INVESTICIJSKA STUDIJA

SAETAK:

I.

UVJETI U KOJIMA DJELUJE DRUTVO 1. Makroekonomsko okruenje 2. Stanje i perspektiva u odnosnoj grani ANALIZA TRITA 1. Uvod 2. Trite prodaje 2.1. Proizvod 1.1. Potroa 1.1.1. Segmentiranje trita 1.1.2. Fokusiranje trita 1.1.3. Pozicioniranje na tritu 1.2. Cijena 1.3. Odnosi 3. Trite nabave 4. Konkurencija 5. Utvr ivanje osnovnih poslovnih parametara 6. Saetak TEHNIKO TEHNOLOKA ANALIZA 1. Uvod 2. Izbor tehnologije 3. Tehnoloki procesi 3.1. Kapacitet 3.2. Materijalni i radni inputi 3.3. Normativi 3.4. Kontrola 3.5. Zatita okolia 4. Saetak EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA 1. Analiza sredstva 1.1. Osnovna sredstva 1.1.1. Dugotrajna nematerijalna imovina 1.1.1.1. Osnivaki izdaci 1.1.1.2. Istraivanje i razvoj 1.1.1.3. Patenti, licence, koncesije i ostala prava 1.1.1.4. Goodwill 1.1.2. Dugotrajna materijalna imovina 1.2. Obrtna sredstva 1.2.1. Vrste obrtnih sredstava 1.2.2. Izvori financiranja obrtnih sredstava 1.2.3. Trajno obrtna sredstva 3. Vrijednost investicije 4. Izvori financiranja

3 3 4 6 6 6 7 7 7 8 8 8 10 10 11 11 12 13 13 14 14 15 15 17 17 17 18 19 19 19 20 20 20 21 21 21 22 24 25 26 28 28

II.

III.

IV.

5. Analiza radne snage 6. Analiza poslovanja 1.1. Analiza rauna dobiti i gubitka 1.1.1. Prihodi 1.1.2. Trokovi poslovanja 1.1.2.1. Poslovni rashodi 1.1.2.1.1. Materijalni trokovi 1.1.2.1.2. Plae 1.1.2.1.3. Amortizacija 1.1.2.1.4. Ostali trokovi poslovanja 6.1.2.2. Rashodi financiranja 1.2. Raspodjela dobiti / gubitka 1.3. Analiza bilance stanja 1.4. Analiza likvidnosti 7. Saetak I. FINANCIJSKA OCJENA 1. Uvod 2. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti 3. Pokazatelji aktivnosti 4. Pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti 5. Pokazatelji likvidnosti TRINA OCJENA 1. Uvod 2. Ekonomski tok projekta 3. Razdoblje povrata investicijskog ulaganja 4. Neto sadanja vrijednost 5. Relativna neto sadanja vrijednost projekta 6. Interna stopa rentabilnosti DRUTVENA OCJENA 1. Uvod 2. Ekonomska ocjena projekta 3. Subjektivni faktori u drutvenoj ocjeni projekta

29 30 30 32 33 33 33 34 35 36 36 37 38 41 43 44 44 45 47 49 50 51 51 52 53 54 55 56 57 57 57 58

II.

III.

I.

OCJENA U UVJETIMA NEIZVJESNOSTI

59

UVJETI U KOJIMA DJELUJE DRUTVO

1. Makroekonomsko okruenje Svaki projekt djeluje u nekom okruenju kako u statikom tako i u dinamikom pogledu. Kada govorimo o statikom pogledu tada govorimo o gospodarskom sustavu, dok je poduzimanje mjera od strane drave bilo koje zemlje dinamiko odre enje sustava i tada govorimo o ekonomskoj politici. Danas se, u uvjetima globalizacije, vodi briga o oekivanjima investitora i stoga se vodi konkurentna ekonomska politika kako bi se privukao kapital i investitori investirali u odre enoj zemlji. Do neoliberalizma kada je bilo ogranieno kretanje kapitala investitori su bili podravani od strane drave politikom teaja i selektivnim kreditima, te razliitim lokalnim pogodnostima koje su bile razliita a nerijetko su sainjavale i besplatnu infrastrukturu za nove investicije. I poreznom politikom, bar na poetku projekta davale su se razliite olakice. Moemo rei da je u uvjetima protekcionizma i intervencionizma vo ena selektivna investicijska politika jer je cilj svake zemlje/regije bio razvoj i puna zaposlenost. Trea tehnoloka revolucija po definiciji smanjuje uee rada kapitalom, s jedne strane, i, s druge strane, mijenja se i sam poloaj rada kao takvog: smanjuje se znaaj i uee tzv. standardnih radova a na znaaju sve vie dobiva rad temeljen na znanju. Tako za razliku od Prve industrijske revolucije kada je rad bio pridruen kapitalu a radnik je mogao u kratkom vremenu biti osposobljen, u Treoj tehnolokoj revoluciji rad je integriran s kapitalom i kao takav interaktivno djeluje na kapital. Uzajamno rad i kapital poveavaju zahtjeve jedan prema drugom i integrirani predstavljaju novu poslovnu kombinaciju u smislu Josepha A. Schumpetera1. Drugim rijeima u Prvoj industrijskoj revoluciji rad je pridodat kapitalu i on je kratkoroan dok je kapital dugoroan; u Treoj industrijskoj revoluciji rad je dugoroan (obrazovanje se produuje na cijeli ivot) dok je kapital (tehnologija) kratkoroan. Neoliberalizam mijenja ekonomsku politiku i putem globalizacije kapital se seli u ona podruja gdje mu je osigurana najbra i najuinkovitija oplodnja. Tako je za oekivati da e se zrele industrije razvijati u podrujima koja nude najvee povlasti investitorima, dok e tzv. nove industrije traiti to obrazovaniju radnu snagu a tek potom ostale pogodnosti. injenica da je kapital pokretljiviji u odnosu na rad jasno je da e drave morati trajno podupirati kapital kako isti ne bi napustio odnosno podruje2.
1

Model Schumpetera u ekonomskoj teoriji poznat je kao tzv. model stvaralakog razaranja. Schumpeter smatra da uobiajena poslovna aktivnost ne donosi profit ve samo faktorske dohotke (dohodak na rad i kapital) sukladno oskudnosti faktora na tritu. Ono to pokree razvoj je nova kombinacija faktora koja mijenja privrednu strukturu novim poslovnim kombinacijama. Upravo nove kombinacije donose razvoj a poduzetnicima profit. Schumpeterov model opravdava i tzv. teoriju dopunskog kredita koja u svojoj biti opravdava tiskanje novca ex nihilo. 2 Upravo pokretljivost rada u odnosu na kapital odre uje rad kao inferioran imbenik poslovne aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na rad niih kvalifikacija. Da stvar bude gora neoliberalizam individualizira mnoge rizike koje je welfare state pokrivala na dravnom nivou. Ovo se doga a upravo zato da bi drava bila to jeftinija i tako, temeljem manjih socijalnih prava, konkurentnija. Kako se radi o zrelim industrijama to je i novododana vrijednost (profit) neusporedivo manja i, stoga, po prirodi stvari, su najamnine male to u povratnoj sprezi znai manju tednju i, temeljem

U uvjetima neoliberalizma puna zaposlenost tek je izvedeni cilj. Stabilnost cijena i stabilnost deviznih teajeva postaju primarni ciljevi upravo zato da bi se privukli novi investitori. Naime, rizik inflacije i rizik teaja su rizici koje kapital izbjegava. Kada je rije o makroekonomskom okruenju posebno valja voditi brigu od poslovnim i razvojnim ciklusima. Naime, dok je drava u prolosti u uvjetima krize mogla posezati za anticiklikim mjerama ekonomske politike u uvjetima neoliberalizma ona ima bitno smanjene mogunosti intervencije3. Upravo odsustvo drave u anticiklikoj politici ini makroekonomsko okruenje rizinijim za investitorima. Pri odluci da li investirati bitno je voditi rauna o dohotku per capita. Ovo nije znaajno samo zato jer vei dohodak per capita znai i vee trite (trite je globalno!) ve prije svega visina dohotka per capita bitno odre uje i sposobnost amortiziranja poslovnih rizika. to je vea oekivana profitna stopa odnosnog investicijskog projekta u odnosu na dohodak per capita zemlje u kojoj se on eli ostvariti to je i ansa za preivljavanje vea. Dobar je primjer kretanje plime i oseke. U uvjetima privrednog rasta raste i dohodak, dok u uvjetima recesije i dohodak se smanjuje jednako kao plima i oseka. Stojite li na obali vidjet ete da se u vrijeme oseke more povlai i povlaei se more zapravo nam otkriva dno koje je bilo pokriveno u vrijeme plime. Proces otkrivanja dna tee dok oseka traje. Nivo mora se je openito smanjio ali nam oseka nije pokazala cijelo dno ve samo onaj najtanji dio. Definiramo li dubinu mora visinom dohotka per capita jasno je da e smanjenje dohotka per capita uslijed recesije bitno pogoditi niske dohotke dok e kod veih dohodaka doi tek do manjeg smanjenja. to je recesija vea to e vei udar osjetiti gra ani s niim dohocima. Jednako vrijedi i za investicije to je profitna stopa manja to je i udar recesije poslovnog ciklusa vei.

2. Stanje i perspektiva u odnosnoj grani Vrlo je vano da investitor zna odnos ponude i potranje u predmetnoj djelatnosti. Trite i procjena (anticipacija) kretanja ponude i potranje bitan su imbenik koji e odrediti da li je odnosna investicija prihvatljiva s aspekta rizika. Jednako je tako bitno identificirati da li se radi o vie ili manje ogranienoj konkurenciji. Oligopolna struktura trita bitno poveava cijenu ulaznice u odnosnu granu. Kod monopolnog trita pretpostavlja se da je cijena ulaska u granu vrlo visoka i da praktiki ulaz u granu nije mogu.

iste, manje investicije. Nove industrije zahtijevaju obrazovani rad (investicije u ljudski kapital) koji omoguuje velike profite a to znai i bitno vee plae (prinos na ulaganja u obrazovanje) koje omoguuju veu potronju i tednju, to rezultira, i veim investicijama. 3 Dravi, u principu, ostaje samo fiskalna politika. Me utim, kako nerazvijene zemlje ionako imaju visoku poreznu presiju s obzirom na prag prihvatljivosti stranih investitora (zato se, uostalom, socijalna prava smanjuju) to je i fiskalna politika tek djelomino anticikliki instrument. Openito neoliberalizam poveava stupanj ovisnosti nerazvijenih zemalja o okruenju. U tom procesu posebni znaaj pripada Me unarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovakoj organizaciji.

Jo je vei znaaj tehnologije koja vlada u odnosnoj grani. Investitor mora predvidjeti da li je postojea tehnologija koja je u primjeni ve na odlasku i koja je pozicija tehnologije namjeravane investicije u odnosu na konkurenciju. Vrlo veliki su rizici ukoliko nova investicija nije definirana najuinkovitijom tehnologijom. Naime, do ostvarenja toke pokria investicija e ostvarivati gubitke; ukoliko se, me utim, radi o inferiornoj tehnologiji mogue je da nova investicija nikad ne dosegne toku pokria. Jednako je tako od velikog znaaja odnos fiksnih i varijabilnih trokova. Veliki fiksni trokovi (kapitalno intenzivna investicija) zahtijevat e vee koliine da bi se dosegla toka pokria nego niski fiksni trokovi. U pravilu moe se rei da je jednostavnije upravljanje investicijama pa samim time i lake ostvariva toka pokria ukoliko su varijabilni trokovi vei od fiksnih. Me utim, to uvijek nije tako jer u granama niskih fiksnih i visokih varijabilnih trokova cijena ulaza u granu je niska (karakteristika konkurentnih trita) i stoga nije za oekivati visoku profitnu stopu. Kada je rije o granama s niskim profitnim stopama vano je napomenuti da se radi o aktivnostima velikog opsega privredne aktivnosti kako bi se poveala manevarska sposobnost investitora u sluaju poveanja rizika, a poveanje rizika nije bilo mogue predvidjeti u vrijeme pokretanja investicije iz subjektivnih I/ili objektivnih razloga. Openito vrijedi da se u uvjetima niskih profitnih stopa smanjuje elastinost na promjene cijena inputa i outputa u tolikoj mjeri da i sama investicija moe postati upitna. Investitor mora identificirati da li odnosna grana ima znaaj za privrednu strukturu odnosne zemlje ili je znaaj odnosne grane tek marginalan. Naime, u uvjetima kada je velik znaaj grane na privrednu aktivnost zemlje mogue je oekivati od strane drave senzibilno ponaanje to znaajno socijalizira potencijalne rizike investicije. Jednako je vano da se definira poloaj oekivane profitne stope u odnosu na prosjenu profitnu stopu privrede i grane, te raspon profitnih stopa pojedinih grana kao i odnosne grane. Upravo raspon varijacija definira poloaj pojedine grane u privredi odnosno tvrtke u grani. Razliiti rasponi mogu bitno utjecati na odluku investitora.

I.

ANALIZA TRITA

1.

Uvod

Analiza trita preduvjet je ulaza u investicijski zahvat. Samom investicijskom zahvatu prethodi ideja o proizvodu koji e se nuditi na tritu odre enim kategorijama potroaa. Osnovna misija svakog poduzea, pa tako i investicijskog zahvata je stvoriti potroaa i isporuivati mu sve vee vrijednosti, pri tom koristei vlastite jedinstvene vjetine, sposobnosti i sredstva. Analiza trita predstavlja procjenu odnosa ponude i potranje na odre enom podruju u definiranom vremenu i to u podruju nabave i prodaje. Odre ivanje trita utvr uje se kroz poslovne strategije u kojima se utvr uje nain realizacije i natjecanja na tritu u poslovima koje je poduzee odabralo za svoju osnovnu djelatnost. Utvr uje se proizvod, definira tehnologija proizvodnje, odre uje ciljana grupa potroaa kojoj se namjerava ponuditi proizvod. Obrada trita objedinjuje sve poslovne aktivnosti i funkcije poduzea u ostvarenju osnovnog cilja prodati proizvod, zadovoljiti potroaa i u daljnjem poslovanju vezati ga za svoje proizvode, te od potroaa od sluaja do sluaja stvoriti stalnog potroaa. Analiza trita osnovni je preduvjet za kvalitetan investicijski elaborat, poev od ispravnog definiranja trita: ciljane grupe potroaa na odre enoj lokaciji, pa do kvantitativne procjene iz kojih se utvr uju vrijednosti prema kojima se ocjenjuje efikasnost projekta. Upravo putem ove analize utvr uju se polazne osnovne vrijednosti: koliina prodaje, cijena proizvoda koju je trite voljno platiti, ostvarenje prihoda prodaje, te trokova nabave.

1. Trite prodaje

Polazne osnove pri definiranju trita prodaje su: Proizvod Potroa Cijena

Me usobna interakcija svih ovih komponenata stvara odnose izme u poduzea i potroaa.

1.1.

Proizvod

Prije ulaska u bilo kavi posao investitor ima predodbu o poslovima kojima se namjerava baviti, odnosno koji proizvod namjerava plasirati na trite. Proizvod predstavlja uslugu ili dobro koje se nudi potroau za zadovoljenje njegovih potreba. Odabir poslovne orijentacije ovisi o nizu inilaca koje poduzee ima na raspolaganju ili ima mogunost da ih realizira: znanjima, sposobnostima i vjetinama, tehnolokoj opremljenosti zastupljenosti proizvoda na tritu, konkurenciji.

1.2.

Potroa

Odabir potroaa obavlja se kroz analizu trita u slijedeim fazama: Segmentiranje Fokusiranje Pozicioniranje

1.2.1. Segmentiranje trita Prvi korak u analizi trita prodaje je razvrstati potroae u grupe prema njihovim osobitostima i specifinostima. Nuno je ispitati navike potroaa, stavove i elje, kupovne navike, te prioritetne zahtjeve prilikom kupovine. Karakteristika istog segmenta potroaa je zajednika definicija vrijednosti. U praksi se potroai svrstavaju u tri osnovna segmenta, a u zavisnosti od vrijednosti koje preferiraju: cijenu nivo popratnih usluga tehnoloka rjeenja

Svaki od ovih segmenata prilikom kupovine na prvo mjesto stavlja drugaije zahtjeve. Kod prve kategorije potroaa osjetljive na cijenu primarno je nabaviti to jeftiniji proizvod. Drugi segment potroaa preferira nivo popratnih usluga: brzinu isporuke, pomo u primjeni, naknadno odravanje i otklanjanje nedostataka i sl. Za treu grupu potroaa najvanija je tehnologija proizvoda, prednost daju najnovijim tehnolokim rjeenjima, a slue im za poboljanje svojih proizvoda i procesa. Segmenti trita nisu konstanta oni se mijenjaju i isti potroa esto tokom vremena mijenja prioritete u kupovini, a to je posljedica niza elemenata: kupovne moi, novih saznanja i navika i sl. Slikovit primjer je kupac informatikih proizvoda, u poetku dok nema informatikih znanja izrazito su vane popratne usluge i dostupnost prodavatelja prilikom koritenja proizvoda. Kasnije, kada potroa ovlada ovim vjetinama, nivo usluga mu nije osnovni kriterij, zanimljiviji postaju proizvodi u koje su ugra ena najnovija tehnoloka dostignua. Segmentiranje trita sloen je proces prilikom kojeg je potrebno prikupiti to vie podataka o potroaima, te tako er uzeti u obzir korelacije izme u pojedinih segmenata, jer ni tu ne postoje otre granice. Najee se u segmentiranju koriste demografski i psihografski podaci. Demografski podaci dijele potroae prema dobi, spolu, zanimanju, prihodima. Psihografski podaci odnose se na ivotni stil, stavove i navike.

