Dolje Gornji Horizonti" Podruje delte Neretve u Hrvatskoj ve danas trpi posljedice nedostatka vode koje se oituju u zaslanjivanju

i pretvaranju plodne neretvanske doline u slanu pustinju. No prava katastrofa za prirodu oekuje nas ukoliko zaivi projekt "Gorni Horizonti", za ije bi se potrebe preusmjerile vode Neretve. Koji su glavni igrai u itavoj prii, tko kupuje a tko prodaje struju i hoe li hrvatske vlasti uiniti neto vie od "otrog suprotstavljanja" ovoj devastaciji prirode?

U susjednoj Bosni i Hercegovini, Elektroprivreda Republike Srpske eli izgraditi tri nove hidroelektrane - Nevesinje, Dabar i Bilea - u okviru megaprojekta Gornji Horizonti, napraviti viekilometarske dovodne tunele, te preusmjeriti vode iz sliva Neretve u sliv oblinje rijeke Trebinjice. Prema scenarijima strunjaka, Neretva bi nizvodno od apljine ostala bez velikog dijela vode koja sada omoguava ivot i ekosustav delte, ostatak sredozemne movare na popisu svjetski vanih movarnih i ornitolokih stanita Ramsarske konvenvcije. Hrvatske i BiH ekoloke udruge, te brojni strunjaci su jedistveni projekt je katastrofa za prirodu, korist ima privatni kapital a izostaje odgovarajua reakcija vladinih institucija iz Hrvatske. Jo 80-ih godina prologa stoljea zapoele su prve studije o izgradnji triju hidroelektrana, ali je ocijenjeno da postojee elektrane na Neretvi ve pokrivaju potrebe potroaa. Zatim se nakon skoro tri desetljea, u sadanjem osiromaenom gospodarstvu BiH, krenulo s projektom vrijednim 700 milijuna KM (oko 350 milijuna eura). Hoe li poveanje proizvodnje struje u BiH znaiti i povoljniju cijenu za bosanskohercegovako stanovnitvo ili korist ima netko drugi?

