UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO

POJAM I ZNAENJE PROCESNOG PRAVA

Pravo - skup svih pravnih pravila (normativni poredak) koje vrijede u

odreenoj dravi, a pridravanje osigurava drava svojim mjerodavnim tijelima i primjenom odreenih sankcija
Pravni sustav - skup pravnih instituta, pravnih grana i pravnih pravila

koji ine pravni poredak neke drave

PRIVATNO I JAVNO PRAVO Privatno pravo - skup pravnih grana u kojima niti jedna stanka ne nastupa s pozicija suverene vlasti, nego su obje stranke ravnopravne. Temelji te razlike datiraju iz rimskog prava a odrala se do danas. Javno pravo - skup pravnih grana koje ureuju odnose u kojima je barem jedna stanka nositelj suverene vlasti.

GRANE JAVNOG PRAVA USTAVNO PRAVO

GRANE PRIVATNOG PRAVA GRAANSKO PRAVO

UPRAVNO PRAVO

RADNO PRAVO

KAZNENO PRAVO MEUNARODNO JAVNO PRAVO

OBITELJSKO PRAVO TRGOVAKO PRAVO

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO

 Najvanije pravne grane su:

Ustavno pravo - temelj drutvenog i politikog ureenja drave

Kazneno pravo - pravne norme u kojima su opisana kaznena djela i

kazne za poinitelje kaznenih djela, te postupak utvrivanja kaznene odgovornosti Graansko pravo - pravne norme kojima se ureuju imovinski odnosi i poloaj subjekata u tim odnosima. Iz graanskog prava razvile su se mnoge grane prava kao: obiteljsko pravo, radno pravo, trgovako pravo, gospodarsko pravo Upravno pravo - pravne norme kojima se ureuju odnosi izmeu dravnih organa s jedne strane i ostvarivanja prava, obveza i odgovornosti graana ili pravnih osoba s druge strane Prekrajno pravo - pravne norme u kojima su opisana laka kaznena djela i kazne za poinitelje prekraja, te postupak utvrivanja prekrajne odgovornosti

 pravni institut - skup pravnih normi koje ureuju

odreeni drutveni odnos i odnose se na istu ili slinu materiju (npr. nasljedno pravo je institut graanskog prava)
pravna norma ili pravno pravilo - najmanji dio

prava koji upuuje na odreeno ponaanje koje je propisala drava, a ujedno propisuje i sankcije (kazne) za nepotivanje zahtjeva drave

MATERIJALNO I PROCESNO PRAVO

Materijalno pravo
ureuje vane drutvene odnose, koji uvjeti se moraju ispuniti da bi se pojedincima moglo priznati

neko pravo ili nametnula neka obveza, kakvo ponaanje pojedinca drutvo zabranjuje i kanjava, kakve su sankcije u sluaju nepridravanja obveza
opisuju se vrijednosti i potrebe
zatita ivota i tijela, sigurnost imovine i vlasnitva, omoguavanje prometa ljudi i roba, etc.

sadrano je u materijalnim zakonima

Kazneni zakon RH, Obiteljski zakon, Zakon o radu, Zakon o dravljanstvu, etc.

 Procesno pravo
ureuje koji e se organ brinuti o primjeni odreenih

pravila materijalnog prava, tko i kakvom svojstvu sudjeluje u postupku, koji su uvjeti za pokretanje i voenje takvog postupka, koje radnje se mogu poduzimati, tko ih i kada moe poduzimati, kakve su posljedice poduzimanja ili proputanja pojedinih radnji, etc.
propisani su stadiji (faze) kroz koje postupak tee,

na koji nain i kojim sredstvima se utvruju injenice, kakve su odluke te tko ih donosi u pojedinom postupku

 Procesno pravo je skup pravila kojima se ureuju

procesne aktivnosti organa, stranaka i drugih sudionika u postupku i njihovi uzajamni odnosi, a radi pravilne primjene materijalnog prava na konkretan sluaj.
sadrano je u procesnim zakonima
Zakon o kaznenom postupku, Zakon o parninom postupku, Zakon o opem upravnom postupku, etc.

 materijalno i procesno pravo = sadraj i forma svrha procesnog prava

pravilna i ujednaena primjena materijalnog prava uvjet - procesno pravo mora biti prilagoeno potrebama

pravilnog primjenjivanja materijalnog prava = mora mijenjati s promjenama tog prava

primjer konkretan drutveni odnos

izdavanje graevinske dozvole

materijalno pravo
Zakon o graenju

procesno pravo
Zakon o opem upravnom postupku

 zbog navedenog, kao albeni razlozi:

povredu materijalnog prava - ako sudac ili neki

drugi voditelj postupka

nije primijenio odgovarajuu odredbu materijalnog prava, taj zakon prestao vaiti, zamijenjen novim

povredu procesnog prava - ako sudac ili neki drugi

voditelj postupka
nije pravilno primijenio odgovarajuu odredbu procesnog prava

tijekom postupka (npr. nije sasluao stranku a trebao je).

GRANE PROCESNOG PRAVA

procesno pravo nije jedinstveno
prema organima koji vode postupak sudsko procesno pravo upravno procesno pravo
priroda predmeta i svrha pojedinog postupka kazneno procesno pravo graansko procesno pravo
parnino pravo izvanparnino pravo

stvari (npr. oduzimanje poslovne sposobnosti) imovinski ili drugi odnosi (npr. ostavinski postupak) ovrni postupak steajni postupak
upravno procesno pravo

statusne

RAZGRANIENJE SUDSKOG I UPRAVNOG POSTUPKA

sudske postupke vode sudovi sudovi - tijela sudbene vlasti koja Ustavom i zakonima tite

utvreni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom odvjetnitvo, dravno odvjetnitvo, puki pravobranitelj i javno biljenitvo

u postupcima na razliite naine mogu sudjelovati i

kazneni postupak graanski postupak prekrajni postupak upravni spor - zakonitosti pojedinanog upravnog akta izdanog od
tijela dravne vlasti ili neke pravne osobe s javnim ovlastima

 upravni postupak provode

tijela dravne uprave
drava ministarstva i dravne upravne organizacije lokalna razina upanijski i gradski uredi

pravne osobe s javnim ovlastima

ustanove i druge pravne osobe npr. centar za socijalnu skrb

upravni postupak

skup pravnih pravila po kojima postupaju tijela

dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima kada rjeavaju o pravima i obvezama i pravnim interesima graana, i drugih subjekata u pojedinim upravnim stvarima

 opi upravni postupak

reguliran je Zakonom o opem upravnom postupku

(ZUP-om) pravila za neposrednu primjenu propisa u upravnim stvarima pri rjeavanju o pravima, obvezama i pravnim interesima graana i pravnih osoba
posebni upravni postupak

provodi se kada je pojedino upravno podruje regulirano posebnim zakonom (npr. porezna pitanja)

lex specialis derogat legi generali

pravno naelo da u sluaju postojanja opeg i posebnog propisa istog ranga,

koji ureuju isto pitanje, prednost ima posebni propis

supsidijarno (dopunsko) znaenje ZUP-a

ako neko procesno pitanje nije ureeno pravilima tog posebnog postupka,

tada se moraju primijeniti pravila ZUP-a

OSNOVE UPRAVNOG POSTUPKA

TEMELJNE ODREDBE

TKO POSTUPA SUKLADNO ZUP-u?

tijela dravne uprave i druga dravna tijela tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave pravne osobe koje imaju javne ovlasti = JAVNOPRAVNA TIJELA

KADA SE POSTUPA SUKLADNO ZUP-u?

pri postupanju i rjeavanju u upravnim stvarima

svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima pravne, fizike osobe ili dr. stranke neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje i svaka druga upravna stvar odreena zakonom

ZUP se primjenjuje:
u postupanju u svim upravnim stvarima na sklapanje upravnih ugovora u postupcima zatite prava, pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pruatelji javnih usluga odluuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima

TKO JE STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU?

fizika ili pravna osoba

na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku

javnopravna tijela

NAELA UPRAVNOG POSTUPKA

naelo = osnova, ishodite, stav, pretpostavka, kriterij za djelovanje i prosuivanje stvarnosti cilj upravnog postupka = u rjeavanju konkretne stvari doe do materijalne istine i da se pri tom u potpunosti zatite prava i interesi graana kao i drutveni interesi

naelo zakonitosti, naelo zatite javnog interesa i prava treih osoba, naelo prava albe, naelo sudjelovanja stranke u postupku i naelo samostalnosti, naelo konanosti i pravomonosti, naelo materijalne istine i slobodne ocjene dokaza, naelo slubenog postupanja i upotrebe jezika i pisama, naelo efikasnosti i ekonominosti.

