mr. sc.

Jadranko Jug

STJECANJE I UKNJIBA PRAVA VLASNITVA NA NEKRETNINAMA BIVIH DRUTVENIH PODUZEA

U radu se razmatra problematika primjene Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea i Zakona o privatizaciji u odnosu na nekretnine bivih drutvenih poduzea, s posebnim osvrtom na sve probleme koji su u praksi nastali uslijed nejasnih odredbi tih propisa i nejednakog postupanja u praksi sudova i drugih nadlenih tijela u odnosu na stjecanje i uknjibu prava vlasnitva takvih nekretnina. U svezi s pretvorbom drutvenog vlasnitva takvih nekretnina uvodno je dat openiti prikaz naina pretvorbe drutvenog vlasnitva na nekretninama po posebnim propisima i temeljem odredbi Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Nakon toga se objanjava nain pretvorbe drutvenih poduzea, posljedice procjene, djelomine procjene ili ne procjene nekretnina kod pretvorbe s posebnim osvrtom na lanak 47. Zakona o privatizaciji i nain njegove primjene u praksi. Posebno se analizira postupanje zemljinoknjinih sudova povodom prijedloga za uknjibu takvih nekretnina te se analiziraju sve posljedice pogrenih upisa prava vlasnitva. Kljune rijei: pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama, pretvorba drutvenih poduzea, uknjiba prava vlasnitva na nekretninama nakon provedene pretvorbe drutvenih poduzea, postupanje po lanku 47. Zakona o privatizaciji.

1.

Uvod

Donoenjem Ustava Republike Hrvatske 1ukinuto je drutveno vlasnitvo, uvedena je jednovrsnost prava vlasnitva i zapravo je poeo dugotrajni proces pretvorbe drutvenog vlasnitva pa tako i u odnosu na nekretnine. Iako je proteklo gotovo 17 godina moemo ustvrditi da taj proces u pogledu nekretnina nije u potpunosti zavren, odnosno i dalje postoje dileme i dvojbe u pogledu stjecanja prava vlasnitva nekretnina nakon razdoblja drutvenog vlasnitva. Samim donoenjem Ustava nije ureen postupak i nain pretvorbe drutvenog vlasnitva nekretnina ve je to preputeno nizu posebnih propisa koji su regulirali ili pretvorbu pravne osobe pa time i njenih nekretnina, ili pretvorbu sredstava odreene pravne osobe ukljuujui i nekretnine, ili se vrila direktno pretvorba nekretnina koje su postajale vlasnitvo odreenih pravnih osoba, prvenstveno Republike Hrvatske.
1

zamjenik Glavnog dravnog odvjetnika RH V. NN 56/90, 135/97, 8/98 proieni tekst, 113/00, 124/00 proieni tekst, 41/01 proieni tekst i 55/01ispravak u daljnjem tekstu Ustav

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

Donoenjem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima2 u prijelaznim i zavrnim odredbama presumpcijama je openito regulirana pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama3, ako to nije regulirano drugim zakonom. Osnovni pretvorbeni zakon koji je regulirao pretvorbu drutvenih poduzea pa tako i njegovih nekretnina je Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea4 na koji se nadovezuje Zakon o privatizaciji5. Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama trebala je biti zavrena u skladu sa odredbom lanka 3. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske6 koja odreuje da zakoni kojima se omoguuje primjena Ustava, a koji se ne mogu neposredno primijeniti, e se donijeti najkasnije u roku od 2 godine od dana proglaenja ovog Ustavnog zakona. Predmetom ovog rada biti e prvenstveno pretvorba nekretnina prema odredbama ZPDP i ZP uz prikaz postupanja nadlenih upravnih tijela i sudova u svezi tih zakona. Takoer e se prikazati sve dileme u odnosu na takvo postupanje s posebnim osvrtom na primjenu lanka 42. i 47. ZP. Problematika procjene drutvenog kapitala odnosno ne procijene kod pretvorbe, a koji se sastoje od nekretnina, procjena ulaganja u objekte na opim dobrima, procjena nekretnina kod pretvorbe koje nisu mogle biti procijenjene u drutveni kapital te s time povezani problemi uknjibe takvih nekretnina biti e takoer predmet razmatranja u ovome radu. Iznijet e se i brojani podaci o vrsti sporova koje vodi Hrvatski fond za privatizaciju7 kako bi se usporedila situacija u naravi s nedoreenim pravnim normama. Uvodno e se prikazati openito pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama temeljem posebnih propisa i ZVDSP.

2. Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama po posebnim propisima Kao to je u uvodu navedeno pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama po posebnim propisima vrena je na tri osnovna naina. U prvom sluaju odredbama posebnih zakona bilo je odreeno da odreena nekretnina u drutvenom vlasnitvu postaje vlasnitvo odreene pravne osobe, i to u pravilu Republike Hrvatske. U drugom sluaju posebnim propisom je bila odreena pretvorba drutvenih sredstava (imovine) koja je ukljuivala i pretvorbu nekretnina, dok se je u treem sluaju analogno kao kod ZPDP posebnim zakonom vrila pretvorba cijele pravne osobe, a to je u sebi ukljuivalo i pretvorbu svih nekretnina takve pravne osobe. Vrlo esto se u takvim posebnim zakonima samo jednom odredbom vrila pretvorba drutvenog vlasnitva i to je bilo nedostatno da se sa sigurnou odredi vrsta nekretnina koja podlijee takvoj pretvorbi, a stvaralo je i veliki problem kod uknjibe prava vlasnitva.

2 3

V. NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06 u daljnjem tekstu ZVDSP V. l. 359. do 365. ZVDSP 4 V. NN 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99 u daljnjem tekstu ZPDP 5 V. NN 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00 u daljnjem tekstu ZP 6 V. NN 28/01 7 V. Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (NN84/92, 70/93, 76/93, 19/94, 52/94 i 87/96) - u daljnjem tekstu ZHFP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

2.1.Direktna pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama po posebnim propisima Republika Hrvatska je temeljem zakona postala vlasnik velikog broja nekretnina ime je izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva. Na temelju Zakona o umama8, Zakona o poljoprivrednom zemljitu9, Republika Hrvatska je stekla u svoje vlasnitvo daleko najvei i najvrjedniji dio nekretnina koje ujedno predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo. Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama izvrena je i temeljem Zakona o udrugama10, Zakona o pretvorbi prava na drutvenim sredstvima bivih drutvenopolitikih organizacija11, Zakona o zatiti prirode12 kao i temeljem drugih posebnih zakona.

2.1.1. Zakon o umama lankom 16. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o umama (u daljnjem Z iz 1990. godine) koji je stupio na snagu 16. listopada 1990. godine, propisano je da ume i umska zemljita na teritoriju Republike Hrvatske, osim uma i umskih zemljita u privatnom vlasnitvu jesu u dravnom vlasnitvu. Time je izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva na umama i umskom zemljitu koje je do tada bilo u drutvenom vlasnitvu. Odmah se nametnulo pitanje definiranja nekretnina koje se mogu smatrati umom ili umskim zemljitem. lankom 4. st. 2. Z iz 1990. godine13 definirano je to se smatra umom, a lankom 4. st. 3.14 Z iz 1990. godine definirano je umsko zemljite. Stavak 4. citiranog lanka odredio je da u sluaju sumnje da li je neko zemljite uma ili umsko zemljite odluku o tome donosi ministar nadlean za poslove umarstva. uma je stoga odreena prema kulturi i potpuno je nebitno da li se nalazi unutar zone graevinskog zemljita ili izvan te zone. Vei je problem s odreivanjem umskog zemljita koje je kao takvo postalo vlasnitvo Republike Hrvatske 16. listopada 1990. godine. Meutim, obzirom da je raniji Zakon o umama prije stupanja na snagu Z iz 1990. godine propisivao da sve ume i umska zemljita se vode upisani u umskogospodarskoj osnovi, a da je kriterij za utvrenje umskog zemljita injenica da se kao takvo vodilo upisano u umskogospodarskoj osnovi kod nadlene uprave uma.

V. NN 54/83, 32/87, 47/85, 41/90, 52/90 proieni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00 i 13/02 u daljnjem tekstu Z 9 V. NN 34/91, 26/93 i 79/93 u daljnjem tekstu ZPZ 10 V. NN 70/97 i 106/97 11 V. NN 70/97 12 V. NN 30/94 13 umom se smatra zemljite obraslo umskim drveem u obliku sastojine na povrini od 10 ari, ali se umom ne smatraju odvojene skupine umskog drvea do 10 ari, umski rasadnici, vjetrobrani, pojasevi, drvoredi ni parkovi u naseljenim mjestima 14 umsko zemljite je ono na kojem se uzgaja uma ili je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predvieno kao najpovoljnije za uzgajanje uma

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

Naravno da je u praksi postojao itav niz problema sa utvrenjem nekretnina koje su u naravi bile ume i umsko zemljite, ali se to nije moglo utvrditi iz uvida u zemljinu knjigu odnosno takve nekretnine se nisu vodile u umskogospodarskoj osnovi. Meutim, moramo ustvrditi za razliku od poljoprivrednog zemljita da je upravljanje i gospodarenje umama kako u doba drutvenog vlasnitva tako i nakon 1990. godine bilo znatno uinkovitije i o tome je ipak postojala bolja evidencija. Uknjiba uma i umskog zemljita najjednostavnije se vrila u korist Republike Hrvatske ako se uz prijedlog za uknjibu prilagala potvrda da se nekretnina nalazi u umskogospodarskoj osnovi, a koju potvrdu su izdavale Hrvatske ume i ukoliko se nekretnina vodila upisana u zemljinoj knjizi kao drutveno vlasnitvo.

2.1.2. Zakon o poljoprivrednom zemljitu Zakonom o poljoprivrednom zemljitu (u daljnjem tekstu ZPZ iz 1991. godine) u lanku 3. st.1. odreeno je da na poljoprivrednom zemljitu u drutvenom vlasnitvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasnikih prava postaje Republika Hrvatska. Odreenje poljoprivrednog zemljita navedeno je u lanku 2. st. 1. i 2. ZPZ iz 1991. godine15. Razgranienje poljoprivrednog zemljita od graevinskog mogue je prema lanku 3. Zakona o graevinskom zemljitu16 (u daljnjem tekstu ZGZ), gdje je definirano graevinsko zemljite kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgraeno ili je prostornim planom odreeno za izgradnju graevinskih objekata ili za javne povrine. Iz navedene odredbe ZGZ proizlazi da zemljite obuhvaeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica graevinskog podruja vie nije poljoprivredno ve graevinsko zemljite. Da bi se izvrila uknjiba na Republiku Hrvatsku potrebno je dokazati da se radilo o zemljitu u drutvenom vlasnitvu i da je isto na dan stupanja na snagu ZPZ iz 1991. godine bilo izvan zone graevinskog zemljita. Ova druga pretpostavka dokazuje se potvrdom nadlenog upravnog tijela o vrsti zemljita na dan 24. srpnja 1991. godine. U praksi su u svezi uknjibe i pretvorbe takvih nekretnina bili mnogobrojni problemi. Jedan od osnovnih je bio taj to dio nekretnina bivih poljoprivrednih kombinata se i dalje vodio kao vlasnitvo fizikih osoba.17 Stoga se esto puta uknjiba prava vlasnitva na Republiku Hrvatsku mogla izvriti tek nakon voenja parninih postupaka.