1.2.2. Fokusiranje trita Poduzee nakon snimanja trita i segmentiranja potroaa, odabire grupu potroaa kojoj namjerava prodavati svoje proizvode. Odabir ovisi o opsluenosti grupe i zadovoljenju njegovih potreba proizvodima konkurencije. Jasno je da e poduzee odabrati one potroae ije potrebe nisu u cijelosti zadovoljene, gdje konkurencija nije izrazito jaka. Nakon to je odredio jednu ili vie ciljanih grupa potroaa poduzee moe jasno osmisliti i svoju poslovnu strategiju, naglasak stavlja na elje i potrebe svoje ciljane grupe. Marketinka aktivnost osmiljava se nakon odabira segmenta trita u kojoj se naglaavaju karakteristike proizvoda znaajne za taj segment trita. U novom marketinkom pristupu ne pribliava se prodavatelj samo potroau, ve nizom aktivnosti i sam utjee na stvaranje novih navika i potreba kod potroaa. Svojim nastupom na tritu prema ciljanim grupama poduzee poinje graditi odnos sa svojim potroaima pri emu osiguranje lojalnosti potroaa u posljednje vrijeme postaje najvaniji strateki potencijal. Stalni potroai za poduzee su znaajniji od potroaa od sluaja do sluaja. Stalnim kontaktom stjeu se znanja o potroau, mogu se predvidjeti njegove potrebe, moe se utjecati na stvaranje novih, stjee se povjerenje potroaa u marku proizvoda, pa e rado kupovati i druge proizvode istog poduzea.

1.2.3. Pozicioniranje na tritu Nakon segmentiranja i fokusiranja slijedi faza pozicioniranja na tritu, a predstavlja niz aktivnosti u osmiljavanju poruke potroau o znaaju i vrijednosti proizvoda koji se nudi. U ovoj fazi vano je pravilno definirati i odaslati poruku potroau, iz koje mora biti jasno da upravo taj proizvod ima prednosti u odnosu na konkurentski proizvod. U ovoj fazi formira se ponuda vrijednosti za ciljane potroae zavisno o njihovih preferencija. Potroaima kojima je prioritet cijena naglaava se nabava proizvoda uz najniu cijenu. Potroaima koji oekuju dodatnu uslugu i komunikaciju prilikom reklamiranja proizvoda naglasak se stavlja na ostvarenje partnerskog odnosa, a ne jednokratan in prodaje, naglaava se mogunost interakcije u kojoj je poduzee voljno uvaiti primjedbe potroaa i raditi na poboljanju proizvoda. Potroaima koji trae najnovija tehnoloka dostignua poruka se alje sa naglaskom na primijenjenoj tehnologiji na proizvodu i mogunostima koje u tehnolokom smislu proizvod daje.

2.3. Cijena Poslovni odnos izme u poduzea i potroaa stvara se na tritu obavljanjem transakcije prodaje odnosno kupnje proizvoda. Cijena je me u ostalim vaan element u odluivanju potroaa da li e se ukljuiti u transakciju. Svaka od strana eli ostvariti vlastiti interes.

Cilj poduzea je osiguranje to vee prodajne cijene i ostvarenje to vee dobiti za poduzee, dok potroa tei zadovoljiti vlastite potrebe uz to nie trokove. Konana cijena mora zadovoljiti potrebe jednih i drugih, u protivnom, nema ostvarenja odnosa izme u poduzea i potroaa naroito na dui rok. Formiranje cijene proizvoda zavisi o nizu faktora: Odnos ponude i potranje Vrsti proizvoda Kategoriji potroaa

U uvjetima velike potranje i nedovoljne ponude postoji mogunost poveanja cijene proizvoda. S druge strane i potranja za proizvodom moe se regulirati cijenom, pa to je cijena nia i potranja za proizvodom je vea. Proizvodi slinih karakteristika i za iroku upotrebu prodaju se zavisno o cijeni i raspoloivosti, dok kod specifinih proizvoda koji se me usobno jako razlikuju cijena nije presudan faktor u prodaji. Razlika u definiranju cijene prema vrsti potroaa izrazito je jasna. Kategorizacija prema vrsti potroaa je: Nepoznati potroai cijena se treba odrediti optimalizacijom svih trinih aktivnosti Unaprijed poznati potroai cijena se unaprijed dogovara, pa i u procjeni buduih poslovnih rezultata odstupanja su minorna Potroai iz sektora javne potronje cijene su odre ene na temelju dravnih odluka

U svim navedenim uvjetima cijena je limitirana faktorima: Najnia cijenom kotanja proizvoda Najvia mogunou trita za njegovom apsorpcijom

Ponekad e u cilju osvajanja trita poduzee formirati prodajne cijene ispod trokova proizvodnje (damping cijene). Ovakva politika poduzea mogua je u kratkom roku, pri emu se oekuje da e budue koristi pokriti gubitak u tekuem poslovanju ili prihodi iz drugih poslovnih procesa. Ni izrazito visoke cijene nisu dugorono odrive na tritu, jer postaju podruje jake konkurencije, javljaju se druga poduzea sa ciljem da tako er maksimiziraju dobit, automatski mijenja se odnos ponude i potranje i cijene se moraju sniavati. Ukoliko se radi o specifinim proizvodima za koja se trae specijalistika znanja, potranja za proizvodom e opadati, nee se stvarati nove kategorije kupaca i radi se o vrlo ogranienim koliinama proizvoda i obavljenim transakcijama kupoprodaje na tritu. Prodajna cijena proizvoda formira se uvaavajui sve spomenute elemente uskla ujui ih sa strategijom poslovanja poduzea i njegovim osnovnim ciljevima.

1.1.

Odnosi

Odnosi izme u poduzea i potroaa stvaraju se na tritu u uvjetima njihove uestale komunikacije, kada je potroa poznat poduzeu. U tim uvjetima poduzee alje kupcu precizne poruke namijenjene samo njemu. Jednom nakon odabira segmenta potroaa poduzee se fokusira na njega, oslukuje njegove potrebe i prema tome modificira proizvod, samu poruku o proizvodu, a proizvodi i nove dodatne proizvode. U sreditu zanimanja ostaje primarni proizvod, ali se priprema i nudi potroau oekivani proizvod, koji ukljuuje i pratee usluge koje potroa eli dobiti sa primarnim proizvodom. Upravo razvoj popratnih usluga razlikuje poduzee i njegov proizvod od proizvoda konkurencije. Za osiguranje lojalnog potroaa sa visokim stupnjem povjerenja u proizvode poduzea, poduzee stalno mora ispitivati trite i u skladu s time intervenirati na samom proizvodu i njegovoj prezentaciji. Na kraju, poduzee samo stvara potroae utjeui i modificirajui njegove navike i potrebe. Za postizanje ovakvog odnosa sa potroaem, poduzee mora kontinuirano ispitivati trite i ulagati u istraivanje i razvoj. Zdrav odnos poduzea i potroaa stvara se upravo na primjeni novih znanja.

2. Trite nabave Trite nabave definirano je proizvodom koji poduzee plasira na tritu i tehnologijom koja se primjenjuje u njegovoj proizvodnji. Analiza trita nabave temelji se na istim postavkama kao i analiza trita prodaje. Osnovni pojmovi i kod ovog trita su: ponuda i potranja, samo to umjesto pojmom plasman karakteristinim za trite prodaje baratamo pojmom nabava, umjesto na potroaa ovdje je panja usmjerena na dobavljaa, glavni predmet istraivanja nije plasman proizvoda, ve nabava sirovina, materijala i usluga potrebnih za proizvodnju uz to nie trokove i u koliinama i rokovima uskla enim sa vlastitim proizvodnim ciklusom. Na tritu nabave poduzee se nalazi u poziciji potroaa. Prije svake nove proizvodnje poduzee odabire tehnologiju za proizvodnju proizvoda. Tehnologija definira osnovne jedinine vrijednosti inputa potrebnih za proizvodnju proizvoda, odnosno utvr uje normative u proizvodnji. Pri analizi trita nabave svi elementi su poznati, prisutni na tritu. Najvanije je odabrati odgovarajuu tehnologiju. Poslovni partneri u nabavi inputa odabiru se po istom kriteriju po kojem na tritu prodaje potroai odabiru proizvo aa. Kriterij za odabir kombinacija je niza faktora: povjerenje u partnera, cijene, mogunosti nabave u rokovima i koliinama prema vlastitim potrebama proizvodnje, rokovima i nainu plaanja i dr. esto konkurentska poduzea zajedniki nastupaju prema istom dobavljau u cilju osiguranja povoljnijih uvjeta nabave.

10

3. Konkurencija Konkurentska drutva dio su analize trita osobito znaajna kod analize trita prodaje. Prilikom utvr ivanja trita prodaje detaljno se analiziraju znaajke proizvoda konkurencije i uvjeta pod kojima se oni plasiraju na tritu. Pri pozicioniranju na tritu poduzee trai onaj segment trita u kojoj konkurencije nema ili nije jaka. Ukoliko konkurencija postoji poduzee stalno mora pratiti aktivnosti konkurencije kako ga ne bi ugrozila njegovu poziciju na tritu ili ga istisnula sa trita. Na podruju nabave konkurencija je dvojako prisutna. Postoji konkurencija me u dobavljaima poduzea. Poduzee za svog dobavljaa odabire onog koji prema njegovoj politici nabave ispunjava najpovoljnije uvjete, a to nije uvijek samo cijena. Ponekad za osiguranje povoljnijih uvjeta nabave poduzee koristi i vlastitu konkurenciju, pa tako mogu zajedniki nastupiti prema dobavljau u cilju snienja cijene ili postizanja povoljnijih uvjeta plaanja.

4. Utvr ivanje osnovnih poslovnih parametara Nakon analize trita slijedi procjena osnovnih parametara poslovanja za odre eno vremensko razdoblje i to: Prihoda na temelju analize trita prodaje Trokova proizvodnje na temelju trita nabave i usvojenih tehnolokih rjeenja

Pozicioniranje na tritu i opredjeljenje za odre enu kategoriju ili kategorije kupaca i za njihove potrebe osnova je za procjenu prihoda poduzea. Kalkulacija prihoda temelji se na procjeni koliinskog plasmana proizvoda u odre enom vremenskom periodu i jedininoj cijeni proizvoda. Plasman se utvr uje nakon detaljne analize trita, a nastaje kao: Zamjena postojeeg proizvoda zamjenska potranja Ponuda novog proizvoda Poveanje broja potroaa Poveanje kupovne moi potroaa

Zamjenska potranja odgovara pojmu jednostavne reprodukcije i prisutna je za sve vrste roba koje se kontinuirano koriste, mijenja se samo rok njegove zamjene zavisno o vijeku trajanja proizvoda. Ponuda novog proizvoda podrazumijeva dodatni proizvod koji se potroau nudi uz primarni postupno u tijeku stvaranja me usobnih odnosa izme u poduzea i potroaa, poduzee definira samo potrebe potroaa obogaenom ponudom. Nova potranja odnosi se na poveanu potranju zbog veeg broja potroaa ili zbog jaanja njihove kupovne moi. Nova potranja moe biti posljedica i geografskog irenja ponude sa postojeih trita na nove lokacije.

11

Trokovi se procjenjuju na temelju potrebnih koliina nabave utvr enih prema normativu za planirani nivo plasmana i nabavnih cijena prisutnih na tritu. U nabavnu cijenu ukljuuju se svi zavisni trokovi u svezi sa dobavom i uvanjem roba potrebnih u procesu proizvodnje, a odnose se na trokove prijevoza, pedicije, carine, skladitenja i druge manipulacije robama. Procjena prihoda i trokova u buduem poslovanju tonija je to krai period procjene, preporuka je da to ne bude due razdoblje od pet godina, jer se u tom razdoblju moe predvi ati sa razumnom sigurnou. Pri procjeni budueg poslovanja polazita su: Razdoblje procjene buduih efekata Minimalne, vjerojatne i maksimalne vrijednosti: Plasmana Nabavnih cijena Prodajnih cijena

Projekcija ekonomskih vrijednosti investicijskog projekta u praksi se radi najmanje za vrijeme u kojem traje povrat tu ih izvora financiranja investicije. Osnovni parametri utvr uju se u minimalnim, vjerojatnim i maksimalnim vrijednostima iz razloga to svaka projekcija buduih doga aja u sebi sadri dozu neizvjesnosti, pa se preko razliitih vrijednosti utvr uju mogui rasponi u ostvarivanju poslovnih rezultata, od najnepovoljnijih, preko realno oekivanih u uobiajenim uvjetima privre ivanja, do iznimno povoljnih uvjeta na tritu.

5. Saetak Odre ivanje poduzea na tritu uz usvajanje tehnologije proizvodnje poetni su elementi u utvr ivanju poslovne strategije poduzea. Trite pri tom treba tretirati kao ivi organizam koji se mijenja u zavisnosti od promjena svih sudionika, samog poduzea, njegovih potroaa te konkurencije i dobavljaa. Faze u ivotnom ciklusu jedinstvene su za sve pojave, pa tako i za trite, poinje sa uvo enjem, slijedi rast, postizanje zrelosti, nakon ega dolazi prvo do stagnacije a zatim pada. Najvei profit ostvaruje se u fazi rasta i zrelosti. Sa sazrijevanjem trita jaa i konkurencija, cijene padaju, u fazama stagnacije i pada, poduzee se priprema za prekid proizvodnje i priprema za nove investicijske zahvate. U cilju to dueg odranja na tritu moderno poduzee okrenuto je dugoronim ciljevima, stvaranju stalnog lojalnog kupca, sa kojim nema samo jednokratan odnos kroz transakciju kupoprodaje, ve stvara partnerski odnos kojim osigurava kontinuirani i siguran priljev prihoda i profita kroz dugorono razdoblje. Osobita vanost pridaje se stalnom poboljanju osnovnog proizvoda, te pruanje niza dodatnih usluga kojima se osigurava vea vrijednost za potroaa. Cilj je imati zadovoljnog potroaa, jer proizvod svoju svrhu ne nalazi u procesu proizvodnje ve u procesu koritenja.

12

Moderno shvaanje trita u potpunosti je okrenuto potroau od samog proizvoda koji nudi do naina na koji ga prezentira, a sve unutarnje organizacione jedinice u funkciji su ostvarenja ovog cilja. U poetku poduzee snima trite, utvr uje osnovne grupe potroaa, te nalazi svoj poloaj na njemu usredotoujui se na odre enu grupu potroaa sa specifinim potrebama. U daljnjem radu poduzee uspostavlja odnose sa svim sudionicama na tritu, posebno sa potroaima i sam kreira potrebe potroaa nudei mu na adekvatan nain dodatne i nove proizvode. Pravilna ocjena trita u svim elementima, plasmanu, cijeni, potrebnim inputima osnov je za izradu ekonomsko financijske analize. Upravo na ovoj analizi utvr uju se osnovni ekonomski parametri: prihodi i trokovi, te vijek proizvoda.

I.

TEHNIKO TEHNOLOKA ANALIZA

1.

Uvod

Nakon odabira proizvoda koji se nudi tritu slijedi slijedei strateki korak za daljnje poslovanje, a to je odabir tehnologije kojom e se proizvoditi proizvod namijenjen tritu. Odabir tehnologije znai opredjeljivanje za nain realizacije finalnog proizvoda, upravo primijenjena tehnologija odgovara na pitanja KAKO e se realizirati proizvod. Tehniko tehnoloka analiza interdisciplinarna je aktivnost jer definira odnose u drugim vitalnim funkcijama u poduzeu, a ima i znaajan utjecaj na ostvarenje osnovnih ekonomskih parametara. Odabir tehnologije jedna je od najznaajnijih poslovnih odluka o kojoj ovise sve daljnje aktivnosti poduzea. Tehniko tehnoloka analiza treba optimirati inpute i outpute na fizikoj i financijskoj razini. Na strani inputa stavljaju se u korelaciju materijalni i ljudski potencijali. Output definiraju procesi na tritima finalnog proizvoda, konkurencije i tehnologije. Nuno je pratiti sva kretanja na tritu finalnog proizvoda, promjene koje se odvijaju na podruju smanjenja ili poveanja koliinskih zahtjeva za proizvodom, kao i potrebe za njegovom doradom i izmjenom. Potrebno je pratiti i tehnoloki razvoj, kako jednom odabrana i primijenjena tehnologija ne bi vremenom postala tehnoloki zastarjela i neproduktivna. Upravo u trenutku odabira tehnologije utvr uje se i ekonomski vijek investicijskog projekta, jer isti ovisi prvenstveno o potrebi trita za proizvodom i vijeku ekonomske i tehnoloke upotrebe odabranog tehniko tehnolokog rjeenja.