NAELA UPRAVNOG POSTUPKA

Vanosti naela
pri primjeni zakona obveza na strogo pridravanje naela neovisno o okolnosti da li je postupak pokrenut na inicijativu stranke ili po slubenoj dunosti potivanje njihove primjene sankcionirano odreenim odredbama.

voditelju postupka naela su smjernice u rjeavanju predmeta

ukoliko mu neko procesno pravilo nije jasno, naela mu pomau da to pravilo ispravno protumai i primijeni dobro poznavanje naela postupka uvjet za pravilno razumijevanje i primjenu procesnog prava.

NAELO ZAKONITOSTI
temeljno i najvanije naelo organi, ustanove i druge pravne osobe koje postupaju u pravnim stvarima, duni rjeavati te stvari na temelju i u granicama zakona i drugih propisa, ukljuujui i ope akte institucija koje imaju javne ovlasti podrazumijeva osiguranje

materijalnopravne zakonitosti (da su pravilno primijenjeni materijalni propisi na temelju kojih se rjeava upravna stvar) i formalnopravne zakonitosti (da su u svemu potovana pravila upravnog postupka u svim fazama i radnjama rjeavanja upravne stvari)

NAELO ZAKONITOSTI

osigurava primjenu ustavnog naela jednakosti svakog pred zakonom i pred dravnim tijelima i drugim tijelima koja imaju javne ovlasti
ne doputaju se razlike u poloaju stranaka u upravnom postupku, niti privilegije u ostvarivanju prava i obveza u primjeni zakona i drugih propisa

tijela ili organi koje vode upravni postupak mogu na razne naine kriti naelo zakonitosti = POVREDE NAELA ZAKONITOSTI

NAELO ZAKONITOSTI

nenadlenost
apsolutna - ako se radi o predmetu o kojem se uope ne moe odluivati jer nije pravno ureen ili se o tom predmetu ne moe odluivati u postupku u kojem se odluivalo relativna ako se radi o predmetu o kojemu se moe odluivati u toj vrsti postupka, ali je za to odluivanje bio nadlean drugi organ, a ne onaj koji je odluivao

povreda materijalnog prava - pogreno primijenjen materijalni propis:

propis koji je prestao vaiti, propis koji nije jo stupio na snagu, propis koji se na taj sluaj ne odnosi, pogreno protumaen materijalni propis.

NAELO ZAKONITOSTI

bitna povreda pravila postupka

povreda u konkretnom sluaju mogla utjecati i na sadraj odluke

pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje

pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je organ koji odluuje pretpostavio da neka pravno vana injenica postoji, a zapravo ne postoji ili obratno nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako je organ koji odluuje propustio utvrditi neku pravno vanu injenicu

NAELO ZAKONITOSTI

specifina povreda naela zakonitosti = kad organ koji postupa po slobodnoj ili diskrecijskoj ocjeni tu svoju ovlast prekorai

nije karakteristina za sudske postupke

moe se sprijeiti potivanjem

pravila o sudjelovanju stranke u postupku; mogunosti sudjelovanja u postupku kao stranke i nekih dravnih organa radi zatite drutvenog interesa; o sudjelovanju organizacija na strani svojih lanova; o sloenim rjeenjima pri ijem donoenju sudjeluju dva ili vie organa ili koje donosi jedan organ uz sudjelovanje drugog organa.

NAELO ZAKONITOSTI

u sluaju povrede naela zakonitosti stranka i druge ovlatene osobe imaju pravo koritenja pravnih lijekova

albe u upravnom postupku tube u upravnosudskom postupku

u rjeavanju u upravnim stvarima po slobodnoj ili diskrecijskoj ocjeni

u materijalnom smislu pravo je i dunost tijela da u konkretnom sluaju izmeu vie moguih rjeenja koja jednako vrijede, izabere ono koje smatra najboljim u postizanju cilja odreenog propisom kojim je takva ovlast dana u procesnom smislu tijelo je duno pridravati se ZUP-a, jer u provoenju upravnog postupka nema slobodne ocjene

NAELO ZATITE JAVNOG INTERESA I PRAVA TREIH OSOBA

tijelo koje provodi upravni postupak u rjeavanju upravne stvari duno tijekom cijelog postupka brinuti se po slubenoj dunosti da graani i druge stranke to lake ostvare i zatite svoja prava, vodei pri tom rauna da ostvarivanje tih prava ne bude na tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom cilj = uskladiti javni interes i interes stranke

NAELO ZATITE JAVNOG INTERESA I PRAVA TREIH OSOBA

slobode i prava graana su neotuivi pojedincima koji ispunjavaju odreene uvjete priznaje neko pravo nitko, pa ni uprava, ukoliko o tom pravu odluuje:

ne moe to pravo uskratiti ili ograniiti niti se uputati u raspravu da li se to pravo treba priznati, ve se mora brinuti kako osigurati najpovoljnije uvjete za ostvarenje tog prava

ostvarenje prava graana nije samo u njegovom interesu ve i u interesu drutvene zajednice

NAELO ZATITE JAVNOG INTERESA I PRAVA TREIH OSOBA

ostvarivanje prava zapreke

nepoznavanje propisa a time i prava na temelju tih propisa te naina i sredstava kako da se ona ostvare i zatite

brojni propisi koje graani esto nisu u mogunosti sve upoznati. obveze i dunosti koje je svatko duan ispunjavati i ne moe se izgovarati kako za njih nije znao uglavnom poznati prava organ koji vodi postupak duan je voditi brigu o tome pripada li odreenoj osobi neko pravo, te je o tome pouiti slubena osoba koja vodi postupak kad iz utvrenog injeninog stanja sazna da stranka ili druga osoba koja sudjeluje u postupku ima osnova za ostvarivanje nekog prava, duna ih je na to upozoriti i pomoi im u ostvarivanju njihovog prava i interesa (npr. proiriti svoj zahtjev ili ga zamijeniti, koristiti se strunim pomagaem, razgledati spis i sl.)

dokazivanje injenica na kojima se to pravo temelji

NAELO PRAVA ALBE

pravo na albu je najstarije sredstvo zatite prava graana protiv nezakonitih i nepravilnih odluka, postupaka, radnji i mjera organa uprave osobito vano procesno pravo stranke prema ovom naelu upravni postupak vodi se, u pravilu, u dva stupnja:

prvostupanjski upravni postupak, drugostupanjski upravni postupak.

pravo albe temelji na mogunosti da prvostupanjski organ moe pogrijeiti

stranka ima pravo albe protiv svakog rjeenja donesenog u prvom stupnju osim kada je osiguran drugi nain zatite prava stranke i zakonitosti rjeenja.

