L.

RON HUBBARD

DIJANETIKA
MODERNA ZNANOST 0 MENTALNOM ZDRAVLJU

new-era
Publications International ApS

A HUBBARD PUBLICATION

Dijanetika me je smjestila u sam vrh. Oduvijek sam imao sposobnost biti donekle uspjean, no dijanetka me je oslobodila do te mjere da bih mogao postii zaista velike stvari, bez ometanja." John Travolta glumac Biti Clear znai razumjeti vlastite misli i vlastitu svrhu. Bitka s mojim reaktivnim umom je zavrena. Nema vie 'unutarnje borbe'. Zahvaljujui dijanetici ostvarujem svoje ciljeve." Chick Corea jazz pijanist, dobitnik nagrade "Grammy" Dijanetika je eliminirala upravo one misli koje nisam mogao kontrolirati, a koje su na vremenskoj stazi utjecale na mene. Sada mogu uiniti sve to elim. Obnovio sam veliki dio moga punog potencijala. I to je super!" Keith Code motociklistiki prvak, trener Po svim nagovjetajima, to ce se (dijanetika) pokazati toliko revolucionarnim za ovjeanstvo kao i prvo otkrie peinskog ovjeka i otkrie uporabe vatre." Walter Winchell Neui York Daily Mirror

POSVEENO WlLLU DURANTU

NASLOV IZVORNIKA:

DIANETICS: THE MODERN SCIENCE OF MENTAL HEALTH

M ,W |-;K,\ Publkiitiuns lnternutionul ApS Store Kongensgade 55 1264 Copenhagen K, Denmark

ISBN 87-7816-660-8
1999 L. Ron Hubbard Library Sva prava pridrana Englesko izdanje 0 1950,1999 L. Ron Hubbard Ubrarv Sva prava pridrana Dizajn omota: 1999 L. Ron Hubbard Library Sva prava iiridrana Kongresna biblioteka broj 73-184345 Ova je knjiga dio radova L. Rona Hubbarda, koji je razvio tehnologiju duevnoga lijeenja - dijanetiku te primijenjenu religijsku filozofiju - scijentologiju. itatelju ju predstavljena kao zapis promatranja i istraivanja prirodo ljudskoga uma i duha, a ne kao navod autorovih tvrdnji. Dobrobit i ciljeve- dijanetike i sajentoltjgijeitatelj mue ]>ostit'i amo predanim radom. Hubbard, Scientology, Scijentologiju, Dianetics, Dijanetika, Celebrity Centre, Flag, i simbol dijanetike u krugu su registrirani i zatieni znati u posjudu Ruligious Technology Cuntera i koriste se uz njegovo doputenje. NEW ERA ie registrirani i zatieni znak u posjedu

VANA NAPOMENA

Dok itate ovu knjigu pazite da nikad ne prijeete preko rijei koju u potpunosti ne razumijete. Jedini razlog zbog kojega ljudi odustanu od uenja, zbune se ili uope ne mogu uiti jest upravo taj to su preli preko rijei koju nisu razumjeli. Zbunjenost ili nemogunost razumijevanja ili uenja dolazi NAKON rijei koju osoba nije definirala i razumjela. Je li Vam se ikad dogodilo da ste doli do kraja stranice i ustanovili da ne znate to ste upravo proitali? Dakle, negdje prije na toj stranici preli ste preko rijei za koju niste imali definiciju, ili ste pak imali pogrenu definiciju. Evo primjera: "Pokazalo se da su djeca, u krepuskularno doba dana bila mirnija; inae su bila kudikamo ivahnija." Vidite to se dogaa. Mislite da niste razumjeli cijelu ideju, ali do toga dolazi samo zbog jedne rijei koju niste mogli definirati, krepuskularno, koja znai sumrano, sutonski. Ne znai da ete morati pogledati samo nove i neuobiajene rijei. Neke esto koritene rijei takoer mogu biti pogreno definirane i stoga uzrokovati zbunjenost.

Nikada ne prelazite preko nedefinirane rijei to je najvaniji podatak na cijelom podruju uenja. Svaki predmet koji ste poeli a zatim prestali prouavati, sadravao je rijei koje ste propustili definirati. Stoga, dok prouavate ovu knjigu nipoto ne preskaite rijei koje niste u potpunosti razumjeli. Ako Vas sadraj pone zbunjivati ili Vam se uini neshvatljivim, zacijelo se neposredno prije toga pojavila rije koju niste razumjeli. Stanite, vratite se do mjesta u tekstu PRIJE nego to su se pojavile tekoe, pronaite rije koju niste razumjeli i definirajte je.

OPASKE I DEFINICIJE

Kao pomo itatelju, rijei koje vjerojatno ne bi bile dobro shvaene definirane su u opaskama (numeriranim biljekama na dnu stranice) na mjestu gdje se prvi puta pojavljuju u tekstu. Svaka tako definirana rije s desna je oznaena malim brojem, a njenu ete definiciju nai na dnu stranice, pored odgovarajueg broja. Rijei ponekad imaju vie znaenja. U opaskama su iznesena znaenja upotrijebljena u tekstu. Ostale definicije te rijei moi ete pronai u rjeniku. Na kraju knjige postoji tuma pojmova sastavljen od svih definicija sadranih u opaskama, kao i ostalih pojmova definiranih u tekstu. Ukoliko se elite vratiti na tekst vezan uz odreenu definiciju iznijetu u tumau pojmova, uz svaku od tih definicija nai ete i broj poglavlja u kojem se pojavljuje, kao i broj te opaske u tekstu.

SADRAJ
KAKO ITATI OVU KNJIGU KNJIGA PRVA : OVJEKOV CILJ KNJIGA TREA: TERAPIJA

Prvo poglavlje Drugo poglavlje Tree poglavlje etvrto poglavlje Peto poglavlje
KNJIGA DRUGA:

Domet dijanetike Clear ovjekov cilj etiri dinamike Saetak

JEDINI UZROK SVIH ANORGANSKIH MENTALNIH I ORGANSKIH PSIHOSOMATSKIH BOLESTI

Prvo poglavlje Drugo poglavlje Tree poglavlje etvrto poglavlje Peto poglavlje esto poglavlje Sedmo poglavlje Osmo poglavlje Deveto poglavlje

Prvo poglavlje

Analitiki um i standardne memorijske banke 51 Reaktivni um 58 Drugo poglavlje 79 Stanica i organizam Tree poglavlje 95 etvrto poglavlje "Demoni" Psihosomatske bolesti 108 Peto poglavlje Emocije i dinamike 123 esto poglavlje 137 Sedmo poglavlje Prenatalno iskustvo i roenje irenje aberacija 151 Osmo poglavlje engrama 159 Deveto poglavlje Ukljuivanje 171 Deseto poglavlje Preventivna diianetika

Deseto poglavlje
DODATAK: TUMA POJMOVA KAZALO POJMOVA

Zatitni mehanizam uma Release ili Clear Uloga auditora Dijagnoza Vraanje, arhivar i vremenska staza Zakoni vraanja Emocije i ivotna sila Neke vrste engrama Mehanizmi i aspekti terapije - prvi dio Mehanizmi i aspekti terapije - drugi dio Diianetika - prolost i budunost Diianetika: Most do Cleara

183 189 193 199 215 229 251 289 305 349

NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

KAKO NAI DIJANETIKOG AUDITORA

449 453 461 497 515

KAKO ITATI OVU KNJIGU

Dijanetika je avantura. To je istraivanje terre incognite1, ljudskoga uma, tog golemog i do sada nepoznatog podruja, samo koji centimetar iza naega ela. Otkria i razvoj koji su omoguili formuliranje dijanetike zahtijevali su godine i godine temeljitog istraivanja i pomnog testiranja. Bilo je to istraivanje, ali i sinteza. Put je utrt i njegove dionice dovoljno oznaene da bi vam omoguile siguran pristup vlastitom umu i ponovno zadobivanje uroenoga potencijala, za koji sada znamo da nije malen. Dapae, velik je, veoma velik. Kako budete napredovali kroz terapiju, saznanje zato ste uinili to to ste uinili i upravo u trenutku kada ste to uinili, to je bilo uzrokom mranih i nepoznatih strahova koji su vas kroz djetinjstvo progonili u nonim morama, gdje lee vai trenuci boli i zadovoljstva bit e za vas prava avantura. Mnogo je toga to ovjek ne zna o sebi, svojim roditeljima, svojim "motivima". Poneto od onoga to ete otkriti moglo bi vas osupnuti, jer najvaniji podaci u vaemu ivotu moda nisu sjeanja, ve engrami 2 u skrivenim dubinama vaega uma, neartikuLirani i iskljuivo destruktivni. Pronai ete mnogo razloga zato vam "nikako nije bolje" i, na posljetku, kada u engramima otkrijete zapovijedne reenice, ti e razlozi - vama osobito - postati smijeni. Dijanetika nije smrtno ozbiljna avantura. Iako je ono ime se bavi patnja i gubitak, njezin ishod uvijek je smijeh. Toliko su, naime, bili besmisleno i krivo protumaeni uzroci boli. itajui ovu knjigu krenut ete na prvo putovanje u vlastitu terru incognitu i otkriti da su ovdje jasno objanjene mnoge stvari "koje ste
terra incognita: lat. nepoznata zemlja; podruje ili predmet o kojemu se nita ne zna. engram: mentalna slika koja sadri zapis tjelesne boli i nesvijesti. Engram, po definiciji, mora sadravati udarac ili ozljedu. Engrami su detaljan, cjelovit zapis svakog osjeta prisutnog u trenutku djelomine ili potpune nesvijesti. 1
! 1

L. RON HUBBARD

KAKO ITATI OVU KNJIGU

oduvijek znali". Razveselit e vas spoznaja da su mnogi vai ivotni koncepti zapravo bile znanstvene injenice. Uz to, uoit ete mnogo podataka koji su svima ve odavno znani pa ete ih moda smatrati "starim novostima" i biti ih skloni potcjenjivati. Budite uvjereni da je upravo potcjenjivanje zasjenjivalo njihovu vrijednost, bez obzira na to kobko se dugo za njih znalo, jer injenica sama za sebe nikada nije vana bez dobre procjene i jasne povezanosti s drugim injenicama. Ovdje ete pratiti pozamaan splet injenica koje djelujui prema vani obuhvaaju sva podruja ovjekova rada. Sreom, ne morate se baviti dugotrajnim praenjem bilo kojega od tih podataka pojedinano sve dok u potpunosti ne proitate knjigu. Tada e se vidici dovoljno proiriti da zadovolje bilo ija oekivanja. Dijanetika je iroka tema, zato jer je takav i ovjek Znanost o ljudskoj misU ne moe a da ne obuhvaa sve njegove djelatnosti. Meutim, precizno razvrstavanje i povezivanje podataka pomoglo je da se ne ode previe u irinu, kako bi se podruje prouavanja moglo jednostavno pratiti. Ovaj e prirunik, bez posebne napomene, uglavnom govoriti o vama, vaoj obitelji i prijateljima, jer ovdje ete ih susresti i prepoznati. U ovoj knjizi nastojale su se izbjei odzvanjajue ih gromoglasne fraze, odbojne vieslone rijei ih profesorska suhoparnost. Kada netko daje jednostavne odgovore, komunikacija je komplicirana samo onoliko koliko je to za priopavanje ideje nuno. Koriten je uglavnom jednostavan govorni rjenik, terminologija je veinom kolokvijalna, a znanstvena cjepidlaenja potpuno su zanemarena. Ova knjiga obraa se razliitim drutvenim slojevima i profesijama, no nije se drala omiljene terminologije niti jedne od njih jer bi to bila prepreka u razumijevanju ostalih. Dakle, od psihijatara oekujemo strpljenje zato to se ne sluimo njihovom strukturom, jer nam ona ovdje ne treba. A od lijenika da uvae kada prehladu imenujemo prehladom, a ne 1 katarnim' poremeajem respiratornog trakta. Jer, ovo je zapravo praktina primjena znanosti i mi emo rei upravo ono to mislimo. A

vi, pak, "humanisti" 4 , zacijelo ne biste uivah kada bi vas se optereivalo znakovima umarije5 i Lorentz-FitzGerald-Einsteinovim jednadbama 6 . Dakle, manje zahtjevnoga itatelja neemo optereivati znanstveno nemoguom Hegelovom7 gramatikom koja ustrajava na tvrdnji o postojanju apsolutnog. Ova knjiga zamiljena je kao stoac koji poinje jednostavnou i sputa se u polje iroke primjene. Manje ili vie, ona prati stvarne korake razvoja dijanetike. U poetku je bilo dinamiko naelo postojanja8, zatim njegovo znaenje, onda izvor aberacije9 i napokon upotreba svega kao terapije i terapijskih tehnika. Vidjet ete da nita od toga nije posebno teko. Tekoe je imao utemeljitelj dijanetike. Trebah ste samo vidjeti prve dijanetike jednadbe i postulate 10 ! Kako je istraivanje napredovalo i kako se to podruje razvijalo, dijanetika je postajala sve jednostavnijom. To je dobro jamstvo da je osoba na pravom znanstvenom tragu. Samo slabo poznate stvari postaju sve sloenijima to se dulje na njima radi.
4 humanist: znanstvenik koji se bavi humanistikim znanostima kao to su knjievnost, jezik, filozofija i umjetnost. & znak umarije: (matematika) sigma(I) osamnaesto slovo grke abecede, koristi se pri oznaavanju ukupnog zbroja niza lanova. G Lorentz-FitzGerald-Einsteinove jednadbe: matematike jednadbe koje su razvili Hendrik Lorentz i George Francis FitzGerald, usko povezane s Einsteinovim radom. Te formule, poznate kao Lorentz-FitzGeraldova kontrakcija, sadre hipotezu da se tijelo koje se kree saima u smjeru kretanja kada je njegova brzina blizu brzine svjetlosti. ' Georg VVilhelm Friedrich Hegel: (1770-1831.), njemaki filozof, utemeljio svoju filozofiju na naelu da ideja ili dogaaj (teza) stvara svoju suprotnost (antiteza), vodei prema uravnoteenju suprotnosti. 8 dinamiko naelo postojanja: opstanak. Beskonaan opstanak moemo smatrati ciljem ivota. Moemo dokazati da se ovjek, kao ivotni oblik, u svim svojim djelovanjima i svrhama pokorava zapovijedi "Opstani!". Nije nova misao da ovjek opstaje. Nova misao je ovjekova motiviranost jedino opstankom. 9 aberacija: lat. (06 - od + errare - skrenuti) odstupanje od razboritog razmiljanja ili ponaanja. U osnovi znai pogrijeiti, raditi pogreke ili, tonije, imati fiksne ideje koje nisu istinite. Rije se rabi i u znanstvenome smislu, a znai skretanje od ravne crte. Ako crta treba ii od A do B i ako je "aberirana", ii e od A do neke druge toke i na posljetku stii do B. U znanstvenom smislu ta rije takoer znai nedostatak tonosti ih pogreno vienje. Primjerice, ovjek vidi konja, ali misli da vidi slona. Aberirano ponaanje bilo bi krivo ih nerazumno ponaanje. Kada osoba ima engrame, oni mogu skrenuti njezinu normalnu sposobnost opaanja istine do aberiranog opaanja, a potom i do aberirane reakcije na okolnosti. Aberacija se suprotstavlja zdravom razumu, koji je njezina suprotnost. Najosnovnija razina aberacije bila bi: "Ako hrana dobro mirie, makni se od nje!". To se izravno protivi nastojanju organizma da opstane. 10 postulati: stvari za koje se pretpostavlja da su istinite, posebno kao osnova zakljuivanja.

:)

katarni: koji ima veze s upalom sluznice, osobito nosa ili grla, uzrokujui poveano luenje sluzi.

L. RON HUBBARD

Savjetujemo vam da knjigu proitate do kraja. Ona je ureena tako da biste u trenutku kada doete do Dodatka trebali ve izvrsno vladati temom Svaka injenica vezana uz dijanetiku terapiju navodi se na vie naina i neprestano se iznova predstavlja. Time smo vam eljeli skrenuti pozornost na bitne stvari. Kad stignete do kraja knjige, moete se vratiti na poetak, te itati i prouavati ono to mislite da biste trebali znati. Gotovo sva osnovna filozofija i nesumljivo svi izvodi glavne teme dijanetike ovdje su iskljueni, djelomice zbog ogranienog prostora, a djelomice zato to oni pripadaju odvojenom tekstu gdje bi im se mogla posvetiti duna panja. Unato tome, u ovoj knjizi kao dodatak terapiji dobivate i njezin znanstveni domet. Avantura poinje. Odnosite se prema njoj kao prema avanturi i elim Vam da vie nikada ne budete isti.

KNJIGA PRVA

OVJEKOV CILJ

PRVO POGLAVLJE

Domet dijanetike
Z-Jnanost o umu cilj je kojemu su teile tisue narataja. Zbog nedostatka takve znanosti nestale su vojske, dinastije, pa i cijele civilizacije. Zbog toga je propao Rim, a Kina zbog potrebe za njom pliva u krvi. A tamo dolje, u skladitu, lei atomska bomba sa svojom nadobudnom bojevom glavom, teko oboruanom neznanjem o njoj. Niti jedna potraga do dananjeg dana nije bila nepopustljivija i silovitija. Nema plemena, ma koliko primitivno i neuko bilo, koje je propustilo prepoznati problem kao problem, odnosno barem pokualo formulirati takvu znanost. Jo i danas moemo nai australijskog aboridina1 kako "maginim iscjeliteljskim kristalom" nadomjeta znanost o umu. aman2 u Britanskoj Gvajani3 stvarne zakone uma zamjenjuje svojom monotonom pjesmom i posveenom cigarom, a zagluujui bubanj goldskog4 vraa posluit e umjesto prikladne tehnike za smanjenje uznemirenosti bolesnika. 5 Prosvijeeno i zlatno doba Grke nije imalo nita osim praznovjerja 6 u Eskulapov hram, glavni sanatorij7 za duevne bolesti. Prizivanje penata, kunih boanstava, ili rtvovanje Febriji, boici groznice, bilo je najvie to su Rimljani mogli uiniti za duevni mir bolesnih. Nekoliko stoljea poslije ak se i engleski kralj mogao nai u rukama egzorcista koji mu je istjerivanjem demona nastojao izlijeiti delirij.
aboridini: narod koji je na svojim stanitima ivio od poetka; prasjedioci. aman: sveenik ili vra u nekih naroda, koji tvrdi da jedini ima kontakt s bogovima itd. Britanska Gvajana: biva britanska kolonija na sjeveroistoku June Amerike; postigla nezavisnost i postala lanicom Commonwealtha godine 1966. 4 Goldi: tradicionalni lovci i ribii koji nastanjuju dolinu rijeke Amur u jugoistonom Sibiru i sjeveroistonoj Manduriji (regija i bivi administrativni dio sjeveroistone Kine). 5 zlatno doba: razdoblje najvieg napretka nacije i si., u kojem je neka umjetnost ili djelatnost najsavrenija. 6 Eskulap: bog medicine i lijeenja u drevnoj grkoj i rimskoj mitologiji. 7 sanatorij: ustanova za lijeenje kroninih bolesti.
2 3 1

L. RON HUBBARD

DOMET DIJANETIKE

Od davnina do danas, bilo da je rije o najprimitivnijem plemenu ili najraskonijoj civilizaciji, ovjek se, suoen s neobinim bolestima ili aberacijama nalazi u stanju bespomonog strahopotovanja. Njegov oaj, u pokuajima tretiranja ljudi, samo se neznatno izmijenio u cijeloj ljudskoj povijesti. Sve do sredine dvadesetog stoljea postotak ublaavanja tegoba, govorimo li o pojedinim duevnim poremeajima, priblino je jednak uspjesima amana suoenih s istim problemima. Prema suvremenom piscu, jedini napredak psihoterapije bilo je smjetanje luaka u istu prostoriju. Govorei o brutalnosti u lijeenju umobolnih, "civilizirane" tehnike unitavanja ivanoga tkiva estinom oka ih operativnog zahvata znatno su nadmaile metode amana ili Bedlama8. Ti postupci nisu se mogli razlono opravdati postignutim uincima, a ne bi ih tolerirali ni u najprimitivnijoj zajednici jer rtvu svode na puki zombizam9, unitavajui veliki dio njezine osobnosti i ambicije i ne ostavljajui joj nita drugo doli ivotinjsku poslunost. Ovdje i ne pomiljamo okrivljavati praksu "neurokirurga" i iljak za led10 koji ubada i okree u umobolnim glavama. To je spomenuto samo zato da se pokae dokle see ovjekov oaj kada se suoi s naoko nerjeivim problemom poremeenih umova. Promatrano s drutvenog i nacionalnog gledita, nedostatak znanosti o umu nikada nije bio oitiji. Prirodne znanosti, nepromiljeno napredujui znatno ispred sposobnosti ljudi da razumiju jedni druge, naoruale su ovjeka stranim i savrenim orujima koja samo ekaju trenutak provale jo jednog drutvenog ratnog ludila. Ti problemi nisu jednostavni, oni su na putu svakoga ovjeka i ekaju ga zajedno s njegovom budunou. Sve dok je ovjek prepoznavao da je um kojim rasuuje njegova glavna prednost nad ivotinjskim carstvom, sve dok je shvaao da je upravo um njegovo glavno oruje, on je tragao, promiljao i stvarao postavke
8

pokuavajui pronai rjeenje. Poput slagalice rasute nemarnom rukom, jednadbe koje bi vodile do znanosti o umu, pa ak i do vodee znanosti svemira, neprestano su kolale uokolo. Ponekad bi se spojila dva ulomka, a katkad, kao u zlatno doba Grke, oblikovao bi se jedan cjeloviti dio. Filozof, aman, vra, matematiar - svaki od njih promatrao je samo djelie. Neki su smatrah da svi ti dijelovi moraju pripadati razliitim slagalicama, a neki su pak mislili da pripadaju istoj. Jedni su govorili daje zapravo rije o est slagalica, a drugi pak da je rije o dvije. Za to vrijeme ratovi su nastavljani, drutva su obolijevala ili bivala rasprena, a o svakim danom sve brojnijim hordama luaka napisani su svesci i svesci znanstvenih knjiga. Baconove11 metode i Newtonova12 matematika pospjeivale su napredak fizikalnih znanosti koje su uvrivale i irile svoje granice, a studiji uma zaostajali su poput nemarnog bataljuna koji mnogo ne haje za to koliko e saveznikih postrojbi neprijatelj unititi. No, na posljetku, svaka slagalica jednostavno sadri velik broj dijelova. Mnogi od tih siunih dijelova bih su sastavljeni i prije i nakon Francisa Bacona, Herberta Spencera13 i nekolicine drugih, a uoene su i mnoge ispravne injenice. Da bi se upustio u avanturu tisua varijabli od kojih se sastojala slagalica, ovjek je samo morao razlikovati dobro od loeg, istinito od lanog, te upotrebljavati ljude i prirodu kao pokusni materijal. Sto bi znanost o umu trebala sadravati? 1. odgovor na cilj misli; 2. jedinstveni uzrok svih ludila, psihoza14, neuroza15, kompulzija16,
Francis Bacon: (1561-1626.), engleski filozofi esejist, naglaavao da istraivanje umjesto s teorijama, mora zapoeti s injenicama koje se mogu opaziti. 12 Sir Isaac Newton: (1642-1727.), engleski matematiar, astronom i filozof, jedan od najveih genija koje je svijet ikada upoznao. Od temeljne su vanosti njegova tri znanstvena otkria: metoda promjene varijabilnih koliina, koja je polazite modernog diferencijalnog rauna, zatim zakon sastava svjetlosti i zakon gravitacije. 13 Herbert Spencer: (1820-1903.), engleski filozof, jedan od nekolicine suvremenih mislilaca koji su pokuali sustavno procijeniti sve fenomene svemira, ukljuujui duevna i drutvena naela. 14 psihoza: teki mentalni poremeaj; ludilo. 15 neuroza: emocionalno stanje koje sadri konflikte i emocionalne podatke koji koe sposobnosti ili sreu pojedinca. 9
11

Redlam: stara ustanova za umobolne (puni naziv: St. Mary of Bethlehem) u Londonu, ozloglaena zbog brutalnog zlostavljanja pri lijeenju umobolnih. 9 zombizam: nain ponaanja osobe koja djeluje kao da nema um ili volju. Dolazi od voodoo (vrsta magije koju prakticiraju crnci Karipskog otoja, posebice Haitija) rijei za le koji je oivljen nekom silom i primoran sluati zapovijedi. 10 iljak za led: dugaka, tanka otrica za lomljenje leda. 8

L. RON HUBBARD

DOMET DIJANETIKE

represija i socijalnih poremeaja; 3. nepromjenjivi znanstveni dokaz o osnovnoj prirodi i pozadini funkcioniranja ljudskoga uma; 4. tehnike i vjetine uporabe kojima se otkriveni jedinstveni uzrok moe bez iznimke izlijeiti, izuzimajui, dakako, nerazumnosti deformiranog ili patoloki18 oteenog mozga ili ivanog sustava, izbrisanog pamenja te posebice izdvajajui jatrogene psihoze (one koje su uzrokovali lijenici i ukljuuju unitenje ivoga mozga); 5. metode prevencije duevnog poremeaja; 6. uzrok i lijek za sve psihosomatske19 bolesti koje, kao to neki kau, ine 70 posto ljudskih bolesti. Takva znanost nadilazila bi najotrije za nju ikada postavljene kriterije. Zapravo, svako razmiljanje o tome trebalo bi otkriti da znanost o umu mora biti u mogunosti djelovati i biti upravo to to smo naveli. Znanost o umu, ako bi zaista bila dostojna tog imena, morala bi se u eksperimentalnoj preciznosti nositi s fizikom i kemijom. Za njezine zakone ne mogu postojati "posebni sluajevi". Ona ne moe pribjegavati autoritetima. Atomska bomba e eksplodirati, bez obzira 20 odobrava li to Einstein ili ne. Eksploziju bombe reguliraju prirodni zakoni. Upotrebljavajui tehnike izvedene iz otkrivenih prirodnih zakona, tehniari mogu napraviti jednu ili milijun jednakih atomskih bombi. Nakon to su svi aksiomi i sama tehnika organizirani i funkcioniraju kao znanost o umu, ravnopravna s fizikalnim znanostima, moe se uoiti da u njoj postoje dodirne toke s gotovo svakom kolom o umu koja je ikada postojala. To je ponovno vrlina, a ne nedostatak.
kompulzija: ponavljajui iracionalni impulsi koji neodoljivo tjeraju na neku akciju. represija: zapovijed da organizam ne smije neto uiniti. patoloki: kojije uzrokovan ili ima veze s boleu. U tumau pojmova vidi: patologija. 19 psihosomatske: psiho se odnosi na um, a somatsko na tijelo; izraz psihosomatsko znai da um ini tijelo bolesnim ili se odnosi na bolesti koje su stvorene unutar tijela poremeajem uma. 20 Albcrt Einstein: (1879-1955.), njemaki fiziar, dravljanin Sjedinjenih Amerikih Drava od 1940.; formulirao teoriju o pretvorbi mase u energiju, otvarajui put ka razvoju atomske bombe.
17 18 16

17

Iako jednostavna, dijanetika jest i ini sljedee: 1. ona je organizirana znanost o misli izgraena na vrlo preciznim aksiomima (postavkama prirodnih zakona nalik onima u fizikalnim znanostima); 2. poznaje terapeutsku tehniku kojom se mogu tretirati sve neorganske duevne bolesti i sve organske psihosomatske bolesti, sa sigurnou u potpuno izljeenje svih sluajeva; 3. poveava ljudske sposobnosti i mo rasuivanja koja uvelike nadilazi sadanje norme, poveavajui, a ne unitavajui ovjekovu snagu i osobnost; 4. dijanetika daje cjelovit uvid u pune potencijale uma, otkrivajui da su ti potencijali kudikamo vei nego to se prije pretpostavljalo; 5. u dijanetici je otkrivena, a ne preputena sluaju ili postulirana, osnovna ovjekova priroda koja se kod svake osobe moe posve aktivirati. I otkriveno je daje ta osnovna priroda dobra; 6. otkriven je i prikazan, na znanstvenoj ili laboratorijskoj osnovi, jedini uzrok duevnih poremeaja; 7. napokon su ustanovljeni veliina, kapacitet i sposobnost prisjeanja sadraja pohranjenih u ljudskoj memoriji; 8. otkrivene su pune umne sposobnosti "zapisivanja", uz zakljuak da se poprilino razlikuju od prijanjih pretpostavki; 9. dijanetika je izloila nemikrobnu teoriju bolesti, nadopunjujui i obuhvaajui biokemiju21 i Pasteurov22 rad na mikrobnoj teoriji; 10. s dijanetikom nestaje "potreba" unitavanja mozga okom ili operativnim zahvatom kako bi se postigla "poslunost" i "prilagodba" duevnih bolesnika; 11. u dijanetici postoji primjenjivo objanjenje fiziolokih uinaka droga, lijekova i endokrinih23 tvari; odgovoreno je na mnoge probleme postavljene u endokrinologiji; 12. dijanetikom su proireni razni obrazovni studiji, socioloki,
biokemija: znanost o kemiji ivih organizama. Louis Pasteur: (1822-1895.), francuski kemiar i bakteriolog; dokazao da truljenje i raspadanje uzrokuje bakterija, te razvio serume i cjepiva za bolesti poput kolere i bjesnoe. 23 endokrino: koje opisuje ili je u vezi s bilo kojom bjezdom koja stvara unutarnje izluine putajui ih izravno u krvotok. One se krvotokom prenose do drugih dijelova tijela regulirajui ili kontrolirajui njihove funkcije.
22 21

10

11

L. RON HUBBARD

DRUGO POVLAVLJE

politiki, vojni i drugi; 13. dijanetikom je potpomognuto podruje citologije24, kao i ostala podruja istraivanja. To je dakle, gruba skica o tome kakav bi domet znanost o umu trebala imati i stoje domet dijanetike.

