A-1 DEFINICIJA I POJAM MEUNARODNOG PRAVA to je me pravo?

Meunarodno pravo je sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici priznatih subjekata. 1.Naziv. Jednak naziv na svim jezicima-international law.Prije se upotrebljavalo: jus gentium iako u rimskom pravu oznaavao dio domaeg privatnog prava izmeu rimskih graana x stranaca. jus inter gentes jus inter civitates (Grotius) Razlika me javno i me privatno pravo? Me javno i me privatno pravo -me privatno pravo je unutranje pravo (koje e se pravo primjeniti u sluaju kada se na neki odnos dade primjeniti pravo vie drava). 2.Meunarodno pravo je pravo Puki obiaj i pravila utivosti -obiaji ophoenja nastali u elji za prijateljskim susretanjem ceremonijali,diplomatske povlastice.Iako se vre vrlo strogo a moe doi i do politikih zapleta, njihovo nepotivanje ne povlai me.odgovornost i ne moe se odgovoriti represalijama (doputeno je opozivanje dipl predstavnika ali ne i otvaranje dipl pote). 3.Meunarodno pravo je sustav pravnih pravila Ako su pravne norme dio cjelovitog sustava mogue je rijeiti i sluaj koji nije unaprijed predvien-primjeniti e se via,openitija norma. 4.Subjekti me prava prije su bile samo drave no osim drava postoje i drugi subjekti me prava. 5.Da bi postojalo me pravo mora postojati vie drava s vezom saobraaja i slinost kultura to je meunarodna zajednica?Je li uvjek bila jedinstvena kao danas? Me pravo se nije moglo snanije razvijati u doba Rimskog Carstva koje je obuhvaalo dio svijeta. Meunarodna zajednica=krug drava izmeu kojih je mogua izgradnja pravnih pravila (slinost kultura,mogunost saobraaja) Me pravo ureuje odnose meu subjektima koji su u toj zajednici priznati kao subjekti (nosioci prava i dunosti). Danas postoji samo jedna me zajednica koja obuhvaa cijeli svijet- jedinstveni sustav me prava s mnogo partikularizama ali itava zajednica je povezana glavnim naelima i temeljnim pravnim shvaanjima. B-7 ODNOS MEUNARODNOG I UNUTRANJEG PRAVA MONISTIKA TEORIJA -tvrde da je itavo pravo jedinstven sustav -unutranje pravo se temelji na meunarodnom ili obratno teorija o primatu unutranjeg prava-Hegel,bonnska kola prof.Zorna- pretjerano uvjerenje u apsolutnu suverenost- obrana ratnih zloinaca nakon drugog svjetskog rata. teorija o primatu me. prava - ne moe se prihvatiti zbog unutranjih proturjeja (npr. temeljna norma me prava pacta sunt servanda pretpostavlja pakt i njegove subjekte, dakle drave koje su unutranji pravni poredak) ali i ne odgovara praksi drava. Teorija o primatu unutranjeg prava dovodi do negacije meunarodnog prava a teorija o primatu meunarodnog prava moe biti postulat ali zasada nije stvarnost. DUALISTIKA TEORIJA -tvrde da su meunarodno i unutranje pravo odjeljeni,usporedni i nezavisni sustavi. Pravila me prava ne vrijede neposredno unutar drava.Drave su obvezne uskladiti unutranje pravo s me obvezama (obiajno pravo/ugovori kojih su stranke) ali organi i pojedinci vezani su unutranjim propisima.Meutimratni zloinci u Nunbergu osueni zbog krenja me prava;sud nije kazao da su prekrili i odredbe unutranjeg prava a do toga bi dolo kada bi me pravo bilo nad unutranjim. U SAD je me ugovor izjednaen zakonu- sudovi primjenjuju kasniji zakon/ugovor.Predsjednik SADa izrekao je o sluaju Tinico da ugovor moe mijenjati ili ukinuti zakon a zakon opet ugovor. Nije potrebno da pravilo me prava bude pretvoreno u unutranje pravo (teorija transformacije) nego je dovoljno da bude prihvaeno (teorija adopcije).Zato je kod ugovora dovoljno da budu sklopljeni (po potrebi ratificirani) a ne i uzakonjeni da bi mogli degradirati zakon. Me ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni,ine dio unutarnjeg pravnog poretka a po pravnoj su snazi iznad zakona. Ustav ne daje prednost cijelom me pravu ve jedino me ugovorima koje HR izriito prihvati.

Moe se zakljuiti da dualistiko shvaanje jedino odgovara praksi drava! A-3 PODJELE MEUNARODNOG PRAVA Razlika prirodnog i pozitivnog prava? PRIRODNO -sustav od prirode danih pravila,ljudi mogu ugraditi samo pojedinosti- moe se spoznati umovanjem.Danas se priznaje samo pozitivno pravo. POZITIVNO -pravo stvoreno uz privolu drava. OBIAJNO POSTAVLJENO-UGOVORNO OPE vrijedi meu svim dravama PARTIKULARNO -vrijedi meu dravama odreenog kruga Primjer dispozitivne norme? DISPOZITIVNO subjekti mogu drugaije dogovoriti a ako nema dogovora primjenjuju se pravila koja su odreena npr. mogu dogovoriti da ugovor djeluje retroaktivno dok po opem me pravu ne moe. APSOLUTNO OBVEZNO -imperativne norme,ius cogens Stranke ne mogu izmeu sebe izmjeniti-pravni posao protivan kongentnom pravilu ne vrijedi. temeljna prava i slobode ovjeka temeljna prava i obveze drava (zabrana agresije i zabrana mijenjanja dravnih granica upotrebom sile) Da li postoji nain da se kongentna norma izmjeni? to ako nastane novi jus cogens suprotan ugovoru? to s ugovorom koji je suprotan jus cogensu? Da li postoji slubeni popis apsolutno obveznog prava? Na to ukazuju sudske rjeidbe i pravna znanost. PRAVO MIRA PRAVO RATA B-1 PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA Ima mnogo pisaca koji meunarodnom pravu odriu znaaj prava: 1.Iskustveni dokaz -nema me prava jer se pravila toga prava esto kre u doba mira norma nije ni potrebna u vrijeme rata se ionako kri *Mnoge su zaraene drave vei dio pravila uvaavale,davale izjave da je njihovo dranje u skladu s me pravom i druge optuivale da ga kre.Te izjave dokaz su opeg uvjerenja da me pravo postoji. *Nakon drugog svjetskog rata me.pravo dobilo je na ugledu-kanjavalo je zloince *Treba uzeti u obzir svakodnevno postupanje subjekata u skladu s me pravom (potivanje ugovora,diplomatski odnosi,koritenje mora i zranog prostora....). 2. Nemogua pravno-filozofska konstrukcija Iznad drava ne postoji via organizacija vlasti jer bi drave izgubile suverenost. *Suverenost treba shvati kao pravni pojam.Me pravo i suverenost postoje paralelno. 3. Oskudnost normi Me pravom se prikazuju i ona pravila koja vrijede samo x dve drave i prestaju vrijediti s prestankom ugovora,velik dio uope nisu norme nego elje,savjeti. *Pravo je sustavna cjelina -u nedostatku specijalnog pravila primjenjuju se openitija pravna naela.Uz kodifikaciju i progresivni razvoj sustavno se razvijaju nova podruja me prava (zatita okolia,svemirsko pravo...). 4. Nema ni zakonodavca,ni suca ni prisilnog izvrenja (ovrhe) *Umjesto zakonom me pravo se stvara obiajem i ugovorima *Postojanje suca nije preduvjet-on ne stvara pravo on ga primjenjuje. Ni u unutranjem poretku nema suca za ocjenjivanje ustavnosti u postupanju najviih dravnih tijela.

*Ni prema najviim organima u dravi nema sankcija prisilnog izvrenja.Zbog zabrane rata rat moe se ne smatrati sredstvom sankcije-no ima drugih sredstava: o samopomo o prosvjedi, nepriznavanje o kolektivna akcija ako krenje me prava dosegne razinu prijetnje miru,naruenja mira i ina agresije bez upotrebe oruane sile ( prekidanje ekonomskih i diplomatskih odnosa, prometnih veza) uz upotrebu oruja (demonstracije,blokada, operacije kopnenih,zranih ili pomorskih snaga) A-2 IZVORI MEUNARODNOG PRAVA-OPI PREGLED B-2 OBIAJNO PRAVO Razlika obiaj i obiajno pravo? to je pravno uvjerenje? Obiajno pravo nastaje ponavljanim vrenjem/propustom kojeg prati pravna svijest da je takvo ponaanje u skladu s pravilom me prava. objektivni element -ponovljeno i neprekinuto vrenje ili proputanje subjektivni element -pravno uvjerenje(opinio juris) -me pravo razlikuje se od pukog obiaja Statut Meunarodnog suda: Me obiaj je dokaz ope prakse prihvaene kao pravo. Kao dokaz pravnog uvjerenja /ope prakse uzimaju se razliite mjere dravnih organa, dravni zakoni,arbitrane presude. Pararelno zakonodavstvo drave moe dovesti do zakljuka da postoji neko pravilo me obiajnog prava ali ako nema pravnog uvjerenja o tome onda je to samo unutranje pravo koje se sluajno poklapa. Voluntaristiko shvaanje-Grotius prikazuje obiajno pravo kao rezultat utke danog pristanka drava ali tada pravilo obiajnog prava ne bi vrijedilo za dravu koja nije utke dala svoj pristanak ni za novonastalu dravu. Statut Meunarodnog suda govori o opoj praksi pa ne treba dokazivati da li je neka drava prihvatila pravila obiajnog prava (to vrijedi i za nove drave koje nisu ni imale mogunost ponovljenog vrenja i za one koje npr.nemaju more pa moraju prihvatiti obiaj). Kakvo moe biti obiajno pravo s obzirom na geografsku rasprostranjenost? ope regionalno -pr.pravo diplomatskog azila u zemljama Latinske Amerike lokalno -izmeu dve drave Obiajno pravo moe dovesti do ukidanja neke norme (desuetudo) i to ne samo obiajne nego i ugovorne. B-3 UGOVORNO PRAVO UGOVORI POGODBE (PRAVNI POSLOVI) ureuju konkretne inidbe i izvrenjem te inidbe se konzumiraju dvije strane oitovanja su razliitog sadraja iste svrhe (zadovoljenje neusklaenih interesa) obveza na djelovanje jedne ili obiju stranaka UGOVORI ZAKONI (UGLAVE) uvode trajna pravila ponaanja vie subjekata volja stranaka imaja isti sadraj i ista svrha (zadovoljenje zajednikih interesa) Ugovorom stvoreno pravilo vee samo ugovorne stranke ali moe postati opim ako ue u obiajno pravo (kad su ugovorom vezani svi lanovi me zajednice za novu dravu vrijedi tek ako su njegova pravila postala sastavni dio obiajnog prava). Vijee sigurnosti (osnivajui Meunarodni sud za zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije) ustvrdilo da su najvanije odredbe ugovornoga humanitarnog prava postale dijelom obiajnog me prava. Kumulativno djelovanje -nekad pravilo obiajnog prava nastaje po injenici da mnogi me ugovori ureuju isto pitanje na isti nain.

Nekad i jedan jedini ugovor x dviju drava moe dostajati da njegova pravila prijeu u obiajno pravo npr.Washingtonska pravila stvorila norme za arbitrau u Alabamskom sporu a kasnije su ope priznata. Da li ugovorno pravo moe postati opim? B-4 IZVORI MEUNARODNOG PRAVA PREMA STATUTU MEUNARODNOG SUDA ugovorno pravo vrijedi samo za stranke + obiajno je teko dokazati + dolaze u praksi uvijek nova pitanja Statut Me suda l.38.navodi: ugovorno pravo obiajno pravo opa naela prava priznata od civiliziranih naroda naelo o neopravdanom bogaenju aditur et altera pars sudske rjeidbe i nauavanja pomono ne suspsidijarno sredstvo Opa naela prava?Gdje su nastala?Kad se primjenjuju?Primjer? U l.38. misli se na primjenu naela koja nisu nastala u me praksi (inae bi bila sastavni dio obiajnog prava) ali su zbog svoje primjenjivosti dobro svog pravnog ivota- rije je o naelima koja postoje u svim glavnim pravnim sustavima svijeta. Hijerarhija meu izvorima? Sva tri izvora meu sobom su jednaka pa u sluaju nepodudarnosti odluuju opa naela: mlae pravo ukida starije (lex posterior derogat legi priori) posebno pravilo prevladava nad openitijim (lex specialis derogat legi generali) jedino apsolutno obvezatna norma (jus cogens) prijei stvaranje protivnog pravila Sudske rjeidbe i nauavanja? Sud stvara pravo samo za sluaj koji je rjeio i za stranke tog spora ali niz jednakih rjeidbi pridonosi stvaranju obiajnog prava. B-5 MEUNARODNE ORGANIZACIJE I IZVORI MEUNARODNOG PRAVA U okviru svake me organizacije stvara se poseban pravni sustav primjenjiv za zemlje lanice-posredno znatno utjeu na razvoj me prava. Rezolucije Ope skuptine? Izraz su ve postojeeg me prava ili se na temelju njih formira novo obiajno pravo.Institut za meunarodno pravo istaknuo je u svojoj Rezoluciji o rezolucijama Ope skuptine da one doprinose boljem poznavanju me prava,potiu njegov razvitak,poveavaju njegov autoritet. Soft law i primjer? Kvazipravo,meko,fleksibilno pravo- ne postoji jasna volja drava da budu izvorom njihovih prava i obveza npr.deklaracije,smjernice,rezolucije Ope skuptine, gentelman's agreements. Obvezujue odluke: odluke o primanju i iskljuivanju iz lanstva,o financijskim pitanjima, o osnivanju pomonih organa u Povelji je predvieno da e lanovi UNa izvravati odluke Vijea sigurnosti u sluajevima prijetnje miru,naruenja mira i ina agresije -glava VII Povelje Meunarodna vlast za morsko dno donosi pravila o ispitivanju,istraivanju i iskoritavanju podmorja izvan granica nac jurisdikcije koja usvojena 2/3 veinom u Skuptini postaju obvezatna za sve lanice Meunarodne vlasti B-6 PRAVINOST KAO IZVOR MEUNARODNOG PRAVA Koje su vrste pravinosti? AKCESORNA PRAVINOST-Pravinost je ukljuena u ispravnu primjenu prava i na nju suca ne treba posebno upuivati.

Moe li akcesorna pravinost biti ukljuena u pravnu normu? POSEBNA VRSTA AKCESORNE PRAVINOSTI Pravinost se ponekad javlja i kao dio sadraja samih pravila me prava npr. Konvencija o pravu mora: razgranienje iskljuivog gospodarskog pojasa ureuje se sporazumom na temelju me prava radi postizanja pravinog rjeenja drave se upuuju da me pravo moraju primjeniti tako da se postigne pravino rjeenje primjena postojeih pravila doprinosi za iskoritavanje epikontinentalnog pojasa izvan 200 milja daju se preko Meunarodne vlasti za morsko dno koja ih djeli dravama na temelju kriterija o pravinoj raspodjeli Meunarodna vlast za morsklo dno se pri izradi pravila o plaanju doprinosa mora voditi kriterijima koji e omoguiti pravinu raspodjelu izrada novih pravila

PRAVINOST NEVEZANA UZ PRAVO-PRAVINOST CONTRA LEGE Za razliku od akcesorne pravinosti i pravinosti kao sastavnog elementa pravnih pravila,pravinost se esto navodi kao izvor normi nevezanih uz me pravo.Primjena te pravinosti doputena je samo ako o tomu postoji sporazum stranaka. Statut Meunarodnog suda odreuje da sud moe suditi ex aequo et bono ako o tome postoji sporazum stranaka. Pravinost je u tom sluaju zamjena ili dopuna prava,ona sama po sebi nije izvor prava. PRAVINOST INFRA LEGE Mogunost sporazuma stranaka o suenju ex aequo et bono predvia i Konvencija o pravu mora za sporove o tumaenju ili primjeni Konvencije. Meutim,tu odluka o suenju ex aequo et bono ima mnogo ogranienije djelovanje . Ovdje se ne moe nikako odstupiti od pravine primjene pravila Konvencije o pravu mora.Rije je o pravinoj primjeni prava o pravinosti infra legem tj.o akcesornoj pravinosti a ne o pravinosti contra legem tj.o pravinosti koja smije biti protivna pravnim pravilima. A-4 KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA to je kodifikacija?A legislacija? Kodifikacija je sabiranje postojeih pravnih propisa u jedan jedinstveni zbornik (obino se spaja s veom ili manjom izmjenom postojeeg prava legislacijom). Kodifikacija moe obuhvatiti pravila razliitog stupnja pravne moi i izjednaiti ih npr.Justinijan. Pravila se izjednauju i s obzirom na vremenski slijed njihova stupanja na snagu lex posterior derogat legi priori. Kodifikacijom obiajnog prava pismeno se utvruje ono to ve vrijedi (obiajno pravilo lake se prilagouje promjenjenim prilikama i shvaanjima,izmjena se ni ne primjeuje i teko dokazuje). Kodifikacija pisanog prava i neznatno mijenjanje je oteano. Pristae kodifikacije -usavravanje postojeeg prava + vea sigurnost. Protivnici -pravilo u kojem tekst nije utvren rijeima prilagodljiviji+ neke drave nee pristati na pojedina pravila pa bi se moralo od nekih odstupiti. Vrste kodifikacija? openita (pokuaj Liga naroda,Opa skuptina-za sada neuspjeno) djelomina (more,o diplomatski odnosi,sukcesija) planska (do prvog svj rata nije se ni pokuavala izvesti -prvo je to pokuala Liga naroda a sada UN) prigodna (Westfalski mir 1648.) privatna (ako je djelo znanstvenika) slubena (djelo drava putem meunarodnih ugovora) Do danas se jo nisu okupile sve drave na opoj kodifikaciji pa su dosadanje kodifikacije stvorile partikularno pravo-za ostale obiaj.

DJELOMINE KODIFIKACIJE -19.st. Parika pomorska deklaracija 1856. enevska konvencija o zatiti ranjenika 1864. Petrogradska deklaracija o zabranjenim projektilima 1868. DJELOMINE KODIFIKACIJE -UN me.pravo mora u etiri enevske konvencije- 1958. o Konvencija o ter moru i vanjskom pojasu o Konvencija o otvorenom moru o Konvencija o ribolovu i o ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora o Konvencija o epikontinentalnom pojasu pravila o smanjenju sluajeva bez dravljanstva o Konvencija o smanjenju sluajeva bez dravljanstva 1961. pravo o sukcesiji drava o Beka konvencija o sukcesiji drava glede me ugovora 1978. o Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine,arhiva i dugova 1983. pravo diplomatskih i konzularnih odnosa o Beka konvencija o diplomatskim odnosima 1961. o Beka konvencija o konzularnim odnosima 1963. pravo me ugovora o Beka konvencija o pravu me ugovora 1969. o Beka konvencija o pravu me ugovora izmeu drava i me organizacija ili izmeu me organizacija 1986. Organ u UN za kodifikaciju?Operativni organ?Postupak kodifikacije u UN? OPA SKUPTINA Opa skuptina potie prouavanje i daje preporuke kako bi se poticao progresivni razvoj me prava i njegova kodifikacija-da bi odgovaralo izmjenjenim prilikama me ivota. Progresivni razvoj znai pripremanje nacrta konvencije o predmetima koji jo nisu bili ureeni me pravom Kodifikacija znai toniju formulaciju i sitematizaciju pravila me prava na podrujima gdje su ve postojali opsena dravna praksa,presedani i doktrina. KOMISIJA ZA MEUNARODNO PRAVO Opa skuptina osnovala je pomoni organ za rad na kodifikaciji-Komisija za me pravo 34 strunjaka koje Skuptina bira iz svih glavnih pravnih sustava. Komisija alje svake godine izvjetaj Opoj skuptini i o njemu se raspravlja u estom odboru. Kad Komisija zavri svoj rad alje nacrt Skuptini.Ako zakljui da je predmet potpuno pripremljen odluuje o nainu kako da se provede kodifikacija inae ga vraa Komisiji (moe znaiti i obustavu). Obino se za okonanje kodifikacijskog rada saziva diplomatska konferencija drava lanica i posebno pozvanih nelanica i kodifikacija se provodi putem konvencije koja se usvaja na konferenciji i izlae potpisivanju, ratifikaciji i pristupu drava.Konferencija moe mijenjati postojei nacrt. Odnos kodifikacije ugovorom i dotadanjeg obiajnog prava: Stranke su izmeu sebe vezane pravilima u onom obliku kako je ustanovljen u ugovoru a prema ostalim dravama dotadanjim obiajnim pravom.Ako ugovor prestane vaiti one su opet vezane obiajnim pravom. B-8 POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA STARI VIJEK Kod starih Grka nalazimo preduvjete za razvijanje me odnosa- nezavisne politike zajednice (dravama) sa jednakom kulturom i vjerom. esto su se sklapali savezi o sakralni (amfiktonije) o politiki-obrambeni (hegemonije) Bilo je razvijeno pravo poslanstva. Arbitraa je bila unaprijed ugovorena-primjenjivao se pravorijek nekog proroita (Delfi),saveza (amfiktonije) ili tree drave. Rimska drava se rijetko susretala s dravom koja bi joj bila ravna po moi i snazi- sklapani neravnopravni ugovori u obliku amicitia,foedusa i sl.

SREDNJI VIJEK Jak utjecaj kranstva ,papa u sreditu-imperium christianum-svojevrsna naddrava koja je nastojala zaustaviti srednjovjekovne sukobe feudalnih vladara pa je u tu svrhu odran i koncil u Clermontu 1095. kako bi se feudalni ratovi proglasili protupravnim. Razvija se uenje o pravednom ratu,zabrana borbe u odreene dane,rat se smatra pravednim ako postoji pravedni uzrok (justa causa) i namjera (justa intentio) tj.da nije osvajaki. Pod utjecajem vitetva razvijaju se pravila o voenju rata. esto se upotrebljava arbitraa. NOVI VIJEK Vana etapa u razvoju me. prava je Westfalski mir 1648.-Europa se konstituira kao skup formalno jednakih i nezavisnih drava. Javljaju se prva stalna poslanstva. Razvoj pomorstva dovodi do usavravanja prava mora. Upotrebu arbitrae koi nedostatak idejnog temelja i pojam suverenosti kako ga je shvaala teorija onog vremena.Tako arbitraa u ovom razdoblju miruje. NOVIJE DOBA Od francuske revolucije do Prvog svjetskog rata Silan napredak tehnike i prometnih srdstava pribliavaju svijet.Javlja se teorija o meunarodnopravnom subjektu i naelo samoodreenja. Najvanije etape: Beki kongres 1815. robovi, slobodna plovidba rijekama Pariki kongres 1856.- pravila pomorskog prava enevska konvencija 1864.-humanitarni interesi Berlinski kongres 1878.-zatita vjerskih manjina Hake mirovne konferencije 1899. i 1907. Od I. svjetskog rata do danas Razrauje se naelo slobode prometa i prometnih putova (me rijeke,tjesnaci). Uvodi se me zatita manjina. Sustav mandata odraava osjeaj da je kolonijalizam suprotan suvremenim tenjama i shvaanjima. Glavna nastojanja idu za razoruanjem i mirno rjeavanje sukoba. Povelja znai novu etapu u razvoju me prava: suenja za teke prekraje me.prava pomo zaostalim zemljama novo ureenje gospodarskih odnosa pravno ureenje Svemira,podmorja,Antarktika Tek prestankom hladnog rata omoguena meunarodna suradnja u UNu i regionalnim organizacijama. B-9 RAZVOJ ZNANOSTI I NJEZINA ULOGA U IZGRAIVANJU MEUNARODNOG PRAVA Demetrije Feleronski+Aurelije Augustin De Civitate Dei+Toma Akvinski Summa theologica. Gentilis De legationibus i De jure belli prvi znatan teoretiar me prava Djela Grotiusa?Zato je znaajan? GrotiusDe jure belli ac pacis Mare liberum 1625. smatra se osnivaem znanosti me.prava. Razlikuje dva izvora me prava: jus naturale- prirodno pravo koje se moe spoznati umovanjem jus voluntarium- pravo osnovano na privoli drava 19.i 20.st. u znaku pozitivizma Rousseau ne smije se prikazivati kao pravilo me prava ono to bi trebalo vrijediti nego samo ono to se u praksi doista primjenjuje. Pillet i Le Fur -zastupnici naturalizma smatraju da je prirodno pravo temelj pozitivnomu.

Pitamic nalazi da su opa pravna naela (tzv.primarno prirodno pravo) sadrana ve u samoj prirodi prava. Solidaristika kola ui da je pravo prije drave i iznad drave (objektivizam). Alvarez razvija uenje o novom me pravu- novo pravo treba se neprestano prilagoavati razvoju prilika i zato valja odbaciti sve to nije suvremeno s tim prilikama.U tom svjetlu treba tumaiti ak i tekstove ugovora pa i Povelju i u krajnjem sluaju prijei preko teksta ako ne odgovara prilikama. International Law Association i Institut za me.pravo nacrte i prijedloge za daljni razvoj me.prava (predsjednik je bio Juraj Andrassy prof.pravnog fakulteta). ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRADNJI ME.PRAVA Svojim konstrukcijama sluila njegovom izgraivanju npr. Patrimonijalna teorija-omoguila da se izgradi pojam kondominija i servituta kola prirodnog prava dala je teoretsku potporu da se suverenost sapne predobom o nekom viem pravu koje je apsolutno obvezuje i najviu vlast Uenje o temeljnim pravima drava Ima vie primjera kako je izgradnji me prava koristila i neka konstrukcija koja je poslje zabaena: Uenje da obiajno pravo ima svoj temelj u preutnom pristanku drava pridonjelo tome da se uvrsti uvjerenje o obvezatnosti normi obiajnog prava Uenje o razlikovanju pravnih i nepravnih sporova posluilo kada je trebalo pridobiti vlade da me sporove podvrgavaju obvezatnoj arbitrai A-5 SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA-OPI PREGLED to je subjekt me prava? Subjekt meunarodnog prava ili meunarodna osoba je svatko tko je po odredbama me. prava nositelj prava i dunosti, djeluje izravno po pravilima tog prava i izravno je podvrgnut meunarodnom pravnom poretku. Elementi?Koji je potreban za svojstvo subjekta? Pravna sposobnost- nositelja prava i dunosti Djelatna sposobnost-sposobnost subjekta da svojim djelovanjem proizvodi pravne uinke Deliktna sposobnost-sposobnost da povrijedi normu i da za to odgovara Svojstvo subjekta me prava stjee se ostvarenjem pravne sposobnosti (postoje subjekti bez djelatne sposobnosti). Tvrdi se da su samo drave aktivni subjekti me.prava jer stvaraju me.pravo a svi ostali pasivni, izvedeni, fiktivni. Jordan dugo nije mogao postati lanom UN jer se prigovoralo da nema dovoljan stupanj samostalnosti. Indija je iako pod britanskom upravom bila lan UN prije stjecanja samostalnosti. Filipini su sudjelovali na konferenciji u San Francisku i postali iskonski lan iako je formalna samostalnost proglaena kasnije. podruja pod starateljstvom i nesamoup podruja- odnosi ovisnosti ali postoji individualitet u me ivotu ustanici priznati od zaraenih strana i oslobodilaki pokreti -nisu drave a sudjeluje u me odnosima me organizacije -imaju odreen poloaj u me odnosima pa su podvrgnute pravilima me prava. pojedinac -danas je openito usvojeno uvjerenje da je subjekt me prava. Po kojim kriterijima djelimo dubjekte me prava i primjeri? Djelatna sposobnost puna -drave ograniena -me organizacije,ustanici (ogranieno pravo sklapanja ugovora) bez djelatne sposobnosti -podruja pod starateljastvom (za njih djeluju drugi subjekti me prava) Trajanje

 trajni (drave, UN) prolazni (ustanici) u prijelaznoj fazi (starateljstvo bila jedna od etapa na putu kolonija i mandata prema nezavisnosti) Pravna sposobnost ograniena-vazalne drave,malteki viteki red A-6 POJEDINAC U MEUNARODNOM PRAVU Je li pojedinac podvrgnut me poretku? Pravila me.prava izravno se obraaju pojedincu,daju mu prava ili nameu dunosti. kanjavanje pirata krenje blokade pravo pojedinca da izae sa svojim zahtjevima pred ograne me.pravosua Mogue je i drugaije tumaenje:npr.kod blokade tetna posljedica stie pojedinca odlukom pljenovnog (domaeg) suda na temelju unutranjeg propisa. Ipak danas se tendencija razvija u tom pravcu Zatita prava i sloboda: Opa deklaracija o pravima ovjeka Fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966. daje pojedincu pravo da svoje albe izravno podnosi Odboru za prava ovjeka Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda 1950.-pojedinci imaju pravo izlaziti pred Europski sud za prava ovjeka Pojedinci mogu biti stranke pred Me sudom za pravo mora -pojedinci mogu obavljati istraivanje i iskoritavanje Zone- posebno Vijee za sporove o morskom dnu.Meutim kada je u sporu pojedinac o tome se obavjetava drava iji je dravljanin pa i ona ima pravo sudjelovati u postupku. A-7 MEUNARODNI ORGANIZMI KAO SUBJEKTI ME.PRAVA Definicija me organizacije po Fritzmauricu? Udruenje drava osnovano na temelju me ugovora koje ima svoj ustav i zajednike organe, posjeduje osobnost odvojenu od drava lanica i subjekt je me prava sa sposobnou zakljuivanja me ugovora. Specifian primjer da se ne mora osnovati ugovorom KESS 1975.osnivaki sastanak u Helsinkiju usvojen je Zavrni helsinki akt koji je sadravao temeljna naela suradnje ali nije bio me ugovor. 1990.osnovani su neki stalni organi 1994. KESSu bez usvajanja ikakvog ustavnog akta dan naziv OSSE. Me organizacija ima vlastitu pravnu osobnost,odvojenu od drava lanica,meutim postavlja se pitanje jesu li i u kojoj mjeri organizacije subjekti me prava. Me organizacije sklapaju ugovore kako s dravama tako i s drugim me organizacijama. UN smatrali potrebnim pristupiti kodifikaciji 1986. Beka konvencija o pravu me.ugovora izmeu drava i me.organizacija ili izmeu me organizacija- svaka me organizacija ima pravo zakljuivanja me ugovora.To pravo nemaju jedino one organizacije koje tako propisuju u svojim ustavima. Me organizacije mogu primati i slati me zastupnike.1975. Beka konvencija o predstavljanju drava u odnosima s univerzalinim me organizacijama. Oruane akcije i mirovne misije vodile se prema pravilima ratnog prava.Na sve te odnose izravno se primjenjuju norme me prava. U Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i elik 1951.izriito se priznaje me sposobnost zajednice u onoj mjeri u kojoj je potrebna za izvravanje funkcija. Europska dunavska komisija (rijena drava) i Komisija za tjesnace smatrale su se me subjektom ve stoga to je njihova nadlenost bila teritorijalno odreena. No to se nije moglo primjeniti na organizacije koje nisu vezane na neki prostor.Znanost je u poetku takve organizacije (Svjetski potanski savez) tretirala kao federacije ili konfederacije.

Kada je priznat subjektivitet me organizaciji?Subjektivni ili objektivni kriterij? Pitanje subjektiviteta UN bilo je raspravljeno pred Me sudom povodom zahtjeva UN na naknadu tete sluaj Bernadotte.Me.sud potvrdio je subjektivitet organizacija izrekavi da su UN meunarodna osoba to ne znai da su drava ili nadrava, i da imaju ista prava i dunosti. Nije potrebno da drave priznaju svojstvo me osobe nekoj organizaciji. Me osoba postoji jednako kao i drava pa za nju kao i za dravu vrijedi naelo efektivnosti. Me sud:UN su subjekt me.prava takoer u odnosu prema dravama nelanicama a da nije potrebno nikakvo priznanje s njihove strane. A-8 DRAVE KAO SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA Postanak drave? Drava je zajednica koja na odreenom podruju djeluje u obliku najvie organizacije pravnog poretka i pritom nije podlona nijednoj drugoj organizaciji. odreeno podruje stanovnitvo ogranizacija vlasti neovisna o drugoj dravi-naelo efektivnosti Postanak RH? RH je stekla samostalnost proglaenjem nezavisnosti 1991.kada su ustavni organi uspostavili vlast nad velikim dijelom stanovnitva i podruja. elei pridonjeti uspjehu EZ u spreavanju razbuktavanja rata RH je pristala na tromjeseni moratorij do 8.10.1991. Naelo efektivnosti?to se smatra vladom? Odluno je da vlast djeluje u zemlji i u me.odnosima neovisno o bilo kojoj drugoj vlasti.Dovoljno je da vlast vri neki privremeni organ. Dravna vlast moe biti znatno smanjena ili ograniena a da to ne utjee na njezin opstanak: ratom - BIH ovlasti dravnih organa moe preuzeti UN - Kamboa okupacija-Njemaka i Japan 1945. dobrovoljno na drugu dravu prenjeti dio svojih ovlasti-npr.Monaco,San Marino,Liechtenstain prenoenje ovlasti na organe me.organizacija koje imaju elemente naddravnosti -npr.EU Trenutak nastanka? Drava je nastala im se ispune sva tri elementa bez obzira je u skladu s dotada postojeim pravnim poretkom. Tako se npr.moe pravilno zakljuiti raspad neke drave ali ako se ti akti ne provedu stvarno u ivotu nije nastala nova drava. Me.pravo moe to zabraniti-sankcija je nepriznavanje npr. Turska republika Sjeverni Cipar Za postanak nove drave nije potrebno da joj granice budu potpuno utvrene. Razlikuje se originarni i derivatni postanak drave: Razlikovanje ima vanost s obzirom na prava i obveze drave kojih je podruje pripalo novoj dravi. Prestanak drave? Po nestanku jednog od elementa.Propast podruja ili izginue stanovnitva mogui ali rijetki.Preostaje jo da vlast prestane djelovati-osvajanje od strane druge drave (debellatio). Izmjena oblika vladanja makar i revolucijom ne dovodi do propasti drave.U Sovjetskom Savezu tvrdilo se da je to nova drava a ne nastavak carske Rusije i odbijalo se otplatiti dravne dugove. Prestanak SFRJ? BEDINTEROVA KOMISIJA Europska arbitrana komisija pod presjedanjem Bedintera ustvrdila je 1992. da je postupak raspadanja okonan jer su cjelokupno podruje i stanovnitvo obuhveni novonastalim dravama a zajednika federalna tijela vie ne postoje. B-10 PRIZNANJE DRAVE I PRIZNANJE VLADE Definicija priznanja drave? Priznanje nove drave kao slobodan akt kojim jedna ili vie drava konstantiraju postojanje na jednom odreenom podruju politiki organizirane ljudske zajednice,neovisne o bilo kojoj drugoj postojeoj dravi a koja je sposobna potovati pravila me prava i koja izraava elju da bude prihvaena kao lan me zajednice.

10

Tvrdnja da je priznanje slobodan akt konstantira stvarnu praksu jer kada bi postojala obveza priznavanja,sve drave koje ne bi dale priznanje poinile bi me delikt. Svakako pri toj odluci drave ne mogu dugo ignorirati stvarnost. Vrste priznanja? Priznanje de jure-stalno i potpuno;neopozivo; retroaktivno Priznanje de facto-priveremeno ili ogranieno na neke odnose Individualno priznanje-priznanje od strane jedne drave Kolektivno priznanje-na meunarodnoj konferenciji Priznanje izrijekom - ugovorom Priznanje utke-konkludentnim inom iz kojeg se vidi namjera priznanja

to se smatra priznanjem? Preutno priznanje:uspostava dipl odnosa + davanje egzekvature + sklapanje formalnog ugovora Ne: imenovanje kozula (ako alje nije ako prima je)+sudjelovanje na konferencijama i potpisivanje mnogostranog ugovora + ako se glavni tajnik UNa obrati novoj vladi +ulazak u me organizaciju (ali se smatra da je davanje glasa u prilog primanja ujedno priznanje) Kako vremenski djeluje priznanje drave? Priznanje ima deklarativni uinak nova drava postoji bez obzira na priznanje, u skladu s naelom efektivnosti.Na nju se odmah primjenjuju pravila me.prava i ona je duna drati se tih pravila. Meutim pojedine drave ili me.organizacije mogu utvrditi vlastite kriterije za priznanje pojedine drave Europske zajednice Smjernice za priznanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu: da potuje Povelju i Zavrni akt iz Helsinkija da jami prava manjina da potuje nepovredivost granica koje se mogu mjenjati samo sporazumno da prihvaa obveze o razoruanju i neirenju nuklearnog oruja da pristaje na sporazumno rjeavanje regionalnih sporova arbitraom Kako djeluje priznanje vlade? Ako se promjena vlade dogodi ustavnim putem,nova vlada je nesumnjivo legitimna ali kad doe do prekida ustavnog kontinuiteta javlja se neizvjesnost je li nova vlada ovlatena da predstavlja svoju dravu i hoe li se odrati.Zato je stari obiaj da druge drave posebnim aktom priznaju novu vladu.Priznanje znai da se nadovezuju diplomatski odnosi i pripravnost da se me skti te vlade smatraju pravno relevantni. Priznanje nove vlade je slobodan akt i nema obveze na priznanje.Redovito se daje priznanje novoj vladi ako se dovoljno ustalila i voljna je ispunjavati svoje dunosti po pravilima me prava. Priznanje se moe uiniti formalno ili konkludentnim inom;pojedinano ili kolektivno.Priznanje je retroaktivnoprizanju se akti od kad je preuzela vlast.Deklarativno je. Koje vlade me pravo ne priznaje , koje naelo?Koja je doktrina suprotna Wilsonovoj? Sa stajalita me prava nije vano je li vlada dola na vlast propisanim ustavnim putem.Ali povijest poznaje dva primjera za postavljanje naela po kome se nisu priznavale nasilne promjene vlada: Sveta alijansa intervencijom suzbila pokuaje revolucije u Napulju i panjolskoj Ministar Ekvadora Tobar i predsjednik SAD Wilson proglasili naelo da se ne priznaju vlade koje su proizale iz dravnog udara (tome nasuprot meksiki ministar vanjskih poslova Estrada postavio je naelo da priznanje vlade znai uvredljivo mijeanje stranih drava u unutranje prilike).

Kad je u Argentini predsjednik Illia zbaen vojnim udarom vlada Venecuele prekinula je diplomatske odnose pozivajui se na naelo BETANCOURT da se ne prizanju vlade koje su udarom dole na vlast.

11

B-11 USTANCI I OSLOBODILAKI POKRETI KAO SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA to je graanski rat?Razlika gra rat x oslobodilana borba? graanski rat- borba izmeu dviju stranaka od kojih jedna eli stei a druga odrati vlast u cijeloj ili dijelu zemlje (unutar granica drave -ustanici ) dravni udar-nagli in preuzimanja vlasti oslobodilaka borba-kolonije,oslobodilaki pokreti Koji su uinci priznanja ustanika?Zato su ustanici privremeni subjekt? Kada ojaaju moe doi do toga da ih prizna vlada protiv koje se bore a i pojedine drave to daje ustanicima ogranieni me pravni subjektivitet: pravila me.prava vrijede x ustanika i drave koja je dala priznanje odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju to se nalazi u njihovoj vlasti obveza da potuju pravila me ratnog prava imaju se prema treim dravama koje su ih priznale drati propisa neutralnosti Priznanje ustanika ima konstitutivan i relativan uinak -ustanici i oslobodilaki pokreti priznanjem stjeu me sposobnost u odnosu na onoga tko ih je priznao. Koja dva instituta povlae ustanici priznati kao zaraene stranke? Kad ustanici potpuno istisnu prijanju vladu postavlja se pitanje o priznaju vlade,a ako su izvojevali samostalnost jednog dijela podruja nastala je nova drava i postavlja se pitanje priznanja drave. Martensova klauzula u uvodu u Haku konvenciju o zakonima i obiajima rata na kopnu 1907. kae da u sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovnitvo i ratnici ostaju pod zatitom naela me.prava. enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. odreuju da se u oruanom sukobu koji nema znaenje me sukoba svaka strana treba drati temeljnih pravila tih konvencija.Primjena tih pravila ne ovisi o priznanju. Izriito se od primjene odredaba Protokola izuzimaju situacije unutranjih nemira i napetosti npr.pobune,izolirani i sporadini ini nasilja-ne smatraju se oruanim sukobom. HRVATSKA Republika srpska Krajina-nad veinom tog podruja srpski ustanici imali su kontrolu. elei dovriti sukobe mirnim putem i uspostaviti vlast hrvatski su organi s ustanicima potpisali Sporazum o mirnoj reintegraciji Istone Slavonije,Baranje i Zapadnog Srijema uz jamstvo predstavnika UNa.Time su nestali ustanici u RH. OSLOBODILAKI POKRETI UN su priznali legitimnost takvih pokreta kao krajnje sredstvo za osamostaljenje od kolonijalne uprave,strane okupacije i rasisitikih reima.Oslobodilaki pokreti mogu zakljuivati i neke me ugovore u svrhu stjecanja dravnosti,biti lan me organizacija.... A-9 TEMELJNA PRAVA DRAVA Koja prava pripadaju dravi injenicom njezina postojanja? Temeljna ili apsolutna prava su ona koja pripadaju dravi samom injenicom njezina postojanja bez posebnog ugovora ili drugog izvora nastanka (steena ili izvedena). Teoriju o temeljnim pravima postavila je kola prirodnog prava.Znamenita je Alvarezova deklaracija: 1. potovanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti 2. nenapadanje 3. nemijeanje u unutarnje poslove 4. ravnopravnost 5. miroljubiva koegzistencija PRAVA I DUNOSTI: UN 1970. Deklaracija o naelima me.prava o prijateljskim odnosima i suradnji Deklaracija sedam naela pretoena u Povelju o ekonomskim pravima i dunostima drava: 1. suzdravanje od sile 2. rjeavanje me sporova mirnim sredstvima 3. nemjeanje u unutarnje poslove 4. suraivanje

12

5. ravnopravnost 6. suverenost nad prirodnim bogatstvima 7. pravo na ukljuivanje u me.trgovinu Znaajke temeljnih prava: nema stupnjevanja (ne postoje polusuverene drave kako nauavaju sovjeti) u sumnji predmnjeva u prilog tumaenja koje se slae s naelima ne mogu se neopozivo i konano otuiti Pet temeljnih prava? I.Pravo na opstanak Svaka drava ima pravo postojanja te braniti opstanak i teritorijalnu cjelovitost (ini koji su inae zabranjeni obrambeni rat,represalije).Pravo samoobrane ogranieno je do asa kad obranu mira i sigurnosti preuzme UN.O uporabi samoobrane treba odmah obavijestiti Vijee sigurnosti.. II.Pravo na nezavisnost (suverenost) Obuhvaa pravo da odreuje i mijenja svoje ustavno ureenje,da sklapa ugovore s drugim dravama,da na svome podruju vri iskljuivu vlast i sudbenost nad osobama i stvarima (izuzetak eksteritorijalnosti i slunosti). Iz naela suverenosti i prava na samoodreenje izvodi se i: pravo svake drave da raspolae svojim prirodnim bogatstvima domaine reserve-iskljuiva unutranja nadlenost i nitko se ne smije mijeati drava ne moe bitit podvrgnuta stranim sudovima bez pristanka naelo neintervencije (nemijeanja) kao odgovor na politiku Svete Alijanse (silovito i samovoljno uplitanje u tue prilike) Opa skuptina Deklaracija o nedopustivosti mijeanja u unutarnje poslove drava i zatita njihove nezavisnosti i suverenosti ali doputa intervenciju UN radi osiguranja mira MONROEVA DOKTIRNA-predsjednik Monroe u poslanici Kongresu zabrana intervencije europskih drava u borbi junoamerikih drava za svoje osloboenje. III.Pravo na jednakost. Drave imaju jednaka prava i dunosti i ravnopravni su lanovi ekonomske,socijalne,politike i druge prilike-Deklaracija sedam naela. me.zajednice bez obzira na

Pri potpisivanju dvostranih ugovora ona se ogleda u jednakosti jezika i u altrniranju (svaka se drava spominje u svom primjerku na prvom mjestu i potpisuje ga na prvom mjestu). U viestranim ugovorima navode se abecednim redom.U Opoj skuptini vue se kocka koja e drava prva glasovati a zatim se nastavlja abecedom. Ima i primjera gdje se neke drave stavljaju ispred drugih:Povelju prvo potpisale velesile, Bugarska akte Hake konvencije potpisala posljednja jer nije bila suverena. Naelo jednakosti oituje se u jednakoj vrijednosti svakog glasa.Diferencijacija je doputena ako se temelji na ugovornoj privoli svih drava. IV.Pravo na me.saobraaj. Sloboda prometa i tranzita na kopnu,rijekama i u zraku. Drave i bez morske obale imaju pravo da se slue morem. Tjesnaci koji spajaju otvorena mora ne mogu biti zatvoreni prometu makr pripadali teritorijalnom moru. V.Pravo na tovanje. Me.pravo titi omalovaavanje drave,njenih organa i znakova. Kazneni zakon RH titi ugled stranih drava i me organizacija, dravnih glavara i diplomatskih predstavnika. B-12 SLOENE DRAVE Tko je subjekt meunarodnog prava? PERSONALNA UNIJA-zajednica vladara dviju drava do koje dolazi kad se poklapaju nasljedni redovi ili kad se vladar neke drave izabere za vladara druge.