NAELO PRAVA ALBE

alba vioj upravnoj instanci - drugostupanjski organ prua vee garancije da e predmet biti rijeen objektivno
redovito struniji i kvalificiraniji od prvostupanjskog organa rjeava manji broj predmeta i ima vie vremena posvetiti se svakom pojedinom predmetu ve raspolae procesnom graom do koje je doao prvostupanjski organ u pravilu pokriva vie prvostupanjskih organa pa je u prilici sretati se s razliitim gleditima o pojedinim pitanjima, usporediti ih i ocijeniti

NAELO PRAVA ALBE

obujam prava albe

predmet albe

protiv odluke postupka mjere pojedine radnje

odluke kojima se rjeava bitno (meritorno) predmet postupka, formalne odluke - pojedina pitanja postupka i nekih odluka koje se odnose na usputna pitanja;

vrste odluka koje se mogu pobijati albom

ostvarivanja prava graana - (utnja administracije)

za stranku - nerjeavanje o zahtjevu uope ili u propisanom roku (utnja administracije) izjednaava se drugostupanjski organ je duan sam rijeiti predmet stranka moe uloiti albu u svako doba nakon proteka roka za rjeenje njenog zahtjeva

NAELO PRAVA ALBE

obujam prava albe

iskljuenosti

alba moe biti apsolutno iskljuena, znai da se ne moe ni posebnim zakonom propisati (npr. iskljuena je alba protiv rjeenja Sabora RH i Vlade RH), relativno iskljuena - kad je naelno iskljuena, moe se predvidjeti posebnim zakonom (npr. protiv rjeenja ministarstva i dravnih upravnih organizacija) stranaka legitimacija za albu u upravnom postupku pripada velikom broju osoba osoba koje su ili su trebale sudjelovati u prvostupanjskom upravnom postupku, neki dravni organi zbog povrede zakona na tetu drutvenog interesa

subjekti koji mogu biti nositelji prava albe

NAELO PRAVA ALBE

izjavljena alba ima odgodni (suspenzivni) karakter obzirom na izvrenje rjeenja protiv kojeg je uloena, a sve do donoenja drugostupanjskog rjeenja po albi i njegove dostave stranci pravo na albu uvijek se odnosi na prvostupanjska rjeenja jer protiv drugostupanjskih rjeenja alba nije doputena drugostupanjskim rjeenjem okonava se upravni postupak pa su takva rjeenja konana - moe se samo voditi upravni spor

NAELO PRAVA ALBE

istekom roka za albu rjeenje postaje i konano i pravomono (ako nije koriteno pravo na albu kao redovni pravni lijek, nije niti doputeno pokretanje upravnog spora) i izvrno prvostupanjski organ duan je stranku u rjeenju upozoriti na njeno pravo na albu i nain koritenja tog prava albenom postupku, osobito ako se dopunjuje prvostupanjski postupak, stranci se mora dopustiti da sudjeluje u postupku i da titi svoja prava povreda prava albe je kazneno djelo

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo sudjelovanja stranke u postupku = naelo sasluanja stranke

pravo stranke da aktivno sudjeluje u upravnom postupku i utjee na njegov tijek i rezultat naelo novijeg datuma sudjelovanje u postupku najbolje pokazuje stupanj demokratinosti drutva i poloaja ovjeka u tom drutvu potivanjem ovog naela potuje se i naelo zakonitosti rada uprave

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo sudjelovanja stranke u postupku

obveza tijela ili organa koji vodi upravni postupak (prvostupanjski organ) da stranci u upravnom postupku omogui izjanjavanje o injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja, a sve u cilju da stranka moe potpunije ostvariti ili zatititi svoja prava i pravne interese bitan uvjet za donoenje pravilnog i zakonitog rjeenja o tome se treba brinuti slubena osoba koja vodi upravni postupak ostvaruje se uputanjem stranke u raspravljanje, razmatranje predmeta i utvrivanje injenica vanih za rjeavanje

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

sudjelovanje stranke u postupku

vaan je element javnosti rada uprave obuhvaa

prisustvovanje radnjama postupka izvoenje radnji u postupku

postavljanje pitanja svjedocima, traenje objanjenja od vjetaka, obavjetavanje o tijeku postupka, upoznavanje s procesnim materijalom i utjecanje na tijek postupka, izjavljivanje pravnih lijekova kojima stranka osporava pravilnost provedenog postupka jer se u povodu albe stranke ponitava doneseno rjeenje iz razloga to se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka

nesudjelovanje stranke u postupku moe biti razlog za obnovu postupka

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo sudjelovanja stranke u postupku

sudjelovanje stranke u postupku nije uvijek stvarno mogue

npr.: boravite stranke je nepoznato ili pak ona nije sposobna da se koristi svojim ovlastima

predvieni odreeni instituti kojima se donekle nadomjeta sudjelovanje stranke u postupku

npr.: putem privremenog zastupnika npr.: putem opunomoenika

ili olakava sudjelovanje stranke u postupku

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo sudjelovanja stranke u postupku

stranka se na sudjelovanje u postupku ne moe prisiljavati organ koji postupak vodi ne raspolae nikakvim procesnim sredstvima kojima bi stranku mogao prisiliti da sudjeluje u = prisila u tom smislu mogla bi dovesti do ponitavanja rjeenja po pravu nadzora iznimke predviene posebnim zakonima kada je stranka duna sudjelovati u postupku jer bez njezine nazonosti isti ne moe biti voen, kao npr.: inspekcijski postupak

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo sudjelovanja stranke u postupku

pravo stranke da sudjeluje u postupku situacija kad je stranka istodobno i subjekt i objekt postupka
kad stranka mora sudjelovati u postupku, ali ni tada ne moe biti prisiljena da govori uskraivanje ili davanje pogrenih pojedinih obavijesti predstavlja kanjivo djelo

naelo sudjelovanja stranke u postupku zajedno sa naelom zatite javnog interesa i prava treih osoba dva su temeljna naela upravnog postupka

NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU I NAELO SAMOSTALNOSTI

naelo samostalnosti
pravo tijela da vodi postupak i odluuje samostalno u okvirima svoje nadlenosti slubena osoba koja vodi upravni postupak potpuno samostalno utvruje injenino stanje i donosi rjeenje nitko ne moe nalagati kakvo rjeenje moe donijeti slubena osoba koja vodi postupak samostalnost ograniena zakonom, drugim propisima i opim aktima

dva oblika: samostalnost nadlenog tijela u donoenju upravnog akta kojim rjeava upravnu stvar u odnosu na druga tijela ili organe samostalnost slubene osobe u voenju postupka i primjeni propisa, tj. samostalnost unutar organa

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

konano - rjeenje protiv kojeg se ne moe uloiti alba kao redovno pravno sredstvo
upravni postupak zavren (okonan) protiv tog rjeenja nema redovitog pravnog lijeka (albe)

alba nije doputena alba nije izjavljena u roku okonan albeni postupak donoenjem drugostupanjskog rjeenja

takvo se rjeenje u sluaju nezakonitosti moe pobijati samo u upravnom sporu, koji se pokree tubom

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

nastupanje konanosti rjeenja (stjecanje prava, nametanje obveze)

prvostupanjsko rjeenje postaje konano danom dostave stranci

ako alba nije doputena ili istekom roka za albu ako alba nije uloena, a doputena je,

drugostupanjsko rjeenje uvijek je konano danom dostave stranci

ope pravilo - protiv drugostupanjskog rjeenja ne moe uloiti alba

konano rjeenje - ponititi, ukinuti ili izmijeniti u sluajevima predvienim ZUP-om ili drugim zakonom, - izvanredni pravni lijekovi poslije konanosti nastupa pravomonost - ne moe se uloiti alba niti se moe pokrenuti upravni spor