CLEAR 1
V-/ptimalan pojedinac dijanetiki se naziva Clear. Ta e se rije u ovoj knjizi esto spominjati u obliku imenice i glagola, pa smatramo korisnim odmah na poetku objasniti to sve tono obuhvaa pojam Clear, cilj dijanetike terapije. Cleara se moe testirati na sve psihoze2, neuroze3, kompulzije4 i represije5 (sve aberacije), te na bilo koje autogene (samostvorene) bolesti koje nazivamo psihosomatskim bolestima. Testovi potvruju da u Cleara nema takvih bolesti ili aberacija, a dodatna ispitivanja njegove inteligencije pokazuju da je ona visoko iznad uobiajene razine. Iz njegovih je aktivnosti vidljivo da ivi poletno i zadovoljno. Ti rezultati mogu se dobiti i usporeivanjem. Ako neurotina6 osoba boluje i od psihosomatskih bolesti, testiranjem e se pokazati da i psihosomatske bolesti i aberacije postoje. Tada ga se moe lijeiti dijanetikom terapijom sve dok te neuroze i bolesti ne nestanu. Provjera e na kraju pokazati da su posignuti gornji rezultati. Uzgred reeno, taj pokus obavljen je mnogo puta i uvijek s istim rezultatima. Pri laboratorijskom testiranju svi pojedinci koji imaju organski potpune (neoteene) ivane sustave reagiraju tako na dijanetiki proces koji vodi do Cleara. Nadalje, Clear posjeduje temeljne i uroene osobine ne uvijek dostupne ovjeku koji nije Clear, osobine koje se nisu smatrale moguima i nisu bile dio dotadanjih rasprava o ovjekovim sposobnostima i ponaanju.
Clear: engl. ist, bistar, jasan. psihoza: duevna bolest, nenormalnost, ludilo. neuroza: stanje nerazumne brige ili straha. 4 kompulzija: prisila, prinuda. 5 represija: suzbijanje, potiskivanje. 6 neurotian: onaj koji je nerazuman ili uznemiren na nekom podruju (kao suprotnost psibotinoj osobi koja je u stanju ope uzrujanostj).
2 3 1

24

citologija: znanstveno prouavanje stanica.

12

13

L. RON HUBBARD

CLEAR

Prvo, govorit emo o opaanju. ak i takozvani normalni ljudi ne vide i ne razlikuju sve boje, ne uju jasno zvukove ili ne osjeaju optimalno osjetilima njuha, okusa, opipa i tjelesnim osjetom. To su glavne linije komunikacije s materijalnim svijetom koji veina ljudi prepoznaje kao stvarnost. Zanimljivo je napomenuti da, premda se u prolosti smatralo kako je suoavanje sa stvarnou apsolutno nuno ako aberirana osoba eli biti razumna, nije bila dana niti jedna definicija kako to uiniti. Da bi se u sadanjosti mogao suoiti sa stvarnou pojedinac svakako mora biti sposoban osjetiti je preko onih komunikacijskih kanala kojima se ovjek najee slui u svakodnevnom ivotu. Svaki ovjekov osjet moe biti aberiran psihikim7 poremeajima koji analitikome dijelu uma ne doputaju da shvati ono to je primljeno. Drugim rijeima, sustav za opaanje boja moe biti u redu, ali istodobno u umu mogu postojati sklopovi8 koji briu boju prije nego to je svijesti doputeno vidjeti objekt. Moe se otkriti da daltonizam9 varira od osobe do osobe. Neke osobe boje vide mutno, manje blistavo, a u krajnjem ih sluaju uope ne vide. Nekima su kriave boje odvratne, a ima i onih koji takve boje smatraju nedovoljno uoljivima. Taj razliiti stupanj daltonizma nije bio prepoznat kao psihiki imbenik, a kada je uope i bio zamijeen, neodreeno se pretpostavilo daje to vrsta stanja uma. Na neke osobe zvukovi djeluju prilino uznemirujue. Uporno cviljenje violine, primjerice, jedni doivljavaju kao da im netko runom builicom bui bubnu opnu, a druge smiruje glasno sviranje pedeset violina. Takoer, neki pritom izraavaju ravnodunost i dosadu, a nekima je zvuk violine monoton, bez obzira na sloenost melodije. Te razlike u zvunoj percepciji (sluhu), kao i razliito doivljavanje boja te druge vizualne pogreke smatrale su se uroenima ili su se pripisivale tjelesnom nedostatku, ili se ni sa ime nisu dovodile u vezu.
7 8

Na slian nain, od osobe do osobe, u velikom rasponu variraju osjeti mirisa, dodira, organski osjeti, bol i sila tee (gravitacija). Letiminom provjerom meu prijateljima mogu se uoiti goleme razlike u osjetu istih stimulansa10. Peeni puran jednima mirie zamamno, drugi su na taj miris ravnoduni, a trei ga i ne osjeaju. Takoer, u krajnjem sluaju, netko moe tvrditi da peeni puran mirie poput ulja za kosu. Sve dok ne bude dovoljno Clearova ostaje nejasno zato takve razlike uope postoje. Jer, takva je neobuzdana kvaliteta i brojnost osjeta preteno prouzroena aberacijom. Zbog ugodnih iskustava u prolosti i uroene osjetljivosti, postojat e stanovita razlika meu Clearovima. Stoga se Clearov odgovor ne bi trebao automatski smatrati standardiziranim, prilagoenim neutralnim stajalitem - tim blijedim i tetnim ciljem prolih doktrina11. Clear je maksimalno prijemiv i to je u skladu s njegovom vlastitom eljom za reakcijom. Premda mu gorui kordit12 jo uvijek mirie na opasnost, to ga ne ini bolesnim. Kad je gladan, peeni mu puran dobro mirie, a ako je to hrana koju jo i voli, tada mu uistinu izvanredno mirie. Zvuk violine, ako mu je ugodan, ne ini mu se monotonim i ne uzrokuje bol, nego uiva u punoi zvuka i skladnosti melodije. To je, dakako, stvar ukusa. No, ako mu se ne svia takav zvuk, slua timpane, saksofone ili, ovisno o raspoloenju, ne slua nita. Drugim rijeima, postoje dvije varijable na djelu. Prva, ona najneobuzdanija, uzrokovana je aberacijama. Druga, prilino razborita i razumljiva, uzrokovana je osobnou. Tako se osjeti aberirane osobe (pojedinca koji nije Clear) uvelike razlikuju od osjeta osobe koja je Clear (neaberiranog pojedinca). Nadalje, postoje razlike izmeu stvarnih osjetilnih organa i pogreaka koje su oni uzrokovali. Manji broj tih pogreaka organske je prirode, primjerice probueni bubnjii u uima nisu kompetentni mehanizmi za registriranje zvuka. Veina percepcijskih (osjetilnih)
10 stimulans: ono to osobu ili objekt potie k aktivnosti ili energiji, ili izaziva reakciju organa ili tkiva tijela. 11 doktrina: skup miljenja jedne knjievne i filozofske kole ili skup vjerovanja jedne religije. 12 kordit: bezdimni eksploziv, rabi se kao pokreta metaka i granata.

psihiki: koji pripada ljudskoj dui ili umu; mentalno, (suprotno od tjelesnog). sklop: dio banke pojedinca (kolokvijalno ime za reaktivni um) koji se ponaa kao da je netko ili neto odvojeno od njega i koji mu ili govori ili kree u akciju prema vlastitom nahoenju, a k moe, ako je dovoljno estok, preuzeti kontrolu nad osobom. 9 daltonizam: mana vida koja se oituje u nerazlikovanju nekih boja. 14

15

L. RON HUBBARD

CLEAR

pogreaka u organskome podruju uzrokovana je psihosomatskim poremeajima. Osvrnemo li se oko sebe zapazit emo naoale gotovo na svaijem nosu, pa ak i u djece. Naoale se preteno nose zato da bi se popravilo stanje koje tijelo, borei se, nastoji opet pogorati. Kada nastupi faza noenja naoala, (ne zbog naoala) vid se poinje pogoravati na psihosomatskom naelu. Ta je primjedba otprilike isto toliko neopouzdana koliko i izjava da se jabuke padajui sa stabla obino pokoravaju sili tee. Jedna od sporednih stvari koja se dogaa Clearu jest da se njegov vid znatno pobolja ako mu je, kao aberiranoj osobi, bio lo. Uz malo truda, njegov e se vid vremenom vratiti na svoju optimalnu razinu. (Usprkos argumentima okulista protiv dijanetike, to im ipak osigurava prilino dobar posao. Naime, poznato je da Clearovi pri kraju tretmana moraju u kratkom razdoblju uzastopce kupiti pet pari naoala kako bi kompenzirali prilagodavanje vida, i mnogim se aberiranim osobama koje su poslije postale Clear vid poboljava do najvie toke, koja je neznatno ispod optimuma.) U pojedinaca koji nisu Clear vid je zbog aberacija na organskoj bazi oslabljen, te je i sam osjetilni organ ogranien s obzirom na optimalno funkcioniranje. Nakon to su aberacije uklonjene ponovni su testovi dokazali da tijelo ini smion napor obnavljanja vida do optimuma. Sluh, kao i ostali osjeti, organski varira u irokom spektru. Primjerice, naslage kalcija mogu uzrokovati neprestanu "zvonjavu" u uima. Uklanjanje aberacija omoguuje tijelu usklaivanje prema dostupnom optimumu, naslage kalcija nestaju i u uima prestaje zvoniti. No, i osim tog vrlo specifinog sluaja, i na organskoj osnovi postoje velike razlike u sluha Organski, kao i aberacijski, sluh moe biti nevjerojatno pojaan ih vrlo oslabljen - jedni uju korake u susjednom bloku zgrada kao neto posve uobiajeno, a drugi ne uju niti zvuk bas-bubnja na verandi ispred kue. To da se razliiti osjeti uvelike razlikuju od osobe do osobe na aberacijskoj i psihosomatskoj osnovi, najmanje je od ovdje prikazanih otkria. Sposobnost sjeanja u svojim je varijacijama mnogo fantastinija od osobe do osobe. U postupku promatranja Clearova i aberiranih osoba iziao je na
16

vidjelo potpuno novi nain sjeanja koji je bio svojstven umu, no do tada nije bio primijeen. Dok ga samo mah postotak aberiranih ljudi doivljava u punom smislu, u Cleara je to standardno. Dakako, ovdje se ne sugerira da su ueni ljudi u prolosti bih loi promatrai. Mi se ovdje bavimo potpuno novim i do sada nepostojeim objektom promatranja - Clearom. Ono za stoje Clear sposoban u prolosti su s vremena na vrijeme samo malobrojni bih u stanju uiniti. Uroenu, a ne nauenu sposobnost mehanizama sjeanja koju posjeduje um, moemo u dijanetici tehniki nazvati vraanje. Taj termin upotrebljavamo u njegovu uobiajenom znaenju (prema rjeniku), uz dodatak injenice da je um posjeduje kao normalnu funkciju sjeanja, i to na nain da osoba moe "poslati" dio svojega uma u prolo razdoblje, na mentalnoj ili kombinirano mentalnoj i tjelesnoj osnovi, te iznova, na isti nain i uz prisustvo istih osjeta doivjeti dogaaje koji su se zbili u prolosti. Neko se vjetinom zvanom hipnoza nad hipnotiziranim osobama provodilo ono to se nazivalo "regresija". Hipnotizer je na jedan od dva naina vraao osobu u dogaaje iz njezine prolosti. To se postizalo tehnikama transa, drogama i odreenom tehnologijom. Hipnotiziranu osobu moglo se "potpuno" poslati u trenutak prolosti i pritom se ponaala kao da ima tono onoliko godina koliko je imala u dobu u koje se vratila, sa samo prividnim sposobnostima i sjeanjima iz toga trenutka. To se zvalo revivifikacija (ponovno proivljavanje). Regresija je bila tehnika kojom je dio hnosti ostajao u sadanjosti, a dio se vraao u prolost. Te sposobnosti uma smatrale su se prirodnima samo u hipnozi i samo su se u njoj upotrebljavale. Ta nekoliko tisua godina stara vjetina postoji u Aziji i danas, kao to je oito postojala od davnina. Regresija je ovdje zamijenjena vraanjem. Ta dva postupka ne mogu se usporeivati jer regresija, kao rije, ima neka loa znaenja koja bi smetala pri upotrebi. Revivifikacija je zamijenjena s ponovnim proivljavanjem jer se u dijanetici mogu nai objanjenja hipnotikih naela i, kao to e poslije biti objanjeno, hipnoza se ovdje ne prakticira. Um ima i drugu sposobnost sjeanja. ak i dok je osoba u posve
17

L. RON HlJBBARD

CLEAR

budnome stanju, dio uma moe se "vratiti" i u cijelosti ponovno proivjeti dogaaje iz prolosti. elite li to provjeriti, pokuajte s nekoliko osoba sve dok ne otkrijete jednu koja to ini bez tekoa. Potpuno budna osoba moe se "vratiti" u odreene trenutke svoje prolosti. No, sve dok se osobu ne zamoli da to uini, ona vjerojatno nee ni znati da posjeduje takvu sposobnost. Ako se i odlikovala njome, zacijelo je smatrala kako je to uobiajeno (vrsta pretpostavke zbog koje su mnogi podaci kasno ugledali svjetlo dana). Osoba se moe vratiti u vrijeme kada je plivala i plivati s potpunim sjeanjem zvukova, slika, okusa, mirisa, opipa, tjelesnih osjeta, itd. "Ueni" gospodin svojedobno je nekoliko sati uvjeravao skupinu ljudi da je sjeanje na osjet mirisa, na primjer, gotovo nemogue jer je "neurologija13 dokazala da olfaktivni14 ivci nisu povezani s talamusom15." Unato tome to su dvije osobe iz skupa otkrile da posjeduju takvu sposobnost vraanja, ueni gospodin nastavio je izlaganje da je olfaktivno sjeanje nemogue. Provjera te sposobnosti, neovisno o vraanju, iznijela je na vidjelo injenicu da se pola nazonih sjetilo mirisa, ponovno ga niriui. Vraanje je potpun in slikovitog sjeanja. itava je memorija u stanju uiniti da pojedina organska podruja ponovno osjete podraaje prolih dogaaja. Djelomino sjeanje je uobiajeno. Ne toliko da bi bilo normalno, no zasigurno dovoljno da bi zavrijedilo pomno prouavanje. Jer to je, da ponovimo, vrlo promjenjiva varijabla. Opaanje sadanjosti jedna je od metoda suoavanja s realnou. Ali, ako se osoba ne moe suoiti s realnou iz prolosti, tada se ona u stanovitoj mjeri ne suoava s nekim dijelom realnosti. I ako se slaemo u tome da je suoavanje s realnou poeljno, tada osoba to treba uiniti i s jueranjom realnou, da bi je se po suvremenoj definiciji moglo smatrati potpuno "razumnom". Da bi se ovjek "suoio s juer" nuno je da mu bude dostupno odreeno stanje sjeanja. ovjek bi morao biti sposoban sjeati se. No, koliko naina sjeanja postoji?
U neurologija: znanost o ivcima i ivanom sustavu, posebno o bolestima koje ih napadaju. 11 olfaktivni: od ili u vezi s osjetom mirisa. 1S talamus: unutarnje podruje mozga gdje poinju osjetilni ivci. 18

Prvi nain je vraanje. To je novo. Njegova je prednost u tome to osoba moe ispitati pokretne slike i sve ostale osjete zabiljeene za vrijeme trajanja dogaaja. Takoer, moe se vratiti svojim prolim zakljucima i zamislima. Sposobnost da se ponovno bude na mjestu gdje su eljeni podaci prvi put prouavani uvelike pomae u uenju, istraivanju i svakidanjem ivotu. Postoje i uobiajeniji naini sjeanja. Optimalno sjeanje je ono s pomou metode povratka jednog ili vie osjeta, dok sama osoba ostaje u sadanjem vremenu16. Drugim rijeima, razmiljajui o rui, neki je ljudi vide, miriu i osjeaju. Oni je vide jasno, u svim bojama - "okom uma", upotrijebimo li stari kolokvijalizam, miriu je jasno, mogu osjetiti ak i njezino trnje. Razmiljajui o ruama, zapravo se sjeaju rue. Ti bi ljudi, razmiljajui o brodu, vidjeli odreeni brod, osjetili njegovo kretanje ako bi pomislili da su na palubi, osjeali bi miris borove smole ili ak manje intenzivne mirise te uli sve zvukove u vezi s brodom. Vidjeli bi brod u pokretu u cijeloj paleti boja i uli ga u potpunom audiotonu. Te sposobnosti u aberiranih osoba izrazito variraju. Kae li se nekima da misle na ruu, oni jedva da je mogu vizualizirati. Neki je mogu mirisati, ali ne i vidjeti. Neki je vide bez boje ili vrlo blijedo. Kada im se kae da misle na brod, neke aberirane osobe vide samo plonu, bezbojnu, mirnu sliku, poput umjetnike slike broda ili fotografije. Neki opaaju bezbojnu lau u pokretu, ali sa zvukovima. Neki uju zvukove broda, ali ne uspijevaju vidjeti nikakvu sliku. Neki jednostavno razmiljaju o brodu kao o konceptu da brodovi postoje i da znaju za njih, ali ne uspijevaju vidjeti, osjeati, uti, mirisati ili na neki drugi nain bilo to osjetiti uz pomo sjeanja. U prolosti je za to postojao naziv "slikovito prikazivanje", no taj je izraz toliko neprimjenjiv na zvuk, dodir, organske senzacije i bol da se u dijanetici kao tehniki termin uvijek upotrebljava sjeanje. Njegovoj se vrijednosti u ivotu poklanjalo tako malo pozornosti da cjelovit koncept nikada prije nije bio formuliran. Zbog toga smo sjeanje
16 sadanje vrijeme: vrijeme koje je sada i postaje prolost onako brzo kako ga se promatra. Taj se termin slobodno primjenjuje i na upravo postojeu okolinu.

19

L. RON HUBBARD

CLEAR

potanko opisali. Prilino je jednostavno testirati sjeanje. Ako bismo priupitali prijatelje kakve su njihove sposobnosti, uvjerili bismo se da se one uvelike razlikuju od pojedinca do pojedinca. U jednih je sjeanje ovakvo, u drugih onakvo, a neki funkcioniraju samo na konceptima sjeanja. Ako radite pokus na ljudima oko sebe, upamtite da je svaki osjet pohranjen u memoriji i zbog toga posjeduje sjeanje koje ukljuuje bol, temperaturu, ritam, okus, teinu, ve spomenuti vid, sluh, opip i njuh. Dijanetiki pojmovi koji ta sjeanja opisuju jesu: vizio (vid), sonino (zvuk), taktilno (dodir), olfaktivno (njuh), ritmino, kinestetiko (teina i pokret), somatsko (bol), termalno (temperatura) i organsko (unutarnje senzacije i, prema novoj definiciji, emocije). Zatim, postoji i druga skupina mentalnih aktivnosti koje se mogu saeti pod nazive imaginacija i kreativna imaginacija. Tu opet imamo obilje materijala za ispitivanje. Imaginacija je ponovno kombiniranje stvari koje je osoba osjetila, o kojima je razmiljala ih ih intelektualno uobliila, a ne moraju nuno postojati. To je metoda kojom um zamilja poeljne ciljeve ili predvia budunost. Ona je iznimno vrijedna kao dio bitnih rjeenja bilo kojeg mentalnog problema i svakodnevne egzistencije. injenica da je to ponovno kombiniranje ni na koji nain ne umanjuje njezinu golemu i udesnu sloenost. Clear imaginaciju koristi u cijelosti. Postoji zapis imaginacije vida, mirisa, okusa, zvuka - ukratko, svakog pojedinog osjeta. To su zapisi stvoreni na osnovi uzorka u memorijskim bankama, kombiniranog s konceptualnim idejama i konstrukcijom. Nove tjelesne strukture, sutranjica pomou dananjice, sljedea godina pomou prole godine, zadovoljstvo koje treba postii, poslove koje treba uiniti, nesree koje treba izbjei - sve su to funkcije imaginacije. Clearova kolor-vizualna, ton-sonina, taktilna, olfaktivna, ritmika, kinestetika, termalna i organska imaginacija u izvrsnom su stanju. Kada ga zamolite da zamisli vonju u pozlaenom etveropregu, on "vidi" u punoj boji koiju koja se kree, "uje" sve zvukove i "rnirie" mirise za koje misli da su svojstveni toj okolnosti, "osjea" tapecirano
20

sjedalo, kretanje i svoju nazonost u koiji. Pored uobiajene imaginacije postoji kreativna imaginacija. To je vrlo iroka, nemjerljiva sposobnost, prilino promjenjiva od osobe do osobe, koju neki posjeduju u izobilju. Ona je ovdje ukljuena da bi je se izdvojilo kao postojeu cjelinu, a ne kao operativni dio uma koji se tretira kao uobiajeni dio dijanetike. Kod dearova koji posjeduju kreativnu imaginaciju ona je, ak i ako je bila zakoena dok je on bio aberiran, sada prisutna i moe se demonstrirati. Ona je uroena. Mogue ju je aberirati samo zabranom njezine ope upotrebe. Drugim rijeima, aberiranjem njezine uporne primjene ili ograniavanjem cijeloga uma. Ah, kreativna imaginacija - ono ime se stvaraju umjetnika djela, grade drave i obogauje ovjek - moe se zamisliti kao posebna funkcija, neovisna u djelovanju, te u svom postojanju ni na koji nain ovisna o aberiranom stanju pojedinca jer ispitivanje njezine aktivnosti i upotrebe kod Cleara koji je posjeduje prikladno pokazuje njezin uroeni karakter. Eijetke su osobe koje je ne posjeduju. Na kraju, imamo posljednju, no najvaniju aktivnost uma. Na ovjeka treba gledati kao na svjesno bie. Njegova svjesnost ovisi o sposobnosti rjeavanja problema opaanjem ih stvaranjem i razumijevanjem situacija. Ta je razboritost primarna, vrlo vrijedna funkcija onoga dijela uma koji ga, kao ovjeka, razlikuje od ivotinje. Sjeajui se, opaajui, zamiljajui, on posjeduje izvanrednu sposobnost donoenja zakljuaka i njihove upotrebe u svrhu donoenja novih zakljuaka. To je razborit ovjek. Razboritost, odvojena od aberacije, moe se prouavati samo u osobe koja je Clear. Ona koja to nije zbog aberacija nastupa iracionalno. Moemo to nazvati "ekscentrinou", "ljudskom pogrekom" ih ak "osobenjatvom", ali to je ipak iracionalnost. Osobnost ne ovisi o tome koliko se iracionalno ovjek moe ponaati. Primjerice, voziti u pijanom stanju i pregaziti dijete na pjeakom prijelazu, ih ak riskirati ivot djeteta zbog vonje u pijanom stanju, nije obiljeje osobnosti. Iracionalnost je jednostavno to - nesposobnost dobivanja ispravnih odgovora iz podataka. Meutim, zanimljivo je da je, iako "svi znaju" (kakva li samo
21

L. RON HUBBARD

CLEAR

zastraujua koliina lanih podataka zbog te izjave kola svijetom) da je "ljudski grijeiti", svjesni dio uma, onaj koji rjeava probleme i koji ovjeka ini ovjekom, potpuno nesposoban uiniti pogreku. Bilo je to zapanjujue otkrie, premda i nije ba trebalo biti. Do toga se moglo doi i prije jer je to prilino jednostavno i lako razumljivo. Stvarna ovjekova sposobnost zakljuivanja nikada ne grijei, ak i u izuzetno aberirane osobe. Promatranjem njezine aktivnosti ovjek bi mogao nepromiljeno pretpostaviti da su joj zakljuci pogreni. No, to bi bila omaka promatraa. Svaka osoba, aberirana ili Clear, besprijekorno donosi zakljuke na temelju spremljenih i opaenih podataka. Uzmite bilo koje obino raunalo (a um je izuzetno velianstven instrument, mnogo, mnogo nadmoniji od bilo kojega stroja koji e on sam izumiti u godinama koje dolaze) i ubacite u njega problem koji treba rijeiti. Pomnoite sedam i jedan. On e ispravno odgovoriti sedam. Sada pomnoite est i jedan, ali pritiui i dalje broj sedam. est puta jedan je est, ali odgovor koji ete dobiti je etrdeset i dva. Nastavite pritiskati broj sedam i ubacite druge probleme u raunalo. Pogreni su, ali ne kao problemi, nego kao odgovori. Sada uvrstite sedmicu tako da ostane ukljuena bez obzira na to koju tipku pritisnuli, a zatim pokuajte nekome dati to raunalo. Nitko ga nee htjeti jer je raunalo oito ludo. Pokazuje da je deset puta deset sedamsto. No, je li tehniki dio raunala doista neispravan ili se u njega samo stavljaju pogreni podaci? Ljudski um, pozvan da rijei probleme takve veliine i s toliko varijabli da zbune bilo koje obino raunalo i tisuu puta na sat, na isti nain postaje rtvom netonih podataka. Takvi podaci ulaze u raunalo pa ono daje krive odgovore. Netoni podaci ulaze u ljudske memorijske banke i osoba reagira "nenormalno". U biti, problem rjeavanja aberacije jest problem pronalaenja "pritisnute sedmice". No, o tome mnogo, mnogo kasnije. Za sada smo postigli svoje trenutne ciljeve. To su razliite sposobnosti i aktivnosti ljudskoga uma u njegovoj stalnoj borbi za odreivanje i rjeavanje mnotva problema. On opaa, sjea se ili vraa, zamilja, shvaa i tada rjeava. Posluivan svojim
22

produecima - osjetilima, memorijskim bankama i sposobnou imaginacije - um donosi nepromjenljivo tone odgovore, rjeenja koja se mijenjaju jedino promatranjem, naobrazbom i promjenom stajalita. Kao to se moe otkriti u Cleara, osnovni ciljevi tog uma i osnovna ovjekova priroda konstruktivne su i dobre, jednako konstruktivne i jednako dobre u svih ljudi, mijenjane jedino promatranjem, naobrazbom i tokom gledita. ovjek je dobar. Oduzmite mu njegove osnovne aberacije i s njima e otii zlo koje su skolastik17 i moralist toliko prigrlili. Od ovjeka se moe odvojiti jedino "zloesti" dio. I kada se to uini njegova osobnost i snaga jaaju. I drago mu je to vidi "zloesti" dio kako odlazi jer je to bila tjelesna bol. Postoje metode i dokazi kojima se to poslije moe izmjeriti s onom preciznou koja je fiziarima toliko pri srcu. Clear dakle nije "prilagoena" osoba, prisiljena vladati se u skladu sa sada potpuno zatvorenim i ogranienim represijama. On je osoba koja nije pod represijom, koja djeluje na temelju samoodreenja18. Njegove sposobnosti opaanja, sjeanja, vraanja, zamiljanja, stvaranja i zakljuivanja, kao to smo vidjeli, izloene su u glavnim crtama. Clear je cilj dijanetike terapije, cilj do kojega se moe stii uz malo strpljivosti, uenja i rada. Svaka osoba moe postati Clear, osim one kojoj se dogodila nesrea da joj je uklonjen velik dio mozga ili je roena s izrazito izoblienom ivanom strukturom Ovdje smo vidjeli cilj dijanetike. Ispitajmo sada ovjekov cilj.
skolastik: onaj koji se tono dri tradicionalnih uenja, doktrina ili metoda. samoodreenje: stanje u kojemu pojedinac po vlastitom izboru odluuje hoe li ga njegova okolina kontrolirati ili ne. U odnosima s ljudima osjea se sigurnim On razmilja, no ne mora reagirati.
18 17

23

TREE POGLAVLJE

OVJEKOV CILJ

OVJEKOV CILJ

Dinamiko naelo postojanja: opstanak Beskonani opstanak moemo smatrati ciljem ivota. Moe se pokazati da se ovjek, kao ivotni oblik, u svim svojim djelovanjima i svrhama pokorava jednoj zapovijedi: Opstani! Ideja da ovjek opstaje nije nova. Novo je to da je ovjek motiviran jedino opstankom. injenica da je ovjekov jedini cilj opstanak ne znai i da je on vrhunski mehanizam opstanka koji je ivot postigao ili koji e razviti. Cilj dinosaura takoer je bio opstanak, pa oni ipak vie ne postoje. Pokoravanje zapovijedi Opstani! ne znai da je svaki pokuaj pokoravanja toj zapovijedi jednako uspjean. Promjene u okolini, mutacije i mnoge druge pojave spreavaju bilo koji organizam da ostvari savrenu tehniku ili oblik opstanka. Nedvojbeno je da se ivotni oblici mijenjaju i umiru, a novi razvijaju. Isto je tako sigurno da jedan organizam, kako nije besmrtan, stvara druge organizme, a nakon toga umire. Ako bi se elio postii opstanak ivota u dugom razdoblju, izvanredan nain za to bio bi organizirati ivot koji bi mogao poprimiti mnogo oblika, a sama smrt omoguavala bi opstanak ivotne sile. Naime, kada promjene u okolini iziskuju novu strukturu, jedino smrt i raspadanje mogu izbrisati starije oblike. Kao snaga koja postoji tijekom gotovo beskonanoga razdoblja, ivot bi u svojim pojedinim organizmima i oblicima trebao imati cikliki4 aspekt. to bi bile optimalne znaajke opstanka razliitih ivotnih oblika? Morali bi imati razliita osnovna svojstva, razlikujui se od jedne do druge vrste upravo kao to se jedna okolina razlikuje od druge. To je doista vano jer se u prolosti tek neznatno razmiljalo o tome da skupina znaajki opstanka jedne vrste ne moraju biti i znaajke opstanka druge vrste. Metode opstanka mogu se saeti pod nazivima - hrana, zatita (obrambena i napadaka) i razmnoavanje. Ne postoje ivotni oblici koji nemaju rjeenja za te probleme. Svaki ivotni oblik grijei na ovaj ili na onaj nain, predugo zadravajui neku osobinu ili razvijajui one
4

D ugo je traen ovjekov cilj, najnii zajedniki nazivnik svih njegovih pothvata, dinamiko naelo njegova postojanja. Kada bi ga se odgonetnulo, iz njega bi neminovno proistekli i mnogi drugi odgovori. On bi objasnio sve fenomene ponaanja, vodio bi do rjeenja ovjekovih najveih problema i, najvanije od svega, morao bi biti djelotvoran. Pretpostavimo da se sve znanje nalazi iznad, odnosno ispod odreene razine. Sve to je iznad te razine nije nuno za rjeenje ljudskih aberacija i openitih nedostataka, te nije tono poznato. Moe se smatrati da ono to je iznad te razine obuhvaa podruja metafizike1 i misticizma2, a da je ispod te razine konaan svemir. Sve to je u njemu, znano ili neznano, moe se osjetiti, iskusiti ili izmjeriti. Kada se osjete, iskuse i izmjere, poznati podaci konanog svemira mogu se oznaiti kao znanstvena istina. Svi imbenici potrebni za objanjenje znanosti o umu pronaeni su u konanom svemiru, otkrilo ih se, osjetilo, izmjerilo, iskusilo i postali su znanstvena istina. Konani svemir sadrava vrijeme, prostor, energiju i ivot. Nikakvi drugi imbenici nisu potrebni u toj jednadbi. Vrijeme, prostor, energija i ivot mogu se staviti pod zajedniki 3 nazivnik. Analoki , moemo smatrati da su vrijeme, prostor, energija i ivot poeli u odreenoj toki nastanka i da im je zapovjeeno neka nastave do nekoga gotovo beskonanoga cilja. Nije im reeno nita drugo do onoga to trebaju initi. Oni se pokoravaju jednoj jedinoj zapovijedi, a taje: Opstani!
metafizika: podruje filozofije koje se bavi prirodom postojanja, istine i znanja. misticizam: vjerovanje ili praksa onih koji tvrde da imaju iskustva duhovne prirode zasnovana na intuiciji, meditaciji itd., pomou kojih su nauili istine nepoznate obinim ljudima. 3 analogija: objanjavanje neega usporeujui toku po toku s neim slinim.
2 1

cikliki: koji se ponavlja kao u krugu u odreenim razmacima. 25

24

osobine koje mogu voditi do izumiranja vrste. No, razvoj koji dovodi do uspjeha pojedinog oblika kudikamo je izrazitiji nego njegove pogreke. Prirodoslovci i biolozi kontinuirano rjeavaju osobine ovog ili onog ivotnog oblika otkrivajui da potreba, prije nego hir, upravlja takvim razvojem. I zglob koljke i zastraujui obris lica na krilima leptira imaju ulogu u opstanku. Jednom kada je opstanak izdvojen kao jedina dinamika* ivotnog oblika koja moe objasniti sve njegove aktivnosti, prouavanje je trebalo nastaviti. Otkriveno je da prouavanje boli i zadovoljstva sadri sve potrebne odrednice kojima se moe formulirati sve ono to ivot poduzima u nastojanju da opstane. Kao to je vidljivo iz priloenog grafikona, spektar ivota bio je zamiljen tako da se protee od nule, tj. od smrti ili izumiranja, u smjeru beskonanosti i potencijalne besmrtnosti. Smatra se da taj spektar sadrava beskonaan broj unija koje se, nauk ljestvama, proteu prema potencijalnoj besmrtnosti. Kako se ljestve uspinju svaka linija postavljena je malo dalje od prethodne, u geometrijskoj progresiji.5 Poriv opstanka usmjeren je suprotno od smrti i prema beskonanosti. Moe se smatrati da krajnja bol postoji trenutak prije smrti i daje besmrtnost krajnje zadovoljstvo.