15

To su oranice, vrtovi, vonjaci, vinogradi, livade, panjaci, ribnjaci, trstici i movare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljite koje se koristi ili ne koristi, a moe se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljitem u smislu ZPZ iz 1991. godine smatra se i neizgraeno graevinsko zemljite, osim ureenog graevinskog zemljita, uih dijelova starih gradskih jezgri koje e utvrditi upanijska, odnosno gradska skuptina 16 V. NN 54/80, 42/86, 48/88 proieni tekst, 16/90 i 53/90 17 To se uglavnom odnosilo na sluajeve zamjene nekretnina koje su izvrili bivi PIK-ovi i fizike osobe iza ega nije uslijedila uknjiba takve zamjene

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

2.1.3. Zakon o udrugama Zakon o udrugama iz 1997. godine odredio je u lanku 38. st. 1. da Republika Hrvatska postaje vlasnikom nekretnina koje su do stupanja na snagu toga Zakona bile u drutvenom vlasnitvu, a drutvene organizacije su imale pravo raspolaganja ili pravo koritenja, ako zakonom nije drugaije odreeno. Stavkom 5. i 6. citiranog lanka Zakona o udrugama, sindikati registrirani prema Zakonu o radu mogli su u roku od 180 dana postii dogovor o podjeli zajednike imovine, a u protivnom i te nekretnine u roku 6 mjeseci postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. Obzirom da dogovor izmeu sindikata nije postignut u odreenom roku, i sindikalne nekretnine su na taj nain pretvorene i postale su vlasnitvo Republike Hrvatske. Nakon stupanja na snagu Zakona o udrugama iz 2001. godine18, odredbom lanka 43. st. 1. toga Zakona odreeno je da se imovina drutvenih organizacija iz Zakona o udrugama iz 1997. godine vraa u vlasnitvo pravnim slijednicima tih drutvenih organizacija, osim sindikalne imovine.

2.1.4. Zakon o pretvorbi prava na drutvenim sredstvima bivih drutvenopolitikih organizacija Temeljem lanka 10. Zakona o pretvorbi prava na drutvenim sredstvima bivih drutvenopolitikih organizacija, Republika Hrvatska je postala vlasnik nekretnina koje su bile u drutvenom vlasnitvu, a na kojima su pravo raspolaganja, upravljanja i koritenja imale bive drutvenopolitike organizacije.19 U praksi je osnovni problem predstavljalo utvrenje takvih nekretnina ukoliko iz zemljine knjige nije sa sigurnou proizlazilo pravo upravljanja, raspolaganja i koritenja bivih drutvenopolitikih organizacija. Takoer su neke politike stranke koje su osnovane nakon 1990. godine pokuale dokazivati da su one slijednice odreene bive drutvenopolitike organizacije i da je nekretnina postala njihovo vlasnitvo.

2.1.5. Zakon o zatiti prirode Republika Hrvatska je temeljem lanka 40. st. 1. Zakona o zatiti prirode stekla stupanjem na snagu tog Zakona, vlasnitvo zemljita unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode, na kojima su pravo koritenja i raspolaganja imale drutvenopravne osobe ako zakonom nije drugaije odreeno. Iz takve odredbe citiranog Zakona proizlazi da su zemljita u drutvenom vlasnitvu unutar nacionalnih parkova i parkova prirode ex lege postala pravo vlasnitva Republike Hrvatske, ukoliko posebnim propisima ve ranije nisu postala vlasnitvo Republike Hrvatske, a kao to su ZPZ iz 1991. godine ili Z iz 1990. godine.

18 19

V. NN 81/01 i 11/02 To su Savez komunista Hrvatske, Socijalistiki savez radnog naroda Hrvatske, Savez udruenja boraca Narodnooslobodilakog rata i Savez socijalistike omladine Hrvatske

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

Oigledno se Zakonom o zatiti prirode htjelo to vei broj zemljita u dijelovima prirode pod najviom zatitom staviti u vlasnitvo Republike Hrvatske kako bi ta zatita bila to uinkovitija. U praksi se pojavilo pitanje da li se odredba lanka 40. st. 1. Zakona o zatiti prirode odnosi i na objekte, a ne samo na zemljite. Smatramo da odredba lanka 40. st. 1. citiranog Zakona jasna i da se moe odnositi samo na zemljite, a ne i na objekte. Jedinice lokalne i podrune samouprave takoer su postale vlasnikom nekretnina temeljem manjeg broja posebnih propisa, a to je u zanemarivom broju u odnosu na opi nain stjecanja prava vlasnitva na nekretninama jedinica lokalne i podrune samouprave. Tako su primjerice temeljem lanka 40. Zakona o zatiti prirode, posebni rezervati, park ume, zatieni krajolici, spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture20 postali ex lege vlasnitvo upanija ili Grada Zagreba.

2.2. Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama temeljem pretvorbe sredstava (imovine) drutvene pravne osobe Drugi nain pretvorbe drutvenog vlasnitva na nekretninama izvren je posebnim propisima koji su predviali pretvorbu cjelokupnih sredstava odreene pravne osobe. Kod toga je vrlo esto bio sluaj da su odredbe takvih propisa bile nedoreene te se postavljalo pitanje da li se moe uzeti da je njima izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama.21

2.2.1. Uredba o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasnitvo Republike Hrvatske Ovom Uredbom22 je Republika Hrvatska postala vlasnik drutvenih sredstava na teritoriju Republike Hrvatske, kojima je kao sredstvima Federacije upravljala i raspolagala biva JNA i Savezni sekretarijat za narodnu obranu. Stupanjem na snagu te Uredbe, Republika Hrvatska je izmeu ostalog postala vlasnikom nekretnina kojim je raspolagala JNA i SSNO, a radilo se o velikim kompleksima vojarni, vojnih objekata i kompleksa zemljita od kojih su neki se nalazili na vrlo atraktivnim lokacijama u velikim gradovima. Uknjiba prava vlasnitva nekretnina na Republiku Hrvatsku vrila se bez veih problema ukoliko je u zemljinoj knjizi bilo upisano drutveno vlasnitvo s pravom koritenja JNA ili SSNO. U protivnom je trebalo prije uknjibe pokrenuti parnine postupke ili eventualno pribaviti tabularne isprave koje bi bile podobne za uknjibu prava vlasnitva Republike Hrvatske na ovakvim nekretninama od osoba koje su se formalno vodile upisane u zemljinim knjigama.

20 21

V. lanak 3. st. 1. alineja 3.-8. Zakona o zatiti prirode Tako se u nekim zakonima govori o preuzimanju slubenika i sredstava, u nekima se koristi termin preuzima se, a bez navoenja u status prava vlasnitva. Stoga je svaki propis trebalo tumaiti u skladu s ciljem i svrhom samog propisa te injenice pretvorbe drutvenog vlasnitva 22 V. NN 52/91

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

2.2.2. Uredba o zabrani raspolaganja i preuzimanju odreenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske lankom 3. ove Uredbe23 Republika Hrvatska je postala vlasnik sredstava (ukljuujui i nekretnine) poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika pravnih osoba sa sjeditem na teritoriju bivih Republika Srbije i Crne Gore te autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine, a koja se do dana stupanja na snagu ove Uredbe nisu organizirale temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i prijenosu sredstava odreenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske.24 Takoer se radilo o velikom broju nekretnina koje su se nalazile jednim dijelom na vrlo atraktivnim lokacijama u gradovima, a takoer i u turistikim mjestima uz obalu.25

2.2.3. Zakon o zdravstvenoj zatiti Ovim Zakonom26 drutvena sredstva na kojima pravo raspolaganja su imale zdravstvene ustanove (ukljuujui i nekretnine) postaju sredstva zdravstvene ustanove, a vlasnik zdravstvene ustanove postaje Republika Hrvatska. Nakon donoenja ovog Zakona u praksi se vrlo esto pogreno tumailo da je pretvorba sredstava zdravstvenih ustanova izvrena na nain da je vlasnik istih postala Republika Hrvatska, a to je pogreno tumaenje jer je Republika Hrvatska stupanjem na snagu citiranog Zakona postala vlasnik zdravstvenih ustanova to znai ispravno njihov osniva. Stoga se ne moe tumaiti da zdravstvene ustanove kao samostalne pravne osobe nisu postale vlasnikom sredstava koje koriste ukljuujui i nekretnine.

2.2.4. Zakon o ustanovama Zakonom o ustanovama27 sve drutvene pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz lanka 1. st. 2.28 tog Zakona postaju javne ustanove iji je osniva Republika Hrvatska. Na taj nain izvrena je pretvorba i svih nekretnina takvih drutvenih pravnih osoba koje su obavljale djelatnosti iz lanka 1. st. 2. navedenog Zakona, a nisu se organizirale kao drutvena poduzea, zadruge i drutvene organizacije.

23 24

V. NN 40/92 V. NN 39/91, 44/91, 52/91 i 5/92 25 Te nekretnine ukoliko ih Republika Hrvatska nije u meuvremenu otuila, danas su veinom predmet zahtjeva i tubi za povrat temeljem Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije (NN 2/04 Meunarodni ugovori). Osnovno pitanje je da li se nekretnine mogu direktno vratiti (ili platiti novana naknada u sluaju otuenja) temeljem odredbi tog meunarodnog Ugovora ili je on samo osnov za donoenje bilateralnih sporazuma koji bi regulirali ukupne imovinskopravne odnose izmeu drava bive SFRJ. Priklanjamo se ovom drugom rjeenju obzirom na odredbe lanka 1-8 Aneksa G citiranog Ugovora 26 V. NN 75/93 i dr. 27 V. NN 76/93, 29/97 i 47/97 28 Mora se raditi o pravnim osobama za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstvene i socijalne skrbi, skrbi o invalidima, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