13

1.

Izbor tehnologije

Kljuan trenutak u daljnjoj sudbini Projekta je izbor tehnologije u procesu proizvodnje. Izbor tehnologije strateka je odluka poduzea, jer se temelji na njegovom poimanju o nainu proizvodnje finalnog proizvoda, kao i nainu na koji se ele zadovoljavati potrebe potroaa, a uveliko ovisi o raspoloivim financijskim sredstvima i ljudskim resursima, te mjestu koje poduzee eli imati u tehnolokom razvoju. Poduzea dijelimo na pasivne i aktivne korisnike tehnologije. Pasivni korisnici tehnologije koriste tehnologiju na tritu, a aktivni korisnici ukljuuju se u njenom daljnjem razvoju. I jedni i drugi trebaju kontinuirano pratiti trina kretanja na podruju tehnologije kako bi izbjegli poziciju korisnika zastarjele tehnologije, koja znatno sniava produktivnost, a nerijetko skrauje i vijek Projekta zbog nemogunosti udovoljavanja zahtjevima trita. Zbog velike konkurencije i brzog zasienja trita jednom ponu enim proizvodom, svako poduzee mora osigurati tehnologiju koja e osigurati daljnje dorade proizvoda i njegove modifikacije, kako bi udovoljile izmijenjenim zahtjevima trita za proizvodom. Ponu ena tehnologija na tritu dijeli se u tri kategorije: Standardizirana tehnologija primijenjena tehnologija sa velikom referentnom listom, najmanjim rizikom i najveom konkurencijom. Prodavatelj tehnologije voljan je sura ivati sa investitorom i usavravati postojee tehnoloko rjeenje. Nova tehnologija koja je razvijena i primijenjena radi se o tehnologiji koja je jo uvijek u fazi uvo enja i praktine primjene, rizik je u odnosu na standardiziranu tehnologiju neto vei, ali je i cijena nia, jer je prodavatelju tehnologije cilj dobivanje dodatnih referenci Nova tehnologija koja je razvijena ali nije primijenjena radi se o tehnologiji sa najveim rizikom, kojeg je najee voljan podijeliti prodavatelj tehnologije sa kupcem. Ova tehnologija ujedno predstavlja mogunost ostvarenja velike konkurentske prednosti ukoliko se u primjeni tehnologija pokae znatno boljom od postojee standardizirane tehnologije.

1.

Tehnoloki proces

Na temelju odabrane tehnologije utvr uje se tehnoloki proces. Osnovni parametri koji definiraju proizvodnu funkciju su: a. b. c. d. e. Kapacitet Materijalni i radni inputi Normativi Kontrola Zatita okolia

14

Ekonomsko financijske posljedice odabrane tehnologije oituju se kroz: Vrijednost investicijskog ulaganja u dugotrajnu imovinu i obrtna sredstva Cijenu kotanja finalnog proizvoda Produktivnost Mogunost zadovoljavanja trita proizvodom u odgovarajuoj koliini i kvaliteti

3.1. Kapacitet Kapacitet je sposobnost osiguranja odgovarajue koliine proizvoda i predstavlja ograniavajui faktor u proizvodnji. Raspoloivi kapacitet definiran je osnovnim raspoloivim elementima: Opremom i strojevima Radnom snagom Zalihama sirovine i materijala novcem

Raspoloiva tehnologija moe proizvoditi odre en broj proizvoda u odre enom vremenu uz osiguranje ostalih potrebnih elemenata. Raspoloivi ljudski resursi i njihova struktura bitna su odrednica u koritenju tehnologije. Upravo kombinacija ljudskog potencijala i raspoloive opreme i strojeva, te materijala koji se koriste odre uje proizvodni kapacitet proizvodnje.

3.2. Materijalni i radni inputi Materijalni i radni inputi su ulaganja u proizvodni proces, kombinacijom kojih se u procesu proizvodnje stvaraju konani proizvodi namijenjeni tritu. Materijalne inpute moemo podijeliti na dugotrajnu imovinu i sirovine, materijal, energiju i ostali pomoni materijal. Dugotrajna imovina odnosi se na ulaganja u nematerijalnu i materijalnu dugotrajnu imovinu koja ini sastavni dio odabranog tehniko tehnolokog rjeenja, a predstavljaju je licence, ulaganja u razvoj i znanja, gra evinski objekti i oprema. Ova ulaganja sastavni su dio vrijednosti investicije. Vijek trajanja odre en je prema vijeku predvi ene proizvodnje proizvoda, a ovisi o potrebi trita za proizvodom, kao i o roku upotrebe tehnologije. Ovaj dio materijalnih resursa postupno u cijelom vijeku uporabe prenosi dio svoje vrijednosti na finalne proizvode koji nastaju u procesu proizvodnje. Vrijednost dugotrajne imovine utvr uje u postupku ispitivanja i istraivanja trita, kada se prikuplja detaljna tehnoloka dokumentacija. Prije izrade Investicijske studije rade se idejna rjeenja koja sadre grubu procjenu trokova, a na temelju opisa nekretnina i opreme.

15

Nakon toga slijedi izrada idejnog projekta, koji je podloga za izradu investicijske studije, a sadri podatke o prostornom, funkcionalnom, tehnolokom rjeenju objekta i opremi potrebnoj u poslovnom procesu. Osim utvr ivanja vrijednosti potrebne dugotrajne imovine, nuno je predvidjeti i potrebna dodatna ulaganja u opremu i nekretnine, bilo u vidu investicijskog odravanja ili dodatnih investicija za vrijeme ekonomskog vijeka projekta, a u svrhu pravilnog predvi anja izdataka u vijeku trajanja Projekta. Na odabir tehnologije sa aspekta dugotrajne imovine utjecaj imaju slijedei elementi: cijena nekretnina i opreme procijenjena dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu tehnoloki status odabranog tehnikog rjeenja i procijenjeni vijek trajanja poloaj na podruju tehnolokog razvoja koji poduzee eli zauzeti na tritu zahtjevi potroaa koje poduzee eli zadovoljiti ( stalno usavravanje proizvoda ili prodaja u osnovnom obliku)

Sirovine, materijali, pomoni materijali i energija drugi su dio materijalnih inputa koji se kontinuirano koriste u proizvodnom procesu i brzo mijenjaju svoj oblik i iz sirovine i materijala preoblikuju se u finalni proizvod. Po osnovnim svojstvima predstavljaju tekuu imovinu ( brzo mijenjaju pojavni oblik), a po svom znaaju imaju karakteristike trajne imovine, budui je u procesu proizvodnje uvijek prisutan odgovarajui nivo zaliha, pa je nuno ova sredstva osigurati iz dugoronih izvora. Prilikom izrade investicijskog projekta nuno je utvrditi inicijalno potreba trajno obrtna sredstva za poetak poslovne aktivnosti, kao i potreban nivo ovih sredstava u svim narednim fazama proizvodnje za vrijeme trajanja Projekta. Odabir tehnologije sa aspekta inputa kratkotrajne materijalne imovine vodi rauna o slijedeem: dostupnosti i raspoloivosti na tritu cijeni

Radni input odnosi se na koriteni ljudski potencijal. Odabir tehniko tehnolokih rjeenja u velikoj mjeri odre en je raspoloivim ljudskim resursima, te znanjima i vjetinama kojima raspolau. Razvijenije tehnologije u pravilu iziskuju manji broj djelatnika sa specijalistikim vjetinama i znanjima.

16

3.3. Normativi Normativi su mjera koliine i kvalitete svih inputa za ostvarenje odre enog nivoa outputa u odre enom vremenskom periodu, predstavljaju protokole proizvodnje sa tono utvr enim koliinskim i vrijednostima inputa po vrstama za osiguranje odre ene koliine i vrste outputa. Normativi se utvr uju unutar poduzea za svaku vrstu proizvoda i osnova su za planiranje potrebnih koliina repro materijala i ljudskih potencijala u svakoj fazi proizvodnje, te cijene kotanja i trokova proizvodnje. Normativi ovise o izabranom tehniko tehnolokom rjeenju, a treba ih mijenjati u skladu sa promjenama u koritenoj tehnologiji. Modernizacija tehnologije uglavnom znai skraivanje ciklusa proizvodnje, utede na repromaterijalu i slino. S druge strane dotrajala i zastarjela oprema utjee na poveanje karta, zastoje u proizvodnji , vee trokove oko odravanja i slino.

3.4. Kontrola Sastavni dio svakog tehniko tehnolokog rjeenja je osiguranje sistema kontrole kojom se osigurava zagarantirana kvaliteta proizvoda. Kontrolom se utvr uje da li proizvod zadovoljava proklamirane standarde. Kontrola se obino obavlja sistemom uzoraka. U sluaju utvr ivanja odstupanja od zadanih standarda pristupa se korekciji u cilju postizanja zagarantirane kvalitete. Kontrola se obavlja kroz tri faze: Promatranje Usporedbu Odluivanje o promjenama

U procesu promatranja kontinuirano se kontrolira postignuta kvaliteta proizvoda. U sluaju utvr ivanja odstupanja ispituju se razlozi odstupanja i uspore uju sa redovitim procesima proizvodnje. Konano ako se utvrdi da su odstupanja vea od uobiajenih treba utvrditi mjere za otklanjanje odstupanja.

3.5. Zatita okolia Svako tehniko tehnoloko rjeenje mora osigurati sagledavanja njenog utjecaja na okoli. Ukoliko tehnoloki proces na bilo kakav nain ima utjecaja na okoli nuno je utvrditi aktivnosti za otklanjanje tetnih utjecaja. Osiguranje zatite okolia iziskuje dodatna financijska sredstva, pa stoga predstavlja sukob interesa izme u drutvenog i interesa investitora. Investitor jer zainteresiran proizvoditi uz to nie trokove ulaganja, a drutveni interes je ouvanje istog okolia. Zbog trokovnog aspekta i znaaj funkcije zatite okolie vie je zastupljen u razvijenijim gospodarstvima. U okviru aktivnosti na zatiti okolia prati se utjecaj tehniko tehnolokih rjeenja na: Iscrpljivanje prirodnih resursa sirovinom koja se koristi u proizvodnom ciklusu Utjecaj otpada u proizvodnji na okoli, te nain njegovog zbrinjavanja Utjecaj buke na okoli i njenu floru i faunu, i dr.

17

1.

Saetak

Odabir tehniko tehnolokog rjeenja sastavni je dio stratekog odluivanja, izuzetno je vaan korak u realizaciji investicijskog projekta jer ima utjecaj na poslovne procese u poduzeu i ostvarenje svih relevantnih ekonomskih parametara u poslovanju. Prilikom odabira tehnologije poduzee je limitirano nizom faktora: Raspoloivim ljudskim resursima i njihovim znanjima i vjetinama Financijskim mogunostima Raspoloivom tehnologijom na tritu Ogranienjima drutvenih struktura

Osnovni strateki ciljevi imaju daljnji utjecaj na odabir tehnologije: Proizvod i potroai kojima je proizvod namijenjen Pozicija koju poduzee eli osigurati na tritu s aspekta koritenih tehnolokih rjeenja Vijek Projekta

Svakako da e na odabir tehnologije bitno utjecati vrsta proizvoda koja se proizvodi i prioriteti potroaa, eljena pozicija poduzea kao aktivnog ili pasivnog korisnika tehnologije, te osnovna svrha Projekta i predvi eni vijek Projekta. Definiranje osnovne poslovne aktivnosti, te zatim odabir tehniko tehnolokog rjeenja uvjetuju sve daljnje poslovne aktivnosti i osnova su za utvr ivanje svih relevantnih ekonomskih parametara, te konano utvr ivanje ekonomske isplativosti Projekta.

18

I.

EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA

1.

Analiza sredstava

Za obavljanje poslovne aktivnosti poduzee koristi poslovna sredstva u razliitim oblicima. Sredstva poduzea imaju razliita obiljeja i ulogu u formiranju finalnog proizvoda i egzistenciji poduzea. Osnovna podjela sredstava temelji se na vijeku trajanja i brzini mijenjanja pojavnog oblika, a definiramo ih kao: Osnovna sredstva stalna sredstva Obrtna sredstva tekua sredstva

Struktura osnovnih i obrtnih sredstava razliita je za razliite gospodarske grane, pa tako proizvodne djelatnosti karakterizira vie uee osnovnih sredstava u ukupnim sredstvima od poduzea koja se bave trgovinom i uslunom djelatnou. Paralelno sa poslovnom aktivnou sredstva poduzea mijenjaju svoj oblik i prelaze iz jednog u drugi pojavni oblik sredstava. Poslovna politika poduzea mora teiti osiguranju optimalnog nivoa i omjera sredstava prema vrstama za osiguranje poslovnih aktivnosti. Prilikom ulaska u investicijski projekt definira se proizvod i trite za taj proizvod, te tehnologija rada iz koje slijedi i utvr ivanje potrebnih sredstava za realizaciju projekta. Vrijednost potrebnih sredstava ujedno je vrijednost investicijskog zahvata.

1.1.

Osnovna sredstva

Osnovna sredstva su dio imovine poduzea koja se dugorono koriste u nizu poslovnih ciklusa. Vrijednost dugotrajne imovine uglavnom je visoka i nabavka stvari dugotrajne imovine obavlja se iz vlastitih i dugoronih izvora financiranja, budui su efekti od investiranja u dugotrajnu imovinu znatno sporiji od obrtnih sredstava. Iz istog razloga se i trokovi nastali u svezi s njima postupno ugra uju u poslovanje poduzea putem amortizacije. Dugotrajna imovina ima dva pojavna oblika: 1.1.1 1.1.2 Nematerijalna imovina Materijalna imovina

19

1.1.1. Dugotrajna nematerijalna imovina Nematerijalna imovina nema opipljiv pojavni oblik, u svojoj sutini predstavlja tekue i minule trokove nastale u realizaciji usluga, procesa i proizvoda, a koji su nuni za odvijanje poslovnih aktivnosti poduzea. Osnovne grupe nematerijalne imovine su: 1.1.1.1. 1.1.1.2. 1.1.1.3. 1.1.1.4. Osnivaki izdaci Istraivanje i razvoj Patenti, licence, koncesije, zatitno znakovlje i ostala prava Goodwill

Nematerijalna imovina 1.1.1.1. do 1.1.1.3. ima cijenu kotanja, bilo da je nastala kupnjom na tritu ili je dio poslovnog procesa poduzea. U investicijskom elaboratu potrebno je definirati onu nematerijalnu imovinu koja je nuna za realizaciju projekta. U naem primjeru predvi eno je ulaganje u nematerijalnu imovinu u visini od 100 tisua kn, a odnosi se na trokove, za izradu izvedbenih projekata i dozvola koje je potrebno prikupiti od nadlenih institucija, te za nabavu informatikog programa za praenje poslovnih procesa.

1.1.1.1.

Osnivaki izdaci

Osnivaki izdaci su trokovi koji nastaju u procesu osnivanja poduzea, jednokratni su i nakon odre enog razdoblja kroz postupak amortizacije prevaljuju se na trokove poslovanja i prestaju postojati kao dio dugotrajne nematerijalne imovine. Klasini primjeri osnivakih izdataka su izdaci za izradu osnivakih akata i studija osnivanja, izdaci za izradu projekata, osposobljavanje zaposlenika za specijalne poslovne procese, te administrativni trokovi prilikom osnivanja.

1.1.1.2.

Istraivanje i razvoj

Istraivanje i razvoj izuzetno je znaajan aspekt u poslovanju i buduem ivotu poduzea. Da bi poduzee osiguralo zadovoljavajuu poziciju na tritu stalno mora unaprje ivati vlastiti poslovni proces. Razvoj i istraivanje organizira se uglavnom kroz slube iji je zadatak raditi na unapre enju postojeih proizvodnih ciklusa i proizvoda, te traenju novih. Razvoj i istraivanje ima za cilj: Poveanje uinka vea brzina u poslovanju Snienje trokova manji ulazni trokovi Modificiranje proizvoda prilagodba proizvoda potrebama trita Lansiranje novog proizvoda

20

Sve ove aktivnosti vane su za osiguranje stabilnog poslovanja poduzea i sigurnog poloaja na tritu. Za razliku od osnivakih izdataka koji su jednokratni i zatim se gube iz strukture imovine poduzea, poeljno je da su trokovi istraivanja i razvoja uvijek prisutni. Funkcija istraivanja i razvoja kontinuirano mora biti prisutna u poduzeu, upravo u doba najveeg prosperiteta poduzee treba izdvajati najvea sredstva za istraivanje i razvoj, kako bi ga pripremio za silaznu fazu kada potreba trita za proizvodom jenjava ili se gubi, i omoguio mu ponovni uzlet novim ili modificiranim proizvodom.

1.1.1.3.