13

Svaka drava zadrava samostalnost u unutranjim poslovima i me.subjektivitet. Ne mijenja se ni unutranje ustavno ureenje drava (zato i postoje npr.apsolutna i parlamentarna monarhija). Danas oblikom personalne unije neki smatraju Commonwealth (britanska kraljica poglavar Kanade i Australije). REALNA UNIJA-veza vie drava koje imaju zajednikog vladara.Moe nastati me.ugovorom ili ustavnom transformacijom. Redovito nastupaju prema van kao jedan pravni subjekt. Razlika je prema personalnoj uniji u stalnosti veze po osobi vladara. Austo-Ugarska;Hrvatsko-Ugarska unija. KONFEDERACIJA Na me.ugovoru osnovana veza vie drava sa svrhom da se zajedniki ostvare odreeni ciljevi. Dravni savez nije jedna drava-ne postoji jedno dravno podruje ni dravljani -postoje zajedniki organi ali nemaju neposredne vlasti u pojedinim dravama-pojedina drava zadrava suverenost pa je i dalje subjekt me.prava. Sjedinjene drave 1770. I kolektivne organizacije kao Liga naroda i UN neka su vrsta dr.saveza ali + nema neposredne primjenjivosti obvezatnih odluka organa prema dravama lanicama (osim supranacionalnih). FEDERACIJA-na dravnopravnom temelju osnovana zajednica vie jedinica koje se nazivaju dravama, republikama, pokrajinama. Savezna drava je subjekt me.prava i nastupa prema van za sve jedinice premda postoje i primjeri da pojedine jedinice nastupaju same-to ovisi o ustavnom ureenju svake pojedine savezne drave te prihvaaju li druge drave da s tim jedinicama stupe u me.odnose.Uglavnom ne priznaju a ako i da onda s ogranienom djelatnom sposobnou (vicarska) i pod jakom ustavom kontrolom njenih organa (Njemaka). Za veinu saveznih drava vrijedi pravilo da je savezna drava samo jedan subjekt me prava. Tekoe ako jedinice nee provesti ono na to se savezna drava obvezala a savezna drava je odgovorna.Zato se esto unose federalne klauzule. Sjedinjene Drave,Jugoslavija,ehoslovaka,Njemaka A-10 ODNOSI OVISNOSTI-OPI PREGLED Razlozi ovisnosti mogu biti : ekonomski + vojno obrambeni + politiki Najslabiji odnos ovisnosti: ovisnost se izraava u ekonomskim i politikim ugovorima. Jai odnos ovisnosti:ugovori o savezu ili zatiti-jaa drava prua slabijoj zatitu a ne dira u njeno pravo da odrava diplomatske i ugovorne odnose. Najjai odnos ovisnosti: ako slabija drava prepusti jaoj diplomatsko zastupanje i sklapanje me.ugovora.No i uz to ona ostaje poseban subjekt me prava. Koja su 4 tipa ovisnosti? B-13 VAZALITET I PROTEKTORAT Razlika vazalitet x protektorat? Drave osvajaju nova podruja i pripajaju ih matinom podruju -vazalitet Jaa drava ostavi slabiju da i dalje postoji ali ih vee vezama podreenosti- protektorat to su kolonije? Osvajanje moe dovesti do potpune podreenosti neke zemlje a da ona ipak ne postane sastavni dio osvajaeve zemelje nego je u njegovoj vlasti kao odjeljeno podruje.Nad tom zemljom vlada strana vlast u kojoj domae puanstvo nema nikakva udjela. Zajednika crta protektorata i vazaliteta?

14

Odnos ovisnosti koji nastaje najee ugovorom.Jaa drava prua drugoj zatitu i pomo prema treim dravama a zato ima pravo utjecati na voenje vanjskih poslova zavisne drave.Zavisna i dalje ostaje poseban me.pravni subjekt ali je umanjena ili pak sasvim iskljuena njena djelatna sposobnost. VAZALITET Ustanova srednjovjekovnog prava (x vazala i sizirena) - privremeni odnos ovisnosti ,vazal postupno stjecao samostalnost. Taj se naziv upotrebljavao i u 19.st za prijelazni oblik odnosa balkanskih drava na putu prema samostalnosti (Bugarska).Te su zemlje bile ogranieno pravno i djelatno sposobne-nisu mogle slati ni primati poslanike a ako su sudjelovale na nekoj konferenciji dolazile su na posljednje mjesto. Oznaavale se kao polusuverene. PROTEKTORAT- 20.st postoji i danas Odnos dviju drava u kojemu jedna ima utjecaj na vanjsku politiku druge,katkad i na njene unutranje poslove a preuzima zatitu te drave prema drugima. Kako nastaje protektorat? Osniva se ugovorom ali moe nastati i putem injenica-Egipat x VB Kakav moe biti utjecaj na vanjske poslove? izravan -zatitnica sama vodi vanjske poslove tiene drave neizravan tienici djelomino vodi vanjske poslove a zatitnica vri nadzor ili daje odobrenje za pojedine akte Da li je subjekt me prava?Ugovori?Ratna stranka?Protektorat i tree drave? tienica ostaje subjektom me.prava -moe stupiti u ugovorni odnos s drugim dravama (izravno ili posredovanjem zatitnice). Ugovor o protektoratu ne dira u ranije ugovore tienice a ako bi oni bili protivni stvorenom odnosu protektorata valja nastojati da se izmjene ili ukinu putem sporazuma s drugim ugovornim stranama. Ne prestaje ni sposobnost zatiene drave da bude ratnom strankom (jedino odluka o stupanju u rat moe pripadati zatitinici). Za tree drave ugovor o osnivanju protektorata je res inter alios acta.Zato se one obavijeuju o novostvorenom odnosu pa to novo stanje djeluje prema njima poto su primile to priopenje ili priznale to stanje ili mu po priopenju nisu prigovorile. Primjeri? Kvaziprotektorat? VB x Egipat Maroko x Francuska ugovor o carinskoj uniji pa veina pisaca u tom odnosu nije vidjela protektorat koji je stvarno postojao. Kuba zbog financijskih tekoa dospjela u ovisnost SADa. Odnosi koji se i danas uspostavljaju (Pacifiki otoci) sadravaju komponente protektorata. Protektorat je mogu izmeu UNa i podruja kojima ne moe upravljati iskljuivo domae stanovnitvo STT. B-14 MANDATI I STARATELJSTVO MANDATI- 1.svjetski rat Liga naroda Pobjednice u Prvom svjetskom ratu nisu se usudile podjeliti posjede pobijeenih drava na dotadanji nain nego su preuzele mandate. Drava koja je preuzela mandat slala je izvjea Ligi naroda koje je ispitivao Odbor za mandate a vrhovni nadzor vrilo je samo Vijee. Koja su podruja nakon 1.svj rata ula u sustav mandata? Zemlje Otomanskog carstva i njem kolonije.Prema stupnju razvoja podjeljene su na 3 kategorije: A-najrazvijenije; primaju savjete postavljenog im mandatara;kad dosegnu stupanj razvoja da mogu same sobom upravljati mandat prestaje.

15

B-zemlje koje nemaju domae nezavisne organe;mandatar upravlja ali uz ogranienja C- najvie zaostajale;mandatar upravlja po svojim zakonima kao sastavnim djelom svog podruja

Dunosti mandateljice,to je morala a to nije smjela? Glede podruja B i C istaknute su sljedee obveze: suzbijanje trgovine robljem, orujem i alkoholom osiguranje slobode vjeroispovjesti zabrana podizanja vojnih baza potovanje naela otvorenih vrata za trgovinu Kako su prestali mandati? Nakon 2.svj rata na temelju Povelje A-samostalnost B i C-starateljstvo STARATELJSTVO- 2.svjetski rat Ujedinjeni narodi Deklaracija o nesamoupravnim podrujima?Koje su zemlje mogle ui u sustav starateljstva? Deklaracija o nesamoupravnim podrujima (Povelja) kojih puanstvo jo nije postiglo punu mjeru samouprave i obuhvaa odnose gdje podruje stoji pod utjecajem neke drave,nije ravnopravno uklopljeno u matino podruje i nema punu mjeru samouprave. Uvodi se sustav upravljanja i nadzora za : podruja koja su do tada bila pod mandatom podruja koja bi se nakon drugog svjetskog rata oduzela pobijeenim dravama druga podruja dobrovoljnom odlukom drava koje njima upravljaju (nije se nitko posluio) Odredba Povelje o pretvaranju mandatnih podruja u starateljska provedena je za sva podruja B i C osim Jugozapadne Afrike.Dotadanje mandatske upraviteljice postale su upravnim vlastima. Ukupno je 11 podruja stavljeno pod starateljstvo: Togo,Ruanda,Somalija,Pacifiki otoci....Stavljanje nekog podruja pod starateljstvo odreuje se ugovorom izmeu drave koja e vriti upravu i organa UNa koji je nadleen za brigu i nadzor nad starateljstvom. Starateljsko vijee?Strategijske zone? Za poslove starateljstva predvien je poseban organ -Starateljsko vijee radi pod vodstvom Ope skuptine osim strategijskih zona -Vijee sigurnosti (jedino strategijsko podruje proglaeni Pacifiki otoci i stavljeni pod starateljstvo SADa). Starateljsko vijee prima peticije,nadzire upravu putem upitnika,godinjih izvjetaja,nadzornih posjeta. Temeljni zadaci sustava starateljstva? jaanje mira i sigurnosti potivanje prava ovjeka i temeljnih sloboda naelo otvorenih vrata konani cilj: razvoj prema samoupravi ili neovisnosti

Da li su subjekt me prava?Tko je imao bolji poloaj nesamoupravna podruja ili starateljska? Da ali bez djelatne sposobnosti-u ime njih djeluje drava kojoj je neko podruje povjereno. Starateljska podruja u boljem su poloaju od ostalih nesamoupravni podruja zbog jakog nadzora UNa i obveza upraviteljica kao i zbog konanog cilja (samouprava). Da li danas ima starateljskih podruja? Nema no i dalje postoji Starateljsko vijee iako bi stvaranje novih starateljskih podruja bilo protivno me pravu. Poloaj Jugozapadne Afrike?

16

Jedino podruje koje nije dolo pod starateljstvo je podruje njemake kolonije Jugozap Afrike- Namibija.To podruje je bilo pod mandatnom upravom June Afrike koja je nastojala prisvojiti to podruje.UN zakljuili da se uprava oduzme Junoj Africi.Imenovan je povjerenik UNa koji je imao preuzeti upravu. A-11 NESAMOUPRAVNA PODRUJA U poetku se nastojalo primjenom kriterija same Povelje odrediti koja se podruja smatraju nesamoupravnima.No kada se za pojedina podruja pojavilo pitanje je su li ona obuhvaena odredbama Povelje pristupilo se naelnom odreivanju to se ima smatrati nesamoupravnim podrujem: drava je duna izvjetavati o podruju koje je geografski odjeljeno i razlikuje se od upraviteljice etniki,kulturno gospodarski, politiki.... Stvoren je posebni pomoni organ Odbor za ispitivanje izvjetaja o nesamoupravnim podrujima (takav organ nije predvien u samoj Povelji kao to je Starateljsko vijee). U poetku su izvjetaji trebali sadravati informacije tehnike prirode no Opa skuptina trai i podatke o politikom razvoju te se otvoreno zahtjevalo postizanje pune samostalnosti. Kad prestaje dunost izvjetavanja? Drave upraviteljice su nastojale izbjei nadzor UNa tumaei odredbe Povelje u smislu da ta podruja nisu nesamoupravna odnosno da su prestala biti. Utvreno je da dunost izvjetavanja prestaje ako neko podruje postigne punu mjeru samouprave. Na koji nain moe prestati status starateljskog/nesamoupravnog podruja? nastankom nezavisne drave slobodnim pridruivanjem nekoj nezavisnoj dravi integracijom u neku nezavisnu dravu za 2. i 3. Odluku skuptina dala smjernice: puanstvo dovoljno upueno slobodnim izborom potivanje kulturne osobine zadravanje prava da izmjeni poloaj ponovnom slobodnom odlukom pravo da odredi unutarnje ustorjstvo 1960. Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima trai da se odmah poduzmu mjere da se vlast prenese na puanstvo nedostatak preduvjeta na pol,kult i gospodarskom polju ne smije biti izgovor za odugovlaenje Odbor dvadesetetvorice?Koja su mu ovlatenja? Opa skuptina stvara tijelo koje e ispitivati kako se deklaracija provodi-Odbor za dekolonizaciju (odbor dvadesetetvorice-nije predvien Poveljom)- prima peticije,sasluava podnositelje,alje misije.Ako misija ne dobije doputenje da ue u to podruje obavlja rad u susjednoj zemlji. Da li su nesamoupravna podruja subjekt me prava? Ona nisu imala vlastitu sredinju vladu i prema van nisu uope dolazila do izraaja.Tu je vana odredba Povelje da su interesi stanovnika tih podruja pod zatitom me prava.Prema tome i najzaostalija zemlja bila je subjekt me prava. Dali danas postoje nesamoupravna podruja? Formalnim stjecanjem samostalnosti proces dekolonizacije nije potpuno zavren.Nove drave imaju tekoe kao posljedica kidanja veza sa bivom vlasti-bilo da su veze potpuno prekinute bilo da su nastavljene pod platom formalno ravnopravnih odnosa. Opa skuptina usvojila je Rezoluciju kojom se desetljee 1990.-2000. proglaava me desetljeem za ukidanjem kolonijalizma-drave upraviteljice ne ele glasovati za tu rezoluciju i smatraju da za preostala podruja samostalnost nije najbolje rjeenje.Ostalo jo 16 nesamoupravnih podruja.

17

Novom Rezolucijom desetljee do 2010. proglaeno Drugim me desetljeem za ukidanje kolonijalizma. B-15 TRAJNA NEUTRALNOST to je trajna neutralnost? Trajna neutralnost je poloaj drave koja je obvezana da u svakom ratu ostane neutralna a druge drave su se prema njoj obvezale potivati tu neutralnost. Koji temelj? Nije dovoljna jednostrana izjava status trajne neutralnosti stjee se ( iznimka je vicarska): sporazum (Lateranski ugovor) izjava neutralne drave koju su druge drave prihvatile (Austrija) Obveza neutralnosti postoji samo za obvezane drave.Izuzetak je neutralnost vicarske - putem obiaja vrijedi za sve.Za ostale moe se ustvrditi da su zajameni ve time to je rat zabranjen. Trajna neutralnost ugovara se u interesu same drave ali obino zbog ireg interesa-slue kao tampon zona izmeu jakih drava na tom podruju. Danas su trajno neutralne? vicarska-od 16.st.vodila politiku nemjeanja Austrija-Moskovskim memorandumom 1955. se obvezala da e dati deklaraciju o trajnoj neutralnosti- provedeno usvajanjem Ustavnog zakona.Austrija je sadraj tog zakona priopila drugim dravama a one su uzvratile priznanjem neutralnosti. Vatikan- Lateranskim ugovorom Malta razmjena nota s Italijom 1980. Turkmenistan-1995.Opa skuptina prihvatila je inicijativu Turkmenistana Dunosti trajno neutralne drave? ne uputati se ni u kakav rat ali joj je doputeno braniti se od agresije ak joj je to obveza ne smije sklapati navalne saveze ili saveze prema kojima bi ona drugome uskoila u pomo ne smije preuzimati jamstva za neutralnost neke druge drave duna braniti svoju neutralnost pa stoga smije drati vojsku,graditi utvrde...

Dunosti trajno neutralne drave odgovara obveza drugih stranaka sporazuma o neutralnosti da potuju tu neutralnost i da se suzdravaju od napada na nju.Prava i dunosti ravnaju se u prvom redu prema sporazumu. Smije li trajno neutralna drava biti lanom organizacije kao UN u kojoj postoji obveza sudjelovanja u kolektivnoj akciji? vicarska je pristupila Ligi naroda ali je izuzeta od dunosti sudjelovanja u vojnim akcijama ukljuivi i prolazak vojnih snaga preko njena podruja. Austrija postala lan UNa-presedan onda sve ostale...... Vatikan ostaje izvan lanstva

Moe li trajno neutralna drava biti lan regionalne organizacije? vicarska je u poetku zauzimala negativno stajalite pa je odbila ui u Vijee Europe a poslije promjenila gledite. Takoer Austrija ulazi u Vijee Europe i u OSSE a kasnije i u EU. B-16 PODRUJA S POSEBNIM POLOAJEM I SVETA STOLICA KRAKOV -osnovan Bekim kongresom 1815. Protektorat -prestao postojati kad ga je Austrija anektirala SLOBODNI GRAD GDANJSK- Mirovni ugovor u Versaillesu 1919. Poljska x Njemaka Protektorat stavljen pod zatitu Lige naroda

18

Poljskoj osigurana upotreba Gdanjska kao pomorske luke. Poljska je vodila vanjske poslove grada ali se morala sporazumjeti s predstavnicima grada prije nego sklopi kakav ugovor u njegovo ime. Ligu je u Gdnjasku zastupao visoki komesar.On je rjeavao sporove izmeu grada i Poljske a nezadovoljna stranka mogla se pozivati na Vijee Lige. Za luku je postojalo zajedniko vijee sastavljeno od jedankog broja predstavnika Poljske i grada. Prestao postojati izbijanjem Drugog svjetskog rata. SAARSKO PODRUJE-Mirovni ugovor u Versaillesu Francuska x Njemaka Trebalo je trajati 15 dana a nakon toga puanstvo je trebalo odrediti eli li pripasti Njemakoj ili Francuskoj ili ostati u poloaju to ga je stvorio mirovni ugovor. Rudnike ugljene iskoritavala je Francuska,vrhovnu vlast imala je Liga naroda. Saarsko podruje nije bilo drava ve zato to je njegov opstanak bio privremen-zbog privremenosti nije bio subjekt me.prava. 1935.Saarsko je podruje vraeno Njemakoj jer se 90% stanovnitva tako izjasnilo. Nakon Drugog svj.rata ponovno se stvara Saarsko podruje po odluci saveznika.Podruje je potpuno odjeljeno od Njemake i bilo je gospodarski,carinski i novano povezano s Francuskom.Primljeno je u Vijee Europe 1950. kao izvanredni lan. Ugovorom izmeu Franc. i Njem. odlueno je da se to podruje pripoji Njemakoj. Od 1946.-1956. Saarsko je podruje bilo subjekt me.prava s ogranienom djelatnom sposobnou. SLOBODNI TERITORIJ TRSTA Mirovni ugovor s Italijom 1947. Odjeljen je od obe drave s posebnim reimom pod nadzorom UNa.Reim nije proveden u potpunosti. Organi: guverner + organi vlasti koje bi izabralo puanstvo. Vanjski odnosi- Stalni statut ograniavao je SSTu slobodu sklapanja ugovora i ulanjivanja u me.organizacije (moe samo one koji se tiu kulture,zdravstvenih pitanja i sl.). STT nije mogao postati lanom UNa ili regionalnih sporazuma u smislu gl.VIII Povelje. S obzirom na trajnu neutralnost i demilitarizaciju zabranjeno je sklapanje vojnih ugovora. Meunarodni poloaj-posebna politika jedinica pa je mogao biti nositelj me.prava i obveza -zato je subjekt me.prava.STT je protektorat ali razliit po tomu to zatitu vre UN a ne druga drava. Stvarni poloaj STTa- temeljna komponenta trebao je biti guverner kojeg bi imenovalo Vijee sigurnosti uz prethodno savjetovanja s vladom jug. i italije. No za ni jednog kandidata nisu vlade nisu dale privolu pa se primjenjivao privremeni reim pod upravom saveznikih snaga (pod britansko-amerikom upravom zona A-grad Trst a pod jugoslavenskom zona B-dananja podruja RH) STT je bio me.subjekt-ugovore su zakljuivale vojne vlasti svaka za svoju zonu. 6.Prestanak postojanja STTa- sporazum u Londonu x It,Jug,VB i SD-zona B i mali dio zone A pripao Jug a ostala zona A Italiji. Ugovorom u Osimu 1975. odreena i morska granica u Transkom zaljevu. SVETA STOLICA I VATIKAN 1871. Italija zauzela Rim i uredila njegov poloaj Garancijskim zakonom papa vie nije bio teritorijalno suveren pitanja katolike crkve i dalje su se ureivala konkordatima-me.ugovori papina je osoba sveta i nepovrediva pa se napad na nju kanjava kao i na tal.kralja ostaje u uivanju palaa Vatikan i Lateran kod pape akreditirani diplomatski zastupnici uivaju u Italiji sve imunitete Zakon nije papi priznao posebno dr.podruje-to je uinjeno Lateranskim ugovorom 1929. papi je ustupljeno vrlo malo podruje-drava Vatikanskog Grada neutralizirano

19

Prije 1870.papinska drava je prava drava i subjekt me.prava a nakon 1929. fiktivna,poasna suverenost suverenost sui generis Danas Sveta Stolica odrava redovite dipl.odnose sa dravama,lan je OSSE i promatra je u UNu. Zbog svojih malih dimenzija ona dobrovoljno ne sudjeluje u mnogim me.organizacijama i kolektivnim ugovorima. MALTEKI RED Malteki viteki red je s mnogim dravama pa i s RH uspostavio diplomatske odnose a ima i svoje delegacije u nekim me organizacijama.Malteki vitezovi su u 11.st. preuzimali brigu o bolesnicima i putnicima osnivanjem prihvatilita.Sjedite je u Rimu.Simbol je bijeli osmokraki kri.Papa im nadreen. Rije je o specifinoj zajednici koja nipoto nije drava ali koja na temelju stoljetnog kontinuiteta i djelovanja ima posebno mjesto u me zajednici s me subjektivitetom koji je znatno ogranien pravnom i djelatnom sposobnosti. A-12 DRAVNO PODRUJE (TERITORIJ) - iskljuiva nadlenost Ne potpadaju ni pod iju vlast: otvoreno more terra nullis zrani prostor nad njima svemir podmorje izvan granica dravne nadlenosti Antartik (drave postavile zahtjeve ali zaustavljeno) Prostor iskljuive dravne nadlenosti: prostor unutar granica ukljuujui o morski prostor pod suverenou obalne drave o zrani prostor nad njima unutranje vode teritorijalno more arhipelake vode

Morski i zrani prostor su pripadnosti podruja jer ne mogu biti poseban predmet cesije nego dijele sudbinu kopnenog podruja. Na vlastitom podruju ima drava svu vlast nad ljudima i stvarima koje se na njemu nalaze (teritorijalno vrhovnitvo). Vrhovnitvo drave protee se i na podzemlje ispod drave.Prema moru drava moe protegnuti vlast nad podzemljem dokle god ga stvarno okupira-kopanjem tunela,rudokopa. Vrhovnitvo se protee i u zrak. Svaki je zahvat organa druge drave zabranjen. Raspolae svojim prirodnim bogatstvima. Da li drave mogu initi sve na svom podruju? Ne mogu. Kanada je osuena na naknadu tete nanesene sumpornim plinovima SADu- me pravo susjedstva. Deklaracija o ovjekovu okoliu: Drave su dune osigurati da djelatnosti na podruju pod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom ne uzrokuju tetu okoliu izvan njihove jurisdikcije.Vanost ove materije dovela je do osnivanja nove grane me prava-prava zatite okolia. to je enklava?Neprava enklava? Dravno podruje ne treba biti jedinstveno-iskljuak (eksklava) odnosno s gledita druge drave enklava (AljaskaSADxKanada).Tzv.neprava enklava-s gl. dijelom podruja veza mogua samo preko mora Nesamoupravna podruja da li pripadaju dravnom podruju? Poveljom su te zemlje jasno odvojene od drave upraviteljice. Me politika sluila se pojmom interesnih sfera (podruje gdje je neka drava eljela imati politiki ili gospodarski utjecaj,osigurati iskoritavanje prirodnih bogatstava). Interesna sfera nije pripadala dravnom podruju. Kondominij? Podruje pod zajednikom vlau dvije ili vie drava-kondominij ili kako neki misle kiomperij. A-13 GRANICE Kako definiramo granicu? Granicu definiramo kao crtu domaaja dravne nadlenosti.

20

Na moru -vanjska granica teritorijalnog mora 12 milja Epikontinentalni pojas obuhvaa morsko dno i podzemlje ali ne i stup vode-ovo ni nije granica izmeu drave i me.prostora jer u ovom podruju drava nema punu suverenost kao u unutranjim morskim vodama nego samo vea prava od drugih. Ima i primjera da x dvije drave postoji podruje ija pripadnost nije odreena pa je podvrgnut posebnom reimu Vrste granica? prirodne - prirodne okolnosti- gorski lanci,jezera,vodeni tokovi ali i eljez.pruga ugovorne (konvencionalne)-tee pravcima od toke do toke o posebna vrsta ugovornih granica -granina crta slijedi meridijan ili paralelu (Kanada x SAD,Afrika) Bez obzira jesu li prirodne ili ugovorne, granice su uvjek one crte koje su odreene ugovorom ili su prihvaene obiajnim putem.Granica moe postojati od starine a da nije odreena ugovorom pa da i ne sljedi prirodni oblik tla npr.Mokrice-mee feudalnih posjeda. Kada granica prolazi gorom ? Kao granina crta uzima se lanac najviih vrhova ili vodomea (podruje slivova dviju rijeka da bi cijeli bio u jednoj dravi) zato u ugovorima treba naglasiti koji od ta dva pravila. Odreivanje granica vodenim tokovima ? crta geometrijske sredine-crta jednako udaljena od jedne i od druge obale crta sredine matice-thalweg-sredina plovne matice rijeke esto se primjenjuju uporedo-kod plovnih rijeka se uzima thalweg a kod ostalih geometrijska sredina.Uvijek je potrebno naglasiti u ugovoru koje pravilo e se primjenjivati (ne postoji pravilo obiajnog prava). Mijenja li se granica ako rijeka promjeni tok odronjavanjem i naplavljivanjem ili odjednom rijeka napusti korito i tee novim ili se glavni tok premjesti u sporedni? Prema obiajnom pravu dravna granica slijedi izmjenu toka rijeke ako se ona zbiva postepeno djelovanjem prirodnih sila.No kako su mogue znatne promjene korisno je da ugovori to preciziraju.Kod nagle promjene granice ostaju u dotadanjem koritu ako ugovorom nije drukije odreeno. Ako se izmeu vie drava nalazi jezero a u ugovorima nije nita odreeno? Neki smatraju da postoji koimperij a drugi da pojas uz obalu pripada svakoj dravi napose a ostatak je slobodan.Najtonije je tree miljenje koje predlae podjelu cijele povrine jezera (Ohridsko,Skadarsko).Moe doi i do posebnih odnosa (Rusija ugovorom stekla iskljuivu vlast nad Kaspijskim morem). Uti possidetis?Gdje je poslje primjenjeno?Na temelju odluke kojeg tijela? U Latinskoj Americi i Africikao granica se uzima upravna granica bivih panjolskih i portugalskih upravnih jedinica u asu kad je prestao kolonijalni odnos-upravne ili administrativne granice. Granice RH na temelju pravila me.prava o sukcesiji drava jesu granice koje je SFRJ prije raspada imala sa Maarskom i Italijom te granice koje je Hrvatska imala sa bivim republikama na temelju naela uti possidetisBedinterova komisija. to ako nema ugovora o granici? Veina granica danas je odreena ugovorom.Ako nema ugovora ili nedovoljno odreuje granice smatra se kao granica ona crta koja stvarno postoji bez prigovora.Ako je stvarno utanaenje nejasno uzime se privremeno kiomperij. Kad se granice odreuju sporazumno koje faze postoje? temeljni ugovor koji odreuje granicu u osnovnim crtama (npr.mirovni) poblie odreenje na terenu mjeovita ili me.komisija- uzima u obzir ugovor ,mjesne potrebe postavljanje znakova u obliku kamenova ili stupova

21

B-17 RIJEKE U MEUNARODNOM PRAVU nacionalne- tok je u cijelosti u podruju samo jedne drave meunarodne (konvencionalne) protjee kroz vie drava ili ih dijeli ili je s morem u plovnoj vezi *u pravnom smislu konvencionalnom se smatra samo ona iji je reim ureen me.ugovorima zato se i zove konvencionalna! Koritenje vodenih tokova?Harmonova doktrina? Pravilo iskljuivoj vlasti drave ne vrijedi za vodene tokove na granici i za one koji protjeu kroz vie drava. Protivna shvaanja su se pojavila ali nisu prevladala Harmonova doktrina- spora x SAD i Mexica s obzirom na koritenje voda Rio Grande.Harmon:Pravila me prava ne nalau SADu nikakvu dunost da svojim stanovnicima zabrani upotrebu onog dijela rijeke koji se nalazi u SAD makar ta upotreba imala za posljedicu smanjenje koliine vode izvan SADa. Neke vrste koritenja vodenih tokova vrlo su stare tako da su se za njih izgradila pravila obiajnog prava a dolo je i do velikog broja me ugovora. Dokumenti o koritenju vodenih tokova? Institut za meunarodno pravo Zagaivanje rijeka i jezera i me.pravo International Law Association Helsinka pravila o upotrebi voda me rijeka uglavnom odraavaju postojee obiajno pravo ali utjeu i na razvoj me prava u tom podruju Praksa i ogranienja u koritenju voda na dravnom podruju? vodotok se ne smije koristiti na nain koji bi nanosi tetu jednakom koritenju susjedne drave zabrana izmjene toka vode na tetu druge drave (spor o prodiranju Dunava-industrija) u nedostatku ugovornog prava koriste se opa naela prava Konvencije o koritenju vodenih tokova? UN- Konvencija o pravu o upotrebi vodenih tokova za druge svrhe osim plovidbe 1997. obvezuje drave da sprijee znaajnu tetu drugim obalnim dravama te da ju moraju ukloniti i pregovarati o naknadi nizvodne drave trebaju prihvatiti tetu koja je ispod razine znaajne tete nije na snazi ali ima obiajnopravni znaaj jer kodificira postojea pravila me prava Europa -Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotokova i me jezera Konvencija o suradnji za zatitu i regionalnu upotrebu rijeke Dunav (kad stupi na snagu osnovati e se Komisija za zatitu Dunava) Konvencije glede plovidbe? Beki kongres 1815.proglasio naelo slobode plovidbe ali trebali posebni sporazuma na svakoj pojedinoj rijeci. Barcelonska konvencija i Statut o reimu plovnih puteva meunarodnog interesa 1921.ugovorena su pravila o slobodi plovidbe svim rijekama ali samo izmeu drava stranaka. Do danas se nisu razvila opa pravila me prava koja bi brodovima osiguravala slobodu plovidbe kao to je na otvorenom moru.Ipak postoji obveza svih obalnih drava na plovnim me rijekama koje utjeu u more da ne ometaju slobodnu plovidbu do drave koja nema morske obale.Ta obveza proistjee iz prava svih neobalnih drava napristup moru. Je li Dunav reguliran?Koja 2 dokumenta?Razlika? Definitivni statut Dunava 1921. proglasio da je plovidba Dunavom slobodna i otvorena svim zastavama.Briga za plovidbu povjerena je dvjema komisijama:Europskoj dunavskoj komisiji i Meunarodnoj dunavskoj komisiji. (zbog velikih ovlasti Europska komisija-rijena drava) Konferencija u Beogradu 1948.-provodi naelo slobodne plovidbe ali ponitava prava neobalnih drava iz 1921.sada samo jedna Dunavska komisija sastavljena iskljuivo od predstavnika obalnih drava.

22

Gdje su potrebni vei radovi osnivaju se posebne rijene uprave.Radove izvode drave odnosno rijene uprave (za vie drava).Ako neka drava ne bi mogla sama izvesti radove mora dopustiti da ih izvede Dunavska komisija. Plovidbu ureuje svaka drava za svoj odsjek. Rajna? Konvencija iz Mannheima. Plovidba Rajnom nizvodno od Basela je slobodna za brodove svih zastava. Sredinja komisija za Rajnu sastavljena je od obalnih drava i Belgije. Svaka je obalna drava duna odravati svoj dio puta. A-14 KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA MORA 1.KONFERENCIJA O PRAVU MORA 1958. u enevi prihvaene 4 konvencije-nije prihvaena konvencija o irini ter.mora: 1. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu 2. Konvencija o epikontinentalnom pojasu 3. Konvencija o otvorenom moru 4. Konvencija o ribolovu i o ouvanju bogatstva otvorenog mora Za drave koje nisu postale stranke neke ili nijedne konvencije vrijedilo je i dalje obiajno pravo te me ugovori (meutim kodifikacija uglavnom slijedila dotadanje obiajno pravo). 2.KONFERENCIJA O PRAVU MORA 1960.pokualo se doi do dogovora o irini teritorijalnog mora-bezuspjeno. Zemlje u razvoju bojale su se da tehnoloke mogunosti iskoritavanja podmorja ne dovedu do podjele tih bogatstava iskljuivo meu razvijenim zemljama. To je potaklo UN da osnuje Odbor za morsko dno.Usvojena Deklaracija o naelima kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije te ga proglasila opim dobrom ovjeanstva. No bilo je potrebno izraditi i pravila: 3. KONFERENCIJA O PRAVU MORA Zapoela rad bez nacrta pa je trajala od 1973.-1982. kada je u Montego Bayu potpisana Konvencija o pravu mora (stupila na snagu 1994.) Koji pojasevi postoje?Koje mora drava proglasiti? unutranje vode teritorijalno more u granicama dr podruja- suverenost arhipelake vode vanjski pojas iskljuivi gospodarski pojas izvan granica-odreena vlast epikontinentalni pojas Svaka drava sama odluuje hoe li proglasiti: vanjski pojas iskljuivi gospodarski pojas arhipelake vode Dravi ipso facto pripadaju (svojim propisima jedino odreuje irinu-Pomorski zakonik RH): unutranje morske vode teritorijalno more epikontinentalni pojas A-15 UNUTRANJE MORSKE VODE Definicija? Oni djelovi mora koji su s kopnenim podrujem u uskoj vezi tako da drava ima najvei interes na njima i potpuno vlada tim prostorima (jednako pod suverenou drave kao i kopneno podruje): luke zaljevi

23

unutranja mora mora unutar otoja ua rijeka

SUVERENOST Strani brodovi nemaju pravo nekodljivog prolaska kroz unutranje vode (prostor pod suverenou jednako kao i kopno) osim u sluaju proirenja reima unutranjih voda primjenom metode ravnih crta. U svim drugim dijelovima unutranjih voda strani brodovi mogu ploviti jedino smjerovima,rutama ili plovidbenim putovima koje je drava odredila za me.promet. Pri plovidbi unutranjim vodama strani brodovi potpadaju u svemu pod vlast i propise obalne drave ali ona obino ne primjenjuje svoju vlast osim onda kad su u pitanju njezini interesi ili kad se njenim organima obrati zapovjednik stranog broda ili konzul. Vrste polaznih crta od kojih se mjeri irina ter mora?Uvjeti za povlaenje ravnih crta? Vanjska granica unutranjih voda je polazna crta od koje se mjeri irina terit mora. o o normalna polazna crta-crta niske vode (oseke) du obale kako je naznaena na pomorskim kartama koju obalna drava slubeno priznaje ravna polazna crta povlai se ako je obala razvedena i duboko usjeena ili ako se uzdu obale u njezinoj neposrednoj blizini nalazi niz otoka-spajaju se prikladne toke na obali ili na vanjskim obalama otoka ako se drava slui ravnim crtama duna ih je naznaiti na kartama i deponirati kod gl tajnika

LUKE? Kod luka odreuje se vanjska granica crtom koja spaja najizboenije luke graevine (gatovi,valobrani). ZALJEVI I UNUTRANJA MORA? Razlika izmeu zaljeva i unutranjih mora samo je u nazivu i nema pravnog znaaja. Definicija zaljeva?Uvjeti 3? Dio mora koje je u plovnoj vezi s ostalim morem,ali je toliko uvuen u kopneno podruje obalne drave da joj se priznaje iskljuiva vlast. mora vladati ulazom u zaljev i itavom njegovom obalom vodena povrina mora biti jednaka ili vea od povrine polukruga to spaja krajnje toke ulaza u zaljev duina te crte ne smije biti vea od 24 milje Historijski zaljevi? Postoje i tzv.historijski zaljevi ija irina je vea od 24 milje.Tako su historijskima priznati Velika Sirta i Tarantski zaljev. MORA UNUTAR OTOJA? Dijelovi mora izmeu obale i otoja ako ono nije previe udaljeno od obale. Kako se ovdje smiju povlaiti ravne polazne crte? 1.Ako je obala razvedena i duboko usjeena ili ako se uzdu obale nalazi niz otoka moe se za povlaenje polazne crte primjeniti metoda ravnih polaznih crta-ali se ne smije znatno udaljiti od opeg smjera obale. 2.Ravne polazne crte ne smiju se povlaiti na uzviice koje su suhe samo za niske vode osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom ili ako je povlaenja polaznih crta na takve uzviice dobilo ope me priznanje. 3.Pri povlaenju polaznih crta mora se voditi rauna o posebnim gospodarskim interesima kraja ija vanost je posvjedoena dugotrajnom upotrebom.

24

4.Nije doputeno da se povlaenjem ravnih crta odvoji ter.more druge drave od otvorenog mora ili od iskljuivog gospodarskog pojasa. 5.Ako se novom ravnom polaznom crtom obuhvate prostori koji prije toga nisu pripadali reimu unutranjih morskih voda u tom prostoru e postojati pravo nekodljivog prolaska kao da je to terit more. UA RIJEKA? Kod ua rijeka valja razlikovati dva sluaja: Ako se rijeka izravno ulijeva u more, crta povuena izmeu krajnjih toaka ua (inter fauces terrae) je granica izmeu kopnenog dijela dr podruja i teritorijalnog mora Ako rijeka na uu stvara estuarij (duboko lijevasto ue prema moru) primjenjuju se pravila koja vrijede za zaljeve

A-16 TERITORIJALNO MORE Definicija? Pojas mora koji se protee uzdu cijele obale neke drave,odnosno uzdu njenih unutranjih voda gdje ih ima. Kolika je doputena irina? Dileme o najveoj doputenoj irini ter.mora okonane su Konvencijom o pravu mora:svaka obalna drava sama odreuje irinu svojeg ter.mora ali ona ne smije prelaziti 12 morskih milja mjerenih od polaznih crta. Rasprave su se vodile oko 6 ili 12 milja iako su mnogi zagovarali 3 milje. Kako se rauna irina teritorijalnog mora?Definicija otoka?Teritorijalno more oko umjetnog otoka? Polazna crta rauna se od: obale (crta niskih voda) od vanjske granice unutranjih voda od svakog otoka (prirodni dio kopna okruen vodom koji je suh za visoke vode) od kraja zamrznute povrine Dvije nasuprotne drave? Ne smiju prei srdinu.Ako odredbe o irini nisu jednake (jedna odredi 12 druga manje) opet ne smiju prijei sredinu pa iako je to otvoreno more.Navedena odredba je dispozitivno pravo pa mogu sporazumom dogovoriti i drukije.Odredba se takoer ne primjenjuje ako postoje historijska prava ili neka posebna okolnost. SUVERENOST? enevska konvencija i Konvencija o pravu mora potvrdile su da teritorijalno more potpada pod suverenost obalne drave.Suverenost se protee i na zrani prostor iznad terit mora i na dno i podzemlje tog mora. Ipak teritorijalno more nije potpuno izjednaeno s kopnenim podrujem.Drava je duna trpjeti nekodljiv prolazak stranih brodova (kao slunost u korist svih ostalih drava svijeta). NEKODLJIV PROLAZAK? Plovidba teritorijalnim morem radi presjecanja tog mora: zaustavljanje i sidrenje su doputeni jedino ako ih namee via sila prolazak mora biti neprekinut i brz nekodljiv-ne dira u mir,red i sigurnost obalne drave (zagaenje,ribolov..) obalna drava moe odrediti plovidbene putove (sheme odvojenog prometa). podmornice moraju ploviti povrinom i viti svoju zastavu obalna drava ne smije ometati nekodljiv prolazak mora obznaniti sve opasnosti za plovidbu koje su joj poznate za sam prolazak ne mogu se zahtjevati nikakve pristojbe ali se mogu ubiorati naknade za pruene usluge obalna drava moe traiti da posada i oprema odgovaraju me standardima Kaznena djela na trg.brodu poinjenih dok se brod nalazi u ter.moru? Konvencija doputa uhienje ili istragu samo:

25

ako se posljedice djela proteu na obalnu dravu ako djelo remeti mir zemlje ili red u ter.moru ako zapovijednik broda,diplomatski agent ili konzularni funkcioner zatrai pomo mjesnih organa ako su takve mjere nune radi suzbijanja nedoputene trgovine drogama

Kaznena djela poinjena prije ulaska u ter.more a brod samo prolazi ne ulazei u unutranje vode? Konvencija doputa uhienje ili istragu samo: zbog krenja odreenih pravila Konvencije o zatiti i ouvanju morskog okolia ili zbog krenja propisa obalne drave o gospodarskom pojasu NETRGOVAKI I RATNI BRODOVI? Ako se ratni brod ne dri propisa oblane drave o prolasku kroz ter.more mee se pozvati da se pridrava pa ako se ne pridrava ni nakon poziva moe oblna drava zahtjevati da se udalji iz ter.mora. GRAANSKA SUDBENOST? Obalna drava ne smije zaustavljati ili skretati brod koji plovi ter.morem radi graanske sudbenosti nad osobom koja se nalazi na brodu (ne vrijedi za brod koji je doplovio u ter.more iz unutranjih voda). ARHIPELAKA DRAVA? Ona koja je u cijelosti sastavljena od jednog ili vie arhipelaga a moe obuhvaati i druge otoke.Drave koje osim arhipelaga imaju podruje na kontinentu nemaju pravo na arhipelake vode npr.Grka. DEFINICIJA ARHIPELAGA? Arhipelag je skupna otoka,ukljuujui i djelove otoka,vode koje ih spajaju i druga prirodna obiljeja koja su tako tijesno meusobnon povezani da stvarno tvore geografsku,gospodarsku i politiku cijelinu ili su povijesno smatrani takvima. Nije presudna za postojanje arhip voda-one se smiju odrediti ako je oko arhipelaga mogue povui ravne polazne crte u skladu s mjerama odreenim u Konvenciji: Arhipelake vode obuhvaaju more unutar ravnih arhipelakih polaznih crta koje se odreuju tako da spajaju krajnje toke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena. Polazne crte moraju se povlaiti tako da su njima obuhvaeni glavni otoci i podruje u kojemu je omjer povrine vode i kopna izmeu 1:1 i 9:1 (sprjeava se da se arhipelake vode odreuju u sluaju dominantne povrine jednog otoka npr. Island kao i da se arhipelake polazne crte povlae u sluaju vrlo udaljenih otoka). Duina ravnih polaznih crta ne smije prelaziti 100 morskih milja osim to do 3% ukupnog broja polaznih crta moe prelaziti tu duinu do 125 milja. Ravne se crte ne smiju povlaiti tako da se znatno udalje od opeg oblika arhipelaga. Ne smiju se povlaiti na uzviice suhe za niske vode osim ako su na njima svjetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom. Arhipelaka drava moe se sastojati od vie arhipelaga (Mauricijus) pa se moe posebno obuhvatiti svaki od tih arhipelaga.