' U nakani da u dijanetiku ne uvodimo nazivlje koje bi bilo odve zamreno rijei koje se obino smatraju pridjevima ili glagolima katkad su pretvorene u imenice. To je uinjeno na vrstom naelu da se postojei nazivi, koji imaju toliko znaenja, ne mogu upotrijebiti u dijanetici bez nunog objanjenja starog znaenja, kako bi se uvelo novo. Da bismo izbjegli objanjavanje starog znaenja, to bi uvelike zakompliciralo konmnikaciju, te da bi se uklonio stari obiaj sastavljanja tekih i gromoglasnih slogova iz grkog i latinskog jezika, u nazivlju je, uz neka druga, usvojeno to naelo. Pojam dinamika ovdje je upotrebljavan u svojstvu imenice i tako e se upotrebljavati u cijeloj knjizi. Pojmovi somatski, osjetilni i jo neki drugi bit e oznaeni i definirani na mjestu na kojemu budu spomenuti u knjizi. - LRH. s geometrijska progresija: red brojeva, primjerice 1, 3, 9, 27, 81, itd., kod kojega se svaki sljedei broj dobiva mnoenjem prethodnoga s odreenom konstantom. 26

L. RON Hi UH ARI)

OVJEKOV CILJ

Moe se rei kako u razmatranjima pojedinog organizma ili vrste besmrtnost ima privlanu, a smrt odbojnu snagu. No, kako se opstanak sve vie i vie uzdie prema besmrtnosti, dolazi se do sve veih i veih praznina, sve dok ih vie nije mogue premostiti. Poriv je u smjeru suprotnom od smrti koja ima odbojnu snagu, to jest u smjeru besmrtnosti koja ima privlanu snagu. Privlana sila je zadovoljstvo, odbojna sila je bol. Moe se smatrati da je pojedinac na visokom potencijalu kada duina strelice dosee etvrtu zonu. U tom bi sluaju potencijal opstanka bio izvrstan i osoba bi uivala u ivotu. Slijeva nadesno mogu se na grafikonu oznaiti godine. Dinamika je poriv u smjeru zadovoljstva. Zadovoljstvo je nagrada, a traenje nagrade - ciljeva opstanka - bilo bi djelovanje koje donosi zadovoljstvo. Da bi se pod nalogom Opstani! ostvario opstanak, ini se da je sve ureeno na nain da smanjenje visokog potencijala donosi bol. Bol postoji da bi odbila osobu od smrti, a zadovoljstvo da bi je privuklo prema optimalnom ivotu. U smislu opstanka traenje i postizanje zadovoljstva nije nita manje vrijedno od izbjegavanja boli. Zapravo, prema nekim utvrenim dokazima, ini se da u nakanama svemira zadovoljstvo ima mnogo veu vrijednost od boli. No, bilo bi dobro definirati to se razumijeva pod zadovoljstvom, osim to je ono povezano s besmrtnou. Rjenik kae da je zadovoljstvo "veselje; ugodni osjeaj, duevni ili tjelesni; kratkotrajan uitak; suprotno od boli". Zadovoljstvo se moe nai u toliko stvari i aktivnosti da bi jedino popis svega to je ovjek smatrao, smatra ili bi mogao smatrati poeljnim mogao upotpuniti tu definiciju. A na to mislimo kada kaemo bol? Rjenik kae: "Tjelesna ili duevna patnja; tegoba." Usput reeno, te dvije definicije demonstriraju intuitivni tip misli sadran u jeziku. Jednom kada se pronae odgovor na dotad nerijeene probleme, primjeujemo da su ak i rjenici to "oduvijek znali". Ako bismo eljeli napraviti takav grafikon za ciklus ivotnih oblika, on bi bio istovjetan, s tom razlikom to bi se mjerilo veliine izraene
28

u godinama povealo na eone. Jer, ini se da, osim u razmjeru, nema razlike izmeu cilja pojedinca i cilja vrste. Taj zakljuak moe se izvesti ak i bez takvog nevjerojatnog dokaza kao to je injenica da ljudsko bie, razvijajui se od zigote6 do odrasle osobe, prolazi kroz sve oblike kroz koje se, kako se pretpostavlja, razvila cijela vrsta. Grafikon sadrava i vie nego to smo do sada rekli. Tjelesno i duevno stanje pojedinca mijenja se iz sata u sat, iz dana u dan, iz godine u godinu. Dakle, razina opstanka oblikuje dnevnu ili ivotnu krivulju na temelju poloaja u zonama po satima ili godinama. Takoer, postojale bi dvije krivulje: tjelesna i duevna. Pri kraju knjige otkrit ete da je odnos krivulja veoma vaan i da nakon uleknua mentalne krivulje obino dolazi do uleknua tjelesne krivulje. Zone se mogu odnositi na dvije stvari: tjelesno bie i mentalno bie. Zbog toga se te etiri zone mogu nazvati razine postojanja. Ako je osoba mentalno zadovoljna, razina opstanka moe se staviti u zonu 4. Ako je osoba tjelesno vrlo bolesna, moe je se, na temelju procjene bolesti, ucrtati u zonu 1 ili blizu smrti. Zonama su dana neprecizna, no ipak opisna imena. Zona 3 je zona openite sree i blagostanja. Zona 2 je zona podnoljivog postojanja. Zona 1 je zona ljutnje. Zona 0 je zona apatije. Te zone mogu se koristiti kao tonska skala7 kojom se moe stupnjevati stanje uma. Malo iznad smrti, koja je 0, bilo bi stanje najnie mentalne apatije ili najnia razina tjelesnoga ivota, 0,1. Ton 1, gdje se tijelo bori s tjelesnom bob ili boleu, ili se osoba bori u ljutnji, moe se stupnjevati od 1,0, to bi bilo zlovolja ili neprijateljstvo, preko tona 1,5 koji bi bio urlajui bijes, do tona 1,9 gdje bi bila samo sklonost svadljivosti. Od tona 2,0 do 3,0 bilo bi poveano zanimanje za postojanje, i tako dalje. Dogaa se da stanje tjelesnog ili mentalnog postojanja ne ostaje dugo nepromijenjeno. Dakle, postoje razliita kolebanja. U samo
6

zigota: prva tjelesna stanica nove osobe. ' tonska skala: pokazuje emocionalne tonove (raspoloenja) osobe. Ti tonovi, poredani od najvieg do najnieg, dijelom su: blaenstvo (najvia razina), entuzijazam (kako idemo prema dolje), konzervativnost, dosada, antagonizam, ljutnja, prikriveno neprijateljstvo, strah, tuga, apatija. 29

L. RON HUBBARD

OVJEKOV CILJ

jednom danu aberirana osoba, kao mentalno bie, moe se kretati u rasponu od 0,5 do 3,5. Nesrea ili bolest mogli bi prouzroiti slino variranje tijekom dana. To su, dakle, mjerila koja se mogu primijeniti na etiri stanja: akutno8 mentalno stanje i openito prosjeno mentalno stanje, akutno tjelesno stanje i ope tjelesno stanje. U dijanetici malo rabimo tjelesnu tonsku skalu jer je duevna tonska skala od goleme i ivotne vanosti! Srea, podnoljivi opstanak, ljutnja i malodunost nisu vrednovani proizvoljno. Njihove vrijednosti izvedene su iz promatranja ponaanja u emocionalnim stanjima. Clear tijekom jednog prosjenog dana obino moe varirati oko tona 4, plus ili minus. On je openito u tonu 4 jer je to jedno od prirodnih stanja onoga tko je Clear. Pogaamo li nasumce, norma sadanjega drutva priblino je oko tona 2,8. U ovom opisnom dvodimenzionalnom grafikonu vitalni podaci nuni za rjeenje problema ivotne dinamike funkcionalno su usklaeni. Vodoravne linije su u geometrijskoj progresiji, poevi s nultom linijom odmah iznad smrti. Postoji deset linija za svaku zonu, a svaka zona obiljeava, kao to smo ve rekli, mentalno ih tjelesno stanje bia. Geometrijska progresija, tako postavljena, ostavlja medu linijama razmake koji se stalno poveavaju. irina razmaka jest potencijal opstajanja u trenutku kada je vrh strelice dinamike opstanka unutar toga razmaka. to je vrh strelice dalje od smrti, osoba ima bolje izglede za opstanak. Geometrijska progresija usmjerena je prema gore, u smjeru beskonanosti, koju, naravno, nije mogue dosegnuti. Organizam opstoji kroz vrijeme, slijeva nadesno. Vremenski govorei, optimum opstanka - besmrtnost - nalazi se na desnoj strani. Potencijal se mjeri iskljuivo okomito. Dinamika opstanka zapravo postoji unutar organizma kao neto naslijeeno od vrste. Organizam je dio vrste, jednako kao to promatra iz vlaka vidi eljeznike pragove kao dio pruge, a on je uvijek u sadanjosti - premda ta analogija moda nije najprikladnija. Organizam posjeduje odbojnu silu prema izvorima boli. Izvor boli je pokretaka sila koliko i trnoviti grm koji moe ozlijediti ruku. Organizam odbija potencijalnu bol koju mu trn moe nanijeti.
8

Istodobno, organizam ima i snagu koja ga privlai izvorima zadovoljstva. Nije rije o tome da zadovoljstvo privlai organizam poput magneta, organizam je taj koji posjeduje privlanu snagu. To je uroeno. Odbijanje izvora boli dodaje se privlaenju izvorima zadovoljstva te zajedno djeluju kao kombinirani potisak u smjeru suprotnom od smrti, odnosno prema besmrtnosti. Potisak suprotno od smrti nije nimalo jai od potiska u smjeru besmrtnosti. Drugim rijeima, u vezi s dinamikom opstanka zadovoljstvo ima jednaku vanost kao i bol. To ne znai da bi radi opstanka trebalo budunost uvijek drati na oku. Razmatranje zadovoljstva, isto uivanje, razmatranje prolih zadovoljstava - sve je to kombinirano u sklad koji automatski funkcionira tako da unutar organizma, na tjelesnom planu, potie rast prema potencijalu opstanka. U tom sluaju, budunost nije nuno aktivni dio takvog mentalnog razmatranja. Ako zadovoljstvo ozljeuje tijelo, u sluaju razvratnoga ponaanja primjerice, uoava se razmjer izmeu tjelesnog uinka (koji je potisnut prema boli) i mentalnog uinka doivljenog zadovoljstva. Iz toga slijedi smanjenje dinamike opstanka. U prosjeku, mogunost buduih povreda zbog toga djela, pridodanih stanju bia za vrijeme razvratnoga ponaanja, takoer potiskuje dinamiku opstanka. Zbog toga tijekom ljudske povijesti raznovrsna razvratna ponaanja i nisu ba bila na dobrome glasu. To je jednadba "nemoralnih zadovoljstava". Svako djelovanje koje je dovelo ili je moglo dovesti do potiskivanja opstanka, a prakticirano je kao zadovoljstvo, u ljudskoj je povijesti prije ili poslije bilo optueno. Nemoralnima su prvobitno proglaavani postupci ili vrste ponaanja koji su potiskivali razinu dinamike opstajanja. Budue nametanje moralne stigme9 moe uvelike ovisiti o predrasudi i aberaciji, a kao posljedica namee se trajno neslaganje o tome stoje moralno, a to nemoralno. Budui da je poneto od onoga to se prakticira kao zadovoljstvo zapravo bol - a zato je to tako uvidjet ete nakon to proitate ovu knjigu, te zbog prije spomenute moralne jednadbe - u bilo kojem aberiranom drutvu zadovoljstvo samo po sebi moe postati
9

akutno: kratkotrajno i estoko. 30

stigma: biljeg srama, mrlja na neijem ugledu. 31

L. RON HUBBARD

OVJEKOV CILJ

ozloglaeno. Odreene vrste razmiljanja, o kojima e poslije biti rijei, ne doputaju da se dobro uoe razlike izmeu jednoga i drugoga. Primjer toga bilo bi poistovjeivanje nepotenog politiara sa svim politiarima. U davno doba Rimljani su se preputali uicima, no neki njihovi uici bili su pomalo "naporni" za druge, primjerice za krane. Kada su krani sruili pogansku 10 dravu, antiki red Rima odigrao je ulogu zloinca. Dakle, to god je bilo rimsko, bilo je razbojniko. To je poprimilo takve nevjerojatne razmjere da je ak rimska ljubav prema kupanju proglaena nemoralnom, pa je Europa gotovo petnaest stoljea bila neoprana. Rim je tako postao sveopi izvor boli, pa je sve rimsko postalo i ostalo zlo jo dugo nakon to je nestalo rimsko poganstvo. Nemoralnost tako promatrana postaje vrlo zamrenom temom. U ovom je sluaju ona bila toliko zamrena da je zadovoljstvo samo po sebi bilo igosano. Kada se pola potencijala opstojanja proglasi nezakonitim, sam opstanak zaista je znatno smanjen. Primijenimo li prikazani grafikon na skalu rase, uoit emo da upola smanjeni potencijal opstanka upuuje na to da toj rasi predstoje grozna dogaanja. ovjek je zapravo ipak samo ovjek, i nema tih zakona, ma koliko bili nametnuti, kojima bi se mogla potpuno izbrisati privlanost zadovoljstva. No, u ovom je sluaju prilino toga bilo uklonjeno i zabranjeno, da bi izazvalo upravo ono to se i dogodilo: mrani srednji vijek i krizu drutva. Drutvo je oivljavalo jedino u razdobljima kao to je renesansa 11 jer se zadovoljstvo tada nije smatralo toliko nezakonitim. Kada rasa ili pojedinac padnu u drugu zonu, kao to je oznaeno na grafikonu, i opi se ton protee od prve pa jedva do tree zone, dolazi do stanja duevne poremeenosti. Duevna poremeenost je iracionalnost. To je takoer stanje u kojemu je izumiranje esto bilo toliko blizu da su rasa ili organizam stvarah svakojaka neobina
pogansko: nekransko; odnosi se na ljude koji su oboavali mnogo bogova, poput Grka i Rimljana. 11 Renesansa: snaan procvat umjetnosti, literature i uenja u Europi u 14., 15. i 16. stoljeu, zasnovan na klasinim (grkim i rimskim) izvorima. Renesansa je poela u Italiji i postupno se proirila u ostale drave; obiljeila je prijelaz iz srednjega vijeka (od god. 500. do 1450.) u suvremeni svijet. 32
10

rjeenja. Daljnjom interpretacijom opisnoga grafikona dolazimo do pojma supresor opstanka. Kao to e se vidjeti, to je potisak prema dolje u smjeru suprotnom od potencijalne besmrtnosti na rasu ili organizam koji su prikazani kao dinamika opstanka. Supresor opstanka je kombinacija razliitih prijetnji opstajanju rase ih organizma. Prijetnje dolaze od drugih vrsta, vremena ih drugih energija. One su takoer ukljuene u borbu opstanka za potencijalnu besmrtnost u obliku svojih vlastitih vrsta ih identiteta. Dakle, u to je ukljuen sukob. SvaM drugi ivotni oblik ih energija moe se na grafikonu prikazati kao dinamika opstanka. Ako bismo na grafikonu prikazali primjerice dinamiku opstanka patke, vidjeli bismo da patka tei visokoj razini opstanka, a ovjek je dio patkina supresora. Ravnotea i priroda stvari ne doputaju postizanje beskonanosti cilja besmrtnosti. U nestalnoj ravnotei i gotovo neogranienoj sloenosti, ivot i energije mijenjaju se poput plime i oseke iz nitavila u oblike, te propadanjem jo jednom u nitavilo (Vede12; takoer i Lukrecije13: 0 prirodi. - LRH). Iz toga se moe izvesti mnogo jednadbi, no to nas trenutno ne zanima. U smislu zona na opisnom je grafikonu od relativne vanosti kolika je veliina snage supresora naspram dinamike opstanka. Dinamika je ureena pojedincima, skupinama i rasama, razvijena da bi tijekom eona pruala otpor supresoru. Glede ovjeka, on sa sobom nosi jo jednu razinu napadakih i obrambenih tehnika - svoje kulture. ovjekova primarna tehnologija opstanka je umna aktivnost koja tjelesnom aktivnou upravlja razumom. No, svaki ivotni oblik ima svoju vlastitu tehnologiju, razvijenu da bi rijeio probleme prehrane, zatite i razmnoavanja. Stupanj funkcionalnosti tehnologije koju svaki ivotni oblik razvija (oklop ih mozak, brzina kretanja ih prilagodba) izravan je pokazatelj potencijala opstanka, relativne besmrtnosti odreenoga ivotnog oblika. U prolosti je bilo velikih
12

Vede: najstarija pisana sveta djela hinduizma. Lukrecije: (98?-55. pr.n.e.) rimski pjesnik, autor nedovrene didaktike (instrukcijske) pjesme u est knjiga "0 prirodi", kojom je poeo uobliavati cjelovitu znanost o svemiru. Svrha toga djela bila je dokazati, istraujui svijet u kojemu ovjek ivi, da sve u prirodi ukljuujui i ovjeka - djeluje u skladu s prirodnim zakonima, te ni na koji nain nije pod utjecajem natprirodnih sila.
13

33

L.RON HUBBARD

OVJEKOV CILJ

prevrata: kada se ovjek razvio u najopasniju ivotinju na svijetu (on moe ubiti, a i ubija ili porobljava bilo koji ivotni oblik, zar ne?), preopteretio je supresor mnogih drugih ivotnih oblika, i oni su se prorijedili ili pak nestali. Velika klimatska promjena, poput one koja je mnoge mamute "upakirala" u sibirski led, moe preopteretiti supresor nekog ivotnog oblika. Ne tako davno, dugotrajna je sua na amerikom jugozapadu izbrisala veinu indijanske civilizacije. Kataklizma poput eksplozije Zemljine jezgre, kada bi to bilo mogue, atomske bombe ili naglog gaenja Sunca, unitila bi ivot na Zemlji. ivotni oblik moe ak i sam preopteretiti svoj supresor. Duiosaur prodire svu svoju hranu i tako unitava sebe. Bacil14 bubonike kuge 15 napada svoje domaine s takvim tekom da nestaje cijela generacija Pasteurelle pestis16. Takvo to nije samoubojstvo s predumiljajem; ivotni oblik naletio je na jednadbu s nepoznanicom. Na alost, nepoznanica je dostatne vanosti da preoptereti supresor. To je jednadba poput: "Nisam znao daje pitolj bio napunjen" Preopterete li bacili bubonike kuge svoj vlastiti supresor u nekoj okolini i tako prestanu stvarati probleme svojoj hrani i stanitu ivotinjama - od toga ivotinje imaju koristi. Bezobziran, pametan i gotovo neunitiv, ovjek je u svim podrujima iao putem koji je daleko od "borbe za goli ivot". Slino kao sekvoja i morski pas. ovjek je poput svakog ivotnog oblika "simbiozan"17. ivot je napor skupine. Iiajevi, planktoni i alge mogu i samostalno vrlo dobro uspijevati na suncu i mineralima, no oni su ipak osnovne graevne jedinke. Iznad takvog postojanja, kako oblici postaju sloeniji, postoji i vea meuzavisnost organizama. Sasvim je u redu to umar vjeruje kako neke vrste drvea namjerno ubijaju sve druge vrste drvea u svojoj okolini, te sukladno
bacil: bakterija tapiastog oblika, uzronik nekih bolesti. ' bubonika kuga: vrlo opasna zarazna bolest popraena visokom temperaturom, groznicom i oticanjem limfnih lijezda. Na ljude je prenose buhe sa takora ili vjeverica. 1G Pasteurella pestis: bakterija koja uzrokuje buboniku kugu. 17 simbiozan: koji sudjeluje u suivotu slinih ili razliitih organizama radi obostrane koristi.
Ir 14

tome zakljuuje o lanoj "prirodi" drvea. Ali, neka jo jednom pogleda. Sto je stvorilo tlo? Sto odrava ravnoteu kisika? Sto omoguuje kii da pada u drugim podrujima? Upravo to zlonamjerno i ubojito drvee. Vjeverice sade drvee, ovjek sadi drvee. Drvee titi drvee drugih vrsta. ivotinje pomau u razmnoavanju drvea. Drvee titi ivotinje. Ono dri tlo na jednome mjestu da bi slabije uvrene biljke mogle rasti. Pogledajte oko sebe i vidjet ete kako ivot podrava ivot. Mnotvo ivotnih sloenosti u smislu afiniteta18 prema ivotu nije dramatino. No, te su sloenosti vrst, praktian, vaan razlog koji omoguuje da ivot uope nastavi postojati. Sekvoja se moe brinuti ponajprije samo o svojoj vrsti, no, premda se ini da sama za sebe izvrsno opstaje, pomnim promatranjem otkrit emo da je ona ovisna o drugima i da drugi ovise o njoj. Dakle, vidljivo je da je dinamika svakog ivotnoga oblika potpomognuta mnogim drugim dinamikama i da se s njima udruuje protiv supresivnih imbenika. Nitko ne opstaje sam. Potreba je proglaavana vrlo poeljnom, no, kao injenicu prihvaalo je se prilino povrno. ini se da je oportunizam19 uvelike bio objanjavan kao potreba. to je to potreba? Osim to je "majka inventivnosti", je li ona dramatina, nagla pojava koja opravdava ratove i umorstva, koja se dogaa ovjeku samo onda kad je blizu skapavanja od gladi? Ili je potreba mnogo blaa i manje dramatina 20 veliina? Prema Leukipu , "sve je voeno potrebom". To je kljuna tema o kojoj se stoljeima teoretiziralo. Vodeno - u tome lei pogreka. Voeno, stvari su voene. Potreba vodi. Bol vodi. Potreba i bol, bol i potreba. Prisjeajui se dramatinog i previajui vano, ovjek se s vremena na vrijeme uvjeravao da je on sam objekt hajke koju vode potreba i bol. To su bile dvije antropomorfhe (ovjeku sline) stvari koje su, u punoj opremi, u njega zabadale koplja. Moe se rei da je to pogrean
18

afinitet: privlanost izmeu dvaju ljudskih bia, ili izmeu ljudskih bia i drugih ivih organizama. 19 oportunizam: pravilo ili praksa, posebno u politici, poslu i osobnom ivotu, prilagoavanja, odluka itd... tako da budu prikladne ili uinkovite bez obzira na krenje etikih naela. 20 Leukip: grki filozof iz 5..st. pr.n.e. 35

34

L. RON HUBBARD

OVJEKOV CILJ

koncept, jednostavno zato jer ne djeluje tako da daje vie odgovora. Kakva god potreba postojala, ona je unutar ovjeka. ovjeka ne vodi nita drugo do iskonske potrebe za opstankom. On to nosi u sebi ili u svojoj skupini. U njemu je snaga kojom odbija bol i privlai zadovoljstvo. Znanstvena je injenica da je ovjek samoodreen organizam do krajnje granice do koje bilo koji ivotni oblik to moe biti, a i dalje je ovisan o drugim ivotnim oblicima i o svojoj ukupnoj okolini. No, on je samoodreen. Ta e tema biti poslije obraena. Ali, upravo je ovdje potrebno upozoriti na to kako mu to nije uroena osobina u smislu da ga taj divni mehanizam vodi na temelju podraaja i odgovora, mehanizam koji se u nekim kolskim knjigama doima tako skladnim, ali je na ljude potpuno neprimjenjiv. Male, aljive ilustracije o takorima beskorisne su kada govorimo o ovjeku. to je organizam sloeniji, to je funkcionalnost jednadbe podraaja i odgovora nepouzdanija. A, kada je rije o najsloenijem organizmu - ovjeku stupanj promjenjivosti, u smislu mehanizma podraaja i odgovora, upravo je nevjerojatan. to je organizam svjesniji i razboritiji, to je samoodredeniji. Samoodreenje je relativno, upravo kao i sve drugo. Pa ipak, uporedimo li ga sa takorom, ovjek je uistinu samoodreen. To je znanstvena injenica samo zato jer se moe jednostavno dokazati. Sto je ovjek svjesniji, to je manje "push buttorf'21 ureaj . Aberiranog i ogranienog ovjeka moe se, naravno, do odreene mjere, natjerati da se ponaa poput marionete. Pritom se podrazumijeva da to je ovjek aberiraniji, to se vie primie kvocijentu inteligencije ivotinje. Budui da mu je dano samoodreenje, zanimljivo je promatrati kako se njime koristi. Mada nikada ne moe izbjei jednadbu tipa "nisam znao da je pitolj bio napunjen", u odnosu na kataklizmu ili neoekivani napredak nekog drugog ivotnog oblika, ovjek djeluje na visokoj razini zone potencijala opstanka. Ali, evo ga ovdje, samoodreenog i razboritog, njegovo najjae oruje njegov um - u izvrsnom je funkcionalnom stanju. Koji su njegovi najnuniji instinkti?
21

Sudei po rjeniku, tom razumnom izvoru podataka - i a k podlonom brzim promjenama sadraja - potreba je "stanje u kojemi je neto potrebno; ono to je neizbjeno; prisila". Takoer se dodaje di je potreba "krajnje siromatvo". Ali, mi ovdje ne govorimo o tome govorimo o opstanku. Spomenuta prisila moe se iznova prosuditi u smislu dinamike opstanka. To je unutar organizma i rase. A to je "potrebno" z opstanak? Vidjeli smo i moemo potpuno znanstveno dokazati da su na djeh dva imbenika. Prvi je potreba za izbjegavanjem boli, jer i iz onoga tx se doima neznatnim i nevanim mogu, malo po malo, proistei velik boli koje, sloene u brzoj geometrijskoj progresiji, mogu dovesti d( smrti. Bol je alost zato to su vas izgrdili zbog loeg posla, jer to mo< dovesti do otkaza, otkaz, pak, do gladovanja, a sve to moe dovesti d( smrti. Uvrstite bol u ma koju jednadbu i vidjet ete da se rezultat U jednadbe smanjuje sve do mogueg izumiranja. Kada bi to bilo svi 22 to je povezano s opstankom i da je potreba zli mali gnom s vilama najvjerojatnije ne bi bilo dovoljno razloga za nastavak ivota. Ne postoji i drugi dio jednadbe: zadovoljstvo. Taj je dio, nasupro miljenju stoika 23 , stabilniji od boli, kako pokazuju znanstveni testov u dijanetici. Postoji, dakle, potreba za zadovoljstvom, za radom, jer srea si moe definirati prema znanim ciljevima, uprkos znanim preprekama Potreba za zadovoljstvom je tolika da zbog nje moemo pretrpjet velike boli. Zadovoljstvo je pozitivna stvar. To je uivanje u radu razmiljanje o djelima koja smo dobro napravili, dobra knjiga ili doba prijatelj, oguljena koa na koljenu od penjanja na Matterhorn 24 djetetovo prvo "tata", tunjava u ulici Bund 25 u Shanghaiju ili ljubavn zviduk s kunoga praga, pustolovina, nada, ushienje i "jednoga dan
22

"push button": engl. oznaava gumb za pritiskanje, tipku. 36

gnom: folklor, bilo koji iz vrste malih, nakaznih patuljastih bia za koja se pretpostavlja] da borave pod zemljom i uvaju njezina blaga. 23 stoik: pripadnik ili istomiljenik grke filozofske kole koju je utemeljio Zenon oko 30! godine pr.n.e., drei se ideje da bi ljudska bia trebala biti slobodna od strasti i mirn prihvaati sve dogaaje kao neizbjean rezultat boanske volje. 24 Matterhorn: planina na granici vicarske i Italije. 25 Bund: ulica koja se protee obalom angaja (luke u istonoj Kini). 37

L. RON HUBBARD

ETVRTO POGLAVLJE

nauit u slikati", uivanje u dobru jelu ili ljubljenje zgodne djevojke, odluno blefiranje na tritu kapitala. To je ono to ovjek voli raditi, o emu voli razmiljati, ono ega se voli prisjeati, a to moe biti i samo razgovor o neemu za to zna da nikada nee uiniti. Za malo zadovoljstva ovjek je kadar pretrpjeti mnogo boli. Potrebno je uistinu malo vremena da bi se ta tvrdnja dokazala vani, u laboratoriju svijeta. Kako se potreba uklapa u tu sliku? Postoji potreba za zadovoljstvom, potreba toliko iva i nemirna kao to je i samo ljudsko srce. Onaj tko je rekao da bi ovjek koji ima dva hljeba kruha trebao prodati jedan da bi kupio bijeli zumbul, govorio je istinu. Kreacija, stvaralatvo, ljepota, sklad, pustolovina, da, ak i bijeg od ponora zaborava - sve je to zadovoljstvo i sve je to potreba. Bio jednom neki ovjek koji je pjeaio dvije tisue kilometara samo da bi vidio drvo narane, a drugi, pak, pun oiljaka i rasklimanih kostiju, samo je udio za prilikom da "uzjae i potjera jo jednog divljeg konja". 26 Lijepo je obitavati u olimpskim visinama piui knjigu kazni, kao to je lijepo itajui otkrivati to jedni pisci kau o onome to su rekli drugi pisci, no to ba i nije praktino. Teorija o boli kao pokretau 27 ne funkcionira. Ako bi neke od navedenih dijanetikih osnova bile samo poezija o idilinom stanju ovjeka, moglo bi ih se opravdati kao takve, meutim vani, u laboratoriju svijeta te osnove funkcioniraju. ovjek s afinitetom prema drugima opstaje. I taj je opstanak zadovoljstvo.
olimpskim: nalik na, koji ima svojstva ili je primjeren bogovima Olimpa (planine u sjeveroistonoj Grkoj); velianstven, dalek. Teorija o boli kao pokretau: teorija prema kojoj se, kad organizam nepravilno reagira pod odreenim okolnostima, primjenom boli, uskraivanja ili nekog drugog neprijatnog djelovanja moe putem izbjegavanja postii eljena naobrazba ili ponaanje.