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

pravomono - rjeenje protiv kojeg se ne moe podnijeti alba niti tubom pokrenuti upravni spor nastupanjem pravomonosti - akt postaje zakonit i istinit ne moe se pobijati redovnim pravnim lijekovima. pravomono rjeenje - ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u zakonom propisanim sluajevima, primjenom izvanrednih pravnih lijekova. pravna sigurnost - pravna posljedica da je upravna stvar definitivno rijeena u redovitom upravnom postupku

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

rjeenje postaje pravomono samo kad se vie ne moe osporavati njegova zakonitost redovnim pravnim lijekovima (ni albom i ni tubom u upravnom sporu), a to je:
kad redovni pravni lijekovi u upravnom postupku i upravnom sporu nisu doputeni kad je stranka propustila rok za koritenje redovnih pravnih lijekova kad je stranka bezuspjeno koristila sve redovne pravne lijekove u upravnom postupku i upravnom sporu, tj. kad su joj alba i tuba odbijeni, a prvostupanjsko rjeenje osnaeno

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

prvostupanjsko rjeenje postaje pravomono:

istekom roka za albu, a stranka nije izjavila albu ako alba nije doputena, a stranka nije pokrenula upravni spor

drugostupanjsko rjeenje (doneseno po albi) postaje pravomono:

istekom roka za pokretanje upravnog spora, a stranka nije tubom pokrenula upravni spor danom dostave drugostupanjskog rjeenja stranci ako je upravni spor iskljuen danom dostave stranci sudske odluke donesene u upravnom sporu kojom je njena tuba odbijena kao neosnovana, odnosno odbaena

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

pravomonost ne sprjeava da se neki pravni odnos drugaije rijei, ona sprjeava da se odreeni pravni odnos rijei jednako na temelju istog injeninog i pravnog stanja materijalna pravomonost - odgovara na pitanje kad se neki drutveni odnos smatra definitivno ureenim (pouzdanim), tj. koji je to trenutak kad se vie ne moe dovoditi u pitanje neki odnos formalna pravomonost - odgovara na pitanje od kojeg se trenutka akt vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima pravomonosti odnosi se samo na dispozitiv rjeenja

NAELO KONANOSTI I PRAVOMONOSTI

konanost i pravomonost
konanost znai da je postupak donoenja rjeenja zavren te nastupa bilo zavretkom prvostupanjskog postupka, bilo zavretkom drugostupanjskog postupka, pravomonost nastupa konzumiranjem tube (upravni spor)

vremenski, konanost nastupa prije pravomonosti, ali se mogu i podudarati (rijetko)

konanost NIKAD ne nastupa nakon pravomonosti

NAELO MATERIJALNE ISTINE

obvezuje organ koji vodi postupak da mora utvrditi materijalnu (objektivnu) istinu u postupku mora utvrditi sve pravno relevantne injenice kako bi mogao donijeti zakonito i pravilno rjeenje kojim stranka ili ostvaruje neko pravo ili interes ili joj se namee neka obveza slubena osoba ima ovlast samostalno odluivati treba li neku injenicu dokazivati ili ne, ovisno o njezinom utjecaju na rjeavanje upravne stvari slubena osoba sama odreuje koje e dokaze izvesti

uvid u odreene isprave, oevid, sasluanje svjedoka, vjetaenje, uzimanje izjava stranaka

NAELO MATERIJALNE ISTINE

potivanjem naela materijalne istine udovoljava se temeljnom naelu upravnog postupka naelu zakonitosti nepotpuno ili pogreno utvrivanje pravno relevantnih injenica ili izvoenje pogrenog zakljuka o injeninom stanju, utjee na zakonitost rjeenja dva naina utvrivanja istine

utvrivanje formalne istine

utvrivanje pravno relevantnih injenica unaprijed propisan, tijelo nema slobodu

utvrivanje materijalne istine

do rezultata istraivanja dolazi po slobodnoj istraivakoj aktivnosti organa koji donosi rjeenje

NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA

slubena osoba je jedina koja e odluiti koje e injenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno s gledita zakonodavca sva dokazna sredstva su izjednaena meutim, postoje iznimke

neke injenice utvruju samo javnim ispravama (npr. kolska sprema, dravljanstvo); druge se utvruju samo putem vjetaenja (npr. neije zdravstveno stanje, radna sposobnost i sl.); za neke injenice postoje zakonske presumpcije (npr. smatra se da je opasan po zdravlje lijek kojem je proao rok valjanosti);

NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA

u upravnom postupku nema potrebe utvrivati materijalnu istinu jer se ona pretpostavlja

opepoznate ili notorne injenice injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivanje njihovog nepostojanja, kao i injenice koje zakon pretpostavlja i ne doputa ih osporavati

odstupanje od naela materijalne istine kad se upravna stvar rjeava po skraenom postupku
kad je propisom odreeno da se stvar moe rijeiti na osnovi injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se nekim dokazima samo posredno utvruju pa su zato uinjene vjerojatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima se rjeenje treba temeljiti uinjene su vjerojatnim

NAELO SLUBENOG POSTUPANJA

nije posebno formulirano u ZUP-u, ali je u velikoj mjeri sadrano u Zakonu slubeno postupanje organa

pokretanje postupka radi zatite javnog interesa moe i mora sam utvrivati injenino stanje koristei se raznim dokazima pa tako doi do injenica koje mu stranka nije ponudila organ upravlja postupkom po slubenoj dunosti sam odluuje koje e radnje poduzeti i kojim redoslijedom, u kojim rokovima, tko e tim radnjama prisustvovati rjeenja i zakljuci se donose po slubenoj dunosti kad je rjeenje doneseno po slubenoj dunosti u javnom interesu, a stranka ne eli po njemu postupiti, provesti e se izvrenje po slubenoj dunosti u upravnom postupku mogu kao stranke sudjelovati i neki organi po svojoj slubenoj dunosti

NAELO UPOTREBE JEZIKA I PISMA

l. 12. Ustava RH: U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. l.15.st.4. Ustava: Pripadnicima svih nacionalnih manjima jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pis-mom i kulturna autonomija. krenjem ovih odredbi, a u skladu sa l. 246. st. 1. to. 11. ZUP-a, moe se traiti obnova upravnog postupka

NAELO EFIKASNOSTI
tijelo koji isti vodi to treba initi bez odugovlaenja tako da se graanima i drugim strankama omogui to bre i lake ostvarivanje prava i interesa postie racionalnim voenjem postupka

smanjenje trokova stranci briga da se ne gubi vrijeme na nebitne radnje, pruanje pravne pomoi i savjeta stranci od strane slubene osobe potivanje propisanih rokova u rjeavanju zahtjeva stranke

efikasnost ne znai samo brzinu ve i kvalitetu koja ne smije biti dovedena u pitanje

NAELO EKONOMINOSTI

postupak se mora voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje u postupku sudjeluju, kao i za organ koji ga vodi ZUP sadri odreena pravila kojima se osigurava potivanje naela ekonominosti:

pravila o skraenom postupku kada se rjeenje donosi na osnovu procesne grae kojom se raspolae bez izvoenja dokaza ustanova pravne pomoi, zajednikog predstavnika, privremenog zastupnika, opunomoenika za prijem pismena pravila o ovlastima i dunostima prvostupanjskog organa u povodu albe, a osobito ovlasti da svoje ranije rjeenje zamijeni novim u interesu stranke pravila o revizijskom karakteru drugostupanjskog organa u kojem se predmet rjeava meritorno, a ne samo formalno i dr.