SUVERENOST? Arhipelaka drava ima suverenost nad svojim arhipelakim vodama te se protee i na zrani prostor,dno i podzemlje i bogatstva u njima sadrana.Ta je suverenost ograniena priznanjem tradicionalnih ribolovnih prava susjednih drava. Suverenost nad arhipelakim vodama vie je ograniena pravom treih od suverenosti obalne drave u unutranjim morskim vodama pa zato arhipelaka drava moe unutar arhipelakih voda povui crte unutranjih voda. ARHIPELAKI PROLAZAK?

26

Liberalniji reim od nekodljivog prolaska. B-18 VANJSKI POJAS Prava obalne drave u vanjskom pojasu?to je novo uvela Konvencija o pravu mora? Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu priznaje obalnoj dravi pravo vrenja nadzora koji je poterban da se sprijee povrede njenih carinskih,fisklanih,zdravstvenih propisa kao i propisa o useljavanju i da se kazne povrede tih propisa. Konvencija o pravu mora potvrdila je ta prava a njihovu primjenu izriito je protegla na morsko dno glede nadzora nad prometom arheolokim i povijesnim predmetima. DEFINICIJA? Dio otvorenog mora uz ter more u kojem obalna drava ima pravo zatite svojih propisa. Od kud se mjeri vanjski pojas? Vanjski pojas mjeri se od polazne crte terirtorijalnog mora -ne moe protezati izvan 24 milje. Kako se sada dravi omoguuje da uz ter.more proglasi iskljuivi gospodarski pojas, kod nekih drava djelomino e se preklapati. U RH nije uspostavljen vanjski pojas. DVIJE DRAVE? Kada dvije drave lee suelice ili granie nijedna nije ovlatena ako meu njima nema suprotnog sporazuma proiriti svoj vanjski pojas preko crte sredine kojoj je svaka toka jednako udaljena od najbliih toaka polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora. Moe li u vanjskom pojasu poeti progon? Da.Organi drave mogu nastaviti progon broda na otvorenom moru ako je progon zapoeo u unutranjim morskim vodama, teritorijalnom moru, arhipelakim vodama ili vanjskom pojasu te drave B-18 ISKLJUIVI GOSPODARSKI POJAS Kada i gdje je donesena Konvencija koja ureuje iskljuivi gospodarski pojas? Obalne drave eljele su zatititi bogatstva od ribarskih flota razvijenih zemalja. Na Treoj konvenciji o pravu mora postignut je sporazum da se teritorijalno more ogranii na 12 milja a da se obalnim dravama u jednom pojasu priznaju suverena gospodarska prava zadovoljen interes obalnih drava a razvijene su zemlje ouvale slobodu plovidbe u tom pojasu Koliko moe sezati iskljuivi gospodarski pojas,od kuda se mjeri,to obuhvaa? Do udaljenosti 200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina ter.mora. Obuhvaa morsko dno i podzemlje i podzemlje,stup morske vode i povrinu mora,te zrani prostor iznad tih prostora. Susjedne drave? Ako meu njima nema dovoljne irine razgranienje se ureuje sporazumom na temelju me.prava radi postizanja pravinog rjeenja. Pomorski zakonik RH? Gospodarski pojas RH obuhvaa morske prostore od vanjske granice terit mora u smjeru puine do njegove vanjske granice doputene opim me pravom- jo nije proglaen ali je 2003. uspostavljen tzv reim zatienog ekoloko-gospodarskog pojasa. Moe li se odrediti uz otoke? Iskljuivi gosp.pojas moe se odrediti i uz otoke.Meutim, Konvencija je eljela izbjei da vrlo mali otoci imaju svoj iskljuivi gospodarski pojas (i epikontinentski). Suverenost?Ovlasti u iskljuivom gospodarskom pojasu? U gosp.pojasu obalna drava ima suverena prava radi istraivanja i iskoritavanja,ouvanja i gospodarenja ivim i neivim prirodnim bogatstvima glede proizvodnje energije koritenjem struje,vjetrova i vode. jurisdikciju glede podizanja umjetnih otoka,ureaja,znanstvenog istraivanja i zatite.

27

*nema ukupnost vlasti-suverenost ve samo najviu vlast u pogledu odreenih djelatnosti kao i u epikontinentaklnom pojasu. Prema kome ide dopustiv ulov? Obalna drava odreuje dopustivi ulov- ona ga moe sama izloviti ako za to ima mogunosti a ako ne moe onda mora uz naknadu dati drugim dravama pristup viku (ponajprije treba uzimati u obzir drave bez obale i zemlje u razvoju). Glede neivih prirodnih bogatstava nema nikakvih ogranienja. Umjetni otoci,ureaji i naprave? Tree drave mogu izgraivati ureaje i naprave koje ne slue u gosp.svrhe niti ometaju ostvarivanje prava obalne drave u gosp.pojasu. Nemaju pravni poloaj otoka ali obalna drava moe kada je to potrebno oko njih ustanoviti sigurnosne zone-500 m. Moraju se odravati stalna upozoravajua sredstva o prisutnosti umjetnih otoka,ureaja i naprava. Ne smiju postavljati tamo gdje ometaju upotrebu priznatih plovidbenih putova. Zahtjeva se uklanjanje svakog ureaja i naprave (ne i otoka) koji je naputen ili se ne koristi. JURISDIKCIJA? Pravo na donoenje vlastitih propisa? Drava ima pravo ureivati znanstveno istraivanje u svom gosp.pojasu. Pojedini dijelovi gospodarskog pojasa mogu biti proglaeni posebno ugroenim podrujima glede oneiavanja s brodova pa se mogu primjenjivati stroi me propisi. Obalna drava ima pravo poduzimanja mjera za provedbu domaih i me normi-pregled broda i zaustavljanje. Slobode drugih drava? Sloboda plovidbe,preletanja i polaganja kabela i cjevovoda ali pod drugim reimom nego na otvorenom moru. B-20 EPIKONTINENTALNI POJAS Za razliku od drugih pojasa epikontinentalni se ne razgraniuje vertikalno- obuhvaa samo morsko dno i podzemlje a stup morske vode ostaje otvoreno more ili iskljuivi gosp.pojas. Obalna drava suverena prava radi njegova istraivanja i iskoritavanja prirodnih bogatstava. CONTINENTAL SHELF? Pojava da se morsko dno na nekoj udaljenosti mnogo strmije sputa u jo vee dubine. Epikontinentalni pojas danas obuhvaa kontinentalnu ravninu ali i kontinentalnu strminu tj.sve djelove kontinentalne orubine do njezina prijelaza u dno dubokog mora tzv.abisalno dno. Razlika obuhvata prema dve konvencije? Prema Konvenciji o epikontinentalnom pojasu obuhvaa morsko dno i podzemlje do crte koja spaja toke na kojima dubina iznosi 200 metara ili i preko te crte do onog mjesta gdje dubina vode jo doputa iskoritavanje bogatstava. Prema Konvenciji o pravu mora obuhvaa podmorje,morsko dno i podzemlje do udaljenosti od 200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina terit.mora bez obzira na dubinu mora.Ako se prirodni podmorski produetak kopnenog podruja obalne drave protee i dalje od 200 milja i to e se podmorje smatrati epikontinentalnim pojasom (tada mora plaati doprinose ostalim dravama jer se irenjem pojasa smanjena zona koja pripada cijelom ovjeanstvu). SUVERENOST? Obalna drava vri suverena prava radi njegova iskoritavanja i istraivanja ali ne smije ometati plovidbu,ne moe zabraniti polaganje podvodnih kabela i cjevovoda (moe odrediti pravac). Razgranienje epikontinentalnog pojasa dviju drava ? Odreuje se sporazumom na temelju me prava radi postizanja pravinog rjeenja a ako ga nema granica se povlai sredinom. Jugoslavija je s Italijom sklopila sporazum o razgranienju koji se danas na temelju me prava o sukcesiji primjenjuju na RH. ODNOS S ISKLJUIVIM GOSPODARSKIM POJASOM?Vrste od dna? Za iva bogatstva epik pojasa (vrste od dna) primjenjuje se reim epik pojasa i nakon to drava proglasi iskljuivi gospodarski pojas te se na njega nee primjenjivati odredbe o viku dopustivog ulova.

28

Vrste od dna =bia koja su u stadiju u kojem se mogu loviti bilo nepomina na morskom dnu ili ispod njega ili su nesposobna pomicati se ako nisu u stalnom fizikom dodiru s morskim dnom i podzemljem). A-17 OTVORENO MORE Otvoreno more je sve more koje nije ukljueno u iskljuivi gospodarski pojas,teritorijalno more,unutranje vode ili arhipelake vode.Otvorenom moru pripada i zrani prostor iznad njega ali ne i njegovo morsko dno i podzemlje ( epik.pojas neke obalne drave ili pripada Zoni -cijelom ovjeanstvu). Slobode otvorenog mora 6 kom? Danas vlada naelo slobode mora - potvreno i na Treoj konferenciji o pravu mora.Neki tvrde da je sadraj ovog naela iskljuivo negativan no postoje i pozitivni i negativni elemente: Jedna zabrana: nijedna drava nema pravo zahtjevati da dio otvorenog mora podvrgne svojoj suverenosti est sloboda: plovidbe ribolova polaganja podmorskih kabela i cjevovoda prijeletanja izgradnje umjetnih otoka i ureaja znanstvenog istraivanja Otvoreno more nije res nullis jer niija stvar bi se mogla uzeti u posjed jednostranim inom-zato govorimo o res communis omnium.Nepostojanje vlasti ne znai anarhiju nego znai da vlada poredak stvoren obiajima i ugovorima. Naela otovrenog mora? 1.Nijedna drava ne moe zaposjesti dijelove otvorenog mora Meutim,Konvencija je proglasila slobodu svih drava da izgrauju umjetne otoke (npr.meteoroloke stanice) i druge ureaje na otvorenom moru.Pri njihovom izgraivanju moraju se potovati prava koja obalne drave imaju u svom epikontinentalnom ili iskljuivom gospodarskom pojasu. 2.Nijedna drava ne moe vriti vlast na otvorenom moru osim nad brodovima vlastite zastave i sluajevima utvrenim me. obiajnim pravom ili ugovorom ZASTAVA? Svaki brod mora viti zastavu neke drave. Fiskalni reim je povoljniji u nekim zemljama- brodovi pod fiktivnom zastavom flag of convenience tee se primoravaju na odravanje reda.Zato Konvencija o pravu mora zahtjeva da mora postojati bitna veza genuine link izmeu drave u kojoj se brod upisuje i samog broda: da drava nadzire kompanije koje imaju vlasnitvo nad brodom da njeni dravljani budu zastupljeni u posadi da drava djelotvorno vri jurisdikciju i nadzor nad brodovima koji viju njenu zastavu ZAUSTAVLJANJE? Bordovi ne smiju zaustaviti na otvorenom moru brod koji ne vije njihovu zastavu.Meutim Konvencija o pravu mora predvia izuzetke - ratni brod smije zaustaviti trgovaki brod za koji sumnja: da se bavi piratstvom ili trgovinom robljem da je brod bez dravne pripadnosti da je brod koji vije stranu zastavu ili odbija istaknuti zastavu zapravo brod iste pripadnosti kao i ratni da se bavi neovlatenim emitiranjem radijskih programa za iru javnost samo od strane broda koji pripada istoj dravi dravi u kojoj je registriran ureaj ometa toj dravi radio vezu svaka drava u kojoj se emisije mogu primati Ali ni u navedenim sluajevima ne mogu se zaustaviti brodovi koji uivaju imunitet: ratni brodovi brodovi koji se upotrebljavaju samo za javnu netrgovaku slubu

29

Ako postoji jedan od navedenih ozbiljnih razloga sumnji ratni brod najprije pristupa pregledu isprava pa za tu svrhu ima pravo poslati na brod svog asnika s pratnjom.Ako ostane sumnja moe se pristupiti daljnjem pregledu broda.Ako sumnja nije potvrena treba mu nadoknaditi svu tetu i gubitak. PIRATSTVO? Piratstvo je svaki nezakoniti in nasilja ili zadravanja ili bilo kakva pljaka to ih u osobne svrhe izvre posada ili putnici privatnog broda ili zrakoplova usmjeren protiv drugog broda, zrakoplova ,osoba ili dobara na njima Pravila o piratstvu iznimka su od pravila o podjeli nadlenosti na otvorenom moru,prema kojemu svaka drava vri vlast samo nad brodovima svoje zastave.Nain kanjavanja preputen je propisima svake pojedine drave (naravno ne vjeanje na jarbol). Kada se na otvorenom moru sudare brodovi razliitih zastava? Konvencija o pravu mora odreuje da se kazneni ili disciplinski postupak protiv zapovijednika broda ili koje druge osobe u slubi broda moe povesti samo pred sudskim ili upravnim organima bilo drave zastave ili drave koje su te osobe dravljani. PRAVO PROGONA? Izuzetak od pravila o iskljuivoj sudbenosti drave zastave broda. Organi drave mogu nastaviti progon broda na otvorenom moru ako je progon zapoeo u unutranjim morskim vodama,arh.vodama ili ter.moru ili vanjskom pojasu te drave. Progon se moe zapoeti i u gospod. ili epikont pojasu. Ali samo zbog povrede propisa koji po me.pravu spadaju u nadlenost te drave. Progon se mora neprekinuto nastaviti a pravo progona prestaje tek kad brod uplovi u teritorijalno more vlastite ili tree drave. 3.Nijedna drava ne smije drugima prijeiti upotrebu otvorenog mora za plovidbu, prijeljetanje, ribolov, polaganje podmorskih kabela i cjevovoda,izgradnju umjetnih otoka i drugih ureaja,znanst.istraivanje Mjere sigurnosti? Svaka drava za brodove koji viju njenu zastavu duna poduzeti mjere za sigurnost osobito to se tie: konstrukcije,opreme osposobljavanja posade upotrebe signala, spreavanja sudara obveza da se daje pomo osobama koje se nalaze u opasnosti na moru Spreavanje zagaivanja? enevska konvencija o otvorenom moru- obvezivala je drave da donesu propise o spreavanju zagaivanja mora naftom,radioaktivnim otpadom. Konferencija o ovjekovu okoliu + Akcijski program -preporuke iako nisu obvezne potaknule usvajanje niz me ugovora. Konvencija o pravu mora -sadri poseban dio koji se odnosi na zatitu i ouvanje morskog okolia Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneiavanja -bitna za HR Deklaracija o okoliu i razvoju + Agenda 21 -novi problemi,kisele kie,klimatske promjene,prijetnje odranju biolokih raznolikosti Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi,u svemiru i pod vodom Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa 4.Pripadnici svih drava imaju pravo sluiti se otvorenim morem i iskoritavati njegova prirodna bogatstva. Neobalne drave?Barcelonska izjava? Naelo da se svi mogu sluiti morem i iskoritavati bogatstva prihvaeno je nakon Prvog svjetskog rata Barcelonskom izjavom o priznanju prava na zastavu dravama koje nemaju morsku obalu. Konvencija o pravu mora ponavlja naelo enevske konvencije o otvorenom moru da sve drave bez obzira na to posjeduju li morsku obalu ili ne imaju pravo da brodovi pod njihovom zastavom plove otvorenim morem. B-22 MORSKI TJESNACI

30

U obiajnom me pravu bilo je razvijeno pravilo nekodljivog prolaska kroz tjesnace.To je pravilo kodificirano Konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu a Meunarodni sud je potvrdio da pravo nekodljivog prolaska vrijedi i za ratne brodove. Proirenjem ter mora na 12 milja,vode mnogih tjesnaca potpale su u cjelini pod suverenost oblanih drava.Zato su velesile uvjetovale svoj pristanak na proirivanje uvoenjem tranzitni prolazak za tjesnace koji slue me plovidbi izmeu jednog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gosp pojasa i drugog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gosp pojasa. Razlike izmeu reima nekodljivog i trenzitnog prolaska? tranzitni se odnosi i na zrakoplove od podmornica se ne trai da plove po povrini i viju zastavu ne predvia se kaznena i graanska sudbenost obalne drave na stranom brodu kraa lista zabranjenih djelatnosti U kojim tjesnacima e se primjenjivati nekodljiv prolazak? Za dvije vrste tjesnaca koji nisu od vee vanosti za me.plovidbu: za tjesnace izmeu kopna i otoka jedne drave u sluajevima u kojima je uz iste uvjete mogue ploviti kroz otvoreno more ili iskljuivi gosp.pojas za tjesnace koji povezuju ter.more jedne drave s dijelom otovrenog mora ili iskljuivim gosp.pojasom druge drave Za koje tjesnace postoje posebne situacije? iri tjesnaci u kojima postoji put otvorenim morem ili kroz gosp.pojas koji je jednako pogodan -vano za RH jer se u Jadransko more ulazi jedino kroz Otrantska vrata -Italija i Albanija ne smiju ograniavati pomorsku i zranu plovidbu prema HR pravila Konvencije na diraju u pravni reim koji je odavno postojao za pojedine tjesnace-izaziva nejasnoe jer se ne spominje ni jedan tjesnac na koji se odnosi BOSPOR I DARDANELI? Mirovni ugovor u Lausanni 1923. odreuje da su tjesnaci Bospor i Dardaneli otvoreni za prolazak trgovakih i ratnih brodova svih zastava .Ako je Turska u ratu moe zabraniti prolazak neprijateljskih trg.brodova.Ugovor je odredio demilitarizaciju .Za nadzor nad provedbom tih odredbi ustanovljena je Komisija za tjesnace.Takvo ureenje nije zadovoljavalo Sovjetski Savez i Tursku pa je dolo do novog ureenja na konferenciji u Montreuxu 1936. ograniava prolazak stranih brodova i daje Turskoj vee prava.Prava Komisije za tjesnace prenesena su na Tursku.Ako je Turska u ratu,brodovi pod zastavom s njom zaraenim dravama nemaju pravo na prolazak a ostali smiju prolaziti samo danju i to putem koji e naznaiti Turska.

A-17 ZONA MEUNARODNOG PODMORJA-ZONA 1970. Deklaracija o naelima kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije.Temeljna naela: Zona se na moe prisvojiti Istraivanje i iskoritavanje u interesu itavog ovjeanstva vodei brigu o interesima zemalja u razvoju u miroljubive svrhe suraivanje radi zatite morskog okolia PARALELNI SUSTAV ISTRAIVANJA?Je li funkcionirao?Zato ne? Dugotrajnim se pregovorima uspjelo doi do kompromisnog tzv.paralelnog sustava istraivanja i iskoritavanja Zone koji je detaljno razraen i unesen u Konvenciju o pravu mora.Postignut je i sporazum o osnivanju me.organizacijeMeunarodne vlasti za morsko dno koja e nadzirati djelatnosti u Zoni u ime cijelog ovjeanstva preko svog organa-Poduzea. Drave,dravna poduzea,fizike i pravne osobe mogu podnjeti zahtjev za odreenu povrinu Zone koju su ve istraili a koja je dovoljno velika i vrijedna da omoguava dva rudarska radilita.Vlast odobrava podnositelju zahtjeva koji mora ispunjavati odreene financijske i tehnike uvjete iskoritavanje polovine te istraene povrine i o tome s njim zakljuuje ugovor.Drugu polovicu Vlast zadrava da bi je kasnije ona iskoritavala zajedno sa zemljama u

31

razvoju.Osnove obveze ugovaratelja su financijska davanja Vlasti i dunost prijenosa Poduzeu tehnologije upotrebljavane za iskoritavanje podmorskih minerala. Sjedinjene Drave izrazile protivljenje ovakvom sustavu istraivanja i iskoritavanja.Kako bi ih privolile da ipak prihvate Konvenciju,zemlje u razvoju pristale da se dravama i kompanijama koje su ve uloile odreena financijska sredstva zajami pravo nastavka istraivanja i pravo na iskoritavanje istraenih podruja kada Konvencija stupi na snagu. No razvijene zemljame vie nisu bile zainteresirane za poetak bilo kakvog istraivanja i iskoritavanja kao poetkom 60tih kada se mislilo da e me.trite trebati rude koje se nalaze u morskom dnu i da je iskoritavanje na morskom dnu jeftinije nego kopanje u rudnicima na kopnu. Zemlje u razvoju dugo su nastojale da se prikupi dovoljan broj ratifikacija kako bi Konvencija stupila na snagu.Odrebe Konvencije naime uspostavljaju reim Zone kojemu se ne smiju suprostavljati djelatnosti niti jedne drave pa ni drava koje nisu stranke Konvencije. Usvojen je Sporazum o primjeni XI.dijela Konvencije o pravu mora koji e biti tumaen i primjenjivan zajedno s pravilima o Zoni (s XI dijelom Konvencije) kao jedan jedinstveni dokument.Zato e svaki budui pristup Konvenciji obuhvaati i prihvat novog Sporazuma.Usvajanjem Sporazuma omogueno je da Konvencija o pravu mora stupi na snagu 1994. dvanaest godina nakon njena prihvaanja. B-23 MEUNARODNI PROKOPI -KANALI Drave su slobodne da na svojem podruju grade umjetne vodene putove pa i takve koji spajaju dva mora.Takve prokope izgradile su Grka (Korintski) i Njemaka (Kielski) i oni su potpadali pod iskljuivu vlast.To stanje danas vrijedi za Korintski prokop dok je status Kielskog prokopa dvojben. Stalni sud me.pravde izrekao je da je umjetni vodeni put koji spaja dva mora izjednaen sa prirodnim tjesnacima.Takvo miljenje ne moe se prihvatiti.Nema opeg pravila me.prava koje bi nametalo takvu dunost.Sloboda prolaska nekim prokopom temelji se na ugovornim obvezama kao i kod rijeka.Meutim nije iskljueno da e se razviti pravilo u navedeniom smislu. SUESKI PROKOP?ime je ureen?Kako je danas?to znai da je demilitariziran? Francusko poduzee izgradilo je prokop i dobilo je koncesiju na 99 godina a kasnije bi prokop zajedno s ureajima pripao Egiptu. Konvencija o slobodnoj upotrebi Sueskog kanala Carigrad 1888. internacionaliziran i neutraliziran otvoren je plovidbi u doba mira i u doba rata za trg i ratne brodove ratni brodovi ne smiju se zadravati u prokopu a u prilaznim lukama najvie 24h izmeu prolaska ratnih brodova dviju zaraenih strana mora proi najmanje 24 sata. demilitariziran-u vrijeme rata ne smiju se u prokopu i prilaznim lukama ukrcavati ete,streljivo ni ratni materijal U sporu koji su Franc,SAD i VB iznijele pred Vijee sigurnosti donesen je zakljuak kojim se ureuju naela o reimu prokopa: Sloboda plovidbe Potivanje egipatske suverenosti Odvajanje uprave od politike Utvrivanje taksa za plovidbu Odvajanje dijela prihoda za odravanje prokopa Egipat je 1957.dao izjavu u duhu tih naela: da e se pridravati odredbi Carigradske konvencije osigurati e neprekinutu mogunost slobodnog prolaska paziti e da prokop bude odravan i modreniziran takse e odravati na odreenoj razini ako bi dolo do neslaganja spor e se rijeiti arbitraom prije arbitrae spor e se iznijeti pred nadleni organ za prokop

32

Egipat je prijeio prolazak brodovima za koje se sumnjalo da prevoze robu u Izrael. Rezolucijom Vijea sigurnosti Egipat je pozvan da prestane od uplitanja u plovidbu.Egipat je nastavio prijeiti prolazak pozivajui se na svoja prava iz Carigradske konvencije i pravila ratnog prava. Dilema o slobodi prolaska trebala bi biti okonana Ugovorom o miru zakljuenim izmeu Egipta i Izraela na temelju kojeg svi brodovi to plove u Izrael uivaju pravo slobodnog prolaza. PANAMSKI PROKOP? Prema ugovoru iz 1903.SAD su stekle zauvijek pravo da upravljaju pojasom uz prokop u irini od 10 milja. Novo ureenja temelji se na dva ugovora izmeu Paname i Sjedinjenih Drava 1977.: Ugovor o panamskom prokopu Ugovor o trajnoj neutralizaciji i o upravljanju Panamskim prokopom Izriito je priznata suverenost Paname a SAD je zadrao pravo upravljanja do 1999. Za prolazak svi brodovi plaaju naknadu od ega do kraja stoljea Panama dobiva samo dio. Panama e jamiti neutralizaciju prokopa u vrijeme mira i rata. Prokop nee biti otvoren jedino za brodove drava s kojima bi SAD ili Panama bile u ratu. KIELSKI PROKOP?Kad je internacionaliziran?Je li danas internacionaliziran? Nakon to je puten u promet 1895. kanal je bio unutranji plovidbeni put. Prema Mirovnom ugovoru iz Versaillesa Njemaka je bila obvezna drati taj prokop otvorenim za brodove koji su s njom u miru.Ubirati je smjela samo pristojbe za odravanje plovnosti. Kad je Njemaka zaustavila brod Wimbledon koji je prevozio streljivo u Poljsku dolo je do parnice pred Stalnim me.sudom pravde presudio da je Njemaka obvezna proputati brodove ak i onda kad voze ratni materijal.Njemaka je svoje obveze jednostrano otkazala 1936. Plovidba stranih brodova Kielskim prokopom regulirana unutranjim propisima Njemake odvija se nesmetano.

Razlika tjesnaci/prokop?ta bi se primjenjivalo kad ne bi bilo nita ugovoreno? tjesnaci prirodni konvencija o pravu mora obiajno pravo A-18 ZRANI PROSTOR Pitanje zranog prostora postavilo se kad se ovjek mogao dii u zrak i kad se zrani prostor poeo upotrebljavati kao prometni put i za beine veze.Do tada je vrijedilo naelo da se dravna vlast protee usque ad coelum-nije moglo ni tetiti ni koristiti. PARIKA KONVENCIJA 1919.Konvencija o ureenju zrane plovidbe-prihvaeno naelo suverenosti. IKAKA KONVENCIJA 1944.Konvencija o me civilnom zrakoplovstvu kao i Parika priznaje punu suverenost za obavljanje me.prometa potrebno je odobrenje drave odnosno odgovarajui me.ugovor svakoj je dravi ostavljeno iskljuivo pravo zrane kabotae (prijevoz izmeu mjesta iste drave) drava moe odrediti koridore,zabranjene zone ima pravo zahtjevati slijetanje stranog zrakoplova u izvjesnim prilikama moe zabraniti preljetanje ali bez diskriminacije osnovana Me.organizacija za civilno zrakoplovstvo prokopi umjetni svaki svoj ugovor unutarnji propisi

33

ikaka konvencija dijeli zrakoplove na civilne na koje se Konvencija primjenjuje i dravne koji slue u vojne,carinske ili policijske svrhe (potrebno posebno odobrenje za slijetanje u drugu dravu). Zrakoplov je svaka naprava koja se moe odravati u atmosferi zahvaljujui zranom otporu razliitom od zranog potiska na Zemljinoj povrini-avion,helikopter,balon,cepelin,zrana jedrilica.Prema tome lebdjelica koja se kree uzdignuta na zranom jastuku nije zrakoplov i nije podvrgnuta tim pravilima. Avion je zrakoplov na motorni pogon koji je tei od zraka i koji se u letu odrava zahvaljujui aerodinaminom potisku. Koje su tehnike a koje komercijalne slobode? Kako bi se ublaila ikaka konvencija sklopljena su jo dva ugovora: Sporazum o tranzitu ili Sporazum o dvije slobode Sporazum o me.zranom prijevozu ili Sporazum o pet sloboda (ostao mrtvo slovo na papiru zbog malog broja stranaka otkazale ga i SAD koji je svoje interese uspio osigurati dvostranim ugovorima). pravo nekodljivog preleta bez slijetanja-tranzitna prava pravo slijetanja iz tehnikih razloga (nevreme,kvar,gorivo)-tranzitna prava pravo da se iskrcaju putnici,pota i teret za dravu pripadnosti zrakoplova-komercijalna prava pravo da se ukrcaju putnici,pota i teret za dravu pripadnosti zrakoplova-komercijalna prava pravo da se ukrcaju putnici pota i teret za bilo koju dravu koja nije drava pripadnosti zrakoplova

REIMI U ODNOSU NA MORSKE POJASEVE? Do sklapanja Konvencije o pravu mora na zrani prostor primjenjivana dva oprena reima: zrani prostor iznad kopnenog i morskog dijela dravnog podruja- suverenost prostor iznad otovrenog mora i polarnih podruja -reim slobode Bitne su promjene nastupile u reimu zranog prostora iznad tjesnaca i arhipelakih voda.Na temelju Konvencije i zrakoplovi kao i brodovi uivaju pravo tranzitnog odnosno arhipelakog prolaska (suverenost drave ograniena). TOKIJSKA KONVENCIJA? 1963. Konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim inima poinjenima u zrakoplovima -odnosi se na zrakoplove dok su u letu ili na podruju otvorenog mora. U naelu nadlena je drava u kojoj je zrakoplov registriran.Rjeenja su se pokazala nedostatna za teroristike ine (otmica,sabotaa). Otmicom tj.nasilnim preuzimanjem vlasti nad zrakoplovom i zadravanjem putnika kao talaca eljelo se uglavnom iznuditi npr.putanje na slobodu poinitelja politikih kd.Redovito poinitelji nisu bili kanjeni jer se zrakoplov sputao u zemlju gdje vlada simpatija za takve motive. Da bi se popunile praznine sklopljene su nakon Tokijske? 1. Konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova 2. Konvencija o suzbijanju protupravnih ina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva-Montreal 3. Konvencija o obiljeavanju plastinih eksploziva u svrhu otkrivanja-Montreal Ove konvencije smanjuju mogunost poinitelja da izbjegne kaznu jer obvezuje drave da primjenjuju naelo aut dedere aut punire. ZAGAIVANJE? Ope je pravilo me.prava da drava ne smije na svojem podruju vriti ili dopustiti vrenje ina koji znae povredu prava druge drave (Trail Smeler spor x SAD i Kanade) Konvencija o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa Okvirna konvencija o promjeni klime B-24 SVEMIR

34

Doseg dr vlasti ogranien na prostor gdje lete zrakoplovi- prilikom preleta umjetnih satelita nijedna drava nije prosvjedovala. Prihvaen je tzv.funkcionalni pristup -za sada zadovoljavajue jer je lako razlikovati svemirske aktivnosti od onih u zranom prostoru.Pojavili su se prijedlozi kojima kao osnova slui visina najnie mogue orbitalne putanje umjetnih satelita-100km iznad zemljine povrine. Geostacionarna orbita nalazi se iznad ekvadora na 36.ooo km iznad zemlje i ako se njom umjetni satelit kree u istom smjeru i istom brzinom kao to se zemlja okree on prividno miruje. ODBOR ZA MIROLJUBIVU UPOTREBU SVEMIRA dva pododbora-tehniki + pravni izradio dokumente koji su prihvaeni u Opoj skuptini: 1.Ugovor o naelima koja ureuju aktivnosti drava na istraivanju i upotrebi svemira,ukljuujui Mjesec i druga nebeska tijela 1967. ili Ugovor o svemiru-temeljni akt a ostali ga nadopunjuju: Zabranjuju se vojne aktivnosti na nebeskim tijelima a u ostalom dijelu svemira vojni pokusi,izuzev nuklearnih koji su doputeni za miroljubive svrhe-demilitarizacija nebeskih tijela a samo djelomina ostalog dijela svemira Astronauti podpadaju pod jurisdikciju drave iji je objekt-poslanici ovjeanstva u svemiru 2.Sporazum o spaavanju astornauta i vraanju objekata lansiranih u svemir 1968. Svemirski objekti su sve naprave u svemiru-umjetni satelit,svemirski brod,svemirska stanica,svemirska letjelica sa posadom ili bez. Imaju pripadnost drave u kojoj su upisani u registar. 3.Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir 1975. Nisu dani nikakvi rokovi a to se tie podataka treba naznaniti samo osnovnu namjenu i putanju pa nije ni udo da ni jedan objekt nema vojnu namjenu. 4.Konvencija o me.odgovornosti za tetu koju prouzroe svemirski objekti 1972. Registar koristan jer slui pri idetifikaciji svemirskog objekta koji bi prouzroio tetu.Odgovorna je drava koja lansira ili omoguuje lansiranje.Za tetu prouzroenu na Zemlji ili na zrakoplovu u letu odgovara se po naelu objektivne odgovornosti a za tetu poinjenu u svemiru na temelju krivnje drave ili osoba za koje ona odgovara.Ako spor nije mogue rjeiti pregovorima predviena je posebna komisija ije su odluke obvezatne. 5.Sporazum koji ureuje aktivnosti drava na Mjesecu i drugim nebeskim tjelima 1979. Nagovjetava bitne promjene u reimu-Mjesec i druga nebeska tijela,orbite oko njih i njihova prirodna bogatstva proglaena su opim dobrom ovjeanstva (do sada res communis omnium).No sam Sporazum odgaa uspostavu takvog poretka. U novije doba mogu se uoiti dvije osnovne znaajke svemirskih aktivnosti: komercijalizacija sve vea uloga privatnog sektora A-19 ORIGINARNO (IZVORNO) STJECANJE PODRUJA originarno -znai da podruje u asu stjecanja nije bilo ni pod ijom drugom suverenou derivatno-stjecanje podruja koje je u asu stjecanja pripadalo drugoj dravi

Zbog ega je vano je li stjecanje originarno ili derivatno? Pravno znaenje:kod derivatnog stjecanja stjecateljica prima novo podruje onako kako je bilo u dotadanjeg draoca sa svim eventualnim ogranienjima-nemo plus transfere potest quam ipse habet. PRIRODNA AKCESIJA nema veeg znaenja: aluvija (nanos uz obale rijeke koja ini granicu) stvaranje otoka kao posljedica vulkanskih erupcija UMJETNA AKCESIJA npr.nasipavanje podruje se stjee okupacijom. to ako otok izroni u teritorijalnom moru/epikontinentalnom pojasu/otvorenom moru? teritorijalno more-pripada dravi epikontin pojas-neki smatraju da pripada dravi jer se suverena prava iskoritavanja pretvaraju u suverenost

35

otvoreno more- mogao bi se smatrati predmetom stjecanja okupacijom. OKUPACIJA? Trajno zaposjedanje niijeg podruja s namjerom da se stekne. Premda je danas sav dostupan prostor zaposjednut (izuzimajui prostore na kojima je uspostava dravne suverenosti izrijekom zabranjena-otvoreno more,svemir) nastoji se primjeniti na otoke u otvorenom moru. UVJETI ZA PRAVOVALJANOST OKUPACIJE? U sporu oko otoka Palmas -arbitrani sudac izrekao da otkrie nije dovoljno za stjecanje; samo daje prednost. 1.Terra nullius Mogue je da je podruje bilo pod vlau neke drave pa je kasnije naputeno (derelikcija) pa moe doi i do spora je li se naputanje zaista i zbilo.U povijesti nije smetala ni domorodaka vlast. 2.Efektivnost Potrebno je da je podruje zaposjednuto na vidljiv i djelotvoran nain (da drava na njemu stalno vri vlast) U slabo naseljenim krajevima dovoljno je da budu zaposjednute pojedine toke a kod otoja da je zaposjednut jedan otok. U naelu se efektivnost zahtjeva na samo za as stjecanja nego i poslije jer bi se prestanak efektivnosti moglo smatrati naputanjem (derelikcijom).Naravno stupanj efektivnosti ovisi o prilikama.Tako se u arbitrai o otoku Clippertonu kae da se na nenastanjenim otocima iznimno ne trai vrenje vlasti nego samo jednokratno simbolino zaposjedanje. TEORIJE Teorija geografskoj jedinstva ili susjedstva i teorija zalea- drava bi mogla pukim oitovanjem bez efektivnog zaposjedanja stei krajeve koji su sa zaposjednutim krajem u prirodnoj vezi Teorija sektora -drave koje lee uz polarna podruja htjele podjeliti ta podruja osobito Arktik.Svakoj bi dravi pripao dio omeen meridijanima. ANTARTIK Ovdje su za razliku od Artika i najblie zemlje znatno udaljene pa teorija sektora nije primjenjiva a takoer ovdje se radi o kontinentu a Artik su otoci. Neke drave postavile su svoje zahtjevekao titulus prisvajanja posluila im je: teorija sektora historijska prava i naelo uti possidetis geografsko jedinstvo odnosno susjedstvo (Argentina i ile) istraivanje (Francuska,Norveka) otkrie (Australija,Novi Zeland) okupacija 1959. Konferencija o Antartiku Washington potpisan Ugovor o Antartiku.Postavljena su osnovna naela: upotreba Antartika iskljuivo u miroljubive svrhe uz mogunost koritenja i vojnog osoblja sloboda znanstvenog istraivanja ouvanje okolia,zabrana odlaganja nuklearnog otpada odreuje da zahtjevi miruju temelj Anartikog sustava 3.Notifikacija Opi akt Kongo-konferencije odreuje da svaka drava koja na obalama Afrike zaposjedne neko podruje nad kojim do tada nije imala vlast mora to notificirati ostalim potpisnicama kako bi one mogle iznijeti svoje eventualne prigovore. Iako se radi o normi partikularnog me. prava veina smatra da je rije o opeprimjenjivom pravilu. A-20 DERIVATNO (IZVEDENO) STJECANJE PODRUJA to je ustup ili cesija? To je stjecanje na temelju me.ugovora dvostranog (cendent x cesionar) ili mnogostranog (mirovni ugovori). Vrste cesije?

36

kao posljedica rata dobrovoljna iznuena (nitav je svaki ugovor sklopljen kao posljedica sile) bez protuinidbe ili uz protuinidbu Ladislav napuljski prodao Dalmaciju Mleanima za 100 tisua dukata Rusija Aljasku zamjena podruja zbog gospodarskih ili prometnih potreba posredovanjem tree drave Austrija ustupila Lombardiju Francuskoj koja ju je odmah prenjela Sardiniji)

Koji je as pravnog uinka i zato je to vano? Vano pri utvrivanju odgovornosti prema dravljanima treih drava. neki smatraju da nije dovoljan ugovor nego je potrebno da se ustupljeno podruje efektivno preuzme po drugima cesija je izvrena u asu stupanja ugovora na snagu (STT) rjeenje ipak ovisi o odredbama u ugovoru te o okolnostima u kojima ga treba primjeniti. STJECANJE SILOM ORUJA?Debelacija i zato je sporna? Ako se osvojenje odnosilo samo na dio podruja (drava i dalje postoji) redovito je dolazilo do formalnog priznanja stjecanja sporazumom (x pobijeenoga i pobjednika ili x zaraenih snaga koje su eljele dovriti rat -na taj se nain ovo stjecanje svodilo nas oblik cesije. Ako se dotadanji dralac potpuno uniti- nema mogunosti stjecanja ugovorm.To je stjecanje podjarmljenjem (debelacija): pretpostavka je prestanak svake oruane borbe. I Me sud u Nunbergu odbacio je tzv.doktrinu okupacije dok god postoji ma kakva vojska koja pokuava okupirane krajeve vratiti (zato su aneksije pojedinih krajeva Jugoslavije od strane Italije i Njemake bile suprotne pravilima me prava). Neki smatraju da debelacija nije uope ni bila nain stjecanja nego da do njega dolazi aneksijom podruja koje je postalo niije. ZABRANA STJECANJA SILOM ORUJA? Pakt Lige naroda. Akt Chapultepec konstantira da su zabrana svakog osvajanja i nepriznavanje nasilnih stjecanja uli meu naela me.prava amerikih drava. Povelja UNa izrijekom titi teritorijalnu cjelovitost i politiku nezavisnost svake drave ne samo lanice DOSJELOST ili PRESKRIPCIJA? Statut Me.suda:dosjelost se temelji na jednom od opih naela prava to su ih priznavali civilizirani narodi. Tekoa je u tome to se nije izgradilo pravilo o tome koliko vremena treba protei pa se to pitanje rjeava od sluaja do sluaja. ne trai se dobra vjera posjednika uz miran i nesmetan posjed potraban je i animus- namjerim da ga trajno zadri kao svoje. U sluaju derivatnog stjecanja koji institut se javlja? Sukcesija. A-21 SUKCESIJA DRAVA Svaka sukcesija je u specifina pa se nije moglo razviti obiajno pravo-ureuje se ugovorima. Beka konvencija o sukcesiji drava glede me.ugovora 1978. Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine,arhiva i dugova 1983. to je sukcesija? Ulaenje neke drave u pravne odnose druge drave koje je posljedica osnivanja ili proirenja vlasti te drave na podruju koje je do tada pripadalo drugoj dravi i preuzimanje njenih prava i obveza. Beka konvencija:zamjena jedne drave drugom to se tie odgovornosti za me.odnose. Osnovne kategorije,mogunosti? a. oba subjekta ve su otprije postojala i dalje postoje b. dralac ne propada kao subjekt ali se na dijelu njegova podruja stvorio novi npr.Sjedinjene Drave,Kanada

37

c. dralac propada a njegovo podruje stjee jedna ili vie drava koje su otprije postojale npr. Njemaka koja je dobrovoljno pristupila Zapadnoj Njemakoj te prestala postojati kao me subjekt d. raspadom vienacionalnih saveznih drava-SFRJ nastanaju nove- s podruja se povlai vlast jedne drave (ili ta drava nestaje) a druga drava zasniva svoju vlast Koje su dve doktrine glede sukcesije i jesu li prihvaene? Postoje dva razliita rjeenja-obadva neprihvatljiva: sljednica ne treba priznati ikoje obveze prednice-doktrina tabulae rasae suprotno rjeenje je opa apsolutna sukcesija s teitem na kontinuitetu etiri opa pravila? 1. sama promjena dravne vlasti makar i protuustavna (revolucionarna) ne dovodi do sukcesije 2. nema mjesta sukcesiji u sluaju ratne okupacije 3. sljednica preuzima podruje kakvo je bilo i s ogranienjima 4. ako nije drugaije ugovoreno vrijede me.ugovori sljednice a ne prednice PODRUJE? Drava stjee podruje onako kako ga je posjedovao bivi dralac s dotadanjim granicama,pravima i obvezama. OSOBE? Kada nova drava protee vlast pod nju potpadaju svi ljudi na tom podruju (dravljani ili stranci). Nova drava moe svojim zakonima odrediti koje e od tih osoba smatrati svojim dravljanima. Ako drava prednica i dalje postoji tada pitanje takvih osoba treba urediti me.ugovorom.Nema opeg pravila prema kojem bi nova drava morala preuzeti sve dotadanje dravljane.Tree drave meutim nisu dune dopustiti prebacivanje preko granica osoba koje bi na taj nain ostale bez dravljanstva. Konvencija o izbjegavanju bezdravljanstva. Opcija je izbor x dva dravljanstva koji se provodi oitovanjem.Pretpostavka je da i nadalje postoji drava koja je to podruje izgubila. Zatita manjina ugovara se radi zatite osoba koje imaju drukiju narodnost,vjeru ili materinji jezik od veinskog stanovnitva drave.Njima se daje mogunost izbora dravljanstva i drave u kojoj e ivjeti. UGOVORI? Sljednicu automatski ne veu ugovori prednice (osim radiciranih) a ugovori sljednice proteu se i na steeno podruje,temelji se na naelu da ugovor vee samo ugovorne strane. Meutim u praksi drave nastavljaju primjenu ugovora prednice - da se izbjegne vakuum i to potpunije ukljui u me zajednicu. Radicirani ugovori? Oni koji su povezani sa samim podrujem -odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu, slunosti (osim uspostava vojnih baza). Novonastala nezavisna drava u kontekstu sukcesije? Drave u odnosu ovisnosti posebno kolonije u procesu dekolonizacije- nije duna zadrati ugovor.Meutim nova drava nije mogla zapoeti ivot u potpuno izvanugovornom stanju obino notifikacijom o sukcesiji odabiru ugovore koje e i dalje smatrati valjanima. Dvostrani i mnogostrani ugovor razlika? Dvostrani ugovor ostaje na snazi samo ako se sljednica i druga stranka o tome izrijekom sporazumiju ili ako na temelju njihova ponaanja treba smatrati da su se tako sporazumjele. Praksa je glede mnogostranih ugovora mnogo jednostavnija za sljednice-pruena im je mogunost da jednostranim oitovanjem volje u obliku piosmene notifikacije depozitaru postanu stranke takvoga ugovora. to se tie dana od kojega se sljednica smatra strankom ugovora to je dan sukcesije a ne dan notifikacije notifikacija ima retroaktivni uinak. DRAVNA IMOVINA,ARHIVI I DUGOVI? DRAVNA IMOVINA znai svu imovinu,prava i interese koji su na dan sukcesije pripadali prednici na temelju njezina unutranjeg prava.