ETIRI DINAMIKE
\*J izvornim dijanetikim jednadbama, kada je istraivanje bili zaetku, vjerovalo se da je opstanak mogao biti zamiljen samt osobnom smislu, a da ipak odgovara svim okolnostima. Teorija dobra onoliko koliko je djelotvorna. A djelotvorna je onoliko kol objanjava utvrene podatke i predvia novi materijal za koji e poslije otkriti da postoji. 0 opstanku s obzirom na pojedinca razmiljalo se sve dok se i ovjekove aktivnosti nisu teoretski mogle objasniti s obzirom na osi same. Logika se doimala prilino valjanom. Ali, onda se primijenila svijet. Neto je bilo pogreno, nije rijeila probleme. Zapravo, teoi opstanka samo s obzirom na pojedinca bila je toliko nedjelotvorna d veinu sluajeva neobinog ponaanja ostavila neobjanjenima. i tako se moglo prosuivatiti i jo uvijek se inilo ispravnim Tada se pojavila gotovo intuitivna ideja. ovjekovo razumijeva razvilo se u omjeru u kojemu je on prepoznavao svoje bratstvo svemirom. Bilo je to prilino zanesenjaki, ali je urodilo plodom Je li pojedinac bio u bratstvu s ljudima? On se razvio i postao sna kao bie koje je ivjelo u hordama ili skupinama, kao ivotinja koje lovila u oporima. inilo se moguim o svim njegovim aktivnosti; razmiljati s obzirom na opstanak skupine. Takav je zaklju donesen i inio se ispravnim. Bilo je postulirano da je ovjek opsto samo pod uvjetom opstanka njegove skupine. Izgledalo je dobro, ali veina promatranih pojava ostala neobjanjena. Nakon toga, ovjekovo se ponaanje pokualo objasniti same obzirom na ovjeanstvo. Drugim rijeima, pretpostavilo se da 1 ovjeanstvo opstojalo za ovjeanstvo na visoko altruistian nain.

altruizam: nesebina briga za dobrobit drugih. 39

38

L. RON HUBBARD

ETIRI DINAMIKE

je vodilo ravno niz umsku 2 stazu Jean Jacquesa Rousseaua3. Moglo se zakljuiti da je ovjek ivio samo za opstanak cijeloga ovjeanstva. No, kada se to primijenilo u laboratoriju svijetu - nije funkcioniralo. Na posljetku, netko se prisjetio nekih uenja prema kojima se cjelokupna ovjekova aktivnost i ponaanje mogu objasniti pomou pretpostavke da on ivi samo za seks. Ta pretpostavka nije bila nova. Ali, na temelju toga doneseni su neki novi zakljuci koji pokazuju da se s nekoliko brzih okreta jednadbe njegova aktivnost opstanka uistinu moe protumaiti samo na osnovi seksa. Meutim, kada je to primijenjeno na podatke dobivene promatranjem, opet nije uspjelo objasniti svaku pojavu. Ispitani su dotadanji pokuaji. Pretpostavljalo se da je ovjek opstojao samo za sebe kao pojedinac; bilo je zakljueno da je ivio samo za skupinu, za mnotvo ili za drutvo; bilo je postulirano daje opstojao samo za ovjeanstvo; i napokon, da je ivio samo za seks. Nita od toga nije funkcioniralo samo za sebe. Donesen je novi zakljuak o dinamici opstanka. Zbog ega je, zapravo, ovjek opstojao? Sva etiri od tih imbenika -ja, seks, skupina i ovjeanstvo - ukljueni su u novu jednadbu. Tada se ispostavilo da je teorija koja je funkcionirala bila na dohvatu ruke. Objanjavala je sve promotrene fenomene i predviala nove pojave za koje se otkrilo da postoje. Dakle, bila je to znanstvena jednadba! Od dinamike opstanka na taj su nain razvijene etiri dinamike. Pod dinamikom opstanka mislilo se na osnovnu zapovijed: Opstani! Ta zapovijed u osnovi je svih aktivnosti. Pod dinamikom se mislilo na jedan od etiri svrhovita dijela cijelog dinamikog naela. etiri dinamike nisu nove sile, one su dijelovi osnovne sile. Prva dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstanku samog pojedinca, te onog to je s njim u vezi. Ona ukljuuje njezine

neposredne simbionte*, proirenje kulture za osobnu korist besmrtnost njezina imena. Druga dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstanku krt seksualni in, stvaranje i podizanje djece. Ukljuuje njihove simbiont proirenje kulture za njih i njihove budue potrebe. Trea dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstank skupine. Ona ukljuuje simbionte skupine i proirenje njezine kulturi etvrta dinamika ukljuuje poticaj osobe prema krajnje opstanku cijelog ovjeanstva. Ona ukljuuje simbionte ovjeanstva proirenje njegove kulture. ivot, atom, svemir i sama energija ukljueni su u simbiotsl podjelu. Odmah e se vidjeti da su te etiri dinamike zapravo spektar bi otrih razgranienja. Moe se uoiti da se dinamika opstanka iri c pojedinca da bi obuhvatila cijelu vrstu i simbionte te vrste. Niti jedna od tih dinamika nije nuno jaa od druge. Svaka snana. To su etiri puta koja ovjek slijedi da bi preivio. A oni s zapravo, jedan put, odnosno spektar tisue putova obuhvaenih unut: ta etiri. Svi su oni u obliku prolosti, sadanjosti i budunosti tako t sadanjost moe biti zbroj prolosti, a budunost rezultat prolosti sadanjosti. Moe se smatrati da sve ovjekove svrhe lee unutar toga spektre da svako ponaanje postaje objanjivo. Izjava da je ovjek sebian opravdana je ako time misimo i aberiranog ovjeka. Jednako vrijedi za izjavu da je ovjek nedrutve pridoda li se aberacija kao inilac promjene. To vrijedi i za ostale slii izjave. Dogaa se da se te etiri dinamike meusobno natjeu u svo djelovanju unutar pojedinca ili drutva. Za to postoji razuman razlo Fraza "drutveno suparnitvo" podrazumijeva aberirano ponaanje osjeajne tekoe. Svaki ovjek, svaka skupina ih rasa moe se na posve razumn
' Dijaneliiho znaenje simbionata proireno je izvan definicije u rjeniku da bi znailo "bi koji ili svi ivotni ili energetski oblici koji su meuovisni u opstanku". Atom ovisi o svemir svemir ovisi o atomu. - LRH, 41

2 umska staza: upotrijebljeno figurativno u smislu Rousseauove filozofije o "prirodnom ovjeku". :! Jean Jacques Rousseau (1712. 1778.), roenjem vicarac, francuski filozof, autor, politiki teoretiar i skladatelj koji je dokazivao da je priroda dobra, a civilizacija loa.

40

L. RON HUBBARD

ETIRI DINAMIKE

osnovi nadmetati sa svakom rasom, skupinom ili sa svakim ovjekom, ak i u borbi spolova. Jednadba optimalnoga rjeenja bila bi: dobro rijeen problem znai maksimalno dobro za maksimalan broj dinamika. Drugim rijeima, svako rjeenje, uzimajui u obzir raspoloivo vrijeme da se ono provede u djelo, trebalo bi biti kreativno ili konstruktivno za najvei mogui broj dinamika. Optimalno rjeenje za svaki problem bilo bi ono koje je postiglo maksimalno dobro u svim dinamikama. To znai da bi ovjek, odluujui se za neki projekt, proao najbolje ako bi etiri dinamike potpomogao onoliko koliko ih projekt dotie. Da bi rjeenje bilo optimalno i on sam bi od toga morao imati koristi. Drugim rijeima, poboljanje dinamika skupine i ovjeanstva, uz koenje i osobne i dinamike seksa, bilo bi daleko od najboljega rjeenja. Obrazac ponaanja koji podupire opstanak temelji se na jednadbi optimalnoga rjeenja. To je osnovna jednadba svakog razboritog ponaanja i jednadba na kojoj funkcionira Clear. Ta jednadba uroena je ovjeku. Drugi rijeima, najbolje rjeenje svakog problema zapravo je ono koje e donijeti najvee dobro najveem broju bia, ukljuujui pojedinca samog, potomstvo, obiteljske prijatelje, politike i rasne skupine i, ire gledano, cijelo ovjeanstvo. Najvee dobro moe takoer zahtijevati malo destruktivnosti, no rjeenje se pogorava razmjerno upotrijebljenoj destruktivnosti. Samortvovanje i sebinost jednako umanjuju jednadbu optimalne akcije i jednako ih se sumnjiilo, kao to ih je trebalo sumnjiiti. Ovdje je u cijelosti rije o jednome - funkcionira lito? ak i u sluaju kad nema aberacija postoje situacije kada neka od tih dinamika mora biti izbaena iz zakljuivanja o nekoj aktivnosti. Uistinu, malo je problema toliko intenzivnih da bi pri njihovu rjeavanju trebalo razmatrati sve dinamike. Ali, kada problem dosegne takav intenzitet, a vrijeme nije presudan imbenik, mogu nastati ozbiljne pogreke ako se neka od dinamika ispusti iz razmatranih okolnosti. U sluaju Napoleonova "spaavanja Francuske" na raun ostatka Europe, jednadba optimalnoga rjeenja bila je toliko zanemarena da su sva revolucionarna postignua Francuza bila izgubljena. U sluaju
42

Cezarova4 "spaavanja Rima" jednadba je bila rijeena toliko loe je Rim propao. Ali, postoje posebni sluajevi kada jednadba optimalnoga rjeei postaje toliko vezana uz vrijeme da se odreene dinamike mori zanemariti kako bi se omoguio uspjeh drugim dinamikama. Prim mornara koji rtvuje vlastiti ivot da bi spasio brod odgovara dinan skupine. Takva je akcija valjano rjeenje problema. Ali, ona povrje optimalno rjeenje jer ne odgovara prvoj dinamici: pojedincu. Moe se navesti mnogo raznovrsnih primjera gdje neka od dinami mora zbog potrebe dobiti prioritet, na posve razumskoj osnovi. Na aberiranoj osnovi, jednadba je jo valjana, ah je zamrse iracionalnostima koje nemaju veze s okolnostima. Mnoga rjeenja 1< su samo zbog pogrenih podataka dobivenih tijekom obrazovanja zbog potpunog izostanka podataka. Ah, to su i dalje rjeenja. U slu; aberiranih rjeenja, dinamike su stvarno i aktivno sprijeene, kao emo poslije podrobno prikazati.

Cezar: Julije Cezar (oko 100 - 44. g.pr.n.e.), rimski vojskovoa i dravnik. U sklopu svi vojnih osvajanja, 55. i 54. godine pr.n.e., napao je Veliku Britaniju, a 49. g.pr.n.e. postai rimski diktator.

43

PETO POCLAVLJE

SAETAK

SAETAK

A-J inamiko naelo postojanja je opstanak Opstanak se moe stupnjevati u etiri zone, od kojih svaka progresivno znai bolju mogunost postizanja potencijalne besmrtnosti. Zona 0 poinje od smrti i ukljuuje apatiju; zona 1 poinje od apatije i ukljuuje nasilje; zona 2^x)inje s nasiljem i dolazi do osrednjeg, no ne potpuno zadovoljavajueg uspjeha; zona 3 poinje s osrednjou i dosee do izvrsnih mogunosti. Svaka od tih zona uzrokovana je omjerom supresora i dinamike opstanka. U apatiji (zona 0) supresor je prejak da bi ga se nadjaalo. U podruju nasilja (zona 1) supresor je u manjoj ili veoj mjeri jai od dinamike opstanka i iziskuje golem napor koji, kada se bezuspjeno iscrpi, baca organizam u nultu zonu. U podruju osrednjosti (zona 2) supresor i dinamika opstanka manje su ili vie uravnoteeni. U zoni 3 dinamika opstanka nadjaala je supresora i, s obzirom na sjajne mogunosti za opstajanje, to je podruje u kojemu se problemi izvrsno prihvaaju. Te etiri zone mogu se klasificirati kao: zona bez nade, zona nasilja, podruje ravnotee i podruje velike nade. Osnova tih zona je znanstveno ispitivanje jer one prate napredak mentalnog ili tjelesnog bia u njegovu rastu, od podruja smrti do viih razina postojanja. etiri dinamike podvrste su dinamike opstanka i potisak u smjeru potencijalnog opstanka svakog ovjeka. Obuhvaaju sve ciljeve, aktivnosti i ponaanja ovjeanstva. Moe se rei da su one obrazac ponaanja koji podupire opstanak. Prva od njih, no ne nuno i najvanija, a niti ona koja e dobiti prioritet u razliitim pothvatima, jest individualna dinamika, prva dinamika, koja ukljuuje opstajanje pojedinca kao osobe i opstanak njegovih osobnih simbionata. Druga dinamika je potisak u smjeru potencijalne besmrtnosti preko djece i ukljuuje sve seksualne aktivnosti kao i
44

simbionte djece. Trea dinamika je opstanak u smislu skupine, to moe ukljuivati, primjerice, klub, vojniku etu, grad, dravu, naciju; obuhvaa i simbionte skupine. etvrta dinamika je potisak u smjeru potencijalne besmrtnosti ljudskoga roda kao vrste i simbionata ovjeanstva. Tim klasifikacijama obuhvaen je bilo koji dio postojanja, bilo koji oblik materije i, naravno, svemir. Te dinamike ukljuuju sve probleme ili okolnosti na koje ovjeanstvo moe naii u svojim aktivnostima ih ciljevima. Jednadba optimalnoga rjeenja organizmu je uroena, mijenja se naobrazbom, tokom gledita i vremenom. Ona je metoda po kojoj funkcioniraju neaberirane osobe, skupina ih ovjeanstvo. Prisutna je uvijek ak i u vrlo aberiranih osoba, i upotrebljava se onako kako se mijenja njihovom naobrazbom, tokom gledita i dostupnim vremenom. Aberacija ne uklanja aktivnost iz dinamika opstanka. Aberirano ponaanje je iracionalan oblik ponaanja koji podupire opstanak, ija je namjera u potpunosti usmjerena prema opstanku. injenica da namjera nije djelo ne negira samu namjeru. Osnovni aksiomi dijanetike su: Dinamiko naelo postojanja - Opstani! Opstanak, smatran jedinom i iskljuivom svrhom, dijeli se na etiri dinamike. Prva dinamika je poticaj osobe prema vlastitom opstanku i opstanku svojih simbionata. (Pod simbiontima razumijevamo sve entitete i energije koje pomau opstanak.) Druga dinamika je poticaj osobe prema opstanku raanjem djece; ona ukljuuje i seksualni in i podizanje potomstva, brigu o djeci i njihovim simbiontima. Trea dinamika je poticaj osobe ili skupine prema opstanku skupine i ukljuuje njezine simbionte. etvrta dinamika je poticaj osobe, skupine, ljudskoga roda itd. prema opstanku ovjeanstva, a ukljuuje i simbionte ovjeanstva. Apsolutni cilj opstanka je besmrtnost ih beskonani opstanak Osoba ga trai u obliku sebe kao organizma, duhovnoga bia, pomou imena ih svoje djece, skupine iji je pripadnik ih ovjeanstva i
45

L. RON HUBBARD

SAETAK

potomstva, te svojih i tuih simbionata. Nagrada za aktivnost opstanka je zadovoljstvo. Krajnja kazna za destruktivnu aktivnost je smrt ili potpuno izumiranje, to je bol. Uspjesi uzdiu potencijal opstanka prema beskonanom opstanku. Neuspjesi smanjuju potencijal opstanka prema smrti. Ljudski um bavi se uoavanjem i pohranjivanjem podataka, sastavljanjem ili donoenjem zakljuaka, postavljanjem i rjeavanjem problema vezanih uz organizme du sve etiri dinamike; svrha uoavanja, pohranjivanja, zakljuivanja i rjeavanja problema jest usmjeravanje pripadnog organizma i simbionata, te drugih organizama i simbionata, du etiri dinamike prema opstanku Inteligencija je sposobnost opaanja, postavljanja i rjeavanja problema. Dinamika je prijanjanje uz ivot, vitalnost i upornost u preivljavanju. / dinamika i inteligencija nune su za ustrajnost i ispunjenje i niti jedna od njih nije konstantna veliina, usporeujui pojedinca i pojedinca, ili skupinu i skupinu. Dinamike su isprepletene engramima koji ih koe i raspisuju njihovu ivotnu snagu. Inteligenciju koe engrami koji "hrane" analizator 1 lanim ili nepravilno razvrstanim podacima. Srea je svladavanje znanih prepreka prema znanom cilju i, u prolaznome smislu, kontemplacija ili preputanje zadovoljstvu. Analitiki um je dio uma koji opaa i uva podatke dobivene iskustvom da bi sastavljao i rjeavao probleme i usmjeravao organizam du etiri dinamike. On razmilja u razlikama i slinostima. Reaktivni um je dio uma koji sprema i uva tjelesnu bol i bolnu emociju, te nastoji usmjeravati organizam iskljuivo na osnovi mehanizma podraaja i odgovora. On razmilja jedino u istovjetnostima.

Somatski um je onaj koji upravljan analitikim ili reaktivnim umom i ostvaruje rjeenja na tjelesnoj razini. Uvjebani obrazac je mehanizam podraaja i odgovora koji je stvorio analitiki um da bi brinuo o rutinskoj aktivnosti ili aktivnosti u sluaju nude. Pohranjen je u somatskom umu i analitiki ga um po volji moe mijenjati. Navika je odgovor tipa podraaja i odgovora, a njome upravlja reaktivni um iz sadraja engrama. U djelo je provodi somatski um. Moe se mijenjati jedino onim to mijenja engrame. Aberacije ukljuuju sva poremeena ili iracionalna ponaanja; uzrokuju ih engrami. One djeluju po naelu podraaj-odgovor, one su za i protiv opstanka. Psihosomatske bolesti uzrokuju engrami. Engram je jedini uzrok aberacija i psihosomatskih bolesti. Trenuci "nesvjesnosti", kada je analitiki um manje ih vie oslabljen, jedini su trenuci u kojima engrami mogu biti primljeni. Engram je trenutak "nesvjesnosti" koji sadri tjelesnu bol ih bolnu emociju i sve osjete; analitikom je umu nedostupan kao iskustvo. Emociju sainjavaju: engramski odgovor na okolnosti, endokrino mjerenje tijela da bi se okolnosti upoznale na analitikoj razini, te koenje ili potpomaganje ivotne sile. Potencijalna vrijednost (PV) osobe ili skupine moe se izraziti jednadbom: PV=ID* gdje je I - inteligencija, a D - dinamika. Vrijednost pojedinca proraunava se s obzirom na usklaenost njegove potencijalne vrijednosti, na bilo kojoj dinamici, s optimalnim opstankom du te dinamike. "Visoka PV moe po suprotnom vektoru2 rezultirati negativnom vrijednou, kao u nekih vrlo aberiranih osoba. Visoka PV na bilo kojoj dinamici osigurava visoku vrijednost samo u neaberiranih osoba.
1 vektor: usmjerena veliina za iju je karakteristiku, osim brojanog znaenja, potrebno navesti i njezin pravac (npr. sila, brzina).

'analizator: vidi analitiki u m u tumau pojmova. 46 47

KNJIGA DRUGA

JEDINI UZROK SVIH ANORGANSKIH MENTALNIH I ORGANSKIH PSIHOSOMATSKIH BOLESTI

PRVO POGLAVLJE

ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE

o vo poglavlje poinje potragu za pogrekom u ovjeku i pokazuje gdje ona nije. Moe se smatrati da je ljudski um sastavljen od tri glavna dijela. Prvi je analitiki um, drugi reaktivni i trei je somatski um, Smatrajte da je analitiki um kao raunalo. Ta je analogija uzeta zbog injenice da je analitiki um, kad se ponaa kao raunalo, neobino sposobniji i beskonano savreniji od bilo kojeg ikada izumljenog raunala. Mogli bismo ga zvati "raunski um" ili "egsushevftef. No, za nae svrhe, analitiki e um posluiti kao opisno ime. Postoje neke naznake o tome da taj um prebiva u prefrontalnim renjevima1, no to je problem strukture koju zapravo nitko ne poznaje. Dakle, taj raunski dio nazvat emo "analitiki um" jer analizira podatke. Moemo smatrati da je promatra dio analitikog uma Promatraem moemo nazvati centar svjesnosti osobe. Openito govorei, on jest osoba. Tisuama ga se godina priblino opisivalo razliitim imenima od kojih se svako svodilo na "ja". Promatra upravlja analitikim umom. On njime upravlja jer mu je to uroeno, a ne jer mu je tako reeno. To nije demon koji ivi u glavi ih ovjeuljak koji vokalizira misli osobe. On je "ja". Bez obzira na to koliko aberacija osoba moe imati, "ja" je uvijek "ja". Bez obzira gdje osoba bila na putu do Cleara, "ja" je jo uvijek "ja". Kod aberirane osobe "ja" tu i tamo moe biti potisnuto, no uvijek je prisutno.
prefrontalni reanj: dio mozga odmah iza ela. 51

L. RON HlIBBARD

ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE

Analitiki um pokazuje razliite dokaze da je organ. No, kako danas o strukturi znamo tako malo, potpuno znanje o analitikom umu stei emo nakon to saznamo njegove aktivnosti. A to smo prvi put precizno saznali u dijanetici. Zna se i moe se s lakoom dokazati da se analitiki um, bio on jedan ili nekoliko tjelesnih organa, ponaa kao to bismo oekivali od bilo kojeg dobrog raunala. Sto biste eljeli u raunalu? Djelatnost analitikog uma analizatora - sve je to bi bilo tko mogao oekivati od najboljeg dostupnog raunala. Analitiki um moe i radi sve majstorije kao i raunalo. I povrh toga, on upravlja izgradnjom raunala. On je potpuno u pravu, kao i bilo koje raunalo ikada konstruirano. Analitiki um nije samo dobro raunalo, on je savreno raunalo. On nikada ne grijei. Ni na koji nain ne moe pogrijeiti sve dok je ljudsko bie razumski neoteeno (ako dio njegove mentalne opreme nije uklonjen). Analitiki um ne moe pogrijeiti i u to je toliko siguran da sve rjeava na toj osnovi. Ako osoba kae "ja ne mogu zbrajati", time misli da nikada nije uila zbrajanje ili da u vezi s tim ima neku aberaciju. To ne znai da s analitikim umom neto nije u redu. Dok je cijelo bie u aberiranom stanju itekako sposobno uiniti pogreku, analitiki um ipak nije. Jer, raunalo je upravo onoliko dobro koliko su dobri podaci na temelju kojih djeluje. Aberacija tada dolazi od prirode podataka ponuenih analitikome umu kao problem koji treba obraditi. Analitiki um ima svoje standardne memorijske banke. Gdje su one tono strukturalno smjetene, u ovom nam trenutku opet nije vano. 2 Da bi funkcionirao, analitiki um mora imati utiske (podaci), memoriju (podaci) i zamiljanje (podaci). Postoji i druga banka za pohranu podataka, drugi dio ljudskoga uma. Taj dio sadri aberacije i tu su izvori nerazumnosti. Njih emo podrobnije objasniti poslije, no ne bi ih se smjelo brkati s analitikim umom ili standardnim memorijskim bankama. Bilo da su podaci iz standardnih memorijskih banaka procijenjeni
2

pravilno ili ne, svi su tamo. Razna osjetila primaju informaciju koja se izravno sprema u standardne memorijske banke. Ona ne prolazi najprije kroz analizator, ve se sprema u standardne banke i tek tada je dostupna analizatoru. Postoji nekoliko standardnih banaka koje se same mogu umnoiti tako da ih ima vie od svake vrste. ini se da je priroda u tome velikoduna. Za svaki osjet postoji banka ili skupina banaka. One su ureene po principu polica s podacima spremljenim u sustavu s unakrsnim indeksiranjem, principu zbog kojega bi i obavjetajac3 pozelenio od zavisti. Svaki pojedini osjet sprema se kao koncept. Primjerice, pogled na automobil u pokretu sprema se u vizualnu banku u boji i pokretu, te u vremenu u kojemu je vien. To je unakrsno indeksirano s okolinom u kojoj je to opaeno, sa svim podacima o automobilima, mislima o automobilima i tako dalje, i tako dalje, te s dodatnim spremanjem zakljuaka (tijeka misli) iz tog trenutka i tijekova misli iz prolosti sa svim pripadajuim zakljucima. Zvuk automobila spremljen je na slian nain - od uiju izravno u audio-banku, te kao i prije viekratno unakrsno indeksiran. Drugi su osjeti tog trenutka takoer spremljeni u svoje vlastite banke. Mogue je da se svi podaci spremaju u jednu banku. Tako bi bilo jednostavnije. No, to nije pitanje strukture, nego mentalne izvedbe. Netko e vjerojatno otkriti i to kako su podaci spremljeni. Zasad, funkcija spremanja je sve to nas zanima. Svaki osjet - vid, zvuk, miris, osjeaj, okus, organska senzacija, bol, ritam, kinestezija (teina i gibanje miia) i emocija - u cijelosti je pravilno i uredno spremljen u standardne banke. Nije vano koliko aberacija tjelesno neoteena osoba ima ih misli da ih moe ili ne moe imati ili sjetiti ih se, kartoteka je tu i potpuna je. Ta kartoteka poinje u veoma ranom razdoblju, o kojemu emo poslije vie govoriti. Od tada, osim u trenucima "nesvjesnosti"*, funkcionira neprekidno cijeloga ivota, bez obzira na to spava li osoba ili ne. Kapacitet joj je oito beskonaan.
3

utisci: prepoznatljivi osjeaji ili impresije koje um prima putem osjetila.

