PROTURJEJA IZMEU KAPITALIZMA I DEMOKRACIJE

Unato nekim zajednikim korijenima u prolosti,kapitalizam i demokracija s vremenom mijenjaju svoje temeljne postavke i sve vie se odvajaju jedno od drugoga da bi taj odnos konano kulminirao proturjejem i meusobnom suprotnou u sadanjem svijetu. Poeci demokracije veu se uz antiku i razvoj starogrkih polisa i u doslovnom prijevodu ona oznaava vladavinu naroda.Kapitalizam se oznaava kao ekonomsko-drutveni sustav baziran na meusobnom odnosu vrijednosti kapitala,sredstava za proizvodnju,ljudskog rada i akumulirane zarade.Unato blagim naznakama jo u ranom dobu svjetske povijesti,kapitalizam svoj pravi procvat ostvaruje padom feudalizma i zahvaljujui filozofijama Karla Marxa i Maxa Webera. Demokracija kao svoj slubeni cilj istie sudjelovanje naroda u vlasti,a do danas se iskristaliziralo da je to mogue na posredan i neposredan nain odnosno putem izabranih pojedinaca u predstavnikim tijelima ili direktnim ukljuivanjem graana,najee putem referenduma.Neslubeni ciljevi bi dakako bili liberalnost,ravnopravnost i sloboda kao utopistiki ciljevi proizali iz solidarnih postavki Ope deklaracije o ljudskim pravima i slinih izvora.Kapitalizam se za razliku od demokratske politike osnove temelji na ekonomskoj(privatno vlasnitvo sredstava za proizvodnju) to automatski pokazuje odreenu granicu i razliite interese izmeu tih dvaju sustava.Takoer,samom modernizacijom svijeta dolo je i do napretka i modernizacije kapitalizma.Otprilike prema Marxovoj osnovnoj podjeli klasa na kapitaliste,vlasnike sredstava za prozvodnju,i proletere,radniku klasu,tako se i svijet podijelio prema kapitalu.Ne samo drave kao drutvene organizacije (kod kojih je,realno gledajui,jo davno bila oita spontana tenja slabijih za oponaanjem razvijenijih)ve i drutva unutar njih.Narod unutar jedne drave je iz razmjerno homogenog postao izrazito heterogen i to prvenstveno zbog orijentacije na materijalni profit,vlasnitvo,akumulaciju vika-jednom rijeju,kapital.Tradicionalne demokratske vrijednosti su se zadnjih desteljea sve vie i vie gubile da bi konano danas ostale nezapaene i skrivene pod tekim velom kapitalistikog profitabilnog duha.Demokracija je postala ono to odgovara kapitalistima.Oni koji imaju kapital imaju i vlast unato i dalje postojanoj tenji za unifikacijom materijalno jakih i materijalno slabih.Demokracija je,dakle,napustila svoje prvotno nalije zahvaljujui socijalnoj stratifikaciji utemeljenoj ponajvie na materijalnom bogatstvu,prestiu i moi.Logino je onda da je ekonomija ono to upravlja svijetom,moda prvenstveno takozvana politika ekonomija.

Lako je zamisliti idealan svijet savrenog odnosa kapitalizma i demokracije,svijet u kojem ne bi postojale enormno velike razlike izmeu razliitih drava te izmeu samih naroda unutar svake od tih drava.Lako je matom vratiti se u prastaru prolost formiranja drava i poetnih stvaranja stalekih odnosa zahvaljujui nejednakim sposobnostima za akumuliranje istovjetnog vika u proizvodnji i za jednako prvotno stvaranje privatnog vlasnitva.Lako je u mislima dati svima jednaki viak i jednake anse za uspjeh,ali to je ipak samo fikcija.Danas je i u teoriji i u praksi jasno da razvojem globalizacije sve vie jaa i sam kapitalizam,a sve se vie gube osnovne demokratske vrijednosti.Demokracija se iz sustava ravnopravnog kapitalizmu sve vie pretvara u njegovog slugu.U slugu profita te razvijenih,materijalno jakih ne samo pojedinaca nego ak i drava.