2.2.5. Ostali posebni propisi Do sada su navedeni samo neki od bitnih propisa temeljem kojih je izvrena pretvorba drutvenih sredstava drutvenih pravnih osoba, a to je ukljuivalo i nekretnine. Postoji itav niz drugih zakona kojima je temeljem samo jedne reenice izvrena pretvorba drutvenih sredstava i to je u praksi izazvalo u nekim sluajevima opravdane dvojbe da li je time izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva, posebice u odnosu na nekretnine. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o redovnim sudovima29 u lanku 78. st. 1. odreeno stjecanje nekretnina u vlasnitvo Republike Hrvatske u kojima su se nalazili do tada opinski sudovi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tuilatvu30 Republika Hrvatska je tako stekla vlasnitvo nekretnina u kojima su se do tada nalazila opinska javna tuiteljstva, a Zakonom o dravnom pravobraniteljstvu31 u lanku 91. odreeno je da Republika Hrvatska stjee u vlasnitvo nekretnine opina, gradova i upanija u kojima se nalazila dotadanja javna pravobraniteljstva. Postoji jedna grupa zakona koji su takoer odredili da se imovina pa tako i nekretnine preuzima od strane Republike Hrvatske ali u kojima nije nedvojbeno jasno odreeno da se to preuzimanje vri u vlasnitvo Republike Hrvatske. Takva su rjeenja u odnosu na nekretnine bivih ureda za obranu32 koji su se nalazili u opinama, u odnosu na nekretnine bivih opinskih uprava prihoda33 te u odnosu na nekretnine opinskih stanica javne sigurnosti34. Sudska praksa ipak je prihvatila takvo preuzimanje kao preuzimanje u vlasnitvo na koji nain se priklanjamo stajalitu da je time izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva na takvim nekretninama. U odnosu na bive urede za obranu pri opinama u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obrani iz 1993. godine govori se samo o preuzimanju prostorija i opreme te se nigdje ne spominje preuzimanje nekretnina u vlasnitvo Republike Hrvatske. Jo nedoreenija odredba je u Zakonu o poreznoj upravi iz 1993. godine gdje se odreuje faktiki samo preuzimanje slubenika, a gotovo nita se ne govori o sredstvima. U svim takvim sluajevima smatramo da treba imati u vidu odredbe Ustava koje su odredile jednovrsnost prava vlasnitva i ukinule drutveno vlasnitvo, te se norme trebaju tumaiti u skladu sa ciljem i svrhom, a koja je zasigurno u injenici ukidanja drutvenog vlasnitva i vrenja pretvorbe u pravo vlasnitva. Ukoliko se temeljem odreenih posebnih propisa to ne bi moglo protumaiti, pretvorba nekretnina takvih pravnih osoba bila bi izvrena po opim odredbama ZVDSP.

29 30

V. NN 16/90 V. NN 16/90 31 V. NN 75/95 32 V. lanak 47. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani (NN 49/93) 33 V. lanak 25. Zakona o poreznoj upravi (NN 75/93 i 71/99) 34 V. lanak 108. Zakona o unutarnjim poslovima (NN 55/89, 16/90, 47/90, 19/91 i 29/91 proieni tekst)

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

2.3.

Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama na temelju pretvorbe pravne osobe

ZPDP koji je stupio na snagu 01. svibnja 1991. godine je osnovni pretvorbeni Zakon koji ureuje materiju pretvorbe poduzea s drutvenim kapitalom u poduzea u kojima je poznat vlasnik. Odredbe tog Zakona kao i ZP-a su predmet razmatranja ovoga rada, a prvenstveno u odnosu na pretvorbu nekretnina bivih drutvenih poduzea. Uvodno je dat prikaz pretvorbe drutvenog vlasnitva na nekretninama po posebnim propisima. Pretvorba prema ZPDP biti e stoga analizirana i prikazana zasebno u drugom dijelu ovog rada. Neke od nekretnina obuhvaene su pretvorbom na nain da je posebnim zakonima vrena pretvorba drutvenih pravnih osoba koje su imale pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja takvim nekretninama. Nizom zakona izvren je postupak pretvorbe javnih poduzea35, a samim time i nekretnina koje su bile na upravljanju, koritenju i raspolaganju njihovih prednika u doba drutvenog vlasnitva. Pretvorba vlasnitva na nekretninama vrena je nizom pretvorbenih pojedinanih zakona kojima je vrena pretvorba itave pravne osobe kao to je primjerice Zakonom o pretvorbi Zagrebakog velesajma36 i Zakonom o komunalnom gospodarstvu37. Meutim, kao to je navedeno osnovni pretvorbeni zakon koji je regulirao pretvorbu cjelokupne pravne osobe, a time i pretvorbu nekretnina je ZPDP.

3.

Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

ZVDSP je stupio na snagu 01. sijenja 1997. godine i odredbama lanka 359. 365. trebao je izvriti preostalu pretvorbu drutvenog vlasnitva na nekretninama. Naime, do 01. sijenja 1997. godine dio nekretnina preao je u status vlasnitva na temelju posebnih propisa koji su regulirali pretvorbu odreene vrste nekretnina, dio nekretnina preao je u status vlasnitva na temelju posebnih propisa gdje je izvrena pretvorba sredstava pravnih osoba, a dio nekretnina preao je u status vlasnitva na temelju zakona koji su regulirali pretvorbu pravnih osoba38. ZVDSP je regulirao pretvorbu prava upravljanja, koritenja i raspolaganja na stvarima u drutvenom vlasnitvu39, odnosno pravo koritenja i prvenstvenog prava koritenja neizgraenog graevinskog zemljita u drutvenom vlasnitvu40.
35

V. Zakon o Hrvatskim eljeznicama (NN 42/90), Zakon o osnivanju javnog hrvatskog potanskog i telekomunikacijskog poduzea (NN 42/90), Zakon o osnivanju javnog poduzea Ina (NN 42/90), Zakon o osnivanju javnog poduzea Narodne novine (NN 47/90), Zakon o elektroprivredi (NN 31/90 i 47/90) i dr. Zakonom o izmjenama Zakona kojim su osnovana javna poduzea (NN 61/91 i 64/91) izvren je ispravak u pogledu pretvorbe prava vlasnitva na nekretninama javnih poduzea na nain da su brisane odredbe svih posebnih zakona gdje je bilo odreeno da je Republika Hrvatska vlasnik sredstava javnih poduzea (takoer i nekretnina) te je navedeno da su sredstva vlasnitvo samih javnih poduzea kao samostalnih pravnih osoba. 36 V. NN 55/96 37 V. NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 proieni tekst, 82/04 i 178/04 38 To se prije svega odnosi na drutvena poduzea koja su pretvorbu vrila prema ZPDP 39 V. lanak 360. ZVDSP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

10

Pretpostavka za provoenje pretvorbe i stjecanje prava vlasnitva prema ZVDSP su da je odreena stvar sposobna biti predmetom prava vlasnitva41, da pretvorba nije propisana posebnim zakonom42 i da je pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja steeno na valjanom pravnom osnovu prema propisima koji su vaili u trenutku stjecanja43. U lanku 359. st. 2. ZVDSP odreeno je da pretvorba drutvenog vlasnitva na stvarima prema ZVDSP ne smije biti u sukobu s pravima koja na takvim stvarima pripadaju na temelju propisa o denacionalizaciji.44 Stoga prava bivih vlasnika i povrat imovine prema Zakonu o naknadi imaju prioritet. U lanku 390. ZVDSP navedene su iznimke u odnosu na pretvorbu prava upravljanja, koritenja i raspolaganja prema odredbama lanka 360.-365. ZVDSP. Prva iznimka odnosi se na pretvorbu stvari na kojima su pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja imale bive drutvene i drutvenopolitike organizacije. ZVDSP stupio je na snagu prije donoenja posebnih propisa45 koji su regulirali pretvorbu nekretnina tih pravnih osoba. Druga iznimka odnosi se na stvari (pa tako i nekretnine) koje nisu unesene u drutveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju ZPDP. Problematika pretvorbe nekretnina koje nisu procijenjene u drutveni kapital kod pretvorbe biti e u cijelosti analizirana u dijelu rada gdje e se razmatrati pretvorba nekretnina prema ZPDP. Ovdje istiemo da je ta iznimka predviena u ZVDSP iz razloga jer je ZP u lanku 47. posebno regulirao pretvorbu nekretnina koje nisu procijenjene u drutveni kapital kod pretvorbe i koja je odredba izazvala velike dvojbe kod njene primjene. ZP je donesen kada i ZVDSP ali je stupio na snagu u oujku 1996. godine dok je ZVDSP stupio na snagu 01. sijenja 1997. godine. Trea iznimka iz lanka 390. ZVDSP odnosi se na stvari pravnih osoba u drutvenom vlasnitvu sa sjeditem na prije okupiranom, a sada osloboenom podruju Republike Hrvatske. Naime, odredbom lanka 46. ZP propisani su novi rokovi46 za pretvorbu drutvenih poduzea na takvim podrujima koja nisu postupila po ZPDP. Stoga je potpuno razumljivo da se na nekretnine takvih
40 41

V. lanak 361. ZVDSP To se odnosi na opa dobra koja zbog svojih svojstava ili propisa ne mogu biti predmetom stvarnih prava. Temeljem Ustava su zrak, voda u rijekama, morima i jezerima te morska obala izuzeti iz mogunosti da budu predmetom prava vlasnitva. Temeljem propisa su opim dobrima proglaeni pomorsko dobro (V. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama NN 158/03 i 141/06) te javne ceste (V. Zakon o javnim cestama NN 180/04). 42 Ve je navedeno da je pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama vrena prije donoenja ZVDSP itavim nizom posebnih propisa. Stoga se odredbe ZVDSP odnose samo na one nekretnine na kojima do stupanja na snagu ZVDSP nije izvrena pretvorba 43 Jedna od pretpostavki pretvorbe drutvenog vlasnitva na nekretninama prema lanku 363. st. 2. ZVDSP je da je upravljanje, koritenje i raspolaganje steeno na valjanom osnovu prema svim pretpostavkama i propisima koji su vaili u trenutku takvog stjecanja. Dakle, u sluaju pobijanja oborive presumpcije iz lanka 362. ZVDSP potrebno je u materijalno-pravnom smislu dokazati valjani pravni osnov stjecanja 44 V. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (NN 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 181/02 u daljnjem tekstu Zakon o naknadi) 45 V. Zakon o pretvorbi prava na drutvenim sredstvima bivih DPO i Zakon o udrugama (NN 70/97) 46 Takva poduzea imala su rok od 6 mjeseci od stupanja na snagu ZP za prijavu namjeravane pretvorbe prema ZPDP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

11

poduzea nisu mogle primjenjivati odredbe lanka 360.-365. ZVDSP. Meutim, druga je stvar da li je kasnije u predvienim rokovima provedena pretvorba takvih drutvenih poduzea.

3.1.