NADLENOST, SLUBENE OSOBE, PRAVNA POMO, SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

NADLENOST
vrste nadlenosti

stvarna nadlenost
mjesna nadlenost stvarna nadlenost odreuje se zakonom kojim se ureuje pojedino upravno

podruje, ili odreuje nadlenost javnopravnih tijela ako se ne moe utvrditi na temelju zakona, niti po naravi upravne stvari stvarno je nadleno prvostupanjsko tijelo dravne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi ope uprave npr. izdavanje graevinskih dozvola

 mjesna nadlenost
odreuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli,

odnosno o ustrojstvu javnopravnih tijela ako propisima nije utvrena, mjesna nadlenost se odreuje:
nekretnina - prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, brodovi i zrakoplovi hrvatske dravne pripadnosti /povod za voenje

postupka nastao na brodu ili zrakoplovu - prema matinoj luci broda ili zrakoplova, poslovna ili druga djelatnost stranke - prema mjestu sjedita stranke, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati, djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba - prema mjestu njihova sjedita, odnosno sjedita njihove podrune jedinice kad se djelatnost odnosi na tu jedinicu, u ostalim stvarima, prema prebivalitu stranke

stranka nema prebivalite na podruju Republike Hrvatske, prema mjestu boravita, a ako nema ni boravite, prema mjestu posljednjeg prebivalita, odnosno boravita na podruju Republike Hrvatske

u svim dvojbenim sluajevima - prema mjestu gdje je nastao

povod za voenje postupka

NADLENOST
stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati meusobnim

dogovorom javnopravnih tijela, javnopravnih tijela i stranaka ni samih stranaka tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti na stvarnu i mjesnu nadlenost opasnost od odgode - mjesno nadleno tijelo ne moe poduzeti potrebnu hitnu radnju, drugo stvarno nadleno javnopravno tijelo moe poduzeti radnju i izvan podruja svoje mjesne nadlenosti o poduzetoj radnji duno je odmah obavijestiti mjesno nadleno javnopravno tijelo

NADLENOST
javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneska
slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na

nadleno tijelo ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi - slubena osoba duna je primiti takav podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu te o tome obavijestiti stranku
podnesak stranke iz kojeg se ne moe utvrditi koje je

tijelo nadleno
bez odgode e, najkasnije u roku od osam dana od dana

primitka podneska, donijeti rjeenje kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i rjeenje dostaviti stranci

NADLENOST
sukob nadlenosti
dva javnopravna tijela ili vie njih izjasne kao stvarno ili

mjesno nadlena ili nenadlena u istoj upravnoj stvari

rjeenje o sukobu nadlenosti

nadleno javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar, kad nema drugostupanjsko tijelo - sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke

sud nadlean za upravne sporove, bez odgode, odluuje o

sukobu nadlenosti:
tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela
tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave druga dravna tijela i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

NADLENOST
odluivanje o sukobu nadlenosti
postupak odluivanja pokree se
na prijedlog tijela koje je posljednje rjeavalo o nadlenosti ili na prijedlog stranke

tijelo koje rjeava sukob nadlenosti istodobno e

ponititi odluku koju je donijelo nenadleno javnopravno tijelo, ponitit odluku kojom se nadleno javnopravno tijelo izjasnilo kao

nenadleno dostaviti predmet na rjeavanje nadlenom tijelu

protiv odluke kojom je rijeeno o sukobu nadlenosti

ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor

NADLENOST
propisano da upravnu stvar rjeavaju javnopravna tijela ili vie

njih
svako od njih duno je postupiti u toj stvari sporazumjet e se koje e tijelo donijeti odluku o upravnoj stvari

propisano da javnopravno tijelo rjeava na temelju

suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnog tijela,

drugo tijelo duno takav akt izdati ili odbiti njegovo izdavanje u

roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje javnopravno tijelo u propisanom roku ne odlui o zahtjevu za izdavanje suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja, smatrat e se da je akt izdan u korist stranke, ako nije drukije propisano

NADLENOST
jedinstveno upravno mjesto
ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi vie

upravnih ili drugih postupaka,

omoguit e se da se na jedinstvenom upravnom mjestu u

javnopravnom tijelu podnesu svi zahtjevi koji e se po slubenoj dunosti bez odgode dostaviti nadlenim javnopravnim tijelima

na jedinstvenom upravnom mjestu stranke i druge

zainteresirane osobe mogu dobiti propisane obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomo iz nadlenosti javnopravnog tijela zaprimanje zahtjeva stranke na jedinstvenom upravnom mjestu ne utjee na stvarnu i mjesnu nadlenost javnopravnih tijela za rjeavanje u upravnim i drugim postupcima

SLUBENA OSOBA
slubena osoba osoba kojoj je u opisu poslova

voenje upravnog postupka ili rjeavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela slubena osoba koja vodi postupak ili rjeava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuu strunu spremu, potrebno radno iskustvo i poloen dravni struni ispit ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari, rjeenje donosi elnik tijela

SLUBENA OSOBA
izuzee slubene osobe zakljukom elnika tijela:
stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok,

vjetak ili osoba ovlatena za zastupanje, sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, i po prestanku braka, sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika
od voenja drugostupanjskog postupka ako je ta osoba

sudjelovala u prvostupanjskom postupku

SLUBENA OSOBA
zakljukom elnika tijela moe se izuzeti slubena osoba ako je sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje

stranke u bliskom osobnom odnosu, ako je sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu, ako slubena osoba prema stranci postupa diskriminirajue, ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slubene osobe svaka osoba koja sudjeluje u postupku duna je bez odgode izvijestiti elnika javnopravnog tijela o razlozima izuzea slubene osobe zakljukom o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati o upravnoj stvari

PRAVNA POMO
obveza pruanja pravne pomoi drugim javnopravnimm

tijelima, u granicama svojeg djelokruga i nadlenosti pravna pomo

kad su mu potrebna saznanja o injenicama, ispravama,

podacima ili drugim dokazima kojima raspolae drugo javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne moe samo ili ne moe pravodobno provesti potrebne radnje u postupku kada radnju moe obaviti samo, ali uz vee trokove ili neuinkovito
i od stranih tijela
meunarodni ugovori uvjet uzajamnosti sredinje tijelo dravne uprave nadleno

za vanjske poslove

PRAVNA POMO
tijela za pruanje pravne pomoi
pruanje injenica, isprava, podataka ili drugih kojima

raspolau - javnopravno tijelo/ sud zamoljeno tijelo poduzimanje odreene upravne radnje - javnopravno tijelo prvog stupnja mjesno nadleno za poduzimanje radnje
pravna pomo pruit e se najkasnije u roku od

osam dana od dana kada je zatraena

PRAVNA POMO
odbijanje pruanja pravne pomoi
samo kad je to zakonom propisano

ako se utvrdi da tijelo u konkretnom sluaju mora odbiti

pruanje pravne pomoi

bez odgode izvijestiti javnopravno tijelo koje je zatrailo pravnu pomo, navodei razloge zbog kojih se pravna pomo uskrauje

naknada za pruenu pravnu pomo

ne kada se trokovi podmiruju iz prorauna iz drugih financijskih izvora - javnopravno tijelo koje je zatrailo

pruanje pravne pomoi

trokovi pravne pomoi ine dio ukupnih trokova postupka

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

stranci se mora omoguiti izjanjavanje o svim

injenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim za rjeavanje upravne stvari

bez prethodnog izjanjavanja
samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan uinak na pravne

interese stranke ili kad je tako propisano zakonom

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

radnje u postupku mogu poduzimati:
potpuno poslovno sposobne osobe,
osobe s ogranienom poslovnom sposobnou kad im se na

temelju zakona priznaje ograniena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka
stranku moe zastupati osoba ovlatena za zastupanje
zakonski zastupnik,