obavjetajac: vojni asnik odgovoran za sakupljanje i obradu podataka o neprijateljskim snagama, vremenu i terenu. Nesvjesnost u ovom djelu znai manje ili vee smanjenje svjesnosti kod "Ja" - slabljenje radne snage analitikog uma, - LRH 53

52

L. RON HUBBARD

ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE

Brojnost tih koncepata (koncept znai "ono to je sauvano nakon to se neto osjetilo"), prenerazdla bi raunalo astronoma. Obilje pohranjenih sjeanja otkriveno je i prouavano u nebrojeno sluajeva, a ta se sjeanja odreenim procesima mogu ispitati kod bilo koga.. Glede same akcije opaanja, sve je u toj banci ispravno. U organima za opaanje mogu postojati organske pogreke, kao to su sljepoa ih gluhoa (kada su tjelesne, a ne aberacijske), koje u bankama mogu ostaviti praznine. Takoer, moe postojati organsko oteenje, kao to je djelomina organska gluhoa, s parcijalnim prazninama. No, to nisu pogreke u standardnim memorijskim bankama, one su jednostavno nedostatak podataka. Poput raunala, standardne memorijske banke su savrene, snimaju vjerno i pouzdano. Dio standardnih banaka je audio-semantiki4. To su snimci rijei koje je osoba ula. Drugi dio je vizualno-semantiki - snimci proitanih rijei. To su posebni dijelovi kartoteka sluha i vida. Slijep ovjek koji mora itati prstima razvija taktilno-semantiku kartoteku. Sadraj govornih kartoteka je isti, bez promjene, onakav kakvog ga se ulo. Druga zanimljivost standardnih memorijskih banaka je to to one oito spremaju original, a kopiju predaju analizatoru. One e predati onoliko istovjetnih kopija koliko je traeno, bez oslabljivanja originala u kartoteci. Svaku e zasebnu vrstu kopije predoiti cjelovito, s bojama, pokretima, zvukovima itd. Koliina memoriranih materijala u prosjenim standardnim memorijskim bankama ispunila bi nekoliko knjinica. No, metoda memoriranja se ne mijenja, a potencijalna mogunost sjeanja je savrena. Nedovoljni ili pogreni podaci osnovni su izvor pogreke u "racionalnom" zakljuivanju. Suoavajui se svakodnevno s novim situacijama, osoba nema uvijek materijal potreban za donoenje odluke. Hi joj je moda "pravi autoritet" rekao neto to nije istina, a u bankama protiv toga ipak nisu pronaeni dokazi. Izmeu standardnih banaka, koje su savrene i pouzdane, i raunala, analitikoga uma, koje je isto tako savreno i pouzdano,
' semantiki: koji se odnosi na ili dolazi od razliitih znaenja rijei ili drugih simbola. 54

nema iracionalne veze. Odgovor je uvijek onoliko ispravan koliko je to mogue u svjetlu podataka koji su pri ruci, a to je sve to bi itko mogao traiti od raunskog ureaja ili ureaja za snimanje. Analitiki um u svojim pokuajima da bude u pravu ide i dalje nego to bi netko pretpostavio. On stalno provjerava i vae novo iskustvo u svjetlu staroga, stvara nove zakljuke u svjetlu starih, mijenja stare zakljuke i openito, silno je zaposlen time da bude u pravu. Moe se smatrati da su stanice analitikome umu dale povjerenje svetu dunost da titi koloniju, i on radi sve to je u njegovoj moi da obavi tu misiju. Ima ispravne podatke, koliko je to mogue; stvara ispravne zakljuke temeljene na tim podacima, ispravne koliko je to mogue. Kad razmiljate o golemoj koliini imbenika kojima upravljate kada, na primjer, vozite automobil deset ulica dalje, moete uvidjeti kako analitiki um moe biti vrlo, vrlo zaposlen na veoma mnogo razina. A sada, prije nego to predstavimo zloinca u ovoj predstavi reaktivni um - potrebno je razumjeti neto o odnosu analitikog uma i organizma samog. Analitiki um, optereen punom odgovornou, daleko je od toga da nema autoritet provoenja u djelo svojih akcija i elja. Preko mehanizama regulatora ivotnih funkcija (koji rukuje svim automatskim funkcijama ivljenja), analitiki um moe utjecati na koju god tjelesnu funkciju eli. U izvrsnom radnom stanju - to se moe rei kad organizam nije aberiran - analitiki um moe utjecati na rad srca, endokrinih lijezda 5 (sastojaka poput kalcija i eera u krvi, adrenalina ), selektivni protok krvi (zaustavljanje ili pokretanje protoka u ekstremitetima, itd), urin, 6 izluevine . Sve ljezdane, ritmike i fluidne funkcije tijela mogu biti pod zapovijedi analitikoga uma. Ovdje ne kaemo da u osobe koja je Clear one to i jesu. To bi bilo prilino neugodno i dosadno. No, kaemo da analitiki um moe uzrokovati promjene po elji kad se dovoljno osposobi da bi to mogao uiniti. To se moe dokazati vrlo
5

adrenalin: hormon koji stimulira srce, pojaava snagu miia itd., a lui ga nadbubrena lijezda. 6 izluevine: otpadne materije koje lui tijelo, poput znoja ili urina., itd. 55

L. RON HlIBBARD

ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE

jednostavnim laboratorijskim pokusom. Ljudi su veoma dugo bili intuitivni glede "pune snage uma". Puna snaga uma postigla bi se kad bi analitiki um radio sa standardnim memorijskim bankama, regulatorom ivotne funkcije i jo neim. Ta posljednja i naravno, najvanija stvar je organizam. On je pod odgovornou analitikoga uma, a analitiki um ga nadzire i na druge naine, ne samo ivotnom funkcijom. Svi miii, svi dijelovi organizma mogu biti pod punom kontrolom analitikoga uma. Kako bi sebe i svoje sklopove odrao slobodnim od triavih i nevanih aktivnosti, analitiki um opskrbljen je nauenim regulatorom uvjebanih obrazaca. U njih se uenjem mogu smjestiti obrasci koji funkcioniraju na naelu podraaja i odgovora, a koji su potrebni za izvoenje zadataka kao to su govor, hodanje, sviranje klavira itd Ti naueni obrasci nisu nepromjenljivi. Poto ih je analitiki um odabrao nakon uenja i napora, rijetko postoji potreba za njihovim mijenjanjem Ako doe do nove situacije, miii su uvjebani u novome obrascu. Nita od toga nije "dresura", to su jednostavno uvjebani obrasci koje organizam moe upotrebljavati, a da na to ne skree bilo kakvu pozornost analizatora. Tom metodom u organizam se moe "ugraditi" nebrojeno takvih obrazaca. Oni nisu izvor nikakvih problema jer se spremaju po vremenu i mjestu, pa je za ponitavanje starih i uvoenje novih obrazaca potrebno vrlo malo razmiljanja. Analitiki um moe upravljati svim hotiminim ili "nehotiminim" miiima. Od toga je dakle, sastavljeno osjeajno bie. Nema izgleda za pogreku, osim onih koje nastaju kao rezultat nedovoljnih ili krivih, ah prihvaenih podataka (njih e analizator upotrijebiti samo jednom ako to dokae da su podaci pogreni). Tu su podruja uivanja, emocije, kreacije, konstruktivnosti, ak i destruktivnosti, ako zakljuivanje o optimalnom rjeenju kae da neto treba biti uniteno. Dinamike obuhvaaju aktivnosti analitikoga uma. Poticaj prema opstojanju objanjava sve njegove akcije. To to moemo razumjeti osnovnu jednostavnost funkcionalnog mehanizma ipak ne znai da je ovjek koji funkcionira samo na taj nain hladan, proraunat ih voen
56

"ivotinjskim nagonima". to se ovjek vie pribliava tom optimumu, kao pojedinac ih cijelo drutvo, time je to drutvo bre i toplije, iskrenije u svojim raspoloenjima i akcijama. Razum ovisi o racionalnosti. Ovdje je rije o optimalnoj racionalnosti, dakle, optimalnoj razumnosti. Takoer, ovdje je uvrteno i sve ono to bi ovjek elio da ljudi budu ih, konano, kako je zamislio da bi njegovi "dobri" bogovi trebali izgledati. To je Clear. To je razum. To je srea. To je opstanak Gdje je pogreka?

57

DRUGO POGLAVLJE

REAKTIVNI UM

REAKTIVNI UM

U dananje vrijeme ope je prihvaeno da se ivot u svim oblicima razvio od osnovnih graevnih jedinki: virusa1 i stanice. Za dijanetiku je jedino vano da takva pretpostavka funkcionira - a to je sve to od dijanetike i traimo. Ovdje nema smisla pisati silne tomove o biologiji i evoluciji. M moemo dodati neka poglavlja, no Charles Darvvin je dobro obavio svoj posao i osnovna evolucijska naela mogu se pronai kako u njegovim, tako i u radovima drugih. Prvobitna pretpostavka od koje je dijanetika krenula bila je evolucija. Postulirano je da same stanice imaju poticaj prema opstanku i da je on zajedniki svemu ivome. Nadalje, postulirano je da su organizmi - jedinke - izgraeni od stanica i da su zapravo nakupine kolonija stanica. U smjeru u kojemu se graevna jedinka razvijala razvijao se i organizam. U krajnjem sluaju, i za bilo koju nau svrhu, ovjeka moemo smatrati kolonijskom nakupinom stanica i moemo pretpostaviti da mu je svrha jednaka svrsi njegovih graevnih blokova. Stanica je ivotna jedinka koja tei opstanku i jedino opstanku. ovjek je stanina struktura koja tei opstanku i jedino opstanku. ovjekov je um glavno operativno mjesto, konstruirano da bi rjeavalo i postavljalo probleme vezane uz opstanak i jedino opstanak. Akcija opstanka, kada bi bila optimalna, vodila bi opstanku. Model optimalnoga ponaanja koji vodi opstanaku formuliran je i prouen ne bi li se nale iznimke. Nisu naene. Otkriveno je da je model ponaanja koji vodi opstanku daleko od sterilnosti i neplodnosti, dapae, vrvi bogatom i nadasve ugodnom aktivnou
1

Mti jedan od tih postulata nije "iskljuio" bilo koji koncept ljudske due ili, pak, boanske ili kreativne imaginacije. Ovo je prouavanje bilo usmjereno na konani svemir iznad kojega vrlo lako mogu postojati drukije sfere ili podruja misli i akcije. Meutim,, takoer je otkriveno da niti jedan od tih imbenika nije bio potreban za rjeavanje ukupnog problema aberacije i iracionalnoga ponaanja. Otkriveno je i da je ljudski um bio zaista potcijenjen jer su mu sposobnosti mnogo vee nego to se do sada zamiljalo, a kamoli ispitalo. Utvreno je da je osnovni ovjekov karakter bio predmet poruge jer on nije bio u stanju razlikovati iracionalno ponaanje uzrokovano loim podacima od iracionalnog ponaanja uzrokovanog drugim, mnogo opakijim izvorom. Ako je vrag ikada postojao, konstruirao je reaktivni um. Taj se funkcionalni mehanizam uspio tako savreno sakriti od pogleda da ga je jedino induktivna2 filozofija, polazei od posljedice prema uzroku, uspjela otkriti. Detektivski posao lociranja tog glavnog kriminalca ljudske due trajao je mnogo godina. Njegov identitet sada moe potvrditi bilo koji tehniar, u bilo kojoj klinici ili skupini ljudi. Ispitane su i tretirane dvije stotine sedamdeset i tri osobe, s mnogim razliitim vrstama anorganskih mentalnih i psihosomatskih bolesti. Kod svake od njih otkriveno je da je reaktivni um aktivan, a njegova naela nepromjenjiva. To je dugaak popis sluajeva, a uskoro e postati i dui. Svatko ima reaktivni um. Kod svih ispitanih ljudi, bez obzira na mjesto, otkriven je reaktivni um ili aberirani sadraj u engramskoj banci, rezervoaru podataka koji slui reaktivnome umu. to radi taj um? Iskljuuje sjeanje zvukova. Postavlja u um vokalne sklopove. Ljudi zbog njega postaju nesposobni razlikovati tonove. Uzrokuje mucanje. Radi sve to se moe nai na bilo kojemu popisu mentalnih bolesti: psihoze, neuroze, kompulzije, represije... Sto moe uiniti taj um? Moe u ovjeka izazvati artritis3, bursitis4,
!

virus: mikroorganizam koji se moe razmnoavati samo unutar stanica ivih domaina, uglavnom bakterija, biljaka i ivotinja. 58

indukcija: logiko zakljuivanje da opi zakon postoji zbog pojedinih sluajeva koji izgledaju kao njegovi primjeri. 3 artritis: stanje koje uzrokuje upalu, bol i ukoenost zglobova. 59

L.RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

astmu 5 , alergije, sinusitis 6 , koronarne 7 tekoe, visok krvni pritisak i tako dalje, preko cijelog popisa psihosomatskih bolesti, sve do jo nekih koje nikada nisu zasebno odreene kao psihosomatske, poput obine prehlade. Taj um jedino je to kod ljudskoga bia moe izazivati takve uinke. I on to ini, bez izuzetaka. To je um koji je naveo Sokrata 8 da misli kako ima "demona" koji mu daje odgovore. To je um koji je naveo Kaligulu9 da svoga konja imenuje na dravniki poloaj. To je um koji je naveo Cezara da tisuama Gala 10 odree desnu ruku, a Napoleona 11 da Francuze "snizi" za nekoliko centimetara. To je um zbog kojega je rat stalna prijetnja, politika iracionalna, vii asnici zapjenjeni, a djeca uplakana zbog straha od mraka. To je um koji tjera ovjeka da potiskuje svoje nade, koji ga dri u apatiji, ini kolebljivim kada bi trebao djelovati i ubija prije nego to je poeo ivjeti. Ako je vrag ikada postojao, on gaje izmislio. Ispraznite sadraj banke toga uma i artritis e ieznuti, miopija12 se poboljati, srane bolesti smanjiti, astma nestati, eludac e pravilno funkcionirati i cijeli e popis bolesti otii u nepovrat.
bursitis: upala burse, vreice izmeu zglobova, miia, koe itd. i kostiju, koja slui za smanjenje trenja. 5 astma: openit kronini poremeaj karakteriziran tekim disanjem, kaljanjem, tekoama u disanju i osjeajem guenja. 6 sinusitis: upala jedne ili vie sinusnih upljina u lubanji. ' koronarno: pripadajue ljudskom srcu, a odnosi se na zdravlje. 8 Sokrat: (oko 469-399. pr.n.e.) grki filozof i uitelj koji je vjerovao u "demona" iji glas ga je upozoravao kad god je bio blizu donoenja pogrene odluke. 9 Kaligula: (12-41. g.) rimski imperator (37-41. g.). Njegova vladavina bila je obiljeena ekstremnom surovou i tiranijom. 10 Gali: ljudi koji su govorili keltski na podruju Galije, negdanje regije u zapadnoj Europi koja je zauzimala vei dio dananje Francuske i Belgije. 11 Napoleon: Napoleon Bonaparte (1769-1821.), francuski vojskovoa. Vojnom silom doao je na vlast u Francuskoj, proglasio se carem i vodio vojne pohode irom Europe sve do njegova konanog poraza 1815., kad su ga porazile vojske koje su se udruile protiv njega. Napoleon je poznat po tome to je visinu svih Francuza "smanjio" za nekoliko centimetara tako to je odabrao sve visoke ljude za grenadire. Grenadiri su izvorno bili vojnici koji su nosili i bacali granate. U poetku, bilo je samo etiri ili pet odabranih visokih ljudi u svakoj vojnoj jedinici ija je dunost bila bacati granate. Napoleon je proirio upotrebu granata u svojim vojskama, organizirajui cijele divizije grenadira. Oni su obino bili odvojeni od glavne linije trupa (bojinice), i gotovo nikad se ne bi vratili jer su uglavnom pogibali. 12 miopija: stanje u kojemu je ovjek nesposoban jasno vidjeti na daljinu - kratkovidnost. 60
4

Ispraznite sadraj reaktivne engramske banke i izofreniar13 e se napokon suoiti s realnou, manino-depresivna14 osoba pokrenuti na akciju, neurotiar e se odlijepiti od knjiga koje mu govore koliko su mu njegove neuroze potrebne i poet e ivjeti, ena e prestati biti razdraljiva prema svojoj djeci, a dipsoman 15 e moi kontrolirati svoju sklonost prema piu. To su znanstvene injenice. One se bez izuzetka slau s promatranim iskustvom. Reaktivni um jedini je izvor aberacije. Moe se dokazati, i dokazano je mnogo puta, da nema drugoga izvora, jer kada se engramska banka isprazni, svi neeljeni simptomi nestaju i ovjek poinje funkcionirati po svojemu optimalnomu modelu. Ako je netko traio neto poput demona u ljudskome umu - poput onih koje ovjek opaa kod nekih pacijenta u umobolnicama - mogao ih je prilino lako nai. Samo to to nisu demoni. To su restimulirani sklopovi engramske banke. Kakve li su se samo molitve i uvjeravanja koristile protiv njih! Da se nije vjerovalo u demone, da se pretpostavilo da je ovjek ipak dobar (kao postulat, naravno), kako bi zlo ulo u njega? to bi bio 16 izvor tih suludih srdbi? to bi bio izvor njegovih lapsusa ? Kako bi upoznao iracionalan strah? Zato netko ne voli svoga efa, iako je on uvijek bio ljubazan prema njemu? Zato samoubojice svoja tijela smrskavaju u komadie? Zato se ovjek ponaa destruktivno, iracionalno, vodei ratove, ubijajui, unitavajui cijele narataje ovjeanstva? Stoje izvor svih neuroza, psihoza i ludosti? Vratimo se nakratko ispitivanju analitikoga uma. Ispitajmo njegove memorijske banke. U njima pronalazimo spremljene sve osjetilne koncepte, fli se na prvi pogled barem tako ini. Pogledajmo jo jednom. Razmotrimo imbenik vremena. U analitikim bankama
izofreniar: (psihijatrija) osoba koja pati od izofrenije, mentalne bolesti u kojoj mahnito unutar jedne postoje dvije osobe. To je psihijatrijska klasifikacija izvedena od latinskog schizo, to znai "cijepam" i grkogpftren, to znai "razum". 14 manino-depresivan: (psihijatrija) koji ima mentalni poremeaj karakteriziran izmjenama ekstremnog uzbuenja i depresije. 15 dipsoman: osoba koja pati od nekontrolirane udnje za alkoholom. ls lapsus: od lat. lapsus linguae, to znai pogreka u govoru (npr. nesmotrene primjedbe). 61
13

L. RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

postoji osjeaj za vrijeme. Vrlo je precizan, kao da je organizam opremljen finim satom. Ali, postoji neto to nije u redu s vremenom u njemu postoje praznine! Ima trenutaka kada nam se ini da u te standardne banke nije spremljeno nita. To su praznine koje nastaju u trenucima "nesvjesnosti" - stanja uzrokovanog anestezijom, drogama i psihofarmaticima, ozljedom ili okom. To su jedini podaci koji nedostaju iz standardne banke. Ako u hipnotikom transu istraite pacijentovo sjeanje na operaciju, ti su dogaaji jedina razdoblja koja neete nai u bankama. Ako ih ba elite vidjeti, a ne zanima vas to se dogaa pacijentu, moete ih nai - ali o tome malo poslije. No, osnovni problem je u tome to nedostaje neto za to su ljudi oduvijek smatrali da nikad nije ni bilo pohranjeno. Takoer, nikada nitko nije bio u stanju uprijeti prstom na ludilo. Postoji li neka podudarnost ih odnos izmeu tih dviju stvari? Da, u svakom sluaju. Postoje dvije stvari za koje se ini da jesu - ali nisu - pohranjene u standardnim bankama: bolna emocija i tjelesna bol. Kako biste se postavili prema gradnji osjetljivog ureaja o kojemu bi ovisilo pitanje ivota i smrti organizma, a kojemu je taj ureaj glavno orue? Biste li ostavili delikatne sklopove kao plijen svakom preoptereenju ili biste ugradili sigurnosni sustav? Ako je osjetljivi instrument u strujnome krugu, zatien je s nekoliko serija osiguraa. Na isti bi nain bilo zatieno i svako raunalo. Postoji, naime, jedan mali dokaz koji podupire elektrinu teoriju ivanoga sustava. U sluaju boli javljaju se velika preoptereenja ivaca. Vrlo je vjerojatno - u svezi s im se u dijanetici dolo do odreenih zakljuaka - da mozak apsorbira energetska preoptereenja koja se stvaraju u povrijeenim stanicama oteenoga podruja, dakle koja su nastala zbog ozljeda. To je teorija kojoj ovdje nema mjesta, osim da bi posluila kao primjer. Sada se bavimo samo znanstvenom injenicom. Funkcioniranje analitikoga uma obustavljeno je za vrijeme trajanja intenzivne boli. Odnosno, analitiki um ponaa se poput organa ija se glavna linija napajanja iskljui u prisutnosti bilo
62

kakvoga oka. Na primjer, ovjeka je s boka udario automobil i pao je u "nesvijest?'. "Osvjetavajui" se on se ne sjea niega vezanog uz vrijeme dok je bio "u nesvijesti". To bi bila okolnost koja negira opstanak. To znai da svatko tko je bio ozlijeen nije imao vlastitu volju, a ona je upravo tada bila najvie potrebna organizmu. Dakle, negacija opstanka je ako se cijeli um iskljui pri svakoj pojavi bola. Da li bi organizam, koji iza sebe ima vie od milijardu godina biolokog inenjeringa, ostavio takav problem nerijeenim? Zaista, organizam je rijeio problem. Moda je problem bioloki vrlo teak i moda rjeenje nije najbolje, ah barem su obavljene velike pripreme za trenutke kada je organizam u "nesvijesti". Odgovor na problem navoenja organizma na reakciju u trenucima "nesvijesti" ih blizu "nesvijesti" takoer je odgovor za ludilo, psihosomatske bolesti i sve udne mentalne hirove kojima su ljudi skloni i koje su dovele do izmiljotine kako je "ljudski grijeiti". Znanstvena ispitivanja dokazuju da su sljedee tvrdnje znanstvene istine: 1. Um kontinuirano, na odreenoj razini, pohranjuje podatke za cijelog ivota organizma; 2. Dostupni su svi podaci pohranjeni tijekom ivota; 3. "Nesvjesnost" u kojoj um zaboravlja na svoju okolinu mogua je jedino u sluaju smrti i ne postoji kao potpuna amnezija za ivota; 4. Svi mentalni i tjelesni poremeaji psihike prirode dogaaju se zbog trenutaka "nesvjesnosti"; 17 5. Takvi su trenuci dostupni i mogue ih je osloboditi naboja s rezultatom vraanja uma u optimalno stanje funkcioniranja. "Nesvjesnosf je jedini izvor aberacije. Ne moe se provesti "mentalna dresura", osim uvjebavanjem na svjesnoj razini (gdje postoji samo uz pristanak osobe). Odluite h napraviti pokus, moete uiniti sljedee: "onesvijestite" ovjeka, povrijedite ga i recite mu neku informaciju. Bez obzira na to to ste mu rekli, dijanetikom tehnikom to se moe ponovno otkriti.
" naboj: tetna energija ili sila akumulirana i spremljena u reaktivnome umu; nastaje zbog konflikata i neugodnih iskustava koje je osoba imala u prolosti.
63

L. RON HlIBBARD

REAKTIVNI UM

Taj pokus treba vrlo paljivo izvesti, jer time ovjeka maete uiniti ludim. Blijeda sjena tog postupka moe se postii hipnozom, bilo uz uporabu uobiajenih tehnika ili droga. Usadivanjem "pozitivne sugestije" u um osobe moemo je navesti na nerazumno ponaanje. Taj test nije nov. Dobro se znalo da se kompulzije ili represije mogu umetnuti u duu. To su prilino dobro znah stari Grci i koristili se time za stvaranje razliitih obmana. Postoji neto poznato kao "posthipnotika sugestija". Njezino nam razumijevanje moe pomoi u shvaanju osnovnog mehanizma ludila. Ono to se u ta dva sluaja dogaa nije istovjetno, ali u osnovi je dovoljno slino. ovjeka se pomou standardne hipnotike tehnike ili neke hipnotike droge uvede u hipnotiki trans. Hipnotizer mu tada moe rei: "Postoji neto to mora napraviti kada se probudi. Kad god ja dodirnem svoju kravatu, ti e skinuti kaput. Kada pustim kravatu, ti e ga obui. Sada e zaboraviti sve to sam ti rekao." Tog se ovjeka tada probudi. On nije svjestan zapovijedi. Kad mu se kae da mu je dana zapovijed dok je "spavao", on tu ideju odbacuje ih slijee ramenima, ali nije siguran. Hipnotizer tada dodirne svoju kravatu. ovjek e moda komentirati kako mu je vrue i skinuti kaput. Hipnotizer zatim puta svoju kravatu. ovjek moe primijetiti da mu je sada hladno i ponovno e obui kaput. Hipnotizer opet dodirne svoju kravatu. ovjek sada moe rei da je njegov kaput bio kod krojaa, te uz mnogo prie napokon objasniti zbog ega ga skida, moda da bi vidio je li poleina pravilno saivena. Hipnotizer tada puta kravatu, a ovjek kae da je zadovoljan krojaem i oblai svoj kaput. Hipnotizer moe dodirnuti svoju kravatu mnogo puta i svaki put izazvati reakciju tog ovjeka. Na kraju, prema izrazima ljudskih lica moe postati svjestan da neto nije u redu. On nee znati to nije u redu. Nee ak znati ni da je dodirivanje kravate signal koji ga tjera na skidanje kaputa. Poet e se osjeati neugodno, pa e moda otkriti neto u hipnotizerovu izgledu to nije u redu i poeti kritizirati njegovu odjeu. On jo ne zna da je kravata znak. I dalje e reagirati, ne znajui da postoji neki
64

udan razlog zbog kojega mora skinuti kaput. On samo zna da se s obuenim kaputom osjea nelagodno kad god hipnotizer dodirne kravatu, te jednako nelagodno ako nema na sebi kaput kad ovaj pusti kravatu. Te razliite akcije vrlo su vane za razumijevanje reaktivnoga uma. Hipnotizam je laboratorijsko orue. U dijanetikoj terapiji uope se ne primjenjuje, no posluio je kao sredstvo za prouavanje uma i dobivanje njegovih reakcija. Hipnotizam je nepredvidiva varijabla. Malo je ljudi mogue hipnotizirati, a mnoge uope ne. Hipnotike e se sugestije ponekad "uhvatiti", a ponekad nee. Ponekad e ljudima initi dobro, a ponekad e ih initi bolesnima - razliiti ljudi na istu sugestiju razliito reagiraju. Inenjer zna kako iskoristiti nepredvidivu varijablu. Postoji neto to je ini nepredvidivom. Pronalaenje osnovnoga razloga zbog kojega je hipnoza varijabilna pomoglo je otkrivanju izvora ludila. I razumijevanje mehanizma posthipnotike sugestije moe pomoi u shvaanju aberacije. Bez obzira na to koliko besmislena bila sugestija dana hipnotiziranoj osobi, ona e je ovako ih onako izvriti. Moe joj se rei da izuje cipele, nazove nekoga telefonom sutra u deset ili jede graak za doruak - osoba e to uiniti. To su izravne zapovijedi i ona e im se pokoravati. Moe joj se rei da joj njezini eiri ne stoje dobro i ona e u to vjerovati. Bilo koja sugestija u njezinu umu funkcionirat e bez znanja njezinih viih razina svijesti. Mogu se dati vrlo sloene sugestije. Uinak jedne od takvih bio bi da ovjek ne moe izgovoriti rije Ja. On e u svom govoru isputati tu rije, upotrebljavajui nevjerojatne dosjetke bez ikakve "svjesnosti" da ju je morao izbjegavati. Di mu se moe rei da nikada ne smije pogledati svoje ruke, pa i nee. To su represije. Sugestije dane osobi koja je drogirana ili u hipnotikome snu, djeluju kada je ona budna. I nastavit e djelovati sve dok ih hipnotizer ne oslobodi. Moe mu se rei da e osjetiti potrebu za kihanjem i kihnuti svaki put kad uje rije prostira. Moe mu se rei da svaki put kada vidi maku mora skoiti pola metra u zrak, i on e skoiti. Sve to radit e nakon to ga se probudi. To su kompulzije. Moe mu se rei da e o odreenoj djevojci misliti s jakim
65

L. RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

seksualnim nabojem, i svaki put kad to uini svrbit e ga nos. Moe mu se rei da e stalno biti pospan, ali svaki put kad legne osjeat e da ne moe spavati. On e to zaista doivjeti. To su neuroze. U daljnjim istraivanjima, kada je u hipnotikome "snu", moe mu se rei da je on predsjednik drave i da ga pokuavaju ubiti agenti tajne slube ili mu se moe rei da mu truju hranu u svakom restoranu u kojemu pokuava jesti. To su psihoze. Moe mu se dati informacija da je on zapravo netko drugi te da posjeduje jahtu i odaziva se na ime "Sir Eeginald". Ili mu se moe rei da je lopov, da ima dosje zatvorenika i da ga trai policija. To su, redom, izofrenina, odnosno paranoidno-izofreniria.18 ludila. Hipnotizer moe uvjeriti ovjeka da je najdivnija osoba na svijetu i da svi tako misle, ih da je on predmet oboavanja svih ena. To bi bio mcmian tip ludila. Pod hipnozom mu se moe sugerirati i da e se nakon buenja osjeati tako loe da se nee nadati niemu drugom do smrti. To bi bilo ludilo depresivnoga tipa. Moe mu se rei da e razmiljati samo o tome koliko je bolestan, te da e "dobiti" svaku bolest o kojoj neto proita. To bi ga natjeralo da reagira poput hipohondra19. Dakle, kreui se niz popis mentalnih bolesti i stvarajui pozitivne sugestije s namjerom izazivanja odreenoga stanja uma, kod probuene osobe mogli bismo izazvati privid bilo kakvog ludila. Shvatite da su to prividi. Oni su slini ludilu po tome to se osoba ponaa kao da je luda, no ona to nije. U trenutku kada uklonimo sugestiju - osobu se obavijesti daje to bila sugestija - aberacija (a sva ta ludila itd. klasificirana su pod nazivom aberacije) teoretski

nestaje.* Umnoavanje aberacija svih klasa i vrsta kod osoba koje su bile hipnotizirane ili drogirane pokazalo je da postoji odreeni dio uma koji nije u kontaktu sa svijeu, ali sadri podatke. Potraga za tim dijelom uma vodila je do rjeenja problema ludila, psihosomatskih bolesti i drugih aberacija. Nije mu se pristupilo putem hipnoze, ona je samo jo jedno orue, orue koje se samo ponekad koristi u dijanetikoj praksi i koje uistinu uope nije potrebno. Pred nama je osoba koja se ponaa razumno, ali kojoj je dana pozitivna sugestija i tada se privremeno ponaa nerazumno. Njezin razum vraa se prelaskom sugestije u svijest, pa sugestija u tom trenutku gubi svoju mo nad tom osobom. No, to je samo privid mehanizma koji je u to ukljuen. Stvarno ludilo, ono koje nije uzrokovao neki hipnotizer, ne mora izroniti u svijesti da bi postalo uoljivo. Postoji ta i druge razlike izmeu hipnoze i stvarnog izvora aberacije. Hipnoza je samo prikaz radnih dijelova tog izvora. Razmotrimo jo jednom prvi primjer pozitivne sugestije. Osoba je bila "nesvjesna", to znai da nije imala punu svjesnost ili samoodreenje. Peeno joj je da neto mora napraviti i to je bilo skriveno od njezine svijesti. Hipnotizer joj je dao znak. Kada se znak pojavio, osoba je neto napravila. Ona je za to navela razloge koji nisu bili pravi. Otkrila je da neto nije u redu s hipnotizerom i njegovom odjeom, ah ne i to da je kravata znak za akcija Sugestija je maknuta i osoba vie nije osjeala kompulziju da izvri akciju. To su dijelovi aberacije. Kad se jednom tono zna koji dijelovi neega jesu aberacije, cijeli je problem vrlo jednostavan. Na prvi pogled, ini se nevjerojatnim da je toliko tisua godina istraivanja izvor mogao ostati tako potpuno skriven. No, kad bolje pogledamo, postaje udno da je izvor uope otkriven jer je tako lukavo i dobro skriven.
' Vana napomena Tb su testovi. Oni su napravljeni na ljudima koji su mogli bili hipnotizirani i na onima koji nisu mogli biti hipnotizirani, no bili su drogirani. Ti su testovi dijanetici donijeli vrijedne podatke. Moete ih ponoviti jedino ako poznajete dijanetiku, ili ako stvarno ne elite uiniti nekoga ludim jer te sugestije ne nestaju uvijek Hipnoza je sluajna varijabla. Opasna je i za nju u vaoj dnevnoj sobi ima mjesta koliko i za atomsku bombu. -LRH. 67

18 parnoidno-izofrenino: (psihijatrija) odnosi se na mentalno stanje nalik paranoji (oblik psihoze u kojoj osoba zamilja da je progone ili da je vrlo velika ili vana), no takoer karakterizirana autistikim ponaanjem (koje se odnosi na stanje uma obiljeeno matanjem, halucinacijama i prezirom prema zbilji) i postupnim unitavanjem linosti. 19 hipohondar: osoba koja se kontinuirano nepotrebnu brine zbog svojega zdravlja.