Predmnjeva o pravu vlasnitva Republike Hrvatske

U lanku 362. st. 1. i 2. ZVDSP navedene su predmnjeve glede prava vlasnitva nekretnina u drutvenom vlasnitvu, a u odnosu na upisanog nositelja prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja. Radi se o oborivoj predmnjevi u odnosu na upisanog nositelja navedenih prava upravljanja, koritenja ili raspolaganja. U lanku 362. st. 3. ZVDSP navedena je predmnjeva da su vlasnitvo Republike Hrvatske sve stvari iz drutvenog vlasnitva na podruju Republike Hrvatske glede kojih nije utvreno u ijem su vlasnitvu niti djeluje predmnjeva vlasnitva iz stavka 1. i 2. lanka 362. ZVDSP, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati. Dakle, pretpostavke za predmnjevu vlasnitva Republike Hrvatske po citiranom propisu su: da se radilo o nekretnini u drutvenom vlasnitvu, da se nije moglo odrediti u ijem su vlasnitvu i da ne djeluje presumpcija iz stavka 1.i 2. lanka 362. ZVDSP47. U primjeni lanka 362. st. 3. ZVDSP uoeno je da se u praksi pogreno smatra da vai predmnjeva o pravu vlasnitva Republike Hrvatske na svim nekretninama koje su u zemljinoj knjizi uknjiene kao drutveno vlasnitvo (openarodna imovina i sl.) bez naznake nositelja prava koritenja. Smatramo da citiranu predmnjevu valja dovesti u vezu s lankom 388. st. 2. ZVDSP, kojim je propisano da se stjecanje, promjena, pravni uinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih uinaka. To znai da e se smatrati vlasnitvom Republike Hrvatske samo one nekretnine za koje se ne moe utvrditi ije su vlasnitvo (odnosno tko je bio nositelj prava koritenja na tim nekretninama) niti po propisima koji su vaili do stupanja na snagu ZVDSP, odnosno po pravilima u trenutku stjecanja prava. Tako je primjerice ZGZ, koji je prestao vaiti stupanjem na snagu ZVDSP, odredio da graevinskim zemljitem u drutvenom vlasnitvu upravlja opina na ijem se podruju nalazi to zemljite, ako tim zemljitem na temelju Ustava i zakona ne upravlja druga drutvenopolitika zajednica, mjesna zajednica ili druga drutvenopravna osoba. Takoer, Zakonom o uknjibi nekretnina u drutvenom48, koji je prestao vaiti stupanjem na snagu Zakona o zemljinim knjigama, gdje je bilo odreeno ako se iz isprave na temelju koje se uknjiuje nekretnina u drutvenom vlasnitvu ne moe utvrditi tko je nositelj prava koritenja, u tom sluaju kao nositelj prava koritenja uknjiit e se opina na ijem se teritoriju nalazi ta nekretnina. Stoga e se smatrati da je vlasnitvo Republike Hrvatske temeljem predmnjeve iz lanka 362. st. 3. ZVDSP samo ona nekretnina za koju se ne moe utvrditi u ijem je vlasnitvu niti pod
47

Radi se o predmnjevi da je vlasnik nekretnina osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, koritenja i raspolaganja, odnosno kod izgraenog graevinskog zemljita nositelj prava koritenja ili prvenstvenog prava koritenja 48 V. NN 72/71

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

12

predmnjevama iz lanka 362. st. 3. ZVDSP, a niti po predmnjevama iz propisa koji su vaili do stupanja na snagu ZVDSP. Meutim, valja napomenuti da se radi o oborivoj predmnjevi pa ako i doe do upisa prava vlasnitva takve nekretnine na Republiku Hrvatsku, osoba koja tvrdi suprotno moe to dokazati i oboriti takvu predmnjevu.

3.2.

Posebno o stjecanju prava vlasnitva nekretnina od strane upanija, gradova i opina.

Ve je ranije navedeno kako postoji dvojba u svezi pretvorbe drutvenog vlasnitva na stvarima jedinica lokalne samouprave, odnosno upanija, gradova i opina. Postavlja se pitanje da li je imovina tih pravnih osoba (ukljuujui i nekretnine) prela u njihovo vlasnitvo temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine u daljnjem tekstu ZLSU iz 1992. godine49 ili pak temeljem odredbi ZVDSP. Oni koji smatraju da je pretvorba drutvenog vlasnitva nekretnina bivih opina izvrena temeljem ZLSU iz 1992. godine, pozivaju se na odredbu lanka 87. toga Zakona, gdje je odreeno da novoformirane jedinice lokalne i podrune samouprave preuzimaju, izmeu ostalog i nekretnine bivih opina. Kod toga jedni smatraju da je pretvorba izvrena temeljem samog citiranog Zakona, a da sporazum koji svi sljednici bivih opina u svezi podjele imovine moraju sainiti predstavlja deklaratorni akt kojim se samo dokazuje pravo vlasnitva na odraenoj nekretnini. Isto se odnosi i na odluke arbitrae koja se osniva u sluaju da sljednici bivih opina ne saine sporazum u zakonu odreenom roku. S druge strane, dio strune javnosti smatra kako se odredbe ZLSU iz 1992. godine odnose samo na preuzimanje imovine, sredstava, financijskih prava i obveza, a da se ne moe raditi o pretvorbi prava iz drutvenog vlasnitva. Citirana odredba lanka 87. ZLSU iz 1992. godine po tom stajalitu je potpuno jasna i ona ne govori o stjecanju prava vlasnitva imovine, nego samo o preuzimanju imovine bivih opina od strane novoformiranih opina, gradova i upanija. Prvom stajalitu ide u prilog injenica da su arbitrana vijea, formirana u sklopu komisije Vlade Republike Hrvatske za rjeavanje sporova o pravima opina, gradova i upanija50 prilikom donoenja odluka o raspodjeli i preuzimanju nekretnina, pokretnina i financijskih sredstava te prava i obveza, odreivala da se radi o stjecanju prava vlasnitva uz nalog nadlenom zemljinoknjinom sudu za uknjibu prava vlasnitva. Takoer u tim odlukama arbitranih vijea se izriito navodilo da odluka ne sprjeava ostvarenje prava treih osoba u odnosu na raspodijeljene nekretnine temeljem posebnih propisa (posebno u odnosu na Zakon o naknadi). To je identino rjeenje kao u kasnijoj odredbi lanka 359. ZV koja regulira uvjetnu pretvorbu drutvenog vlasnitva u odnosu na Zakon o naknadi. U prilogu tom prvom stajalitu takoer se moe uzeti da pretvorba drutvenog vlasnitva po nekim posebnim propisima kao to su pretvorba imovine bivih ureda za obranu, opinskih uprava prihoda te stanica javne sigurnosti u opinama takoer nije uinjena na temelju zakonskih odredbi koje bi eksplicite navodile da se radi o pretvorbi prava drutvenog vlasnitva u pravu vlasnitva. Kao to je ranije navedeno u
49 50

V. lanak 87. (NN 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 21/00 i 105/00) V. Uredbu o komisiji Vlade Republike Hrvatske za rjeavanje sporova o pravima opina, gradova i upanija (NN 37/94) i Poslovnik o radu komisije Vlade Republike Hrvatske za rjeavanje sporova o pravima opina, gradova i upanija (NN 9/95)

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

13

prilog takvom stajalitu ide i ope tumaenje propisa koji su odreivali preuzimanje imovine nakon donoenja Ustava u smislu cilja i svrhe da se istima izvri pretvorba drutvenog vlasnitva. U prilog udrugom stajalitu da je tek stupanjem na snagu ZVDSP dolo do stjecanja prava vlasnitva nekretnina od strane jedinica lokalne i podrune samouprave, moe se uzeti to to se odredbom lanka 5. Zakona o naknadi glede povrata prijanjim vlasnicima nekretnina na kojima su bive opine imale pravo koritenja ne govori o imovini koju su opine, gradovi i upanije stekli temeljem ZLSU iz 1992. godine, nego o imovini koju su one preuzele. Nadalje, evidentno je da je ZGZ stavljen izvan snage tek stupanjem na snagu ZVDSP, pa se namee pitanje zato bi nakon stupanja na snagu ZLSU iz 1992. godine i dalje vaio ZGZ kojim je ureen nain koritenja i raspolaganja graevinskim zemljitem u drutvenom vlasnitvu. Isto tako, ope je poznato da su jedinice lokalne samouprave primjenjivale ZGZ sve do njegovog stavljanja izvan snage temeljem ZVDSP te donosila rjeenja o prijenosu prava koritenja, provodila deposjedaciju i sl. U svakom sluaju opine, gradovi i upanije su stupanjem na snagu ZVDSP postale vlasnicima nekretnina na kojima su prije imali pravo koritenja, upravljanja i raspolaganja. Ukoliko je odreena nekretnina bila upisana u zemljine knjige uz navoenje samo drutvenog vlasnitva, openarodna imovina ili slino, a bez oznake prava koritenja ili raspolaganja, to ne znai da se primjenjuje predmnjeva iz lanka 362. st. 3. ZVDSP. Ve je ranije navedeno da se temeljem lanka 388. st. 2. ZVDSP i ranijih propisa, kao to je Zakon o uknjibi nekretnina u drutvenom vlasnitvu, moe utvrditi kome pripada takva nekretnina51.

4.

Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama temeljem Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea

Kao to je uvodno napomenuto, ZPDP je osnovni pretvorbeni propis koji je regulirao pretvorbu cjelokupne pravne osobe, a to je znailo i pretvorbu nekretnina u drutvenom vlasnitvu koje su inile drutveni kapital u smislu ZPDP. Odredbama ZPDP koji je stupio na snagu 01. svibnja 1991. godine ureuje se pretvorba poduzea s drutvenim kapitalom u poduzee kojem je odreen vlasnik.52 Pretvorbom drutvenog poduzea nastaje dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou koje ima u cjelini poznatog vlasnika53. ZPDP se primjenjuje na sva poduzea sa sjeditem u Republici Hrvatskoj54, osim na banke i druge financijske organizacije i organizacije za osiguranja te druge pravne osobe koje su osnovane na temelju posebnih propisa.55 Jedna od odredbi ZPDP koja je izazvala dosta dvojbi
51

Ukoliko se ne radi o nekretninama koje bi drugim posebnim propisima postale vlasnitvo Republike Hrvatske, tada se radi o nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave 52 V. lanak 1. ZPDP 53 V. lanak 4. ZPDP 54 V. lanak 3. st. 1. ZPDP 55 V. lanak 1. st. 3. ZPDP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

14

odnosi se na to da je trgovako drutvo koje je nastalo pretvorbom drutvenog poduzea pravni sljednik tog drutvenog poduzea i nastaje upisom u sudski registar.56 Upravo tumaenjem te odredbe pokualo se u razdoblju do donoenja ZP i ZVDSP uknjiiti pravo vlasnitva na trgovaka drutva nastala pretvorbom i onih nekretnina koje nisu procijenjene u drutveni kapital kod pretvorbe.57 Jedno od osnovnih pitanja prema ZPDP je utvrenje drutvenog kapitala poduzea i nad kojim kapitalom je izvrena pretvorba drutvenog vlasnitva. Kod toga su upravo nekretnine predstavljale najvrjedniji i najvei dio drutvenog kapitala nekog poduzea.