38

U sluajevima raspada drave ili odvajanja dijelova nepokretna imovina i pokretna koja je vezana za djelovanje glede dotinog podruja trebala prijei sljednici a ostala se treba dijeliti u pravinim razmjerima. Za razliku od ujedinjenja gdje je rjeenje jednostavnije zato to sva dravna imovina prednica prelazi na sljednicu, za sluaj novonastalih nezavisnih drava Beka konvencija unosi dodatne elemente: pokretna imovina i nepokretna izvan podruja prelazi na sljednicu razmjerno doprinosu sporazumi izmeu prednice i novonastale nezavisne drave ne smiju povrijediti naelo suverenosti svakog naroda nad svojim bogatstvima DRAVNI ARHIVI znae sve dokumente to ih je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih funkcija a koji su na dan sukcesije pripadali prednici na temelju njezina unutranjeg prava i koje je ona sauvala. Prednicu je duna poduzete mjere radi ouvanja a sporazumi izmeu prednice i sljednice ne smiju povrijediti pravo naroda na informiranje o svojoj povijesti i na svoju kulturnu batinu. DRAVNI DUG znai svaku financijsku transakcijsku obvezu drave prednice koja u skladu s me.pravom nastane prema drugoj dravi,me.organizaciji ili drugom subjektu me.prava Nedvojbeno je da bi dug trebao prijei na sljednicu u pravinim razmjerima.to se tie novonastalih nezavisnih drava to ne smije ugroziti temeljnu ekonomsku ravnoteu takve drave. MEUNARODNE ORGANIZACIJE U sluaju ujedinjenja pitanje sukcesije lanstva u me.organizacijama zapravo i ne postavlja problem je kod raspada drave- prednica nestaje kao subjekt me.prava pa se ni svojstvo lana ne stjee na temelju sukcesije no moe biti i drugaije-primjer MMF i Svjetska banka-problem sukcesije lanstva svodi se u biti na sukcesiju potraivanja ili dugova-primjenjeno i u sluaju SFRJ odnosno ulanjenja HR. Sukcesija s obzirom na deliktne obveze i steena prava fizikih i pravnih osoba? Nema sukcesije s obzirom na deliktne obveze nestale drave -strogo osobne naravi tako da s njom i nestaju. Pitanje steenih prava fizikih i pravnih osoba (mirovina, koncesije) ako nije utanaeno me.ugovorom odgovora nema. REPUBLIKA HRVATSKA? Danom sukcesije smatra se 8.listopada zbog tromjesenog roka o suspenziji primjene odreen brijunskom deklaracijom. B-25 MEUDRAVNE SLUNOSTI to su slunosti? Odnosi gdje jedna drava ima prema drugoj neko pravo koje je lokalizirano na odreenom dijelu te druge drave. pozitivne nameu obvezanoj dravi dunost da neto trpi (servitus in patiendo-pati) negativnenameu joj dunost da neto proputa (servitus in non faciendo-non facere- -dobava vode). Glavna znaajke? djeluje erga omnes ne moe prenjeti na drugu dravu prelazi na treu dravu kad stjee podruje gdje postoji slunost i kod privremenog zaposjednua (zakup, okupacija) Vojne slunosti? demilitiziranjeotok Palagrua zabrana utvrivanja postaje za opskrbu gorivom pomorske i zrane baze pravo prolaska za vojsku prostor za vjebanje bombardiranja Gospodarske slunosti? iskoritavanje prirodnih bogatstava-ribolov,vaenje ugljena i ruda,sjea drvea,paa uklapanje podruja u gospodarsko podruje druge drave-carinska zona prometne slunosti-eljeznike veze,pristup moru ili luci,upotreba luka,naftovod,plovidba rijekom

39

Posebne slunosti? prilaz trgu Sv.Petra pristup posjetiteljima do umjetnina u Vatikanu zabrana gradnje viih graevina u okolici Vatikanskog grada POSTANAK I PRESTANAK SLUNOSTI? me ugovorom istekom vremena konsolidacijom (ovlateni i obvezani subjekti nau se pod istim suverenitetom) nestankom interesa ovlatene drave obiajem jednostranom izjavom obvezane drave B-26 DRAVLJANI I STRANCI Drava moe djelovati samo u granicama prostorne nadlenosti.Ali drave nastoje zahvatiti i ljude izvan njihova podruja ako za njih imaju neki odreeni interes osobna nadlenost-nadovezuje se na dvije okolnosti: na vezu pripadnosti odreenoj dravi-dravljanstvo na injenicu da neka osoba boravi na podruju izvjesne drave tienici? Osobe koje su pod zatitom neke drave a nisu njeni dravljani-drava preuzima zatitu dravljana druge drave u treoj dravi na temelju zamolbe ili ugovora- protektorat,drava nema diplomatskog zastupstva ili izbije rat. Personalno vrhovnitvo? Ukupnost vlasti to ih neka drava vri nad svojim dravljanima.Ta se vlast protee i na dravljane koji borave u inozemstvu.Dravljanstvo je ureeno zakonodavstvom svake pojedine drave. Dravljanin? Onaj tko je po zakonima neke drave stekao njezino dravljanstvo a nije ga po tim zakonima kasnije izgubio. Sluajevi bezdravljanstva i dvostrukog dravljanstva nastaju zato to se zakoni pojedinih drava ne temelje na istim naelima o stjecanju i gubitku dravljanstva: Osoba bez dravljanstva (apatrid)? Ona koju ne priznaje nijedna drava po svojim zakonima- rodi se u takvim okolnostima da ne stekne ni po jednom zakonu dravljanstvo ili izgubi svoje dravljanstvo a ne stekne drugo. Osoba bez dravljanstva moe smatrati kao prednost da nije nigdje obvezana na vojnu vjebu ali neprilike su znatno vee-kretanje svijetom je oteano,nema diplomatske zatite,prijeti joj opasnost da bude izgnana. Dvojno dravljanstvo (bipartridija) i viestruko dravljanstvo (polipatridija)? Stanje osobe koju dvije ili vie drava po svojim zakonima smatraju svojim dravljanom-nastaje kad neka osoba roenjem stekne vie dravljanstava (npr.rodi se u dravi koja primjenjuje naelo jus soli a od roditelja iz drave koja mu priznaje dravljanstvo jure sanguinis) ili kad stekne novo dravljanstvo a da nije izgubila dotadnje. RJEAVANJE U RH? Zakon o hrvatskom dravljanstvu iako se temelji na naelu ius sanguinis u namjeri da izbjegne sluajeve bezdravljanstva propisuje da hrvatsko dravljanstvo stjee dijete koje je roeno na podruju RH ako su mu oba roditelja nepoznata ili nepoznatog dravljanstva ili bez dravljanstva. Izbjegavanju dvostrukog dravljanstva slue pravila po kojima se iz hrvatskog dravljanstva mogu otpustiti ili se dravljanstva mogu odrei osobe koje imaju strano dravljanstvo. RJEAVANJE PO OPEM ME PRAVU? Svaka od dviju drava moe takvu osobu smatrati svojim dravljaninom ako je neka osoba dravljanin drava A i B,drava A moe odbiti intervenciju drave B u korist te osobe a isto tako moe primorati tu osobu na vojnu dunost premda ju je ona ve odsluila u dravi B.

40

RJEAVANJE U UN? Konvencija o smanjenju sluajeva bezdravljanstva 1975.Drava stranka Konvencije obvezuje se priznati dravljanstvo osobe koja bi inae ostala bez dravljanstva ako je ta osoba roena na njezinu podruju ili ako je roena u inozemstvu a otac i majka dravljani su te drave (drava moe postaviti odreene uvjete npr.prijava u odreenom vremenu) STRANCI? Osobe koje nisu u dravljanskoj vezi sa zemljom u kojoj se trajno ili privremeno nalaze - podvrgnuti su vlasti drave u kojoj borave na temelju naela teritorijalnosti ali drava kojoj on pripada ima pravo da ga titi. IZRUENJE? Od vremena Grotiusa traje rasprava postoji li obveza izruenja ili izvoenja pred vlastite sudove (naelo aut judicare aut dedere) ako nema ugovora izmeu tih drava. Nacrt Kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti ovjeanstva Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih,neovjenih ili poniavajuih postupaka ili kazni Model ugovora o izruenju-dravama se nudi detaljan ali fleksibilan model - npr. u pogledu izuzetaka od dunosti izruenja ponuena su alternativna rjeenja ili odstupanja na koja se drave mogu odluiti. Europska konvencija o izruenju -ne postoji obveza izruenja ako zamoljena drava ima ozbiljnog razloga misliti da se izruenje zahtjeva zbog obinog kd ali s ciljem da bi se izruenoga moglo kazniti zbog vjerskih,rasnih,politikih razloga. AZIL? Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi osim kad se mora izvriti odluka u skladu s me ugovorom ili zakonom. Deklaracija o pravima ovjeka osoba koje nisu dravljani zemlje u kojoj ive Funkcionalna zatita? Drava ne moe intervenirati da zatiti svog podanika prije nego to se on posluio redovitim pravnim sredstvima u dravi boravka.Najnoviji razvoj doveo je do funkcionalne zatite-me.organizacije imaju pravo nastupati radi zatite svojih predstavnika i funkcionara- potvreno u savjetodavnom miljenju Me.suda (UN traio naknadu za svoje slubenike koji su poginuli u Palestini). A-22 MEUNARODNA ZATITA OVJEKA-OPI PREGLED ROBOVI Beki kongres 1815. Konvencija o ropstvu Liga naroda-odreuje da prisilan rad ne smije dovesti do odnosa slinih ropstvu. Dopunska konvencija o suzbijanju ropstva UN IZBJEGLICE Poslije Prvog svjetskog rata uvedena tzv.Nansenova putovnica koja im daje odreena socijalna,graanska i kulturna prava. Definicija izbjeglice?Dodatni dokument? Konvencija o pravnom poloaju izbjeglica kojoj je svrha da se svim politikim izbjeglicama zajame neka temeljna prava i zatita. Kako se Konvencija odnosila samo na izbjeglice koji su to postali prije 1951. potpisan je Protokol koji mijenja definiciju izbjeglice pa obuhvaa i rtve kasnijih pa i buduih dogaaja. Izbjeglica je svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje iji je dravljanin,zbog opravdanog straha od progona zbog rase,vjeroispovjedi,dravljanstva,pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi ili zbog politikog miljenja,i nemogue joj je da se koristi ili se zbog straha ne eli koristiti zatitom te zemlje. Konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva Izruenje izbjeglica? naelo non-refoulement-izbjeglica se ne smije protjerati ni u koju zemlju u kojoj bi njegov ivot ili sloboda mogli biti ugroeni.Te zabrane ne vrijede za izbjeglicu koji je pravomono osuen za teko kd.

41

Izbjeglice kojima je doputen boravak u jednoj dravi imaju pravo izbora mjesta boravita i slobode kretanja na podruju te drave pod istim uvjetima kao i stranci. Tako nadzire zatitu izbjeglica? Za me.zatitu izbjeglica (osim onih iz Palestine) danas se brine Visoki povjerenik UNa za izbjeglice -prua izbjeglicama i materijalnu pomo prikupljenu dobrovoljnim prilozima. B-27 MEUNARODNA ZATITA OVJEKA U OKVIRU UNa Zatita pojedinca na me.razini zasnovana je u Povelji: zatitu ovjeka spominje u uvodu i u ciljevima UNa stavlja u nadlenost Ope skuptine ovlauje Ekonomsko i socijalno vijee da daje preporuke Da bi se te odredbe provele: Ekonomsko i socijalno vijee osnovalo je Komisiju za prava ovjeka da izradi propise.Za neka podpitanja osnovana je Potkomisija za unaprijeenje i zatitu prava ovjeka. 2006.Opa skuptina je umjesto Komisije za prava ovjeka utemeljila Vijee za prava ovjeka-to Vijee vie nije pomoni organ Ekon i soc vijea nego same Ope skuptine.Umjesto Potkomisije osnovan je Savjetodavni odbor. Uveden je i Visoki komesar za prava ovjeka-sredinji organ koji e djelovati u zatiti prava ovjeka neovisno o ugovorima.Najbitnija zadaa mu je da meu dravama uspostavi dijalog. OPA DEKLARACIJA O PRVIMA OVJEKA 1948. naela: jednakost obzira na rasu,spol,jezik,vjeru,politiko miljenje pravo na pravino i javno suenje pravo na pristup javnim informacijama pravo na rad i izbor zaposlenja pravo na besplatno kolovanje Nakon usvajanja pristupilo se izradi me.ugovora koji bi ope odredbe pretvorio u obvezatne dunosti. Razlika izmeu ta dva pakta? Obveze Pakta o gra.i pol.pravima bezuvjetne su i neograniene Pakt o ekon,soc i kul pravima obvezuje stranke da porade do najvie mogunosti ME.PAKT O EKONOMSKIM,SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA 1966. ME.PAKT O GRAANSKIM I POLITIKIM PRAVIMA Drave stranke mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze jedino u doba izvanredne opasnosti koja ugroava opstanak nacije i ije postojanje je slubeno proglaeno.Te mjere moraju biti razmjerne potrebi i ne smiju biti diskriminirajue.Ne smije se odstupiti ni u takvim situacijama: Pravo na ivot Zabrana muenja,okrutnog,neovjenog i poniavajueg postupanja Zabrana ropstva Naelo nullum crimen sine lege Drava koja poduzme mjere ove mjere mora odmah preko gl.tajnika obavijestiti ostale stranke Pakta o odredbama koje su ukinute i o razlozima.Na isti nain ih mora obavijestiti o danu kada su opozvane ODBOR ZA PRAVA OVJEKA -18 strunjaka.Prvi izvjetaj alje se u roku 2g a sljedee svakih 5g.Ako utvrdi da drava ne izvrava neke od obveza Odbor e joj dati preporuke. O rezultatima razmatranja izvjetaja Odbor u svom godinjem izvjetaju obavjetava Gospodarsko i socijalno vijee. Odbor takoer razmatra i rjeava priopenja kojima neka drava stranka upozorava na neprovoenje odredaba Pakta od druge drave.Ta nadlenost Odbora vrijedi samo prema onim dravama koje se je priznale posebnom izjavom a mogu je i opozvati.Primljeno priopenje dostavlja odbor drugoj dravi i stavlja tim dravama svoje usluge da bi se dolo do prijateljskog rjeenja.Odbor zakljuuje svoj rad izvjetajem. I.FAKULTATIVNI PROTOKOL-predvia i mogunost pritube pojedinca zbog krenja pakta od neke drave stranke.Odbor e razmatrati samo priopenja osoba koje su iscrpile sva raspoloiva unutranja pravna

42

sredstva.Pripustivo saopenje se dostavlja dravi za koju se tvrdi da je povrijedila neku odredbu Pakta i od nje se trai da u roku od 6mj podnese pismeno objanjenje. II.FAKULTATIVNI PROTOKOL-1989. cilj ukidanje smrtne kazne. Koje su sve konvencije protiv diskriminacije? KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA RASNE DISKRIMINACIJE 1965. Odbor za ukidanje rasne diskriminacije sastavljen od 18 strunjaka tako da budu zastupljeni razni oblici civilizacije i glavni pravni sustavi.Svaka drava stranka u roku 1g Odboru podnosi svoj prvi izvjetaj o svom zakonodavstvu,sudskoj i upravnoj praksi i svim drugim mjerama za ukidanje diskriminacije a potom svake 4g. Od 1993.na prijedlog delegacije RH Odbor je uveo i novinu -moe posjetiti dravu za koju je bio izvjestitelj. Stranke Konvencije mogu posebnom izjavom priznati nadlenost Odbora da razmatra priopenja osoba takvu izjavu dala je 21 drava a podenseno je samo jedno priopenje. KONVENCIJA O UKLANJANJU I KANJAVANJU ZLOINA APARTHEIDA 1973. KONVENCIJA O DISKRIMINACIJI U ZAPOSLENJU I ZVANJIMA 1960. Meunarodna organizacija rada KONVENCIJA O BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE NA POLJU NASTAVE (UNESCO) KONVENCIJA O ZATITI PRAVA SVIH MIGRACIJSKIH RADNIKA I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI 1990. ENEVSKA KONVENCIJA O ZATITI GRAANSKIH OSOBA ZA VRIJEME RATA 1949. KONVENCIJA PROTIV MUENJA I DRUGIH OKRUTNIH,NEOVJENIH ILI PONIAVAJUIH POSTUPAKA ILI KAZNI 1984. Muenje je svako nanoenje teke fizike ili duevna patnje koje poini slubena osoba u izvravanju svoje funkcije.Cilj takvog muenja je dobivanje informacija,priznanja,zastraivanje ili bilo koji oblik diskriminacije.Muenje je zabranjeno i u bilo kakvim izvanrednim okolnostima,stanju rata ili javne opasnosti.Muenje ne opravdava ni naredba pretpostavljenog.Drave stranke su obvezne poduzeti djelotvorne zakonodavne,upravne i sudske mjere.Osnovan Odbor protiv muenja.Drave su dune podnositi izvjetaje. A-22 MEUNARODNA ZATITA OVJEKA U OKVIRU EUROPSKIH REGIONALNIH ORGANIZACIJA EUROPSKA KONVENCIJA O ZATITI PRAVA OVJEKA I TEMELJNIH SLOBODA 1950. RIM + 11 dodatnih protokola Konvencija otvorena samo lanicama Vijea Europe a pristupanje Konvenciji uvjet za prijam u lanstvo Vijea. pravo na ivot sloboda od muenja i neovjenih i poniavajuih postupaka i kazni nullum crimen sine lege nullum poena sine lege ne bis ne idem pravo da se ne bude dva puta suen ili kanjen zatita vlasnitva pravo na odgoj sloboda od zatvaranja od dugova ukidanje smrtne kazne pravo priziva na sudsku odluku Konvencija doputa ogranienja zajamenih prava i sloboda koja su nuna radi: mira i sigurnosti gospodarskih interesa zemlje zatite zdravlja i morala Ogranienja moraju biti odreena zakonom.U sluaju rata ili druge opasnosti koja ugroava ivote drave mogu poduzeti najnunije mjere i o njima obavjestiti glavnog tajnika Vijea Europe.Ni u takvim situacijama ne smije se odstupati od odredbi: pravo na ivot zabrana muenja smrtna kazna zabrana ropstva

43

11.protokol? Zbog preoptereenosti Europske komisije za prava ovjeka odlueno je da ona prestane postojati a Odbor ministara nee vie odluivati o albama.Sve e ovlasti nadzora preuzeti Europski sud za prava ovjeka + njemu e se neposredno moi obraati kako drave tako i pojedinci,nevladine organizacije i skupine pojedinaca. Europski sud prihvaa razmatranje samo onih zahtjeva glede kojih su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva i to u roku od 6mj od konane odluke dravnih organa Sud odluuje u odborima od 3 suca,vijeima od 7 sudaca ili u velikom vijeu od 17 sudaca.Nakon to odlui da je zahtjev doputen on e pomoi strankama da postignu prijateljsko rjeenje a ako ne uspiju o predmetu presuuje sudsko vijee.Presuda je konana i obvezuje dravu na ukidanje presude ili preinaku propisa. Nema mogunosti albe ali stranke mogu zahtjevati tumaenje presude u roku 1g (sud moe odbiti). Revizija presude moe se zatraiti od suda samo na temelju otkria neke nove injenice koja bi odluujue djelovala na ishod-u roku 6mj nakon saznanja za injenicu. Osim rjeavanja sporova Europski sud ima i nadlenost davanja savjetodavnih miljenja o tumaenju Konvencije na zahtjev Odbora ministara Vijea Europe. KESS One se za razliku od Vijea Europe ne temelje na ugovornim obvezama drava i obuhvaa sve europske drave za razliku od Vijea pa je u tome posebna vanost. Ve u Zavrnom aktu Konferencije u Helsinkiju 1975.drave sudionice izrazile su spremnost da potuju prava i temeljne slobode ovjeka te su usvojile detaljne odredbe o buduoj suradnji na polju kulture i odgoja. Konferencija o ljudskoj dimenziji u Moskvi 1990.-sredinje struno tijelo OESSa za ljudsku dimenziju je Ured za demokratske institucije i prava ovjeka sa sjeditem u Varavi. ENE Ekonomsko i socijalno vijee osnovalo je Komisiju za pravni poloaj ena.Komisija je izradila nacrte nekoliko konvencija: Konvencija o politikim pravima ena 1952.- jednako pravo glasa i kandidiranja u sve slube. Konvencija o dravljanstvu udate ene 1957.-ugovornice se obvezuju da e u zakonodavstvu odrediti da ni udaja ni rastava braka ne povlai promjenu dravljanstva ene. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije prema enama osnovan je Odbor za ukidanje diskriminacije prema enama.Stranke podnose izvjeatje svake 4g o mjerama to su poduzele.Odor svake godine izvjetava Opu skuptinu a moe davati prijedloge i preporuke ali nije ovlaten primati pritube o krenju Konvencije ali se priprema protokol koji e mu dati i tu ovlast. DJECA Konvencija o pravima djeteta.Djetetom se smatra svaka ljudska osoba ispod 18g osim ako se po pravu koje se primjenjuje punoljetnost stjee ranije. 2000.dva protokola: Fakultativni protokol glede ukljuivanja djece u oruane sukobe Fakultativni protokol o prodaji djece,prostituciji i djeijoj pornografiji Radi nadzora nad izvravanjem Konvencije osnovan je Odbor za prava djeteta.Stranke moraju prvi izvjetaj podnjeti u roku 2g a zatim svakih 5g. Planovi za budue ureenje? 20g nakon usvajanja Ope deklaracije o pravima ovjeka usvojena je Teheranska proklamacija. 25g nakon Teherana usvojena je Beka deklaracija i program akcije Opa skuptina osnovala je novi sredinji organ za zatitu prava ovjeka-Visokog komesara za prava ovjeka.Njegova glavna zadaa je da u stalnom dijalogu s vladama-diplomatskim sredstvima djeluje u prilog potivanja prava ovjeka. Svi sustavi me.zatite vrlo su esto nedjelotvorni naroito kada se radi o masovnim krenjima pa se razmilja o dopustivosti humanitarne intervencije-ovlatenje drava da silom interveniraju u nekoj dravi u sluaju da se jedino na taj nain me sprijeiti patnja velikog broja ljudi.

44

A-23 MEUNARODNA ZATITA MANJINA I DOMORODAKOG STANOVNITVA Westfalski mir +Berlinski kongres+Liga naroda+Ujedinjeni narodi Definicija manjina? Komisija za prava ovjeka:Manjine su nedominantne grupe stanovnika koje imaju i ele ouvati svoje etnike,vjerske ili jezine tradicije ili karakteristike. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima: u dravama gdje postoje etnike,vjerske ili jezine manjine ne smije se osobama koje pripadaju takvim manjinama uskratiti pravo da zajedno s ostalim lanovima svoje skupine imaju svoj vlastiti kulturni ivot da ispovjedaju svoju vjeru i da se slue vlastitim jezikom. Deklaracija o pravima osoba to pripadaju nacionalonim i etnikim,vjerskim i jezinim manjinama. Dunosti drava? tititi postojanje manjina i njihov etniki,kulturni,vjerski i jezini identitet usvajati odgovarajue zakonodavne mjere mjere kako bi im omoguile da ue materinji jezik i da imaju nastavu na svom jeziku EUROPA? Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda zabranjuje se da pripadnost nekoj nacionalnoj manjini bude razlogom diskriminacije. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina-naela iz te konvencije drave stranke e morati unjeti u svoja zakondavsta. Zavrni akt Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi izriito se jame prava manjina. Osnovan je Visoki komesar za nacionalne manjine-njegova zadaa nije da intervenira u pojedinanim sluajevima ve da svojim djelovanjem smanji napetost i sprijei da problemi manjina evoluiraju u prijetnju miru i stabilnosti. Hrvati ? Iseljeni u velik broj drava-SAD,Australija, Njemaka-ne smatraju se etnikom manjinom nego doseljenicima ili radnicima migrantima. Hrvatima je priznat status manjine u CG,Makedoniji i Srbiji ali ne i u Sloveniji.RH priznaje svim narodima bive SFRJ status pripadnika manjina. Domorodaki narodi? Oni koji se smatraju domorodakim na temelju njihova podrijekla od stanovnitva koje je ivjelo u toj zemlji ili zemljopisnoj regiji u vrijeme osvajanja ili kolonizacije ili odreivanja sadanjih granica i koji su neovisno o njihovom pravnom statusu zadrali neke vlastite ekonomske,kulturne ili politike institucije. Konvencija o zatiti i integraciji domorodakog i drugog plemenskog i poluplemenskog stanovnitva neovisnih zemalja- Me organizacija rada Konvencija o zatiti domorodakih naroda u neovisnim dravama Deklaracija o pravima domorodakog stanovnitva 2007. B-29 KAZNENA ODGOVORNOST POJEDINCA Meunarodni zloin? Takav in koji me.pravo izravno normira svojom zabranom usmjerenom prema pojedincu bilo da kanjavanje prepusti pojedinoj dravi kao njezinu obvezu bilo da se za tu svrhu uredi me.sudstvo. RAZVOJ ME KAZNENOG SUDOVANJA? I.Konvencija o spreavanju i kanjavanju genocida 1948. definira zloin genocida ali se njezina zabrana ne usmjeruje izravno na pojedinca-kanjavanje koje je provedeno pomou unutarnjih sudova u Nunbergu i Tokiju. Prvi put provedeno je u stvarnost naelo individualne kaznene odgovornosti i osigurano njihovo suenje pred me vojnim sudovima. II.Meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije osnovan 1993.bio je prvi ad hoc me kazneni sud.Osnovan je rezolucijom Vijea sigurnosti na temelju gl.VII.Povelje III. Ad hoc me sud za Ruandu. IV.Presudan korak je osnivanje stalnog suda -Meunarodni kazneni sud osnovan Rimskim statutom 2002. -s obzirom na njegovu ugovornu osnovu neke znaajne drave ostale izvan njegove nadlenosti (SAD). MEUNARODNI VOJNI SUD NUNBERG I TOKIO

45

Londonskim sporazumom etriju sila 1945.odreeno je kanjavanje glavnih ratnih zloinaca i za njihovo suenje osnovan poseban sud.Savezniko Nadzorno vijee za Njemaku donjelo je Zakon br.10 Nadlenost: 1. zloin protiv mira planiranje,pripremanje,poticanje ili poduzimanje agresivnog rata (mogu odgovarati i politiari i osobe koje nisu bile na podruju vojnih operacija) 2. zloin protiv ovjenosti- zloini protiv civilnog puanstva bez obzira je li rije o osobama iste nacionalnostiistrebljenje,progoni iz politikih,vjerskih razloga-za vrijeme rata ili u miru 1. ratni zloin-povrede ratnog prava-mogu biti poinjeni samo za vrijeme rata-krenje zakona i obiaja rata,ubojstvo, pljakanje,objesno razaranje gradova Sud se sastojao se od 4 lana i 4 zamjenika.Svaka potpisnica imenovala je po jednog. Sud je mogao izrei svaku kaznu pa i smrtnu. Iako se postupak protiv poinitelja vodio godinama ipak su mnogi ostali nekanjeni zbog instituta zastare ili nemara organa nadlenih za progon. 1968.prihvaena Konvencija o nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti. AD HOC SUD ZA ZLOINE POINJENE NA PODRUJU BIVE JUGOSLAVIJE Vijee sigurnosti na temelju izvjetaja posebne komisije ustvrdilo da situacija na podruju bive Jug prijeti me miru i sigurnosti te odluilo o osnivanju Me suda za suenje osobama koje su odgovorne za teke povrede humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije poinjene od 1.1. 1991.pa do dana koji e utvrditi Vijee sigurnosti nakon to se uspostavi mir. Sud ije sjedite je u Haagu sastoji se od: 2 vijea po 3 suca (prvi stupanj) prizivno vijee od 5 sudaca tuitelj tajnitvo Nadlenost: o povrede enevskih konvencija 1949. o povrede ratnog prava ustanovljanog Konvencijom o zakonima i obiajima rata na kopnu upotreba otrovnog oruja unitavanje naselja bombardiranje nebranjenih naselja unitavanje institucija namjenjenih bogosluju,obrazovanju,umjetnosti pljakanje o genocid o zloin protiv ovjenosti ubijanje deportirabnje muenje silovanje progon zbog politikih,rasnih i vjerskih razloga Za poinjena djela mogu odgovarati iskljuivo pojedinci. AD HOC ME SUD ZA RUANDU genocid teke povrede humanitarnog prava MEUNARODNI KAZNENI SUD U HAAGU-RIMSKI STATUT Opa skuptina potvrdila je naela prihvaena Statutom Nunberkog suda te pozvala Komisiju za me.pravo da pripremi Nacrt Kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti ovjeanstva. Statut Meunarodnog kaznenog suda stupio na snagu 2002. Sud je nadlean suditi samo fizikim osobama.Nadlenost:

46

zloin genocida zloin protiv ovjenosti ratni zloin zloin agresije

Naelo komplementarnosti? Domae pravosue ima prednost pred Me sudom.Primarnu nadlenost ima drava na podruju koje su zloini poinjeni ili iji su dravljani poinitelji.Ako ta drava ne moe ili ne eli suditi ili to radi na nain da titi poinitelja,onda tuitelj zapoinje postupak i vodi ga pred Me kaznenim sudom. GENOCID Rezolucija Ope skuptine -genocid je odricanje prava na opstanak itavim ljudskim grupama. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida-genocid je svako djelo poinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti jedna nacionalna,etnika,rasna ili vjerska skupina: ubojstvo teke tjelesne ili duevne povrede podvrgavanje takvim uvjetima ivota koji bi trebali dovesti do potpunog ili djelominog unitenja nametanje takvih mjera kojima se eli sprijeiti raanje prisilno prijemetanje djece iz jedne skupine u drugu Kanjava se svatko (dravnik,funkcionar,pojedinac).Naborjena djela nisu politiki zloin pa se poinitelji izruuju.Genocid se ralikuje od drugih me zloina upravo po namjeri na unitenje takve skupine.To ne moraju biti masovna ubojstva ve i protjerivanje,gladovanje,uskraivanje lijekova. ZLOIN PROTIV OVJENOSTI Dio opsenog i sustavnog napada protiv civilnog puanstva. Ne trai se namjera i moe se za razliku od genocida poiniti i prema osobama iste nacionalnosti,vjere ili rase kao poinitelj. Isto je kod ovog zloina i kod genocida da mogu biti poinjeni u vrijeme rata i u miru za razliku od ostalih zloina. Konvencija predvia kaznenu odgovornost pojedinca i odgovornost drava. Meunarodni terorizam? Namjerno uzrokovanje nasilja ili prijetnja sa svrhom da se zastraivanjem javnosti izvri pritisak prema nekoj dravi,me organizaciji ili drugom me subjektu radi ostvarenja nekog politikog cilja. Konvencija o spreavanju i kanjavanju kd poinjenih protiv osoba pod me.zatitom ukljuujui diplomatske agente. Meunarodna konvencija protiv uzimanja talaca Konvencija o sigurnosti osoblja UNa i pridruenog osoblja Konvencija protiv novaenja,upotrebe,financiranja i obuke plaenika Konvencija o oznaavanju plastinog ekspolziva radi identifikacije 1991. Konvencija o suzbijanju financiranja terorizma Konvencija o suzbijanju djela nuklearnog terorizma 2005. Deklaracija o mjerama za eliminiranje terorizma Globalna strategija u borbi protiv terorizma 2006. Europska konvencija o suzbijanju terorizma Konvencija o spreavanju terorizma Konvencija o pranju,traganju,privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenog kd i o financiranju terorizma

Jedno od bitnih naela je da od drava zahtjevaju da poinitelje bilo same kazne bilo izrue. A-24 ORGANI MEUNARODNIH ODNOSA-OPENITO osobe ija djela i oitovanja na kvalificirani nain raaju mepravne posljedice za njihovu dravu osobe vanjske slube koje djeluju u inozemstvu- diplomatske i konzularne slube

47

Svaka drava sama odreuje organe za vanjske odnose a me pravo postavlja: o openite pretpostavke koje su potrebne da se neka osoba ili skupina osoba smatra vladom- naelo efektiviteta (vlada de facto- stvarno vri poslove). o svaka drava mora imati organ ija oitovanja bez posebne punomoi raaju me posljedicama. o naelo da ovlaenje organa na zastupanje mora biti poznato drugim dravama (notifikacija-izuzetak su izvanredni sluajevi zastupanja u ratu-tu se formalna notifikacija nadomjeta stvarnim zapovjednikim poloajem). o pravila o poloaju organa dok se nalaze izvan svoje drave Organi se meusobom razlikuju? slue posebno tom zadatku vre tu funciju uz ostale funkcije o imaju vlast zastupanja po samom svom poloaju (dravni glavar,ministar vanjskih poslova,vojni zapovj.) o potreban poseban akt opunomoivanja (poslanici) redoviti prigodni izvanredni organi (vojni zapovjednici u ratu,ratni brodovi i vojni odredi) prema sjeditu razlikuju se unutranji vanjski (diplomatski zastupnici) Najvii organ vanjskog zastupanja? Onaj koji u skladu s propisima me prava i u propisima svoje drave ima vlast i dunost da zastupa dravu u njenim vanjskim odnosima i da u ime drave daje oitovanja i opunomouje druge organe na zastupanje (glavar drave,chef de l'Etat-ne mora se poklapati s vrhovnim organom ustavnog poretka u dravi.Ne treba punomoi. Vlada i ministar vanjskih poslova? Vlada je skup osoba koje izvravaju suverenu dravnu vlast. Predsjednik vlade punopravno zastupa svoju dravu u vanjskim poslovima i da svojim izjavama obvezuje dravu (presumcija koja se moe oboriti). Predsjednici vlada i ministri vanjskih poslova ne trebaju posebne punomoi. A-25 DIPLOMATSKI ZASTUPNICI ime je regulirano? Konvencija o diplomatskim odnosima 1961. Konvenciju o specijalnim misijama Obiajno me pravo Diplomatski zastupnik? Osoba koja na temelju izdane punomoi zastupa dravu prema drugoj dravi ili dravama. redoviti (poslanici) prigodni Redoviti diplomatski zastupnici prema Bekom pravilniku 1815.dijele se na tri razreda: poklisare poslanike otpravnike poslova Beka konvencija uvodi za sve vrste poslanika naziv ef misije Koji su razredi efova misije i po emu se razlikuje 3.razred? 1. ambasadori (poklisari),nunciji akreditirani kod efova drava 2. poslanici,ministri ili internunciji akreditirani kod efova drava 3. otpravnici poslova akreditirani kod ministarstva vanjskih poslova Otpravnik poslova? alje se kada dipl odnosi nisu takvi da doputaju slanje poslanika ili poklisara (npr. nema sporazuma o davanju agremana ili postoje tekoe u stilizaciji akreditiva) a kadkada pri prvom nadovezivanju diplomatskih odnosa.

48

Otpravnika poslova ad interim? Najstariji diplomatski slubenik koji privremeno djeluje kao ef misije ako je ef misije sprijeen da vri svoje funkcije.Ime otpravnika saopava ef misije a ako je ovaj sprijeen ministarstvo vanjskih poslova. Diplomatski zbor?Doayen? efovi misija akreditirani u istom mjestu-nastupa kao cjelina kod odreenih sveanosti, predvodi ga najstariji ef misije kao doyen. Rang efova misija akreditiranih u istom mjestu ravna se prema? Razredu a unutar svakog razreda prema danu i satu kada je ef misije preuzeo svoje funkije. Vrste osoblja? a. ef misije b. diplomatsko osoblje-lanovi misije koji imaju diplomatsko svojstvo c. administrativno i tehniko osoblje d. posluno osoblje FUNKCIJE DIPLOMATSKE MISIJE? a. predstavljanje drave b. zatita interesa iljateljice i njenih dravljanja c. pregovori s vladom primateljice d. sakupljanje obavijesti i podnoenje izvjetaja iljateljici e. unapreivanje prijateljskih odnosa VIESTRUKO ZASTUPANJE? Drava moe istu osobu odrediti kao efa misije kod vie drava ako se neka drava primateljica tome protivi. Ako je jedan ef misije akreditiran kod vie drava moe iljateljica otvoriti misiju u svakoj toj dravi i povjeriti voenje otpravniku poslova ad interim. STUPANJE NA FUNKCIJU? iljateljica treba traiti privolu (agremant) vlade drave primateljice.Primateljica nije duna iznjeti razloge za odbijanje privole.ef misije predaje vjerodajnice (akreditiv)-poklisari i poslanici glavaru drave a opravnik poslova ministru vanjskih poslova. Kada ve akreditirani ef misije predaje nove vjerodajnice? kod promjena na prijestolju u monarhijama kod promjene vladavine -reima ako je dobio vii rang (npr poslanik uzdignut na rang poklisara) PRESTANAK FUNKCIJE? Redoviti je nain (umirovljenje,ostavka,bolest,premjetaj) vlada ga odazove i odredi njegova nasljednika ef misije tada predaje tzv.odazivno pismo a prima rekreditiv (uiva dipl zatitu sve dok ne napusti zemlju-jedino ako ne bi otputovao u razumnom roku povlastice bi utrnule). esto misija prestaje zbog napetosti izmeu drava ili zbog osobnih odnosa efa misije zbog kojih je njegov dalji ostanak nepoeljan privremeni odlaska na referat ili na dopust odazivanje traenje putnica Kad osoba efa misije postane nepoeljnja primateljica moe izjaviti da je postao persona non grata ili staviti zahtjev iljateljici da ga odazove.Razlog se ne mora navesti.Ako iljateljica ne udovolji zahtjevu ili to ne uini u razumnom roku primateljica moe odbiti da toj osobi prizna svojstvo lana misije. Prigodno zastupanje? Delegacije za posebne dvostrane i mnogostrane pregovore.Predmet rada su visokopolitika pitanja,sklapanje me ugovora,poslovi suradnje graninih organa,suradnja na podruju saobraaja,zdravstva. a.Putujui i osobni poslanici glavara drava i predsjednika vlada? Nose poruke (osobna pisma).upravljene glavi drave

diplomatski agenti lanovi misije

49

b.Promatrai? alju se na sastanka ali ne sudjeluju punopravno u radu sastanka i ne mogu obvezivati svoju vladu.alju se kad drava eli imati izravna obavjetenja ili neslubeno obavjetavati druge vlade o svojim stajalitima pa tako utjecati na rad sastanka. B-30 DIPLOMATSKE POVLASTICE Tko je nositelj povlastica? Diplomatske povlastice nisu osobna prava nego je to pravo drave da od druge drave zahtjeva odreeno ponaanje prema osoblju-zato se lan misije ne moe sam odrei neke povlastice a njegova se vlada moe odrei i protiv njegove volje. lanovi obitelji? Uivaju sve povlastice i izuzea kao i on ako su lanovi njegova kuanstva i ako nisu dravljani primateljice.Da bi se sa sigurnou znalo koje osobe imaju pravo na diplomatsku zatitu praksa je uvela prijavljivanje imena tih osoba ministarstvu vanjskih poslova. KADA POINJU POVLSTICE? Povlastice poinju kada osoba prekorai granicu radi preuzimanja svoje slube a ako se ve nalazi u zemlji asom kada imenovanje bude priopeno ministarstvu. One prestaju kad osoba napusti primateljicu ili kad istee razuman rok.Ipak,izuzee ostaje za radnje uinjene u vreenju slubenih funkcija. Nabroji povlastice prema Bekoj konvenciji? 1. Dunost primateljice da olaka iljateljici da stekne prostorije i stanove za svoje lanove. 2.Nepovredivost i nepristupnost prostorija -organi drave primateljice ne smiju ui u prostorije i stan efa misije bez pristanka efa misije.Novost konvencije je da u zatitu ukljuuje i prijevozna sredstva. U prijanja vremena priznavala se pravo utoita (azila) u zgradi diplomatskog zastupstva.Danas me pravo to ne priznaje.Zloinac koji se skloni u zgradu poslanstva predaje se mjesnim vlastima 3.Arhivi i spisi misije nepovredivi su u svako doba ma gdje se nalazili. 4.Sloboda openja. Poiljke,pisma i prtljaga izuzeti su od pregleda.Dakako te poiljke i diplomatska valiza ne smiju sadravati nita osim slubene pote i predmeta. 5.Osobna nepovredivost- ne moe biti uhien ni pritovren.Zatita ne vrijedi za sluaj nude ili nune obrane. Primateljica moe samo traiti odaziv ili dostaviti putnice odnosno otpraviti ga preko granice. 6.Izuzee ispod sudbenosti (imunitet) Diplomatski agent izuzet je potpuno od kaznene sudbenosti primateljice.To izuzee odnosi se na sva djela a ne samo na slubena (immunite globale).ak i ako je njegov in uperen protiv sigurnosti drave ili javne sigurnosti drava primateljica moe samo poduzeti preventivne mjere-aktivno sprijeiti in dok se on zbiva ali ne moe naknadno poinitelja progoniti. to se tie graanske sudbenosti,izuzee se priznaje osim u tri sluaja: a. kod tube glede privatne nekretnine b. kod nasljednopravnih predmeta c. kada vri izvan svojih slubenih funkcija neko slobodno zvanje ili trgovaku djelatnost Izuzee od sudbenosti ne oslobaa diplomatskog agenta od sudbenosti iljateljice. 7.Nepovredivost i nepristupnost stana. 8.Sloboda kretanja. 9.Osloboenje od podavanja. Diplomatski agenti osloboeni su od svih poreza i taksa uz izuzetak posrednih poreza koji su ve ukljueni u cijenu robe ili usluga. 10.Ceremonijalna prava da istie grb i zastavu svoje drave na zgradi,stanu i prijevoznim sredstvima. DUNOSTI? 1. nemjeanje u unutranje poslove drave,tovanje organa primateljice,zakona i obiaja. 2.slubeni poslovi s primateljicom obavljaju se s ministarstvom vanjskih poslova- ne smije se neposredno obraati na druge sudske ili upravne organe primateljice 4.ne smiju vriti trgovaku djelatnost radi vlastite zarade A-26 KONZULI Konzuli?