Privatni profit na raun siromanih Istraivanje skupine novinara okupljenih u Reportingproject.net pokazuje da u Jugoistonoj Europi vlada trite zatvorenog tipa koje ne omoguava pravednu trgovinu energijom. Dravne firme prednost na tritu preputaju privatnim trgovcima energijom, a trokove privatnog profita plaaju graani, zakljuuje se u uvodnom tekstu. Prema tom istraivanju, samo je tijekom 2005. godine u BiH zbog neplaenih rauna 70 tisua kuanstava iskopano iz elektroenergetske mree. etverolana obitelj za struju mjeseno treba izdvojiti oko 30 eura, a prema podacima Svjetske banke oko 50 posto graana BiH ivi ispod ili blizu granice siromatva, dakle zarauje manje od 90 eura od ega bi za struju trebali izdvojiti treinu. U Rumunjskoj, takoer regionalnoj izvoznici struje, situacija nije nita bolja. Poskupljenjima struje najvie je pogoeno siromano stanovnitvo koje ini etvtinu od ukupno 22,6 milijuna Rumunja. U 2005. godini, veinom u ruralnim krajevima zemlje, u mraku se nalo 330 tisua siromaha. Samo nekoliko trgovaca energijom dri izmeu 70 i 90 posto trenutne prekogranine trgovine u Jugoistonoj Europi. Nije jasno zato proizvoai s vikom energije u regiji (EPRS, NEK, Hidroelectrica) posluju posredstvom trgovaca umjesto da razviju vlastit proces trgovanja energijom, zakljuak je izvjetaja Southeast Electrical System Technical Support Project. Meu glavnim energetsko-trgovakim firmama na Balkanu je Energy Financing Team (EFT), multinacionalna kompanija registrirana u Londonu, kojom rukovodi srbijanski kapitalist Vuk Hamovi, donedavno i trgovac dugovima. EFT je prole godine podrunicu osnovao u Hrvatskoj, a u prvim danima ove godine isposlovao je od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dozvolu za trgovanje strujom i u naoj zemlji. Kako u Feral Tribuneu pie novinar Luka Brailo, firma je jo u 2005. godini s HEP-om ostvarila posao vrijedan 65 milijuna eura, a ukupni promet EFT u 2005. je bio 420 milijuna eura. HEP zadnjih godina uvozi oko 30 posto potrebne elektrine energije. Javno se ne objavljuje od koga se kupuje struja, niti po kojoj cijeni. Sama kupoprodaja elektrine energije moe biti jako dobar posao jer se nita ne vidi i prelazi granice bez carine, rekao nam je strunjak iz Energetskog instituta Hrvoje Poar koji je elio ostati anoniman. Ove godine ne poskupljujemo elektrinu energiju, ali prvi e zadatak nove Vlade 2008. biti upravo doputenje HEP-u da povisi cijene struje, rekao je samouvjereno poetkom veljae ove godine u Poslovnom dnevniku Ivica Toljan, lan Uprave HEP-a zaduen za prijenos elektrine energije. Zahtjev je potkrijepio injenicom da vie ne moemo kupovati elektrinu energiju s istoka pa je kupujemo sa zapada, meu ostalim od tvrtke Energy Financing Team, Corlea, te zapadnih elektroprivreda. Ta je struja, dodaje lan Uprave HEP-a, znatno skuplja od "istone". Zato je ta struja skuplja, gdje to EFT kupuje struju, da li od Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS) ili neke rumunjske firme? Zato HEP struju ne kupi direktno od dravnih firmi-proizvoaa iz, primjerice, BiH ili Rumunjske, umjesto posredstvom EFT-a? Trebaju li hrvatski graani plaati privatni profit meunarodne korporacije EFT? Odgovore na ta pitanja smo zatraili od glasnogovornika HEP-a Radomira Milia, koji nam je u telefonskom razgovoru kratko rekao da su imena dobavljaa i cijene uvezene struje poslovna tajna. Moda je EFT pokupovao svu struju u Bosni na javnom natjeaju pa HEP ne moe!, rekao je Mili. I doista, u kolovozu EFT je objavio da je prva tvrtka koja je dobila

dozvolu od BiH Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju za obavljanje poslova trgovanja elektrinom energijom u BiH, a prema stanju na web sjeditu DERK-a, izgleda da je i jedina. Glasnogovornik EFT-a Nenad Savi kae da je Toljanova izjava u Poslovnom dnevniku pogreno interpretirana. Ovogodinja cena onoga to se u tekstu naziva istona struja je porasla znatno iznad nivoa cene elektrine energije koja dolazi iz "zapadnog" pravca (Maarske), stoji u Savievom odgovoru na naa pitanja. Savi dalje kae da je ta zapadna struja iz Maarske ove godine privlana HEP-u ali je ona znatno skuplja od istone struje koju je plaao prole, ali ne i ove godine. I tu struju HEP-u dobavlja EFT. Glavni dobavljai energije u zemljama srednje Evrope (eka, Slovaka i Maarska) su: EZ, Slovenske Elektrarne i MVM (Maarska elektroprivreda), dok iz zapadne Europe EFT struju nabavlja od firmi Eon i ATEL, rekao je Savi. Istraga Ureda za teke prijevare