66

L. RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

Nehipnotika "nesvjesnost?' malo je tea. Potrebno je vie od nekoliko pokreta rukom da bismo izazvali "nesvjesnost" koja uzrokuje ludilo. Sokovi zbog nesrea, anestetici pri operativnim zahvatima, bolovi od ozljeda i deliriji20 bolesti glavni su uzroci onoga to mi nazivamo "nesvjesnost". U naoj analogiji21 mehanizam uma vrlo je jednostavan. U um ulazi destruktivan val tjelesne boli ih otrova koji proima poput etera 2 2 i rezultira iskakanjem nekih ih svih osiguraa analitikog uma. Kad iskoe osigurai, iskae i ono to poznajemo kao standardne memorijske banke. Trenuci "nesvjesnosti" su praznine u standardnim memorijskim bankama. Ti trenuci koji nedostaju, sainjavaju ono to se u dijanetici naziva banka reaktivnoga uma. Razdoblja u kojima je analitiki um u punoj funkciji, zajedno s razdobljima u kojima funkcionira reaktivni um, tijekom cijeloga ivota ine kontinuiranu liniju uzastopno pohranjenih podataka. Kada je analitiki um djelomino ih u cijelosti iskljuen iz sklopa, reaktivni um se djelomino ih u cijelosti ukljuuje. Drugim rijeima, ako su osigurai analitikoga uma iskoili i on je napola iskljuen iz sklopa, reaktivni je um napola ukljuen. Zapravo, tako precizni postoci su nemogui, no ovo slui kao aproksimacija. Kada je osoba u djelominoj ih potpunoj "nesvjesti", reaktivni um se djelomino ih u potpunosti ukljuuje. Kada je osoba potpuno svjesna, njezin analitiki um ima punu kontrolu nad organizmom. Kada joj je svjesnost smanjena, reaktivni umje u istoj mjeri ukljuen u sklop. Trenuci koji sadre "nesvjesnost" uglavnom su trenuci protivni opstojanju. Zato je vano da neto preuzme kontrolu kako bi osoba mogla izvesti pokrete potrebne za spaavanje cijelog organizma. Borac koji jedva stoji na nogama, ovjek u plamenu koji se izvlai iz vatre to su sluajevi kada je reaktivni um dragocjen. Reaktivni je um vrlo grub. Mora biti takav kako bi izdrao valove
20 21 22

boli koji iskljuuju ostala tjelesna osjetila. Nije ba profinjen, ah j zastraujue precizan. Posjeduje nisku razinu sposobnost zakljuivanja, ispod razine idiota, ah, to bi se drugo i moglo oekivat od uma koji ostaje u sklopu i kada je tijelo smrskano ili spaljeno. Reaktivna banka ne pohranjuje sjeanja onako kako mi t zamiljamo. Ona pohranjuje engrame*. Ti engrami su potpuni zapis sve do najsitnijeg detalja, svakog osjeta prisutnog u trenutki djelomine ih potpune "nesvjesnosti". Oni su precizni koliko i bilo koj drugi zapisi pohranjeni u tijelu. No, oni imaju svoju vlastitu snagu Oni su poput gramofonske snimke ih filma koji bi sadravao sve osjet vida, zvuka, njuha, okusa, organskoga osjeta itd. No, razlika izmeu engrama i memorije prilino je velika. Engran moe biti stalno ukljuen u bilo koji i svaki tjelesni sklop ponaaju se kao zaseban dio.. U svim laboratorijskim ispitivanjima engrama otkriveno je da on imaju "neiscrpne" izvore snage za upravljanje tijelom. Bez obzira ni to koliko je puta engram kod osobe bio reaktiviran, on je i dalji snaan. Zapravo, on razmjerno reaktivaciji (ponovnom aktiviranju postaje ak i sposobniji za upotrebu svoje snage. Jedino to je makar malo moglo uzdrmati te engrame bila ji tehnika koja se razvila u dijanetiku terapiju, a koja e u treeirn dijelu ove knjige biti u potpunosti obraena. Evo primjera engrama. ena je oborena udarcem i pala je t "nesvijest". Ponovno je udarena uz rijei da je varalica, da nita ni vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje. Istodobno je prevrnuti stolica, iz kuhinjske slavine tee voda, a na ulici prolazi automobil Engram sadri neprekidan zapis svih tih osjeta: vid, zvuk, dodir okus, njuh, organski i kinetiki osjet, poloaj zglobova, osjeaj ei itd Engram bi sadrao sve to joj je bilo reeno dok je bila u "nesvijesti" tonove glasa i emociju u glasu, zvuk i osjeaj prvog i ostalih udaraca
' Rije engram u dijanetici se upotrebljava u svom vrlo preciznom znaenju - kao odreen trajan trag koji je ostao nakon podraaja protoplazme tkiva. Smatra ga se skupinon podraaja koji djeluju iskljuivo na stanino bie. - LRH.

delirij: poremeaj svijesti u bolesnom stanju analogija: stvar ili dio koji je slian ili se moe usporeivati u nekim odnosima. eter: narkotik koji se koristi za anesteziju, npr. pri operaciji. 68

69

L. RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

osjeaj dodira s podom, osjeaj i zvuk stolice koja pada, organski osjeaj udarca, moda okus krvi u ustima ili bilo koji drugi okus koji osjea, miris osobe koja ju je napala, kao i mirise u sobi, zvuk motora i guma prolazeeg automobila itL Moe se smatrati da je sve to slino "pozitivnoj sugestiji". No, ovdje postoji neto to je novo, ega nema u standardnim bankama, osim u obliku konteksta: bol i bolna emocija. To je ono to ini razliku izmeu standardnih banaka i reaktivnih engramskih banaka: tjelesna bol i bolna emocija. Tjelesna bol i bolna emocija upravo je ono to razlikuje engram, koji je uzrok aberacija svih aberacija - i memoriju.** Svi smo uli da loe iskustvo pomae u ivotu i da se na loim iskustvima ui. To moe biti vrlo, vrlo istinito. No, to ne ukljuuje engram. To nije iskustvo. To je naredba za akciju. Moda su, prije nego to su ljudi imali irok vokabular, ti engrami i bili od neke koristi. Naini na koji su oni znaili opstanak naknadno e biti objanjeni. No, kad je ovjek razvio istanan, homoniman jezik (rijei koje zvue isto, ali znae razliite stvari), i zapravo, kada je razvio bilo kakav jezik, ti su engrami postali mnogo vei teret nego pomo. Dakle sada, kad je ovjek toliko evolucijski uznapredovao, ti ga engrami uope ne tite, nego ga ine bijesnim, neuinkovitim i bolesnim. Dokaz bilo koje tvrdnje lei u njezinoj primjenjivosti. Kada se ti engrami izbriu iz banke reaktivnoga uma, racionalnost i uinkovitost strahovito se uveavaju, zdravlje se znatno poboljava i osoba zakljuuje racionalno, prema obrascu ponaanja koji podupire opstanak. Drugim rijeima, ona uiva sama i u drutvu onih oko sebe, konstruktivna je i kreativna. Destruktivna je jedino ako neto uistinu ugroava njezine aktivnosti. Dakle, engrami na tom stupnju ovjekova razvoja imaju potpuno negativnu vrijednost. Kada je ovjek bio blii razini svojih ivotinjskih
' Udijanetici se smatra daje memorija bilo koji osjetilni koncept pohranjen u standardne memorijske banke za koji postoji mogunost da ga se "Ja" moe sjetiti. Scena koju opaze oi i druga osjetila postaje snimak u standardnim memorijskim bankama, poslije "Ja" te snimke moe pozvati kao referencu. - LRH 70

roaka (koji, svi redom, imaju istu vrstu reaktivnoga uma), moda su mu podaci u engramima mogli koristiti. No, jezik i ovjekova promijenjena egzistencija ine od bilo kojeg engrama nesumnjivu smetnju. Niti jedan engram nema nikakvu konstruktivnu vrijednost. Reaktivnom umu dana je mogunost da osigura opstanak. On se jo uvijek pretvara da to radi, ali njegove sulude pogreke sada vode u potpuno drugome smjeru. Zapravo, postoje tri vrste engrama i sve su aberativne. Prva je engram protivan opstanku. On sadri tjelesnu bol, bolnu emociju, sve druge osjete i prijetnju organizmu. Udarcem onesposobljeno i potom silovano dijete dobija takvu vrstu engrama. Engram protivan opstanku sadri stvaran ili prividan antagonizam prema organizmu. Druga vrsta engrama je engram koji podrava opstanak Zlostavljano dijete se razbolilo. Dok je djelomino ili potpuno bilo u "nesvjesti" reeno mu je da e se o njemu brinuti, da je voljeno itd Taj engram nije protivan opstanku, ve ga podrava. ini se zapravo kao da pomae opstanku. Od tih dviju vrsta druga je aberativnija, jer je ojaana zakonom afiniteta koji je uvijek snaniji od straha. Hipnoza ivi od te znaajke reaktivnoga uma jer se umjetno onesvijetenoj osobi obraa sa suosjeanjem. Hipnoza je ograniena jer kao imbenik ne sadri tjelesnu bol i bolnu emociju, osjete koji engram dre "dalje od pogleda", usidrenog ispod razine "svjesnosti". Trea vrsta je engram bolne emocije i slian je drugim engramima. Uzrokovan je okom iznenadnoga gubitka, kao to je smrt voljene osobe. Banka reaktivnoga uma sastoji se iskljuivo od tih engrama i reaktivni um razmilja iskljuivo s njima. Njegov nain "razmiljanja" 23 natjerao bi i Korzvbskog na psovanje jer razmilja u obliku potpunog poistovjeivanja, drugim rijeima identinosti, gdje je jedna stvar istovjetna drugoj. Prosudba analitikoga uma o jabukama i crvima vjerojatno bi se mogao izrei ovako: neke jabuke u sebi imaju crve, a druge ne; kada
23

Korzybski: Alfred Korzvbski (1879-1950.), ameriki znanstvenik i pisac; razvio je podruje ope semantike, metodologije koja pokuava unaprijediti ljudsko ponaanje puten kritike upotrebe rijei i simbola. 71

L. RON HUBBARD

REAKTIVNI UM

zagrizemo jabuku, ponekad moemo naii na crva, osim ako je jabuka bila dobro prskana; crvi u jabukama ostavljaju rupe. No, reaktivni bi um za vrijeme prosuivanja o jabukama i crvima, onako kako je to sadrano u njegovoj engramskoj banci, prosuivao na sljedei nain: jabuke su crvi su ugrizi su rupe u jabukama su rupe u bilo emu su jabuke i uvijek su crvi su jabuke su ugrizi itd. Prosuivanja analitikoga uma mogu obuhvaati najfantastinija zbrajanja integralnoga rauna 2 4 , vjete okrete simbolike logike,25 proraunavanja potrebna za gradnju mostova ih krojenje haljina. Bilo koja matematika jednadba ikada viena dolazi iz analitikoga uma i on je moe upotrijebiti pri rjeavanju potpuno rutinskih problema. No, ne reaktivni um! On je tako divno, nevjerojatno jednostavan da moemo rei kako funkcionira na temelju samo jedne jednadbe: A = A = A = A = A. Ponite bilo koje zakljuivanje pomou reaktivnoga uma. Naravno, ponite ga s podacima koje on sadri i njemu e bilo koji podatak biti isti kao bilo koji drugi iz istoga iskustva. Zakljuivanje analitikoga uma o eni koja je bila udarena, u prije navedenom primjeru, bilo bi da se ene ponekad dovedu u situaciju u kojoj ih udaraju i povrijede, te da su mukarci poznati kao oni koji udaraju i povrijeuju ene. Zakljuivanje reaktivnoga uma o tom engramu kao o engramu bilo bi: bol od udarca nogom jednako bol od udarca jednako prevrnuta stolica jednako automobil koji prolazi jednako slavina jednako injenica da je ona varalica jednako injenica da ona nita ne vrijedi jednako injenica da mijenja svoje miljenje jednako tonovi glasa ovjeka koji ju je udario jednako emocija jednako varalica jednako otvorena slavina jednako bol od udarca nogom jednako organski osjet udarenoga dijela tijela jednako prevrnuta stolica jednako mijenjanje miljenja jednako... No, zato nastaviti? Svaki pojedini osjet u tom
24 integralni raun: (matematika) metoda raunanja u vioj matematici; nain raunanja o kvantitetama koje se stalno mijenjaju, kao to su brzina kamena u padu ili kosina zakrivljene linije. Integralni raun mjeri djelie stvari da bi otkrio to e napraviti cijela stvar. Tb je cijela teorija integralnoga rauna. 25 simbolika logika: moderan tip formalne logike koji koristi specijalne matematike simbole za pretpostavke i odnose meu pretpostavkama.

engramu jednak je svakom drugom osjetu u tom engramu. Molim?! Te je ludo? Upravo tako! Prouimo malo vie nau posthipnotiku pozitivnu sugestiju ( dodirnutoj kravati i skinutom kaputu. Tu imamo vidljive pokazatelje o funkcioniranju reaktivnoga uma. Posthipnotika sugestija treba samo emocionalni naboj i tjelesni bol kako bi od nje nastao opasan engram. Zapravo, to jest neka vrste engrama. Postavljen je u suosjeanju izmeu hipnotizera i osobe, te e ga uiniti engramom suosjeanja - engramom koji podravf opstanak. Dakle, mi znamo da hipnotizer mora samo dodirnuti svoju kravati da bi budnu osobu naveo na skidanje kaputa. Osoba nije znala to ji na to navodi i za to je pronala razliita objanjenja, od kojih nit jedno nije istinito. Engram, u ovom sluaju posthipnotika sugestija zapravo je smjeten u banku reaktivnoga uma, ispod razine svjesnosti. To je kompulzija koja odatle izvire. Ona je upravljah miiima kako bi navela osobu da skine svoj kaput. To su bih podac ukljueni u tjelesne sklopove ispod zapovjedne razine analitikog* uma. Nisu djelovali samo na tijelo, nego i na analitiki um. Ako bi ta osoba skinula svoj kaput svaki put kad vidi nekoga kake dodiruje svoju kravatu, smatralo bi je se pomalo ludom. A ipak, ona ti nije imala izbora. Kad bi se pokuala usprotiviti hipnotizen odbijajui skinuti svoj kaput, iskusila bi veliku nelagodu. Pogledajmo sada primjer procesa reaktivnoga uma u niih ivotnil oblika: riba pliva u pliaku s boatom,26 utom vodom metalnog; okusa. Tek to je uzela zalogaj raia, na nju jurne velika riba i udar je po repu. Mala riba uspijeva pobjei, no tjelesno je povrijeena. Kako irm neznatne analitike sposobnosti, mala riba ovisi o reakciji pri izbori svojih aktivnosti. Nakon toga njezin se rep zalijei i ona nastavi normalno ivjeti. No jednoga dana, vea riba je napadne i udari po repu. Ovaj put niji ozbiljno povrijeena, nego tek malo uelarena. No, neeto se dogodilo Neto u ribi smatra da je u odabiru akcije sada bila neoprezna. To j<
26

boato: pomalo slano, kao voda nekih bara u blizini mora. 73

72

L. RON HlJBBARD

REAKTIVNI UM

ve druga ozljeda istoga dijela tijela. Proraunavanje na ribinoj reaktivnoj razini bilo je: pliak jednako boato jednako uto jednako metalni okus jednako bol u repu jednako rai u ustima i bilo to od toga jednako je bilo emu drugom. U drugom sluaju udarac po repu uzrokovao je ukljuivanje?7 engrama. Taj udarac pokazao je organizmu da se neto poput prvog dogaaja (razmiljanje u identinostima) moe ponovno dogoditi. Zato, uvaj se! Jednom drugom prilikom, mala riba opet otpliva u podruje boate vode. Postaje pomalo "nervozna". No, nastavlja plivati i odjednom se nae u utoj i boatoj vodi. Jo uvijek se ne vraa nazad. Poinje osjeati slabu bol u repu. No, nastavlja plivati. Odjednom, osjeti metalni okus i bol u peraji postaje snana. I onda, mala riba poput munje nestaje s tog mjesta. Nije bilo ribe koja ju je gonila. Tamo je bilo raia za jelo. No, mala riba ipak je otila. Opasno mjesto! Da nije otila, osjetila bi zaista jaku bol u repu. Taj mehanizam odreena je vrsta aktivnosti koja pridonosi opstanku. Kod ribe on moda slui svrsi. No, kod ovjeka koji skida kaput svaki put kada netko dodirne kravatu, taj je mehanizam opstanka odavno pregazilo vrijeme. Ali, on ipak postoji! Istraimo jo malo sluaj naega mladia s kaputom. Znak za skidanje kaputa bio je vrlo precizan - hipnotizer je dodirnuo svoju kravatu. To je jednako bilo kojemu od osjeta koje je riba primila, a koji su je natjerali u bijeg. Umjesto dodira kravate, znak je moglo biti i desetak drugih stvari. Bilo koja od njih mogla je signalizirati skidanje kaputa. U sluaju udarene i onesposobljene ene, bilo koji osjet u 28 primljenom engramu ima odreenu sposobnost restimulacije . Voda koja tee iz slavine moda nije imala veliki utjecaj na nju. No, voda koja tee iz slavine plus prolazei automobil mogu poeti laganu reaktivaciju engrama, nejasnu nelagodu u udarenim dijelovima tijela.
ukljuivanje: (engl. key - m) Uiniti aktivnim Ukljuivanje je trenutak kada je okolina oko budne, no umorne ili iscrpljene, jedinke slina mirnom (neaktivnom) engramu. U tom trenutku engram postaje aktivan. 28 restimulacija: reaktivacija prolih sjeanja zbog okolnosti u sadanjosti koje nalikuju onima iz prolosti.
27

Svejedno, to jo nije dovoljno za uzrokovanje stvarne boli. Pribrojimo li vodi koja tee i prolazeem automobilu jo i estok pad stolice, ena doivljava blagi ok. Sada dodajmo miris i glas ovjeka koji ju je udario, i bol poinje rasti. Mehanizam joj govori da je u opasnoj okolini i da bi trebala otii. No, ona nije riba, nego visoko svjesno bie - koliko znamo, najsloenija mentalna struktura do sada razvijena na Zemlji - organizam ljudskoga roda, ovjek. Osim tog engrama, taj problem sadri i mnoge druge imbenike. ena ostaje. Bolovi u zlostavljanim podrujima tijela postaju predispozicija29 za bolesti ili su i sami kronine bolesti. Istina, manje u ovom sluaju, ah opet bolesti. Njezin afinitet prema ovjeku koji ju je tukao moe biti toliko velik da na analitikoj razini, uz normalno visok opi ton, moe pruati otpor tim bolima. No, ako je ta razina niska i bez mnogo potpore, bolovi se mogu pojaati. Udarena riba ni sa zadobivenim engramom nije se odrekla raia Ona je nakon toga moda malo manje oduevljena raiem, ah potencijal opstanka jedenja raia uinio je da joj rai donosi vie zadovoljstva nego boli. Openito, ugodan ivot pun nade - i nemojte ni pomisliti da aludiramo kako ena negdje ostaje samo zbog hrane, to god vicevi priah o tome - ima visok potencijal opstanka koji nadilazi vrlo veliku koliinu boli. Kako se potencijal opstanka smanjuje, ena se sve vie pribliava razini boli (zona 0 i zona 1), kada se takav engram moe estoko reaktivirati. No ipak, ovdje osim boli postoji jo jedan imbenik - zapravo, nekoliko. Ako bi se mladiu s kaputom dala jedna od neurotikih pozitivnih sugestija, kao to smo ve pokazali, on bi nakon signala na nju reagirao. U naem primjeru, engram koji je zdobila ena, sadri neurotiku 30 pozitivnu sugestiju uz ope restimulatore poput slavine, automobila i stolice koja pada. Bilo joj je reeno da je varalica, da nita ne vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje. Kada se engram na jedan od vrlo
predispozicija: stanje uma ili tijela koje osobu ini sklonom djelovanju ili ponaanju na odreeni nain ili podlonu odreenim bolestima. restimulatori: aproksimacije sadraja reaktivnoga uma ili nekog njegova dijela koje organizam kontinuirano opaa u svojoj okolini.
30 29

74

75

L. RON HlIBBARD

REAKTIVNI UM

mnogo moguih naina restimulira, ona ima "osjeaj" da nita ne vrijedi, daje varalica i promijenit e svoje miljenje. Pri ruci imamo nekoliko primjera koji pokazuju koliko je to tuno. Jedan osobit sluaj koji je postao Qear je esto zlostavljana ena. Svaki su joj put govorene sline stvari, redom poniavajue. Sadraj je upuivao na to da je ona nemoralna 31 i da bi sa svakim ivjela u divljem braku 32 . Nakon to se razvela, doveo ju je otac tuei se da je izrazito nemoralna te da svaki tjedan ivi s drugim mukarcem. Ona je to i sama priznala, no nije mogla shvatiti zato to radi. . To ju je brinulo, ali ona je tu jednostavno "bila potpuno nemona". Ispitivanje engrama u njezinoj banci reaktivnoga uma razotkrilo dugu seriju batinanja s prije opisanim sadrajem. Kako je to bio predmet istraivanja, a ne tretmana - iako je tretman bio odreen - bez njezina znanja uspostavljen je kontakt s njezinim bivim suprugom. Ispitivanje je pokazalo da njegove bijesne dramatizacije 33 sadre iste rijei. On je tukao svoju suprugu i doveo je do toga da postane nemoralna jer se bojao nemoralnih ena U svim ispitanim sluajevima ovog istraivanja engrami pacijenata usporeeni su s engramima osobe koja ih je uzrokovala. Kada god je bilo mogue, sadraji dogaaja su provjereni. Otkriveno je da se podudaraju bez izuzetka. Poduzete su sve mjere sigurnosti da bi se sprijeio bilo koji drugi nain komuniciranja izmeu pacijenta i osobe koja je uzrokovala engram. Kada se, u odnosu na ostale izvore, usporedilo sve to je pronaeno u trenucima "nesvjesnosti" svakog pacijenta, otkriveno je daje sadraj jednak. Analogija izmeu hipnoze i aberacije potpuno je opravdana. Hipnotizam uz pomo pozitivne sugestije usauje odreeni oblik ludila. Obino je to privremeno, no ponekad se hipnotika sugestija nee "podii" ili maknuti onako kako bi to hipnotizer elio. Opasnost u eksperimentiranju s hipnozom na pacijentima koji nisu Clear
nemoralna: odnosi se na seksualno ponaanje. u divljem braku: ivjeti zajedno u seksualnoj vezi bez legalno sklopljenoga braka. dramatizacija: preslikavanje engramskog sadraja aberirane osobe, dijelom ili u cijelosti, u njenu sadanju okolinu. Aberirano ponaanje u potpunosti je dramatizacija. Stupanj dramatizacije u izravnom je omjeru sa stupnjem restimulacije engrama koji je uzrokuju. Kada dramatizira, osoba je poput glumca koji glumi propisanu mu rolu i prolazi kroz cijeli niz iracionalnih akcija.
32 33 31

otkrivena je u drugome mehanizmu reaktivnoga uma. Kada postoji engram, poput onoga u gornjem primjeru, ena oigledno nije bila pri punoj svijesti dok ga je zadobivala. Ona te dogaaje (zapis) nije imala u memoriji standardne banke, samo je znala da ju je mukarac udario. Engram, dakle, nije bio iskustvo u smislu u kojemu mi razumijemo tu rije. Mogao je raditi s nie razine da bi aberirao njezine misaone procese, mogao joj je u ozljeenim dijelovima tijela izazvati udne bolove koje je ona pripisala neemu drugome. No, ona to nije znala. Za aktiviranje engrama trebalo ga je ukljuiti. No, to tono moe uzrokovati ukljuivanje engrama? Malo poslije, kada je bila umorna, mukarac joj je zaprijetio da e je ponovno udariti nazivajui je pogrdnim imenima. To je bilo iskustvo na svjesnoj razini. Otkriveno je da je to za nju bilo "mentalno bolno". I bilo je "mentalno bolno", i to samo zato jer je ispod toga bila prava, iva, tjelesna bol koja nije bila vidljiva i kod koje je svjesno iskustvo prouzroilo ukljuivanje engrama. Drugo iskustvo bilo je lock34. To je bilo sjeanje, no imalo je drukije djelovanje u standardnim bankama. Posjedovalo je previe moi zadobivene prolim tjelesnim udarcem. Reaktivni um nije ba paljiv sa svojim vremenskim satom. Pri ukljuivanju engrama on zapravo ne moe uoiti razliku izmeu stvari stare jednu ili devedeset godina. Stvarni engram pomaknuo se ispod standardne banke. Ona misli da je zabrinuta zbog njegovih rijei izreenih u locku. Meutim, brine zbog engrama. Tako sjeanja postaju "bolna". No, bol se ne pohranjuje u standardnim bankama, u toj banci nema mjesta za bol. Nimalo. Mjesta ima za koncept boli. Koncepti o tome to je bolno dovoljni su da razumni organizam, zvan ovjek, dre dalje od svih boli koje smatra opasnima. Kod osobe koja je Clear ne postoje sjeanja uzrokovana bolom zato jer vie nema pohranjenih podataka o tjelesnoj boli kojom banka reaktivnoga uma moe upropastiti mehanizam. Mladi s kaputom nije znao to ga je brinulo ih navelo da radi to to je radio. Osoba s engramom ne zna to je brine. Ona misli da je brine
34

lock: (engl., itaj "lok") analitiki trenutak u kojemu se pribliilo osjetima iz engrama, restimulirajui ga ili ukljuujui; reaktivni um pogreno interpretira osjete u sadanjemu vremenu, kao da su iste okolnosti koje su prije dovele do tjelesne boli ponovno prisutne. 77

76

L. RON HUBBARD

T R E E POGLAVLJE

lock, koji moe biti vrlo daleko od iega nalik engramu. Lock moe imati samo slian osjetilni sadraj, no, njegov pravi sadraj moe biti potpuno drukiji. Nije teko shvatiti to engrami ine. Oni su jednostavno trenuci tjelesne boli dovoljno jaki da izbace dio ili cijeli analitiki mehanizam iz sklopa. Oni su suprotstavljeni opstanku ili lano suosjeaju s opstankom organizma. To je cijela definicija. Velika ili mala "nesvjesnost?', tjelesna bol, osjetilni sadraj i podaci za ili protiv opstanka - njima upravlja reaktivni um koji misli iskljuivo u istovjetnostima, sve je jednako svemu drugome. Oni od organizma iznuuju izvravanje svojih zapovijedi koristei bi tjelesne boli. Ako organizam ne napravi tono ono to oni kau (a vjerujte bilo kojemu Clearu, to je nemogue!), pojavljuje se tjelesna bol. Oni vode osobu kao to krotitelj vodi tigra - tijekom procesa od ovjeka e za as posla napraviti tigra, i pri tome mu jo navaliti ugu35. Da ovjek nije razvio jezik, ili, kao to emo pokazati, da mu je jezik malo manje homoniman, a malo vie odreen s obzirom na osobne zamjenice, engrami bi i dalje bili podaci vani za opstanak i mehanizam bi funkcionirao. No, ovjek je prerastao upotrebu engrama. Birao je izmeu jezika i potencijalnog ludila. Ali, uz nemjerljive prednosti prvoga dobio je i prokletstvo drugoga. Engram je jedini i iskljuivi izvor aberacija i psihosomatskih bolesti. Ispitano je veoma mnogo podataka i nije pronaen niti jedan jedini izuzetak. Kod "normalnih ljudi", ba kao i kod neurotinih i ludih, djelomino ili potpuno uklanjanje engrama redovito je dovelo do znatnog poboljanja, i to bez uporabe ikakve druge terapije. Za tretman svih psihikih ili psihosomatskih bolesti nije bila potrebna nikakva druga terapija osim one koja je izloena u ovoj knjizi.

