu, koja je jedini lijek za nae ozdravljenje, jer doi do istine znai dosegnuti pravdu u ime svih zaboravljenih rtava. Istina ne moe biti selektivna, ona je injenina i mjerljiva: upravo zbog toga Bonjaci imaju moralni imperativ da insistiraju kako se svaka rije o ratu mora uti, svaka suza pamtiti i svaka rtva zapisati. Bonjaci nemaju razloga da se boje istine o ratu u Bosni i Hercegovini, jer nisu inili masovne i organizirane zloine, sistemske progone. Zato je vana namjera potpredsjednika Federacije Svetozara Pudaria da obiljei mjesto stradanja Srba u opkoljenom Sarajevu, ime se nee ni najmanje izmijeniti karakter odbrambenog rata koji su Sarajlije vodile u najduoj opsadi u historiji ovjeanstva. To je civilizacijski in pijeteta i sjeanja koji ne eli iskljuiti ni jednu rtvu bez obzira iz kojeg je naroda, samo tako moemo ovladati prolou da bismo krenuli dalje u budunost i demokratsko drutvo. Jedini nain da to uinimo jeste da njegujemo kulturu saosjeanja i empatije, kako budue generacije ne bi nikada ponovile okrutnosti prema onima koji su drugaije nacionalnosti ili vjerske pripadnosti. Bonjaci imaju to historijsko iskustvo u svom sjeanju i iz Drugog svjetskog rata i bliske prolosti (1992 1995), stoga imaju odgovornost da promijene epohu postdejtonske BiH, koja je bila obiljeena ravnodunou prema bezbrojnim rtvama, ali i prema vlastitoj sudbini rtve koja ne smije nita predati zaboravu, jer to znai izjednaiti dobro i zlo. Upravo je touinila Skuptina Kantona Sarajevo4svojom sramnom i manipulatorskom odlukom kojom daje punu podrku Ministarstvu za boraka pitanja KS-a da, u skladu sa

21

4 http://www.radiosarajevo.ba/novost/68697/politicka-osuda-rada-tuzilastva (30.01.2012)
Inicijativa za REKOM

! Nagrada Hipermneziji,
zakonskim ovlatenjima i svim drugim mogunostima, a Taj koji ranjava, ubija i razara tue u okviru predvienih sredstava za sufinansiranje pravne gradove i crkve, bez obzira kako se pomoi branilaca BiH u budetu KS-a, prui sve vrste kriao i koje nacije bio, nije vjernik ve pomoi osmorici uhapenih i optuenih za zloine nad obina nitarija. (Drago Pilsel) srpskim i hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima u logoru Silos i drugim mjestima zatoenja na podruju opine Hadii u periodu od 1992. do 1995. godine. Svjedoci smo 15 godina kako ovakve odluke dolaze iz svih etnikih zajednica kao organizirana nevinost u kojoj niko nije bio poinitelj, svi su rtve onih drugih, ime se ispisuju nove stranice etnocentrike historije naih heroja i patriota koji imaju samo znaaj u dnevnopolitikim konfliktima i jeftinoj demagogiji pribavljanja glasova. Neodgovorno i nemoralno odsustvo drutvene svijesti i savjesti prema znaaju istine i istraga koje se vode protiv osumnjienih za ratne zloine, nastavak su zla koje poniava rtve i produbljuje jaz meu etnikim zajednicama, stvara budui prostor za galopiranje Maassove divlje zvijeri buduih sukoba i nesporazuma. U romanu Imrea KertszaLikvidacija Judit kae B.-u, roenom u baraci Birkenaua: Sigurno si u pravu, svijet je svijet ubica, ali uprkos tome ja ne elim vidjeti svijet kao svijet ubica, ja elim vidjeti svijet kao mjesto na kojem je mogue ivjeti. 22 Hoemo li ostaviti naoj djeci budunost koja e biti u stanju slijediti takav svijet?

Dino Mustafi, filmski i pozorini reiser, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Sarajevo i lan Regionalnog tima javnih zagovaraa Koalicije za REKOM

!GLAS RTAVA

Marija Veerina je sa porodicom izbegla iz Knina u toku hrvatske vojno-policijske operacije Oluja, poetkom avgusta 1995. godine. ekala je osam godina da pronae posmrtne ostatke
Inicijativa za REKOM