4.1.Utvrenje drutvenog kapitala koji se sastoji od nekretnina Drutveni kapital je prema ZPDP razlika izmeu vrijednosti sredstava (ukupne aktive) poduzea i vrijednosti obveza poduzea ukljuujui obveze prema pravnim i fizikim osobama na temelju njihovih trajnih uloga u poduzeu.58 U drutveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljite koje je vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine.59 Drutvena poduzea bila su duna dostaviti HFP prilikom podnoenja zahtjeva za davanje suglasnosti na namjeravanu pretvorbu odreene isprave i dokumentaciju.60 Za utvrenje nekretnina koje ine drutveni kapital poduzea od posebnog znaaja su bili elaborat o procjeni vrijednosti poduzea koji sadri knjigovodstvenu i procijenjenu vrijednost poduzea kao i dokazi o pravu koritenja nekretnina. Obzirom na nesreeno zemljinoknjino stanje bilo je teko oekivati, da bi se uvijek moglo dostaviti relevantni zk. izvadak kao dokaz prava koritenja odreene nekretnine. Stoga su i donesene posebne upute61 kojima je odreeno izmeu ostalog, da se kao dokaz prava koritenja u materijalno-pravnom smislu mogu koristiti zemljinoknjini izvadak, odluka suda, rjeenje tijela uprave, ugovor i ostali valjani dokumenti o pravu koritenja nekretnina. Stoga se u praksi kod procijene drutvenog kapitala esto dogaalo da je HFP dao suglasnost na provoenje namjeravane pretvorbe iako su procjenom bile obuhvaene nekretnine koje nisu mogle biti predmetom procjene. S druge strane bile su isputane iz procjene nekretnine koje su trebale biti procijenjene u drutveni kapital. Jedna od najeih situacija kod utvrenja drutvenog kapitala odnosila se na injenicu da su u drutveni kapital procjenjivana i zemljita koja su temeljem posebnih propisa ve postala vlasnitvo drugih pravnih osoba. To se prije svega odnosi na poljoprivredno zemljite koje
56 57

V. lanak 6. st. 2. ZPDP Tek je ZVDSP u lanku 390. propisao kao jednu od iznimaka primjenu odredbi lanka 360.-365. o predmnjevama, ako nekretnina nije bila procijenjena u drutveni kapital kod pretvorbe 58 V. lanak 2. st. 1. ZPDP 59 V. lanak 2. st. 2. ZPDP 60 V. lanak 11. ZPDP 61 V. Upute za provedbu lanka 11. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea koje je donio direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj na temelju lanka 45. ZPDP (NN26/91 i 99/03)

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

15

temeljem lanka 3. ZPZ iz 1991. godine postalo vlasnitvo Republike Hrvatske. ZPZ iz 1991. godine stupio je na snagu 23. srpnja 1991. godine pa se moglo dogoditi da je u razdoblju od dana stupanja na snagu ZPDP 01. svibnja 1991. godine pa do 23. srpnja 1991. godine takva procjena bila valjana. Meutim, potrebno je napomenuti da ni jedna pretvorba drutvenog poduzea nije izvrena u tako kratkom roku od nepunih 3 mjeseca. Do ovakvih situacija dolazilo je zbog razliitog tumaenja razgranienja izmeu poljoprivrednog i graevinskog zemljita te tumaenja koje nekretnine u naravi ine umu i umsko zemljite sukladno odredbama Z iz 1990. godine. U praksi je bilo situacija da su u drutveni kapital procjenjivani nasadi ili staklenici ali ne i zemljite. Takoer se u nekim sluajevima vrila procjena samo objekata na poljoprivrednom zemljitu bez zemljita ispod objekata i za redovitu uporabu istih, a to je sve izazvalo velike probleme kod kasnije uknjibe prava vlasnitva na takvim nekretninama i posebno nakon donoenja ZP primjene lanka 47. tog Zakona. Suprotno od toga, u drutveni kapital nije procjenjivano zemljite koje je moglo biti procijenjeno, ali je to isputeno. Prije svega se to odnosi na komplekse turistikog zemljita kod pretvorbe turistikih drutvenih poduzea uz obalu. Procjena u drutveni kapital vrena je samo u odnosu na objekte i eventualno manji dio zemljita, dok su veliki kompleksi zemljita ostajali izvan procjene.62 Kod utvrenja i procjene drutvenog kapitala poseban problem predstavljala je procjena objekata kod pretvorbe, a koji su izgraeni na pomorskom dobru. Izmeu drutvenih poduzea koja su bila u obvezi provesti pretvorbu prema ZPDP bilo je i onih koja su u cijelosti ili dijelom imali imovinu koja se nalazila na pomorskom dobru63. Drutvena poduzea su bila duna u procjenu vrijednosti drutvenog kapitala ukljuiti sve nekretnine koje su vodili u svojoj poslovnoj aktivi i na kojima su bili nositelji prava koritenja. ZPDP nije predviao nikakav poseban postupak u odnosu na odreena prava na nekretninama koja su nastala i postojala po tada vaeim propisima na pomorskom dobru, te su voena u aktivi poduzea i podlijegala pretvorbi. Zbog podnormiranosti dolo je do situacije procjene objekata na pomorskom dobru u drutveni kapital ili eventualno do procjene ulaganja u takve objekte to je kasnije imalo za posljedicu nemogunost stvarno pravnog reguliranja takve procjene i uknjibe bilo kakvih stvarnih prava u zemljine knjige. Sve navedeno u svezi procjene drutvenog kapitala kod pretvorbe izazvalo je kod uknjibe prava vlasnitva trgovakih drutava nastalih pretvorbom velike dvojbe i razna tumaenja. To je sve
62

HFP je u to vrijeme uvaavao stavove tadanjeg Ministarstva turizma i Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i stambeno-komunalnih poslova u svezi statusa graevinskog zemljita u turistikim zonama. Ti stavovi su kao osnovnu strategiju podrazumijevali izuzimanje iz procjene takvog zemljita, a u svrhu razvoja politike i koncesija u turizmu. Smatralo se kako taj vrijedni dio nekretnina koji se sastoji od najatraktivnijeg zemljita uz more ne treba biti procijenjen u drutveni kapital kod pretvorbe drutvenih poduzea koja su imala pravo koritenja na tom zemljitu, ve da bi ista trebala postati vlasnitvo Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave koje bi daljnja raspolaganja vrila putem koncesija. Takav pristup je stvorio velike probleme donoenjem ZP u svezi primjene lanka 47. tog Zakona, s time da do danas nije donesen tzv. Zakon o turistikom zemljitu 63 Prema procjenama HFP radilo bi se o preko 150 poduzea koja su se nala u takvoj situaciji da su imala imovinu na pomorskom dobru

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

16

dovelo do niza pogrenih i nepravilnih uknjibi koje su iza toga dovele do niza sudskih postupaka.

4.2.

Uknjiba prava vlasnitva na nekretninama pravnih osoba nastalih pretvorbom drutvenih poduzea

Trgovaka drutva koja su nastala pretvorbom drutvenih poduzea nakon upisa u sudski registar podnosila su prijedloge nadlenim zemljinoknjinim sudovima radi uknjibe prava vlasnitva na nekretninama. Takva trgovaka drutva imala su veliki pravni i gospodarski interes za usklaenje faktinog i zemljinoknjinog stanja, a kako bi u cijelosti mogla funkcionirati nakon izvrene pretvorbe drutvenog vlasnitva. Ranije smo naveli na koji nain se u postupku pretvorbe utvrivao drutveni kapital koji se izmeu ostalog odnosio na nekretnine i gdje je dolazilo do situacija kada nisu u procjenu ulazile nekretnine, a trebale su biti obuhvaene pretvorbom, a s druge strane dolazilo je do procjene nekretnina koje nisu mogle initi drutveni kapital poduzea jer su po drugim posebnim propisima takve nekretnine ve ranije postale vlasnitvo, prije svega Republike Hrvatske. Ako se takvoj situaciji priboji nesreeno zemljinoknjino stanje, a koje je dobrim dijelom bilo rezultat potpune zanemarenosti zemljinih knjiga u doba drutvenog vlasnitva, dolazi se od zakljuka kako je u pogledu uknjibe nekretnina bivih drutvenih poduzea nakon provedene pretvorbe postojao itav niz problema i dvojbi. Moramo razlikovati dva razdoblja, odnosno dvije pravne situacije u svezi problematike uknjibe takvih nekretnina. Prvo razdoblje odnosilo bi se na ono od donoenja ZPDP, pa do stupanja na snagu ZP, a drugo na postupanje zemljinoknjinih sudova nakon stupanja na snagu ZP.

4.2.1. Postupanje zemljinoknjinih sudova do donoenja Zakona o privatizaciji Nakon provedene pretvorbe, novonastala trgovaka drutva raspolagala su rjeenjem HFP o suglasnosti na namjeravanu pretvorbu i potvrdom nadlenog trgovakog suda da je izvrena registracija novonastalog pravnog subjekta. Trgovaka drutva nisu raspolagala popisom ili iskazom nekretnina koje su obuhvaene procjenom u postupku pretvorbe. Takav podatak citirana rjeenja HFP nisu sadravala, a poduzee je eventualno raspolagalo zemljinoknjinim izvatkom iz kojeg je bilo vidljivo da se predmetna nekretnina vodi upisana kao drutveno vlasnitvo s pravom koritenja prednika tog poduzea64. Rjeenje o pretvorbi odreenog poduzea sadravalo je samo ukupno utvrenu vrijednost drutvenog kapitala, ukupan broj dionica i nominalnu

64

Vrlo esto poduzea nisu mogla predoiti relevantni zk. izvadak iz razloga jer se konkretna nekretnina nije vodila kao pravo koritenja ili raspolaganja tog poduzea, ve neke druge pravne osobe ili fizike osobe. Moglo se raditi o situaciji kada se takva nekretnina nalazila u temeljnom kapitalu, ali nije bila upisana kao drutveno vlasnitvo s pravom koritenja tog drutvenog poduzea

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

17

vrijednost dionica. Rjeenje o pretvorbi samo je iznimno sadravalo dopunske podatke o rezervaciji dionica ukoliko se vodio spor oko neke nekretnine65. Stoga se opravdano postavlja pitanje na temelju kojih isprava i dokumentacije su postupali zemljinoknjini sudovi kod uknjibe prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea. U praksi je bilo raznih situacija glede pravnog i stvarnog statusa nekretnina u odnosu na koje se traila uknjiba66. Zemljinoknjini sudovi su u tom prvom razdoblju imali raznoliku praksu u odnosu na isprave i dokumentaciju koju su traili uz prijedlog za uknjibu prava vlasnitva takvih nekretnina. Neki zemljinoknjini sudovi postupali su kod uknjibe samo na temelju rjeenja HFP iz lanka 12. ZPDP i na temelju uvida u potvrdu trgovakog suda o upisu u sudski registar pretvorbom nastalog trgovakog drutva. Radilo se zapravo o promjeni naziva ovlatenika stvarnog prava i o statusnoj promjeni te o uknjibi prava vlasnitva umjesto prava koritenja67. Takvo postupanje moglo je dovesti do pogrenog upisa jer se moglo raditi o nekretnini koja nije bila obuhvaena elaboratom o procjeni ili je bila, a nije mogla i smjela to biti, gdje se primjerice radi o poljoprivrednom zemljitu iz lanka 2. stavak 2. ZPDP, tj. o poljoprivrednom zemljitu koje je ex lege postalo vlasnitvo Republike Hrvatske prije pretvorbe temeljem posebnog propisa. Stoga su neki sudovi traili dostavu elaborata o procjeni drutvenog kapitala iz kojeg se pokuavalo utvrditi da li je nekretnina obuhvaena procjenom ili ne. Takoer su neki sudovi ve tada traili potvrdu o vrsti zemljita kako bi anulirali sumnju da li se radi o poljoprivrednom zemljitu koje nije moglo biti predmetom pretvorbe. Meutim, u veini sluajeva u ovom prvom razdoblju zemljinoknjini sudovi su vrili upise prava vlasnitva novonastalih trgovakih drutava u svim onim sluajevima gdje su imali upisano pravo koritenja na prednika drutveno poduzee. Zemljinoknjini sudovi su se pozivali na odredbu lanka 1. ZPDP gdje je odreeno da pretvorbom iz poduzea s drutvenim kapitalom nastaje poduzee kojem je odreen vlasnik, a isto tako na lanak 6. stavak 3. ZPDP kojim se odreuje da je novonastalo trgovako drutvo nakon upisa u sudski registar pravni sljednik poduzea koje je prestalo postojati. Stoga je u razdoblju do donoenja ZP egzistiralo nejednako postupanje zemljinoknjinih sudova, koje je doprinijelo injenici da su zemljinoknjini sudovi u tom razdoblju dopustili uknjibe prava vlasnitva na velikom broju nekretnina koje uope nisu bile obuhvaene pretvorbom ili su ve ranije ex lege postale vlasnitvo, prije svega Republike Hrvatske, temeljem posebnih propisa.
65

