MIROSLAV KRLEA HRVATSKI BOG MARS

Biljeka o piscu: Miroslav Krlea (7. 7. 1893. Zagreb - 1981. ) jedan je od najznaajnijih pisaca 20. stoljea u Hrvatskoj i Evropi. Poslije zavrene nie gimnazije u Zagrebu je prekinuo vojni studij u petanskoj vojnoj akademiji Ludoviceumu. Od pojava Oktobarske revolucije angaira se dosljedno na strani ratnikog pokreta ocjenjujui rusku revoluciju kao signal svjetionika nad brodolomom meunarodne situacije. U literaturi javlja se 1914. i prve knjige stihova objavljene su mu u toku prvog svjetskog rata: Pan (1917. ) i Tri simfonije (1917). Pjesnik, romanopisac, novelist, dramatiar i esejist, suraivao je u brojnim asopisima i listovima te je sam pokrenuo etiri knjievne revije: Plamen (1919); Knjievna republika (1923-1927); Danas (1934); Peat 1939-1940. Od 195o. god. na elu je Leksikografskog zavoda i rukovodi radom na izdavanju enciklopedija. U vrijeme kad se domaa literatura gui u formalistikoj igri i nekritikom oponaanju nekih modernistikih uzora javlja se kao pisac nov po izrazu kojim kazuje svoja djela, kao i po koncepciji kako ih razmilja, nov u formi kao i u sadrini. Pjesnik bogate imaginacije dao je sugestivne slike bolesti, rata, jeseni i predveerja, ali i akorde koji zrae optimizmom i povjerenjem u sutranjucu. U proznom djelu dao je Krlea kompleksnu sliku naeg drutva, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitou ljepote. Lirik po vokaciji dao je upeatljive slike panonskog krajolika, ali i udesnu sliku ruskog prostranstva, te u magnetinosti i neodoljivosti pariskog medija. Krlea je obuhvatio mnoge literarne fenomene ovog stoljea dajui pregnantne portrete ljudi, a ujedno je naslikao jednu itavu galeriju velikih lijenika, uenjaka, umjetnika starog i novog doba. Za Krleino djelo karakteristino je veliko bogatsvo motiva te takav unutarnji sklad koji sugerira da svaka nova knjiga ovog umjetnika znai samo jedan odlomak njegova djela kao cjeline. Enciklopedija leksikografskog zavod, Zagreb, 1967. godine Rat u djelima Miroslava Krlee

Godine 1913. Krlea je prekinuo vojni studij. Ve tu je pokazao svoje miljenje o ratu. Prvi osjeaj o ratu Krlea iskazuje 1914. Poetkom prvog svjetskog rata. On je pogoen uasima rata i ratnim razaranjima, protivi se ratu pa pie zbirku novela Hrvatski bog Mars. Te novele su poveene ratu, u njima Krlea iznosi svoje osjeaje prema ratu. On na pomalo ironian nain opisuje rat i prikazuje koliko je rat besmislen. Krlea u tim novelama prikazuje ponaanje i reagiranje ljudi na razne stvari: on te ljude usporeuje sa raznim ivotinjama, stvarima On prikazuje kako ljudski ivot u ratu ne vrijedi nita i kako ovjek u ratu gubi i ono malo to ima: I takose baraka Pet Be poela kladiti na vidovievu glavu, da nee do jutra . Krlea ipak ne unosi u svoja djela puno osjeaja, ve on preputa itatelju da razmisli o ratu.

Glavni junak u noveli Baraka Pet Be U ovoj noveli susreemo se sa intelektualcem, koji je stradao u ratu, Vidoviem. Imao je jaku elju za ivotom, da ne umre, dok su se drugi kladili da nee preivjeti do jutra: Nemam ruke! Da! I kost mi polomljena! Da! Ali ivim! Gospode Boe! Jo uvijek ivim! . Drugi bolesnici su Vidovia ve svrastali kao novi bog osam, to znai da mu je ostalo jo malo vremena do kraja: Doao je novi broj osam! Djeco! . Stanje Vidovia bilo je jako slabo te se pogoravalo iz minute u minutu: Od gubitka krvi iscrpen, spavao je Vidovi cijelo poslijepodne, a sad se probudio i nezna gdje je i to se dogodilo, . Vidovi je cijelo vrijeme tuno leao na krevetute mislio na operaciju: Hoe li me operirati ? . Nakon toga Vidovi je pokuavao spasiti bolesnika, koji je leao pred njega, broj devet, ali nije uspio. Nije imao glasa, dok su ostali bili izvan bolnice - barake, i tamo skakali i galamili od sree Pojedinac u djelima Miroslava Krlee U svojim djelima Krlea rado upotrebljava pojedinca kao glavni lik. Prikazuje ih nesigurnim i nestabilnim osobama, koji svoje osjeaje javno ne iskazuju. Unato tome da su ti pojedinci imali probleme ratliitih vrsta, oni su u mislima imali dovoljno mjesta, da su mogli razmiljati i o ljubavi, ljepoti, te o drugim vedrim stvarima u svojim ivotima. Ti likovi su u toku djela usporeeni sa stvarima, ivotinjama, brojkama U svim je djelima zavretak pojedinca tragian.

Stil i jezik Miroslava Krlee

Miroslav Krlea u svojim djelima koristi kajkavsko narjeje i stoga jer je to govornjegova rodnoga kraja grada Zagreba: Imam ga, imam, ali bi bole bilo da ga nimam! Kaken je to vraji rod? Da bod da, voda ga poplavila! . Reenice su veinom sloene i duge. U svojim djelima Krlea koristi dijalektalizme i tuice. To se vidi ve u naslovu novela Kraljevska ugarska domobranska novela tj Magijar Kiralji honved morella, te u reenici u Baraki Pet Be: Lieb Vaterland, magst rolig sein, i Mamma mia, mamma mia! . Poredbe su isto tako jedno od najupotrebljenijih sredstava kojima se Krlea koristio. Njima je htio prikazati kao on vidi rat, na to slii rat. Pored dijalektalizma, tuica i poredba Krlea upotrebljava i arhaizme.