Poetkom 2005. godine britanski list The Guardian objavio je da britanski Ured za teke prijevare (SFO) provodi istragu protiv firme EFT zbog sumnje u korupcijsku aferu u Elektroprivredi Republike Srpske. Istragu je pokrenuo i glavni inspektor Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID) te Tuilatvo BiH. U upadima u londonsko sjedite te firme SFO je zapljenio 34 vree pune dokumentacije koju je EFT kasnije bezuspjeno pokuao povratiti putem suda. Kako je izvjestio Centar za istraivako novinarstvo u BiH, osim glavnog rukovoditelja EFT-a Vuka Hamovia, osumnjieni su i Slobodan Mrdi i Svetozar Aimovi, bivi generalni direktori Elektroprivrede RS (EPRS), te bivi ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Boko Lemez. U istrazi se sumnja da je povezana grupa uinila kaznena djela zloupotrebe poloaja, sklapanja nepovoljnih ugovora, odavanja poslovnih tajni te davanja i primanja mita. Tadanji visoki predstavnik UN-a za BiH Paddy Ashdown u svom je specijalnom izvjeu od 2003. godine ustvrdio da se javne institucije u BiH koriste kao sredstvo za podmiivanje politiara i zatitu ratnih zloinaca. Ne sumnjam da se ilegalni novac od korupcije koristi za zatitu ratnih zloinaca, rekao je Ashdown za The Guardian. Jo konkretnije, Ashdown je ustvrdio da je EFT kupovao elektrinu energiju od Elektroprivrede Republike Srpske ispod prave trine cijene prije nego to je ista prodavana Crnoj Gori uz fenomenalnu dobit. Vuk Hamovi je odbacio optube, a unajmio je i konzultantsku kuu KPMG koja je pokuala osporiti Ashdownov izvjetaj kao nestruan.

U izvjetaju se istie da loe rukovodstvo, sukob interesa, kraa i nemar EPRS kota najmanje 166 milijuna KM (oko 83 milijuna EUR) godinje kroz gubitak zarade. Navodno je EFT imao prioritet u svim kljunim ugovorima s EPRS ime je stvoren virtualni monopol u prodaji vika energije EPRS-a. Kako sada stvari stoje, graani Republike Srpske su opljakani: plaanjem rauna oni podupiru povlatene osobne i politike interese. Uskraena im je mogunost uivanja jednog od najprofitabilnijih resursa Bosne i Hercegovine, dio je zakljuka iz tog izvjetaja, iji se pregled moe proitati na web stranicama The Guardiana. Glavni inspektor USAID-a je pak istraivao kako i zato je GML, Hamovieva firma za trgovinu dugovima otkupljivala dugovanja Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) prema EPRS-u i to nekoliko mjeseci prije nego to e USAID uplatiti 11,9 milijuna dolara kao pomo Crnoj Gori za podmirenje tih dugova. Glasnogovornik EFT-a Nenad Savi oitovao se Centru za istraivako novinarstvo u Sarajevu da je u tim transakcijama GML zaraivao novac kupovinom dugova uz 30 posto popusta. Na taj nain GML je dobio 4,3 milijuna sredstava iz USAID-ovih donacija. Vodstvo kompanije je negiralo bilo kakvu umjeanost u nelegalne transakcije. Istraga u BiH je prekinuta u travnju prole godine, ali britanski SFO nastavlja tragati. Ured za teke prijevare je ukljuen u jo sedam sluajeva u vezi sumnji za mito ili korupciju u inozemstvu, kao i za prijevaru. Oni ukljuuju i istrage u Bosni, Nigeriji, Zambiji, Kostariki i Egiptu, rekao je u Britanskom parlamentu poetkom veljae dravni tuitelj. Ugroena budunost delte Neretve

Hrvatski mediji o projektu Gornji horizonti su poeli pisati nakon upozorenja iz udruge Lijepa naa iz Ploa, ija predstavnica Ana Musa kae da ih je 2005. godine s moguom katastrofom za Neretvu upoznao ured Regionalnog centra za zatitu okolia (REC) u Metkoviu i Zeleni Konjica. U veljai prole godine u stvar su uputili i ministra kulture Bou Bikupia, nakon ega je o tome pisano u Ploanskom vjesniku, a kasnije i u drugim hrvatskim medijima. EFT je u hrvatskim medijima prozvan da stoji iza izgradnje triju hidroelektrana. Na pitanje koji je poslovni interes EFT u projektu Gornji Horizonti, Nenad Savi nam je ispred EFT odgovorio da je ta firma uestvovala kao financijer, to jest izvoa, projekta zavretka dovodnog tunela Fatniko Polje Akumulacija Bilea, koji predstavlja sastvani deo hidro-sistema Gornji Horizonti. Tunel je zavren u avgustu prole godine i time su se sve nae veze sa projektom Gornji Horizonti zavrile.