To se odnosilo primjerice na situaciju kada je bio u tijeku spor u svezi toga da li odreena nekretnina spada u temeljni kapital drutvenog poduzea odnosno da li je to poduzee stvarni nositelj prava koritenja ili raspolaganja, ili kao nain osiguranja prava prijanjih vlasnika u odnosu na nacionalizirane nekretnine 66 Moglo se raditi o situaciji da je drutveno poduzee bilo upisano kao nositelj prava koritenja ili prava raspolaganja na odreenoj nekretnini i kada je zemljinoknjino stanje bilo sreeno. S druge strane moglo se raditi da poduzee nije bilo upisano kao nositelj prava koritenja ili raspolaganja, ali je posjedovalo sve isprave kojima je to moglo ishoditi, a moglo se raditi da poduzee nije bilo upisano u zemljine knjige, a niti nije moglo pribaviti isprave kojima bi moglo ishoditi takav upis 67 Neki sudovi ak nisu upisivali promjenu prava koritenja u status vlasnitva, ve su izvrili smo promjenu naziva pravne osobe

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

18

Takvo stanje trajalo je sve do stupanja na snagu ZP odnosno prije toga do donoenja Uputa za primjenu lanka 7. stavak 3. ZPDP68 koje je donio HFP.

4.2.2. Postupanje zemljinoknjinih sudova nakon donoenja Zakona o privatizaciji ZP je stupio na snagu u oujku 1996. godine i u lanku 42. odredio je da HFP izdaje rjeenje kojim se utvruju nekretnine koje su procijenjene u vrijednosti drutvenog kapitala u postupku pretvorbe, a koje rjeenje slui za potrebe upisa nekretnine u zemljine knjige. Dakle, zakonom je odreena mogunost izdavanja rjeenja od strane HFP, ali samo na zahtjev stranke i o njenom troku, to znai da to nije bila obveza svih pravnih subjekata, a zemljinoknjini sudovi nisu bili duni traiti takvo rjeenje. Nakon donoenja ZP zemljinoknjini sudovi su u velikom broju poeli primjenjivati praksu da su traili od trgovakih drutava dostavu rjeenja o iskazu nekretnina koja im je omoguavala utvrenje nekretnina koje su bile obuhvaene pretvorbom. Rjeenje o iskazu nekretnina donosilo se u upravnom postupku i u nekim sluajevima takvi postupci su mogli biti dugotrajni, na koji nain su onemoguili uknjibu prava vlasnitva na nekretninama trgovakih drutava nakon pretvorbe na dulje razdoblje. Rjeenja nisu davala odgovor na pitanje da li je neka nekretnina pogreno procijenjena kod pretvorbe, ve su zato bili potrebni drugi dokazi69. Potrebno je napomenuti da je HFP i prije stupanja na snagu ZP donio Upute za primjenu lanka 7. stavak 3. ZPDP70, koje su sadravale identinu mogunost izdavanja rjeenja o iskazu nekretnina kao i kasnije rjeenje u ZP koje je doneseno 9 mjeseci kasnije. U svakom sluaju odredba lanka 42. ZP doprinijela je pravilnijem i cjelovitijem postupanju zemljinoknjinih sudova iako rjeenje iz lanka 42. ZP u smislu pravila zemljinoknjinog prava nije bila tabularna isprava ve je predstavljalo svojevrsni dopunski dokaz o nekretninama koje su obuhvaene procjenom kod pretvorbe. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima71 izmijenjen je ZVDSP na nain da je dodan lanak 390.a. Ta promjena stupila je na snagu tek 2006. godine ili 10 godina nakon donoenja ZP, odnosno 15 godina nakon donoenja ZPDP. Odredbom lanka 390.a ZVDSP regulirano je kada se novonastalo trgovako drutvo moe smatrati pravnim sljednikom drutvenog poduzea i vlasnikom nekretnine biveg drutvenog poduzea.

68 69

V. NN 42/95 Primjerice kao dokaz da se ne radi o poljoprivrednom zemljitu koje je ex lege prije pretvorbe postalo vlasnitvo Republike Hrvatske traila se potvrda nadlenog upravnog tijela o vrsti zemljita na dan 23. srpnja 1991. kao dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljitu 70 Ve na temelju takvih uputa zemljinoknjini sudovi poeli su kod uknjibe nekretnina bivih drutvenih poduzea traiti dostavu rjeenja o iskazu nekretnina 71 V. NN 79/06

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

19

Prvi uvjet je da su nekretnine, koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe, bile u drutvenom vlasnitvu i s pravom upravljanja, koritenja i raspolaganja drutvenog poduzea72. Drugi uvjet je da su nekretnine mogle biti predmetom stjecanja prava vlasnitva, odnosno da se radi o nekretninama koje nisu u nevlasnikom reimu. Trei uvjet odnosio se na to da je nekretnina procijenjena u kapital drutvenog poduzea i da su iste iskazane u kapitalu drutva po nadlenom tijelu, a to bi se zapravo odnosilo na iskaz nekretnina iz uputstva HFP iz 1995. godine odnosno na odredbu lanka 42. ZP. Zakonodavac je oigledno naknadno elio pokriti i razjasniti pretpostavke stjecanja prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea, ali smatramo kako je ta odredba donesena znatno prekasno, nakon to je ustvari ve provedena pretvorba i privatizacija drutvenih poduzea. U svezi problematike i privatizacije jedna od najkontroverznijih odredbi koja je razvila razna tumaenja i probleme u praksi je odredba lanka 47. ZP.

4.3.

Postupanje po lanku 47. Zakona o privatizaciji

ZP je stupio na snagu 22. oujka 1996. i u lanku 47. odredio je da dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti drutvenog kapitala pravne osobe na temelju ZPDP, se prenose HFP ako ne postoje razlozi za obnovu postupka odnosno ako prijenos ne utjee na postojeu tehnoloku cjelinu. Iz ove odredbe ZP proizlazilo bi da HFP postaje ex lege vlasnik nekretnina stupanjem na snagu ZP pod uvjetima da iste nisu procijenjene u vrijednosti drutvenog kapitala pravne osobe kod pretvorbe, te da ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako neprocijenjena nekretnina ne ini tehnoloku cjelinu s preostalim nekretninama pravne osobe. Meutim, odmah se postavlja pitanje na koji nain bi se mogle dokazati pretpostavke za ex lege stjecanje prava vlasnitva HFP, te na koji nain i u kojem postupku se dokazuje nepostojanje pretpostavki za obnovu postupka i da se ne radi o tehnolokoj cjelini s ostalim nekretninama. ZP ne daje odgovore na ta pitanja. Obzirom da je postupak donoenja rjeenja o suglasnosti na namjeravanu pretvorbu upravni postupak gdje se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku u daljnjem tekstu ZOUP73, razvidno je da se za obnovu postupka mora provesti upravni postupak u kojem e se utvrditi eventualno postojanje ili nepostojanje razloga za obnovu postupka74. Takoer u istom postupku HFP treba utvrditi razloge da li postoje eventualno pretpostavke koje bi u sluaju prijenosa imovine na HFP utjecale na postojeu tehnoloku cjelinu. Dakle, da bi se mogla primijeniti odredba lanka 47. ZP potrebno je da HFP po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti provede upravni postupak u kojem e utvrditi relevantno injenino stanje i temeljem kojeg e se donijeti odluke koje e biti u odnosu na nekretnine temelj za uknjibu prava vlasnitva HFP ili novonastalog trgovakog drutva. Upravno-sudska praksa u cijelosti je potvrdila takvo postupanje HFP75.
72

To treba primjenjivati u materijalno-pravnom smislu, to znai da nije bitan upis u zemljinu knjigu na taj dan, ve da je drutveno poduzee moglo dokazati takvu pretpostavku 73 V. NN 53/91 i 103/96 74 V. lanak 249. ZOUP 75 V. npr. presudu Upravnog suda Republike Hrvatske Us-3403/2000