svoga sina. O tome je svedoila, pred 300 uesnika iz regiona, na Treem regionalnom forumu o mehanizmima utvrivanja injenica o ratnim zloinima u bivoj Jugoslaviji, odranom u Beogradu, 1. i 2. februara 2008. godine. To je bilo 90... ovaj, 94. Najprije su neki bjeali, ali mi smo bili u planini kod stoke i tako smo mislili da e to proi kao i dosta puta, taj napad. I ovaj, pre toga moj sin bio je kod kue i bio je na bolovanju. Bio je onda bolestan. Ba nije bio... nije bio tamo na dunosti. On i jedna ker je bila kod kue a ja sam i jedna ker bile u planini kod stoke. I onda ve kada su svi krenuli i gotovo je, nema nego bjeati, on je izaao k nama u planinu, sin, i kae: Hajdete, bjeimo, zauzimlje se ve, kae, Knin, Graac. Svi su, kae pobjegli, i tako da smo mi krenuli preko Golubia prema Krupi, selo Golubi, ovaj, Krupa. [...] Nas osmoro smo se potrpali u ladu, tu u egaru. I ili smo tamo preko... tamo prema Srbu, reklo se tako da se bjei. Ali mi smo.... no je ve uveliko uvatila, mi smo krenuli onim putom kojim nije trebalo, slabo smo i poznati bili i ovaj, odjednom se prosu staklo. Ono se uje pucnjava, prosu se staklo. Mi stadosmo, oni se otkrie, hrvatska vojska, oko nas, oko kola. Kae: e ste poli? Izlazite van, sve emo vas pobiti! I tu smo mi izali. Oni su nas na asfalt, kae: Lezite, sve emo vas pobiti! Tu su nas maltretirali, pobacali stvari. Mome sinu trae u depovima. Imao je neto maraka. Ne znam... 100, 150, tako neto. Ovaj, i uzee. On, moj sin kae: Nosite sve, kae, samo me nemojte ubiti, a oni su njega ve ranili u nogu. Krv je tekla. Ker jednu isto ranili su lake u ruku i od jetrve ker u glavu lake. I tako da smo tu... tu su nas maltretirali i ovaj, moda 15 minuta, 20, ne znam tano. I onda kau Ajte, kau, ajte s nama. Vode nas. Ne znamo kuda e s nama. Ovaj, tu nas vode niza stepenice, podrum je. Tu u tom podrumu ima jo naroda, ena, ljudi, starih. Ovaj, 13, mislim 13 kada smo mi doli tu. Moj sin tako teko ranjen u nogu. Krv tee. Onda smo zavijali mu itavu no. itavu no krv tee. Ti vojnici, ono preko noi, ne mogu rei da su se ponaali prema nama tako, ali rekli su Doi e hitna, za njega. Ali od toga nita. itavu no krv tee. [...] Ve ujutro oko devet sati, pola deset, tako neto, dooe vojnici, dva, tri vojnika, tri, etiri, tako. I kau Ajte, kae, vi vojnici, vi ete, kae, a tu smo nali dva, ovaj, deka jo, onoga Momila Timu i uro Maak. Tu smo ih nali. I kae: Hajte vi pojedinci, kae, idete u vojni zatvor a ranjenik e u bolnicu. I tako kae:Uzmite, uzmite ranjenog izmeu sebe. Ja sam za njima pola, s njima da idem da vidim da li je dola vojna policija, da vidim e su ta kola. A oni su me... psovali mi mater, kae: Vraaj se natrag, ubiemo te. I tako da sam se vratila u podrum. [...] Iz tog smjetaja opet ponovo u drugi, ali ne znam kako se zove. Isto je sportska sala. Ovaj, tu smo bili ja mislim oko 20... do 20 dana u tome smjetaju. I tu su dolazili meunarodni. Tu sam svakome... svakoga pitala za sina. Saznala sam bila, bilo mi je reeno da je primljen u bolnicu, da je stigao do bolnice. Pa imala sam nade ako je stigao da moda e biti spaen. [...] Nema gdje nijesam ila, i u meunarodne i svukuda. I stalno smo nadu imali i ja i keri da je moda iv. I onda sam ila 1998. godine, ila sam u Hrvatsku, ila sam svae, u vojnu policiju u Knin, u ovu... svae sam ila. Ova me je poslala, vojna, ila sam u bolnicu. Rekoh: Primljen je u bolnicu. Ja sam saznala da je primljen. A kae: Nema ga. Nije, kae,
Inicijativa za REKOM

23

primljen, nema njega. I ovaj, onda sam ja ila vie puta, puno puta sam ila tamo da traim. Ila sam u Zadar, svae, u meunarodne, u policiju zadarsku. Ba mi neki policajci govore, kae: Poznamo te mi. I tako nita od toga. [...] A on nije... tako je bio njean, da nije mogao gledati da se neko posjee po prstu. Nie nije bio u tim nekim dogaajima. [...] I moj otac isto mi je uvjek reka: Ja volim potenog Hrvata nego Srbina. I ja tako nikada nijesam s njima bila u runim odnosima. Komije smo bili. Odrasla sam s njima. Nadala sam se, moda e ti da mi ga spase, neki moji prijatelji. Vamo selo Mukovci, oni nisu, oni su, ovaj, nije bilo Hrvata. I uvjek sam nade imala. Uvjek, do 2003. godine. Tako smo ili puno puta poznavati slike to e poznati. Nita se nije moglo utvrditi. Onda 2003. godine su me pozvali u Zagreb na analizu krvi u etvrtom mjesecu i tako da sam ja dala krv. Poslato je i kerima da ona... i ovaj, negde u devetom mjesecu su opet pozvali da je potvreno da je... da se poklopilo, da je utvreno. Tako da sam ila tamo i tako zakazala sahranu, ovaj, 28, mislim da je 28. desetoga u Mukovce u porodinu grobnicu. [...] To je ta slika stalno pred oima, i taj dogaaj. Marija Veerina, Srpkinja iz okoline Obrovca

24

Inicijativa za REKOM

25

Inicijativa za REKOM

26

Inicijativa za REKOM