Elektroprivreda Republike Srpske (koja uz EPHZHB i HEP polae prava na Gornje Horizonte) nam po ugovoru vraa uloena sredstva u periodu od sedam godina, kae Savi. Jesu li tako ekolozi i mediji otkrili jo goru injenicu da li se novcem EPRS financira gradnja hidroelektrana, a budua proizvedena energija ve je rezervirana za povlatenog kupca? Ovim sumnjama u prilog govori i injenica da je ve najavljeno poskupljenje elektrine energije za graane BiH. Vahid Heo, federalni ministar energije, industrije i rudarstva izjavio je za Dnevni avaz da e poetkom ove godine sigurno doi do poveanja cijena struje. I to jer, navodno, veli Heo, BiH nema dovoljno struje, a u istom tv-prilogu, u istoj minuti, strunjak iz FERK-a objanjava kako BiH izvozi struju i da je dobro to cijena struje na svjetskom tritu raste... Neviena ludnica i bezobrazluk!, napisao je novinar Radio Ferala Faud Halilovi. U meuvremenu, u saborskoj raspravi krajem sijenja ove godine predsjednik Vlade RH Ivo Sanader je rekao da se Vlada jo prije dvije i pol godine otro suprotstavila planu Republike Srpske o projektu Gornji horizonti i o tome obavijestila vladu BiH. Tako je Sanader odbacio optube iz SDP-a da nakon posjeta Londonu izgleda kao zatitnik britanskog kapitala, koji se pojavljuje u financijskom dijelu posla i stoji iza Vuka Hamovia. Ali koje su povratne informacije nakon otrog suprotstavljanja?. I dok je neizvjesna sudbina Neretve, za Park prirode Delta Neretve uskoro e biti gotova struna podloga nakon ega bi trebalo doi i do zakonskog proglaenja parkom prirode, to je u medijima sredinom sijenja najavio pomonik ministra kulture Zoran iki, te istovremeno izrazio zabrinutost zbog projekta Gornji Horizonti. Ana Musa kae da se prava i udruena kampanja hrvatskih i BiH udruga tek priprema, a uskoro oekuju najnoviju dokumentaciju iz Sarajeva. Dokazivanje strunjaka iz RS da ovaj projekt ne nosi rizike ljudima u Neretvi nita ne znai, niti u to vjeruju, rekla je Musa za Dubrovaki vjesnik. Ona kae da je s meunarodnog aspekta, prema ESPOO Konvenciji, neprihvatljivo prevoenje voda iz sliva Neretve u drugi sliv Trebinjice. Nadalje, projekt dovodi u pitanje opstanak Hutova blata kao Ramsarskog podruja ija budunost ovisi od izdanosti tamonjih izvorita vode. Musa kae da podruje delte Neretve u Hrvatskoj ve danas trpi posljedice nedostatka vode koje se oituju u zaslanjivanju i laganom pretvaranju plodne neretvanske doline u slanu pustinju. Znajui vrijednost prostora (vode kao stratekog resursa s biolokom raznolikosti) uz rijeku Neretvu od Mostara do Ploa i Malostonskog zaljeva, ne preostaje nam nita drugo nego da se svim sredstvima borimo za ovo blago i Boji dar to smo ga naslijedili od svojih predaka, zakljuuje Musa. Pie: Kruno Kartus, 16. oujka 2007.