Patenti, licence, koncesije, zatitno znakovlje i ostala prava

Ovaj vid imovine predstavlja dio tu ih postignua i rezultat je tu eg uloenog rada u istraivanje i razvoj, koji su nuni za realizaciju poslovnog ciklusa i plasiranje finalnog proizvoda na trite. Koritenje patenata, licenci, koncesija, zatitnog znakovlja i ostalih prava regulira se ugovorno izme u davatelja i korisnika uglavnom na odre eni broj godina.

1.1.1.4.

Goodwill

Goodwill nastaje uglavnom u postupku stjecanja poduzea, kada je cijena gospodarske cjeline vea od razlike izme u trne vrijednosti imovine i obveza poduzea. Ta razlika je goodwill, a predstavlja nemjerljivu vrijednost poduzea koja ima utjecaj na poslovanje. Kada je rije o goodwillu najee se radi o: Povjerenju kupaca Prepoznatljivoj kvaliteti proizvoda Povjerenju dobavljaa i kreditora i sl.

Goodwill je kategorija dugotrajne nematerijalne imovine koja se stjee naknadno, nakon osiguranja prepoznatljivog mjesta na tritu.

1.1.2.

Dugotrajna materijalna imovina

Dugotrajna materijalna imovina ima materijalni oblik, a koristi se za: Stvaranje finalnog proizvoda za trite Praenje poslovanja u poduzeu Osiguranje stvari za zaposlenike potrebnih za nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti

Dugotrajna materijalna imovina je alat kojim se realizira finalni proizvod i koristi se u nizu poslovnih ciklusa. Do njegove zamjene najee dolazi zbog tehnoloke zastarjelosti imovine.

21

Dugotrajna materijalna imovina dijeli se po vrstama na: Zemljite Gra evine Postrojenja i opremu Alate, pogonski i uredski namjetaj Viegodinje nasade i osnovno stado

Prilikom ulaska u investicijski zahvat nakon definiranja proizvoda odabire se odgovarajua tehnologija, te je ona temelj definiranja dugotrajne imovine potrebne za poetak poslovne aktivnosti. Investitor iz naeg primjera mora sagraditi proizvodni pogon i opremiti ga prema usvojenoj tehnologiji obrazloenoj u poglavlju III. Specifikacija potrebnih sredstava za dugotrajnu materijalnu imovinu po vrstama je: Vrsta dugotrajne imovine Iznos u 000 kn Zemljite 400 Proizvodni pogon 2.800 Oprema za proizvodnju 750 Oprema za potrebe zaposlenih 50 Ukupno dugotrajna materijalna imovina 4.000

1.2.

Obrtna sredstva

Obrtna ili tekua sredstva su sredstva koja brzo mijenjaju pojavni oblik i iz jednog oblika prelaze u drugi. Osnovna podjela obrtnih sredstava je: Zalihe koje dalje dijelimo na: Sirovine i materijal Nedovrenu proizvodnju Gotovi proizvod Robu u trgovini Potraivanja koja se dalje razvrstavaju na: Potraivanja od kupaca Potraivanja za dane depozite i pozajmice Potraivanja od drave i dravnih institucija Potraivanja od zaposlenih Novac

22

Reproduktivni ciklus obrtnih sredstava zapoinje kupnjom potrebnih roba i usluga na tritu za poetak proizvodnje i angairanjem zaposlenika. Zaliha materijala i sirovina nakon procesa proizvodnje postaje roba koja se prodajom pretvara u potraivanje, a nakon naplate, potraivanje postaje novac. Svaki od pojavnih oblika obrtnih sredstava razliitog je stupnja likvidnosti, a mjeri se brzinom pretvaranja tog oblika sredstava u novac. Pa tako zalihe trebaju najdui rok da postanu novac, one se moraju pretvoriti u potraivanje da bi nakon toga postale novac. Utvr ivanje dana vezivanja svakog od pojavnih oblika obrtnih sredstava od izuzetne je vanosti za pravilno utvr ivanje potrebnih obrtnih sredstava, a ovisi o nizu faktora: Mogunosti nabave sirovina i materijala, te njegovom vijeku trajanja Duini trajanja proizvodnog ciklusa Nainu prodaje i roku valjanosti gotovog proizvoda Dogovorenim rokovima naplate potraivanja

Nabava materijala moe se obavljati posebno za svaki proizvodni ciklus ili odjednom za dui period. Politika nabave materijala zavisi od dostupnosti roba na tritu, uvjetima dobavljaa, nainima dopreme i prometnoj udaljenosti. Duina samog proizvodnog ciklusa diktira dane vezivanja zaliha u ciklusu proizvodnje. Vrijeme zadravanja gotovih proizvoda na zalihi ovisi o mnogo imbenika. Ukoliko se radi o brzo kvarljivoj robi onda je vrijeme zadravanja robe na zalihi iznimno kratko. Vaan uvjet je i kurentnost robe na tritu, roba za kojom postoji velika potranja krae se zadrava na zalihi od ostale robe. Nain prodaje bitan je element u utvr ivanju dana vezivanja zaliha, ukoliko se proizvodnja odvija za unaprijed poznatog kupca, gotovi proizvodi se niti ne zadravaju na zalihi, dok se u drugim sluajevima to doga a. Potraivanja od kupaca naplauju se u rokovima dogovorenim sa partnerom, a esto zbog financijske nediscipline na tritu dani vezivanja potraivanja su znatno dui. Prilikom ugovaranja uvjeta prodaje, poduzee treba voditi rauna o rokovima plaanja ugovorenim sa dobavljaem, te duinom proizvodnog ciklusa, i prema tim rokovima uskladiti valutiranje potraivanja od kupaca, kako samo ne bi postalo kreditor svojih kupaca preko pretjerano dugih rokova naplate potraivanja. Potrebna obrtna sredstva za poslovni proces zovu se i trajno obrtna sredstva, jer makar imaju karakter obrtnih sredstava koja stalno mijenjaju pojavni oblik, nuna su u odre enim veliinama u svakom pojavnom obliku kontinuirano, kako bi se osigurao poslovni ciklus, pa s tog stanovita za poduzee imaju karakter stalnosti. Metodologija izrauna obrtnih sredstava i izvora njihova financiranja utvr uju se na nivou godine, a zatim se korigira koeficijentom obrtaja za svaki pojavni oblik, kako bi se dobila vrijednost novca koju je potrebno u svakom momentu imati angairanog u procesu poslovanja.

23

1.2.1. Vrste obrtnih sredstava Visina obrtnih sredstava temelji se na dva osnovna elementa: Vrijednosti roba i usluga koji se nabavljaju na tritu i Danima vezivanja

Izraun obrtnih sredstava po pojavnim oblicima temelji se na slijedeim postavkama: Zalihe - ukljuuju sve trokove poslovanja vezane za proizvodni proces. U ovu grupu obrtnih sredstava osim sirovina i materijala ukljuene su sve direktne i indirektne usluge, nematerijalni trokovi, plae, trokovi financiranja. Nivo trokova koji se ukljuuje u vrijednost zaliha zavisi o statusu zaliha: zalihe sirovine i materijala - trokovi sirovina i materijala, zaliha u proizvodnji - vrijednost sirovina i materijala, ostali materijalni trokovi (pomoni materijal, energija i proizvodne usluge), i plae proizvodnih radnika zaliha gotove robe zaliha u proizvodnji, ostale plae, ostali neproizvodni trokovi, rashodi financiranja zaliha trgovake robe nabavna vrijednost robe Utvr ena vrijednost zaliha na godinjem nivou korigira se za koeficijent obrtaja. Potraivanja od kupaca - podrazumijevaju ukupnu godinju vrijednost prodaje proizvoda, uveano za porez na dodanu vrijednost, korigirano danima naplate potraivanja. Novac - predstavlja iznos novca koji je potreban za nesmetano odvijanje reprodukcijskog ciklusa, a izraunava se kao potraivanje od kupaca. Evidentan je znaaj brzine obrtaja svakog od pojavnih oblika obrtnih sredstava. Bri obrtaj uvjetuje krae zale ivanje novanih sredstava u drugim nenovanim oblicima, odnosno zahtjeva manja ulaganja u obrtna sredstva. Me u ostalim ciljevima, svako poduzee tei ostvarenju to vee aktivnosti obrtnih sredstava, pa je esto to jedna od mjera kojom se poboljava likvidnost poduzea. Proraun obrtaja kratkorone imovine temelji se na slijedeim postavkama: Zalihe tehnologija i vrsta proizvodnje, nain nabave i prodaje Kupci ugovoreni rokovi naplate

Za na primjer koriteni su slijedei elementi: Zalihe - prema tehnolokom procesu razvrstane su na zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda. Proizvodni ciklus traje 5 dana i to je vrijeme vezivanja zaliha u proizvodnji. Predvi eno vezivanje zaliha materijala i gotovih proizvoda iznosi 30 dana; Potraivanja od kupaca - oekivani dani naplate od kupaca su 45 dana, ovi rokovi temelje se na prouavanju trita prodaje slinih i istih proizvoda, te obavljenim preliminarnim razgovorima sa kupcima; Novac - predvi eno je vezivanje novca od 3 dana.

24

1.2.2. Izvori financiranja obrtnih sredstava Obrtna sredstva u praksi se ne plaaju odmah prilikom nabave ve postoji vremenska zadrka od trenutka nabave do samog plaanja obveze, dakle obrtna sredstva se financiraju iz kratkoronih izvora: Dobavljai za nabavku roba i usluga Zaposlenici za plae Amortizacija zamjena dotrajalih osnovnih sredstava Kreditne institucije za kamatu Drava i dravne institucije za poreze i doprinose

Izraun izvora financiranja obrtnih sredstava obavlja se po istoj metodologiji kao izraun potrebnih obrtnih sredstava: Dobavljai - predstavljaju vrijednost ukupnih materijalnih i nematerijalnih trokova, uveano za porez na dodanu vrijednost i korigiran za dane plaanja obveza prema dobavljaima ; Zaposlenici su izvor financiranja po osnovu plaa. Plae se isplauju uglavnom sa za zadrkom od mjesec dana ukoliko se radi o jednoj mjesenoj isplati plaa, ili 15 dana ukoliko poduzee obavlja isplatu plae dva puta mjeseno; Amortizacija je obraunski troak koji nema utjecaja na likvidnost, predstavlja osiguranje jednostavne reprodukcije, odnosno zamjenu dotrajale dugotrajne imovine na istom nivou. Kako se dugotrajna imovina ne kupuje dnevno u praksi je uobiajeno kod kalkuliranja amortizacije kao izvora financiranja koristiti koeficijent obrtaja 2; Kreditne institucije odnose se na obveze prema kreditoru za kamate po kreditima. Izraun dana vezivanja temelji se na ugovorenim rokovima izmirenja obveza po kreditima; Drava i dravne institucije odnosi se na obvezu za poreze, porezi se plaaju sa zadrkom od mjesec dana. U naem primjeru izraun izvora financiranja obrtnih sredstava temelji se na slijedeim vrijednostima: Dobavljai - Obveze prema dobavljaima trebaju se platiti u roku od 60 dana, ovaj rok utvr en je nakon prouavanja trita nabave i obavljenih pregovora sa potencijalnim dobavljaima; Zaposlenici prema poslovnoj politici plae se namjeravaju isplaivati jednom mjeseno; Kreditori planirano je zaduivanje kod poslovne banke za dugoroni kredit uz kvartalnu otplatu kredita;

25

Drava i dravne institucije izvor su financiranja obrtnih sredstava za obveze za porez na dobit i porez na dodanu vrijednost. Obveza isplate ovih sredstava je jednom mjeseno. Porez na dobit planiran je u visini 20% bruto dobiti, a porez na dodanu vrijednost izraunat je u visini od 22% na ostvarenu razliku izme u prihoda i poslovnih rashoda bez trokova amortizacije i plaa.

1.2.3. Trajno obrtna sredstva Razlika izme u potrebnih obrtnih sredstava i izvora financiranja za obrtna sredstva predstavlja trajna obrtna sredstva za koja poduzee mora osigurati sredstva financiranja prije poetka proizvodnog ciklusa. U naem primjeru u prvoj godini poslovanja potrebna trajna obrtna sredstva iznose 1.390 tisua kn i sastavni su dio investicije. U nastavku slijedi tabela 1 u kojoj je prikazan izraun potrebnih obrtnih sredstava po godinama. Osnovne vrijednosti prema prethodno obrazloenoj metodologiji koriteni su iz rauna dobiti i gubitka tabela 9.

Izraun potrebnih obrtnih sredstava Tabela 1 Dani Opis Vez. 1. Zalihe 30 1.1. Zaliha materijala 5 1.2. Zaliha nedovr.proizv. 30 1.3. Zaliha gotove robe 45 2. Potraivanja od kupaca 3 3. Novac A UK. OBRTNA SREDSTA 60 4. Dobavljai 30 5. Plae 180 6. Amortizacija 90 7. Rash.finan. 30 8. Porez na dobit 30 9. Porez na dodanu vrijedn. B IZVORI IZ POSLOVANJA C TRAJNO OBRTNA SREDSTVA D INVESTICIJA U OBRTNA SRED. u 000 kn Koj. obrt. GODINE 1 1.708 12,00 630 72,00 124 12,00 953 8,00 1.866 120,00 124 3.698 6,00 2.011 12,00 108 2,00 72 4,00 64 12,00 11 12,00 43 2.308 1.390 1.390 2 1.796 662 131 1.003 1.959 131 3.885 2.111 120 72 52 11 45 2.411 1.474 84 3 1.873 695 137 1.042 2.057 137 4.068 2.217 120 72 39 14 47 2.509 1.559 84 4 1.955 729 143 1.083 2.160 144 4.259 2.328 120 72 26 17 50 2.612 1.647 89 5 2.041 766 150 1.125 2.268 151 4.460 2.444 120 58 10 21 52 2.705 1.754 107

Za na investicijski projekt za predvi eni nivo poslovanja potrebno je angairati u prvoj godini poslovanja 3.698 tisua kn obrtnih sredstava svih vidova za jedan reproduktivni ciklus.

26

Dio potrebnih obrtnih sredstava financirati e se iz kratkoronih izvora, koji su definirani u toki B u visini od 2.308 tisua kn. Radi se o obvezama koje se ne izmiruju odmah u trenutku nabave roba i usluga ve uz vremensku odgodu. Trajno obrtna sredstva predstavljaju razliku izme u potrebnih obrtnih sredstava i izvora njihova financiranja (A-B) i predstavljaju visinu sredstava koju poduzee mora samo financirati iz vlastitih sredstava ili iz dugoronih izvora, u naem primjeru u prvoj godini poslovanja za obrtne svrhe potrebo je osigurati 1.390 tisua kn. Interes je svakog poduzea skratiti dane vezivanja kod obrtnih sredstava i produljiti rokove za izmirenje vlastitih obveza, na taj nain smanjuje se vrijednost potrebnog vlastitog angairanja sredstava ili angairanja iz dugoronih izvora za trajno obrne svrhe. Ovo je osobito interesantno, jer je u pravilu financiranje iz obrtnih izvora beskamatno, ukoliko se radi o dogovorenim rokovima. Tako er poveanom aktivnou obrtnih sredstava mogue je nadoknaditi razliku nastalu zbog smanjenja prodajnih cijena. Podatak u toki D govori o potrebnom dodatnom angairanju obrtnih sredstava u narednim godinama poslovanja. Do poveanja potrebnog angairanja sredstava dolazi zbog poveanog obima poslovanja. U uvjetima poslovanja na istom nivou i uz iste uvjete u narednim godinama ne bi bilo potrebe dodatnog angairanja sredstava u obrtne svrhe. U sluaju smanjenja proizvodnje podatak u toki D bi bio negativan, to znai smanjenje potrebnog angairanja sredstava. U naem primjeru predvi en je rast proizvodnje i prodaje 5% godinje, pa je to razlog potrebnog dodatnog angairanja obrtnih sredstava.

27

1.

Vrijednost investicije

Na temelju prorauna potrebnih sredstava u osnovna i obrtna sredstva izraunata je ukupna vrijednost investicijskog projekta. Ukupna vrijednost investicijskog zahvata iz primjera iznosi 5.490 tisua kn, od ega za dugotrajnu imovinu treba izdvojiti 4.100 tisua kn, a za obrtne svrhe 1.390 tisua kn. Ukupna vrijednost investicije Tabela 2 Vrsta Radova A I DUGOTRJANA IMOVINA NEMATERIJALNA IMOVINA 1. Projekti i dozvole 1. Informatiki program MATERIJALNA INOVINA 1. Zemljite 2. Gra evinski objekt 3. Oprema za proizvodni pogon 4. Oprema za potrebe zaposlenika OBRTNA SREDSTVA u 000 kn Nabavna cijena 4.100 100 40 60 4.000 400 2.800 750 50 1.390 5.490

II

C. UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE

2.

Izvori financiranja

Za realizaciju investicijskog projekta potrebno je osigurati izvore financiranja za dugotrajna i obrtna sredstva koja se ne financiraju iz tekueg poslovanja. Sredstva se osiguravaju iz vlastitih i tu ih izvora. Vlastita sredstva odnose se na kapital poduzea, te dodatna bespovratna ulaganja. Tu i izvori mogu biti dugoroni i kratkoroni. U pravilu investicijski projekti financiraju se iz dugoronih izvora, koji se uglavnom pojavljuju u obliku dugoronih financijskih kredita i robnih kredita dobavljaa.