50

Organi drave koji u drugoj dravi vre odreene funkcije za svoju dravu i zastupaju interese dravljana svoje domovine na svojem konzularnom podruju npr.voenje matica. Razlika poslanik x konzul? Ne zastupa svoju vladu ,nema diplomatskog znaaja, ima odreene nepolitike funkcije. Konvencija o konzularnim odnosima 1963. za ona pitanja koja nije uredila i dalje vrijedi obiajno pravo. FUNKCIJE? 1. pomo dravljanima svoje zemlje 2. izvanparnina sudbenost,voenje matice 3. razvijanje trgovinskih i kulturnih prijateljskih odnosa 4. upoznavanje gospodarskih i trgovakih prilika zemlje u kojoj djeluju doputenim sredstvima 5. slanje izvjetaja svojoj vladi Drave osnivaju konzulate u mjestima gdje je to potrebno ali drava u kojoj se eli imati konzulat mora dati pristanak. Ako nije drugaije odreeno suglasnost za diplomatske odnose obuhvaa i suglasnost za konzularne. Razredi? Staro razlikovanje: konzuli po zvanju poasni Beka konvencija 4 razreda efova konzulata: generalni konzuli-u osobito vanim mjestima konzuli vicekonzuli konzularni agenti Stupanje na dunost? Potreban sporazum izmeu iljateljice i primateljice.ef konzulata dobiva od iljateljice patentno pismo koje se dostavlja vladi primateljice. Moe se dostaviti notifikacija ako drava prihvaa takav nain obavjetavanja. Drava primateljica izdaje efu konzulata egzekvaturu kojom mu doputa vrenje funkcija.Drava moe odbiti izdavanje egzekvature i nije duna navesti razloge. Prestanak funkcije? povlaenjem egzekvature saopenjem primateljice da je prestala smatrati nekoga kao lana konzularnog osoblja ratom *Prekid diplomatskih odnosa sam po sebi ne povlai i prekid konzularnih odnosa. Povlastice? Prostorije konzulata su nepovredive. Konzularna arhiva i spisi nepovredivi su. Pravo da istie zastavu i grb Sloboda kretanja i openja Pravo da ubiru za konzularne akte predviene takse Izuzee od nadlenosti sudskih i upravnih organa primateljice odnosi se samo na djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. B-31 MEUNARODNI SLUBENICI Meunarodnopravni poloaj slubenika temelji na ugovornom pravu -me slubenici imaju u svakoj dravi samo one povlastice na koje je ta drava pristala pristupanjem odnosnom ugovoru.Polako se stvaraju i neki obiaji koji mogu postati pravilima me obiajnog prava. Prema Povelji predstavnici drava lanica i slubenici UNa uivaju povlastice i izuzea koji su potrebni za nezavisno obavljanje funkcija u vezi Organizacije. Konvencija o povlasticama i izuzeima UNa Konvencija o povlasticama i izuzeima specijalnih ustanova Obje propisuju da glavni tajnik UNa odreuje krug slubenika na koje se imaju primjeniti povlastice i saopuju njihov popis vladama potpisnica.

51

Takvi inovnici uivaju izuzee od sudbenosti za ine to ih vre po slubenoj dunosti,izuzeti su od ogranienja propisqa o useljavanju zajedno sa svojom obitelji a u doba me kriza imaju pravo na diplomatske olakice da se vrate u domovinu. Pri prvom nastupu slube imaju pravo uvesti svoje pokustvo bez carine. Glavni tajnik i glavni ravnatelj svake ustanove i njegov zamjenik dok ga zamjenjuje imaju sa svojom obitelji iste povlastice koje pripadaju poslaniku. U sluaju zlouporabe povlastica moe zainteresirana drava traiti savjetovanje s dotinom ustanovom kako bi se sprijeilo ponavljanje.Ako to ne dovede do rjeenja moe se predmet iznijeti Meunarodnom sudu na savjetodavno miljenje (jer se parnice mogu voditi samo meu dravama) pa ako sud nae da je bilo zlouporaba moe pogoena drava obustaviti povlastice prema toj ustanovi. A-27 MEUNARODNOPRAVNI POSLOVI UOPE Pravni poslovi nastaju,mijenjaju se i prestaju povodom neke pravne injenice. To mogu biti prirodne pojave npr.teritorijalne promjene: aluvija,odronjavanje,promjena toka,izronjavanje otoka pravne injenice voljnim djelovanjem ljudi bilo ini bilo propusti: Djelo pojedinca npr.boravak stranca u tuoj zemlji,bijeg zloinca u inozemstvo Djela koja se pripisuju dravama (pravna djela u irem smislu) o s namjerom me pravni poslovi o bez namjere -pravna djela u uem smislu Meunarodnopravni posao ? Oitovanje jednog subjekta me prava ili vie njih dana s namjerom da proizvede pravne posljedice. jednostrani - dovoljno oitovanje jednog subjekta ili vie subjekata ali njihova djeljanja moraju biti istosmjerna np.r kolektivno priznanje nove drave dvostrani potrebno oitovanje barem dvaju subjekata ija djeljanja su konvergentna Pravna djela u uem smislu? nedoputena ili meunarodni delikti pravo ih zabranjuje doputena djela sva ostala Preduvjeti da neko oitovanje moe uroditi pravnim posljedicama? o sposoban subjekt o sposoban objekt inae ugovor nitavan o mane volje o prikladnan oblik Subjektom ili strankom me pp moe biti svaki subjekt me prava dakle ne samo drava.Pravni poslovi u kojima jedna stranka nije subjekt me prava nisu meunarodni pravni poslovi. Sadraj pravnog posla ne smije biti pravno nedopustiv (nemogue ili se protivi jus cogensu) Bludnja - pogrna predodba o nekoj injenici. o Ispriiva o Bitna -npr.pogrena zemljopisna karata pri odreivanju granice Prijevara- npr. krivotvorena isprava ili zemljopisna karta Korupcija Sila Oblik meunarodnih pp nije propisan osim za pojedine sluajeve.Pravni posao moe nastati neformalno ponekad i utnjom ili konkludentnom radnjom. B-32 JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI Jednostrani pravni posao je jednostrano oitovanje subjekta me prava za koje je vezana neka meunarodnopravna posljedica. Vrste jednostranih pravnih poslova?

52

Akcesorna ili zavisna jednostrana oitovanja -sama za sebe nemaju pravnog uinka nego tek u zajednici s prethodnim ili sljedeim oitovanjem nekog drugog subjekta npr. ponuda,prihvat,opoziv Samostalni jednostrani pravni poslovi Mjeoviti jednostrani pravni poslovi-za pravni uinak potrebno da uz oitovanje bude vezan i neki stvarni in npr.okupacija,derelikcija

GLAVNI OBLICI JEDNOSTRANIH PRAVNIH POSLOVA? 1.Priopenje ili notifikacija?Pravni uinak priopenja?Kad nastupa? Slubeno stavljanje do znanja nekog zahtjeva ili neke pravno relevantne injenice koja se zbiva ili e se zbiti. Pravni uinak:drava kojoj se upravilo ne moe pozivati na to da joj priopena injenica ili zahtjev nisu bili poznati. Nastup:treba dospjeti do adresata ali nije potrebno da adresat potvrdi primitak i da se oituje. Kada je priopenje obvezno? Objava rata i priopenje neutralnim dravama Priopenje ratne blokade Stjecanje niijeg podruja Promjene u osobi glavara Stupanje na snagu novog ministra vanjskih poslova 2.Priznanje? Jednostrano oitovanje da se neko postojee stanje ili neki zahtjev smatraju pravovaljanima npr.priznanje nove drave,vlade,ustanika kao zaraene stranke. Priznanje se moe dati: formalnim oitovanjem ili konkludentnom radnjom,utnjom. Pravna posljedica: drava koja ga je dala ne moe kasnije opozvati odnosnu injenicu,stanje ili zahtjev. 3.Prosvjed?emu slui?Tko je ovlaten uputiti prosvjed? Jednostrano oitovanje kojim se radi ouvanja vlastitog prava osporava pravovaljanost nekog stanja,ponaanja ili zahtjeva.Sadraj suprotan priznanju. Prosvjed slui da sprijei primjenu pravila qui tacet consentire videtur-budui da utnja moe znaiti priznanje ili odreknue. Prosvjed mora uputiti onaj organ koji je nadlean da zastupa dravu. 4.Odreknue? Jednostrano oitovanje kojim se naputa neko pravo.Napustiti se moe svako pravo osim prava koje je dobiveno radi izvravanja neke dunosti. Poseban je sluaj odreknua derelikcija-naputanje nekog podruja koje time postaje niije.To je mjeoviti pp jer uz oitovanje mora pristupiti materijalni in naputanja. 5.Obeanje?Da li je oduvjek priznato?Kojom presudom? Sporno jer se malo obeanja mogu shvatiti kao samostalni pp koji sam po sebi raa posljedice npr. jednostrana izjava Egipta o Sueskom prokopu moe se tumaiti kao priznanje obveza iz Carigradske konvencije. Presuda Meunarodnog suda u parnicama o francuskim nuklearnim pokusima -obeanje Francuske da nee vriti nuklearne pokuse nad zemljom. 6.Okupacija-jednostrani ali istovremeno i mjeoviti pp. A-28 MEUNARODNI UGOVORI POJAM I VRSTE Meunarodni ugovor? Dvostrani pravni posao meunarodnog prava. Kodifikacija? Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora 1969. Kako se djele? Vie ili manje sveani: ugovor,knovencija,akt,protpokol,pakt,povelja,deklaracija. Po sadraju:ekonomski,politiki,pravni-neprihvatljite. S obzirom na vrstu preuzetih obveza koji nalau pozitivnu inidbu (npr.cesija)

53

 koji nalau propust (npr.obveza nenapadanja,slunost prolaska eta) S formalnog gledita nuno sudjelovanje najvieg organa vanjskog zastupanja obino dravnog glavara ugovori koje sklapaju podreeni organi u svom djelokrugu Po broju uesnika: dvostrani viestrani-sudjeluju vie od dvije stranke ali su stranke odreene i njihov se krug ne moe proiriti preko njima odreene granice mnogostrani-sudjeluje i moe pristupiti velik broj drava ili sve drave svijeta,slue za odreivanje propisa me prava (ugovorno pravo);Beka konvencija postavlja za njih posebna pravila Gentlemen's agreement -nije ugovor nego sporazum izmeu bilo kojih organa koji ga ne smatraju obvezatnim po me pravu ali ga namjeravaju izvravati pa ga doista i izvruju. Pactum de contrahendo -pravi ugovor a sadraj mu je da se stranke obvezuju da e o nekom pitanju sklopiti ugovor.Obveza je samo u tome da stranke pristupe pregovorima i da ih vode u dobroj vjeri. A-29 POSTANAK MEUNARODNIH UGOVORA Za me ugovor nije odreen nikakav poseban oblik. Ugovor se moe sklopiti usmeno ak i znakovima (npr.obustava vatre u ratu). Koja su dva postupka nastanka ugovora? sastavljani postupak jedinstvena isprava tri faze (pregovori,potpisivanje i ratifikacija) najvii organi vanjskog zastupanja jednostavniji postupak razmjena nota bez potrebe ratifikacije Kad je potrebna punomo? predstavnik drave mora iskazati punomo i u fazi pregovaranja i u fazi prihvaanja punomo nije potrebna ako se iz prakse odnosnih drava ili drugih okolnosti moe vidjeti namjera stranaka da smatraju neku osobu kao predstavnika nisu potrebne punomoi za glavara drave,predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova,efu diplomatske misije za usvajanje teksta ugovora izmeu iljateljice i primateljice,akreditiranim predstavnicima na nakoj konferenciji da usvoje neki tekst izraen na toj konferenciji. *Ako neka osoba koja se ne moe smatrati predstavnikom drave izvri neki in u vezi s sklapanjem ugovora,taj in nema pravnog uinka ali drava moe naknadno to ispraviti tako da potvrdi taj in. to se tie jezika vlada sloboda stranaka.Nekada je sluio latinski jezik.Kasnije je francuski jezik dobio prednost i esto se naziva diplomatskim jezikom.Na konferenciji u San Francisku prihvaeni su engleski, francuski, kineski,panjolski i ruski kao slubeni jezici a engl i francu proglaeni su kao radni. FAZE SKLAPANJA UGOVORA? pregovori potpisivanje-autentifikacija ratifikacija ili drugi nain davanja pristanka drave Dva su glavna oblika pismeno sklopljenog ugovora: jedinstveni instrument koji potpisuju sve stranke ugovora razmjena nota gdje svaka stranka potpisuje pismo koje ona alje Kako se u sastavljanom postupku provodi autentifikacija? Autentifikacija slui da se vjerodostojno sauva postignuti sporazum o sadraju ugovora: potpisivanjem potpisivanjem ad referendum parafiranjem teksta ugovora ili zavrnog akta konferencija u kojoj je unijet tekst ugovora.

54

Kako se izraava pristanak na ugovor? Potpisivanje - konvencija poznaje 3 naina na koja drava daje svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom: kad ugovor sam odreuje da ve samo potpisivanje obvezuje kad se na drugi nain utvrdi da su se drave koje su sudjelovale u pregovorima sporazumjele da e ugovor potpisivanjem postati obvezatan kad se namjera drave da bude obvezana vidi iz punomoi njezina predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora Ratifikacija je jednostrano oitovanje jedne ugovorne stranke upravljeno drugoj da sadraj ve potpisanog ugovora prihvaa kao obvezatan.Obvezna: ako ugovor predvia ratifikaciju ako se na drugi nain utvrdi da su se drave sporazumjele o ratifikaciji ako je predstavnik drave potpisao ugovor o pridraju ratifikacije ako namjera neke drave da ugovor potpie uz pridraj ratifikacije proizlazi iz punomoi njezina predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora Prihvat i odobrenje -pojednostavnjuje se postupak obvezivanja kod mnogostranih konferencija bilo da dolazi uz potpisivanje ili kao jedini samostalni nain obvezivanja. Pristupanje (akcesija) je oitovanje kojim drava izraava svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom koji je ve potpisan (moda ve i stupio na snagu) bilo da je ta drava sudjelovala pri sastavljanju ali ga nije potpisala ili nije sudjelovala.Prakticira se kod tzv.otvorenih ugovora. REGISTRIRANJE UGOVORA Svaki ugovor koji neki lan UN sklopi poslje stupanja na snagu Povelje registrirati e se to je prije mogue u Tajnitvu i ono e ga objaviti. Kao sankciju neregistriranja Povelja odreuje da se nijedna drava ne moe pozvati pred organima UNa na neregistrirani ugovor.Rok za registriranje nije odreen. STUPANJE NA SNAGU Ako nema drugog sporazuma da ugovor stupa na sbnagu im su sve stranke koje su sudjelovale u pregovorima pristale da budu njime vezane. Primjer kompromisnog rjeenja Tlatelolco ugovor 1967. Koji odreuje da e stupiti na snagu kada ga prihvate sve drave ugovornice uz odredbu da svaka drava moe izjaviti da za nju ugovor stupa na snagu i prije tog postavljenog uvjeta.I doista je za 15 drava koje su dale takvu izjavu ugovor stupio na snagu. B-33 REZERVE UZ MEUNARODNI UGOVOR to je rezerva? Oitovanje kojim drava izjavljuje da od svojeg pristanka izuzima neke odredbe ugovora ili nekoj odredbi daje posebno tumaenje. Rezerva moe vrijediti samo ako na nju pristanu sve stranke ugovora.Taj se pristanak moe dati i unaprijed tako da se u ugovoru navede da se rezerve doputaju. Beka konvencija prihvatila je liberalnije propise o rezervama zbog sve veeg broja mnogostranih ugovora: doputa stavljanje rezerve u svakom stadiju davanja pristanka,prigodom potpisivanja,ratifikacije ne moe se staviti rezerva na odredbe ugovora koji izrijekom zabranjuje stavljanje rezervi ako ugovor doputa neke rezerve ne moe se staviti rezerva koju ugovor ne spominje ako ugovor ne govori nita o rezervama ne moe se staviti rezerva koja bi bila nespojiva s svrhom ugovora rezerva se mora dati pismeno za neke vrste ugovora rezerva vai za one koji je prihvate a ne vai za one koji ju ne prihvate FEDERALNA KLAUZULA Vodi rauna o tome da sredinji organi koji odluuju o potpisivanju ugovora nemaju vlast da ga provedu u pojedinim federalnim jedinicama pa se takvoj dravi samo namee dunost da nastoji da nadleni organi sastavnih jedinica provedu potrebne mjere za ispunjenje ugovora.

55

KOLONIJALNA KLAUZULA Daje ugovornici s kolonijama i ostalim ugovornicama mogunost da uzmu u obzir posebne prilike kolonija bilo da treba izrijekom odrediti da se ugovor primjenjuje na koloniju ili da se kolonija iskljui od primjene. B-34 DJELOVANJE UGOVORA U ODNOSU NA STRANKE I NA TREE Ugovori se ne mogu protezati na tree drave bez njihova pristanka.Pristanak se moe izvriti na razne naine: formalnim pristupanjem samom ugovoru sklapanjem novog sporazuma s treom dravom Ugovaranje u ime zavisnih drava ili ratnih saveznika- svode na poseban odnos koji neku dravu ovlauje da sklapa ugovor za treu dravu. DJELOVANJE PRIJE NEGO STUPI NA SNAGU Drava je obvezana da se uzdri od ina koji bi onemoguili predmet i svrhu ugovora ako je potpisala ugovor ili razmijenila instrumente koji sastavljaju ugovor uz pridraj ratifikacije, prihvata ili odobrenja,dokle god nije jasno izrazila namjeru da nee postati strankom ugovora ako je izrazila pristanak da bude vezana ugovorom za vrijeme dok ugovor ne stupi na snagu uz uvjet da se to ne odugovlai preko mjere Zapravo se ne radi o obvezivanju ugovorom nego o primjeni naela dobre vjere. Stranka ugovora ne moe se pozvati na odredbe svojega unutranjeg prava kao opravdanje to nije izvrila ugovor.Drava koja je ugovorila obveze duna je izvriti u svojem zakonodavstvu izmjene potrebne da se osigura izvrenje preuzetih obveza. Odbijanje da se ispuni ugovorna obveza povlai me odgovornost.To je meunarodni delikt i nasatje dunost naknade tete. TUMAENJE Zadatak je tumaenja da se pronae pravi smisao ugovora. OSIGURANJE ISPUNJENJA Od starine -prisega i davanje talaca i zalog a danas jamstvo treih drava.Jamstvo moe biti pojedinano ili kolektivno.Poznati su sluajevi jamstva neutralnosti vicarske. Kolektivno jamstvo (vie drava) predvieno je mirovnim ugovorom s Italijom 1947. U korist teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti STTa. A-30 PRESTANAK MEUNARODNIH UGOVORA UZROCI KOJI NASTUPAJU PO OPEM PRAVU a.Ponovni sporazum istih ugovornih strana. Ne mora biti ni u istom obliku npr.ugovor u sveanom obliku moe se ukinuti izmjenom nota.Ukidanje se i ne mora izrijekom spomenuti;ono se moe podrazumjevati. Dokidanju prijanjih odredaba koje su nespojive s novijima ili se vie ne eli njihova primjena slui derogatorna ili anulaciona klauzula- u sluaju sukoba izmeu obveza prema Povelji i obveza prema bilo kojem drugom me sporazumu,prevladavaju odredbe Povelje. b.Krenje ugovora-povrijeena stranka ima pravo izbora: moe traiti ispunjenje obveze sluei se sredstvima samopomoi u doputenim granicama moe povredu uzeti kao razlog da odustane od ugovora ili obustavi njegovu primjenu c.Naknadna nemogunost izvrenja- ako je ta nemogunost nastala zbog nestanka ili unitenja predmeta koji je prijeko potreban za ispunjenje ugovora.Ako je nemogunost prolazna ona izaziva samo suspenziju ugovora. Ne moe se pozvati na nemogunost ako je nemogunost posljedica bilo kakve njezine povrede neke me obveze.

56

d.Clausula rebus sic stantibus. Temeljita izmjena okolnosti koja se zbila naprama onima koje su postojale u asu sklapanja ugovora i koju stranke nisu predvidjele ne moe se prizivati kao razlog za okonanje ugovora ili za povlaenje stranke iz ugovora osim: ako je postojanje tih okolnosti bilo bitan temeloj za pristanak stranaka da budu vezane ugovorom ako ta izmjena ima za posljedicu da temeljito mijenja domaaj obveza Na bitnu izmjenu okolnosti ne moe se pozivati: ako se ugovorom ustanovljuje granica ako je temeljita izmjena posljedica povrede izvrena od strane stranke koja se na tu izmjenu poziva,bilo ugovora ili neke druge me obveze naprema nekoj drugoj stranci ugovora e.Novi jus cogens- vaei ugovor koji je suprotan nekoj novonastaloj imperativnoj normi opeg me prava prestaje vaiti. f.Rat-bilateralni ugovori prestaju ratom g.Propast jedne ugovorne strane-ako je neka drava nestala kao subjekt dobrovoljnim ujedinjenjem ne moe se smatrati da su svi njezini ugovorni odnosi prestali. h.Zastara.Neprimjenjivanje ugovora kroz dovoljno dugo vrijeme utrnjuje ugovor ali samo ako obje stranke zanemare ugovor.U tom sluaju moe se govoriti o utke postignutom sporazumu. UZROCI PRESTANKA PREDVIENI SAMIM UGOVOROM a.Protek vremena- ugovori sklopljeni na odreeno vrijeme b.Rezolutivni uvjet-nastupanje dogaaja koji je predvien u ugovoru da ukida ugovor.Npr.kod kolektivnih ugovora rezolutivni uvjet moe biti da broj drava padne ispod nekog odreenog boja. c.Jednostrani otkaz-sam ugovor moe predvidjeti pravo otkaza.Mnogo se raspravljalo o tome moe li se ugovor otkazati ako otkaz nije predvien a trajanje ugovora nije ogranieno.U takvom ugovoru moe se traiti je li bila namjera stranaka da on traje neogranieno.Beka konvencija doputa povlaenje iz ugovora ak i ako otkaz nije predvien niti se moe zakljuiti iz namjere stranaka ali samo za drave koje su vezane konvencijom i taj otkaz se mora dati 12 mj unaprijed. d.Zakljuak treega- zakljukom nekog foruma- klauzula,neispunjenje... USPOSTAVLJANJE UGOVORA KOJI JE PRESTAO VAITI ILI ISTIE produenje-ugovor sklopljen na neko vrijeme se produuje novim ugovorom prije isteka tog vremena obnovljanje-potpisivanje novog ugovora koji zamjenjuje dotadanji uspostavljanje-sporazum stranaka kod ugovora koji je ve prestao vaiti C-1 PRETEE I OSNIVANJE UJEDINJENIH NARODA SVETA ALIJANSA zadatak obrana Bekim kongresom stvorenog sustava od revolucije.Zakljuci su se stvarali na povremenim sastancima vladara i provodili se po potrebi silom (intervencije u Napulju,panjolskloj). KONCERN EUROPSKIH VELEVLASTI odluuju o vanim politikim pitanjima i nameu svoja rjeenja drugima. LIGA NARODA -nakon prvog svjetskog rata za ouvanje mira drave Organi: skuptina delegata svih drava i Vijee u kome su bile zastupane samo neke drave.Nekoliko veih drava imalo je u Vijeu stalno mjesto a druge su se birale na 3g. Za stvaranje meritornih odluka u Vijeu bila je potrebna jednoglasnost prisutnih. Liga naroda djelovala je od 1920.-1939. OSNIVANJE UJEDINJENIH NARODA Za vrijeme 2.svjetskog rata javlja se ideja o osnivanju nove organizacije sa slinim zadatkom (ouvanje mira). U Dumbarton Oaksu izraen je opsean tekst budueg sustava koji je objavljen radi javnog razmatranja u Londonu,Moskvi i Washingtonu te je sluio kao podloga za rad na konferenciji u San Francisku.

57

Jedno vano pitanje nije bilo rijeeno u Dumbarton Oaksu-kako se stvaraju odluke u Vijeu sigurnosti.Ono je rijeeno na konferenciji izmeu Churchila,Roosevelta i Staljina na Jalti 1945. Na konferenciju u San Francisku pozvane su sve sve drave koje su do 1945. navijestile rat Njemakoj .Njih 50 potpisalo Povelju.Povelju najprije potpisali predstavnici velikih drava. Povelja je stupila na snagu 24.10.1945 kada je skupljen dovoljan broj potpisa i taj se dan slavi kao dan UNa. C-2 PRAVO UJEDINJENIH NARODA Svi propisi koji se odnose na: ustrojstvo i djelovanje UN i njihovih organa na pravne odnose prema drugim subjektima me prava na poloaj same organizacije,njenih organa i slubenika Temeljne odredbe o ustrojstvu i djelovanju nalaze se u Povelji a njoj je dodan Statut Meunarodnog suda kao sastavni dio Povelje (donekle samostalan jer u izmjeni Statuta sudjeluju i one drave nelanice koje su stranke Statuta). Povelja je temeljni propis UN ne samo po sadraju nego i po pravnoj snazi pa tako Povelja ukida postojee ugovore koji bi joj bili protivni. IZMJENA POVELJE? Postupak izmjene Povelje ima tri stadija: inicijativa zakljuak o tekstu izmjene postupak stavljanja na snagu Za zakljuivanje o tekstu izmjene predviena su dva organa: Opa skuptina posebna reviziona konferencija u kojoj sudjeluju sve drave lanice Povelja predvia tri naina postupka izmjene. Za pokretanje postupka izmjene u Opoj skuptini dovoljno je obino stavljanje prijedloga za izmjenu na dnevni red. Da bi se pitanje izmjene iznjelo pred revizionu konferenciju potrebno je stvoriti zakljuak o sazivanju takve konferencije u Opoj skuptini (potrebna 2/3 veina svih lanica) i u Vijeu sigurnosti (obina veina od 9 glasova dakle nije potreban pristanak stalnih lanica). Za utvrivanje teksta izmjene u Opoj skuptini potrebna je 2/3 veina svih lanica a u revizionoj konferenciji 2/3 veina predanih glasova. U stadiju stavljanja na snagu potrebno je da izmjenu ratificiraju 2/3 svih lanica a meu njima moraju biti sve stalne lanice Vijea sigurnosti-tako stalna lanica moe sprijeiti. Osim ova dva naina Povelja propisuje i trei nain: obvezatnim stavljanjem pitanja o reviziji na dnevni red ako se reviziona konferencija ne odri do 10tog zasjedanja Ope skuptine za sazivanje konferencije dovoljan zakljuak obine veine. Poto zakljuene izmjene stupe na snagu izmjenjena Povelja vrijedi za sve lanice a nezadovoljna lanica ima mogunost istupanja.Iako se Povelja moe formalno mijenjati samo na gore navedena tri naina,ona je u praksi doivjela mnoge iva Povelja. CILJEVI UNa: Odravati meunarodni mir i sigurnost Razvijati prijateljske odnose meunarodna suradnja pri rjeavanju gospodarskih,socijalnih,kulturnih meunarodnih problema Razvijanje potivanja prava ovjeka i temeljnih sloboda Povelja je napustila jedno od pravila opeg me prava a to je jednoglasnost pri stvaranju odluka. UN su subjekt meunarodnog prava.Oni imaju svoju zastavu. Na podruju svake drave uivaju pravnu sposobnost potrebnu za vrenje svojih djelatnosti kao i povlastice i izuzea-Konvencija o povlasticama i izuzeima UNa. Sjedite UNa je New York.

58

A-31 LANOVI UJEDINJENIH NARODA Iskonski lanovi? Drave koje su sudjelovale na konferenciji u San Francisku ili su prije toga potpisale deklaraciju UN .To je 50 drava + Poljska koja nije sudjelovala u San Francisku ali je za nju ostavljeno mjesto za potpis. UVJETI ZA STUPANJE U LANSTVO? drava miroljubivost izjava drave da prihvaa obveze iz Povelje da novi lan moe i eli ispunjavati te obveze PRIMANJE NOVOG LANA? O primanju novog lana odluuje Opa skuptina 2/3 veinom a na prijedlog Vijea sigurnosti.Najprije je u Vijeu sigurnosti potrebna veina od 9 glasova ukljuivi sve stalne lanove Vijea.Prema tome neka drava nee biti primljena u lanstvo ako je samo jedna od pet velevlasti dala glas protiv. ISTUPANJE IZ LANSTVA? Jedini primjer istupanja do sada je Indonezija koja se meutim i vratila. KAZNE? o Iskljuenje o Suspenzija o Mala suspenzija PRAVA LANICA? o samoobrana dok god Vijee sigurnosti ne bi preuzelo potrebne mjere za odranje mira. o unutranja nadlenost o sudjelovanje u Opoj skuptini- stavljanje prijedloga, pravo glasa o pravo da budu birane u organe UN o pravo iznjeti svoj spor pred Vijee sigurnosti ako druga sredstva rjeavanja nisu uspjela DUNOSTI LANICA? odravanje mira rjeavanje sporova mirnim putem. uzdravanje od prijetnje silom ili upotrebe sile dunost sudjelovanja u zajednikim mjerama UN izvoditi odluke Vijea sigurnosti u skladu s Poveljom. iznijeti spor pred Vijee sigurnosti ako nije uspjelo drugo rjeenje. obveza registracije me ugovora. obveze prema organizaciji:plaanje prinosa,potivanje povlastica slubenicima A-32 POSEBAN POLOAJ STALNIH LANOVA VIJEA SIGURNOSTI to je potrbno za zamjenu stalnog lana Vijea sigurnosti? Velike drave imaju najvee mogunosti oruanja i da svjetski mir zapravo ovisi o njihovoj volji i zajednikoj akciji.One su stalni lanovi (druge ulaze na temelju izbora) i ne mogu se svrgnuti s tog poloaja bez izmjene Povelje a za to je potrebna njihova izriita privola. Ni jedna meritorna odluka u Vijeu ne moe biti stvorena bez njihova pristanka. Ne mogu se provoditi nikakve odluke za odranje mira i sigurnosti osim u sluaju kad je sama velevlast stranka spora o kojem se raspravlja. Neki vani zakljuci drugih tijela ne mogu donjeti bez prethodnog prijedloga Vijea sigurnosti kome svaka velesila ima mogunost sprijeiti pozitivnu odluku (izmjena Povelje primanje novih lanova,iskljuenje, suspenzija,imenovanje gl tajnika). Ulaze po svom poloaju i u Starateljsko vijee. U specijaliziranim ustanovama zauzele su poseban poloaj:neki propisi o stvaranju odluka u njima podeeni su tako da bez privole velesila ne moe doi do zakljuka npr. kod Monetarnog fonda.

59

Najvaniji poloaj je u sustavu prinudnih mjera.Izrada osnova za te mjere povjerena je odboru to ga sastavljaju samo proelnici vojnih tabova pet velikih sila.One same raspravljaju i utvruju raspored oruanih snaga. C-3 POLOAJ DRAVA NELANICA UNa Kako bi da bi ispunila glavni zadatak a to je mir cijelom svijetu, Povelja predvia mjere za zatitu mira i u pogledu drava nelanica bilo da se dragovoljno ponaaju u skladu s Poveljom bilo da UN u tu svrhu upotrijebi primudna sredstva. S obzirom na nelanice Povelja prihvaa naelo formalnog izjednaenja. Nelanica moe iznjeti Vijeu sigurnosti ili Opoj skuptini svaki spor u kome je stranka.Jedini uvjet je da s obzirom na rjeavanje tog spora,prethodno prihvati obveze lanice. Kao stranka spora nelanica ima isto pravo da bude pozvana na rasprave u Vijeu sigurnosti ali nema pravo glasa. U istom duhu Povelja otvara nelanicama i pristup Meunarodnom sudu. A-33 ORGANI UJEDINJENIH NARODA OPENITO Povelja je odmah predvidjela: Kao glavne: Opu skuptinu,Vijee sigurnosti,Gospodarsko i sovcijalno vijee,Starateljsko vijee,Tajnitvo i Meunarodni sud Kao pomoni organ od velike vanosti: Odbor vojnog taba Kao izvanredni organ za izmjenu Povelje: opa konferencija svih drava lanica RAZLIKOVANJE: Redoviti i izvanredni npr.konferencija za reviziju Povelje Stalni i privremeni Glavni i sporedni Organi u kojima sudjeluju svi lanovi ili manji broj lanova.Samo Opa skuptina je sastanak svih drava.Za odreenje sastava drugih organa vrijedi naelo da budu zastupljeni svi djelovi svijeta neki su organi izborni (Gospodarsko i socijalno vijee,meunarodni sud) ili samo dijelom izborni (Vijee sigurnosti,Starateljsko vijee) poboni organizmi:a)specijalizirane ustanove-njihova veza s UN odreuje se posebnim sporazumima koje odobrava Opa skuptina i nadleni organ ustanove b)organizmi koje su osnovali UN npr.Fond za pomo djeci Prema vlasti odluivanja i stvaranja obnvezatnih zakljuaka na najviem stupnju Meunarodni sud jer je svaka njegova presuda obvezatna za stranke i konano rjeava predmet.Pravo izdavanja obvezatnih odluka ima i Vijee sigurnosti u granicama svoje nadlenosti dok Opa skuptina uglavnom izdaje preporuke politiki Opa skuptina i Vijee sigurnosti tehniki Starateljsko vijee i Gospodarsko i socijalno vijee,Tajnitvo pravosudni Meunarodni sud Odnos politikih organa-Ope skuptine i Vijea sigurnosti? U prilog Ope skuptine: kreativni organ svi drugi organi proizlaze iz nje drugi organi joj imaju podnositi izvjea pa ak i samo Vijee sigurnosti nadlenost Ope skuptine protee se na sve grane djelatnosti UNa U prilog Vijea sigurnosti: njemu su povjerene glavne funkcije UNa donosi obvezatne odluke u sluaju potrebe moe staviti u kretanje prinudnu armaturu preko Odbora vojnog taba bez njega ne moe doi do niza najvanijih odluka A-34 OPA SKUPTINA Opa skuptina je diplomatska konferencija na kojoj svaka delegacija zastupa interese svoje drave i radi po uputama svoje vlade. Iznimno na sjednice dolaze i nelanice ako se raspravlja o sporu u kojemu je zainteresirana. Svaka lanica ima jednako pravo predlaganja i raspravljanja i svaka ima samo jedan glas.

60

Drave zastupaju 5 opunomoenih delegata i doputeno je jo pet savjetnika. DJELOKRUG-NADLENOST? Moe raspravljati o svakom pitanju koje ulazi u okvir Povelje i svakom drugom predmetu koji bi bio dodjeljen ma kojem organu. Ona jedino ne moe davati preporuke o nekom sporu ili situaciji dok Vijee vri svoje funkcije s obzirom na njih. Generalna klauzula o nadlenosti skuptine? Opa- obuhvaa sve to ulazi u djelatnost UNa. Supsidijarna - nadlena za sva pitanja za koja nije ustanovljena nadlenost nijednog drugog organa.Dok Vijee sigurnosti u pogledu nekog spora vri funkcije koje su mu dodjeljene Opa skuptina ne moe davati nikakve preporuke glede tog spora ako to Vijee ne trai. Konkurirajua - esto tee paralelno s nadlenou drugih organa.S obzirom na druge organe Opa skuptina ima pravnu mogunost da se bez ogranienja pozabavi predmetima iz njihove nadlenosti i tako utjee na njihovo djelovanje. UNITING FOR PEACE Kad se pokazalo da Vijee sigurnosti ne moe djelotvorno ispunjavati svoj zadatak zbog razdora izmeu velikih sila i este uporabe veta,Opa je skuptina 1950.prihvatila rezoluciju Uniting for peace- ureuje nain kako e Opa skuptina djelovati u sluaju prijetnje miru ili ina napada ako Vijee sigurnosti propusti udovoljiti svojoj odgovornosti. Moe sazvati na hitno izvanredno zasjedanje i uputiti preporuke ak preporuiti i upotrebu oruane sile.No to moe biti samo preporuka i nema obvezatnu snagu. Kada opa skuptina ipak donosi obvezne odluke? Pitanje lanstva-primanje,suspenzija i iskljuenje.Ovdje spada i odluka o uvjetima pod kojima moe i nelan postati strankom Meunrodnog suda.Sve te odluke donosi na preporuku Vijea.Kad Vijee stvori odluku potrebna je jo istoglasna odluka skuptine.Opa skuptina rjeava samo o pravu glasa za dravu koja je zaostala sa lanskim prinosima vie od 2g. Kreativni organ- u cjelosti izabire Gospodarsko i socijalno vijee a djelomino Vijee sigurnosti i Starateljsko vijee.zajedno s Vijeem ona bira suce Meunarodnog suda i glavnog tajnika.Ona izdaje propise o imenovanju i slubenom odnosu inovnika Tajnitva. Vrhovni organ za financijska i proraunska pitanja UNa i specijaliziranih ustanova. Daje ovlatenja drugim organima UNa i specijaliziranim ustanovama da mogu traiti savjetodavno miljenje Meunarodnog suda. ODBORI Svaki prijedlog mora proi raspravu u jednom od glavnih odbora i tek s izvjetajem odbora dolazi pred plenum. glavni odbori postupovni stalni posebni (ad hoc) odbori Sedam odbora: politiki i sigurnosni ekonomski i financijski socijalni,humanitarni i kulturni za pitanja starateljstva i nesamoupravna podruja za pravna pitanja specijalni politiki odbor uveden jer je opseg politikih predmeta velik A-35 VIJEE SIGURNOSTI SASTAV ? 15 (5+10) Izvorno je Vijee imalo 11 lanova-5 stalnih (Francuska,Kina,SAD,SSSR i VB) i 6 izabranih.Novo mjesto moglo bi se uvesti samo izmjenom Povelje a to nije mogue bez pristanka svih lanica.

