Bezotpadna tehnologija

OTPAD JE ISKORISTIVI DIO SMEA

Pouna je spoznaja da u prirodnim procesima nema gubitaka. Sve je ukljueno u kruni tok tvari. ak i smrt ivih bia daje hranjive tvari koje se ukljuuju u lanac ivota. Otpad koje nas okruuje, i opravdano zabrinjava, ipak je samo ljudska tvorevina koja nastaje kao "beskorisni nusprodukt" u stvaranju dobara. Razvojem industrije, poglavito kemijske, sastav otpadnih tvari se mijenjao. U okoli dospijevaju umjetne tvari i spojevi kojih tu prije nije bilo, pa se nisu razvili niti organizmi koji bi tu otpadnu tvar razgradili. U osnovi postoje dva vida oneienja okolia. Prvi je emisija (emitiranje oneienja) iz i tijekom industrijske proizvodnje, a drugi je nagomilavanje koritenih i odbaenih dobara. Lakomisleno se smatralo da je odbacivanjem otpad "otiao", odnosno nestao, izezao. Nije li koliina otpada koju stvaramo mjerilo naeg zaostajanja za savrenstvom prirode? Kao potvrda mogu posluiti napori koji se posljednjih desetak godina ulau u dostizanje "bezotpadne" proizvodnje. ZNAENJE POJMOVA "OTPAD" I "SMEE" Za bezkorisne (s)tvari u naem se jeziku koriste dva naziva - "otpad" i "smee". Nerijetko im se daje isto znaenje ili se pak rabe neprikladno. Svakodnevno se u kui, uredu ili koli koriste sintagme kao npr. "baciti u smee", "vrea (ko) za smee", "odnijeti smee" itd. Rije "otpad" uvrijeeno se rabi za "neiskoristivi" ostatak materijala kod obrade, dakle u proizvodnji. U tvornici e rijetko tko za ostatak kod rezanja tkanine, koe ili metala upotrijebiti rije "smee" nego "otpad". U pravilu se takav otpad sakuplja i odvozi kao sekundarna sirovina. Nije stoga suvino pojasniti znaenje pojmova "otpad" i "smee".

OTPAD (waste, scarp) Strunjaci u raznim zemljama nastojali su iznai kratke i razumljive ope definicije otpada. Cijenim prikladnom slijedeu: Otpad znai neto odbaeno, neto to trenutanom vlasniku vie nije potrebno, ali to eli odloiti ili zbrinuti na za to odreena mjesta, odnosno prodati, ako je prerada otpada mogua. Zanimljive su definicije predlagaa naih zakona o otpadu.

Otpadne tvari su tvari koje vie ne slue prvobitnoj svrsi, te je s njima potrebno postupati na propisani nain. (Prijedlog Zakona o postupanju s otpadnim tvarima). Otpad su tvari ili predmeti koji se odlau ili e biti odloeni ili je njihovo zbrinjavanje kao otpada potrebno provesti prema odredbi posebnih propisa. (Nacrt prijedloga Zakona o otpadu). Otpad su tvari ili predmeti koje vlasnik hoe odloiti, odnosno koje je odloio, odnosno tvari zbrinjavanje kojih je odreeno posebnim propisima. Ove umotvorine moda uveseljavaju, ali zabrinjava to jo nisu usvojene odredbe i propisi (kojima zavrava svaka od navedenih definicija), a koji su polazite pravne regulative zbrinjavanja otpada i zatite okolia. Iznimka je nedavno usvojen Zakon o zatiti prirode. O otpadu vie govore slijedee duhovite, otroumne i nadasve kratke definicije. Otpad su proizvodni i potroaki ostaci. Otpad su razne sirovine na krivom mjestu. Otpad je inteligentni izvor sirovina. Otpad je otisak naeg ivota. Jedno od bitnih obiljeja opada je da se grupira prema nekim kriterijima, tj. da se moe razvrstavati. Tako se otpad dijeli prema: a) mjestu nastanka na industrijski, bolniki, poljoprivredni, kuanski, itd. b) opasnosti po ljusko zdravlje na inertni, opasni, radioaktivni, itd. c) agregatnom stanju na kruti, tekui, plinoviti d) vrsti otpada na stakleni, papirni, metalni, plastini itd. e) skupini proizvoda na elektroniki, ambalani, automobilski i drugi otpad. Vrijedno je spomenuti i podijelu na: 1. Materijalni otpad koji se dalje dijeli na komunalni i industrijski (tehnoloki, posebni). 2. Energetski otpad koji se dijeli na buku i vibracije, otpadnu toplinu, zraenja i osvijetljenje. Uz otpad blisko je povezan pojam "sekundarne sirovine". Ukratko, one nastaju razliitim djelovanjem na korisni otpad (prikupljanje, sortiranje, dorada i dr.), tako da predstavljaju sirovine za proizvodnju pojedinih dobara. Zamijenjujui primarne (izvorne) sirovine doprinose ouvanju prirodnih bogatstava. O sekundarnim sirovinama i recikliranju materijala bit e ovdje podrobnije pisano u napisima koji slijede. SMEE (rubbish, garbage, junk, trash) Smee je openiti pojam za sve ono to je odbaeno i nepotrebno, ali nerazvrstano, odnosno pomijeano. Ono sadri iskoristivi i neiskoristivi otpad, razliitog porijekla i vrste. Naalost, ponekad se takav otpad, odnosno smee baca nekontrolirano na za to neprikladna mjesta (smetlita, divlji deponiji), to postaje sve vie zabranjivano pa i kanjivo. Civilizani nain je

uredno odlaganje smea za odvoz na za to predviena i ureena mjesta (odlagalita, deponije). Navedeno upuuje da je smee takoer vrsta otpada, i to nerazvrstani. Takav otpad ima najmanju vrijednost. Povrh toga njegovo zbrinjavanje (odlaganje na ureena odlagalita, spaljivanje) zahtijeva dodatne trokove. Uvrijeen je naziv za ovu vrstu otpada "komunalni otpad". U njegovom sastavu ima i korisnog (papir, staklo, metali i sl.) i tetnog (baterije, lijekovi, razne kemikalije i dr.) otpada. Struktura smea ukazuje na razinu gospodarenja otpadom (obuenost puanstva, organiziranost zbrinjavanja, tehnolokoj razini, zakonskoj regulativi).

STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM Ukratko reeno, postoje dva osnovna strateka pravca rjeavanja problema otpada - izbjegavanje i zbrinjavanje otpada. Prvi je sprijeavanje nastajanja otpada, tj. prijelaz na ekoloki podobne tehnologije (bezotpadne ili "iste") i materijale, dakako uz poveane trokove. Drugi je zbrinjavanje otpada koje podrazumijeva ponovnu upotrebu odbaenog materijala (recikliranje), spaljivanje otpada, te odlaganje na ureene deponije. U razvijenim se zemljama raznim mjerama stimulira izdvajanje i prikupljanje korisnog otpada i njegova prerada. Nas jo oekuje izgradnja sustava za izdvojeno prikupljanje otpada, kontrolirano odlaganje otpada, poglavito opasnog. Od mnogostrukih koristi valja istaknuti smanjenje trokova odlaganja otpada, uteda energije i zaliha sirovina, te poveanje kvaliteta ivljenja. Sve to u svrhu ouvanja okolia za potomstvo.