28

Interes kreditora za ulaganje u projekt ovisi o ocjeni sigurnosti da e se uloena sredstva vratiti uz kondicije predvi ene ugovorom. Stupanj rizika me u inim utvr uje se i spremnou samog nosioca investicije da uestvuje u financiranju projekta, kao i zainteresiranou drugih kreditora da uestvuju u projektu. U naem primjeru predvi eno je financiranje investicije na slijedei nain: Izvori sredstava Vlastiti izvori Dugoroni kredit banke Ukupno Iznos u 000 kn 2.490 3.000 5.490 Struktura 45,4% 54,6% 100,0%

Nadalje predvi eno je da e banka odobriti kredit na rok od 5 godina uz kamatnu stopu od 9% godinje i kvartalni nain otplate.

3.

Analiza radne snage

Jedan od najvanijih elemenata za uspjeh investicijskog projekta je kvalitetan odabir zaposlenika. Struktura zaposlenih i me uljudski odnosi bitan su subjektivni element u realizaciji poslovnih zadataka. Osnovni elementi kvalitetno odabranog ljudskog potencijala su primjereno znanje i sposobnost poslovodstva. Vana je uskla enost raspoloivog ljudskog potencijala po strunom profilu sa potrebama posla, a dobri me uljudski odnosi i zadovoljni zaposlenici u velikoj mjeri pridonose poveanju uinkovitosti. Nadalje nuno je stalno ulagati u znanje zaposlenika, to se ostvaruje putem seminara, radionica, dodatnog kolovanja i prekvalificiranja. Vrijednost raspoloivog ljudskog potencijala teko je kvantificirati, zbog niza subjektivnih elemenata koji imaju utjecaj na poslovanje poduzea, me utim za potrebe investicijskog projekta utvr uju se osnovni parametri : Struktura zaposlenika po strunoj spremi Struktura zaposlenika po dobi Struktura zaposlenika po godinama staa Cijena rada individualna i prosjena za grupu i poduzee u cjelini.

U zavisnosti sa prirodom investicijskog projekta i raspoloivom tehnologijom utvr uje se potreba za zaposlenicima po prethodno navedenim kriterijima ( struna sprema, dob, radno iskustvo). Zatim se utvr uje cijena rada pojedinano za svakog zaposlenika, a na temelju toga izraunava se prosjena bruto plaa po zaposleniku. Vrijednost bruto plaa jedan je od trokovnih elemenata koji utjeu na formiranje ukupnog rezultata investicijskog projekta.

29

Organizacija poduzea ivi je organizam koji se zajedno sa promjenama unutar poduzea i zavisno od vanjskih utjecaja neprestano mijenja i prilago ava novonastalim uvjetima privre ivanja. Pa tako i jednom postavljena lista kadrova odgovarajue strukture stalno se mijenja, dijelom zbog potrebe poduzea, a dijelom zbog fluktuacije kadrova.

4.

Analiza poslovanja

Analiza poslovanja daje ocjenu o ostvarenim efektima u poslovanju u odre enom periodu, te ukazuje na financijski poloaj poduzea, moe predvidjeti budue doga aje, odnosno predloiti adekvatne mjere za izbjegavanje kretanja poduzea u neeljenom pravcu. Analiza poslovanja u poduzeima se obavlja najmanje jednom godinje za svaku poslovnu godinu. Nakon obrade svih poslovnih zadataka u knjigovodstvu se izra uju temeljni financijski izvjetaji: Raun dobiti i gubitka - analiza uspjenosti; Bilanca - financijski poloaj drutva; Novani tok - likvidnost

Za analizu poslovanja koriste se ovi poslovni izvjetaji, a prema potrebi koriste se i ostale analitike evidencije kao to su: ostvareni prometi sa kupcima i dobavljaima, stanje potraivanja i dugovanja prema poslovnim partnerima, zalihe roba i proizvoda i koeficijenti obrtaja, lista zaposlenika i fluktuacija tijekom perioda, i sl. Analiza poslovanja izuzetno je znaajna za svako poduzee, zapravo radi se o dijagnostici poduzea, na temelju kojeg pronalaze se arita problema i predlau adekvatne mjere za ozdravljenje poduzea. Ocjena investicijskog ulaganja obavlja se analizom budueg poslovanja.

4.1.

Analiza rauna dobitka i gubitka

Raun dobiti i gubitka predstavlja financijski izvjetaj koji govori o poslovnoj uspjenosti Drutva u promatranom periodu poslovanja. U ovom izvjetaju sueljavaju se prihodi i rashodi ostvareni u poslovanju i ukazuju na sposobnost Drutva da producira dobitke u poslovanju ili ostvaruje gubitke zbog neuinkovite poslovne aktivnosti.

30

Osnovni parametri u raunu dobiti i gubitka su: Prihodi, koji mogu biti: Poslovni Financijski Izvanredni Rashodi, koje razlikujemo kao: Poslovne Financijske Izvanredne

Ostali elementi rauna dobiti i gubitka obraunske su vrijednosti i to: Bruto dobit ili gubitak predstavlja razliku izme u prihoda i rashoda. Bruto dobit moemo segmentirati po vrstama, kao prihode i rashode, pa se moe utvrditi bruto dobit iz poslovnih, financijskih i izvanrednih odnosa, te ukupna bruto dobit. Porez na dobit izraun se temelji na odredbama Zakona o porezu na dobit. Porez na dobit predstavlja obvezu poduzea prema dravi Neto dobit je razlika izme u bruto dobiti i poreza i predstavlja dobit koji ostaje na raspolaganju poduzeu i njegovim vlasnicima. Ukupni rezultat poduzea uglavnom je posljedica poslovnih odnosa. Poslovni procesi daju osnovno obiljeje poduzeu i utjeu na njegov status i daljnji razvoj. Financijski odnosi rezultat su plasiranja vika novanih sredstava i zaduivanja za nedostajua financijska sredstva, fluktuacije teaja domae valute prema stranoj. Efekti iz izvanrednih odnosa su rijetki i ukazuju na nepredvi ene izvanredne aktivnosti poduzea ili su rezultat poslovnih aktivnosti poduzea iz ranijih obraunskih perioda koji nisu evidentirani ili iji se efekti u tom trenutku nisu mogli kvantificirati. U pravilu izvanredni prihodi i rashodi se ne planiraju. Stabilna poduzea sa jasnom i zdravom poslovnom politikom ostvaruju dobit iz poslovnih odnosa, esto iz financijskih odnosa ostvaruju negativan rezultat, jer se za poveanje poslovanja zaduuju, a izvanredne aktivnosti rijetko biljee rezultat. Raun dobiti i gubitka iz naeg primjera izraunat je na osnovu podataka o formiranju prihoda i kalkulaciji trokova poslovanja koje u nastavku obrazlaemo.

31

6.1.1. Prihodi Ukupni neto promet ukupni prihod izraunat je na osnovi parametara prezentiranih u tabelama 3 i 4. Tabelarni prikaz daje: pregled proizvodnje u komadima prema osnovnim vrstama proizvoda po promatranim godinama prihode u tisuama kuna prema osnovnim vrstama proizvoda po promatranim godinama

Kalkulacija ukupnog prihoda: godinja koliina u komadima * prodajna cijena

Podaci su formirani nakon ispitivanja trita, osobito sa aspekta: proizvoda Kupaca Konkurencije

Planirano je poveanje prodaje 5% godinje. Proizvodnja i prihodi od prodaje gotovih proizvoda Tabela 3 Red. Vrsta gotovih Prodaja u komadima broj Proizvoda 1 2 3 1. Proizvod 1 30.000 31.500 33.075 2. Proizvod 2 5.000 5.250 5.513 3. Proizvod 3 6.000 6.300 6.615 4. Proizvod 4 5.000 5.250 5.513 5. Proizvod 5 5.000 5.250 5.513 6. Proizvod 6 30.000 31.500 33.075 7. Ukupno koliina u kom 81.000 85.050 89.303 Tabela 4 Red. Vrsta gotovih broj Proizvoda 1. Proizvod 1 2. Proizvod 2 3. Proizvod 3 4. Proizvod 4 5. Proizvod 5 6. Proizvod 6 7. Ukupno prihodi

4 34.729 5.788 6.946 5.788 5.788 34.729 93.768

5 36.465 6.078 7.293 6.078 6.078 36.465 98.456

Jedin. Prihodi u 000 kn Cijena 1 2 156 4.680 4.914 103 515 541 49 294 309 7 35 37 22 110 116 220 6.600 6.930 12.234 12.846

3 5.160 568 324 39 121 7.277 13.488

4 5.418 596 340 41 127 7.640 14.162

5 5.689 626 357 43 134 8.022 14.871

32

6.1.2. Trokovi poslovanja Ukupni rashodi poslovanja su: 1.1.1.1. 1.1.1.1. Poslovni rashodi Financijski rashodi

U nastavku slijedi obrazloenje planiranih rashoda poslovanja po vrstama.

6.1.2.1. Poslovni rashodi Poslovni rashodi su: 1.1.1.1.1. 1.1.1.1.2. 1.1.1.1.3. 1.1.1.1.4. Materijalni trokovi Plae Amortizacija Ostali trokovi poslovanja

6.1.2.1.1. Materijalni trokovi Materijalne trokove ine: troak osnovnog materijala tabela 5 i 6 pomoni materijal energija trokovi odravanja U nastavku slijedi tabela 5 i 6 sa izraunom trokova osnovnog materijala i sirovina. Sirovine i materijal iskazani su prema vrstama osnovnih sirovina potrebnih za proizvodnju gotovih proizvoda, a za izraun je koriten normativ. Utroak energije temelji se na normativima i utvr en je u visini od 5% od cijene osnovnog materijala. Ostali materijalni trokovi utvr eni su u visini od 8% od cijene materijala. Ovi trokovi odnose se na utroak pomonog materijala i trokova odravanja u pogonu. Izraun se temelji na vrijednostima utvr enim iz normativa proizvoda.

33

Troak materijala Tabela 5 Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Sirovina i materijal Materijal 1 Materijal 2 Materijal 3 Materijal 4 Materijal 5 Materijal 6 Materijal 7 Materijal 8 Ukupno koliina u m2

Sirovina prema normativima u m2 1 2 3 4 5 14.000 14.700 15.435 16.207 17.017 18.000 18.900 19.845 20.837 21.879 20.000 21.000 22.050 23.153 24.310 60.400 63.420 66.591 69.921 73.417 10.500 11.025 11.576 12.155 12.763 10.500 11.025 11.576 12.155 12.763 10.400 10.920 11.466 12.039 12.641 29.000 30.450 31.973 33.571 35.250 172.800 181.440 190.512 200.038 210.039

Tabela 6 Red. broj Sirovine i materijal 1. Materijal 1 2. Materijal 2 3. Materijal 3 4. Materijal 4 5. Materijal 5 6. Materijal 6 7. Materijal 7 8. Materijal 8 9. Ukupno trokovi mater.

NC Troak materijala u 000 kn po m2 1 2 3 38,00 532 559 587 30,00 540 567 595 31,00 620 651 684 28,00 1.691 1.776 1.865 72,60 762 800 840 60,00 630 662 695 614 644 676 59,00 55,60 1.612 1.693 1.778 7.002 7.352 7.719

4 616 625 718 1.958 882 729 710 1.867 8.105

5 647 656 754 2.056 927 766 746 1.960 8.510

6.1.2.1.2. Plae Trokovi osoblja izraunati su na temelju parametara: potreban broj djelatnika prosjena bruto plaa po djelatniku

U tabeli 7 slijedi prikaz trokova za plae zaposlenih po godinama. Pri utvr ivanju prosjene plae vodilo se rauna o cijenama prisutnim na hrvatskom tritu, jer zadovoljan zaposlenik uvjet je dobro obavljenog posla i spreava odliv kvalitetnih kadrova.

34

Trokovi plaa Tabela 7 Broj Mj. BOD God. BOD God. djelat. po djel.u kn u 000 kn . 1 18 6.000 1.296 2 20 6.000 1.440 3 20 6.000 1.440 4 20 6.000 1.440 5 20 6.000 1.440 U promatranom investicijskom projektu predvi a se rad u dvije smjene, te je utvr ena potreba za 18 zaposlenika u prvoj godini. U drugoj godini predvi a se porast broja zaposlenih za dva djelatnika, za potrebe odravanja strojnog parka u pogonu i administratora u pripremi rada.

6.1.2.1.3. Amortizacija Troak amortizacije osigurava jednostavnu reprodukciju poduzea, koji omoguava obnavljanje dugotrajne imovine na postojeem nivou. Troak amortizacije izraunat je za dugotrajnu imovinu iz investicijskog projekta primjenom linearne metode i stopa amortizacije utvr enih Pravilnikom o amortizaciji (NN 54/2001. g.) Na kraju 5-te godine poslovanja neotpisana vrijednost uloene dugotrajne imovine iznosi 3.413. tisua kn. Amortizacija Tabela 8 u 000 kn Amort. Ispravak vrijednosti OS po Ost. god. NC stopa 1 2 3 4 5 vr. proj. 40 20,00 8 8 8 8 8 0 60 25,00 15 15 15 15 0 0 2.800 2,50 70 70 70 70 70 2.450 750 5,00 38 38 38 38 38 563 50 25,00 13 13 13 13 0 0 3.700 143 143 143 143 116 3.013 400 400 4.100 3.413

Struktura 1. Nemater. imovina 2. Informatiki program 3. Gra evinski objekt 4. Oprema za proizv. 5. Opr.za potr. zaposl. 6. Ukupno 7. Zemljite Sveukupno dug.imov.

35

6.1.2.1.4. Ostali trokovi poslovanja Ostali trokovi poslovanja odnose se na trokove osiguranja, dnevnica za slubeni put, reprezentaciju, reklamu i propagandu, reijske trokove uprave i prodaje i ostale ope trokove poslovanja. Nematerijalni trokovi po godinama rastu, a predvi eni su u visini od 25% ostvarenih materijalnih trokova.

1.1.1.2.

Rashodi financiranja

Rashodi financiranja predstavljaju cijenu posu enog kapitala, preuzeti su iz otplatnog plana kredita. Raun dobiti i gubitka Tabela 9 Red. Stavka broj 1. UKUPNI PRIHOD 1.1. Prihod od prodaje robe 2. POSLOVNI RASHODI 2.1. Materijalni trokovi 2.1.1. Materijal i sirovine 2.1.2. Pomoni materijal 2.1.3. Energija 2.2. Plae 2.3. Amortizacija 2.4. Ostali trokovi 3. 4. 5. 6. 7. TROKOVI FINANCIR. UKUPNI RASHODI DOBIT Porez NETO DOHODAK u 000 kn Godine 1 12.234 12.234 11.329 7.912 7.002 560 350 1.296 143 1.978 254 11.583 651 130 521 2 12.846 12.846 11.967 8.307 7.352 588 368 1.440 143 2.077 207 12.174 672 134 537 3 13.488 13.488 12.486 8.723 7.719 618 386 1.440 143 2.181 156 12.642 846 169 677 4 14.162 14.162 13.031 9.159 8.105 648 405 1.440 143 2.290 102 13.133 1.029 206 823 5 14.871 14.871 13.576 9.617 8.510 681 426 1.440 116 2.404 40 13.616 1.254 251 1.003

Prema prezentiranim podacima projekt je financijski uspjean, jer se u svakoj godini ostvaruje pozitivan poslovni rezultat.

36

1.2.

Raspodjela dobiti / gubitka

Neto dobit poduzea prvo se raspore uje za namjene definirane Zakonom o trgovakim drutvima: Za pokrie gubitka prenesenog iz ranijih godina Za unos u zakonske rezerve Za unos u vlastite dionice, ako ih poduzee ima ili ih ima namjeru sticati Za unos u statutarne rezerve, ako ih poduzee ima

Dioniko drutvo je duno, prema odredbama lanka 222. Zakona o trgovakim drutvima, u zakonske rezerve izdvojiti 5% dobiti tekue godine do trenutka osiguranja nivoa rezervi u visini od 5% temeljnog kapitala poduzea. Razlog formiranja zakonskih rezervi je poboljanje strukture financiranja poduzea. Zakonske rezerve mogu se koristiti za pokrie gubitaka u poslovanju i za poveanje temeljnog kapitala. Obveza raspore ivanja dijela dobiti u za rezerve u vlastite dionice javlja se u sluaju kada je poduzee steklo ili ima namjeru stjecanja vlastitih dionica. Stjecanje vlastitih dionica sutinski znai smanjenje prvobitnog ulaganja kapitala, jer se radi o odlivu sredstava za dio vlastitog kapitala. Ovim priuvama neutraliziraju se efekti ovakvog poslovnog doga aja. Visina ovih rezervi odre uje se prema visini steenih ili namjeravanoj kupnji vlastitih dionica. Raspored sredstava u statutarne rezerve definiran je statutom poduzea. esto je u statutu odredba o izdvajanju u statutarne rezerve uvjetna, npr. da se statutarnim rezervama osigura odnos kapitala i obveza ne manji od 35%:65%. Ostatak dobiti koristi se na nain koji utvrdi Skuptina poduzea. Na temelju ciljeva daljnjeg razvoja i potreba poduzea Uprava predlae, a dioniari donose odluku o raspodjeli dobiti, uglavnom radi se o rasporedu dobiti: Za potrebe poduzea u rezerve poduzea ili zadrani dobici Za dioniare isplata u obliku dividende

Dok god je dobit neraspore ena sastavni je dio kapitala poduzea, nakon donoenja odluke o raspodjeli dijela dobiti dioniarima, taj dio dobiti prestaje biti dio kapitala poduzea i postaje obveza prema dioniarima. U primjeru investicijskog projekta sva neto dobit iskazana je na poziciji zadranih dobitaka i u funkciji je poslovanja poduzea.

