Procjena proizvodnje elektrine energije za SPLIT sa sustavom 10 KW

PV electricity generation for: Nominal power=10.0 kW, System losses=14.0% Inclin.=35 deg., Orient.=0 deg.

Mjesec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Godinji prosjek 727 819 1174 1289 1415 1423 1592 1518 1355 1079 715 612 1143

Proizvodnja po mjesecima (kWh)

Proizvodnja po danima (kWh) 23 29 38 43 46 47 51 49 45 35 24 20 38

Ukupna godinja 13717 proizvodnja (kWh)

Procjena proizvodnje elektrine energije za ZAGREB sa sustavom 10 KW

PV electricity generation for: Nominal power=10.0 kW, System losses=14.0% Mjesec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Godinji prosjek 488 630 862 1014 1176 1147 1297 1208 1037 747 430 329 864 Inclin.=35 deg., Orient.=0 deg.

Proizvodnja po mjesecima (kWh)

Proizvodnja po danima (kWh) 16 22 28 34 38 38 42 39 35 24 14 11 28

Ukupna godinja 10366 proizvodnja (kWh)

Procjena proizvodnje elektrine energije za RIJEKU sa sustavom 10 KW

PV electricity generation for: Nominal power=10.0 kW, System losses=14.0% Mjesec Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Godinji prosjek 556 674 961 1104 1222 1285 1405 1339 1119 816 538 410 952 Inclin.=35 deg., Orient.=0 deg.

Proizvodnja po mjesecima (kWh)

Proizvodnja po danima (kWh) 18 24 31 37 39 43 45 43 37 26 18 13 31

Ukupna godinja 11427 proizvodnja (kWh)

Sa stranice

http://www.energis.ba/?lang=bh&n1=4&n2=22&n3=0&c=110

Solarna energija

Slabo isplativa investicija

12.10.2010. 13:33

Svega jedan posto ukupno potroene energije na svijetu dobivamo od sunca, dok fosilna goriva zadovoljavaju ak 85 posto naih ukupnih potreba za energijom.

Za sada proizvodnja elektrine energije iz fotonaponskih solarnih elija nije ekonomina u usporedbi s drugim izvorima, ako se u obzir ne uzmu poticaji. Jedan kilovat instalisane snage za fotonaponske elije iznosi od 4.500 do 13.500 dolara, dok je za elektranu na plin ta cijena oko 400 dolara. Jednako je tako injenica da je solarna energija meu najperspektivnijim izvorima energije, kako u budunosti, tako i sadanjosti. Naime, u mnogim dravama postoje poticaji i privilegije za obnovljive izvore energije, u Bosni i Hercegovini, naalost, jo nema. Energija proizvedena iz povlatenog izvora uvijek se otkupljuje, i to po cijeni znatno vioj nego to je prosjena cijena elektrine energije u Bosni i Hercegovini. Na ovaj nain fotonaponske elije su isplative uz vrlo mali ili gotovo nikakav profit. Slabu ekonominost mogue je opravdati injenicom da nije potrebno nikakvo gorivo za proizvodnju elektrine energije iz fotonaponskih elija te relativno dobrim uticajima na okoli. Sunevo zraenje predstavlja daleko najvei izvor energije na Zemlji, pri emu je godinje dozraena energija vea 15.000 puta od ukupnih svjetskih potreba. Na koliinu dozraene Suneve energije pojedinog mjesta na Zemlji ponajvie utie geografska irina i lokalne klimatske prilike. Povlatene tarife, odnosno povlatene otkupne cijene elektrine energije iz obnovljivih izvora energije su u svijetu meu najrasprostranjenijim mjerama poticanja obnovljivih izvora energije kako bi se poboljala konkurentnost obnovljivih izvora energije koji su u prosjeku uvijek drastino skuplji izvor elektrine energije od fosilnih goriva ili velikih hidroelektrana. U BiH trenutno postoji Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja naalost jo nije sprovedena u zakon i u ovaj sistem poticanja teoretski moe ui svako ko proizvodi elektrinu energiju, od obinoga kuanstva koje je u stanju proizvoditi viak elektrine energije iz fotonaponskih panela. Povlatene cijene elektrine energije financiraju se iz naknade za obnovljive izvore energije koja je integralni dio cijene elektrine energije. Solarni kolektori pretvaraju sunanu energiju u toplinsku energiju vode. Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava.

Zatvoreni sistemi mogu se koristiti bilo gdje, ak i pri vanjskim temperaturama ispod nule. Tokom dana, ako je lijepo vrijeme, voda moe biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u grijanju vode i time smanjuju potronju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i za grijanje bazena. U tom sluaju temperatura vode je niska i jednostavnije je odravati temperaturu pomou otvorenih sistema grijanja. Na takav nain optimalna temperatura bazena odrava se nekoliko sedmica vie u godini nego bez sistema grijanja vode. Postoje i kolektori koji izravno griju zrak. Ti sistemi cirkuliraju zrak kroz kolektore i tako prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak poslije vraa u grijanu prostoriju i na taj nain se odrava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode moe se postii vrlo velika uteda.