61

Nestalne lanice bira Opa skuptina na 2g i to tako da se svake godine bira polovica.Drava kojoj je istekao mandat ne moe se odmah ponovo birati. Povelja odreuje da se pri izboru vodi rauna ponajprije o prinosu lanova,odravanju mira i sigurnosti a i o pravinoj geografskoj podjeli: 5 zemljama Azije i Afrike 2 zemljama Latinske Amerike 1 zemljama Istone Europe 2 zemljama Zapadne Europe i ostalima POZIVANJE ZAINTERESIRANIH DRAVA U VIJEE SIGURNOSTI Sve drave ne sudjeluju u zakljuivanju a njegove odluke u nekim sluajevima veu sve drave lanice. Zato je Pakt Lige naroda odredio da se drava o ijim je interesima rije ima pozvati u Vijee kad se raspravlja predmet od interesa neke lanice UN koja nije lanica Vijea -nema pravo glasa kad se raspravlja spor u kome sudjeluje jedna drava ili vie njih lanica UNa koje nisu lanice Vijea U nekim sluajevima poziva se i drava nelanica.Preduvjet je da je ta drava stranka spora koji se raspravlja u Vijeu. Napokon svaka se lanica poziva kad se odluuje o upotrebi njezinih oruanih snaga. DJELOKRUG Glavni zadatak :da se osigura brza i djelotvorna akcija pa lanovi priznaju da Vijee radi u njihovo ime.Vijee sigurnosti izrauje uz suradnju odbora vojnog taba nacrte o uvoenju sustava za reguliranje oruanja. Posebni zadaci:poslovi u kojima djeluje zajedno sa Opom skuptinom- tako se odluka ne moe stvoriti bez zakljuka oba organa. Poslovi posebne nadlanosti: odluka o odravanju sjednica izvan sjedita UNa uspostavljanje vrenja lanskih prava za lanice kojima su privremeno obustavljena odluka radi li se pri raspravi o interesu neke lanice tako da bi ona trebala sudjelovati odluuje da li je neko podruje starateljsko ili ne odreivanje uvjeta pod kojima moe pred Me sud pristupiti nelanica osiguranje izvrenja presuda Meunarodnog suda Vijee mora biti sposobno da radi brzo kada se pojavi opasnost za mir zato je stalno na okupu odnosno postoji mogunost sastanka u svakom asu pa svaki lan Vijea mora imati u svako doba predstavnika u sjeditu UNa. Sjednice Vijea saziva predsjednik koji se mijenja svakog mjeseca prema alfabetskom redu imena drava lanica.Predsjednik mora sazvati sjednicu na zahtjev bilo koje lanice Vijea kad je pred Vijee iznesen neki spor kad Opa skuptina iznese pred Vijee neki predmet. Pravo veta? Povelja razlikuje odluke Vijea o postupku (proceduralne odluke) i odluke o samoj stvari (meritorne odnosno neproceduralne odluke). Za pravovaljanost zakljuka u pitanjima o postupku potrebni su glasovi 9 lanica Vijea bez obzira jesu li to glasovi stalnih ili nestalnih lanica . Za pravovaljanost meritornog zakljuka potrebno je 9 glasova ukljuujui glasove svih stalnih lanica.To znai da Vijee ne moe stvoriti odluku o meritornom zakljuku bez pristanka svih velesila.Prema tome svaka stalna lanica moe sprijeiti donoenje odluke. Prema tome ve samo ustezanje od glasa ili neprisutnost neke stalne lanice prijeilo bi stvaranje meritorne odluke.Praksa je zato pola drugim putem pa ako bi se velesile ustezale od glasovanja takav zakljuak bio bi pravovaljani.Tako je u biti Povelja izmjenjena iako bez propisanog postupka pa je u biti stvoreno obiajno pravo. Dvostruki veto? Odluke o proceduralnim pitanjima stvaraju se veinom od 9 glasova.to se ima smatrati proceduralim pitanjem rjeava se od zgode do zgode a u sumnji smatra se meritornim.Tu moe nastati dvostruki veto:stalna lanica moe

62

svojim negativnim glasom sprijeiti stvaranje odluke da se neko pitanje smatra proceduralnim pa ono postaje meritorno,a zatim pri odluivanju o njemu opet uskratiti svoj glas. POMONI ORGANI VIJEA SIGURNOSTI Stalni odbori su: Odbor strunjaka za pitanja postupka Odbor za primanje novih lanica Vijee se moe sluiti i Komisijama koje je odredila Opa skuptina.To su: Komisija promatraa mira (tzv.Patrola mira) Komisija za kolektivne mjere (osnovana rezolucijom Uniting for peace) Sama Povelja odreuje kao pomoni organ Vijea sigurnosti Odbor vojnog taba.On je sastavljen od poglavara glavnih tabova pet drava a moe pozvati na suradnju i druge lanice UNa.On moe osnovati regionalne pododbore. C-4 EKONOMSKO (GOSPODARSKO) I SOCIJALNO VIJEE Dok je Vijee sigurnosti negativni organ suradnje drava (ide za otklanjanjem ratne opasnosti),Gospodarsko i socijalno vijee slui pozitivnoj suradnji. podizanje ivotnog standarda,punog zaposlenja i uvjeta gospodarskog i socijalnog napretka rjeavanje me gospodarskih,socijalnih,zdravstvenih problema i suradnja na polju kulture i odgoja ope potivanje prava ovjeka i temeljnih sloboda bez razlike u rasi,spolu,vjeri ili jeziku

SASTAV Vijee ine predstavnici lanica UNa,njih 54 regionalno odreenih koje bira Opa skuptina na 3 g ali tako da se svake godine bira po 1/3. DJELOKRUG 1.Studij 2.Obavijetavanje 3.Raspravljanje 4.Davanje preporuka 5.Nadzor nad radom specijaliziranih ustanova Vijee se sastaje po potrebi najmanje 2 puta godinje u enevi u proljee i jesen.Odluke se donose veinom predanih glasova. Povelja ovlauje Vijee da osniva komisije potrebne za vrenje njegovih funkcija: tzv.funkcionalne ili tehnike komisije regionalne gospodarske komisije stalni odbori za pregovore sa specijaliziranim ustanovama,za planiranje razvoja,za primjenu zananosti ad hoc odbori za razna posebna pitanja C-5 STARATELJSKO VIJEE SASTAV pol pol Starateljsko vijee sastavljeno je tako da u njemu bude jednak broj drava koje upravljaju starateljskim podrujima i onih koje nemaju nikakve starateljske uprave.Prve ulaze u vijee po svom svojstvu starateljskog upravljanja i ostaju sve dok vre upravu.Meu drugima moraju biti sveih pet stalnih lanica Vijea sigurnosti ako same nemaju starateljsku upravu a preostale bira Opa skuptina na 3g i taj se mandat moe obnavljati bez ogranienja. DJERLOKRUG Starateljsko vijee je jedan od glavnih organa UNa ali djeluje pod rukovodstvom Ope skuptine: ispituje izvjetaje upravne vlasti prima peticije odreuje povremene preglede starateljskih podruja u sporazumu s upravom

63

stvara odluke u vezi starateljskih ugovora

Sve te poslove moe poduzimati i Opa skuptina izravno..Moe se rei da je uloga Vijea je zapravo pomono tehnika. C-6 TAJNITVO Tajnitvo je inovniki aparat koji slui svim ostalim organima za obavljanje pripremne i tehnike slube kao i izvrenje mnogih odluka (pomoni i izvrni organ). Povelja niz zadaa povjerava glavnom tajniku a ne Tajnitvu.Zato se moe rei da je sam gl tajnik organ UNa. Glavnog tajnika imenuje Opa skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti na 5g.Zapravo se izor tajnika dogovara izvan sjednica pa kad se takvim dogovaranjem postigne veina glasova i u vijeu i u skuptini pristupa se formalnom izboru.Pri tome je vano da se osigura pristanak ili barem uzdravanje od glasa svih velesila. Sve osobe tajnitva imenuje glavni tajnik.inovnitvo je sastavljeno od pripadnika raznih naroda i drava. Glavni tajnik i osoblje nemaju traiti ni primati nikakvih uputa od bilo koje vlade ili vlasti izvan UNa.Drave lanice izrijekom su obvezane da ne nastoje utjecati na osoblje tajnitva. Posebni zadaci glavnog tajnika odnosno Tajnitva su: godinji izvjetaj Opoj skuptini o cjelokupnoj djelatnosti Una skree panju Vijeu sigurnosti na svaki predmet koji bi mogao ugroziti odranje mira i sigurnosti obavjetava lanice ako skuptina ne zasjeda registrira i objavljuje me ugovore prima informativne izvjetaje o nesamoupravnim podrujima C-15 MEUNARODNI SUD -SASTAV Ustrojstveni propisi sadrani su u Statutu koji je sastavni dio Povelje.Ostale propise izdaje sam sud. 15 lanova koje biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti svaki posebno.Izabran je onaj koji je dobio veinu u oba zbora. Kandidiranje u svakoj dravi vre kandidaciona tijela. Ako neka drava nije potpisnica Hake konvencije po kojoj djeluje Stalni arbitrani sud ona imenuje ad hoc kandidacioni odbor.Drava koja nije lan UN moe postati strankom Statuta. Sud se obnavlja svake tree godine u 1/3.Suci se biraju na 9 g i uvijek se mogu ponovno izabrati.Preduvjet je da kandidat preduvjete koji se trae za imenovanje na najvie sudake slube u njegovoj zemlji ili da uiva glas kao pravnik na polju me prava.Kod izbora treba paziti da su zastupljeni glavni oblici civilizacije i glavni pravni sustavi. Nezavisnost sudaca zajamena je Statutom.Oni se mogu maknuti sa poloaja samo jednoglasnim zakljukom sudakog zbora.Suci uivaju diplomatske povlastice i primaju plau UNa.Zabranjeno im je vriti bilo kakvu politiku ili upravnu funkciju i ne smiju ni u kakvoj parnici raditi kao savjetnici ili odvjetnici a ako je djelovao kao savjetnik ili odvjetnik ili kao lan istranog povjerenstva ne smije sudjelovati u radu Suda pri raspravljanju tog predmeta. SUDAC AD HOC Ako u raspravi pred sudom sudjeluje drava koja u tom asu nema pripadnika u sastavu Suda ona ima pravo imenovati suca ad hoc-nacionalni sudac koji ulazi u sudaki zbor i ima jednaka prava. C-8 SPECIJALIZIRANE USTANOVE UJEDINJENIH NARODA Obino postoje tri organa: opa konferencija sastaje se u redovnim razmacima sudjeluju svi lanovi stvara i mijenja temelje organizacije odreuje glavne smjernice obino u obliku konvencija izborni je (kreativni) organ za druge organe odluuje o financijama-odobrava proraun

64

izvrni odbor sastavljen od delegata,strunjaka tako da bi se mogao ee sastajati stalni ured birokratski poslovi katkada poslove ureda obavlja jedna od vlada drava uesnica (tzv.zavisne upravne zajednice) Za stvaranje zakljuaka u organima uvedeno je naelo kvalificirane veine jer inae organizacije ne bi mogle djelovati.Jednoglasnost se trai samo kod osnovnih propisa. Suradnja i povezivanje uglavljuje se sporazumima koje zakljuuje Gospodarsko i socijalno vijee a odobrava Opa skuptina. Radi usklaenja djelatnosti postoji u krilu Gospodarskog i socijalnog vijea poseban koordinacioni odbor sastavljen od glavnog tajnika UN i ravnatelja svake od specijaliziranih ustanova. Specijalizirane ustanove se i dalje samostalni organizmi i lanstvo u njima nije vezano lanstvom u UN. A-36 SREDSTVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA OPI PREGLED Meunarodni spor je svako neslaganje tvrdnji ili zahtjeva izmeu meunarodnih osoba: pravni nepravni (politiki,interesni) Pravni sporovi prema objektivnom kriteriju -oni koji se mogu rjeiti primjenom pravila me prava Prema subjektivnom kriteriju-takvi sporovi za koje stranke ele da se rjee primjenom pravnih pravila Ako se prihvati objektivni kriterij pravo tu daje odgovor na svako pitanje jer sudac mora odbiti zahtjev tuitelja kada se on ne moe pozvati ni na kakvo pravno pravilo.No praksa se ravna prema subjektivnom kriteriju pa svaka drava moe sprijeiti iznoenje nekog spora pred arbitrau tako to tvrdi da postoji nepravni spor. Sredstva mirnog rjeavanja na raspolaganju su strankama ali one nisu obvezatne primjeniti neko odreeno sredstvo.Povelja omoguuje da se i najopasniji sporovi zavuku u nedogled samo da bi se izbjegla sila. Diplomatska sredstva- stranke same ili uz pomo treega nastoje nai kompromisno rjeenje izravni pregovori posredovanje prijedlozi strankama istraga mirenje Sudska sredstva- stranke preputaju objektivnom forumu da svojom obvezujuom odlukom rijei spor izravnanje arbitraa odluka kako moraju postupiti rjeavanje sporova pred meunarodnim sudovima

C-11 POSREDOVANJE to je posredovanje? Djelovanje jedne ili vie drava koje nisu umjeane u spor kako bi se ublaite napetost izmeu drava i kako bi se spor miroljubivo rjeio. Tko moe posredovati? drave pojedinano organi UN (Vijee sigurnosti,Opa skuptina,glavni tajnik) druge me organizacije Sveta stolica nevladine organizacije

65

Koje su dve vrste posredovanja? Dobre usluge (good offices) -nastojanje da se savjetom i nagovaranjem dovede do izravnih pregovora ili da se ti pregovori ubrzaju Posredovanje (medijacija) -posrednik iznosi strankama vlastite prijedloge,aktivno sudjeluje u pregovorima a ne ograniava se samo na nagovaranje ili prenoenje prijedloga Posredovanje se moe ponuditi iz vlastite pobude ili ga stranke mogu same zatraiti.Tako u UNu djelovanje Vijea sigurnosti moe potaknuti svaka stranka spora ak i ako nije lanica ili glavni tajnik.Prema tome u nekim sluajevima e posredovanje Vijea sigurnosti biti traeno a u nekima ponueno. C-12 ISTRAGA Drave u sporu esto se razilaze u ocjeni injenica npr.gdje se dogodio neki granini incident,jesu li u oruanom sukobu povrijeena pravila humanitarnog prava.Drave se mogu posluiti nepristranim pojedincem ili zborom (istrano povjerenstvo)-moe sasluavati stranke,ispitivati svjedoke i strunjake,obii mjesta spornih dogaaja,prouiti relevantne dokumente. Istrano povjerenstvo uglavnom je bilo sastavljeno od jednakog broja predstavnika drava u sporu.Kasnije su se dodavali i osobe koje ne pripadaju strankama spora a istragu moe provesti i neutralno povjerenstvo u kojemu uope nema stranaka u sporu. Razlika istraga x mirenje? S obzirom na neobvezatnost nema razlike izmeu istrage i mirenja.Razlika je to se rad povjerenstva ograniava samo na to da ispita injenice a u postupku mirenja predlae se i rjeenje spora.Meutim utvrivanje injenica esto je i pri mirenju i pri arbitrai. Vanost istrage pri rjeavanju i spreavanju me sporova naglasila je i Opa skuptina te poruila da se to vie upotrebljavaju metode utvrivanja injenica i da se taj postupak povjerava nadlenim me organizacijama.Glavni tajnik pozvan je da izradi popis strunjaka kojima bi se drave mogle sporazumno posluiti. 1988.Opa skuptina pozvala je na punu upotrebu mogunosti koje imaju Vijee sigurnosti,Opa skuptina i glavni tajnik i taj je poziv sadran u Deklaraciji o spreavanju i otklanjanju sporova i situacija koje mogu ugroziti me mir i sigurnost. C-13 MIRENJE Mirenje je postupak u kojem drave iznose svoj spor pred sporazumno izabranog pojedinca ili zbor sa zadatkom da spor ispita i predloi neko prikladno rjeenje,ali se stranke nisu unaprijed obvezale da e to rjeenje prihvatiti. Razlika posredovanje x mirenje? Za razliku od posredovanja gdje djeluju drave (dravni organi u ime drave) organ mirenja je pojedinac ili zbor.I pri posjedovanju esto sudjeluju pojedinci ali oni su izabrani i djeluju na temelju autoriteta dravne vlasti odnosno me organizacije dok se za mirenje biraju osobe samo na temelju moralnih i strunih karakteristika. Slinosti mirenje x arbitraa? Sastav organa,nain odreivanja nadlenosti, postupak.Tako se na temelju Konvencije o mirenju i arbitrai povjerenstva za mirenje i za arbitrau sastavljaju s istog popisa miritelja i arbitara koje su istaknule drave stranke konvencije. Nadlenost organa mirenja i arbitrae osniva se samo izriitim sporazumom stranaka.Taj sporazum drave mogu sklopiti tek kad spor izbije ali ima i ugovora u kojima se predvia obvezatno podvrgavanje mirenju tj.svaka stranka spora ima pravo jednostrano spor podvrgnuti mirenju npr.Konvencija o pravu mora i Konvencija o mirenju i arbitrai. Razlike izmeu mirenja i arbitrae? arbitraa je suenje koje primjenjuje normu a mirenje nije vezano na normu organ mirenja donosi samo prijedloge koji ne obvezjuju stranke organ mirenja moe dati razliite prijedloge a kod arbitrae jedna konana odluka

66

Zadatak je mirenja rasvijetliti injenino stanje,pruikupiti obavijesti i na temelju objektivnih izlaganja dovesti stranke do sporazumne odluke.U dijelu gdje se vri ispitivanje injeninog stanja mirenje se podudara s istragom a s obzirom na neobvezatnost konanog prijedloga mirenje je blisko s posredovanjem. U novije vrijeme mirenje je ureeno mnogim me ugovorima npr: Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Konvencija UNa o pravu mora Beka konvencija o sukcesiji drava glede me ugovora Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine,arhiva i dugova C-14 IZRAVNANJE Drave se podvrgavaju konanom rjeenju od strane nekog objektivnog foruma,unaprijed se obvezuju da e izvriti rjeenje i ovlauju forum da svoju odluku donese bez obzira na pravo ili izdavanjem novih propisa. Karakteristike? stranke su prizvale objektivni forum da rjei spor i unaprijed obvezale da e izvriti rjeenje forum nije vezan na primjenu prava bilo zato to to nije mogue bilo zato to stranke ele ukloniti uzrok sukoba novim ureenjem (zakonodavna ili administrativna arbitraa) Izravnavanje x arbitraa? Ovakvi naini rjeavanja nisu presude jer arbitraaa je rjeavanje sporova primjenom prava.Zajedniko je s arbitraom da su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke. Mogu li me sudovi biti ovlateni da djeluju kao pri izravnavanju? Da. Statut Stalnog suda meunraodne pravde 1920.predviao da Sud moe ako se stranke o tome sporazume odluivati ex aequo et bono.Ta se ista odredba ponavlja i u Statutu Meunarodnog suda 1945. *Meunarodni sud za pravo mora Niti jedan od spomenutih sudova nije dosada odluivao et aequo et bono jer to od njih nije bilo zatraeno od stranaka. A-37 ARBITRAA to je arbitraa? Arbitraa je postupak kojemu je cilj ureenje sporova izmeu drava od sudaca koje su one izabrale na temelju potivanja prava.Pribjegavanje arbitrai ukljuuje obnvezu podvrgavanja presudi u dobroj vjeri. Karakteristike? rjeenje koje ona donese je presuda tj.primjena pozitivnog prava na konkretni spor rjeenje je obvezatno i mora se izvriti Iako je arbitraa suenje uvijek je potrebno dobrovoljno podvrgavanje tj. sporazum obadve stranke. Arbitranu presudu moe donjeti pojedinac privatna osoba ili vie njih visoki dunosnik ili glavar neke strane drave odreeni zbor npr.pravni fakultet Stranke same imenuju suca pojedinca ili sastavljaju zbor sudaca.Obino svaka strana imenuje jednak broj lanova ali budui da se uvijek bira neparni borj sporazumno moraju odrediti tog lana. Vrste arbitrae? prigodna (ad hoc) - sporazum o arbitrai se stvara za ve nastali spor -stranke moraju sklopiti poseban ugovor u kome trebaju naznaiti pred koji forum e iznijeti spor institucionalna -postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi podvrgavati arbitrai Prednosti stalnog suda?

67

Stalni suci su nezavisniji od utjecaja stranaka to poveava povjerenje u objektivnost suda,suci sude dugi niz godina i stjeu potrebno iskustvo. Stvrani specijalizirani meunarodni sudova za meunarodna kaznena djela,za prava ovjeka,za pravo mora. Prednosti prigodne arbitrae -ad hoc suda? Ona je esto dravama prihvatljivija od stalnih sudova zbog veeg utjecaja stranaka na sastav,zbog brzine i fleksibilnosti,zbog mogunosti djelomine ili potpune tajnosti,zbog manjeg utjecaja ranijih presuda.Osim toga arbitraom se mogu rjeavati i sporovi drava s meunarodnim organizacijama i drugim subjektima me prava dok stalni sudovi mogu rjeavati samo sporove izmeu drava. Alabamski spor? U povijesti arbitrae vaan je Alabamski spor izmeu SAD i VB.VB je bila osuena da plati odtetu SAD zbog povrede neutralnosti (ratni brod Alabama).To je primjer kako se i vana pitanja mogu rjeiti arbitraom. OSNIVANJE STALNOG SUDA Konvencijom o mirnom rjeavanju sporova osnovan je Stalni sud sa sjeditem u Haagu koji i danas djeluje. No to nije pravi sud.Stalan je samo ured koji obavlja tehniki posao a sam sud sastavlja se za svaki spor posebno tako da stranke same odabiru arbitre s popisa koji se vodio u Haagu. PORTEROVA KONVENCIJA Na Drugoj haakoj mirovnoj konferenciji 1907. usvajena Porterova konvencija kojom se zabranjuje pribjegavanje oruanoj sili da bi se utjerali ugovorni dugovi osim ako dunika drava nije htjela pristati na arbitrau ili nije htjela provesti presudu. Najvaniji dokument o arbitrai? enevski opi akt kojega je izradila Liga naroda.On osigurava iroku upotrebu arbitrae meu dravama lanicama.Obzirom da je bio vezan uz postojanje Lige naroda,UN je izmjenio te dijelove. Svrha je Opeg akta da prui mehanizam za sluaj da se stranke ele posluiti mirnim sredstvma za rjeenje spora. Tko odreuje ovlasti,postupak arbitranog suda?Kako se moe zapoeti arbitraa? Drave se uvijek podvrgavaju arbitrai dobrovoljnim sporazumom.Taj sporazum temelj je arbitranog suda;on mu odreuje ovlasti,propisuje postupak i pravo koje treba primjeniti.Iznosei spor pred arbitrau stranke odreuju pitanje koje treba rjeiti. Pri prigodnoj arbitrai pristatnom pogodbom a pri institucionalnoj tubom. Postoji li pravni lijek? U praksi esto su nezadovoljne stranke traile nain da izbjegnu provoenje presude tvrdeio da je presuda iz nekog razloga nitava da je arbitar prekoraio granice svojih ovlasti odreene sporazumom,da je pristatna pogodba nevaea,korupcija suca. Tu se teko nalazio odgovor jer su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje a i pravni lijek nije bio predvien.Tako je s jedne strane ovisilo o dobroj volji stranaka hoe li obvezatnu presudu izvriti a s druge strane hoe li novim sporazumom podvrgnuti arbitrai pitanje nitavosti. Mogunosti: revizija ako se otkije nova injenica koja je bila odluna za ishod parnice tumaenje presude A-38 MEUNARODNI SUD NADLENOST Razlika arbitraa x sudsko rjeavanje? Sudska tijela imaju stalan sastav.I sudovi kao i arbitrana tijela odluuju primjenom me prava ali sudovi pri tome primjenjuju svoja unaprijed utvrena pravila postupka na koja stranke mogu znatno manje utjecati. Sudovi ope i specijalizirane nadlenosti? Meunarodni sud jedan je od glavnih organa UNa meutim,nita ne sprijeava lanice UNa da rjeavanje svojih sporova povjere drugim stalnim sudovima.Od sudova ope nadlenosti (nadleni za sporove iz svih podruja me prava) osim Meunarodnog suda danas postoji samo Srednjoameriki sud 1994. Specijalizirani sudovi:

68

Meunarodni sud za pravo mora Europski sud za prava ovjeka, Meuameriki sud za prava ovjeka,Afriki sud za prava ovjeka Meunarodni sudovi za krenje me kaznenog prava za Jugoslaviju i Ruandu Meunrodni kazneni sud unutar pojedinih me organizacija osnovani sudovi za rjeavanje slubenikih odnosa

Meunarodni sud ima dvostruki zadatak: rjeavanje parnica u sporovima izmeu drava koje stranke sporazumno iznesu davanje savjetodavnih miljenja na zahtjev UNa i nekih drugih ovlatenih organizacija I.RJEAVANJE SPOROVA U PARNICAMA MEU DRAVAMA NADLENOST stvarna nadlenost -primjenjuje pravila me prava na injenino stanje koje je pred njega izneseno.Ipak dana mu je ovlast da ne primjenjuje me pravo ve sudi ex aequo et bono ako se stranke spora tako sporazume. tumaenje nekog me ugovora svako pitanje me prava postojanje svake injenice koja bi tvorila povredu me obveze opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu me obveze osobna nadlenost -tko se moe pojaviti pred Sudom kao stranka samo drave i to one koje su stranke Statuta (budui da je Statut dio Povelje sve lanice UN stranke su Statuta ali strankama Statuta mogu postati i drave koje nisu lanice UN). ne mogu se pojaviti me organizacije mogu traiti savjetodavno miljenje pojedinaci se ne mogu pojaviti kao stranke ali njihovi interesi esto dolaze pred Sud kao predmet spora izmeu drava npr.roditeljska prava U svakom konkretnom sluaju Sud je nadlean samo ako su se stranke sporazumno podvrgle takvoj nadlenosti.To se moe ostavariti na dva naina: 1.da se sporazum o iznoenju pred Sud zakljui kada je spor ve nastao tzv.kompromis ili pristatna pogodba 2.da se nadlenost ugovori za budue sporove: u ugovor koji ureuje neke odnose meu strankama unese se pravilo da e se sporovi o primjeni ili tumaenju svih ili nekih odredbi ugovora podnositi Meunarodnom sudu neprihvaanjem nadlenosti Meunarodnog suda drava ne moe biti tuena pred tim sudom ali ni sama ne moe pokrenuti postupak protiv neke druge drave zakljuivanje posebnih ugovora o mirnom rjeavanju sporova.U takvim se ugovorima odreuju vrste sporova koji e se rjeavati pred Sudom fakultativna klauzula C-16 FAKULTATIVNA KLAUZULA Pri formuliranju Povelje na Konferenciji u San Francisku prihvaanje ope nadlenosti Me suda (obvezatno podvrgavanje sudu) sprijeili su SAD i SSSR.Umjesto toga u Statutu je predviena tzv.fakultativna klauzula kojom svaka drava moe jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgava nadlenosti Suda u sporovima o odreenim pitanjima prema svakoj dravi koja je dala istu takvu izjavu. Izjava obvezuje drave u granicama koje ona odredi.Te se granice mogu odrediti vremenskim trajanjem i rezervama. Sadraj obveza izmeu dviju drava odreuje se prema opsegu nadlenosti koje prihvaaju obje drave tako da su se dvije drave meusobno obvezale na podvrgavanje Sudu samo za one vrste sporova koji su prihvaeni u objema izjavama C-17 POSTUPAK PRED MEUNARODNIM SUDOM OSNOVNA PRAVILA O POSTUPKU U PARNICAMA Ta su pravila sadrana u Statutu i u Poslovniku koji Sud sam donosi. Kako zapoinje postupak?Dva naina? Kada meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju Meunarodnom sudu one sklapaju pristatnu pogodbu.Kad je takav sporazum postignut postupak poinje notifikacijom kompromisa Sudu.U tako

69

zapoetom postupku nema ni tuitelja ni tuenika makar esto samo jedna strana postavlja neki zahtjev a druga trai da se zahtjev odbije. Ako od prije postoji ugovorna obveza o podvrgavanju nadlenosti Suda postupak poinje tubom jedne od stranaka.Ta stranka postavlja tubeni zahtjev a druga se od njega brani.Druga strana moe postaviti svoj zahtjev u obliku protutube. Kako dalje ide postupak? 1.Pismeni postupak Ako postupak poinje tubom,tuiteljica podnosi pismeni podnesak na to suprotna strana daje odgovor.O broju i redosljedu podnoenja podnesaka Sud donosi odluku nakon to se konzultira sa strankama. Kada se parnica temelji na pristatnoj pogodbi te nema ni tuitelja ni tuenika,u njoj e stranke odrediti broj i redosljed podnesaka a ako se nisu dogovorile svaka je ovlatena na pripremni podnesak i odgovor na podnesak druge strane.Drugi krug podnesaka Sud e dopustiti samo ako ih smatra nunima. Prigovor nadlenosti? Prigovor nadlenosti u roku 3mj od podnoenja pripremnog podneska.Ako je dan takav prigovor Sud prekida pismeni postupak i vodi najprije postupak o prigovorima nadlenosti.Ako uvai prigovore Sud izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja.Ako ne uvai prigovore nastavlja se prekinuti postupak.Sud moe odluiti da su prigovori o nadlenosti takve naravi da se o njima ne moe suditi bez ulaenja u glavnu stvar.U takvu sluaju sud spaja raspravljanje. Privremene mjere? Sud je ovlaten naznaiti privremene mjere ako dokae hitnost i ako te mjere mogu sprijeiti ili umanjiti nepopravljivu tetu.Rjeenje o privremenim mjerama sud priopava strankama i Vijeu sigurnosti. Privremene mjere mogu se odrediti u svakom stadiju postupka na zahtjev svake stranke ili na inicijativu Suda. Nakon zavretka pismenog postupka sud odreuje usmenu raspravu. 2..Usmeni postupak Sastoji se u izlaganju i sasluavanju stranaka i u izvoenju dokaza.Usmena rasprava je javna osim kad Sud odlui drukije ili stranke sporazumno zahtjevaju tajnost. Donoenje presude? Odluke Suda donose se veinom glasova nazonih sudaca a u sluaju podjele glasova odluuje glas predsjednika.Presuda se proglaava u javnoj sjednici u nazonosti stranaka- mora sadravati obrazloenje. Presuda Suda je konana.Ona obvezuje samo stranke spora i to samo za sluaj koji je njome rjeen. Pravni lijek? Nije predvien pravni lijek tj.alba vioj distanci. tumaenje za dipozitivni dio presude revizija na temelju otkria neke injenice koja bi bila presudna da je bila poznata Sudu.Na takvu se injenicu moe pozvati samo stranka koja za nju nije znala a da neznanje nije sama skrivila.Zahtjev za revizijom mora se postaviti najkasnije u roku 6mj od otkria nove injenice a ni u kojem sluaju nakon isteka 10g od presude.

Povodom zahtjeva za tumaenje ili reviziju poinje novi postupak sa svim fazama.Nadlean je Sud u punom sastavu (plenum) odnosno ono vijee koje je izreklo presudu. to ako stranka odbija izvriti presudu? Presude Meunarodnog suda moraju se izvriti.Povelja daje pravo dravama da se obrate Vijeu sigurnosti ako protustranka ne izvri obveze iz presude.Vijee sigurnosti moe u povodu toga dati preporuke ili odluiti o mjerama.Vijee nije izvritelj presude nego prosuuje predmet ponajprije s gledita odravanja mira i sigurnosti. II.SAVJETODAVNA DJELATNOST A.NADLENOST

70

Meunarodni sud daje savjetodavna miljenja UNu i specijaliziranim ustanovama (savjet ne mogu traiti drave).Sud je pravosudni organ pa moe dati jedino pravna miljenja. Organ koji je traio miljenje moe postupati po njemu ali moe traiti drugo rjeenje il uope ne donjeti nikakvu odluku. Obzirom da drave ne mogu traiti savjetodavno miljenje ta se zapreka zaobilazila tako to su one iznosile svoje pitanje Ligi naroda pa je Liga naroda traila savjetodavno miljenje od Suda. B.POSTUPAK Sud daje miljenje samo u pravnim pitanjima a ako pitanje nije pravno Sud mora otkloniti davanje miljenja.Meutim ni o pravnim pitanjima Sud ne mora ve samo moe dati miljenje ali njegovi razlozi uskraivanja miljenja mogu biti samo pravne naravi. Savjetodavno miljenje nema mo presude.Zato ovlatene stranke mogu u isto vrijeme zapoeti parnicu pred arbitraom ili pred Sudom. C-18 RJEAVANJE SPOROVA U KRILU UNa Gl.VI. mirno rjeavanje sporova-UN nastupa kao posrednik GL.VII. djelovanje u sluaju prijetnje miru,naruenja mira i ina agresijie -UN nastupa kao organizacija za odravanje mira prinudnim sredstvima samo kad postoji velika opasnost za mir praksa dovela i do novih oblika koji nisu predvieni u Povelji-mirovne misije UNPROFOR MIRNO RJEAVANJE SPORA BEZ INTERVENCIJE -Gl.VI. Stranke spora ije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost me mir i sigurnost moraju prije svega traiti rjeenje pomou pregovora,posredovanja,mirenja,arbitrae,sudskog rjeavanja ili drugih sredstava prema vlastitom izboru. Ako spor ne bi bio rjeen navedenim sredstvima,moraju spor iznjeti pred Vijee sigurnosti.Ako Vijee sigurnosti smatra da nastavljanje spora moe dovesti u opasnost odravanje mira i sigurnosti odluuje da li e poduzeti akciju ili e preporuiti rjeenje koje smatra prikladnima (ili odbiti ako nije ozbiljne prirode). Vijee prilikom raspravljanja o sporu poziva stranke da sudjeluju u raspravi ali nemaju pravo glasa.To vrijedi za predmete koji su oznaeni kao spor a ne kao situacija.I drave koje nisu lanice UNa mogu iznijeti spor ali samo onaj u kojemu su stranke.Prije toga ona mora prihvatiti obveze o mirnom rjeavanju koje namee Povelja.Takva drava sudjeluje u raspravama ali nema pravo glasa. Nekada postoji objektivna opasnost za mir i sigurnost ali ni jedna stranka ne iznese spor ili ni nema konkretnog spora meu strankama.Zato Vijee sigurnosti moe ispitivati svaki spor ili situaciju koja bi mogla dovesti do me trvenja.I u takvim sluaju zainteresirane stranke e biti pozvane na raspravu. Kad je neki predmet iznesen Vijeu sigurnosti ono ima slobodu da izabere nain i sredstva a to e prilagoavati prema okolnostima svakog sluaja i paziti da stranke upotrijebe ono sredstvo za koje su se odprije dogovorile. Ako sva ta nastojanja ne polue uspjeh pristupa Vijee sigurnosti zakljunoj fazi svoga djelovanja i to samo u dva sluaja: ako postoje okolnosti zbog kojih nastavljanje spora moe dovesti u opasdnost odravanje me mira i sigurnosti ako sve stranke spora zahtjevaju da Vijee dade preporuke Vijee tada moe preporuiti svako rjeenje koje smatra prikladnim. Vijee se nije obvezalo da e dati rjeenje koje je u skladu s postojeim me pravom no uglavnom e to nastojati.Takoer nastojati e dati openitija rjeenja kako bi se mogla primjeniti i na druge sline sluajeve. Spomenuta djelatnost Vijea sastoji se samo u davanju preporuka i nije obvezatna za stranke. C-7 KOLEKTIVNE MJERE I MIROVNE OPERACIJE UNa-Gl.VII. Akcija UNa nee uvijek biti potrebna premda je dolo do prijetnje miru,naruanju mira ili ina agresije.Katkada je dovoljno da Vijee sigurnosti pozove agresora da obustavi ine a moe dati i savjet to treba uiniti. Mjere mogu biti preventivne ili represivne ako je mir ve naruen: bez uporabe oruane sile (prekidanje ekonomskih odnosa,prometnih veza,diplomatskih odnosa)

71

uporaba oruane sile sa svrhom zastraivanja ili prijetnje (demonstrativne mjere) primjena sile bez borbe (npr.blokada) prava uporaba oruja (vojne operacije)

Oruane snage sastavljaju se od kontingenata koje pridonose pojedine lanice UNa.Ti se kontingenti trebaju ustanoviti sporazumima izmeu UNa i svake pojedine drave lanice (vojska,materijal...). O potrebi tako osiguranih snaga odluuje Vijee sigurnosti uz pomo Odbora vojnog taba.Rukovoenje oruanim akcijama pripada Odboru a on moe osnovati regionalne pododbore. No ti sporazumi jo nisu sklopljeni.Tako u sluaju potrebe Vijee ne moe odrediti pojedinim dravama da stave na raspolaganje odreene snage i pomo ve je upueno na dobrovoljnu suradnju. MIROVNE OPERACIJE Oruana akcija koja bi bila u potpunosti u skladu s Poveljom nikada nije provedena. Stoga su se u praksi razvili novi mehanizmi djelovanja.UN alje oruane snage na neku osjetljivu toku ali ne radi provoenja prisile nego radi obavljanja redarstvene slube ili osiguranja mira-interpozicijske snage.Sastavljali su ih kontingenti lanica koje su se dobrovoljno ponudile. Za dosada upotrebljenje naine djelovanja upotrebljen je naziv mirovne akcije (peace-keeping operations) a osoblje koje u njima sudjeluje naziva se plavi ljemovi.Te operacije nisu navedene u Povelji.Te se operacije izvode na temelju pristanka ili zahtjeva svih stranaka u sukobu i bez upotrebe oruja osim u samoobrani. Pojam mirovnih operacija odnosi se na mirovne snage (peace-keeping forces) koje se sastoje od lako naoruanog vojnog osoblja s potrebnom logistikom i na mirovne misije (peace-keeping missions) koje su promatrakog karaktera. Slinosti i razlike izmeu sustava kolektivne sigurnosti i mirovnih operacija? Slinost - kolektivna akcija,odluke donosi Vijee sigurnosti i to na nain propisan za donoenje meritornih odluka, radi se o upuivanju osoblja na teren. Razlika - nije rije o prisilnoj akciji protiv prekritelja mira nego o privremenom uvanju mira uz poristanak sukobljenih stranaka dok se ne postigne trajnije politiko rjeenje. C-19 SMANJENJE ORUANJA I RAZORUANJE Ugovor o zabrani pokusa nuklearnim orujem u atmosferi,svemiru i pod vodom 1963. - djelomina zabrana pokusa nuklearnim eksplozijama u bilo kojoj drugoj sredini ako se zbog takve eksplozije radioaktivne estice mogu proiriti izvan njenog podruja.Ugovor samo zabranjuje pokuse ali ne odreuje unitenje postojeeg oruja ili obustavu proizvodnje niti izrijekom zabranjuje njegovu upotrebu. Ugovor o Antartiku -zabranjuje muklearne eksplozije na tom podruju kao i odlaganje radioaktivnog otpada. Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa 1996. -jo nije na snazi.Za sada su jedino opim meunarodnim pravom zabranjeni nuklearni pokusi koji uzrokuju neprihvatljivo unoenje radioaktivnih tvari u okoli Meunarodna agencija za atomsku energiju preporuuje doputenu koncentraciju. Ugovor o zabrani nuklearnog oruja u Latinskoj Americi -Tlateloco ugovor Otkad je poljski ministar vanjskih poslova predloio.da se stvori bezatomska zona u srednjoj Europi postavljeni su slini prijedlozi i za druge dijelove svijeta.Latinskoamerike zemlje prihvatile su tu misao i 1967.potpisale tzv. Tlateloco ugovor.Ugovorom je stvorena i posebna organizacija za osiguravanje provoenja Organizacija za zabranu nuklearnog oruja u Latinskoj Americi OPANAL. Stranke su sve drave latinske Amerike a SAD,VB,Francuska i Nizozemska potpisale su Protokol I.No da bi se ugovor mogao provesti potrebno je da se njime veu sve nuklearne drave.Za tu svrhu ugovoru je dodan Protokol II. Opa skuptina pozdravila je stvaranje bezatomske zone i preporuila stvaranje bezatomskih zona u drugim djelovima svijeta.Tako su stvorene bezatomske zone Juni Pacifik, u Jugoistonoj Aziji te u Africi. Ugovor o neirenju nuklearnog oruja 1968. -obvezuju se drave koje proizvode i posjeduju nuklearno oruje da nikomu ne daju takvo oruje niti smiju pomoi nenuklearnim dravama da pribavljaju i izraaju takvo oruje.Nenuklearne drave obvezuju se da ne primaju to oruje,da ga ne proizvode i ne trae u tome niiju pomo.O

72

tome nenuklearne drave sklapaju sporazum sa Meunarodnom agencijom za atomsku energiju.Pravo da se nuklearna energija upotrebljava za miroljubive svrhe ostaje netaknuto. Ugovor o naelima koja ureuju aktivnosti drava na istraivanju i upotrebi svemira Ugovor o zabrani postavljanja nuklearnog oruja i drugog oruja za masovno unitavanje na dno mora i u njegovo podzemlje Konvencija o zabrani usavravanja,proizvodnje i stvaranja biolokog i toksinog oruja te o njihovu unitavanju Konvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju Dvostrani sporazumi SAD x SSSR SALT i START . DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA Definicija agresije iz Londonskih konvencija ? Agresorom se smatra onaj koji je prvi izveo jedno od ovih djela: objavu rata invaziju napad kopnenim,pomorskim ili zranim snagama na podruje,zrakoplove,brodove druge drave pomorsku blokadu davanje potpore oruanim bandama Kako Opa skuptina definira agresiju? Upotreba oruane sile neke drave protiv suverenosti,teritorijelne cjelovitosti ili politike nezavisnosti neke druge drave ili upotreba oruane sile koja je na bilo koji nain nespojiva s Poveljom: invazija napad oruanim snagama na kopnene,pomorske ili zrane vojne snage vojna okupacija pripojenje podruja uporabom sile bombardiranje pomorska blokada Nacrt kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti ovjeanstva 1996. predvia i zloin agresije.Pojedinac koji kao voe ili organizator aktivno sudjeluje ili nareuje planiranje,pripremu,poetak ili provoenje agresije odgovara za zloin agresije.in za koji odgovara pojedinac moe se pripisati i dravi ako je taj pojedinac radio u ime drave. B-35 MEUNARODNO PROTUPRAVNI INI -protupravno krenje me obveze Elementi meunrodno protupravnog ina? Povreda meunarodne obveze- in ili propust glede ugovorna,me obiajnog prava,opeg naela,jednostranog pp,arbitrane ili sudske presude. izravno- prema nekoj dravi neizravno -prema pojedinim fizikim ili pravnim osobama koje imaju pripadnost te drave. Pripisivanje povrede subjektu meunarodnog prava- dravi se mogu pripisati samo djela njezinih organa ili agenata.To moe biti zakonodavni,sudski ili upravni organ.Federalna drava odgovara za djela organa federalnih jedinica osim ako federalna jedinica prema Ustavu moe sama sklapati me ugovore.Dravama se pripisuje i djelovanje ultra vires njezinih organa tj.djelovanje izvan ovlasti ili suprotno instrukcijama sve dok oni djeluju u slubenom svojstvu. Za djela privatnopravnih osoba drava na odgovara osim ako su tetna djela pojedinaca (npr.demonstranata koji su zauzeli zgradu diplomatske misije) bila mogua zato to dravni organi nisu postupali s dunom panjom.U tom sluaju drava nee biti odgovorna za povredu me obveze nego za povredu obveze njezinih organa da poduzmu potrebne mjere. OKOLNOSTI KOJE ISKLJUUJU PROTUPRAVNOST pristanak npr.pristanak efa diplomatske misije da se pretrai prostorija misije samoobrana kao iznimka od ope zabrane upotrebe sile protumjere prema povreditelju da ga se potakne na ispunjenje obveza

73

via sila izvan kontrole subjekta nastanku kojih on nije pridonio (npr nevrijeme,pobuna) nevolja kojoj subjekt nije pridonio npr.uplovljavanje ratnog broda zbog nevremena u luku strane drave bez njezina doputenja.Za razliku od vie sile gdje subjekt nema izbora, u nevolji postoji mogunost izbora.Za razliku od stanja nude gdje moe biti ugroen bilo koji temeljni interes ovdje se radi samo o interesu ouvanja ljudskih ivota. stanje nude subjekt moe sauvati neki svoj temeljni interes koji je ugroen ozbiljnom i neposrednom opasnou (ijem nastanku nije pridonio) jedino djelovanjem kojim kri me obvezu- ako je bilo drugih naina subjekt se ne moe pozvati na stanje nude. Pr. VB je bombardirala liberijski tanker koji se nasukao na otvorenom moru kako bi se spalila nafta koja je iz njega istjecala. POSLJEDICE PROTUPRAVNIH INA-Nacrt lanka o odgovornosti drava za meprotupravne ine REPARACIJA Popravljanje tete, uspostavljanje situacije kakva bi postojala da nije bilo protupravnog ina: povratak u prijanje stanje -ovaj nain reparacije je najbolji ali esto nemogu (npr.protup zapljenjena imovina je unitena ili ju je ve stekla trea osoba u dobroj vjeri) ili nedovoljna (npr.imovina je oteena) materijalna restitucija (npr.putanje protup zadranih osoba) ili pravna restitucija (npr ponitenje zakonske odredbe usvojene suprotno nekom me pravilu) naknada tete-uz stvarnu tetu naknada obuhvaa i izmaklu korist (npr.gubitak prihoda za vrijeme dok je strani brod protupravno zadran).Kamate se naknauju samo ako je to potrebno do pune reparacije.Pri odreivanju visine naknade uzima se u obzir i skrivljani doprinos oteenog a visina naknade moe se smanjiti ako je oteenom uz tetu nastala i neka korist. zadaovoljtina-moe se zahtjevati ako povratak u prijanje stanje i naknada tete nisu doveli do pune reparacije ili ako nije nastala materijalna teta nego samo moralna teta (npr.vrijeanje simbola strane drave)Zadovoljtina se moe sastojati u priznanju povrede,isprici, konstataciji nadlenog me suda ili arbitrae o poinjenju protupravnog djela.in zadovoljtine je uvjek javan. PROTUMJERE Prije poduzimanja protumjera povrijeena drava mora pozvati povrediteljicu na prekid protupravnog ina i reparaciju te mora,ako se ne radi o hitnim protumjerama,notificirati povrediteljici odluku o poduzimanju protumjera i ponuditi joj pregovore. uperene samo protiv poiniteljice proporcionalne suzdravanje od prijetnje silom ili uporabe sile zatite temeljnih prava ovjeka kongentna pravila opeg me prava

OBVEZE KOJE PROIZLAZE IZ KONGENTNIH PRAVILA OPEG ME PRAVA dunost suradnje svih drava kako bi se stalo na kraj takvoj ozbiljnoj povredi dunost nepriznavanja stanja stvorenog takvom povredom nepruanje potpore ili pomoi za odranje takvog stanja POZIVANJE NA ODGOVORNOST Pozivanje na odgovornost prema Nacrtu znai poduzimanje formalnih mjera kojima se zahtjeva odgovornost povrediteljice tj.prestanak protupravne djelatnosti i reparacija.To e npr.biti podizanje tube ili zapoinjanje na neki drugi nain postupka pred sudom ili arbitraom.To je pravo rezervirano samo za povrijeenu dravu. C-20 SAMOPOMO Represalije? Mjere koje drava poduzima kao odgovor na protupravni in druge drave sa svrhom samopomoi tj.da drugu dravu potakne na prestanak odnosno na popravljanje posljedica. Te mjere su same po sebi protupravne ali je ta protupravnost iskljuena npr. blokiranje bankovnih rauna,suspenzija ugovora o trgovini i sl. (me pravo doputa samo represalije koje ne ukljuuju upotrebu sile).