STANICA I ORGANIZAM

3S

uga: kona bolest koja pogaa dlakave ivotinje; uzrokuje je parazit, a simptomi su intenzivan svrbe, stvaranje krasta i gubitak dlaka.

J ^ a z l o g zbog kojega je engram kao jedini izvor aberacija i psihosomatskih bolesti ostao skriven toliko dugo je irina i gotovo bezgranina sloenost manifestacija koje proizlaze iz jednostavnih engrama. Moe se postaviti nekoliko teorija o tome zato se ljudski um upravo tako razvio, no to su teorije, a dijanetika se ne bavi strukturom. No, kao poticaj buduim istraivaima na tom podruju moemo iznijeti nekoliko komentara - samo kao postulat. Dakle, postoji jasna veza izmeu bilo koje tjelesne energije nalik elektricitetu i istjecanja energije iz povrijeenih stanica. Mogla bi se postaviti teorija prema kojoj su ozlijeene stanice, ozljeujui susjedne, odailjale energiju nalik elektrinoj i uzrokovale razvoj posebne stanice koja bi djelovala kao odvod za "isputanje" tog bolnog naboja. Ti stanini odvodi moda su mogli postati neuroni1 kako bi taj naboj bio bolje rasporeen u tijelu, odnosno s manjom mogunou lokalnog onesposobljavanja tijela na mjestima ozljede. Ti su se odvodi - neuroni - moda poeli stvarati zbog uestalih udaraca u ekstremitete, slijedei pravce kretanja tijela. U smislu te postavke glava bi sadravala najveu koncentraciju neurona. ovjek je, hodajui uspravno, imao moda jo jednu toku udaranja - elo, te tako dobio prefrontalne renjeve mozga. A moda i nije. To je samo teorija, poduprta s nekoliko znanstveno vrijednih podataka. Nije bila predmetom nijedne vrste istraivanja. Moramo iznijeti barem osnove teorije o strukturi. Dakle, stanica je jedna od osnovnih graevnih jedinica tijela. Stanice su se da bi opstale zdruile u kolonije kojima je opstanak osnovni cilj, a kolonije su se razvile ili ojaale u sloenije oblike, koji su zapravo organizmi,

78

1 neuroni: glavni graevni blokovi koji grade ivce. Sastoje se od staninih tijela s vlaknastim dijelovima koji prenose signale od i do stanica. 79

L. RON HllBBARD

STANICA I ORGANIZAM

takoer u svrhu opstanka. Organizmi su razvili umove da bi koordinirali miie i rjeavali probleme opstanka. Ponavljamo, to je jo uvijek teorija, a ak ako je to i bio slijed razmiljanja koji je vodio do dijanetike, moe biti potpuno pogrean, iako funkcionira. Moe ga se odvojiti od dijanetike, no dijanetika e ostati znanost i nastaviti funkcionirati. Koncept elektronskoga mozga za dijanetiku je bio samo koristan, ali ne i od vitalne vanosti. Moe ga se i izbrisati, dijanetika time nee biti oteena. Znanost se mijenja usporedno s izmjenama svoje osnovne teorije. U dijanetici je otvoreno golemo podruje istraivanja, ali ona, kako je postavljena, tako i funkcionira, i to uvijek i bez izuzetaka. 0 razlozima zbog kojih funkcionira bez sumnje e se tu i tamo ponovno razmiljati i tu i tamo e ih se mijenjati da bi bih bolji. Ako se na tome ne bude radilo, trajna vjera u ovaj i budue narataje znanstvenika ne bi bila opravdana. Kako emo napredovati, postajat e Vam jasnije zato govorimo o stanicama. Razlog zbog kojega znamo da su proli koncepti o strukturi neispravni je to to ne funkcioniraju. Sve nae injenice funkcionalne su i znanstvene, u potpunosti utemeljene na laboratorijskim dokazima. Funkcija ima prednost pred strukturom. Mnogo prije nego to je itko imao pravu ideju o strukturi atoma, postulirana je James Clerk Maxwellova2 matematika i upotreba elektrine energije znatno je proirena, donijevi velike koristi. Dakle, funkcija uvijek dolazi prije strukture. Zauujui nedostatak napretka na podruju ljudskoga uma u posljednjih nekoliko tisua godina djelomice moemo pripisati tome da je "organ razmiljanja" smatran iskljuivo istraivakim predmetom medicine, koja je bila i jo dugo moe biti umijee, no ne i znanost. Dakle, prije nego to to umijee znatnije uznapreduje trebat e utemeljiti osnovnu filozofiju koja objanjava ivot. Na primjer, sposobnosti stanice bile su slabo prouene. Posljednjih godina provedena su neka istraivanja da bi se o tome vie saznalo, ali nedostajala je osnovna filozofija. Stanicu se promatralo, no ne i predvialo.
2

James Clerk Maxwell: (1831-1879.) kotski fiziar, postavio teoriju daje osnovna priroda elektriciteta i svjetlosti jednaka. 80

Prouavanje ljudskih stanica u veini sluajeva napravljeno je na mrtvome tkivu, a mrtvome tkivu nedostaje upravo ona nepoznata, vana kvaliteta - ivot. U dijanetici, na nae veliko iznenaenje, laboratorijskim ispitivanjima otkrili smo da su stanice, na neki za sada neobjanjiv nain, oito razumne. Ako postuhramo da ljudska dua ulazi u spermij i jajace prilikom zaea, postoje stvari koje niti jedan drugi postulat nee obuhvatiti osim onoga da su te stanice na odreeni nain razumne. Ulazei u novo podruje s postulatima koji funkcioniraju u svim pravcima - a osnovna filozofija opstanka vodi je koji nas vodi dalje i dalje u sve udaljenija podruja objanjavajui i predviajui fenomene na svakom koraku - neizbjeno je da se otkriveni podaci ne slau sa starim teorijama. Kada je podatak znanstveno neupitan koliko je neupitna i injenica da jabuka isputena pod uobiajenim okolnostima pada na zemlju, ne preostaje nam nita drugo nego ga prihvatiti kao takvog. Naputanje starih teorija moe "protresti" ukorijenjena vjerovanja ih neiju nostalginu ljubavi prema starom maturantskom odijelu, no injenica je injenica. Stanice kao misaone jedinke oito imaju utjecaj na tijelo i organizam kao na misaone jedinke. Taj stukturalni problem ne moramo raspetljavati da bismo razrijeili svoje funkcionalne postulate. Stanice oito uvaju engrame bolnih dogaaja. Na kraju krajeva, stanice su ono to je povrijeeno i one e biti te koje e odreivati kaznu svaki put kada ih analizator iznevjeri. ini se da je pria o engramu pria o bitci izmeu postrojbi i generala, svaki put kad zbog generala dio postrojbi bude pobijen. to general u obrani tih postrojbi ima manje sree, to su one snanije. Stanice su oito gurnule mozak uzlaznom evolucijom prema veoj svjesnosti. Bol okree taj proces, kao da je stanicama ao to su toliko snage stavile u ruke glavnoga zapovjednika. Vrlo je mogue da je reaktivni um kombinirana stanina inteligencija. Ne treba pretpostaviti daje to tako, no u nedostatku bilo kakvog pravog rada s podruja strukture na koji bi se mogli pozvati, pri ruci nam je strukturalna teorija. Reaktivna engramska banka moe biti materijal pohranjen u samim stanicama. Trenutno nije
81

L. RON HlIBBARD

STANICA I ORGANIZAM

vano je li to tono, neto jednostavno treba rei da bi se ovjeku pruila mentalna potpora o tome to se zbiva u trenucima "nesvjesnosti". Znanstvena je injenica, promotrena i ispitana, da organizam u prisustvu tjelesne boli doputa da analizator bude izbaen iz sklopa, tako da postoji malo osobne svjesnosti organizma ili je uope nema. On to ini da bi zatitio analizator ili suspendirao njegovu snagu, vjerujui da je engram u opasnosti najbolji - s im se, kad smo ve kod toga, analizator, sudei po promotrenim iskustvima, ne slae. Svako prisutno osjetilno iskustvo, ukljuujui tjelesnu bol, pohranjeno je tijekom tih neanalitikih trenutaka. Kad god je bol prisutna - tjelesna bol - analizator se manje ili vie iskljuuje. ak i ako bol traje samo trenutak, u tom je trenutku analitinost smanjena. To se vrlo lako moe dokazati - samo se pokuajte sjetiti kada ste posljednji put bili ozbiljno povrijeeni i razmislite ne postoji li u tome, barem na trenutak, "prazno" razdoblje. Zaspati pod utjecajem anestezije i potom se probuditi sloeniji je sluaj iskljuenja jer ukljuuje tjelesnu bol koja je poela otrovom (tehniki, svi su anestetici otrovni). Potom, tu je prisutno i guenje, kao kod utapljanja, a to je razdoblje manje ih vee iskljuenosti analizatora. Postoji i stanje uzrokovano povlaenjem krvi, iz bilo kojeg razloga, iz jednoga ih vie dijelova tijela koji sadre analitiku snagu, ma gdje oni bih. To takoer, u veoj ih manjoj mjeri, uzrokuje iskljuenje analizatora. Takvi dogaaji ukljuuju ok (u kojemu krv tei skupljanju u sreditu tijela), gubitak krvi pri operativnome zahvatu 3 ili povredi, anemiju i zatvaranje vratnih arterija. Prirodan san uzrokuje smanjenje analitike aktivnosti, ah to nije ni vrlo izraeno niti ozbiljno. Dijanetikom terapijom bilo koje iskustvo za vrijeme spavanja moe se s lakoom obnoviti. Vidimo da postoje mnogi naini iskljuivanja analitike snage. Mogue je zapaziti da ona u manjoj ih veoj mjeri moe biti smanjena. Kada netko cigaretom opee prst prisutna je mala koliina boli i malo smanjenje analitike snage. Pri operativnome zahvatu to smanjenje
'' anemija: nedostatak tvari koja prenosi kisik u krvi, a kao posljedicu ima bljedilo, opu slabost itd.

moe trajati satima, a iskljuenje moe biti ekstremno. Trajanje i veliina tog smanjenja dvije su razliite stvari, povezane, ali prilino razliite. To zapravo i nije toliko vano, no ipak je spomenuto. itajui ovu knjigu do sada ste uoili da nam je naelo spektra dobro posluilo. Vidljivo je da se koliina smanjenja analitike snage moe opisati na isti nain kao i potencijal opstanka. Moe ga biti samo malen djeh ih vrlo veliki dio. Vratimo h se unazad i pogledamo razinu potencijala opstanka, moemo zakljuiti da bi smrt bila na dnu, a besmrtnost na vrhu, gdje je opstanak "beskonaan". Pitanje o postojanju beskonane analitike snage ve je u domeni misticizma. No, znanstvena je injenica da postoji jasna veza izmeu osobnog tona i koliine analitikoga iskljuenja. Postavite to ovako: moe se smatrati da je u osobe koja je entuzijastina, sretna i u dobrom stanju analitika snaga visoka (zone 3 i 4), a kod osobe koja je pod kotaima kamiona, u "nesvijesti" i agoniji u zoni 0. Postoji omjer izmeu potencijalnog opstanka i analitike snage. Kako jedno opada, tako opada i drugo. Iz toga moemo zakljuiti vie nego to nam se na prvi pogled ini. To je vrlo bitan omjer. Svi osjeti ukljueni su u engram Dva od njih su tjelesna bol i bolna emocija, trei je organski osjet. Drugim rijeima, to je stanje organizma za vrijeme trajanja engrama. A u kojemu je stanju bio organizam dok je primao engram? Bila je prisutna vea ih manja "nesvjesnost". To je znailo da je bio prisutan organski osjet smanjene analitike snage jer ona oito dolazi od jednoga ili vie organa u tijelu. Ako je engram ponovno aktiviran restimulatorom ili restimulatorima - odnosno, ako osoba koja ima engram primi u svojoj okolini neto nalik percepcijama u engramu - engram u manjoj ih veoj mjeri stavlja u funkciju sve to sadri, svoje opaaje, kao to su primjerice slavine ih rijei. Restimulacija moe biti jaa ih slabija. Pod utjecajem restimulatora u okolini osobe engram se moe ukljuiti samo malo ili, ako ih ima mnogo i tijelo je ve u oslabljenom stanju, moe se ukljuiti svojom punom snagom (o emu e vie rijei biti poslije). No, bio engram manje ih vie restimuhran, sve u njemu na jedan ih drugi nain poinje djelovati.
83

82

L. RON HUBBARD

STANICA I ORGANIZAM

Samo je jedan zajedniki nazivnik svih engrama, samo jedna stvar koju svaki engram ima. SvaM engram sadri podatak da je analizator u manjoj ili veoj mjeri iskljuen. Taj podatak postoji u svakom engramu. Dakle, svaki put kada je engram restimuliran, iako tijelo nije zadobilo tjelesnu bol, dio analitike snage se iskljuuje. Organ ili organi koji su analizator do odreene su mjere iskljueni iz sklopa. To je veoma vano za razumijevanje mehanizama aberacije. To je znanstvena injenica, koja se moe dokazati i koja je nepromjenjiva. To se uvijek dogaa kada je engram primljen, a analizator iskljuen tjelesnom boli i emocijom. Kada je restimuliran, analizator se iskljuuje kao dio engramske zapovijedi. Zapravo, to je mehanika stvar - engram se restimulira, a dio analitike snage iskljuuje. To je neizbjeno koliko i paljenje i gaenje svjetla. Povucite uzicu i svjetlo e se ugasiti. Analizator se ne smanjuje tako naglo - postoje stupnjevi jaine svjetlosti - no obje su stvari jednako mehanike. Ako omamite ovjeka eterom i povrijedite ga u predjelu prsa, on je primio engram jer je njegova analitika snaga najprije iskljuena eterom, a zatim bolom u prsima. Dok je bio na operacijskome stolu, reaktivni um snimio je zvekeckanje instrumenata, sve to je reeno, sve zvukove i mirise. Pretpostavimo da mu je medicinska sestra drala nogu jer se ritao. To je cjeloviti engram. Taj e engram biti ukljuen neim u budunosti, nekim slinim dogaajem. Kada nakon toga ovjek uje zveckanje nalik zveckanju instrumenata, manje ili vie postat e nervozan. Ako u tom trenutku obrati pozornost na dogaanja u tijelu, moda otkrije slab osjeaj kao da ga netko dri za nogu. No, nije vjerojatno da e obratiti bilo kakvu pozornost na nogu jer, ako bi i postojalo neto na to bi mogao skrenuti pozornost, sprijeio bi ga odreeni stupanj boli u prsima. Analitika mu je snaga lagano iskljuena. Isto kao to ima osjeaj da ga netko dri za nogu, analizator ima predodbu da je iskljuen zbog etera ili boli. Kestimulator (zveckanje) teio je laganom ukljuivanju cijeloga engrama, a dio engramske zapovijedi je smanjena analitika sposobnost.

To je "push button"4 u svoj svojoj preciznosti. Ako bi ovjek znao koji su neiji glavni restimulatori (rijei, boje glasova, glazba, to god oni bili - podaci koji su pohranjene u banku reaktivnoga uma kao dijelovi engrama), mogao bi gotovo potpuno iskljuiti analitiku snagu te osobe, zapravo, dovesti je do stanja nesvjesnosti. Svi poznajemo ljude koji utjeu na nas tako da se osjeamo glupo. Za to mogu postojati dva razloga, a oba su uzrokovana engramima. Jedan od njih je injenica da je, ma koji engram bio restimuliran, dio analitike snage iskljuen. Ako se okolina ne mijenja, engram moe biti u kroninoj restimulaciji! To znai kronino djelomino iskljuenje analitike snage. Oporavak inteligencije kod deara i njezin rast do nesluenih visina dijelom je rezultat olakanja od engramskih zapovijedi u obliku izjave da je osoba glupa, a veim dijelom olakanja stanja kroninoga iskljuenja. To nije teorija, to je znanstvena injenica, striktni "dokaz iz epruvete". Engram sadri osjet iskljuenog analizatora. Kada je restimuliran, engram donekle stavlja taj podatak natrag u funkciju. Dakle, engrami, dobiveni u "nesvjesnom" stanju, uzrokuju djelominu "nesvjesnostf' svaM put kada su restimulirani. Osoba koja ima engram (bilo koja aberirana osoba) ne mora zadobiti novu tjelesnu bol da bi iskusila novi trenutak djelomine "nesvjesnosti". Osjeaj "omamljenosti", "pospanosti" ili "tuposti" dolazi dijelom od parcijalno isMjuenoga analizatora. Osjeaj "nervoze", bijesa ili straha takoer uzrokuje djelomino isMjuenje analitike snage. Hipnotizer ima "uspjeha" - kada ga ima - jer je govorei ljudima o "spavanju" sposoban restimulirati neM engram koji sadri rije spavanje i time isMjuiti analitiku snagu. To je jedan od razloga "funkcioniranja" hipnoze. ' No, cijelo je drutvo podlono isMjuenju analitike sposobnosti manjeg ih veeg stupnja zbog restimulacije engrama. Broj engrama koje sadri neija reaktivna banka ipak ne mora odreivati koliinu smanjenja analitike sposobnosti kojemu je ta
< push button: engl., gumb koji pritiemo da bismo ukljuili elektrinu struju; u dijanetici znai: bilo koji restimulirajui podraaj koji ukljuuje engram osobe ili drutva.

84

85

L. RON HUBBARD

STANICA I ORGANIZAM

osoba podlona. Osoba moe imati engrame koji ne moraju biti ukljueni. Ako su i bili ukljueni, moda ta osoba nije u okolini koja sadri vie restimulatora. Pod tim okolnostima, njezin poloaj u smislu opstanka moe biti visok, iako posjeduje mnogo engrama. I k tome, moda se ta osoba izvjebala tako da se uspjela izdignuti malo iznad tih engrama. No, osoba koja ima ukljuene engrame i ivi u okolini punoj restimulatora, podlona je golemoj restimulaciji i analitikom iskljuenju. To je normalno stanje. Ako osoba ima mnogo engrama, koji su ukljueni i ivi oko velikog broja restimulatora, njezino se stanje moe kretati od normale do ludila. U jednom danu - kao u sluaju mukarca koji prolazi kroz trenutke bijesa ili ene koja pada u apatije - stanje osobe moe se kretati od normale do ludila i natrag do normale. Rije ludilo ovdje oznaava krajnju iracionalnost. Dakle, postoji privremeno ili kronino ludilo. Sud koji prolazi turoban proces proglaavanja je li ovjek uraunljiv ili ne, zato to je poinio umorstvo, sam po sebi je iracionalan. Naravno da je taj ovjek bio lud kada je poinio umorstvo. Sud se sada pita je li on kronino lud. To ima malo veze sa situacijom. Ako je ovjek bio dovoljno lud da jednom poini umorstvo, u budunosti e dovoljno poludjeti da bi ga opet poinio. Kronino tada znai ili kronini ciklus ili stalno stanje. Zakon kae da je razumnost "sposobnost razluivanja dobrog od loeg". Kada je ovjek podloan mehanizmu (a svi ljudi jesu) koji ga upuuje da u jednom trenutku bude racionalan, a trenutak poslije restimuliran, nitko se u tom drutvu, ako nije Qear, ne moe smatrati sposobnim da uvijek razlikuje dobro od loega. To je potpuno opreno onome to zakon smatra dobrim i loim. To je primjer krivulje razumnosti koja je u aberirane osobe poput 5 roller-coastera . Sve aberirane osobe imaju engrame (normalan broj vjerojatno je nekoliko stotina po osobi). Analitiki, ljudi imaju iroku slobodu izbora i mogu se baviti ak i filozofskim pogledima na dobro i
roller-coaster: engl., pojam oznaava naizmjenina poboljanja i pogoranja kod osobe. Naziv dolazi od istoimene eljeznice u zabavnom parku. To je mala eljeznica koja se kree ponirui i uzdiui se po visokoj, otro zavojitoj stazi sa strmim uzbrdicama i nizbrdicama. 86
5

zlo. No, kod aberiranih osoba engramska banka uvijek je podlon restimulaciji. U utorak "najrazumnija" aberirana osoba, ve u srijedi moe biti ubojica doe li do tono odreene situacije koja e nagi ukljuiti tono odreeni engram. Clear ima toliko iroku slobodi izbora da ni u jednoj danoj situaciji nije potpuno predvidiv. Ne aberirana osoba prelazi sva predvianja iz sljedeih razloga: (1) nitke pa ak ni ona ne zna kakve engrame ima u svojoj banci reaktivnog; uma; (2) stvar je sluaja koja e situacija sadravati koj restimulatore; i (3) ne moe se ustanoviti koja e biti njezin mogunost izbora s engramskim imbenicima na reaktivnoj razini. Raznolikost ponaanja koje netko moe razviti iz tih osnovni] mehanizama toliko je velika da nije ni udo to su neke filozofij smatrale ovjeka prilino beznadenim sluajem. Ako se engramska banka zadrava na staninoj razini, teoretski s moglo pretpostaviti da su stanice osigurale da analizator ne postan previe pustolovan u smislu ivota i smrti. Zbog toga moem pretpostaviti da su stanice kopirale sve podatke sadrane u bilo kojer trenutku tjelesne boli i emociju koja je kao rezultat imala ili j sadravala "nesvjesnost". I kad bi se bilo koji podatak slian tom pojavio u okolini, one su mogle biti na oprezu te, pod utjecajem mnogi restimulatora na vidiku, iskljuiti analizator i nastaviti s reakcijon U tome je, openito prikazano, sadran sigurnosni imbenik. Oite ako je organizam preivio jedno razdoblje "nesvjesnosti", stanice t mogle postaviti teoriju kako e stavljanje u funkciju podataka i akcije pod okolnostima koje prijete zbog slinosti s prijanjima, jo jednor dovesti do opstanka. Ono stoje dovoljno dobro za moga djeda, dovoljni je dobro i za mene. Sto je bilo dovoljno dobro u autobusnoj nesrei dovoljno je dobro i u autobusu. Takvo imbecilno "razmiljanje" tipino je za reaktivni um. To j jednostavno njegov nain razmiljanja. To je vrhunac konzervatizms U svakoj prilici isputa bit stvari i vane podatke, optereuje tijel bolovima i vrtlog je nereda. Kad bi postojao samo jedan engram p situaciji, to bi moda i "prolo". No, moe postojati deset engrama s; 6 slinim podacima (engramski lanac lockova), a ipak ti podaci mogi
lanac: niz dogaaja sline prirode ili slinog sadraja. 87

L. RON HUBBARD

STANICA I ORGANIZAM

biti toliko proturjeni da se pri pojavi nove opasnosti, koja sadri restimulatore lanca, ne moe iskoristiti niti jedno odgovarajue ponaanje iz prolosti koje bi bilo spremno za takvu situaciju. Oito, jezik je x imbenik Stanice, ako je to problem stanica (kao podsjetnik, ovaj dio je teorija zasnovana na podacima u pokuaju objanjenja onoga to se dogaa, a teorija se moe mijenjati bez mijenjanja znanstvene valjanosti injenica), vjerojatno jezike ne razumiju ba najbolje, inae ne bi razvile takva "rjeenja". Razmotrimo dva engrama o palicama za bejzbol. U prvome, ovjek se "onesvijestio" zbog udarca u glavu i netko vie: "Tri! Trci! Tri!" U drugome, ovjek je u istoj okolini i u "nesvijesti" zbog udarca palicom, a netko vie: "Ostani tamo! Siguran si!". A sada, to takav ovjek ini kada uje, namirie ili vidi palicu za bejzbol ili uje te rijei? Tri ili ostaje tamo? Za svaku od tih akcija osjetit e slinu bol. to se zapravo dogaa? Poinje ga boljeti glava. To je ono to se naziva konflikt. To je tjeskoba. A tjeskoba na potpuno mehanikoj razini moe zaista postati vrlo akutna kad netko ima devedeset engrama koji ga vuku prema jugu i osamdeset devet engrama koji ga vuku prema sjeveru. Ide li na sjever ili jug? Ili doivljava "ivani slom"? Briljantnost reaktivnoga uma otprilike moemo usporediti s gramofonom. Igla dolazi na plou i ploa svira. Reaktivni um samo stavlja iglu na plou. Problemi nastaju kada pokua odabrati nekoliko ploa i odsvirati ih sve odjednom. Namjernom konstrukcijom, nezgodom u dizajnu ili zaobilaenjem u evoluciji - gdje star, nepotreban organ jo postoji - stanice su prilino dobro uspjele sakriti engramsku banku. ovjek je u svojemu analitikome umu svjestan. Kada je "nesvjestan", njegov analitiki um nesposoban je pratiti ulazee podatke. Ti se podaci ne mogu pronai u onome to, po analogiji, nazivamo standardnim bankama. Dakle, to god je ulo, mimoilo je svjesnost. S obzirom na to da kanal za sjeanje ne postoji, svijest (bez dijanetikoga postupka) nema pristup do tih podataka. Engram ulazi kada je svjesnost odsutna. Tada djeluje izravno na organizam Analizator jedino dijanetikom terapijom moe doi do tih podataka (a njihovo brisanje uope ne ovisi o kontaktu analizatora s
88

njima, usprkos starom vjerovanju da "shvaanje" neega to i lijei: "shvatite" engram bez dijanetike tehnike i brzo ete se nai u nevolji). Stanino tijelo primilo je engram. Naravno, reaktivni um moe biti najnii stupanj analitike snage, no to ne mijenja znanstvenu injenicu da se engram ponaa kao da je neraskidiva veza regulatora ivotnih funkcija, koordinacije organa i osnovne razine samog analitikog uma. Pod neraskidivom vezom podrazumijevamo "trajnu vezu". To ukljuivanje je povezivanje engrama kao dijela operativne, tjelesne mainerije. Analitiki proces razmiljanja nije trajno povezan, nego prema elji analizatora moe biti izbaen i ubaen u sklop. To se ne moe dogoditi s engramom. Odatle izraz neraskidiva veza. Analitiki um ponavlja uvjebani obrazac. Taj e obrazac na temelju podraaja i odgovora funkcionirati dobro kad god e to organizmu initi najvie dobra. Engram je uvjebani obrazac u zajednikom paketu, "stalno" vezan u sklopovima (bez dijanetike terapije) i stupa u akciju kao uvjebana ablona bez ikakva odobrenja analizatora. I sam pod utjecajem engrama na nekoliko naina, zbog smanjenja analitike snage i pozitivne sugestije u engramu, analitiki um nije u stanju otkriti bilo koji doista valjan razlog za ponaanje organizma. On stoga uvijek smilja razlog jer mu je posao osigurati da organizam uvijek bude u pravu. Upravo kao to je mladi s kaputom iznio mnogo besmislenih objanjenja, tako radi i analitiki um - promatrajui tijelo koje se bavi iracionalnim akcijama i govor za koji se ini kako nema obrazloenja - on opravdava akcije. Engram moe diktirati razne postupke svojstvene ivotu: vjerovanja, nazore, misaone procese ili njihov nedostatak i akcije bilo koje vrste, te moe uspostaviti stanja izvanredna po svojoj sloenosti, kao i gluposti. Engram moe diktirati bilo to iz svoga sadraja, a moe sadravati sve kombinacije rijei cijeloga jezika. Analitiki um prisiljen je, u svjetlu iracionalnoga ponaanja ili osude, opravdavati postupke i stanja organizma, kao i vlastite neobine pogreke. To je opravdavajua misao. Dakle, tri su vrste misli za koje je organizam sposoban: (a) analitika misao - koja je racionalna i modificirana naobrazbom i tokom gledita; (b) opravdavajua misao - analitika misao koja
89