privremeni zastupnik,
zajedniki predstavnik opunomoenik

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

osoba ovlatena za zastupanje stranke duna je

podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke slubena osoba u tijeku postupka obraa se osobi ovlatenoj za zastupanje stranke iznimno, kad je to nuno za utvrivanje injenica i okolnosti u postupku, slubena osoba moe zatraiti neposrednu nazonost/drugo sudjelovanje stranke u postupku
slubena osoba duna istodobno obavijestiti i osobu

ovlatenu za zastupanje o nunosti prisustva stranke

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

zakonski zastupnik
stranka bez postupovne sposobnosti - zakonski zastupnik

odreen na temelju zakona sumnja da stranku zdravstvene ili druge okolnosti spreavaju u obavljanju radnji u postupku slubena osoba bez odgode predlae nadlenom javnopravnom tijelu odnosno sudu odreivanje zakonskog zastupnika ako slubena osoba utvrdi da zakonski zastupnik stranke ne ulae dovoljno pozornosti u zastupanju obavijest tijelu koje ga je odredilo, odnosno koje obavlja nadzor nad radom zakonskog zastupnika te odrediti privremenog zastupnika pravnu osobu zastupa zakonski zastupnik ili ovlateni predstavnik

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

privremeni zastupnik

slubena osoba postavlja zakljukom

kad postupovno nesposobna stranka nema zakonskog

zastupnika ili neka radnja u postupku treba hitno poduzeti protiv osobe koje prebivalite, boravite ili sjedite nije poznato, a koja nema opunomoenika stranci kojoj su identitet i adresa poznati, ali se ne nalazi na podruju Republike Hrvatske, a na zahtjev slubene osobe u za to ostavljenom roku ne odredi osobu ovlatenu za zastupanje

 privremeni zastupnik
stranka nepoznata - zakljuak o odreivanju privremenog

zastupnika objavit e se u slubenom glasilu, na oglasnoj ploi i na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan nain ovlast privremenog zastupnika prestaje
kad se stranka ili osoba ovlatena za njezino zastupanje pojavi u postupku, ako stranka u pisanom obliku odredi osobu ovlatenu za zastupanje

privremeni zastupnik samo za odreenu radnju

interes stranke, zatita ivota i zdravlja, imovine vee vrijednosti hitno obavljanje postupovne radnje sudjelovanje stranke/osobe ovlatene za zastupanje stranke u obavljanju te

radnje nemogue, ili je vezano uz nerazmjerne trokove bez odgode obavijestiti stranku odnosno osobu ovlatenu za zastupanje stranke o postavljanju privremenog zastupnika

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

zajedniki predstavnik i zajednini opunomoenik
dvije stranke ili vie njih u istom predmetu nastupaju

zajedniki - dune su naznaiti koja e od njih nastupati kao zajedniki predstavnik ili odrediti zajednikog opunomoenika ne odrede zajednikog predstavnika ili zajednikog opunomoenika, slubena osoba zakljukom e naloiti strankama da to uine u primjerenom roku ako to ne uine, slubena e osoba po slubenoj dunosti zakljukom odrediti jednu od stranaka kao zajednikog predstavnika dok stranke ne odrede drugoga zajednikog predstavnika ili opunomoenika pri odreivanju zajednikog predstavnika/opunomoenika svaka stranka zadrava samostalno pravo nastupanja u postupku

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

opunomoenik
stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik moe odrediti

opunomoenika koji e je zastupati to moe biti odvjetnik, odvjetniki ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona moe zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom slubena osoba uskratit e rjeenjem sudjelovanje u postupku osobi za koju smatra da se bavi nadripisarstvom
radnje koje je nakon donoenja rjeenja o uskrati zastupanja stranke u

postupku poduzeo takav opunomoenik su nitave

radnje koje poduzima opunomoenik, u granicama dane

punomoi, imaju pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

opunomoenik
stranka moe samostalno davati izjave, poduzimati druge

radnje i kad je u postupku odreen opunomoenik stranka nazona kad opunomoenik daje usmenu izjavu moe neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati izjavu opunomoenika stranka moe, do donoenja odluke o upravnoj stvari usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku opozvati pojedine ili sve radnje opunomoenika u postupku opoziv punomoi ima pravni uinak od trenutka kad slubena osoba od stranke u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik primi opoziv punomoi

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

opunomoenik za primanje pismena
stranka ovlastila odreenu osobu za primitak pismena

(opunomoenik za primanje pismena) duna obavijestiti javnopravno tijelo osoba po ijem zahtjevu je pokrenut postupak nalazi u inozemstvu, a nema u Republici Hrvatskoj osobu ovlatenu za zastupanje, obvezna je odrediti opunomoenika za primanje pismena s prebivalitem u Republici Hrvatskoj
ako tako ne postupi, zahtjev e se odbaciti rjeenjem

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

struni pomaga
pomo stranci
na usmenoj raspravi na oevidu

pri drugim radnjama u postupku

osoba koja stranci pomae u razjanjavanju odreenih

strunih pitanja koja se pojave u postupku

ne zastupa stranku

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

smrt stranke / prestanak postojanja pravne osobe
u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane

postojati postupak se moe obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka kada se obustavlja, a kada se moe nastaviti? o obustavi postupka donosi se rjeenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima kad nasljednici, odnosno pravni sljednici nisu poznati, rjeenje e se javno objaviti u slubenom glasilu

RJEAVANJE UPRAVNE STVARI

RJEENJE
akt kojim se odluuje o upravnoj stvari

moe imati i drugi naziv ukoliko je odreeno zakonom

donosi u pisanom obliku - moe se izdati i na

propisanom obrascu IZNIMNO - i u usmenom obliku

kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti

 rjeenje u usmenom obliku

dostavlja se stranci i u pisanom obliku kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to

zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja slubena osoba duna je upozoriti stranku da ima pravo traiti pisani otpravak usmenog rjeenja

SADRAJ RJEENJA
7 dijelova

zaglavlje, uvod, izreka, obrazloenje, uputa o pravnom lijeku, potpis slubene osobe, otiska slubenog peata javnopravnog tijela

u stvarima manjeg znaenja u kojima se udovoljava

zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes treih osoba, rjeenje se moe sastojati samo od izreke u obliku zabiljeke u spisu

UVOD
naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo
propis o nadlenosti osobno ime odnosno naziv stranke i osoba ovlatenih za

zastupanje kratku oznaku predmeta postupka naznaku je li postupak pokrenut po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke naznaku da su rjeenje donijela dva javnopravna tijela ili vie njih ili da je rjeenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadlenog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog tijela kad je upravnu stvar rijeilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar rijeena

IZREKA
sadrava odluku o upravnoj stvari

mora biti kratka i odreena

kad odluka sadrava rok, uvjet, namet, pridraj

opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadrano u izreci moe biti podijeljena u vie toaka
trokovi postupka utvruju se u posebnoj toki izreke alba ne odgaa izvrenje rjeenja

OBRAZLOENJE
kratko izlaganje zahtjeva stranke

utvreno injenino stanje

razlozi koji su bili odluujui pri ocjeni pojedinih dokaza razlozi zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka

razlozi donoenja zakljuaka u tijeku postupka

propisi na temelju kojih je rijeena upravna stvar kad alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje

sadrava i pozivanje na zakon koji to propisuje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

stranka se obavjetava
moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni

spor kojem tijelu u kojem roku na koji nain

pronai na primjerku rjeenja ove elemente

DJELOMINO I DOPUNSKO RJEENJE

djelomino rjeenje
u upravnoj stvari rjeava o vie pitanja, a samo se o nekima

od njih moe rijeiti na temelju utvrenoga injeninog stanja, moe se donijeti rjeenje samo o tim pitanjima u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalno rjeenje
dopunsko rjeenje
ako javnopravno tijelo rjeenjem nije rijeilo sva pitanja koja

su predmet postupka na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti rjeenje o pitanjima koja nisu rijeena u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalno rjeenje