37

1.3.

Analiza bilance stanja

Bilanca daje presjek imovine i obveza poduzea na odre eni dan. Iz ovog izvjetaja utvr uje se financijski poloaj i stabilnost poduzea, struktura imovine i obveza po vrstama i odnosi izme u imovine i izvora financiranja po njihovoj ronosti. Imovina poduzea, odnosno aktiva ima dva osnovna oblika: Dugotrajna (stalna) imovina, koja moe biti: Nematerijalna materijalna Kratkotrajna (tekua) imovina, a pojavljuje se u sljedeim oblicima: Zalihe Potraivanja Novac

Financiranje imovine obavlja se iz izvora financiranja (pasive) koji se razlikuju po kvaliteti i ronosti: Vlastitih (trajnih) izvora Dugoronih izvora Kratkoronih izvora

Vlastiti izvori financiranja najkvalitetniji su vid financiranja, jer se radi o samofinanciranju. Vlastiti izvori financiranja predstavljaju kapital poduzee a on se formira iz osnivakog uloga i sredstava dokapitalizacije poduzea, te zadranih dobitaka poduzea ostvarenih u ranijim obraunskim periodima. Smanjenje kapitala nastaje u uvjetima negativnog poslovanja za visinu ostvarenih gubitaka, te prilikom izuzimanja dobiti. to je vee uee vlastitih izvora financiranja u ukupnoj vrijednosti pasive to je vea financijska sigurnost poduzea. Optimalni nivo vlastitih izvora financiranja u odnosu na ukupnu pasivu varira i ovisi o gospodarskoj grani kojom se poduzee bavi. Prema tradicionalnom pristupu udio vlastitog kapitala u ukupnoj pasivi trebao bi iznositi najmanje 50%. Dugoroni izvori financiranja predstavljaju obveze poduzea sa rokom dospijea duim od godinu dana. Uglavnom radi se o kreditima banaka i drugih poslovnih subjekata, te robnim kreditima dobavljaa. Kratkoroni izvori financiranja su obveze poduzea prema razliitim poslovnim partnerima sa rokom dospijea unutar godine dana, najee se radi o obvezama koje vrlo brzo dospijevaju. Kratkorone obveze razlikujemo kao: Obveze za kratkorone kredite obveze iz financijskih odnosa Obveze prema dobavljaima obveze za robe i usluge Obveze prema zaposlenima obveze za plae Obveze prema dravi i dravnim institucijama obveze za poreze i doprinose

38

Za stabilan poloaj poduzea izuzetno je vana uskla enost imovine i obveza prema ronosti. Stabilna poduzea dugotrajnu imovinu i velik dio zaliha financiraju iz vlastitih i dugoronih izvora. Poduzea kod kojih se nabava nove opreme i novi investicijski zahvati financiraju iz tekuih izvora dovodi u pitanje likvidnost poduzea, jer zamrzavanjem obrtnih izvora financiranja u dugotrajnu imovinu onemoguuje se uredno izmirivanje dospjelih obveza. Daljnje poslovanje poduzea upitno je kada gubici premae vrijednost upisanog kapitala i rezervi, u tom sluaju radi se o poduzeu ije su obveze vee od imovine. U naem primjeru prikaz bilance po promatranim godinama slijedi u tabeli 10. Bilanca stanja Tabela 10 Red. Stavka broj AKTIVA I Dugotrajna imovina 1. 1.1. Nematerijalna imovina 1.2. Zemljite 1.3. Materijalna imovina Ostala dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina 2. 2.1. Zalihe 2.2. Potraivanja 2.3. Novac 2.4. Ostala kratko. Potra. PASIVA II 1. Kapital 1.1. Upisani kapital 1.2. Dobitak tekue godine 1.3 Zadrani dobici 2. Dugorone obveze - krediti 3. Kratkorone obveze 3.1. Dobavljai 3.2. Plae 3.3. Porezi u 000 kn Godine 1 7.686 3.972 92 400 3.480 0 3.714 1.708 1.866 124 16 7.686 3.011 2.490 521 0 2.502 2.173 2.011 108 54 2 7.793 3.844 84 400 3.360 0 3.949 1.796 1.959 131 64 7.793 3.548 2.490 537 521 1.957 2.288 2.111 120 56 3 7.986 3.816 76 400 3.240 100 4.170 1.873 2.057 137 102 7.985 4.225 2.490 677 1.058 1.362 2.398 2.217 120 61 4 8.274 3.838 68 400 3.120 250 4.436 1.955 2.160 144 177 8.274 5.048 2.490 823 1.735 711 2.515 2.328 120 67 5 8.689 3.913 0 400 3.013 500 4.777 2.041 2.268 151 317 8.689 6.051 2.490 1.003 2.558 0 2.637 2.444 120 73

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina iskazana je u skladu sa predraunom dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine iz tabele 2 umanjeno za obraunatu amortizaciju, kako je prikazano u tabeli 8.

39

Ostala dugotrajna imovina odnosi se na ulaganje dijela vika obrtnih sredstava ostvarenog u poslovanju, a poduzee ih moe uloiti u dugotrajnu imovinu za daljnji razvoj poslovne aktivnosti ili u dugorone vrijednosne papire. Prema planiranim vrijednostima iz investicijskog projekta poduzee u dugotrajnu imovinu moe poeti ulagati tree godine. Stanje kratkotrajne imovine zadnjeg dana u godini izraunato je na bazi koeficijenata obrtaja iz tabele 1, te ostvarenja prihoda i rashoda prikazanih u raunu dobiti i gubitka tabela 9., a odnosi se na: zalihe potraivanja od kupaca novac

Ostala kratkotrajna potraivanja, odnose se na dio vika obrtnih sredstava, koje poduzee moe uloiti u kratkorone vrijednosne papire ili neki drugi oblik kratkotrajnih potraivanja. Kapital poduzea predstavlja zbroj osnivakog uloga i zadranih dobitaka. Zadrani dobici predstavljaju ukupno ostvarene dobitke, jer u ovoj projekciji nije predvi ena isplata dividendi. Ukoliko bi dioniari donijeli odluku o isplati dividendi za taj iznos smanjila bi se pozicija kapitala poduzea, a poveale kratkorone obveze za obveze prema dioniarima. Osnivaki ulog poduzea predvi en je u visini vlastitog uea u investicijskom projektu od 2.490 tisua kn. Obveze po osnovu dugoronog kredita iskazana su na poziciji dugoronih obveza i u cijelosti e se vratiti do konca 5-te godine promatranog razdoblja poslovanja. Kratkorone obveze zadnjeg dana u svakoj godini izraunate su na bazi koeficijenata obrtaja utvr enih u tabeli 1 i predvi ene visine rashoda, a odnose se na: obveze prema dobavljaima, plaanje obveza predvi eno je u roku od 75 dana obveze prema zaposlenicima, iskazane su bruto plae i u saldu se nalazi posljednja plaa u godini za prosinac, koja e biti isplaena u sijenju slijedee godine obveze za poreze odnose se na obvezu za porez na dobitak i porez na dodanu vrijednost, u saldu se nalazi jedna dvanaestina ovih obveza na godinjem nivou.

Vrijednost kratkoronih obveza u svim promatranim razdobljima je nia od kratkotrajne imovine i osigurava dostatan nivo neto radnog kapitala.

40

1.4.

Analiza likvidnosti

Raun dobiti i gubitka ukazuje na uspjenost poduzea u promatranom periodu na temelju fakturirane realizacije. Taj izvjetaj govori o uspjenosti poslovodstva i zaposlenika na temelju poduzetih poslovnih aktivnosti. Raun dobiti i gubitka u cijelosti ne prikazuje rizik naplate potraivanja. On je prisutan samo jednim dijelom kroz kategoriju vremenskih uskla enja. Novani tok je izvjetaj koji promatra aktivnosti poduzea sa aspekta kretanja novanih sredstava, odnosno promatraju se poslovne aktivnosti po naelu naplaene realizacije. Upravo novani tok ukazuje na mogunost urednog izmirenja obveza poduzea, odnosno ukazuje na visinu nedostatnih novanih sredstava. Primici u novanom toku projekta oni su poslovni doga aji koji poveavaju financijski potencijal projekta, odnosno svi priljevi financijskih sredstava u projekt, bez obzira o obliku sredstava plaanja i vlasnitva nad tim sredstvima. Primici u novanom toku projekta ukljuuju: ukupni prihod izvore financiranja ostatak vrijednosti projekta

Izdaci u novanom toku projekta oni su poslovni doga aji koji smanjuju financijski potencijal projekta, svi odljevi financijskih sredstava iz projekta, bez obzira o kojem je obliku sredstva plaanja rije, te bez obzira na vlasnitvo nad tim sredstvima. Izdaci u novanom toku projekta ukljuuju: investiciju u osnovna i obrtna sredstva u godini investiranja poveanje obrtnih sredstava po godinama ukljuuje razliku izme u fakturirane i naplaene realizacije rashode poslovanja bez amortizacije obveze prema izvorima financiranja (otplata kredita) poreze

Osnovni cilj svakog poduzea je osiguranje uredne likvidnosti, odnosno ostvarenje situacije u kojoj se obveze izmiruju u rokovima dospijea. Uredna likvidnost preduvjet je nesmetanog poslovanja poduzea. U uvjetima dugotrajne nelikvidnosti, na tritu se stvara osjeaj nesigurnosti prema poduzeu i ono dobiva status rizinog poduzea, pa mu je oteana nabava roba, a ako je i nabavlja dobiva je uz nepovoljnije uvjete, jer poslovni partneri u cijenu ugra uju i cijenu rizika. Do nelikvidnosti poduzea dolazi zbog slijedeih razloga: Negativnog poslovanja Financiranja nabave dugotrajne imovine iz obrtnih sredstava

U pravilu negativno poslovanje izaziva nelikvidnost jer poduzee troi vie nego je zaradilo.

41

Zlatno pravilo financijske poluge je uskla enje imovine i njihovih izvora financiranja po ronosti. Investicijski zahvati trebali bi se financirati iz vlastitih i dugoronih izvora, nuno je terminski uskladiti efekte investicije sa rokovima dospijea obveza kojima se financirao investicijski projekt. Kratkoroni izvori financiranja dospijevaju bre nego se ostvare pozitivni efekti investiranja, pa stoga dolazi do nemogunosti njihovog izmirenja. Poveanje trajno obrtnih sredstava, do kojeg dolazi zbog poveanja poslovne aktivnosti, tako er se treba financirati iz vlastitih i dugoronih izvora, jer se radi o sredstvima koja u poveanoj visini stalno trebaju biti prisutna u aktivi poduzea. U investicijskom projektu upravo novani tok ukazuje na mogunost urednog izmirenja obveza poduzea, odnosno na nedostatak novanih sredstava, te ukazuje na potrebnu visinu zaduivanja, te mogue rokove izmirivanja obveza. U nastavku slijedi novani tok iz naeg primjera. Novani tok Tabela 11 Red. Stavka broj I Primici 1. Ukupan Prihod 2. Izvori financiranja 2.1. Vlastiti 2.2. Kredit 3. Ostatak vrijed.projekta 3.1. osnovna sredstva 3.2. Obrtna sredstva II 1. 1.2. 1.3. 2. 3. 4. 5. 6. III IV Izdaci Investicija u osnovna sredstva u obrtna sredstva Materijalni trokovi Ostali trokovi Trokovi osoblja Porez Anuitet Neto primici Kumulativni neto prim. u 000 kn Godine 1 2 17.911 12.846 12.234 12.846 5.677 0 2.677 0 3.000 0 3 13.488 13.488 0 0 0 4 14.162 14.162 5 20.037 14.871

5.167 3.413 1.754 17.557 12.795 5.490 84 4.100 0 1.390 84 7.912 8.307 1.978 2.077 1.296 1.440 130 134 751 752 354 354 51 405 13.349 84 0 84 8.723 2.181 1.440 169 752 139 544 13.935 89 89 9.159 2.290 1.440 206 752 227 772 14.571 107 107 9.617 2.404 1.440 251 752 5.466 6.238

42

Novani tok temelji se na slijedeim parametrima: visina primitaka i izdataka je preuzeta iz tabele 9 Raun dobiti i gubitka anuiteti su preuzeti iz Otplatnog plana kredita visina investicije u osnovna sredstva iz tabele 2 Predraunska vrijednost investicije visina investicije u obrtna sredstva iz tabele 1 Predraun investicije u obrtna sredstva izvori financiranja iz predloenog naina financiranja

Novani tok Projekta pokazuje da ovo investicijsko ulaganje nee dovesti u pitanje likvidnost poduzea.

2.

Saetak

Ekonomsko financijska analiza vaan je instrument u praenju poduzea u svim fazama njegovog ivota. U fazi osnivanja poduzea, planom poslovnih aktivnosti, te njihovom kvantifikacijom kroz osnovne financijske izvjetaje, predvi a se budui poloaj poduzea i njegovi efekti poslovanja, odnosno utvr uje se prinos vlasniku na uloeni kapital. U daljnjoj fazi razvoja i poslovanja poduzea, za svaku godinu na temelju zacrtane poslovne politike, izra uje se plan poslovanja, prati njegovo izvrenje, te analizom utvr uju propusti i slabosti, razlozi odstupanja od plana i na koncu predlau se mjere za otklanjanje nedostataka i poremeaja. esto poremeaji mogu biti tako veliki da zahtijevaju zaokret u poslovnoj politici poduzea. Investicijski zahvati zahtijevaju izradu investicijskog elaborata, iji vaan sastavni dio je ekonomsko financijska analiza iz koje, na temelju saznanja iz prva tri poglavlja ovog materijala, predvi aju se efekti budueg poslovanja na nivoima: Poslovne uspjenosti raun dobiti i gubitka Financijske stabilnosti i veliine bilanca Likvidnosti novani tok

U uvjetima brzih promjena na tritu nuno je kontinuirano pratiti ostvarenje planiranih zadataka i utvrditi odstupanja kako bi Uprava mogla pravovremeno reagirati i uz to manje gubitke sanirati loe aktivnosti i usmjeriti poslovanje u podruja koja osiguravaju zadovoljavajuu profitabilnost vlasniku.

43

I.

FINANCIJSKA OCJENA

1.