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

20

4.3.1. Postupanje HFP po lanku 47. Zakona o privatizaciji Ukoliko se utvrdi da odreena nekretnina nije obuhvaena procjenom kod pretvorbe, HFP po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke u upravnom postupku utvruje da li se radi o nekretnini koja je inila temeljni kapital biveg drutvenog poduzea, da li ista nije procijenjena kod pretvorbe, da li se ne radi o nekretnini koja bi prije pretvorbe ex lege postala vlasnitvo neke druge pravne osobe76, da li se ne radi o pretpostavkama za obnovu postupka pretvorbe i da prijenos na HFP ne utjee na tehnoloku cjelinu, nakon ega se donosi rjeenje kojim se predmetna nekretnina prenosi sukladno lanku 47. ZP na HFP, a koje rjeenje je po pravomonosti tabularna isprava za upis u zemljine knjige. U odnosu na obnovu postupka potrebno je napomenuti da s obzirom na odredbe ZOUP u lanku 252. o objektivnom roku od 5 godina od donoenja rjeenja za traenje obnove, da je u praksi taj rok istekao i zapravo vrlo rijetko e biti mogunosti za obnovu postupka77. U odnosu na pitanje da li predmetna nekretnina ini ili ne ini tehnoloku cjelinu treba navesti da se radi o faktinom pitanju koje zavisi od svakog konkretnog sluaja. Navedeni upravni postupak moe biti dugotrajan ukoliko zainteresirano trgovako drutvo se protivi stajalitu HFP i ukoliko koristi pravne lijekove i sudsku zatitu. U cijelom tom razdoblju predmetna nekretnina se zapravo nalazi u odreenom vakumu i formalnopravno u statusu drutvenog vlasnitva i njome se ne moe raspolagati. Kada HFP utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka ili utvrdi da nekretnina ini tehnoloku cjelinu u odnosu na ostale nekretnine koje su procijenjene, kao i u odnosu na djelatnost samog trgovakog drutva, donijeti e se rjeenje kojim se daje suglasnost da se vrijednost temeljnog kapitala konkretnog drutva povea za procijenjenu vrijednost nekretnine. U rjeenju e se pozvati uprava trgovakog drutva da sazove skuptinu drutva te da na istoj predloi donoenje odluke o poveanju temeljnog kapitala u korist HFP78, te da HFP dostavi ovjerovljenu presliku rjeenja o upisu poveanja temeljnog kapitala u sudski registar i ovjerovljenu presliku iz knjige dionica u korist HFP i to sve u odreenom roku u rjeenju. Ukoliko trgovako drutvo u cijelosti prihvati rjeenje HFP i provede sve navedene radnje sukladno ZTD, dolazi se do nove vlasnike strukture u trgovakom drutvu i HFP moe ak postati veinski dioniar odnosno vlasnik udjela tog trgovakog drutva. Nakon to rjeenje postane pravomono, a trgovako drutvo u odreenom roku ne povea temeljni kapital u korist HFP, donosi se rjeenje o prijenosu na HFP predmetnih nekretnina. U nekim sluajevima dolazi do dugotrajnih postupaka u svezi procjene nekretnina za koje se trai obnova postupka, odnosno tvrdi da ine tehnoloku cjelinu, jer zavisno od te procjene dolazi do poveanja temeljnog kapitala i novih odnosa izmeu dosadanjih dioniara i HFP.
76

To se odnosi prije svega na razgranienje poljoprivrednog i graevinskog zemljita na dan 23. srpnja 1991., a isto se dokazuje potvrdom nadlenog upravnog tijela o vrsti zemljita 77 Iznimka je samo u odnosu na lanak 249. toka 2. 3. i 5. ZOUP 78 V. lanak 304. do 341. Zakona o trgovakim drutvima u daljnjem tekstu ZTD (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 i 118/03)

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

21

Ako su odreene nekretnine koje nisu procijenjene kod pretvorbe, uknjiene kao vlasnitvo novonastalog trgovakog drutva, a do ega je uglavnom dolo zbog prakse zemljinoknjinih sudova do donoenja ZP, onda HFP prije svega pokree tube radi utvrenja prava vlasnitva u smislu lanka 47. ZP79.. Miljenja smo da je direktno pokretanje parnice ispravno jer je oigledno da trgovako drutvo smatra da je steklo pravo vlasnitva i da ne eli ni u sluaju pretpostavki za obnovu odnosno ako nekretnine ine tehnoloku cjelinu poveati temeljni kapital na ranije opisani nain. Kao jedna od osnovnih pretpostavki donoenja rjeenja HFP u smislu lanka 47. ZP kojim se odreena nekretnina prenosi u vlasnitvo HFP, je ona da se predmetna nekretnina nalazila u temeljnom kapitalu drutvenog poduzea u trenutku utvrenja tog temeljnog kapitala odnosno provoenja pretvorbe te da nije procijenjena kod pretvorbe. Naime, u praksi se znalo raditi o situaciji kada je odreena nekretnina bila formalno upisana kao drutveno vlasnitvo s pravom koritenja ili raspolaganja odreenog drutvenog poduzea, ali ista nije inila temeljni kapital80. Prema stajalitu HFP, a koje u cijelosti prihvaa i sudska praksa, u takvoj situaciji se ne radi o pretpostavkama iz lanka 47. ZP. Ukoliko se ne moe utvrditi tko je bio stvarni nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja takve nekretnine, tada se radi o pretpostavci iz lanka 362. stavak 3. ZVDSP, odnosno o predmnijevi vlasnitva Republike Hrvatske na toj nekretnini81.

4.3.2. Suprotna stajalita u primjeni lanka 47. Zakona o privatizaciji U svezi primjene lanka 47. ZP u dijelu strune javnosti, a prije svega kod dijela gospodarskih subjekata82, zauzima se drugaije stajalite od iznijetog, i gdje se u bitnom pokuava dokazati kako su novonastala trgovaka drutva nakon pretvorbe postala univerzalni pravni sukcesori poduzea od kojih su nastali, i kao takvi da su postali vlasnici nad cjelokupnim drutvenim kapitalom ranijih poduzea. Pravni osnov za takvo stajalite na koje se pozivaju njegovi zagovornici prije svega se pronalazi u odredbi lanka 6. stavak 2. ZPDP koji govori da je novonastalo trgovako drutvo pravni sljednik poduzea koje je prestalo postojati. Nadalje, kao daljnji argument u odnosu na zemljita na kojima je izgraena zgrada navode se odredbe ZVDSP o naelu jednovrsnosti nekretnine83, odnosno o pravnom sjedinjenju zemljita i zgrade84.

79

To pod pretpostavkom da trgovako drutvo nije spremno dobrovoljno prihvatiti postupanje HFP u upravnom postupku po lanku 47. ZP, a obzirom da je ve uknjieno kao nositelj prava vlasnitva predmetne nekretnine 80 Takva nekretnina je stvarno bila na koritenju neke druge fizike ili pravne osobe i u biti nije inila imovinu drutvenog poduzea u trenutku procjene kod pretvorbe, te kao takva nije niti procijenjena u drutveni kapital 81 To naravno ne vrijedi za one nekretnine u odnosu na koje neka fizika osoba moe dokazati stjecanje svog prava vlasnitva 82 To se prije svega odnosi na turistika trgovaka drutva koja dre u posjedu nekretnine koje nisu procijenjene kod pretvorbe kao to su autokampovi, zemljita uz morsku obalu i sl. 83 V. lanak 9. ZVDSP 84 V. lanak 367. do 369. ZVDSP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

22

Takvo stajalite tumai odredbu lanka 47. ZP na nain da su nekretnine koje nisu procijenjene kod pretvorbe u drutveni kapital, a ine tehnoloku cjelinu s ostalim nekretninama, ex lege postale vlasnitvo novonastalih trgovakih drutava, koje moe prijedlogom za uknjibu i dokazom da se radi o tehnolokoj cjelini izvriti uknjibu svog temeljem zakona steenog prava vlasnitva. Zauzima se sasvim suprotno stajalite od stajalita HFP gdje je jedino u upravnom postupku mogue utvrivati postojanje ili nepostojanje pretpostavki iz lanka 47. ZP. Takvo drugaije stajalite prije svega je neprihvatljivo obzirom na odredbu lanka 390.a ZVDSP gdje su jasno navedene pretpostavke da bi trgovako drutvo kao pravni sljednik drutvenog poduzea moglo postati vlasnik nekretnine. Procjena vrijednosti nekretnine u drutveni kapital je nuna pretpostavka bez koje nema mogunosti stjecanja prava vlasnitva. Potpuno je neprihvatljivo da se lanak 47. ZP interpretira na nain da se radi o lex specialis i lex prior u odnosu na ZVDSP, i da bilo koje trgovako drutvo moe postati bezuvjetno vlasnikom nekretnine koja nije obuhvaena pretvorbom. To bi bilo u potpunosti u suprotnosti s osnovnim ciljem i svrhom pretvorbe i privatizacije drutvenih poduzea. Moemo se sloiti da je bilo nedopustivo dugo razdoblje od donoenja ZPDP pa do donoenja ZP i lanka 47. citiranog Zakona, a nakon toga da je trebalo redefinirati i pojasniti postupak po lanku 47. ZP, a to nije uinjeno do danas. Takoer se moemo sloiti da je odredba lanka 390.a donesena tek 2006. godine, a Zakon o turistikom zemljitu unato najavama nikada nije donesen, to je uzrokovalo daljnju pravnu nesigurnost. Zbog toga je zasigurno dolo do pogrenih uknjibi zemljita koje nije procijenjeno u pretvorbi ili do sudskih sporova gdje su turistika poduzea pokuavala dokazivati svoje stajalite u svezi primjene lanka 47. ZP. Uslijed svega navedenog dravni proraun je oteen za ogromne iznose novca, a veliki broj nekretnina nalazi u svojevrsnoj pravnoj i gospodarskoj praznini. Smatramo kako je bilo kakva dvojba oko primjene lanka 47. ZP nestala nakon jedne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske85.

4.3.3. Ustavnosudska praksa u svezi primjene lanka 47. Zakona o privatizaciji Ustavni sud je svojim rjeenjem od 1. lipnja 2006. odbio prijedlog vie predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sustavom lanka 47. ZP. Takvom odlukom smatramo da su otklonjene dvojbe u svezi suprotstavljenih stajalita glede primjene lanka 47. ZP, odnosno Ustavni sud je u cijelosti prihvatio da je lanak 47. ZP u skladu s Ustavom i da je dosadanje postupanje HFP u skladu s Ustavom. Predlagatelji koje prije svega ini grupa turistikih poduzea koja posjeduju nekretnine uz obalu, naveli su da lanak 47. ZP nije u skladu s lankom 3., 48. stavak 1., 49., 50. i 89. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske odnosno s odlukom lanka 6. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda86. Predlagatelji su takoer istakli neusklaenost lanka 47. ZP s odredbama ZVDSP i Zakona o naknadi.

85 86

V. Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-68/2001, U-I-2645/2002 i U-I-43/2006 V. NN Meunarodni ugovori 18/97, 6/99 i 8/99 proieni tekst i 14/02 u daljnjem tekstu Konvencija

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

23

U bitnom predlagatelji smatraju da su pravni sljednici drutvenih poduzea nakon pretvorbe postali univerzalni sukcesori njihove cjelokupne imovine, pa tako i nekretnina bivih drutvenih poduzea i da lanak 47. ZP zapravo predstavlja naknadno izvlatenje steenog prava vlasnitva. Istiu da nesmetano posjeduju i koriste takve neprocijenjene nekretnine, te da su te nekretnine uredno prijavili kod pretvorbe drutvenog vlasnitva, ali su one izostavljene iz pretvorbe. Neusklaenost s odredbama Konvencije predlagatelji obrazlau injenicom da HFP u primjeni lanka 47. ZP donosi upravne akte u upravnom postupku protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor, a da Upravni sud Republike Hrvatske nije sud pune jurisdikcije, pa im je vraeno pravo na odluivanje pred neovisnim i nepristranim sudom. Iz navedenih ili vrlo slinih razloga prijedlog za ocjenu ustavnosti lanka 47. ZP stavio je nekoliko fizikih osoba odnosno odvjetnika te svi zajedno tvrde da je lanak 47. ZP suprotan s Ustavom odnosno odredbama Ustava o nepovredivosti vlasnitva i vladavini prava, kao i o zabrani retroaktivnosti. Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu ustavnosti lanka 47. ZP iz navedenih razloga te je zauzeo jasno stajalite da je lanak 47. ZP odredba kojom je propisano postupanje u odnosu na neprocijenjene nekretnine i koji postupak provodi HFP. Ustavni sud zauzima stajalite da se kod neprocijenjenih nekretnina ne moe raditi o steenom pravu vlasnitva novonastalih trgovakih drutava, pa da nema niti povrede prava vlasnitva. Takoer nisu osnovani navodi da bi postupanje HFP bilo u suprotnosti s lankom 6. Konvencije iz razloga jer se postupak provodi prema ZOUP, a sudska zatita je osigurana pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u smislu lanka 19. stavak 2. Ustava. lanak 47. ZP nije u suprotnosti niti s lankom 89. stavak 4. Ustava jer se ne radi o retroaktivnom djelovanju ve se odredba odnosi na neprocijenjene nekretnine koje su kao takve zateene u trenutku stupanja na snagu ZP. Takva odluka Ustavnog suda po nama je u cijelosti otklonila dvojbu oko primjene lanka 47. ZP, ali to ne iskljuuje potrebu preciziranja postupanja po lanku 47. ZP, potrebu donoenja Zakona o turistikom zemljitu i openito potrebu cjelovitog rjeenja problema privatizacije takvih nekretnina, posebice u odnosu na tzv. turistiko zemljite.