PRIVREMENO RJEENJE
kada prema okolnostima sluaja prije okonanja

postupka treba donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi na temelju injenica poznatih u vrijeme njegova donoenja rjeenje mora biti oznaeno kao privremeno ukinut e se rjeenjem kojim se rjeava o upravnoj stvari u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalno rjeenje

ROK ZA DONOENJE RJEENJA

neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke
rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode
najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog

zahtjeva
u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev

stranke
rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od

60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva

ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje

i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor

PREDMNJEVA USVAJANJA ZAHTJEVA STRANKE

propisano zakonom - smatrat e se da je zahtjev

stranke usvojen ako javnopravno tijelo ne donese rjeenje u propisanom roku

ako je postupak pokrenut na uredan zahtjev stranke tijelo koje odluuje neposredno je ovlateno rijeiti tu

upravnu stvar
stranka ima pravo traiti da se donese rjeenje kojim se

utvruje da je zahtjev stranke usvojen javnopravno tijelo duno je izdati takvo rjeenje u roku od 8 dana od dana traenja stranke

POGREKE U RJEENJU
rjeenjem se ispravljaju pogreke u rjeenju
u imenima ili brojevima,
pisanju ili raunanju oite netonosti u rjeenju ili u njegovim ovjerenim

prijepisima
pravni uinak ispravka - od dana od kojeg proizvodi

pravni uinak rjeenje koje se ispravlja

ALBA KAO PRAVNI LIJEK

ako zakonom nije iskljuena protiv prvostupanjskog rjeenja izjavljuje se drugostupanjskom tijelu moe se izjaviti alba i kad rjeenje nije doneseno u

zakonom propisanom roku

predmet albe
ispituje se zakonitost rjeenja koje se pobija kad je rjeenje doneseno po slobodnoj ocjeni - i svrhovitost

rjeenja

alba se izjavljuje u roku 15 dana, ukoliko nije propisan

dui rok

 odricanje prava na albu

u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik od dana primitka

prvostupanjskog rjeenja do dana isteka roka za izjavljivanje albe u viestranakim stvarima - pravni uinak samo ako se sve stranke odreknu prava na albu
odustanak od albe - sve do otpreme rjeenja o albi

obustava postupka rjeenjem

odricanje i odustanak od albe ne mogu se opozvati!!

sadraj albe
rjeenje koje pobija naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo

zbog ega je stranka nezadovoljna rjeenjem

ako se iznose nove injenice i novi dokazi
obveza obrazloenja zato te injenice i dokaze nije iznijela

tijekom prvostupanjskog postupka ako u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima
svakoj stranci dostavlja se prijepis albe i daje rok za izjanjavanje o

novim injenicama i dokazima

privremeno rjeenje
u albi protiv rjeenja o glavnoj stvari moe se osporavati

utvreno injenino stanje i kad to nije osporavano u postupku donoenja privremenog rjeenja

predaja albe
prvostupanjskom tijelu na nain propisan za predaju

podnesaka ako je predana drugostupanjskom tijelu - bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu
alba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu

smatra se pravodobnom
alba zbog nedonoenja rjeenja u propisanom roku
alba se moe predati izravno i drugostupanjskom tijelu

pogrena uputa o pravnom lijeku

stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputi
stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga

imati tetnih posljedica

nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa

nepotpuna
stranka moe postupiti po vaeim propisima a moe zatraiti u roku od 30 dana od javnopravnog tijela

koje je rjeenje donijelo dopunu rjeenja u tom dijelu rok za albu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja

odgodni uinak albe

odgaaju se pravni uinci rjeenja sve dok se stranci ne dostavi rjeenje o albi

ako zakonom nije drukije propisano

kad se rjeenje odnosi na dvije stranke ili vie njih s istovjetnim

zahtjevima
alba bilo koje od stranaka odgaa izvrenje prema svim strankama

javnopravno tijelo moe iznimno odluiti da alba nema odgodni uinak radi zatite javnog interesa poduzimanja hitnih mjera, otklanjanja tete koja se ne bi mogla otkloniti detaljno obrazloenje zato alba nema odgodni uinak

postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela

1.

ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe

nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je

rjeenjem

2. 3.

razmatranje navoda albe ispitavanje zakonitosti/ocijena svrhovitosti rjeenja koje se albom osporava

rjeenje u postupku neposrednog rjeavanja

prvostupanjsko tijelo duno je postupiti po zahtjevu stranke

ako ona zahtijeva

izjanjavanje o injenicama i okolnostima koje su vane za rjeavanje stvari ili da se provede ispitni postupak prvostupanjsko tijelo duno je postupiti po

zahtjevu stranke

postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela

dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima
alba se dostavlja na odgovor svim strankama te im se

odreuje primjeren rok za odgovor na albu

prvostupanjsko tijelo ocijeni da je alba osnovana u

cijelosti ili djelomino

zamijenit e pobijano rjeenje novim ako se ne dira u

prava treih osoba

prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu ili ne zamijeni

pobijano rjeenje novim

bez odgode e dostaviti albu sa spisom predmeta

drugostupanjskom tijelu

postupanje drugostupanjskog tijela

ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od

ovlatene osobe
ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od

ovlatene osobe, odbacit e je rjeenjem

ako drugostupanjsko tijelo postupajui u povodu albe

protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju albe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje albe
ponitit e rjeenje o odbacivanju albe i rijeiti odbaenu

albu
razlika odbaciti i odbiti?

ovlasti drugostupanjskog tijela

ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u

granicama zahtjeva iz albe, ali pri tome nije vezano albenim razlozima pazi po slubenoj dunosti na nadlenost i postojanje razloga za oglaivanje rjeenja nitavim rijeit e stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku
kad injenice nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene u

prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela
moe albu odbiti, rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino ili

ga izmijeniti

 odbijanje albe
da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno

proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano

da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali

da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari

da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali

zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni

 ponitit e rjeenje i samo rijeiti stvar

da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno

utvrene da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari da je izreka pobijanog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar

ako rjeenje treba ponititi

za donoenje novoga rjeenja nuno neposredno rjeavanje prvostupanjskog

tijela dostavia predmeta na ponovno rjeavanje prvostupanjskom tijelu

prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo

drugostupanjsko tijelo ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti

predmet nadlenom tijelu na rjeavanje

izmjena rjeenja
drugostupanjsko tijelo ne moe izmijeniti

prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila albu

IZNIMNO, moe se izmijeniti prvostupanjsko rjeenje

na tetu stranke koja je izjavila albu

samo iz razloga zbog kojih bi to rjeenje moglo oglasiti

nitavim ili ponititi ako nije drukije propisano

kada prvostupanjsko tijelo nije odluilo o zahtjevu stranke u roku

drugostupanjsko tijelo duno je bez odgode zatraiti obavijest o

razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno u propisanom roku

utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih

razloga
odredit e prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje rjeenja koji ne moe

biti dui od 30 dana

utvrdi da razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu

opravdani
samo e rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15

dana donese traeno rjeenje

drugostupanjsko rjeenje
akt kojim drugostupanjsko tijelo odluuje o albi najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne albe, ako

zakonom nije propisan krai rok odredbe o obliku i sadraju prvostupanjskog rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju i na drugostupanjsko rjeenje u obrazloenju drugostupanjskog rjeenja
ocijenit e se i svi navodi albe ako je ve prvostupanjsko tijelo u obrazloenju svojeg rjeenja

pravilno ocijenilo navode koji se u albi iznose, drugostupanjsko tijelo moe se pozvati na razloge prvostupanjskog rjeenja
protiv drugostupanjskog rjeenja moe se pokrenuti upravni

spor

PRIGOVOR
izjavljuje elniku tijela

odredbe o obliku, sadraju i predaji albe na odgovarajui

se nain primjenjuju i na prigovor elnik tijela odluuje o prigovoru rjeenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o prigovoru moe se izjaviti alba protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor

IZVRENJE

 rjeenje - izvrava se nakon to postane izvrno prvostupanjsko rjeenje istekom roka za albu ako alba nije izjavljena, dostavom rjeenja stranci ako alba nije doputena, dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak, dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na albu te dostavom stranci rjeenja o obustavi postupka u povodu albe. drugostupanjsko rjeenje dostavom stranci u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe

izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka

 izvrenik
osoba koja je obvezna ispuniti obvezu odnosno njegovi

pravni sljednici
nemogunost izvrenja rjeenja
po isteku roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo

izvrno, osim ako zakonom nije drukije propisano

predmet izvrenja
ostvarivanje novanih obveza

ostvarivanje nenovanih obveza

 odgoda izvrenja
radi izbjegavanja nastanka teko popravljive tete na

prijedlog stranke u izvrenju obveze doputen poek umjesto izvrnoga privremenog rjeenja donese se rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja
donosi se rjeenje o odgodi izvrenja javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje ako je to nuno, moe se produiti odgoda izvrenja

rjeenja sve do donoenja pravomone odluke o upravnoj stvari ako nije drukije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu

 obustava izvrenja
1. ako utvrdi da je obveza izvrena, 2. ako utvrdi da izvrenje uope nije bilo doputeno,

3. ako utvrdi da je izvrenje zapoeto prema osobi koja nije

u obvezi, 4. ako predlagatelj izvrenja odustane od prijedloga, 5. ako utvrdi da je rjeenje koje ini osnovu izvrenja oglaeno nitavim, poniteno ili ukinuto, 6. u drugim propisanim sluajevima.
javnopravno tijelo e rjeenjem
obustaviti izvrenje
izvrene radnje

 posljedice ponitavanja ili izmjene izvrenog rjeenja

nakon provedenog izvrenja rjeenje oglaeno nitavim,

poniteno ili izmijenjeno u korist izvrenika izvrenik ima pravo na povrat predmeta izvrenja u prijanje stanje ili naknadu tete
o zahtjevu izvrenika javnopravno tijelo koje je odobrilo

izvrenje odluuje rjeenjem

UPRAVNI UGOVOR

 javnopravno tijelo i stranka upravni ugovor o izvrenju prava i obveza utvrenih u

rjeenju kojim je rijeena upravna stvar ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora
upravni ugovor
ne smije biti protivan izreci rjeenja, prinudnim propisima,

javnom interesu
niti smije biti sklopljen na tetu treih osoba

 ako ima pravni uinak na prava treih osoba pravno je

valjan samo uz pisani pristanak tih osoba uvijek se sklapa se u pisanom obliku nitetan
ako je protivan rjeenju radi izvrenja kojeg je sklopljen. iz razloga nitetnosti propisanih zakonom koji ureuje

obvezne odnose i kad je nitetan dio ugovora, osim ako bi ugovor proizvodio pravne uinke i bez tog dijela.
nitetnost
utvruje sud nadlean za upravne sporove
na temelju tube stranke ili javnopravnog tijela

nitetan upravni ugovor ne proizvodi pravne posljedice

 izmjena upravnog ugovora uslijed promijenjenih

okolnosti
usuglaenje stranaka raskid naknada tete ako je nastala rjeenje o raskidu upravni spor

prigovor
zbog neispunjenje obveza j.p.t. iz upravnog ugovora prigovor ulae stranka moe se traiti i naknada tete prigovor tijelo koje obavlja nadzor nad j.p.t. rijeenje o prigovoru upravni spor

IZDAVANJE POTVRDA

 izdaju javnopravna tijela potvrde

i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o injenicama o

kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju

izdaju se u skladu s podacima iz slubene evidencije

svojstvo javne isprave slubena evidencija

evidencija ustanovljena na temelju propisa, odnosno

opeg akta pravne osobe koja ima javne ovlasti

rok izdavanja
u pravilu istoga dana kad je stranka zatraila izdavanje

potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva za izdavanje

 izdavanje potvrde o injenicama o kojima ne vodi

slubena evidencija

ako je to zakonom propisano injenice se utvruju prema odredbama o dokazivanju

propisanim ZUP-om
potvrde izdane o injenici o kojoj se ne vodi slubena

evidencija ne obvezuju javnopravno tijelo kojem su podnesene kao dokaz javnopravno tijelo nadleno za rjeavanje o upravnoj stvari moe ponovo utvrivati injenice navedene u potvrdi potvrde se izdaju stranci u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva
ne izda potvrdu alba odbije zahtjev za izdavanje - rjeenje

TROKOVI POSTUPKA

 redoviti trokovi postupka

snosi javnopravno tijelo

osim trokova upravnih pristojbi ili drugih trokova koje

stranke plaaju po posebnim propisima

postupak po zahtjevu stranke ili uz sudjelovanje dvije

stranke ili vie njih s protivnim interesima

trokove postupka snosi stranka na zahtjev koje je

postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okonan, ako nije drukije propisano

 postupak po zahtjevu stranke

sa sigurnou se moe predvidjeti da e u ispitnom

postupku izazvati posebne izdatke slubena osoba zakljukom moe naloiti stranci da unaprijed poloi potreban novani iznos za pokrie tih trokova
stranka ne poloi iznos u odreenom roku slubena osoba moe odustati od izvoenja dokaza ili obustaviti

postupak osim ako produenje postupka zahtijeva javni interes

o trokovima postupka odluuje se rjeenjem o upravnoj

stvari
iznimno, ako u trenutku donoenja rjeenja o upravnoj

stvari nisu poznati svi trokovi postupka, o trokovima postupka donijet e se dopunsko rjeenje

 postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan

povoljno za stranku
trokove postupka snosi javnopravno tijelo koje je postupak

pokrenulo ako nije drukije propisano

postupak okonan nagodbom
svaka stranka snosi svoje trokove
osim ako nagodbom nije drukije odreeno

 svjedoci, vjetaci, prevoditelji, tumai i privremeni

zastupnici
imaju pravo na nagradu, odnosno naknadu stvarnih trokova

nastalih u vezi s postupkom

protivna stranka u dvostranakim ili viestranakim

upravnim stvarima
pravo na naknadu putnih trokova i izgubljene zarade, ako

je postupak okonan povoljno za tu stranku

slubena osoba duna je osobe koje imaju pravo na

naknadu trokova na to upozoriti o iznosu nagrade, odnosno naknade trokova odluuje se rjeenjem
u skladu s propisima, a ako takvih nema, prema stvarno nastalim i

dokumentiranim trokovima

 vjetaci, prevoditelji, tumai

u roku od 30 dana od dana poduzimanja traene radnje dostava

zahtjeva za naknadu trokova/nagradu/naknadu sa trokovnikom zahtjev nije podnesen u propisanom roku ili nije dokumentiran, a slubena je osoba upozorila podnositelja zahtjeva na posljedice tog proputanja - podnositelj zahtjeva gubi to pravo
trokove postupka snosi stranka koja je cijeli postupak izazvala

svojim postupanjem i to za
putne trokove slubenih osoba, izdataka za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i drugo

osloboenje plaanja trokova kad je zakonom propisano