Uvod

Financijska ocjena investicijskog projekta kljuan je element u odluci o njegovoj realizaciji. Za financijsku ocjenu koristi se statiki pristup putem kojeg se kvantificiraju poslovni procesi nizom pokazatelja unutar jednog kraeg razdoblja poslovanja, uobiajeno jedne poslovne godine. Utvr ivanje financijske ocjene cijelog projekta na temelju reprezentativne godine, govori o vanosti pravilnog odabira reprezentativne godine. Odabir reprezentativne godine obavlja se na temelju uvaavanja osnovnih kriterija: postignuto je mogue iskoritenje kapaciteta projekta traje otplaivanje kredita

Najee se kod izrauna pokazatelja kao reprezentativna godina uzima sredina promatranog perioda praenja projekta, a to je vrijeme kada je projekt dobio prepoznatljivo mjesto na tritu, pa su kapaciteti proizvodnje u punom pogonu, a otplata kredita jo uvijek traje. Osnovni podaci crpe se iz rauna dobiti i gubitka i bilance. Odre ena podruja specifina za projekt dodatno se obra uju koritenjem raznih analitikih evidencija. Kako postoji cijeli niz pokazatelja za svaki projekt utvrditi e se pokazatelji zanimljivi za taj projekt, a to ovisi o karakteristikama samog projekta i interesima investitora. Pokazatelji projekta pravi smisao imaju u usporedbi sa pokazateljima koje su ostvarili slini projekti u gospodarstvu zemlje ili regije. U nastavku slijedi pregled osnovnih parametara relevantnih za davanje financijske ocjene projekta. Osnovne grupe pokazatelja su: 1. 2. 3. 4. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti Pokazatelji aktivnosti Pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti Pokazatelji likvidnosti

44

a. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti ukazuju na efekte poslovanja u odnosu na ostvareni promet, raspoloivu imovinu i uloeni kapital. Marginalna kontribucija = razlika izme u prihoda prodaje i direktnih trokova proizvodnje. Direktni trokovi proizvodnje definiraju se u zavisnosti od samog proizvodnog procesa, u sutini radi se o varijabilnim trokovima, ija je vrijednost u direktnoj korelaciji sa prihodima prodaje. Pokazatelji profitabilnosti definiraju uee dobiti u ukupnoj poslovnoj aktivnosti, a najee koriteni su: Bruto profitna mara 1 EBITDA = prinos na prihod bez trokova amortizacije, kamate i poreza. Ovim pokazateljem utvr uju se efekti poslovanja bez osiguranja jednostavne reprodukcije, trokova financiranja iz tu ih izvora, te obveza prema dravnom aparatu. Ovaj pokazatelj govori o efektima poslovanja u virtualnim uvjetima: imovina se financira iz vlastitih sredstava, nema potrebe osiguranja zamjene za dotrajalom dugotrajnom imovinom i nema obveza prema dravi. Bruto profitna mara 2 (EBIT) = odnos izme u bruto dobiti uveane za kamate i ukupnog prihoda. Ovaj pokazatelj govori o sposobnosti upravljanja prodajnim cijenama, trokovima i obujmom poslovanja, a ne uzima u obzir izvore financiranja i fiskalnu politiku drutva. Ovaj podataka kvalitetan je za usporedbu sa drugim poslovnim subjektima, jer ih stavlja u isti poloaj zanemarujui nivo financiranja iz tu ih izvora, te fiskalnu politiku. Neto profitna mara = uee neto dobiti u prihodima, a ukazuje na upravljanje svim rashodima u poslovanju, ukljuujui i kamate na izvore financiranja i obveze prema dravnim institucijama. Neto profitna mara konaan je prinos na poslovanje koji uvaava sve obveze poslovnog subjekta. Zbog razliitog nivoa zaduenosti i razliitih poreznih obveza ne odraava pravi odnos izme u poslovnih subjekata zbog razliitih uvjeta financiranja i obveza prema dravnim institucijama. Svi ovi pokazatelji pokazuju prinos na ukupnu poslovnu aktivnost. Bruto pokazatelji ne uzimaju u obzir sve rashode u poslovanju, dok neto mara ukazuje na konani prinos iz poslovanja nakon izmirenja svih obveza. Bruto pokazatelji korisniji su u usporedbi sa istovrsnim vrijednostima kod drugih poslovnih subjekata, jer ih stavljaju u isti poloaj, odnosno zanemaruju efekte na koje menagment nije mogao utjecati ( nivo financiranja projekta iz tu ih izvora, fiskalnu politiku). Najee koriteni pokazatelji za izraun prinosa u poslovanju od koritene imovine su: Profitabilnost poslovanja = odnos bruto dobiti uveane za kamate i imovine. Pokazatelj ukazuje na sposobnost upravljanja cjelokupnom imovinom. Stupanj akumulativne sposobnosti = odnos izme u neto dobiti i poslovnih sredstava. Pokazatelj govori o moguoj proirenoj reprodukciji u postavljenim uvjetima poslovanja.

45

Stupanj reproduktivne sposobnosti = odnos izme u neto dobiti uveane za amortizaciju i poslovnih sredstava, ukazuje na mogunost jednostavne i proirene reprodukcije u postavljenim uvjetima poslovanja. Profitabilnost vlasnike glavnice = odnos izme u neto dobiti i uloenog kapitala. Ovo je najznaajniji pokazatelj za investitora, jer govori o poveanju vrijednosti uloenih sredstava investitora u poduzetniku aktivnost. Investitor ulae u poduzetniku aktivnost uz uvjet da prinos na uloena sredstva bude vei od cijene kapitala najmanje za stupanj rizika.

U nastavku slijedi prikaz pokazatelja profitabilnosti i rentabilnosti u naem primjeru za 3u godinu poslovanja: Tabela 12 Red. Naziv pokazatelja broj 1. Marginalna kontribucija u 000 kn Iznos

Definicija

Vrijed. Pokaz.

UP - dir.tr. proizv.

13.488 - ( 8.722+0,8*1.440) 1.145 13.488 1.002 13.488 677 13.488

3.614 8,49%

2.

EBITDA

Bruto dobit +Am+kam UP bruto dobit + kamate ukupni prihod neto dobit ukupni prihod

3.

EBIT

7,43%

4.

Neto profitna mara

5,02%

5.

Profitabilnost poslovanja bruto profit+kamate aktiva Profitabilnost vl. Sreds. neto dobit kapital

1.002 12,55% 7.985 677 16,02% 4.225 677 7.985 8,48%

6.

7. 8.

Stupanj akumul.sposobn. neto dobit aktiva Stupanj reprod.sposobn. neto dobit+amort. aktiva

820 10,27% 7.985

Direktni trokovi proizvodnje ukljuuju materijalne trokove i 80% trokova plae, jer je u primjeru predvi eno da se 80% trokova plaa odnosi na proizvodne radnike.

46

Predvi enim nainom poslovanja prihodi generiraju neto dobit od 5%, a prinos na uloeni kapital iznosi 16%. Akumulacija se realizira u visini od 8%, a jednostavna i proirena reprodukcija u visini od 10%. Vrijednost ovih pokazatelja puni znaaj dobiva u usporedbi sa drugim slinim ili istovrsnim subjektima. Ako se radi o istom poslovnom subjektu onda je znaajno usporediti iste pokazatelje u razliitim periodima jer daju jasnu sliku o razvoju subjekta. Svi prezentirani pokazatelji sa izuzetkom marginalne kontribucije iskazuju relativne vrijednosti, odnosno ostvarene efekte po jedinici ostvarene poslovne aktivnosti, koritene imovine i uloenog kapitala.

1.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti ukazuju na efikasnost upravljanja imovinom poduzea, govore o brzini obrtaja cjelokupne imovine i njenih dijelova. Cilj je svakog poduzea postii to veu brzinu obrtaja svakog dijela imovine, na taj nain potreban je manji angaman sredstava u nenovanim oblicima, jer bri obrtaj imovine ukazuje na reproduktivni ciklus u kojem se nenovani oblici u kraim rokovima pretvaraju opet u novac. Osnovni pokazatelji aktivnosti su: Koeficijent obrtaja ukupne imovine = odnos ukupnog prihoda i ukupne imovine Koeficijent obrtaja tekue imovine = odnos ukupnog prihoda i ukupnih obrtnih sredstava Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine = odnos ukupnog prihoda i dugotrajne imovine Koeficijent obrtaja zaliha = odnos ukupnog prihoda i zaliha Koeficijent obrtaja potraivanja = odnos prihoda uveanih za porez na dodanu vrijednost i potraivanja Koeficijent obrtaja dobavljaa = odnos izme u poslovnih rashoda bez amortizacije i plaa uveanih za porez na dodanu vrijednost i obveza prema dobavljaima Vrijeme vezivanja svakog od ovih vidova imovine i imovine u cjelini iskazuje se u danima na nain da se broj dana za koji period je koeficijent izraunat (uobiajeno godina dana) podijeli sa koeficijentom obrtaja, pa se tako izraunavaju dani vezivanja na nivou godine: Prosjeno vrijeme vezivanja = 360 / koeficijent obrtaja Dane vezivanja mogue je izraunati i na nain = (odre eni vid imovine x 360) / prihodi ostvareni prodajom. Operativni ciklus predstavlja zbroj dana vezivanja zaliha i potraivanja.

47

U promatranom primjeru pokazatelji aktivnosti za 3-u godinu poslovanja su: Tabela 13 Red. Naziv pokazatelja Definicija broj 1. Koef.obrtaja ukup. Imov. ukupni prihod ukupna imovina 2. Koef. obrtaja kratk.imov. ukupni prihod kratkotrajna imovina Koef. obrtaja zaliha ukupni prihod zalihe u 000 kn Iznos

Vrijed. Dani pokaz. vez. 13.488 1,69 213 7.985 13.488 4.169 13.488 1.873 3,24 111

3.

7,20

50

4.

Koef. obrtaja potraivanja ukupni prihod * 1,22 potraivanja od kupaca Koef.obrt. dobavljaa (posl.rash-am-plae)*1,22 obveze prema dobavlj. dani veziv: zaliha +potra.

16.455 2.057 13.302 2.217

8,00

45

5.

6,00

60

6.

Operativni ciklus

95

Ukupnom imovinom u toku godine realiziraju se prihodi koji 1,6 puta vei, dok se kratkotrajna imovina obrne tri puta tijekom godine. Obrtaj dugotrajne imovine uvijek je znatno sporiji, pa su koeficijenti obrtaja ukupne imovine znatno manji kod kapitalno intenzivnih djelatnosti. Obrtaj zaliha ovisi o nizu komponenata: rasprostranjenosti zaliha, mogunostima i uvjetima nabave, te tehnikim karakteristikama, duini proizvodnog ciklusa, nainu prodaje. Prosjeni dani vezivanja zaliha u svim oblicima u primjeru iznosi 50 dana. Ciklus u kojem se potraivanja od kupaca pretvore u novac zavise o ugovorenim rokovima naplate, te likvidnosti kupaca. Potraivanja od kupaca iskazana su u bruto vrijednosti sa ukljuenim porezom na dodanu vrijednost, a ukupni prihod iskazan je u neto vrijednosti bez poreza na dodanu vrijednost, pa se prihodi korigiraju za porez na dodanu vrijednost radi usporedivosti podataka. Poslovnom politikom poduzee se odre uje prema kupcima, pa tako u uvjetima oteane likvidnosti insistira na to kraim rokovima naplate, esto i na utrb ostvarenog nivoa poslovne aktivnosti i prodajnih cijena. U uvjetima kada poduzee ima vika obrtnih sredstava biti e liberalnije prema kupcima i tolerirati e due rokove naplate, tada e osnovni motiv biti osiguranje to vee poslovne aktivnosti. Ciljevi u poslovanju poduzea, a u ovisnosti o tome i poduzete mjere mijenjaju se u razliitim fazama razvoja poduzea.

48

Svako poduzee tei osiguranju to duih rokova u plaanju obveza prema dobavljaima, jer su dobavljai beskamatni izvor financiranja. U primjeru predvi eno je da se u prosjeku obveze izmiruju u roku od 60 dana. Izraun dana plaanja obveza analogan je izraunu dana vezivanja potraivanja, umjesto prihoda utvr uje se vrijednost svih obveza prema dobavljaima u bruto iznosu sa ukalkuliranim porezom na dodanu vrijednost i stavlja u odnos sa stanjem obveza prema dobavljaima na odre eni dan. Operativni ciklus u primjeru iznosi 95 dana, a predstavlja zbroj izme u dana vezivanja zaliha i potraivanja od kupaca. Kada je operativni ciklus jednak ili vei od rokova u kojima se izmiruju obveze prema dobavljaima to znai da se financiranje proizvodnog ciklusa osigurava iz kratkoronih izvora.

2.

Pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti

Pokazatelji financiranja i financijske sigurnosti upuuju na izvore financiranja imovine poduzea i nivo njegove zaduenosti, te rokovima u kojima je poduzee u stanju uz zadane uvjete poslovanja izmiriti obveze. Nii nivo zaduenosti ukazuje na stabilnije i financijski sigurnije poduzee. Stopa zaduenosti pokazuje koliki se dio imovine financira iz tu ih izvora Faktor zaduenosti izraava se u broju godina potrebnim da se uz definiran nivo i nain poslovanja podmire ukupne obveze poduzee. Stupanj financijske sigurnosti pokazuje nivo samofinanciranja cjelokupne imovine. Financijska sigurnost to je vea to je stupanj samofinanciranja vei. Po tradicionalnom pristupu ovaj pokazatelj trebao bi iznositi najmanje 50%. U praksi kriteriji su blai, a ovise i o vrsti poslovne aktivnosti. Stupanj financijske stabilnosti pokazujem uskla enost imovine i izvora financiranja po ronosti. Financijski stabilna drutva dugotrajnu imovinu i zalihe financiraju iz vlastitih i dugoronih izvora, a kratkotrajna imovina znatno premauje kratkorone obveze. Ovi pokazatelji ukazuju da li je drutvo sposobno na vrijeme i u ugovorenim rokovima izmirivati dospjele obveze. Granina vrijednost financijske stabilnosti po tradicionalnom pristupu iznosi 1.

49

Osnovni pokazatelji financiranja i financijske stabilnosti iz primjera u 3-oj godini poslovanja su: Tabela 14 Red. Naziv pokazatelja broj 1. Stopa zaduenosti u 000 kn Iznos Vrijed. pokaz. 3.760 47,09% 7.985 3.760 820 4,59

Definicija ukupne obveze ukupna pasiva ukupne obveze neto dobit + am vl kapital uk.pasiva vl.kap. + dug. izvori dug. imovina

2.

Faktor zadu. (broj god)

3.

Stupanj fin. Sigurnosti

4.225 52,91% 7.985 5.587 3.816 1,46

4.

Stupanj fin. Stabilnosti

Imovina u treoj godini poslovanja projekta financirana je 47% iz tu ih i 53% iz vlastitih izvora financiranja. Prema utvr enom nainu poslovanja poduzeu bi trebale 4 i pol godine za izmirenje svih obveza.

3.

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti govore o mogunosti poduzea da u ugovorenim rokovima izmiruje dospjele obveze. Osnovni pokazatelji likvidnosti su: Pokazatelj ope likvidnosti (tekui odnos) = odnos kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza. Poduzea kod kojih su kratkorone obveze vee od kratkotrajne imovine nisu u mogunosti redovito izmirivati dospjele obveze. Prema teoriji kratkotrajna imovina trebala bi biti dvostruko vea od kratkoronih obveza, me utim pravi znaaj ovog pokazatelja dolazi do izraaja u komparaciji sa srodnim djelatnostima, ali svakako mora biti vei od 1. Pokazatelj tekue likvidnosti (brzi odnos) = odnos kratkotrajne imovine umanjene za zalihe i kratkoronih obveza. Prema tradicionalnom pristupu dugotrajna imovina i zalihe trebaju se financirati iz vlastitih i dugoronih izvora, pa bi vrijednost ovog pokazatelja trebala biti najmanje 1. Pokazatelj trenutne likvidnosti = predstavlja odnos izme u novca i kratkoronih obveza

50

Neto radni kapital = razlika izme u kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza. Negativan neto radni kapital ukazuje na poduzee koje nije u stanju redovito izmirivati dospjele obveze. Iz primjera utvr eni su slijedei pokazatelji likvidnosti u 3-oj godini poslovanja: Tabela 15 Red. Naziv pokazatelja Broj 1. Pokazatelj ope likvidnosti u 000 kn Iznos Vrijed. pokaz. 4.169 1,74 2.398 2.296 2.398 137 2.398 4.169 2.398 0,96

Definicija kratkotrajna imov. kratkorone obveze kratk. Imov. - zalihe kratkorone obveze

2.

Pokazatelj tekue likvidnosti

3.

Pokazatelj trenutne likvidnosti novac i nov. ekv. kratkorone obveze Neto radni kapital kratkotrajna imovina kratkorone obveze

0,06

4.

1.771

Pokazatelji likvidnosti iz primjera govore o projektu koji je u mogunosti redovito izmirivati dospjele obveze.

II.

TRINA OCJENA

1.

Uvod

Trina ocjena bazira se na dinamikom pristupu, jer se utvr uje ekonomska efikasnost za due vrijeme, najee cijelo vrijeme trajanja projekta, a najmanje u periodu u kojem traje otplata kredita. Izraun ekonomske efikasnosti projekta temelji se na ekonomskom toku projekta.

51

2.