4.3.4. Postupci u tijeku u kojima sudjeluje HFP Prema evidencijama HFP trenutno je u tijeku 600 upravnih postupaka u svezi postupanja po lanku 47. ZP. Radi se o upravnim postupcima koje vodi HFP kao tijelo s javnim ovlastima, a u svezi prijenosa neprocijenjene imovine u pretvorbi na HFP, odnosno utvrenja da li takav prijenos utjee na postojeu tehnoloku cjelinu. Radi se u pravilu o nekretninama, a predmeti se vode prema pravnim osobama odnosno trgovakim drutvima. U svakom od tih predmeta obuhvaeno je od nekoliko estica pa do nekoliko stotina estica, to odreenim predmetima daje izuzetno veliki znaaj87.
87

To se prvenstveno odnosi na tzv. turistiko zemljite uz obalu koju ine ogromni kompleksi neprocijenjenog zemljita na najatraktivnijim i najvrjednijim lokacijama

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

24

Do danas je pravomono doneseno i arhivirano 244 predmeta, to znai da je od poetka primjene lanka 47. ZP do danas rijeeno nepunih 30 % predmeta. To sve ukazuje na sporost u rjeavanju pitanja neprocijenjenih nekretnina u pretvorbi, a to ima svoje dalekosene posljedice88. HFP je u ovom trenutku jedna od stranaka u otprilike 500 sudskih sporova koji se vode radi utvrenja, od ega se najvei broj odnosi na utvrenje prava vlasnitva nekretnina. Takoer se radi o izuzetno velikim kompleksima zemljita od kojih najvei imaju preko 100.000 m2 89. Do danas je pravomono dovreno i arhivirano 124 predmeta koji se odnose na parnice, pa proizlazi da je i u sudskim predmetima dovreno samo 20 % ukupnog broja predmeta. Zakonom o reviziji pretvorbe i privatizacije90 u lanku 5. odreeno je u odnosu na koje injenice i nepravilnosti se na zahtjev ovlatenika iz lanka 11. ZRPP provodi revizija. Dravni ured za reviziju izvrio je na taj nain kontrolu i pregled 1556 trgovakih drutava od sljednika bivih drutvenih poduzea. Dravnom odvjetnitvu podnesena je 71 kaznena prijava i 107 izvjea, odnosno Dravno odvjetnitvo zaprimilo je ukupno 178 predmeta od Dravnog ureda za reviziju. U odnosu na pojavne oblike utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti utvreno je da se 40 % predmeta odnosi na pitanje imovine koja nije bila obuhvaena procjenom kod pretvorbe i nije bila dio temeljnog kapitala kod pretvorbe. Iz svih navedenih podataka potpuno je razvidno da je problematika primjene lanka 47. ZP jedna od najee isticanih, sa najvie sporova, najvee vrijednosti i znaaja za pojedina trgovaka drutva, sve graane i dravu u cjelini.

5.

Zakljuak

Pretvorba drutvenog vlasnitva na nekretninama je dugotrajan proces koji se odvija posljednjih 17 godina od donoenja Ustava iz 1990. godine. itav niz nekretnina preao je iz statusa drutvenog vlasnitva u vlasnikopravni status na temelju posebnih propisa. Te posebne propise moemo razvrstati u one koji su vrili direktnu pretvorbu drutvenog vlasnitva same nekretnine, na posebne propise koji su vrili pretvorbu drutvenog vlasnitva na sredstvima drutveno-pravne osobe, pa tako i nekretnina, te na one posebne propise kojima je vrena pretvorba cjelokupne pravne osobe, pa onda i njihovih nekretnina. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima izvrio je svu preostalu pretvorbu drutvenog vlasnitva na nekretninama koje nisu bile obuhvaene posebnim propisima i to putem

88

Nekretnine su za vrijeme voenja takvih dugotrajnih upravnih postupaka u svojevrsnom pravnom i gospodarstvenom interegnumu, to dovodi do pravne nesigurnosti, nemogunosti razvoja i restrukturiranja trgovakih drutava, nemogunosti zavretka privatizacije, stranih ulaganja itd. 89 Primjerice spor izmeu Istra Turist d.d. i HFP 90 V. NN 44/01, 143/02, 105/05 Uredba o izmjeni i 115/05 u daljnjem tekstu ZRPP

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

25

presumpcije da je vlasnik onaj tko ima upisano pravo upravljanja, koritenja i raspolaganja. Ukoliko se to nije moglo utvrditi, nekretnina je postala vlasnitvo Republike Hrvatske. U odnosu na stjecanje prava vlasnitva upanija, gradova i opina u praksi postoje dvojbe o trenutku stjecanja prava vlasnitva takvih osoba javnog prava na nekretninama u odnosu na koje su imali upisana prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja. Meutim, potpuno je sigurno da je stupanjem na snagu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima izvrena pretvorba prava vlasnitva na takvim nekretninama u korist jedinica lokalne samouprave. U odnosu na nekretnine bivih drutvenih poduzea, relevantan je Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea te kasnije Zakon o privatizaciji. Kod utvrenja drutvenog kapitala koji se sastoji od nekretnina dogaalo se da veliki broj zemljinih estica nije procijenjen u masi drutvenog kapitala, a mogao je i morao je biti procijenjen, a u manjem broju je dolo do procjenjivanja nekretnina koje su ve prije postale temeljem posebnih propisa vlasnitvo neke pravne osobe, prije svega Republike Hrvatske. Razliita praksa zemljinoknjinih sudova u razdoblju do donoenja Zakona o privatizaciji doprinijela je pogrenoj uknjibi prava vlasnitva nekretnina koje nisu procijenjene kod pretvorbe na novonastale pravne subjekte. Tek nakon uvoenja iskaza nekretnina kao dokaza da je nekretnina procijenjena kod pretvorbe iskljuena je takva mogunost. lanak 47. Zakona o privatizaciji koji je trebao regulirati pitanje prava vlasnitva na nekretninama koje nisu procijenjene kod pretvorbe, izazvao je velike dvojbe i razliita tumaenja u svezi njegove primjene. Smatramo da je donoenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1. lipnja 2006. otklonjena dvojba oko toga da bi novonastala trgovaka drutva ex lege mogla stei pravo vlasnitva takvih nekretnina, te je u cijelosti prihvaeno stajalite i postupanje Hrvatskog fonda za privatizaciju. Meutim, lanak 47. Zakona o privatizaciji je i dalje nedoreen, nije donesen Zakon o turistikom zemljitu unato oigledne potrebe reguliranja pravnog statusa takvog zemljita, nema kriterija to ini tehnoloku cjelinu trgovakog drutva u smislu lanka 47. Zakona o privatizaciji, pa je nuno regulirati cjelokupnu navedenu problematiku. Zbog ovakve situacije u proteklom razdoblju dolo je do velikog broja pogrenih uknjibi, pravne nesigurnosti, izostanka gospodarskih ulaganja i razvoja, te oteenja dravnog prorauna, a to je u potpunosti vidljivo i iz podataka o postupcima koji su u tijeku u svezi lanka 47. Zakona o privatizaciji. Stoga smo miljenja da je nuno u to kraem roku regulirati pravni status tzv. turistikog zemljita i prije svega dopuniti Zakon o privatizaciji, a nakon toga u najkraem moguem roku provesti i zavriti i taj dio pretvorbe i privatizacije nekretnina bivih drutvenih poduzea.

J.Jug * "Stjecanje i uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea"

26

Saetak Jadranko Jug* STJECANJE I UKNJIBA PRAVA VLASNITVA NA NEKRETNINAMA BIVIH DRUTVENIH PODUZEA

U Republici Hrvatskoj je ukinuto drutveno vlasnitvo donoenjem Ustava 1990. godine., nakon ega je zapoet dugotrajan proces pretvorbe drutvenog vlasnitva, pa tako i u odnosu na nekretnine. Ta pretvorba vrila se temeljem posebnih propisa te temeljem opih odredbi Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Osnovni posebni propis koji je regulirao pretvorbu drutvenih poduzea, pa tako i njegovih nekretnina je Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea. U postupku utvrenja drutvenog kapitala u odnosu na nekretnine bivih drutvenih poduzea izostavljeno je procijeniti velike komplekse zemljita u najatraktivnijem podruju uz obalu. Radi se o tzv. turistikom zemljitu ija pretvorba se namjeravala regulirati posebnim zakonom, a to nije uinjeno do danas. U razdoblju do donoenja Zakona o privatizaciji zemljinoknjini sudovi su imali razliitu praksu u svezi uknjibe nekretnina bivih drutvenih poduzea zbog nemogunosti utvrenja koje nekretnine su obuhvaene procjenom, pri emu je veliki dio neprocijenjenih nekretnina pogreno uknjien kao vlasnitvo novoosnovanih trgovakih drutava. Tek donoenjem Zakona o privatizaciji i uvoenjem mogunosti izdavanja iskaza nekretnina promijenjena je situacija, ali tada nastaje dvojba oko primjene lanka 47. Zakona o privatizaciji. Tek donoenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1. lipnja 2006. potvrena je praksa i postupanje Hrvatskog fonda za privatizaciju te je postalo potpuno jasno da neprocijenjene nekretnine ne mogu postati ex lege vlasnitvo trgovakih drutava sljednika drutvenih poduzea, bez da Hrvatski fond za privatizaciju provede upravni postupak sukladno lanku 47. Zakona o privatizaciji. Meutim, do danas nije donesen Zakon o turistikom zemljitu, nisu utvreni kriteriji za postupanje po lanku 47. Zakona o privatizaciji, te se kao nunost ukazuje dopuna tog Zakona kao i potreba za donoenjem Zakona o turistikom zemljitu, a sve kao osnove da se dovre svi postupci u tijeku i u cijelosti zavri pretvorba i privatizacija te izvri uknjiba prava vlasnitva na nekretninama bivih drutvenih poduzea.