74

Prije upotrebe represalija pravo se mora pokuati ostvariti drugim sredstvima-diplomatskim putem, posredovanjem, pozivom na pregovore,arbitranim ili sudskim postupkom. Represalije moraju biti proporcionalne i ne smiju ukljuivati povredu obveza koje proizlaze iz kongentnih pravila. Retalijacija? Posebna vrsta represalija kod koje se na protupravnu mjeru druge drave odgovara jednakim mjerama. Retorzija? Uzvraanje na neku meunarodnim pravom doputenu ali neugodnu mjeru primjerenom mjerom koja takoer jo ne tvori povredu me prava.Takvih primjera ima mnogo u carinskoj i tarifnoj politici,prekid diplomatskih odnosa,uskraivanje ekonomske pomoi,uskraivanje financijskih pogodnosti.... Ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza to vie nije retorzija nego represalije. A-39 IZVORI PRAVA ORUANIH SUKOBA (IZVORI RATNOG PRAVA) Meunarodno pravo oruanih sukoba? Pravila koja ureuju odnose meu subjektima me prava za vrijeme oruanog sukoba i u vezi s njim. Rat? Skup nasilnih ina kojima jedna drava eli drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstvima postii svoj cilj. Koja je svrha me pravila kojima se reguliraju oruani sukobi? ele se ukloniti okrutnosti,sprijeiti strani oblici borbe,eli se humanizirati rat i drugio oblici oruanih sukoba. Potpuna humanizacija pokazala se moguom.Stoga me norme daju najvanija pravila o oruanim sukobima: da se primjenjuju jednako na sve stranke oruanog sukoba da se pripadnici oruanih snaga moraju razlikovati od civila da stranke nisu slobodne u izboru sredstava i metoda ratovanja Izvori prava oruanih sukoba? Obiajno pravo enevska konvencija 1864. Haake konvencije 1899. i 1907. o detaljna pravila u prilogu Haki pravilnik o zakonima i obiajima rata na kopnu o najvanija je etvrta o zakonima i obiajima rata na kopnu 4 enevske konvencije 1949. i Dopunski protokoli uz njih 1977. o Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu o Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika,bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru o Konvencija o postupanju s ratnim zarobljanicima o Konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata Protokol I o zatiti rtava meunarodnih sukoba Protokol II o zatiti rtava nemeunarodnih sukoba Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanih sukoba 1954. Konvencija o zabrani usavravanja,proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksinog oruja te o njihovom unitavanju 1972. Konvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. Konvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju 1993. Konvencija o zabrani upotrebe,stvaranja zaliha,proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i o njihovu unitenju Ottawa 1997. Hako x enevsko pravo?Pravo oruanih sukoba x humanitarno pravo? Meunarodni sud je ustvrdio da su haako i enevsko pravo tako usko povezani da su s vremenom prerasli u jedinstveni sustav koji je danss poznat kao meunarodno humanitarno pravo.No ipak pravo oruanih sukoba ini se adekvatnijim jer se ovdje bavimo i nainima i sredstvima borbe.

75

to se primjenjuje ako nema kodificiranog prava? Ako nema kodificiarnog prava vrijede opa pravila obiajnog prava.Tzv.Martensova klauzula unesena u haake i enevske konvencije izrijekom kae da u sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovnitvo i ratnici ostaju pod zatitom naela me prava koja proizlaze iz obiaja meu civiliziranim narodima,iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne savjesti. Obzirom da je s jedne strane potreba humanizacije a s druge strane interes za voenje oruanih sukoba takvi sukobi ele se opravdati i prikazati doputenima.Tako su nastale razliite teorije o pravu nude,o prevlasti ratnih potreba nad ratnim pravom (Kriegsraison geht vor Kriegsmanier). C-21 POJAM ORUANOG SUKOBA I CILJEVI PRAVA ORUANIH SUKOBA U povijesti rat je definiran kao borba koja se vodi meu dravama s namjerom ratovanja. U tom razdoblju graanski ratovi nisu bili pokriveni pojmom rata pa se primjena ratnog prava i pravila neutralnosti mogla postii samo ako je drava priznala ustanike kao zaraenu stranku. Prekretnicu su oznaile enevske konvencije o zatiti rtava oruanih sukoba 1949. koje odreuju da e se primjenjivati u sluaju objavljenog rata i svakog drugog me oruanog sukoba a proiruju svoju primjenu i na sve sluajeve okupacije ak i ako ta okupacija ne naie na vojni otpor. 1977.Dopunski protokol I. proirio je pojam me oruanog sukoba i na oruane sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije te protiv rasistikih reima u ostvarivanju prava na samoodreenje (oslobodilaka borba). Zatita rtava proiruje i na oruane sukobe koji se odvijaju na podruju drave stranke izmeu njenih oruanih snaga i odmetnikih oruanih snaga koje su pod odgovornim zapovjednitvom i koje ostvaruju nad dijelom njezina podruja takvu kontrolu koja im omoguuje voenje neprekidnih i usklaenih vojnih operacija. Izriito su iz primjene Protokola iskljuene situacije unutranjih nemira i napetosti-pobune,izolirani i sporadini ini nasilja. Zamjena izraza rat izrazom meunarodni oruani sukob u me ugovorima i literaturi motivirana je proirenjem primjene pravila na iri krug me sukoba.Ali izraz rat ipak se ne moe potpuno izbaciti jer postoje obiajna pravila me prava koja se odnose samo na rat a ne i na druge oruane sukobe. C-22 POETAK I ZAVRETAK ORUANOG SUKOBA Prema tradicionalnom ratnom pravu ratno stanje zapoinjalo je ili formalnom objavom rata ili stvarnim zapoinjanjem neprijateljstava- utvrivanje ratnog stanja ovisilo je o subjektivnim faktorima-hoe li zaraeni objaviti rat odnosno postoji li namjera ratovanja (animus belligerendi).Automatski se prekidaju dipl.odnosi i suspendiraju me ugovori. Meutim, kako se objava rata poela izbjegavati ,ve zato da se ne postane krivcem 1949. enevskim konvencijama kriteriji za utvrivanje oruanog sukoba su objektivizirani te nije potrebna objava ili utvrivanje namjere ratovanja.Glede utjecaja oruanih sukoba na mirnodopske odnose ne postoji vie automatizam kao prije-automatski ne prestaju niti se suspendiraju me ugovori niti se prekidaju diplomatski odnosi. Sudbina ugovora ovisi uglavnom o volji sukobljenih strana.Ipak postoji nekoliko kategorija ugovora o ijem vaenju nakon izbijanja oruanog sukoba ugovorne stranke ne mogu slobodno odluivati: ugovori kojima se odnosi na zatitu ljudske osobe ugovori kojima se osniva neka me organizacija ugovori kojima su ustanovljane granice ili ustupljeno neko podruje ugovori koji ustanovljuju meunarodne reime npr.neutralne zone,vodotokove Sukobljene strane mogu i za vrijeme oruanog sukoba sklapati me ugovore koji ureuju pitanja u vezi voenja oruanog sukoba npr.razmjena zarobljenika,pokop mrtvaca,stvaranje neutralnih zona.Sklapaju se na neutralnom podruju i uz posredovanje neutralnih drava. Uz takve postoje i specijalni vojni ugovori.Za njihovo sklapanje nadleni su vojni zapovjednici bez posebne punomoi.Takav sporazum ne treba ni ratifikaciju.U red posebnih vojnih ugovora ubrajaju se: kapitalacija-ugovor o nainu i uvjetima predaje cjeline ili dijelova oruanih snaga karteli-ureuju se pitanja u vezi s ratnim stanjem najee razmjena zarobljenika

76

primirja-obustava neprijateljstva na neko vrijeme bilo na svom ili dijelu podruja

Oruani sukob zavrava konanom obustavom neprijateljstava.Prema tradicionalnom ratnom pravu rat je zavravao jednostrano-potpunim pokoravanjem neprijatelja (debellatio) ili sporazumom (mirovnim ugovorom ili obustavom ratnih ina). Mirovnim ugovorom ureivala su se mnoga pitanja:ustup podruja,ratna odteta,povratak zarobljenika,imovinska pitanja,uspostavljanje predratnih ugovora.Ratno stanje prestajalo je tek stupanjem na snagu mirovnog ugovora. Mirovni ugovori gube na znaenju nakon drugog svjetskog rata.Tako je Irako-kuvajtski sukob zavrio rezolucijom Vijea sigurnosti. C-23 RATITE to je ratite?to obuhvaa?to spada u ratite? Ratite je sav prostor na kome zaraeni mogu pripremati i provoditi neprijateljstva o podruje zaraenih drava (kopno,unutranje morske vode,teritorijalno more i zrani prostor nad njima) o otvoreno more o terra nullius Ratite se ne protee na: o podruje neutralnih drava o neutralizirana podruja o zrani prostor nad njima Podruje ratnih operacija (bojite)? Podruje gdje se ratne operacije stvarno vode. Ratite pomorskog rata? Obuhvaa itavo more i morskim brodovima pristupne vode uz iznimku unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora neutralnih drava te neutraliziranih dijelova mora.to se tie epikontinentskog pojasa i iskljuivog gospodarskog pojasa neutralnih drava tu se mora voditi rauna o pravima neutralnih oblanih drava. C-24 OSOBE KOJE SUDJELUJU U ORUANOM SUKOBU o pripadnici kopnene vojske o ratne mornarice o zrakoplovstva o milicije i dobrovoljakih odreda ako su ispunjena 4uvjeta: da im na elu stoji odgovorni zapovjednik da nose odreeni znak raspoznavanja da otvoreno nose oruje da se u svojim operacijama pridravaju pravila ratnog prava Puki ustanak?Da li se oni priznaju kao oruane snage prema Hakom pravilniku? Stanovnitvo nezaposjednutog podruja koje se pri pribliavanju neprijatelja spontano lati oruja a nije imalo vremena organizirati se po navedenim odredbama Pravilnika.Puki ustanak priznaje se uz uvjet da stanovnitvo otvoreno nosi oruje i da potuje pravila ratnog prava. Razlika borci x neborci? Neborci pripadaju vojsci ali se ne bore orujem u ruci (tehniko osoblje,sanitet,vojni sveenici, opskrbnici) ili slijede vojsku zbog neke posebne dunosti (dopisnici,vojni ataei stranih drava).Neborci ne smiju upotrebljavati oruje osim u samoobrani i protiv njih se ne smije upotrijebiti oruje.Ako padnu u zarobljenitvo smatraju se ratnim zarobljenicima. Da li Haki pravilnik priznaje partizansku borbu? Ne. To pitanje rjeeno je enevskim konvencijama . Puki ustanak die se u jo nezaposjednutom podruju a gerilska, partizanska borba u zaleu neprijatelja u podruju koje je on ve zaposjeo. Kako Protokol I. definira oruane snage?

77

Sastoje se od svih organiziranih oruanih snaga,naoruanih grupa i jedinica koje su pod zapovjednitvom odgovornim toj stranci (ak i kad tu stranku zastupa vlast koju protivnika strana ne priznaje).Te oruane snage moraju biti podvrgnute unutranjem disciplinskom sustavu koji osigurava potivanje pravila me prava. Ukidanjem kategorizacija borbenih snaga iz enevskih konvencija (redovita vojska,milicija,dobrovoljci,pokret orpora...) i prihvaanjem iroke definicije pojma oruanih snaga,Protokol I maksimalno proiruje krug boraca.Plaenici nemaju pravo na status boraca a pijuni nemju pravo na status ratnog zarobljanika. Tko su parlamentari? Posebnu zatitu me prava uivaju osobe koje se alju neprijatelju kao vjesnici radi pregovora (parlamentari).Kao znak raspoznavanja nosi bijelu zastavu.Treba se iskazati ovlastima svog zapovjednika.Parlamentar i njegova pratnja (nosa zastave,bubnjar,tuma) su nepovredivi.Neprijatelj nije duan primiti parlamentara.Ako bi parlamentar zloupotrijebio svoj poloaj ovlaten ga je zadrati. to ini ratnu mornaricu? Ratnu mornaricu ine ratni brodovi (stalni ili privremeni) koji su pod zapovjednikom kojega je postavila drava,imaju posadu podreenu vojnoj disciplini i nose vanjski znak ratnog broda.Tom definicijom obuhvaeni su i pomoni brodovi (opskrbni,bolniki).Meutim svaka drava ima pravo smatrati pomonim brodom trgovaki brod koji makar i sluajno obavlja pomonu slubu ratnim brodovima. C-25 OGRANIENJA S OBZIROM NA OSOBE 1.Civilno stanovnitvo ne smije se napadati,ubijati ili ranjavati te se moraju potivati civilna dobra. enevska konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata 1949. + Dopunski protokoli 1977. Suvremeno oruje omoguava djelovanje s vrlo velike udaljenosti i pogaaju bez razlike pripadnike oruanih snaga i civilno stanovnitvo zato novija pravila nastoje bolje utvrditi zatitu civilnog stanovnitva. 2.Ranjeni i bolesni,oni koji su poloili oruje ili nemaju sredstva za obranu,ratni zarobljenici ne smiju biti objekt napada + svaka osoba koja izraava namjeru da se preda ili je u besvjesnom stanju ili je onesposobljena zbog rana ili bolesti. Haaki pravilnik 1907. + Protokol I uz enevske konvencije 3.Pripadnici protivne strake ne smiju se siliti da sudjeluju u vojnim operacijama koje su uperene protiv njihove domovine. C-26 OGRANIENJA S OBZIROM NA STVARI 1.Bombardiranje -danas se moe djelovati iz velike udaljenosti pa su cilj razaranja vojni objekti bez neposredne namjere da se zauzmu-tvornice, prehrambena proizvodnja (tzv.teroristika bombardiranja). Haakim pravilnikom 1907.zabranjena su bombardiranja nebranjenih gradova,sela,naselja ili zgrada. Tek u Protokolu I 1977.uspjelo se definirati vojne ciljeve: Objekti koji po svojoj prirodi,po svom smjetaju,po svojoj namjeni ili po svojoj upotrebi djelotvorno pridonose vojnoj akciji i ije potpuno ili djelomino unitenje,zauzimanje ili neutralizacija donosi u danim okolnostima oitu vojnu prednost. *u sluaju sumnje radi li se o vojnom ili civilnom objektu pretpostavlja se da se objekt koji je redovito namjenjen civilnoj upotrebi (kola,kua) ne upotrebljava za djelotvoran doprinos vojnoj akciji. Prema obiajnom naelu proporcionalnosti civilne osobe i objekti zatieni su od kolateralne (uzgredne) tete.Protokol I potvruje to pravilo i odreuje da napad na bilo koji vojni cilj moe postati protupravan ako se povrijedi naelo proporcionalnosti tj. ako se uzrokuje uzgredne gubitke ivota meu civilnim stanovnitvom,tete na civilnim objektima koji su prekomjerni u odnosu na vojnu prednost. 2.Nebranjena mjesta Haake konvencije 1907. + Protokol I 1977. Ako stranka eli neko mjesto potedjeti napada moe ga pod odreenim uvjetima proglasiti nebranjenim i to priopiti drugoj stranci. 3.Spomenici,muzeji i kulturna dobara

78

Haaki pravilnik 1907.obvezuje stranke da potede zdanja namjenjena bogosluju,umjetnosti,znanosti i dobrotvornim svrhama pod uvjetom da nisu upotrebljeni za vojne svrhe. Na poticaj UNESCOa (Organizacija UNa za prosvjetu,znanost i kulturu) zakljuena je Konvencija o zatiti kulturnih dobatra u sluaju oruanog sukoba.Konvencija razlikuje dvije razine zatite:opu i posebnu zatitu za ogranien broj kulturnih dobara najvie vrijednosti (moraju se nalaziti udaljeni od industrijskih sredita i vanih vojnih objekata,upisuju se u poseban regiastar). 4.Okoli Vojna djelovanja esto imaju tetne posljedice na okoli. Rezolucija Ope skuptine o zatiti okolia u vrijeme oruanog sukoba.Razolucije nisu obvezatne ali one potvruju postojanje obiajnog prava.

C-27 OGRANIENJA S OBZIROM NA VRSTE ORUJA (ZABRANJENE VRSTE ORUJA) ZABRANJENO KONVENCIONALNO ORUJE 1.projektili teine manje od 400g koji su eksplozivni ili napunjeni rasprskavajuim tvarima Petrogradska deklaracija 1868.koja je postala obiajno pravo 2.dum-dum meci -Haaka konvencija 1899. 3.otrov i otrovno oruje -Haaki pravilnik 1907. 4.oruje koje je namjenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se ne mogu otkriti rendgenskim zrakama. Konvencija o zabrani ili ogranienju odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. 5.polaganje mina Konvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traupatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. Konvencija o zabrani uporabe,stvaranja zakliha,proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i o njihovu unitenju Otawa 1997. -potpuna zabrana,unitenje,pomo za rehabilitaciju rtava mina Protupjeake mine-mine koje su konstruirane tako da eksplodiraju u blizini s osobom te e onesposobiti,raniti ili ubiti jednu ili vie osoba.Mine koje su konstruirane da detoniraju pri dodiru s vozilom na smatraju se protupjeakim. 6.upotreba napalma i drugih sredstava za uzrokovanje poara Konvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. 7.upotreba laserskog oruja Protokol o osljepljujuem laserskom oruju uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju upotrebe konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. ZABRANJENO ORUJE ZA MASOVNO UNITAVANJE 1.zaguljivi,otrovni i njima slini plinovi-Haaka konvencija 1899. 2.ostalo kemijsko oruje -nikada ni u kojim okolnostima se ne smije upotrijebiti Konvencija o zabrani razvijanja,proizvodnje,stvaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju 3.bioloko oruje Konvencija o zabrani usavravanja,proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksi oruja te njihovom unitenju 4.nuklearno oruje-ne postoji ni ugovorno ni obiajno pravilo o potpunoj zabrani nuklearnog oruja C-28OGRANIENJA S OBZIROM NA NAIN (METODE) RATOVANJA Haaki pravilnik 1907..zabranjeno je: izdajniko ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljskog naroda ili vojske izjava da se nee davati milost

79

zloupotreba parlamentarske zastave,neprijateljske zastave,vojnikih znakova ili uniforma preputanje grada ili naselja pljaki

Protokol I uz enevske konvencije 1977. zabranjuje ubijanje,ranjavanje ili zarobljivanje sluei se perfidijom. Perfidija su ini kojima se zadobiva povjerenje protivnika kako bi ga se uvjerilo da ima pravo na zatitu ili obvezu da prui zatitu na temelju me prava s namjerom da se to povjerenje iznevjeri: hinjenje namjere pregovaranja ili predaje koristei bijelu zastavu hinjenje onesposobljenosti zbog rana ili bolesti hinjenje zatienog statusa upotrebom znakova ili odora UNa ili neutralnih drava zabranjena je svaka upotreba me priznatih simbola kako bi se omele vojne operacije Psiholoki rat,pijunaa,ratne varke i krivotvorenje valute je dozvoljeno. Ratne varke su ini kojima je svrha dovesti protivnika u zabludu ili ga naavesti da se ponaa nesmotreno ali kojima se ne kre pravila me prava i koji nisu perfidni jer se njima ne zadobiva povjerenje: upotreba kamuflae upotreba mamaca lane operacije dezinformacije C-29 ZATITA RANJENIKA,BOLESNIKA,BRODOLOMACA I RATNIH ZAROBLJENIKA enevske konvencije predviaju zatitu ranjenika, bolnikog osoblja,prijevoz i njegu ranjenika i bolesnika. enevska konvencija za poboljanje poloaja ranjenika,bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru daje posebna pravila uvjetovana okolnostima pomorskog ratita.Konvencija poznaje ustanovu bolnikih brodova i brodskih bolnica. Bolniki brodovi moraju: biti bijelo obojani + znak crvenog kria viti zastavu svoje drave + enevski znak ne smiju se upotrebljavati ni za kakve vojne svrhe ne smiju smetati kretanje ratnih brodova pruati pomo ranjenicima,brodolomcima i bolesnicima bez obzira na pripadnost Sukobljene strane imaju nad njima pravo nadzora mogu im odrediti smjer plovidbe mogu ih i zadrati 7 dana ako to zahtjeva ozbiljnost prilika enevskom konvencijom o postupanju s ratnim zarobljenicima izgraena je opsena zatita ratnih zarobljenika: ovjeno postupanje zatita od nasilja i zastraivanja zatita od fizikog sakaenja i medicinskih pokusa potivanje asti obzir prema enama Ratnim zarobljenicima prema Konvenciji smatraju se: pripadnici oruanih snaga pripadnici milicije,dobrovoljakih odreda,pokreta otpora pod uvjetom da ispunjavaju etiri uvjeta sudionici pukog ustanka ako otvoreno nose oruje i potuju pravila ratnog prava osobe koje prate oruane snage i posjeduju za to pismene ovlasti posada trg brodova i civilnih zrakoplova ako ne uiva povoljniji postupak prema drugim me pravilima Prema obiajnom pravu ratnim zarobljenicima smatraju se jo i: glavari drava ministri diplomati

80

Nakon prestanka aktivnih neprijateljstava moraju se ratni zarobljenici bez odgode vratiti u domovinu (repatrirati). enevske konvencije obvezuju drave da u kaznenom zakonodavstvu osiguraju propise za teke povrede Konvencija te moraju pronai poinitelje i naredbodavce,progoniti ih ili predati na progon treoj dravi.Te teke povrede su: namjerno ubojstvo muenje ili neovjeno postupanje bioloki pokusi unitenje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama prisiljavanje zarobljenika da slue u oruanim snagama protivnike stranke napad nasumice,napad na civilno stanovnitvo,napad na nebranjena mjesta perfidna upotreba znakova crvenog kria napadi na prepoznatljive povijesne spomenike C-30 ZATITA CIVILNOG PUANSTVA U ORUANOM SUKOBU enevska konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata 1949.- titi sve osobe koje nisu pripadnice drave pod ijom vlau se nalaze (za vrijeme rata ili okupacije). Konvencija uvodi zatitu odreenih mjesta ustanovljenih radi sklanjanja puanstva: sanitetske i sigurnosne zone za sklanjanje ranjenika,bolesnih,nemonih,staraca,djece mlae od 15g, trudnica i majki koje imaju djecu mlau od 7g neutralizirane zone-ustanovljene sporazumom radi sklanjanja ranjenih/bolesnih boraca i graanskih osoba koje ne sudjeluiju u vojnim djelatnostima civilne bolnice Protokol I. odreuje: graanskom osobom smatra se svaka osoba koja se ne ubraja u kategoriju boraca ( sluaju sumnje smatra se graanskom) nazonost vojske meu civilnim stanovnitvom npr.u gradovima ne ini grad objektom napada C-31 RATNA OKUPACIJA enevska konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata 1949. to je ratna okupacija? Kad se podruje ili dio neke drave stvarno nalazi u vlasti neprijateljske vojske (podruje gdje traje borba ne smatra se jo okupacijom). Okupacija pomorskog podruja zaljeva,luka,teritorijalnih voda postoji samo istodobno s okupacijom kopna. Okupacija ne mora biti samo za vrijeme rata (ne mora ak naii ni na otpor).Okupirano podruje ne stjee se inom okupacije a ako okupant poslje stekne to podruje mirovnim ugovorom njegovo stjecanje ne djeluje retroaktivno ako se to posebno ne ugovori. Okupant nema vlasti nad osobama i stvarima koji se nalaze izvan tog podruja (dravljani,registrirani zrakoplovi i brodovi koji su u tom asu izvan podruja). Dunosti okupanta? Poduzeti mjere kako bi uspostavio i odrao javni red uz potivanje domaih zakona: doputeno je donoenje propisa unutar postojeih zakona i u interesu puanstva kazneno zakonodavstvo smije mijenjati jedino ako ono znai opasnost za sigurnost okupanta ili prijei primjenu enevske konvencije smrtna kazna moe se izrei samo za pijunau,teku sabotau ako je bila predviena u zakonodavstvu okupiranog podruja ne smije siliti stanovnitvo da prisee na vjernost okupacijskoj sili i da daje obavijesti o vojsci ili sredstvima obrane vlastite domovine zabranjeno je deportiranje stanovnitva kako bi ga se prisililo na rad ratna oprema,prijevozna sredstva mogu se oduzeti s time da se nakon prestanka okupacije moraju vratiti ili se mora dati odteta to se tie dravne imovine? pokretna imovina koja moe sluiti za vojne svrhe moe se zaplijeniti (gotovina, prijevozna sredstva)

81

izriito su izuzeta imovina opina,bogosluja, prosvjete, kulture,znanosti nepokretna imovina nevojnog znaaja (ume,nekretnine) poloaj plodouivatelja ima pravo ubirati sve vrste dravnih davanja ali se mora drati postojeih propisa moe se zaduivati i uvoziti ako je potrebno

Mjeovita ili ratna okupacija na ugovornom temelju? Okupacija na temelju primirja.Nema borbe iako ratno stanje traje. Vrijede odredbe primirja a supsidijarno pravila me prava o okupaciji. Mirnodopska ili mirna okupacija? Ako se drava sloi s okupacijom.Takav sporazum je onda pravni temelj okupacije. C-32 NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORU Zaraeni mogu na moru provoditi vrlo iroke zahvate u privatnu imovinu neprijatelja a za dravnu imovinu vrijedi ope pravilo da je ona predmet ratnog plijena. Meutim s neprijateljskim brodovima prenosi se i neutralna roba a i neutralni brodovi mogu prevoziti neprijateljsku robu. Od zahtvata je izuzeta neprijateljska privatna imovina ako se prijevozi na neutralnom brodu ako nije kontrabanda.Osim toga me pravo poznaje neke izuzetke gdje se izravno titi odreena vrsta neprijateljske privatene imovine: 1.enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949.: vojni bolniki brodovi i amci za spaavanje mala plovila za priobalne operacije spaavanja brodovi koji prevoze opremu namjenjenu samo njezi ranjenika brodovi koji prevoze poiljke lijekova,prijeko potrebne ivene namirnice brodovi koji prevoze poiljke pomoi za civilno stanovnitvo na okupiranom podruju 2.Haaka konvencija o ogranienjima prava plijena na moru titi: pismene potanske poiljke neutralaca ili zaraenih brodove i amce koji se upotrebljavaju za obalni ribolov brodovi koji slue vjerskim,znanstvenim iliu humanitarnim svrhama 3.Slobodni su od pretrage kartelni brodovi tj.brodovi koji prevoze parlamentare ili ratne zarobljenike radi razmjene na temelju sporazuma. 4.Brodovi koji imaju posebno doputenje za plovidbu zatieni su prema zaraenoj stranci koja je to doputenje dala. 5.Brodovi koji prevoze kulturna dobra. C-33 POJAM NEUTRALNOSTI, PRAVA I DUNOSTI NEUTRALACA to je neutralnost? Stanje drave koja ne sudjeluje u ratu izmeu dvije ili vie drava. Kad nastupa?A kad prestaje? Stanje nautralnosti nastupa u isto vrijeme s izbijanjem rata. Prestaje kad zavri rat ili kad one same stupe u rat. Naelo pariteta? Neutralna drava mora jednako postupati prema objema zaraenim strankama. Tko moe prekinuti neutralnost? Nesudjelovanje mora biti reciprono pa prema tome neutralnost moe prekinuti ili sama neutralna drava ili jedna od zaraenih stranaka. DUNOSTI NEUTRALACA?

82

dunosti suzdravanja - npr.da ne opskrbljuje zaraene orujem spreavanja npr spreavanje zaraenih da prolaze neutralnim podrujem trpljenja-npr.provoenje prava plijena

Neutralna drava nije duna zabraniti izvoz i provoz oruja ili ratnog materijala od vlastitih dravljana ili stranaca ali ako zabrani ta zabrana mora se odnositi na obje zaraene strane. Stroe pravilo postoji glede pomorskog oruanja-neutralna drava mora sprijeavati da se na njezinu podruju oprema ili naoruava brod za koji postoji opravdana sumnja da e biti upotrebljen za sudjelovanje u ratnim operacijama.Ako je takav brod opremljen na njezinu podruju duna je sprijeiti da isplovi. PRAVA NEUTRALACA? Kao protutea je pravo neutralne drave da zaraene drave potuju njezino podruje ukljuujui unutranje morske vode,ter more i arhipelake vode.Tu se ne smiju provoditi neprijateljstva,pravo plijena ni pljenidbeno sudovanje.Brod uzapen u neutralnim vodama mora se pustiti na zahtjev neutralne drave. Prolazak bez provoenja operacija? kopnenim podrujem ne smiju prolaziti postorojbe zaraenih niti se smije prevoziti oruje ili opskrba za vojsku (ako prijeu granicu biti e razoruani).Doputen je prijevoz ranjenika i bolesnika-ratni zarobljenici koji sami prebjegnu moraju biti puteni na slobodu. neutralne morske vode- doputen je obian prolazak tj.onaj koji nema znaaj operativnog kretanja.Pristup u neutralne luke je doputen ali ratni brodovi se ne smiju zadravati due od 24h. Krenje prava neutralnosti? Neutralna drava moe traiti od zaraene zadovoljenje (povrat u prijanje stanje,naknada tete) i obratno. C-34 GOSPODARSKI RAT NA MORU I NEUTRALNE DRAVE (NEUTRALNA IMOVINA) Neutralne drave slobodne su da trguju sa svim zaraenim strankama.Meutim zaraene strane ele sprijeiti da se druga strana opskrbljuje orujem,materijalom,hranom-ele ju iscrpiti. Tu je dolo do sukoba izmeu dva interesa:interesa zaraenih da upotrijebe sva sredstva za postizanje pobjede i interesa neutralnih da nastavi mirna trgovina. Interes neutralnih je opravdaniji- imaju pravo zahtjevati da ne trpe od rata koji nisu izazvali.No rat su vodile veinom pomorski jake drave.Zato je kompromis tek djelomino uvaio interese neutralaca a u veoj mejri interese zaraenih: neutralna trgovina morem slobodna je a pravo plijena ogranieno je na neprijateljsku imovinu meutim zaraeni imaju pravo primjenjivati mjere koje skuuju tu slobodu: probijanje blokade kontrabanda protuneutralna pomo Privatna neprijateljska imovina pada pod zapljenu kao morski plijen (priza).Za razliku od ratnog plijena (dravna neprijateljska imovina) koji odmah poslje zapljenje postaje vlasnitvo zaraene drave priza prelazi na zaraenu dravu tek nakon odluke pljenidbenog suda. U iznimnim sluajevima moe i neutralna imovina pasti u zapljenu kao morski plijen (prijevoz kontrabande, protuneutralna pomo,krenje blokade).Radi provoenja zatite neutralne imovine potrebno je najprije odrediti pojam neutralne imovine te pravila kada neprijateljska i neutralna imovina zajedno putuju: 1.a BROD-ravna se prema zastavi koju brod ovlateno vije.Trgovaki brodovi su svi oni koji nisu ratniki ni bolniki,tankeri,putniki,potanski,ribarski i jahte. b.TERET-mjerodavna je pripadnost njihova vlasnika.U nedostatku dokaza smatra se da su neprijateljska. 2.Kada imovina neutralaca i zaraenih putuje zajedno (neprijateljski brod prevozi neutralnu imovinu ili obratno): a. neutralna zastava pokriva neprijateljsku imovinu osim kontrabande b. neutralna imovina pod neprijateljskom zastavom ne pada pod zapljenu osim kontrabande

C-35 BLOKADA

83

to je blokada? Blokada je zatvaranje protivnike luke,dijela obale ili ua rijeke za pomorski promet. Koja joj je svrha? Svrha blokade je spreavanje prolaska bilo kojeg broda no ne smije se prijeiti prolazak poiljaka pomoi civilnom stanovnitvu. Kamena blokada? Nije blokada tzv.kamena blokada koja se provodi postavljanjem mehanikih zapreka plovidbi (kamenje,cement, potpljeni brodovi). Tri uvjeta za valjanost blokade? efektivnost-promet je doista sprijeen i osiguran je stalni sustav ophodnje deklaracija-naznaka mjesnog i vremenskog opsega blokade notifikacija-nju treba upraviti: neutralnim dravama putem diplomacije mjesnim organima luke putem zapovjednika mornarikih jedinica brodovima koji se priblie a postoji predmnjeva da ne znaju za blokadu Prekid i prestanak blokade? Blokada prestaje oitovanjem drave koja ju je odredila ali i tako da njeno brodovlje bude rastjerano neprijateljskom silom,elementarnom nepogodom ili njeni brodovi napuste mjesto blokade radi drugog zadatka. Blokada se prekida ako brodovi prolazno napuste svoje mjesto ili se privremeno maknu zbog oluje ili navale neprijatelja. Posljedice krenja blokade? Posljedica krenja blokade je zapljena svakog broda koji bude uhvaen pri pokuaju probijanja blokade zajedno s cijelim teretom osim ako se dokae da brod nije znao za blokadu.O pravovaljanosti zapljene odluuju domai pljenidbeni sudovi. C-36 KONTRABANDA to je kontrabanda? Kontrabanda je roba koja moe sluiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za neprijatelja iako je njezin prijevoz protivna stranka zabranila. Zato je to vano zaraenima? Zaraenima je ta mjera vrlo vana jer se s pomou dobava za rat potrebne robe ratni potencijal protivnika moe bitno pojaati i dovesti do izmjene omjera snaga.Nasuprot tomu,spreavanje dobava suzbijanjem kontrabande moe neprijatelju oduzeti mogunost da nabavi sirovine ili proizvode bez kojih uope ne bi mogao nastaviti rat. Prema obiajnom pravu zaraene drave ovlatene su da zapljene takvu robu.To provoenje prava plijena najtei je zahvat koji pogaa neutralnu trgovinu morem jer neutralne drave imaju jednako pravo sluiti se morem kao i zaraene.Ipak se pravo na kontrabandu zadralo. Dva uvjeta za kontrabandu? moe sluiti u ratne svrhe namjenjena je neprijatelju Kako e se odrditi kontrabanda?Vrste kontrabande? apsolutna kontrabanda-predmeti koji slue samo za ratne svrhe-municija,oruje relativna ili uvjetna kontrabanda-mogu sluiti i za ratne svrhe-hrana,odjea,novac,gorivo,dalekozori predmeti koji se ne mogu proglasiti kontrabandom-svila,porculan,papir,sapun *Za apsolutnu kontrabandu nije vano putuje li roba izravno neprijatelju ili se prekrcava odnosno prevozi kopnenim putem (tzv jedinstvo putovanja).Ovo naelo ne vrijedi za uvjetnu kontrabandu. Kontrabanda je zapljena koju izriu pljenidbeni sudovi drave koja je provela uzapenje.Sudbinu robe dijeli i brod ako ta roba ini polovicu tereta bilo po vrijednosti bilo po teini. Zapljeni nema mjesta ako je brod na otvorenom moru pa ne zna za izbijanje rata ili ako nakon saznanja nije bilo mogunosti da se roba iskrca.U oba sluaja zaraena drava moe samo uz naknadu konfiscirati robu.

C-37 PLJENOVNO PRAVO

84

Postupak provedbe prava plijena ureen je internim dravnim propisima ali oni se u glavnim crtama podudaraju i tvore obiajno pravo od kojega drave ne mogu odstupiti. PLJENIDBENO REDARSTVO? Obuhvaa sve mjere koje slue za hvatanje morskog plijena i njegovo dopremanje u sigurnu luku. Najnoviji oruani sukobi pokazuju da e se mjere zaustavljanja i pregleda sve manje provoditi jer moderna tehnika osobito upotreba satelita omoguuju nadzor a da se uope ne stupi na brod. 1.zaustavljanje Ratni brodovi,podmornice i zrakoplovi zaraene drave imaju pravo zaustaviti svaki brod da bi se ustanovilo pripada li on pod propise o ratnom ili morskom plijenu.Moe se provoditi na cijelom pomorskom ratitu.Nalog za zaustavljanje daje se slijepim hicem ili signalima,radiovezom.Ako brod ne stane doputena je upotreba sile. 2.pregled Pregledom se treba ustanoviti pripadnost broda i tereta te sadraj tereta.Operirajui brod alje asnika uz nenaoruanu pratnju da pregleda isprave i nakon toga po vlastitom nahoenju i teret. Ako je pregled na moru nemogu ili nesiguran ratni brod ili zrakoplov zaraene drave moe ga odvesti u luku. Postupak pregleda ne primjenjuje se ako neutralni trgovaki brod plovi u pratnji ratnog broda tzv. konvoj. 3.uzapenje Prema rezultatu obavljenog pregleda,zapovjednik broda odluuje hoe li brod uzaptiti ili pustiti.Brod se upuuje u luku a iznimno se moe i unutiti-ako se ne moe odvesti u luku bez ugroavanja ratnih operacija u tijeku. Plovidba neutralnog trg broda u pratnji neprijateljskog ratnog broda smatra se protuneutralnom pomoi i takav brod potpada pod zapljenu a ako je potrebno moe biti napadnut bez opomene i uniten. 4.prestanak uzapenja presudom oljenidbenog suda o zapljeni putanjem od drave uzapiteljice bilo na temelju presude ili bez provoenja postupka uspjelim bijegom uzapenog broda otkupom osloboenjem od uzaptiteljevih neprijatelja (repriza) PLJENIDBENO SUDOVANJE? Pljenidbeni sud moe ili izrei zapljenu ili osloboditi brod.Ako se brod pusti zainteresirani imaju pravo na naknadu tete.Ona se daje po slobodnoj ocjeni i to samo za nastalu tetu ali ne i za izamklu korist. POJAM PRAVA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Pravo me organizacija dio je me prava tj.njegov je pravni podsustav.Ureuje odnose izmeu me organizacija,izmeu me organizacja i drava te izmeu me organizacija i drugih me subjekata. Pravo svake me organizacije ravna se prvenstveno prema vlastitom konstitutivnom aktu-ustavu a tek posredno pravilima opeg me prava kao lex generalis. IZVORI PRAVA ME ORGANIZACIJA konstitutivni akti-ustavi operacioni akti vezani uz djelokrug svake pojedine organizacije institucionalni akti-ststuti,pravilnici low-creating praksa pravotvorna praksa pravila obiajnog meprava opa naela priznata od civiliziranih naroda ugovorno me pravo sudske rjeidbe kao pomono sredstvo POJAM ME ORGANIZACIJE Funkcionalistika teorija-pojavu me organizacija vidi u postizanju ciljeva pa e me organizacija trajati onoliko koliko njeni lanovi budu imali interes za njom Realistika teorija-za razliku od funkcionalistike ne polazi od uvjerenja da su suradnja drava i institucionalizacija sposobne sprijeiti ratove i osigurati svjetski mir;vei znaaj daju vojnoj moi drava;ne vjeruju u ideju me integracije i stvaranja svjetske vlade.

85

Disagregacionistika teorija-drave nisu neke monolitne tvorevine ve sui same sastavljene od razliitih interesnih grupa Kritika teorija-zamjera ostalim teorijama promatranje me zajednice kroz nasljee Grke i Rima zanemarujui ostale culture poput Kine,Mezopotamije,zatim neravnomjernost u zastupljenosti mukaraca i ena;rasnu diskirminaciju; dominaciju bogatih drava Konstruktivistiki pristup-me organizscije nisu samo puko sredstvo u ostvarenju interesa svojih drava ve i one same bitno oblikuju interese tih drava Me organizacije,za razliku od drava neteritorijaloni su subjekti me prava. Konstitutivni elementi: ustanovljene su me ugovorom koji je ustav takve organizacije stalni organi lanstvo kojeg ine drave okupljene oko cilja vlastita pravna osobnost odvojena od one drava lanica djelokrug,ciljevi i funkcije utvreni ustavom Me organizacije u irem smislu mogue je razlikovati kao: meuvladine (me organizacije u uem smislu-okupljaju javni sektor-drave ali i druge organizacije) nevladine (okupljaju privatni sektor-pojedince nevladine udruge) univerzalne (lanovi iz raznih regija i kontinenata) regionalne otvorene zatvorene (krug lanstva unaprijed ogranien prema nekom objektivnom kriteriju npr.regiopnalne organizacije) supranacionalne (obvezujui akti njihovih organa uivaju neposrednu primjenjivost u pravnim sustavima drava lanica npr EZ) ostale ope (u djelokrug spadaju sva pitanja me suradnje npr UN) specijalizirane (djelokrug ve ustavom specijaliziran na odreena pitanja npr specijalne ustanove UNa) trajne privremene (trajanje unaprijed odreeno) me organizacije koje mogu imati sudske ovlasti prema lanicama npr UN preko Meunarodnog suda ostale koje nemaju te ovlasti POVIJESNI RAZVOJ Najraniji pokuaji institucionaliziranja suradnje meu drava mogu se nai u 20.st.p.n.e. na podruju dananje Kine. 600 g.p.n.e. osnovan je Koncern vladara u Pekingu.Imao je i vlastiti izvrni organ sposoban primjeniti i svojevrsne me sankcije protiv neposlunih drava. Grke drave-polisi formirale su obrambene saveze.najznaajnija je bila delfijska amfiktionija. Srednji vijek obiljeen je dominacijom kranstva i katolike crkve.najznaajnija Liga protiv Turaka. Nakon drugog svjetskog rata poinje nagli razvoj me organizacija. PRAVNI SUBJEKTIVITET (PRAVNA SPOSOBNOST) ME ORGANIZACIJA Pitanje pravne osobnosti snanije se nametnulo pojavom Lige naroda a posebno osnivanjem UNa.Savjetodavno miljenje meunarodnog suda 1949.povodom zahtjeva UN za naknadu tete tzv.sluaj Bernadotte utrlo je put ka priznanju osobnosti. Pretpostavka subjektiviteta je odvojenost osobnosti me organizacije od osobnosti drava lanica.Me organizacije nisu puka ukupnost svojih lanica niti je me osobnost organizacije puki zbroj osobnosti drava lanica.Danas je opeprihvaeno veinsko odluivanje i to je dokaz postojanja volje me organizacije koja je razliita od ukupnosti volja drava lanica posebno razliita od volje drava koje pri takvom odluivanju ostanu u manjini. Stjecanje osobnosti me organizacija u unutarnjim pravnim sustavima moe biti razliito ureeno: konstitutivnim aktom-ustavom ugovorom o sjeditu tzv.headquarter agreement npr.sporazum Lige naroda i vicarske o sjeditu Lige preputeno zakonodavstvu pojedine drave

86

Me osobnost bilo kojeg subjekta me prava nije vezana uz potrebu priznanja od strane drugih me subjekata.Priznanje ima samo deklaratorni uinak.Me osobnost rezultat je faktikog,stvarnog vrenja me prava i obveza.U tom smislu ni irina ni brojnost lanova ne utjee na me osobnost. Priznanje se me organizacije od strane drava najee zbiva konkludentno bilo zahtjevom za primitkom u lanstvo ili faktikim ulaskom u me odnose drave nelanice s odnosnom me organizacijom (npr sklapanjem ugovora ili slanjem diplomatske misije). U spomenutom savjetodavnom miljenju Meunarodni je sud ustvrdio:Subjekti prava razlikuju se po opsegu i prirodi svoji prava ovisno od potreba drutva u danom vremenu.Stoga iako sposobna biti nositeljem subjektivnih me prava i obveza ba kao i drava,me organizacija ne treba imati sadrajno ista prava i obveze kao drava. Najvanija prava me organizacija su : koja neposredno proizlaze (izrijekom ili tumaenjem) iz ustava organizacije nuna za izvravanje funkcija utvrenih ustavom nuna za ostvarivanje ciljeva organizacije Beka konvencija o pravu me ugovora izmeu drava i me organizacija ili izmeu me organizacija 1986. izrijekom je potvrdila pravo me organizacija na sklapanje me ugovora. Me organizacije mogu postati lanicama drugih me organizacija. Me organizacije mogu sudjelovati i u stvaranju meunarodnopravnih normi npr.Komisija UN koja se bavi kodifikacijom. Me oragnizacije mogu zatraiti i zatitu svojih subjektivnih prava prema dravi najee arbitraom dakako uz pristanak tuene drave dok se pred Meunarodnim sudom mogu pojaviti samo kao stranka u tzv savjetodavnom postupku (nema obvezatnu snagu). Kao zaseban element me subjektiviteta javljalo se u prolosti i tzv. pravo na rata (ius ad bellum).No danas me pravo zabranjuje rat. Nadalje,me organizacije uivaju i neka prava koja je klasino me pravo uglavnom vezalo za drave.Tako me organizacije mogu vriti protektorat nad podrujima s posebnim poloajem (npr.Liga naroda nad Gdanjskom ili UN nad STT) a u novije vrijeme i tzv me teritorijalnu upravu npr u sluaju Bi Hi Kosova. Takoer,neke me organizacije npr.UN,NATO uivaju i pravo da imaju brodove i zrakoplove pod vlastitom zastavom. Uz to me organizacije danas nerijetko sudjeluju na me konferencijama ravnopravno s dravama LANSTVO MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Pitanja lanstva (primitak u lanstvo,lanska prava i dunosti,disciplinske sankcije) ureena su odredbama ustava. a.Tko moe biti lan i je li lanstvo ogranieno? Ovisno o odredbama ustava lanovi meunarodne (dakle meuvladine) organizacije mogu biti drave,druge meuvladine organizacije pa i drugi javnopravni subjekti (npr.Sveta stolica,podruja s posebnim poloajem pa i neka nesamoupravna podruja).Meutim,lanstvo tzv.privatnih subjekata (pojedinaca i nevladinih organizacija) kao i javnih subjekata unutarnjeg ali ne i me prava (ministarstva,parlamenta) oduzelo bi takvoj organizaciji znaaj meuvladine organizacije. Maksimum lanstva kod otvorenih,univerzalnih me organizacija moe obuhvatiti sve drave.Minimum lanstva gotovo nikada nije odreen (ba kao to nije odreen ni minimum stanovnitva ili podruja kao konstitutivni element drave) pa bi me organizacija mogla postojati i s barem dvije drave lanice pod uvjetom da njezina osobnost bude kvalitativno razliita od puke ukupnosti osobnosti tih lanica. Izvorne potpisnice konstitutivnog akta u pravilu su sudjelovale na me konferenciji na kojoj je on usvojen te njegovim stupanjem na snagu automatski postaju lanicama.Te drave nazivaju se i iskonskim lanicama.Ostale drave budu li eljele postati lanicama morati e proi ustavom predvienu procedure za prijam u lanstvo te ih nazivamo naknadno primljenim lanicama.Meutim,u veini organizacija nema razlike u lanskim pravima i dunostima izmeu iskonskih i naknadno primljenih lanica,to razlikovanje moe imati tek politiki znaaj. Ponekad je mogue razlikovati punopravne lanove od lanova na koje se odnosi samo dio odredbi ustava.To su u pravilu razni preddravnmi ili paradravni entiteti kojima odnosna organizacija iz pravnih,ekonomskih ili tehnikih razloga nije u mogunosti priznati punopravno lanstvo.Oni e imati status pridruenog lana ili status promatraa.