Ekonomski tok projekta

Ekonomski tok prikazuje primitke i izdatke projekta, a razlikuje se od novanog toka jer u prihodima i izdacima ne ukljuuje vremenske financijske transakcije, pa tako u prihodima nisu zastupljeni primljeni krediti, a u rashodima otplata anuiteta. Primici u ekonomskom toku projekta su prihodi i ostatak vrijednosti projekta u zadnjoj promatranoj godini. Ostatak vrijednosti projekta predstavlja trnu vrijednost imovine na kraju promatranog razdoblja. Izdaci ukljuuju ulaganja u investicijski projekt, poslovne rashode bez troka amortizacije i porez na dobit. Troak investicije pojavljuje se u godini ulaganja, a u ostalim godinama obrtna sredstva se poveavaju u visini poveanja poslovne aktivnosti uvaavajui dane vezivanja. Neto primici predstavljaju razliku izme u primitaka i izdataka. Pozitivni neto primici ukazuju na poveanje imovine projekta u toj godini, negativno na njeno smanjivanje, a ukoliko su primici jednaki izdacima nije dolo do promjene imovine. Ekonomski tok projekta iz primjera prikazan je u tabeli 16. Neto primici u svim promatranim godinama, osim u godini investiranja su pozitivni. Negativna vrijednost neto primitaka u godini ulaganja je uobiajena pojava, jer izdaci sadre vrijednost investicije, a u primicima nisu iskazani prilivi izvori iz kojih je investicija financiranja. Tek u narednim godinama kroz kumulirane neto primitke pokriti e se ulaganje u projekt. Pozitivni neto primici u narednim godinama definiraju projekt koji ostvaruje poveanje vrijednosti imovine. Ekonomski tok projekta Tabela 16 Red. Stavka broj I Primici 1. Ukupan Prihod 2. Ostatak vrijed.projekta 2.1. osnovna sredstva 2.2. obrtna sredstva II 1. 1.2. 1.2. 2. 3. 4. 5. III IV Izdaci Investicija u osnovna sredstva u obrtna sredstva Materijalni trokovi Nematerijalni trokovi Trokovi osoblja Porez Neto primici Neto primici kumulativ

u 000 kn Godine 1 12.234 12.234 2 12.846 12.846 3 13.488 13.488 4 14.162 14.162 5 20.037 14.871 5.167 3.413 1.754 13.819 107 107 9.617 2.404 1.440 251 6.218 4.320

16.806 5.490 4.100 1.390 7.912 1.978 1.296 130 -4.572 -4.572

12.043 84 0 84 8.307 2.077 1.440 134 803 -3.769

12.597 84 0 84 8.723 2.181 1.440 169 891 -2.878

13.183 89 89 9.159 2.290 1.440 206 979 -1.898

52

Podatak pod tokom IV neto primici kumulativ prikazuju kumulirane efekte investicijskog projekta na vrijednost imovine, koji u naem primjeru na kraju 5-te godine iskazuju poveanje vrijednosti imovine za 4.320 tisua kn prema trinim cijenama iz prve godine vijeka projekta. Prema podacima iz ekonomskog toka projekta izraunava se trina ocjena projekta slijedeim metodama: Razdoblje povrata poduzetnikog ulaganja Neto sadanja vrijednost Relativna neto sadanja vrijednost interna stopa rentabilnosti

1.

Razdoblje povrata investicijskog ulaganja

Ovom metodom utvr uje se vrijeme potrebno za povrat uloenih sredstava u projekt. Potrebno je utvrditi vrijeme u kojem se izjednauje ulaganje u investicijski projekt i neto primici iz ekonomskog toka projekta, pri emu su iz neto primitaka iskljueni trokovi investiranja u projekt, odnosno: Ulaganje u investiciju = neto primici ekonomskog toka projekta bez trokova investicije Ovom metodom stavlja se naglasak na likvidnost projekta i brzinu povrata uloenih sredstava, i svakako je vaan parametar u donoenju odluke o ulasku u investicijski zahvat. Me utim, metoda ima i odre ene nedostatke, pa se prilikom donoenja odluke o ulasku u projekt promatra zajedno sa ostalim metodama temeljenim na dinamikom pristupu. Glavni nedostaci ove metode su ne ukljuivanje diskontiranja u izdatke ekonomskog toka niti elemente vezane uz nain financiranja projekta (troak kredita i vlastitih sredstava). Ovom metodom zanemaruju se efekti projekta koji se pojavljuju nakon razdoblja povrata investicijskog zahvata, a koji mogu biti znaajni, naroito kada projekt ima znatno dui vijek trajanja od razdoblja povrata investicije. O prihvatljivosti projekta odluuje investitor, pri emu granina prihvatljivost projekta je sami vijek trajanja projekta. Prihvatljivo razdoblje povrata investicijskog ulaganja za investitora se skrauje proporcionalno sa brzinom tehnolokog napretka i znaajem koji investitor daje likvidnosti projekta. U uvjetima kada se odabrana tehnologija projekta brzo mijenja, a osnovni razlog ulaska u investiciju je to bri povrat uloenih sredstava, prednost e imati projekti koji se vrlo brzo sami otplauju, a ne vijek trajanja ili efekti projekta nakon razdoblja povrata investicijskog ulaganja.

53

U tabeli 17 prikazan je nain izrauna razdoblja povrata za investicijski projekt koji smo dali u primjeru.

Razdoblje povrata investicijskog projekta Tabela 17 u 000 kn INVESTICIJA AKUMUL. IZ POSL. NEPOKRIV. Godina God. iznos Kumulativ God. iznos Kumulativ INVESTIC. 1 2 3 4 5 5.490 84 84 89 107 5.490 5.574 5.659 5.747 5.854 918 887 976 1.068 6.326 918 1.805 2.781 3.849 10.175 -4.572 -3.769 -2.878 -1.898 4.320

Za investicijski projekt iz primjera uloena sredstva vratiti e se u 5-toj godini poslovanja. U prve etiri godine kumulativ akumuliranih sredstava iz projekta manji je od angairanih u sami projekt. Na kraju 5-te godine imovina iz projekta poveati e se za 4.320 tisua kn, to predstavlja poveanje od 74% vrijednosti samog investicijskog zahvata.

1.

Neto sadanja vrijednost

Za razliku od metode razdoblja povrata investicijskog projekta, metoda neto sadanje vrijednosti uvaava diskontiranje i budue neto primitke iz ekonomskog toka projekta putem diskontnog faktora svodi na sadanju vrijednost. Neto sadanja vrijednost iskazuje vrijednost poveanja imovine projekta za razdoblje cijelog ekonomskog vijeka svedenog na sadanju vrijednost. Za izraun neto sadanje vrijednosti od osobitog je znaaja ispravno utvrditi diskontni faktor, odnosno stopu diskontiranja. U praksi ona se uglavnom utvr uje u visini kamate na kredite, koji se plaaju za investiciju, a ukoliko se investicija financira iz vlastitih sredstava u visini kamatne stope koje banke uobiajeno primjenjuju za investicijske kredite. Neto sadanja vrijednost projekta mora biti pozitivna da bi projekt prema ovom kriteriju bio prihvatljiv, a granino prihvatljiv projekt je onaj ija neto vrijednost iznosi 0. Ako je neto sadanja vrijednost projekta 0 to znai da u ekonomskom vijeku projekt zadrava poetni nivo imovine. Negativna neto sadanja vrijednosti ukazuje na neprihvatljiv projekt, jer do konca ekonomskog vijeka dolazi do smanjenja vrijednosti uloene imovine. Prednosti ove metode su uvaavanje cijelog vijeka projekta i vremenskih preferencija, a nedostatak to daje podatak u apsolutnom iznosu ne uvaavajui odnose izme u ostvarenih koristi i visine uloenih sredstava.

54

Neto sadanja vrijednost iz primjera prikazana je u tabeli 18.

Neto sadanja vrijednost Tabela 18 Godine U 000 kn Neto Diskontna Diskontni Primici stopa (9%) neto primici 0 -4.572 1,0000 -4.572 1 803 0,9174 737 2 891 0,8417 750 3 979 0,7722 756 4 6.218 0,7084 4.405 4.320 2.077

NSV

Neto primici od 4.320 tisua kn iz ekonomskog toka projekta koji se realiziraju u 5 godina svedeni na sadanju vrijednost, prema diskontnom faktoru od 9% godinje, iznose 2.077 tisua kn.

2.

Relativna neto sadanja vrijednost

Metodom relativno neto sadanje vrijednosti dopunjuje se podatak neto sadanje vrijednosti, odnosno pokazuje se odnos izme u prinosa investicije svedene na sadanju vrijednost i same investicije u cijelom vijeku trajanja investicijskog projekta, radi se o relativnom pokazatelju koji utvr uje prinos na jedinicu investicijskog ulaganja. Vrijednost investicijskog ulaganja diskontira se prema istim kriterijima kao i neto primici prilikom izrauna neto sadanje vrijednosti. Odnos izme u diskontirane vrijednosti investicije i neto sadanje vrijednosti predstavlja relativnu neto sadanju vrijednost, odnos neto primitke po jedinici investicijskog ulaganja u cijelom vijeku investicijskog projekta. Zbog znaaja jedne i druge metode potrebno je prilikom ocjene projekta podatak o neto sadanjoj vrijednosti i relativnoj neto sadanjoj vrijednosti promatrati zajedno, naroito ako se radi o projektima sa duim rokom trajanja. Za investitora prihvatljiviji je projekt koji ima veu neto sadanju i relativnu neto sadanju vrijednost. Neto sadanja vrijednost daje podatak o ukupnom prinosu investicije, a relativna neto sadanja vrijednost o prinosu po jedinici investicijskog ulaganja.

55

Prema podacima iz primjera u nastavku slijedi prikaz diskontirane vrijednosti investicije i izraun relativne neto sadanje vrijednosti projekta.

Sadanja vrijednost investicije Tabela 19 Godine U 000 kn Neto Diskontna Diskontni primici stopa (9%) neto primici 1 5.490 1,0000 5.490 2 84 0,9174 77 3 84 0,8417 71 4 89 0,7722 68 5 107 0,7084 76 5.854 5.783

NSV

Relativna neto sadanja vrijednost = neto sadanja vrijednost projekta = 2.077 = 0,36 Sadanja vrijednost investicije 5.783 Investicija iz primjera po jedinici uloenog kapitala ostvaruje 0,35 neto sadanje vrijednosti projekta u vijeku od 5 godina.

3.

Interna stopa rentabilnosti

Interna stopa rentabilnosti pokazatelj je koji daje relativnu vrijednost projekta u vidu njene godinje akumulacije. Podatak o internoj stopi rentabilnosti vrijedan je podatak koji definira prosjenu godinju stopu akumulacije investicijskog ulaganja. Ujedno ovaj pokazatelj je orijentir prilikom zaduivanja za investiciju, odnosno to je maksimalna godinja kamatna stopa na posu ena sredstva za investiciju. U uvjetima kada je kamatna stopa na kredit za investiciju vea od interne stope rentabilnosti dolazi do prelijevanja dijela akumulacije od investitora na kreditora, ako se investicija dijelom financirala iz kreditnih sredstava, a ako se u cijelosti financirala iz kreditnih sredstava investicijski projekt e ostvarivati negativan novani tok, nee moi izmirivati dospjele obveze za kredit. Prilikom donoenja ocjene projekta potrebno je ovaj podatak pratiti zajedno sa ostalim pokazateljima, budui se radi o pokazatelju koji ukazuje na relativne vrijednosti, a ne i o ukupnim apsolutnim vrijednostima.

56

Izraun interne stope rentabilnosti iz primjera slijedi u tabeli 20.

Interna stopa rentabilnosti Tabela 20 Godine 2004 2005 2006 2007 2008 ISR % u 000 kn Neto primici 1 -4.572 2 803 3 891 4 979 5 6.218 22,26

Prosjena godinja akumulacija projekta iz primjera iznosi 22%, to je ujedno gornja visina kamatne stope za zaduivanje tu im izvorima financiranja u ovom projektu.

III.

DRUTVENA OCJENA

1.

Uvod

Drutvena ocjena projekta utvr uje korisnost projekta sa stanovita drutva. Drutvo ine razliiti ekonomski subjekti koji se generalno mogu svrstati u tri drutvene grupe: Zaposlenici Vlasnici poduzea Drava

Daljnja podjela drutva moe se obavljati prema drugim kriterijima: geografskoj pripadnosti, gospodarskoj grani privre ivanja i dr. Drutvena ocjena projekta donosi se nakon valorizacije: Ekonomske ocjene projekta Subjektivnih faktora

57

1.

Ekonomska ocjena projekta

Drutvena ekonomska ocjena projekta utvr uje se primjenom iste metodologije kao i prilikom odre ivanja ekonomske isplativosti sa pozicija poduzea ili samog projekta, metodom neto sadanje vrijednosti i interne stope rentabilnosti. Razlika je samo u parametrima koji se pri tom koriste kao to je npr. diskontna stopa. Pa tako sa drutvenog aspekta u uvjetima oskudnog kapitala, kada je za oekivati da e u investicijama inozemni kapital imati znaajnu ulogu, diskontna stope se definira u visini kamata na inozemne zajmove uveano za stopu rizika. Drutvena rentabilnost u ovom sluaju polazi od obveze da e uredno vraati inozemne zajmove na investiciji. Drutvena ekonomska isplativost utvr uje se u na dva nivoa: Ukupna ekonomska isplativost projekta Raspodjela ostvarene akumulacije na projektu me u drutvenim grupama

Projekti kod koji utjeu na poveanje nacionalnog dohotka, dakle koristi su vee od trokova su ekonomski isplativi. Raspored neto dobiti iz projekta na drutvene grupe realizira se na nain: Zaposlenici neto plaa i stimulansi i dodaci za doprinos u realizaciji projekta Vlasnici poduzea dobit iz poslovanja i ostatak vrijednosti projekta Drava carine, porezi, takse, naknade i ostala fiskalna davanja

Vlasnici poduzea i drava u projektima realiziraju i rashode, vlasnici u obliku vlastitog uloenog kapitala, a drava u vidu subvencija, dotacija i regresa, te izvoznih premija.

1.

Subjektivni faktori u drutvenoj ocjeni projekta

Za drutvenu ocjenu projekta vana je ali nije uvijek presudna ekonomska isplativost projekta. Odluka o drutvenoj isplativosti projekta donosi se nakon sagledavanja ekonomskih i ostalih drutvenih koristi. Valorizacija ostalih drutvenih neekonomskih koristi izrazito je subjektivna, podlona je promjenama, a ocjena i lista prioriteta donosi se na temelju postojee gospodarske i infrastrukturne snage drutva i usvojenog plana gospodarskog razvoja. Ostali drutveno korisni parametri pod jakim su utjecajem politikih kretanja u gospodarstvu i stranke na vlasti. esto drutvene vrijednosti imaju vei znaaj od ekonomskih, pa ekonomski neisplativi projekti zbog drutvenog znaaja svrstavaju se u drutveno prihvatljive projekte. Tako er zbog zadovoljavanja drutvenih vrijednosti ulaganja u projekt moraju biti vea, to poskupljuje sami projekt i smanjuje njegove ekonomske koristi, klasian primjer su ulaganja u zatitu okolia.

58

Drutveni kriteriji isplativosti projekta proklamirani su aktualnom politikom gospodarstva i ekonomskim mogunostima kao npr.: Poveanje izvoza Poveanje zaposlenosti Vea iskoristivost slobodnih kapaciteta Jaanje tehnolokog napretka Poboljanje infrastrukturnog standarda drutva Jaanje gospodarskog razvoja u odre enoj regiji drutva Zatita okolia

I.

OCJENA U UVJETIMA NEIZVJESNOSTI

Sve to se je dogodilo - dogodilo se. To je prolost i sve je izvjesno. Upravo zato to se dogodilo nema u prolosti neizvjesnosti. Ono to e se dogoditi moemo tek s veom ili manjom vjerojatnosti procijeniti. Openito vrijedi da emo na kratki rok bolje procijeniti nego na dugi rok. Kada je rije o vrlo dugom roku tada zapravo nismo u mogunosti da donesemo odluku koja bi bila izvjesna u smislu ekonomske prihvatljivosti. Neki projekti e uspjeti a drugi nee. Ne zato to je neki investitor radio vie ili manje (svi ele uspjeti), ve zato to se u procesu realizacije projekta doga aju procesi koji se u projektu nisu identificirali uope ili na zadovoljavajui nain. Pokretanje bilo kojeg projekta moemo usporediti sa stvaranjem novog ivota kojem elimo puno dobrog iako u mnogim sluajevima stvari krenu loe4. Uzmimo primjer nafte. U zadnjih petnaestak godina cijena barela nafte se upetostruila i prola je nekada nezamislivu granicu od 50$ za barel nafte. Projekti koji su bili temeljeni na jeftinoj nafti ukoliko nisu pronali supstitut vjerojatno su ve davno propali. Ne doga aju se samo neugodne stvari koje smanjuju predvidivu uinkovitost projekta. Doga aju se i pozitivne stvari kao npr. smanjenje kamatnih stopa ili smanjenje poreza na dobit odnosno dohodak. Ono to je za projekt bitno jest kako djeluju pojedina odstupanja na projekt u svojoj ukupnosti. Znamo da su sve veliine u projektu tek predvi anje, pod odre enim uvjetima, budueg. Mogua (predvidiva) odstupanja od predvi anja ukalkuliramo u projekt i tako smanjujemo njegovu osjetljivost.

Sve je u ivotu projekt. Odluite li se obrazovati u Visokoj koli za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli vi ste pokrenuli projekt. Prije nego to ste se odluili prikupili ste mnoge informacije koje ste analizirali, dijagnosticirali i potom donijeli odluku. Ovo ne znai da ete zavriti kolu iako ste je upisali ne dvojei u konani uspjeh. Kupnja novog stana je a tako er projekt. Uspostava brane zajednice je tako er projekt. Prema tome, metodologija izrada projekta moe biti vrlo korisna i u svakodnevnom ivotu kao i u sudbonosnim odlukama.

59

Postavlja se, me utim, pitanje do koje mjere moemo ukalkulirati rezerve za nepredvi ene sluajeve. Naime, smanjenjem profitne stope u odnosu na kamatnu stopu moemo, zbog velikih rezervi za rizike, odustati od dobrog projekta. Suprotna je krajnost da moemo prihvatiti projekt koji nije dobar jer nismo vodili primjerenu panju moguim rizicima. Za projekt vae ista pravila kao i za tvrtku. Stalno valja preispitivati parametre koji determiniraju odluku investitora i vriti potrebne prilagodbe, temeljem realnih kretanja, kako bi projekt uspio.

60