87

Status pridruenog lanstva prvenstveno je zamiljen za starateljska pa i uope nesamoupravna podruja koja na putu prema dravnosti nisu jo ispunjavala uvjete za prijam u punopravno lanstvo.No i po okonanju procesa dekolonizacije status pridruenog lanstva se zadrao ali sada kao svojevrsna priprema potencijalnih lanica za punopravno lanstvo.U tom smislu me organizacije katkad sklapaju posebne me ugovore s takvim dravama kandidatima (tzv.ugovori o pridruivanju) nameui im obveze kojima uvjetuju njihov prijam u punopravno lanstvo. Ponekad lanstvo drave u jednoj me organizaciji daje automatski i pravo lanstva u drugoj me organizaciji npr.UN i neke njegove specijalizirane ustanove. Svaka me organizacija mee svojim ustavom predvidjeti uvjete za prijam u lanstvo.Ti uvjeti mogu biti,ovisno o organizaciji: tehniki npr.u organizacijama tehnikog djelokruga ITU politiki u politikim organizacijama opeg djelokruga npr UN,Vijee Europe ekonomski u ekonomskim posebno financijskim organizacijama IMF vojni u vojnim organizacijama npr NATO Tako npr.Povelja trai kumulativno ispunjenje etri uvjeta: dravnost subjekta koji trai prijam miroljubivost mogunost i volja da izvrava obveze koje Povelja namee dravama lanicama Prijam u lanstvo uvijek je diskreciono pravo same organizacije.Stoga neprimitak drave koja je ispunila uvjete predviene ustavom nikada nee biti smatran krenjem me prava.Odbijanje prijama tumai se neoborivom presumpcijom neispunjena uvjeta za lanstvo u njoj. Primitak nove (novonastale) drave u lanstvo znai njezino priznanje od strane te organizacije i drava koje su za taj prijam dale svoj glas.No za ostale lanice taj prijam nipoto nee znaiti priznanje te nove drave. to se tie nespojivosti trajne neutralnosti s lanstvom u me organizaciji koja poput UN predvia kolektivne akcije upotrebom sile,me praksa rjeila je jo 1955.ulaskom trajno neutralne Austrije u lanstvo UNa. Specifinost nekih me organizacija dovode katkada u pitanje naelo suverene jednakosti drava kao jedno od temeljnih prava drava.Tako npru UNu pet stalnih lanica Vijea sigurnosti nesumnjivo su ve raspolaui pravom veta u povlatenijem poloaju.takloer u nekim financijskim organizacijama pravo glasa drava lanica razmjerno je lanskim prinosima tzv.ponderirano glasovanje.Pa to ipak nije nespojivo s pravom drava na jednakost jer to je subjektivno pravo drave te ona moe njime slobodno disponirati. to se tie sukcesije osnovno je pravilo da je sukcesija drava u lanstvu me organizacije odvojeno pitanje od sukcesije drava u pogledu me ugovora.Sukcesija u pogledu lanstva u me organizaciji uvijek se ravna po pravu svake pojedine organizacije. Naelno ako u sukcesiji neka drava zadri kontinuitet meunarodnopravne osobnosti tj.dravnosti ona u pravilu zadrava i svoj dotadanji poloaj lanice u me organizaciji.Tako u sluaju odcjepljenja drava u kojoj se odcjepljenje izvrilo zadrava kontinuitet dravnosti pa tako i svoj dotadanji poloaj lanice dok e drava koja se odcjepila u lanstvo ui po postupku prijama kao naova drava. Kod ujedinjenja drava iako nestaje kontinuitet dravnmosti jer drave koje se ujedinjuju prestaju postojati formirajui novu dravu pitanje sukcesije u lanstvu me organizacije u praksi nee biti problem.Naime ako je samo jedna od drava koje su se ujedinile bila lanica,nova e drava nastala ujedinjenjem nasljediti to lansko mjesto. Meutim,kod raspada drave (SFRJ) svaka e drava nastala njezinim raspadom morati zatraiti prijam u lanstvo me oganizacije kao posve nova drava. Ipak to su sve dispozitivna pravila te je drugaije rjeenje uvijek mogue kako odlukom same organizacije tako i po sporazumu drava sljednica. b.lanstvo u me organizaciji donosi lanu itav niz prava ali i obveza.Ta su prava i obveze utvrene uglavnom ustavom pojedine organizacije pa se stoga i razlikuju od jedne organizacije do druge no uglavnom to su: pravo glasa

88

sudjelovanje u radu organizacije sudjelovanje u radu i lanstvu njenih organa sudjelovanje u odluivanju o financijama potivanje ustava sudjelovanje u ostvarenju zadaa podmirenje lanskih prinosa

c.Disciplinske sankcije su mjere koje pogaaju prava i povlastice lana me organizacije koji je povrijedio svoje lanske obveze.Predviene se ustavom. Povelja predvia tri disciplinske sankcije: sunspenzija vrenja lanskih prava i povlastica mala suspenzija ograniena samo na pravo glasa u Opoj skuptini iskljuenje iz lanstva Suspenzija moe biti opa ili djelomina ovisno pogaa li sva ili samo neka lanska prava.Obveze ostaju.Moe biti automatska i neautomatska ovisno je li nastupa samom injenicom ispunjenja uvjeta prama pravu organizacije ili po odluci nadlenog organa.Opa suspenzija prema Povelji nastupa kao neautomatska sankcija na temelju odluke Ope skuptine 2/3 veinom predanih glasova a na prijedlog Vijea sigurnosti. Suspenzijom su pogoena samo ona prava koja se uivaju a ne i ona koja se vre jer su ta usko vezana s obvezama. Budui da suspenzijom drava gubi pravo da upozorava Vijee sigurnosti na sporove ili situacije koji bi mogli ugroziti me mir i sigurnost ona a fortiori i pravo da takav spor iznese pred Vijee sigurnosti. O prestanku suspenzije odluuje Vijee sigurnosti pa je mogu i u vrijeme kad Opa skuptina nije u zasjedanju. Mala suspenzija pogaa samo jedno lansko pravo-pravo glasa u Opoj skuptini ako iznos zaostataka u plaanju lanskih prinosa dosee iznos koji dugoje za pune 2g.mala suspenzija je automatska sankcija ali postoji odreena procedura:glavni tajnik na poetku zasjedanja Ope skuptine obavjetava predsjednika o zaostatku s plaanjem.Tada se drava dunik ne poziva na glasovanje npr.nedostavljanjem glasakog listia. Obzirom da o maloj suspenziji ne odluuje Vijee sigurnosti dakle nema ni mogunosti veta njegove stalne lanice pa je stoga mala suspenzija jedina disciplinska sankcija koja moe snai i neku stalnu lanicu Vijea a bez njena pristanka. Zaostatak u plaanju nee uvijek dovesti do male suspenzije jer je Opa skuptina ovlatena da lanu koji je zapao u dugovanje ipak dozvoli glasovanje ako utvrdi das u razlog dugovanju okolnosti neovisne od njegove volje. Iskljuenje je prema Povelji sankcija za uporno krenje naela Povelje.Ipak ono nije automatska sankcija.Nastupa po postupku kao i suspenzija.Za razliku od suspenzije ono je neposredna reakcija uporno krenje.Suspenzija pogaa sva prava odnosno u stvarnost tek dio prava i sve obveze,iskljuenje pogaa sva prava jednako i sve obveze. Ni iskljuenje ni suspenzija nee se odraziti automatski na lanstvo u specijaliziranim ustanovama UN.Iskljuenje ili suspenzija ne pogaaju ni prava drave upraviteljice nekog starateljskog podruja jer su ta prava zasnovana posebnim ugovorom. Iskljuena drava postaje za oprganizaciju trea te je njen poloaj nadalje prema organizaciji poloaj drave nelanice. Pristae iskljuenja kao sankcije:organizacija se rjeava lana koji ionako ne eli ispunjavati svoje obveze te oko sebe okuplja istomiljenike;djeluje i kao specijalna i kao generalna prevencija. Protivnici:onemoguen dijalog sa takvim lanom;iskljuenje je vie nagrada nego kazna za lana koji je ionako odluio otii;za neke me organizacije moe biti opasno igzubiti nadzor nad takvim lanom npr.iskljuenje iz Svjetske zdravstvene organizacije. to se tie prestanka lanstva ono moe nastupiti iz niza razloga: prestanka organizacije npr.Liga naroda iskljuenjem kao disciplinskom sankcijom prestankom drave lanice npr.SFRJ

89

istupanjem iz lanstva

ORGANI MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Organi su jedan od konstitutivnih elemenata me organizacije.Kroz njih ona ostvaruje svoje funkcije zbog kojih postoji. Oni su dokaz institucionalizacije me suradnje njezinih lanova koje je u stvari bit me organizacije pa tako i razlikuju me organizacije od periodinih sastanaka drava. Me organizacija zato treba imati barem jedan stalni organ.U praksi obino ima barem tri: plenarni u kojem sudjeluju sve lanice izvrni,operativni organ ueg sastava administrativno-tehniki organ Svi organi me organizacije mogu se podjeliti na: a. glavne (predvieni ustavom) i pomone (osivaju ih glavni organi pri vrenju svojih funkcija) b. prema sastavu razlikuju se: oni u kojima sudjeluju pojedinci u osobnom svojstvu mada ovisno o geografskom kriteriju organi sastavljeni od predstavnika drava organi sastavljeni od svih drava lanica (plenarni) organi sastavljeni samo od nekih drava lanica od kojih nekima katkad pripadju i stalna mjesta c. funkcionalna podjela: izvrni organi sudski organi administrativno-tehniki organi d. organi koji imaju ovlast donoenja za lanove obvezatnih odluka i organi koji su ovlateni donositi tek preporuke e.organi koji se sastaju povremeno ili periodiki (uglavnom plenarni) i organi koji djeluju stalno (administrativnotehniki) Sudske organe moemo razdjeliti u tri kategorije: 1.oni koji uivaju odvojeni status npr.Stalni sud meunarodne pravde iz vremena lige naroda i Meunarodni sud koji djeluje po svom Statutu,zatim tu su i drugi me sudski organi ustanovljeni posebnim me ugovorima npr. Meunarodni kazneni sud,Posebni sud za Sierra Leone is l. 2.organi koji iako su nezavisni u svom djelovanju u uoj su vezi s me organizacijom,esto su tek pomoni organi npr.upravni sud UNa. 3.neki kvazisudski organi koji nisu osnovani kao organi neke organizacije ve na temelju nekog ugovora npr.Odbor za prava ovjeka osnovan Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima. Obiljeje svih navedenih sudskih organa je zahtjev za nezavisnou u njihovom radu. ODLUIVANJE/GLASOVANJE UNUTAR ORGANIZACIJE U postupku odluivanja mogue je razlikovati neke faze: inicijativa obino poseredstvom diplomatskih predstavnika debata odluivanje i to prema naelu jedna drava-jedan glas objavljivanje odluka etri osnovna naina glasovanja: jednoglasno-odraava jednakost drava ali esto paralizira rad veinsko-varira od obine veine do kvalificirane npr.2/3 ili 3/5-dvojbena je jednaka vrijednost najmnogoljudnijih drava npr.Kine s mikro dravama ponderirano glasovanjerazliito pravo glasa od drave do drave npr.pet stalnih lanica-nije dirnuto u naelo jednakosti jer je na dobrovoljnoj bazi konsenzus-odluka se donosi bez glasovanja suglasnou prisutnih lanova AKTI MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Akti organa me organizacije nisu obvezujui za lanice samom injenicom njihova lanstva ve samo ako ustav tako odreuje.Akti e imati samo znaaj preporuke. Razlikujemo vie vrsta preporuka: obine preporuke-savjeti,priznanje,odobrenje,negodovanje,zabrinutost

90

preporuke s obvezom izvjetavanja-takoer neobavezne ali trai se izvjeaj zato nisu prihvaene tehnike preporuke-formalno neobavezne ali su nune za funkcioniranje organizacije to je ustavom utvreno kao svrha njena postojanja pa su onda dio njenih ukljuenih ovlasti (implied powers) prividne preporuke-formalno neobvezatne ali pozivaju na izvrenje neke ionako postojee me obveze;odnose se na pravne a ne na moralne obveze

Mogue je da neki formalno neobvezujui akt organa me organizacije (kao tzv.soft law) svojim sadrajem postane obvezatan za drave lanice.Praksa pokazuje tri mogunosti: a. preraste u obiajno pravo te tako postane jedan od formalnih izvora me prava;naravno uvjet je da zaivi u praksi drava;takav akt i dalje e formalno ostati neobvezujui pa se u sluaju spora ni nemoe pozvati na krenje tog akta nego na obiajno pravo b. kada sam formalno neobvezujui akt kodificira ve postojee obiajno pravo ili opa naela priznata od civiliziranih narodas c. mjeovito rjeenje kojim akt me organizacije iako formalno neobvezujui donese dijelom kodifikaciju ve postojeeg obiajnog prava a dijelom tzv.progresivni razvoj kao nova rjeenja koja nemaju obvezatni karakter no mogu ga naknadno stei prerastu li u obiajno me pravo Meutim zamisliv je i reverzibilni proces kojim neke odredbe iako sadrane u aktima me organizacija a obvezujue na razini obiajnog me prava,mogu doiovjeti svoje izoblienje (desuetude) prestane li postojati makar jedan od dvaju konstitutivnih elemenata svakog obiajnog pravila:praksa kao objektivni ili pak pravna svjest kao subjektivni element obiajnog prava. Tree drave-nelanice nisu vezane aktima organizacije osim ako oni nisu prerasli u obiajno pravo. Odluke me organizacija moemo sistematizirati i prema kriteriju njihovih adresata: interne odluke-odnose se na organe i slube same organizacije odluke upuene lanicama odluke koje se odnose na drave nelanice n o samo kroz djelovanje ustava kao me ugovora u odnosu na tree drave odluke koje se odnose na druge me organizacije-isto kao i tree drave odluke upuene subjektima unutar drava lanica Obvezujui akti me organizacija: ustav kao konstitutivni akt obvezujui je za lanice jer je po svojoj prirodi me ugovor zakljuci (rezolucije,odluke) su odluke nune za funkcioniranje organizacije npr.pitanja prijema,lanska prava i dunosti,financijska pitanja;takve odluke u pravilu su obvezujue jer se odnose na pitanja koja ne mogu biti parcijalno ureena;nisu uvjek obvezujue jer npr.odluka Vijea o prijamu ili suspenziji ili iskljuenju nije obvezatna jer je konana odluka ipak preputena Opoj skuptini obvezatni su i akti organa me organizacije ija obvezatnost proizlazi iz ustava-operacioni akti;mogue je da se o obvezatnosti nekog akta zakljuuje i tumaenjem ustava presude sudskih organa me organizacije takoer su obvezujue ali samo za stranke konkretnog spora institucionalni akti npr.statuti,pravilnici,poslovnici,odluke o osnivanju pomionih organa imaju obvezatnu snagu ugovor o sjeditu me organizacije ima nesumnjivo obvezatnu snagu ve po samoj prirodi me ugovora ugovori koje me organizacija sklopi djelujui iure gestionis dakle kao pravna osoba privatnog prava sa subjektima privatnog sektora takoer su obvezujui no ne spadaju u predmet interesa me javnog prava odluke-zahtjevi upueni od strane jednog organa drugom npr.Meunarodni sud duan je izdati savjetodavno miljenje o svakom pravnom pitanju koje pred njega iznese pr Opa skuptina ili Vijee formalno neobvezatne odluke ako prerastu u obiajno pravo. Tako npr neke organizacije imaju uz redovito obvezujue odluke esto ovlast donoenja tehnikih preporuka radi uspostavljanja me standard tj.meunarodnopravne regulacije u pitanjima svog djelokruga standard-setting.To e redovito rezultirati donoenjem obvezujuih odluka na temlju ustavom danog pristanka lanica na meunarodnopravno ureenje djelatnosti zbog koje su odnosu organizaciju i osnovale.Takve standarde esto se smjeta izmeu soft-law (formalno neobvezujue norme,pravo u nastajanju) i hard-law (formalno obvzujue-pravne norme). Odluke organa me organizacije o ustavnosti vlastitog djelovanja i vlastitih akata tj.o njihovoj usklaenosti s ustavom organizacije-obvezujui uinak.

91

Zadnja toka otvara pitanje mogunosti protuustavnog-ultra vires djelovanja me organizacije i njenih organa.najvea zapreka kontroli ustavnosti su njezine drave lanice odnosno njivovi odnosi snaga i interesa.Povelja predvia mogunost takve kontrole ostavljajui svakom pojedinom organu da djelujui kao judex in causa sua sam prosuuje opseg svoje nadlenosti povjerene mu ustavom. Otvorena su brojana pitanja:mogu li uope UN,Vijee sigurnosti djelovati ultra vires budui da o svojoj nadlenosti sami prosuuju a ova je Poveljom toliko iroko odreena da se ponekad doima kao charte blanche kojom su lanice UNa svoju sudbinu prepustile konsenzusu politikih volja velikih sila?U prirodi je svakog pravnog pravila dag a njegov a dresat mora moi prekriti.To je preduvjet njegove svrhovitosti. Mogue je razlikovati dvije razine ultra vires djelovanja me organizacija:materijalnu (vezana uz djelokrug organizacije prema van) i formalnu (vezana iuz unutarnju peroceduru donoenja odluka i podjelu nadlenosti izmeu raznih organa). Mogunost ultra vires djelovanja organizacije na materijalnoj razini je ogranieno djelokrugom i funkcijama organizacije. Domaine reserve bez obzira na irinu svog sadraja uvjek ostaje ogranienjem nadlenosti svake me organizacije. S druge strane ultra vires djelovanje na formalnoj razini po svojoj je prirodi interno,proceduralno te stoga naizgled manje sporno.Ono ne zadire u pitanje je li me organizacija neto trebala ili smjela uiniti ve se ograniava na pitanje je li uinjeno na ispravan nain. Veina se zalae za nadlenost Meunarodnog suda u kontroli ustavnosti navodei da je savjetodavno miljenje Meunarodnog suda ionako zamiljeno da da nune pravne svajete. UJEDINJENI NARODI UN su najvea univerzalna politika organizacija sa lanstvom vie od 190 drava svijeta.Stoga je pravo UN uvelike utjecalo na razvoj pravnih sustava drugih me organizacija. Do osnivanja UNa dolo je 24.10.1945.stupanjem Povelje,njenog ustava na snagu.Nastali su na ruevinama Lige naroda s prvenstvenim ciljem da se spasi budue narataje od uasa rata.Odravanje meunarodnog mira i sigurnosti,posebno kroz otklanjanje prijetnje miru,kao i suzbijanje ina agresije ili drugih naruenja mira postaje glavnim ciljem UNa. No UN su zamiljeni ne samo kao organizacija negativne suradnje (spreavanje ugroavanja) ve i pozitivne suradnje kroz povezivanje na gospodarskom,socijalnom,kulturnom,humanitarnom planu kao i razvoj prijateljskih odnosa meu narodima te potivanje ljudskih prava,naela pravde i uope me prava. U lanstvu UNa mogu biti samo drave koje su miroljubive te ele tj.prihvaaju i mogu izvravati obveze iz Povelje.O primanju u lanstvo odluuje najprije Vijee sigurnosti a potom na temelju njegove preporuke Opa skuptina koja njome nije pravno vezana ali ju uglavnom potuje. Slian postupak predvien je i kod odluivanja o primjeni disciplinskih sankcija-iskljuenje i suspenzija dok o primjeni male suspenzije odluuje sama Opa skuptina. Struktura UNa iznimno je sloena:sastoji se od 6 glavnih i cijelog niza pomonih (stalnih ili ad hoc) organa koje u pravilu osnivaju glavni organi za pomo u vrenju svojih funkcija. Glavni organi su:Opa skuptina,Vijee sigurnosti,Ekonomsko i socijalno vijee,Starateljsko vijee,meunarodni sud i Tajnitvo. Opa skuptina plenarni je organ u ijem se lanstvu nalaze sve drave lanice.Osim po lanstvu ona je i po djelovanju najiri organ jer moe raspravljati i odluivati (premda uglavnom bez obvezatne snage) o svim pitanjima koja ulaze u nadlenost UNa. Opa skuptina djeluje kao periodika diplomatska konferencija drava lanica te u njoj svaka drava lanica,zastupljena svojom delegacijom ima jedan glas.Odluke donosi nadpolovinom veinom predanih glasova a samo o najvanijim pitanjima odluuje kvalificiranom 2/3 veinom dok kvorum za odluivanje ini prisutstvo vie od polovine svih drava lanica. Opa skuptina okuplja se na tri vrste zasjedanja: redovito zasjedanje -odrava se jednom godinje) izvanredno zasjedanje -po potrebi;raspravljaju se samo ona pitanja zbog kojeg je sazvano; saziva gl tajnik u roku 15 danana inicijatvinu Vijea sigurnosti ili veine lanova UNa

92

hitno izvanredno zasjedanje-nije predvieno Poveljom ve uvedeno rezolucijom Uniting for peace ;saziva ga glavni tajnik u roku 24 sataa u sluaju da se radi o neodlonoj prijetnji miru ili ve inu agresije

U opu nadlenost Ope skuptine spada:briga za odrabnje me mira i sigurnosti U posebnu nadlenost spadaju:financijska i proraunska pitanja,upravna pitanja,sudjelovanje u ustavotvornom postupku izmjene Povelje,pitanja lanstva (prijam,disciplinske sankcije)... Opa skuptina je tzv.kreativni organ jer ona kreira druge organe izabirui njihove lanove osim ako u nekom organu postoje stalna mjesta.osim toga Opa skuptina ima pravo davati i ovlatenja drugim organima UNa i specijaliziranim ustanovama da trae savjetodavno miljenje Meunarodnog suda. Tako obino kaemo da je nadlenost Ope skuptine trojaka: opa-jer u nju ulaze sva pitanja u nadlenosti UNa supsidijarna-jer e se u nadlenosti Ope skuptine nai i svako pitanje iz nadlenosti UNa ako ve nije povjereno u posebnu nadlenost nekog drugog njezinog organa konkurirajua-jer u pravilu tee paralelno s nadlenostima drugih organa UNa (iznimka l.12.-u pogledu nekog spora ili situacije ne moe davati nikakve preporuke osim ako Vijee to od nje zatrai) Opoj skuptini u njenom radu pomau etri skupine odbora kao njeni pomoni organi: glavni,postupovni,stalni i ad hoc odbori a na poetku svakog zasjedanja Opa skuptina izabire predsjednika i podpredsjednika koji zajedno s predsjednicima glavnih odbora ine predsjednitvo Ope skuptine. Od glavnih odbora za me pravo je najznaajniji Pravni tzv.esti odbor. SPECIJALIZIRANE USTANOVE UJEDINJENIH NARODA 1.MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA-ILO Osnovana nakon prvog svjetskog rata 1919.Njegove temeljne odredbe bile su sadrana u Versailleskom mirovnom ugovoru.Neposredan povod osnivanju bila je Oktobarska revolucija koja je ukazala na nuna poboljanja i ureenje poloaja radnika.Sjedite je u enevi. U poetku je bila usko vezana s Ligom naroda a danas je specijalizirana ustanova UN. Nakon drugog svjetskog rata organizacija se prilagodila novim okolnostima te je usvojena Philadelfijska deklaracija o ciljevima i svrsi Meunarodne organizacije rada koja se i danas nalazi u prilogu Ustava Organizacije. lanovi mogu biti: drave lanice UNa kad priope ravnatelju ILO da prihvaa obveze iz Ustava ILOa nelanice UNa ako takvu odluku donese 2/3 prisutnih delegata Ustav omoguuje i istupanje iz lanstva uz otkazni rok od 2g te uz prethodno ispunjenje svih lanskih obveza. Opa konferencija je povremeni sastanak predstavnika svih drava lanica.Delegaciju ine 2 predstavnika vlade,1 predstavnik radnika i 1 predstavnik poslodavaca.Svaki od njih ima pravo na poseban glas.Takav jedinstven sustav delegacija naziva se trodjelnom (tripartitnom) strukturom. Upravno vijee ima 56 delegata koji se biraju na 3g.Od toga 28 predstavnika vlada,14 predstavnika radnika i 14 predstavnika poslodavaca. Meunarodni ured rada je administrativno tehniki organ.Njegova je funkcija informiranje o radu ILOa;priprema potrebne dokumente za rad ILOa,prua pomo vladama. Osnovna zadaa ILOa je poboljanje poloaja radnika i uvjeta rada.U tom smislu najznaajniju ulogu ima Konferencija koja svoje zakljuke stvara u obliku konvencija ili preporuka usvajajui ih 2/3 veinom predanih glasova delegate.lanice obvezne su tako prihvaene preporuke u roku 1g podnjeti svojim zakonodavnim organima.Ako drava lanica ratificira takvu konvenciju tada potivanje u njoj preuzetih obveza postaje podlono nadzoru ILOa. Drave lanice dune su podnositi i godinje izvjetaje o primjeni konvencije koju su ratificirale.Ako ne ratificiraju konvenciju dune su podnjeti izvjetaj o stanju svog zakonodavstva glede pitanja koje je ureeno takvom neratificiranom konvencijom i razlozima zato je ratifikacija izostala. Ta izvjea ispituje Odbor strunjaka a predviena je mogunost formiranja istranog povjerenstva. Za rjeavanje sporova zaposlenika s organizacijom osnovan je i Upravni sud. 2.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJOPRIVREDU-FAO

93

Osnovana na konferenciji u Hot Springsu SAD 1943.Sjedite je u Rimu. Temeljna zadaa je humanitys freedom from hunger-sloboda ovjeanstva od gladi-sakupljanje,analiza,tumaenje i irenje informacija vezanih uz prehranu i poljoprivredu,daje savjete i preporuke glede poboljanja ishrane,unaprijeivanja me trita hrane i sl. lanovi: Status iskonskih lanica ima 45 drava ostale drave ulaze u lanstvo nakon to podnesu zahtjev za prijam i izjavu o prihvaanju obveza iz Ustava.Odluku donosi Konferencija 2/3 veinom predanih glasova pod pretpostavkom da je prisutno vie od polovine lanica. lanovi mogu biti i me organizacije pod uvjetom da su sastavljene od drava lanica. Takoer postoji i pridrueno lanstvo predvieno za teritorijalne entitete koji ne uivaju dravnost poput ranije starateljskih ili nesamoupravnih podruja. Glavni organi:Konferencija,Vijee,glavni ravnatelj i njegov ured. Konferencija je plenarni organ.Pridrueni lanovi nemaju pravo glasa.Na zasjedanja se mogu pozvati i druge me organizacije ali nemaju pravo glasa.Konferancija se sastaje na radovita zasjedanja jedom u 2g a mogua sui izvanredna zasjedanja. Vijee je izvrni organ. Ustav predvia i mogunost povlaenja iz lanstva no tek po isteku 4g od prijema uz otkazni rok od 1g. 3.ORGANIZACIJA UNa ZA PROSVJETU,ZNANOST I KULTURU-UNESCO Premda nacrt Povelje iz Dumbarton Oaksa nije spominjao suradnju na polju kulture to je promjenjeno na inicijativu Kine-trajan mir ne moe biti zasnovan samo na politikoj i ekonomskoj suradnji ve i intelektualnoj i moralnoj a onda i na prosvjetnoj,znanstvenoj i kulturnoj suradnji. Ustav UNESCa usvojen je na konferenciji u Londonu 1945.Sjedite je u Parizu. Zadaa je irenje prosvjete i culture,suzbijanje nepismenosti,unaprijeenje znanosti i umjetnosti. lanovi: otvoreno automatski lanicama UNa nelanice mogu biti ptrimljene na temelju odluke Ope konferencije 2/3 veinom nesamoupravna podruja mogu biti pridrueni lanovi. Ustav UNESCOa predvia i disciplinske sankcije i to iskljuenje i suspenziju lanskih prava no nastupaju prema dravi tek snae li ju ista sankcija u UNu. Glavni organi:Opa konferencija,Izvrni odbor i Tajnitvo. Opa konferencija kao plenarni organ sastavljena je od predstavnika svih drava lanica.Sastaje se jednom u 2g. Tajnitvo je administrativno-tehniki organ. 4.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA-WHO Zaeci jo u Ligi naroda kao Meunarodni ured za javnu higijenu.Ideja o osnivanju javila se jo na Konferenciji u San Francisku.Ustav je izraen 1947.Sjedite je eneva. Svrha:ostvarenje najvie razine zdravlja za sve narode. Drave koje su sudjelovale na osnivakoj koferenciji mogu ui u lanstvo samo prihvaanjem Ustava (drave koje su to uinile do prvog zasjedanja Zdravstvene skuptine stekle su status iskonskih lanica).Za ostale predvien postupak prijama obinom veinom Zdravstvene skuptine.Pridrueno lanstvo mogue za nesamoupravna podruja. Poznaje sankciju male suspenzije. Glavni organi:Svjetska zdravstvena skuptina,Izvrni odbor i Tajnitvo. Svaki lan moe imati 3 delegata iz redova najkvalificiranijih strunjaka. 5.MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO-ICAO Odluka o osnivanju donesena 1944.u Chicagu na Meunarodnoj konferenciji za civilno zrakoplovstvo.Na Konferenciji je usvojena Konvencija o me civilnom zrakoplovstvu tzv.ikaka konvencija koja sadri i Ustav ICAOa. Svrha:unaprijeivanje i poveanje sigurnosti zranog prometa,uklanjanje nerazumne konkurencije. Glavni organi:Skuptina,Vijee i Zrakoplovna komisija. Komisija je sastavljana od strunjaka;daje preporuke. 6.SVJETSKA POTANSKA UNIJA UPU Jedna od najstarijih me organizacija zaeci iz 1874.

94

7.MEUNARODNA UNIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE-ITU Jedna od najstarijih-osnovana jo 1865. 8.SVJETSKA METEOROLOKA ORGANIZACIJA-WMO Osnovana 1947.u Washingtonu. 9.MEUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA-IMO Osnovana 1948. 10.MEUNARODNI MONETARNI FOND-IMF Osnovana sa svrhom uspostave financijske ravnotee nakon drugog svjetskog rata 1944.u Bretton Woodsu. Zadae:promicanje suradnje,unaprijeenje zaposlenosti,ostvarenje monetarne stabilnosti,podizanje ivotnog standard...Iskonske lanice su one koje su sudjelovale na Monetarnoj i financijskoj konferenciji UNa.Ostale mogu ui u lanstvo uz uvjete o kojima odluuje Odbor guvernera.Najvanija obveza je davanje prinosa prema gospodarskoj snazi.Predviene sui disciplinske sankcije-suspenzija lanskih prava i iskljuenje. Glavni organi:Odbor guvernera,Izvrni odbor,Glavni ravnatelj i njegovo osoblje. Odbor je plenarni organ sastavljen od guvernera ili njihovih zamjenika svih drava lanica. 11.SVJETSKA BANKA Nastala na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944.Dobila je zadau financijski pomoi u ponovnoj izgradnji Europe razorene ratom.Meutim ona se razvila u tzv.Grupu Svjetske banke sastavljenu od 5 me financijskih organizacija: Me banka za obnovu i razvoj Me udruenje za razvoj Me financijska korporacija Agencija za jamstvo mnogostranih ulaganja Me centar za rjeavanje investicijskih sporova 12.ORGANIZACIJA UNa ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ-UNIDO 13.SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO-WIPO 14 .MEUNARODNI FOND ZA POLJOPRIVREDNI RAZVOJ-IFAD 15.SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA TURIZAM-UNWT 9-C REGIONALNE ORGANIZACIJE - europa VIJEE EUROPE Osnovalo ga je 1949.deset zapadnoeuropskih zemalja:Belgija, Danska,Francuska, Irska,Italija, Luksemburg,Nizozemska, Norveka,vedska te Ujedinjena Kraljevina.Danas okuplja preko 40 drava te je najvanija politika europska ogranizacija. Statut Vijea Europe ustav je te organizacije. Svrha:ekonomski i socijalni napredak,zajedniki interesi na kulturnom polju,pravnim i upravnim pitanjima kao i unaprijeenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sjedite je u Strasbourgu. lanstvo je otvoreno za svaku europsku dravu koja prema ocjeni Odbora ministara bude sposobna i voljna ispunjavati obveze iz Statuta. Predviena je mogunost dobrovoljnog istupanja. Statut predvia i mogunost suspenzije prava za dravu koja ozbiljno kri obvezu potivanja temeljnih ljudskih prava.Odbor takvoj dravi moe uputiti zahtjev da se dobrovoljno povue iz lanstva.Ako se ne povue Odbor e joj izrei prestanak lanstva. Predviena je i mala suspenzija zbog zaostataka u podmirenju lanskih prinosa. Organi:Odbor ministara,Savjetodavna skuptina i Europski sud za ljudska prava (ne djeluje na temelju Statuta nego na temelju Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) Odbor ministara plenarni je organ sastavljen od po jednog predstavnika svake lanice (jedan glas svaka).Uglavnom svaku dravu predstavlja njezin minister vanjskih poslova. Odbor ministara osigurava i izvravanje presuda Europskog suda za ljudska prava.Stoga odluke Odbora mogu za lanice osim kao preporuke djelovati i kao obvezujue odluke. Savjetodavna skuptina takoer je plenarni organ sastavljen od delegacija svih lanica no broj delegate je proporcionalan brojnosti stanovnitva.Ona donosi preporuke u pogledu ope politike Organizacije.

95

Tajnitvo je administrativno-tehniki organ.

EUROPSKA ZAJEDNICA I EUROPSKA UNIJA EU je nastala na temelju tri europske organizacije:Europske zajednice za ugljen i elik,Europske atomske zajednice i Europske ekonomske zajednice i to stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta 1992. Obino se prikazuje u obliku tri stupova: prvi stup ine tri spomenute europske zajednice danas objedinjene u Europskoj Zajednici drugi stup ini suradnja lanica na podruju vanjske i sigurnosne politike trei stup ini zajednika politika na podruju unutarnjih poslova i pravosue Ciljevi:ekonomski i socijalni napredak,visoka zaposlenost,uspostavljanje podruja bez granica izmeu lanica, ustanovljenje monetarne unije s jedinstvenom valutom,zajednika obrambena politika,suradnja na podruju imigracije i azila.... Meu ciljevima navodi se i odranje zajednikih pravnih steevina tzv.aquis communitaire. Uz to EU zasniva se na naelima demokracije i potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i vladavine prava. Usljed nedovoljne uinkovitosti vlastitog obrambenog sustava EU je danas bitno orijentirana na NATO. U Europskom parlamentu utvrene su tzv.nacionalne kvote pri emu svaka lanica ima pravo na odreeni broj zastupnika.U naalu nema ovlast donoenja obvezujuih odluka ali njegov pristanak je bitan za sklapanje odreenih me sporazuma npr o pridruivanju. Europsko vijee radoviti sastanci efova drava i vlada. Europska komisija jedan je od najvanijih organa kroz kojeg dolazi do izraaja jedinstven supranacionalni karakter te organizacije.Sastoji se od po jednog predstavnika svake drave lanice.Pokree zakonodavni postupak;izvrni je organ Unije;predstavlja EU prema treim dravama;void pregovore. Vijee Europe je zakonodavno tijelo u kojem su predstavljeni interesi svih lanica.ine ga ministry lanica a sastav mu ovisi o pitanju o kojem se raspravlja.Vijeu pomae Odbor stalnih predstavnika sastavljen od veleposlanika lanica.Odbor raspravlja o zakonodavnim prijedlozima. Europska Zajednica je jezgra EU.Ona predstavlja proctor europske monetarne unije,proctor slobodnog kretanja ljudi,roba,usluga i kapitala. U pitanjima u kojima su lanice prenjele svoje ovlasti na Zajednicu akti njezinih organa uivaju neposrednu primjenjivost u unutarnjim pravnim sustavima te su prihvaeni kao akti nadzakonske pravne snage. Tako uredbe imaju obvezujuu pravnu snag ute su u cjelosti neposredno primjenjive u unutarnjim pravnim poretcima lanica za razliku od direktiva koje obvezuju lanice samo u pogledu konanog cilja a naini njegova ostvarivanja preputeni su pojedinoj lanici. Takoer obvezjuju i odluke no tek u pogledu konkretnih sluajeva. Smjernice,miljenja i preporuke neamju formalno obnvezujuu snagu ve tek znaaj politikih uputa. Europski sud svaka lanica ima po jednog suca.Presude su neposredno primjenjive u pravnim porecima lanica. ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SURADNJU U EUROPI-OSCE Svoje postojanje zapoela je kao niz konferencija Konferencije za sigurnost i suradnju u Europi KESS.Prva takva konferencija je odrana 1975.u Helsinkiju te je na njoj usvojen tzv.Zavrni helsinki akt koji je premda po svopjoj prirodi tek gentelmans agreement postao kasnije temeljem budue organizacije OSCE a neke njegove odredbe ule sui u obiajno pravo. Cilj : upozoravanje na situacije koje bi mogle ugroziti me mir i sigurnost u Europi,spreavanje sukoba,tzv.crisismenagement (upravljanje kriznim situacijama) i post-conflict rehabilitation. Vrhobvni politiki organ je Summit efova drava i vlada koji se sastaje svake 2-3g. Visoko vijee bavi se problemom transformacije na trinu ekonomiju te zatitom okolia. Ministarsko vijee sastavljeno je od ministara vanjskih poslova-odrava kontinuitet rada jer se sastaje 1g. Parlamentarna skuptina-sastavljena od preko 300 parlamentaraca. Forum je organ za pitanja naoruanja,razoruanja.Troika je specifian organ sastavljen od tri lana i to od predstavnika predsjedavajue drave te od njegova prethodnika i njegova nasljednika-osigurava se kontinuitet. Tajnitvo je administrativno-tehniki organ. OSTALE REGIONALNE ORGANIZACIJE ORGANIZACIJA SJEVERNOATLANSKOG UGOVORA NATO Osnovana 1949. Kao meorganizacija sa znaajem vojnog obrambenog saveza zapadnoeuropskih drava,SAD i Kanade.Osnovana u vrijeme hladnog rata.

96

Ustav NATOa je Sjevernoatlantski ugovor. AFRIKA UNIJA Na temeljima Organizacije afrikog jedinstva 2000.afrike su drave u Togu osnovaale novu organizaciju. Ciljevi:ostvarivanje veeg jedinstva i solidarnosti meu afrikim dravama,obrana suverenosti,teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti lanica,promicanje interesa afrikih drava u me zajednici..... lanstvo je otvoreno za svaku afriku dravu. Glavni organi:Skuptina,Izvrno vijee,Panafriki parlament,Sud,Komisija. Skuptina je sastavljena od efova drava i vlada.Odluke donosi konsenzusom a tek podredno veinskim odluivanjem. ORGANIZACIJA AMERIKIH DRAVA Svrha:uspostavljane mira i sigurnosti meu lanicama,obrana teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti... Ustav donekle slino Povelji jami domaine reserve drava lnaica ak izrijekom ograniavajui nadlenost organizacije iskljuivo na poslove navedene u ustavu. ARAPSKA LIGA Osnovana 1945.lanstvo je otovreno svim nezavisnim arapskim dravama koje su potpisale njenu Povelju ili naknadno zahtjev uputile Stalnom dglavniom tajnitvu. Sjedite je u Kairu. UDRUENJE DRAVA JUGOISTONE AZIJE- AESAN Osnovano Deklaracijom iz Bankoka 1967. Od strane pet drava:Filipini,Indonezija,Malezija,Singapur i Tajland. Ciljevi:ubrzati ekonomski napredak,promicanje mira i stabilnosti.....

97