L. RON HlIBBARD

STANICA I ORGANIZAM

pokuava objasniti reakcije; i (c) reaktivna misao - koja je cjelokupna u terminima da je sve u engramu jednako svemu u engramu jednako svim restimulatorima u okolini i svim stvarima povezanim s tim restimulatorima. Svi smo primijetili kako neki ljudi nakon uinjene pogreke objanjavaju zato su to uinili. To je opravdavajua misao. Pogreka je uinjena, ako ne zbog loe naobrazbe ili toke gledita, onda zbog engrama. Analitiki um to tada mora opravdavati da bi se uvjerio kako je tijelo bilo u pravu i njegovi zakljuci ispravni. Postoje jo dva stanja koja mogu biti uzrokovana engramima. Jedno je dramatizacija, a drugo valencija.7 Vidjeli ste dijete iz kojega navire ljutita bujica rijei. Vidjeli ste ovjeka kako prolazi kroz izljeve bijesa. Vidjeli ste ljude kako prolaze kroz cijeli niz iracionalnih akcija. To su dramatizacije. Do njih dolazi kada je engram silno restimuliran, tako jako da njegov aspekt neraskidive veze preuzima organizam. Engram moe ui u sklop malo ili u potpunosti, to znai da postoje stupnjevi dramatizacije. Kada se dokraja razmae, engram se odvija od rijei do rijei i osoba je poput glumca, nalik marioneti koja igra propisanu rolu. Osoba moe dobiti nove engrame koji e prijanje potisnuti u drugi plan (drutveni kompleks kanjavanja izravno je usmjeren davanju antiengramske naobrazbe). Na besmislen nain kojim razmilja reaktivni um dramatizacija je ponaanje koje podupire opstanak, a zasnovana je na pretpostavci da je organizam, u "slinoj" situaciji, preivio zbog prisutnosti odreenih akcija. Mogue je da e ena koja je oborena i udarena dramatizirati svoj engram radei i izgovarajui tono one stvari koje su joj bile uinjene i reene. rtva joj moe biti vlastito dijete ili druga ena. rtva moe biti i bit e osoba koja joj je dala engram, ako je ona dovoljno jaka da tu osobu nadvlada. No, injenica da ona ima taj engram, ne znai da e ga i upotrijebiti. Moe imati stotine drugih engrama koje moe upotrijebiti. No, dok dramatizira jedan, to je kao da engram u
7 valencija: osobnost. Termin se koristi da bi oznaio posuivanje neije osobnosti. Valencija je zamjena za sebe uzeta nakon injenice gubitka samopouzdanja. Preclear "u valenciji svojega oca" ponaa se kao da je otac.

neraskidivoj vezi preuzima marionetu. Sva preostala analitika snaga moe biti usmjerena na izmjenu engramskoga obrasca. Dakle, ona moe izvesti slinu ili identinu dramatizaciju. To gledite dramatizacije iskljuivo je neumoljiva borba za opstanak. To je ono to je promatrae navelo da misle kako su "ivotinjski nagoni" bili prvo pravilo opstanka Engram je uao zaobilazei racionalnost i standardne memorijske banke i sad je u organizmu koji to, na svjesnoj razini, ne zna. Iskustvo sa svjesne razine ga ukljuuje i tada ga se moe dramatizirati. I daleko od toga da postaje blai to je vie puta upotrebljavan. Sto je engram izdrarnatiziraniji, to se vre dri u sklopovima. Miii, ivci - sve mu se mora pokoravati. Neumoljiva borba za opstanak. Stanice su se osigurale. Ovdje dolazimo do valencije. Valere na latinskome znai "snaan". To je dobar termin jer je to druga polovica termina ambivalentan (snaga u dva pravca) i postoji u bilo kojemu dobromu rjeniku. Dobar je i zato jer opisuje (iako rjenik to nije namjeravao) nakanu organizma pri dramatiziranju engrama. Multivalentan bi znailo "mnogo snanih". Obuhvaao bi fenomen podvojene linosti, neobinih razlika ljudske osobnosti s obzirom na razliite situacije. Valencija u dijanetici znai osobnost jedne od dramatinih osoba u engramu. U sluaju udarene i oborene ene bile su prisutne dvije valencije: njezina i njezinoga supruga. Da je jo jedna osoba bila prisutna, engram bi sadravao tri valencije, uz uvjet da je ta trea osoba imala neku ulogu u dogaaju: njezinu, njezinoga supruga i tree osobe. Primjerice, u sluaju autobusne nesree gdje deset ljudi govori ili djeluje, kod osobe u "nesvjesti" postojao bi engram s jedanaest valencija: sama "nesvjesna" osoba i desetero ljudi koji su govorili ili djelovali. U sluaju ene koju je tukao suprug engram sadri samo dvije valencije. Tko je pobijedio? Ovdje je na snazi zakon "ivotinjskih nagona", aspekt opstanka u engramima. Tko je pobijedio? Suprug. Dakle, suprug je onaj koga e se dramatizirati. Ona nije pobijedila. Bila je povrijeena. Aha! Kada su prisutni ti restimulatori, treba biti pobjednik, suprug, govoriti kao on, rei ono to je on rekao, uini ono
91

90

L. RON HUBBARD

STANICA I ORGANIZAM

to je on napravio. On je preivio. "Budi kao on!", kau stanice. Dakle, kada se toj eni odreenom akcijom restimulira taj engram, primjerice u odnosu prema djetetu, ona dramatizira pobjedniku valenciju. Ona obara svoje dijete i udara ga, kae mu da je prevarant, da nita ne vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje. to bi se dogodilo ako bi ona dramatizirala samu sebe? Morala bi pasti, prevrnuti stolicu, onesvijestiti se i vjerovati da je varalica, da nita ne vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje, a uz to bi morala osjeati i bol zbog udaraca! "Budi ti", savjet je "gluhim uima" reaktivnoga uma. Evo sheme. Svaki put kad ivot kazni organizam, analitiki je um, sudei po zakljuku reaktivnoga, pogrijeio. Reaktivni um tada izbacuje analitiki iz sklopa u omjeru prisutne restimulacije (opasnost) i tjera tijelo da reagira kao osoba koja je pobijedila u prijanjoj, slinoj situaciji u kojoj je organizam bio povrijeen. to se dogaa ako "drutvo", suprug ili neka vanjska sila kau toj eni koja dramatizira engram da se mora suoiti s realnou? To je nemogue. Realnost je jednaka bivanju sebe same, a ona sama je povrijeena. to ako neka vanjska sila prekida dramatizaciju! Na primjer, ako drutvo zamjeri eni na dramatizaciji i ne doputa joj da udara i vie? Engram je jo uvijek neraskidivo vezan. Reaktivni je um tjera da bude pobjednika valencija. No, ona to ne uspijeva. Kao kaznu, reaktivni e um, to se ona vie pribliava sebi, poticati neku drugu valenciju u engramu, prilagodivi je vrijednosti prve. Napokon, ni ona prva nije umrla. Pojavljuje se bol od udaraca i ona misli da je varalica, da nita ne vrijedi i da stalno mijenja svoje miljenje. Drugim rijeima, ona je u gubitnikoj valenciji. Konstantno prekidanje dramatizacije uinit e osobu bolesnom. To je toliko izvjesno koliko je jasno da postoje tmurni dani. Prije nego to navri deset godina ivota, osoba akumulira pedesetak valencija u engramima. Koje su od njih pobjednike? Otkrit ete da ih ona koristi svaki put kada je engram restimuliran. Viestruka osobnost? Dvije osobe? Prije ih je pedeset do sto. U dijanetici moete vidjeti kako se valencije kod ljudi ukljuuju, iskljuuju i mijenjaju brzinom koja bi zaprepastila i glumca koji brzo
92

mijenja uloge. Promotrite sloenost ponaanja. Kad bi si netko postavio zadatak da rijei problem aberacije sustavom katalogiziranja svega to je promotrio, a nije svjestan osnovnoga uzroka, zavrio bi s toliko razliitih ludila, neuroza, psihoza, kompulzija, represija, opsesija i slabosti koliko je kombinacija rijei u jezika Otkrivanje osnova klasifikacijom nikada nije dobro istraivanje. Bezgranine kompleksnosti mogue iz engrama (a najstroi, potpuno kontrolirani pokusi otkrili su da su ti engrami sposobni upravo za ponaanje kakvo smo ovdje spomenuli) cijeli su leksikon aberiranog ljudskog ponaanja. Postoji jo nekoliko osnovnih temeljnih stvari koje ine engrami. To e biti obraeno u odgovarajuim poglavljima: parazitski sklopovi, emocionalno ukljetenje i psihosomatske bolesti. Problem aberacije moe biti rijeen polazei s nekoliko ovdje navedenih osnova. Te su osnove vrlo jednostavne, a dovele su do onoliko nevolja koliko su ih pojedinci i drutva iskusili. Institucije za umobolne, zatvori za kriminalce, naoruanje koje su nacije gomilale, ak i praina koja je prekrila dojueranje civilizacije, postoje jer te osnove nisu bile shvaene. Stanice su se razvile u organizam te kroz evoluciju kreirale ono to je nekad bilo nuno stanje uma. ovjek se razvio do toke gdje je u stanju pronalaziti naine za prevladavanje te evolucijske pogreke. Ispitivanje Geara dokazuje da mu to vie nije potrebno. On sada moe sam napraviti umjetan evolucijski korak. Preko kanjona sagraen je most.

93

ETVRTO POGLAVLJE

"DEMONI"

\w^stavimo za trenutak znanstvene teme kao to je analiza stanica i razmislimo o nekim drugim aspektima razumijevanja ovjekova uma. Ljudi su tisuljeima radili na problemima vezanim uz ovjekovo ponaanje. Hindusi1, Egipani, Grci, Rimljani i nai vlastiti filozofi i istraivai prolih nekoliko stotina godina u pristupu tim problemima borili su se protiv preobilja sloenosti. Dijanetika se primjerice mogla razviti filozofskom podjelom problema na elemente i uspostavljanjem nekoliko desetaka zakona, kao to su "uvod u arbitrau", "zakon afiniteta", "dinamika", jednadba optimalnoga rjeenja", "zakoni odabira prema vanosti", "znanost organiziranja znanosti", "ponitavanje usporeivanjem dvaju autoriteta" i tako dalje, i tako dalje. Sve to lijep je sadraj za debelu filozofsku knjigu, no ovdje je rije o dijanetici, a ona je znanost. Ipak, treba spomenuti da jedan od prvih koraka nije bio izmiljen, nego posuen i preoblikovan: to je bilo "spoznatljivo" i "nespoznatljivo" Herberta Spencera. Apsolutizam je sjajan nain za stagnaciju te ne smatram da je Spencer mislio biti toliko bezuvjetan u svom "spoznatljivom" i "nespoznatljivom". Opstanak je toka razdvajanja izmeu onoga to se 2 3 moe doivjeti osjetilima (nai stari prijatelji Hume i Lock ) i onoga gdje to nije nuno. Ovo drugo dobro je znati, no zapravo nije potrebno
Hindus: od hinduizma, religijskog i drutvenog sustava koji se razvio u Indiji oko 1400. g.pr.n.e., s vjerom u reinkarnaciju, oboavanje nekoliko bogova i sustav kasta vrste, drutvene klase u kojima se ljudi raaju kao temelj drutva. 2 Hume: David Hume (17li.-1776.), kotski filozof i povjesniar. Hume je bio poznat po svom skepticizmu. Tvrdio je da je sve znanje temeljeno ili na impresijama osjeta ili logikim odnosima ideja. 3 Lock: John Lock (1632.-1704.), engleski filozof koji se borio protiv vjerovanja da su ljudska bia roena s odreenim idejama u njihovim umovima. Suprotno tome, on je tvrdio da je um tabula rasa (prazna ploa), sve dok se ne pone "ispisivati" iskustvima. 95
1

L.RON HUBBARD

"DEMONI"

da bi se rijeio problem. Meu onim to nije nuno znati (dijanetika verzija za "nespoznatljivo") bila su podruja misticizma i metafizike. U evoluciji dijanetike mnoge su metode zaobiene iskljuivo zato jer nikome nisu donijele rjeenja. Stoga je misticizmu posveeno malo pozornosti, unato injenici da ga je autor prouavao, i to ne na slabo shvaenim drugorazrednim izvorima koje su neki zapadni kultovi smatrali autoritetima, nego u Aziji, gdje je mistik koji ne moe postii da njegovo "astralno ja" 4 izie i obavlja poslove za njega doista drugorazredna osoba. Svjesni da je u toj slagalici bilo naranastih komadia sa utim tokama i ljubiastih sa crvenim prugama, otkriveno je da treba uzeti samo one komade koji su bili prikladni. Jednoga e se dana sloiti veliki broj dijelova - izmeu ostalih, i o strukturi - i imat emo odgovore na telepatiju,5 prekogniciju6 i slino. Shvatite da u konstrukciji filozofskoga univerzuma postoje mnogi dijelovi. Ali, niti jedan od tih mistinih djelia nije potreban za stvaranje opeprimjenjive znanosti o umu koja rjeava aberacije. Na ovom stupnju dijanetike neemo iznositi miljenja o duhovima ili indijskome triku s uzetom7, osim injenice da su to raznobojni komadii, a mi elimo samo bijele. Veinu bijelih komadia imamo, to ini dobru i solidnu bjelinu tamo gdje je prije bila tama. Zamislite samo zaprepatenje nastalo otkriem "demona". Sjetit ete se daje Sokrat imao demona. Demon mu nije rekao to da radi, nego je li donio pravu odluku. U naemu istraivanju drali smo se konanog svemira, koji bi i samog Humea zadovoljio svojom usredotoenou na stvari koje se mogu opaziti osjetilima. No, neoekivano su iskrsnuli
4

astralno ja: takoer zvano astralno tijelo: drugo tijelo - za koje se, prema nekim filozofskim ili religijskim miljenjima, kae da pripada svakom pojedincu, sastavljeno od tvari koja je iznad ili ispod osjetilnog opaanja i koja ispunjava cijeli prostor. Prema tim vjerovanjima, astralno tijelo prati pojedinca kroz ivot, po volji je sposobno ostaviti ljudsko tijelo i nadivjeti pojedinca nakon smrti. Astralna tijela zapravo su samo neija obmana. Obino su to zamiljene stvari u koje mistik tada istinski pokuava vjerovati. On astralno tijelo vidi kao neto drugo i onda ga nastoji nastaniti najee kroz praksu "astralnog putovanja". B telepatija: komunikacija izmeu dvaju umova bez upotrebe govora, pisanja, gesti itd. 6 prekognicija: sposobnost da se dogaaji ili akcije znaju prije nego to se dogode. 7 indijski trik s uzetom: maioniar izvodi trik u kojemu se ini kao da je ue objeeno u zraku, ili se on penje po uetu i nestaje ili po njemu alje druge stvari koje na kraju nestanu. 96

"demoni". Temeljito ispitivanje nekoliko osoba (etrnaest) pokazalo je da je svaka od njih oito imala nekakve "demone". Te su osobe odabrane nasumce, s razliitih drutvenih poloaja. Zbog toga je aspekt "demona" bio vrlo alarmantan. Meutim, za razliku od nekih kultova (ili kola, kako one same sebe nazivaju) oduprli smo se iskuenju uvoenja romantinih, neobjanjivih i zbunjujuih naziva. Preko kanjona je trebalo izgraditi most, a demoni su vrlo loi nosai. Na pacifikim otocima - Bomeu, Rlipinima - vidio sam podosta demonologije na djelu. Demonologija je fascinantna stvar. Demon ue u ovjeka i on se razboli, ih govori kroz njega, ih ovjek, zbog demona u sebi, poludi i tri uokolo dok demon iz njega vriti. To je demonologija u uem smislu. Saman i vra obilno trguju demonologijom (isplati se). No, iako nisam bio osobito skeptian, oduvijek mi se inilo da se demoni mogu objasniti malo jednostavnije nego ektoplazmom8 ili nekim slinim, neopipljivim materijalom Otkriti da u civihziranim sunarodnjacima ive "demoni" bilo je uznemiravajue. No, bih su tamo. Ako nita drugo, bile su prisutne manifestacije za koje su aman i vra rekli da ih uzrokuju demoni. Otkriveno je da se ti "demoni" mogu klasificirati. Tako smo otkrili "zapovjedne demone", "kritike demone", uobiajene "govore-ti-todakae demone", "demone" koji su stajali uokolo viui ih one koji su jednostavno zaklanjah stvari drei ih sakrivenima. To nisu sve vrste, ah pokrivaju glavno podruje "demonologije". Nekoliko ispitivanja na drogiranim osobama pokazalo je da je te "demone" bilo mogue postaviti po elji, ak je i cijeli analitiki um bilo mogue prikazati kao "demona". Dakle, s demonologijom neto nije bilo u redu. Bez rituala, jednostavno govornom sugestijom, u ljudima se moglo stvoriti nove demone. Dakle, u diianetici nema pravih demona (to je potcrtano u sluaju da neki mistiar pria uokolo kako nova znanost o umu vjeruje u demone). LHjcmetiki demon je nametniki sklop. U umu, umjesto sebe, taj sklop svojim djelovanjem aproksimira drugi entitet, koji u potpunosti potjee od rijei sadranih u engramima.
ektoplazma: svijetlea tvar za koju se vjeruje da je odailje spiritistiki medij. 97

L. RON HUBBARD

'DEMONI"

Nakon to jednog od tih demona prouite izbliza nije teko shvatiti kako oni dolaze u um Dok je beba u nesvijesti, otac vie na majku da ga treba sluati i, tako joj Boga, njega i samo njega. Beba dobiva engram. Taj se engram ukljuuje u odreenom razdoblju izmeu najranijeg djetinjstva i smrti. Tada poinje djelovati demonski sklop. Inenjer elektrotehnike moe u radijski sklop postaviti demone kakve mu srce eli. Kad je rije o ovjeku, to je kao da netko povlai icu od standardne banke prema analizatoru, ali prije nego to tamo stigne ubacuje zvunik i mikrofon te nastavlja povlaiti icu do razine svjesnosti. Izmeu zvunika i mikrofona bio bi dio analizatora koji je obian radni dio, no sada je odijeljen od ostaloga dijela analizatora. "Ja" na svjesnoj razini eli podatke. Oni bi trebali doi izravno iz standardne banke, biti procijenjeni na podrazini i doi kao podaci. Ne kao izgovoreni podaci, jednostavno kao podaci. S komadom odijeljenog analizatora i instalacijom zvunik mikrofon, te s kronino restimuliranim engramom koji sadri rijei "tako ti Boga, treba me sluati", dogaa se sljedee. "Ja" u gornjoj razini jedinica panje9 eli podatke pa s podrazine pomno poinje pretraivati standardne banke. Podaci do "ja" dolaze izgovoreni. Kao glas u njegovoj glavi. Clear nema nikakvih "unutarnjih glasova"! On ne misli vokalno, ne artikulira svoje misli i one nisu u govornome obliku. To e zasigurno iznenaditi mnoge ljude jer je demon "Sluaj me" uobiajen u drutvu. Moe se rei da je taj engram u irokom optjecaju. "Stani tamo i sluaj me" uvruje engram u sadanje vrijeme (i do odreene mjere fiksira pojedinca u vrijeme zbivanja engrama). Kad se engram ukljui, i nadalje, osoba razmilja "na glas", odnosno svoje misli pretvara u jezik. To ide vrlo sporo. Um (u Cleara) donosi rjeenja takvom brzinom da bi tijek svijesti izraen rijeima bio ostavljen na samom startu utrke. To je bilo vrlo lako dokazati. Pri dovoenju bilo kojeg sluaja do Cleara otkriven je, bez iznimke, jedan od tih demona. Neki sluajevi
9

jedinice panje: koliina svjesnosti. Bilo koji organizam svjestan je do odreene mjere. Racionalan ili relativno racionalan organizam svjestan je toga da je svjestan. U umu koliina tih jedinica varira od osobe do osobe. 98

imah su ih po tri ih etiri, neki deset, neki jednoga. Pouzdana je pretpostavka da gotovo svaka aberirana osoba posjeduje demonski sklop. Tip engrama koji stvara kritikoga demona je "Ti me uvijel kritizira." Postoje deseci takvih izjava sadranih u engramima, a bile koja od njih stvorit e kritikoga demona, upravo kao to e bilo koja kombinacija rijei koja rezultira zahtjevom za sluanjem i pokoravanjem zapovijedima stvoriti zapovijednoga demona. Svi su ti demoni nametniki. Drugim rijeima, oni uzmu dic analizatora i otcijepe ga. Demon moe razmiljati samo onoliko dobre koliko i um osobe. Nema dodatne snage. Od njega nema koristi. Sve sami gubici. Mogue je cijelo raunalo (analizator) urediti kao demonski sklop i ostaviti "ja" na jedva primjetnoj i zabaenoj polici. To je, povrne gledajui, prilino dobar trik. On omoguuje cijelom analitikom umu nesmetano prosuivanje i prenoenje odgovora do 'ja". No, to je u praksi vrlo loe jer je "ja" volja, odluujua snaga organizma, svjesnost i vrlo brzo postaje toliko ovisan o tom sklopu da ga sklop poinje apsorbirati. Da bi svaki takav sklop trajao, morao bi sadravati bol i biti kronian. Ukratko, morao bi biti engram Dakle, morao bi smanjivati intelektualne sposobnosti i muiti vlasnika, sve dok on na kraju ne bi obolio od neke bolesti. Od svih pronaenih i uklonjenih engramskih demonskih sklopova, najopasniji su bih oni koji su sadravah prividno svemoni vanjski entitet koji bi rijeio sve probleme i usliio sve elje. Kako se engram sve vie i vie ukljuivao, bivajui stalno restimuhran, na kraju je od '^a" napravio marionetu. Budui da su postojali i drugi engrami, zbroj svih smanjenja naginjao je prema ozbiljnome ludilu. Ako elite primjer, samo zamislite to biste trebah rei hipnotiziranoj osobi da bi pomislila kako je bila u rukama monoga bia koje joj neto zapovjedilo. Zatim to zamislite kao reenicu, izreenu kada je osoba, na ovaj ih onaj nain, pala u nesvijest. Tu je i cijela druga vrsta demona, demoni blokiranja, demoni koji iskljuuju stvari. To nisu pravi demoni jer oni ne govore. Bona fide10
10

bona fide: u dobroj vjeri, dobronamjerno. 99

L.RON HUBBARD

"DEMONI"

demon je onaj koji se predstavlja kao unutarnji glas ili odjek izreenoj rijei ili koji kao stvaran iv vanjski glas daje najrazliitije komplicirane savjete. (Ljudi koji uju glasove imaju vanjske vokalne demone - sklopove koji su blokirali njihove sklopove imaginacije.) Demon blokiranja nema to za rei, on sprijeava rijei i dogaanja. I upravo je to ono to dovodi do mentalnoga poremeaja. Demon blokiranja moe postojati samo za jednu rije. Na primjer, djevojica dobiva engram padajui sa svojega bicikla i gubei svijest. Policajac joj pokuava pomoi, ona je jo uvijek u nesvijesti, no mie se i mrmlja kako se ne moe pomaknuti (stari engram na djelu). Policajac veselo kae: "Nikada ne reci ne mogu!" Nemalo nakon toga ona na svjesnoj razini ima jo jedno iskustvo pada, no bez povrede. (Nastavljamo spominjati taj drugi obvezni korak, lock, jer su drevni mistici smatrali da on uzrokuje sve nevolje - to je "mentalna patnja".) Njoj je sada teko rei "ne mogu". Opasno, u svakom sluaju. to bi bilo da je imala onaj uobiajeni engramsM izraz "Nikada ne reci ne!"? Demon blokiranja skriva stvari od "ja", njemu je vrlo jednostavno skriti mnoge rijei. Osoba s takvim demonom izostavit e te rijei, promijeniti ih ili krivo sricati i s njima initi pogreke. Demon nije jedini razlog zbog kojega se rijei mijenjaju, no on je poseban sluaj. Demon blokiranja moe biti mnogo jai i vei. Moe ga se stvoriti frazama "Ne govori!", "Nikada ne proturijei odraslima", "Ovdje ne moe govoriti. Tko ti je dopustio da govori?'. Bilo koja od tih fraza moe dovesti do mucavosti. Osim govora moe se jo tota blokirati.. Bilo koju sposobnost uma moe inhibirati demon koji je specijaliziran za njezino koenje. "Ti ne moe vidjeti!" sprijeit e vizualno sjeanje. "Ti ne moe uti!" sprijeit e zvuno sjeanje. "Ti ne moe osjeati!" sprijeava bol i taktilno sjeanje Sjeanje bilo kojeg osjeta moe biti blokirano. A kad god je sjeanje blokirano, to djeluje na stvarno opaanje i na organe opaanja. "Ti ne moe vidjeti!" moe smanjiti ne samo sjeanje, nego i stvarnu 11 organsku sposobnost oiju, kao u sluajevima astigmatizma ili kratkovidnosti.
11

Moe se zamisliti, u cijelom engleskom jezikom (ili u drugin zemljama s drugim jezicima, u svakom jezikom) podlonom sklapanu unutar engrama, koliko funkcija uma moe biti blokirano. Izuzetno j< rairena blokada tipa "Ti ne moe misliti!" Ti je do sada upotrebljavano ilustrativno i u primjerima slinin hipnotikim testovima ili testovima drogom Reenice koje sadre Je su destruktivnije: "ja ne mogu nita osjetiti", "ja ne mogu misliti", "J se ne mogu sjetiti." Kada su te reenice, i tisue i tisue njihovil varijacija, izreene u dosegu ujnosti "onesvijetene" osobe, primjenjivi su na osobu kad joj je engram ukljuen u sklop. Ti ima vie mogunosti. Izjava budnoj osobi "Ti nisi dobar" moe ji vrlo razljutiti kada ima engram koji uzrokuje takav uinak. Osobi duboko u sebi moda osjea da ljudi misle kako ona nije dobra. Moi imati demona koji joj kae da ona nije dobra pa e dramatizirat govorei drugim ljudima kako oni nisu dobri. To se moe rasprit dramatiziranjem. Osoba koja ima engram iji je uinak, primjerice seksualno istunstvo, govorit e ljudima da su oni istunci u odnosi prema seksu. ("Ne radi kako ja radim, radi kako ja kaem") Ako osobi ima engram koji kae "Ti nisi dobar, mora jesti noem", ona me jesti noem, ali se uznemiri kad vidi druge kako to ine i silno bi s razljutila kada bi joj netko rekao daje ona jela svojim noem Isto tako, postoje "kompulzivni demoni", "demoni koji uzrokuji konfuziju" i tako dalje, i tako dalje. Engram ima zapovijednu vrijednost. Postoji mo odabira, izvrena i reaktivnome umu, o tome koji i kakvi engrami e se upotrijebiti. Ali svaki e engram, ako je dovoljno jako restimuliran, doi do povrine d bi ga se dramatiziralo te ako je dramatizacija blokirana, napasti osobu bilo privremeno ili kronino. Doslovnost reaktivnoga uma u njegovim interpretacijama zapovijed i doslovnost njihove akcije unutar slabog, stalno uznemiravanoj analitikog uma, sama po sebi udna je stvar. "To je strano za porod moe se interpretirati sa znaenjem kako je beba u tako loem stanji da je bolje da se nije ni rodila. U svakom jeziku postoji tisue kliea1 koji shvaeni doslovno znae upravo suprotno od onoga to je govorni]
klie: izraz ili ideja istroena dugom uporabom. 101

astigmatizam: nepravilnost na oku ili lei koja onemoguuje ispravno fokusiranje. 100

L. RON HlIBBARD

PETO POGLAVLJE

namjeravao. Reaktivna engramska banka uzima ih i pohranjuje zajedno s bolom, emocijom i "nesvjesnou" te ih s imbecilnom doslovnou predaje analitikome umu da mu budu zakon i zapovijed. I kada sretan mali imbecil koji vodi engramsku banku uvidi mogunost iskoritavanja jednoga od sklopova analitikoga uma s nekim od tih prokletih demona, to i ini. Analitiki um podvrgnut je, dakle, jo jednom vidu slabljenja. Njegovi sklopovi, uobiajeno namijenjeni glatkom, brzom zakljuivanju, postaju stegnuti i preoptereeni demonskim improvizacijama. Demoni su nametnici. Oni su odvojeni dijelovi analitikoga uma kojima je uskraen vii oblik zakljuivanja. Je li ikakvo udo to IQ raste kada se demoni izbriu, kao to se to moe primijetiti u Qear a? Dodajte demonske sklopove iskljuujuem aspektu restimulacije i promatranjem se moe ustanoviti istinitost tvrdnje da ljudi koriste oko jedne dvadesetine svojih umnih sposobnosti. Istraivanje i znanstveno predoavanje pokazuju da se s aspektom "nesvjesnosti" i demonskim sklopovima izbrisanim iz engramske banke, te s podacima vraenim u standardnu banku, gdje bi kao iskustvo i trebali biti, oko etrdeset i devet pedesetina uma postavlja u slubu "ja", koje on, kao aberirana osoba, nikada ne bi mogao koristiti.

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

.T sihosomatske bolesti su one koje imaju mentalno podrijetlo, a ipak su organske. Usprkos injenici da prije dijanetike za to nije postojao valjan znanstveni dokaz, miljenje da takve bolesti postoje bilo je izraeno jo od doba stare Grke, a u moderna vremena smiljeni su i prodani mnogi ljekoviti preparati koji su ih trebali pobijediti. U tome su postignuti neki uspjesi, dovoljni da bi opravdali mnoga opsena istraivanja. Cirevi na elucu, na primjer, podlegli su uvjeravanju i promjeni okoline. Lijek nazvan ACTH1 imao je sjajne, no izuzetno nepredvidive rezultate. Otkriveno je da alergije, manje ili vie, uzmiu pred supstancama koje smanjuju razinu histamina2 u tijelu. U dijanetici je problem psihosomatskih bolesti obuhvaen u cijelosti, i one su dijanetikim tehnikama u svim sluajevima potpuno iskorijenjene. Oko 70 posto bolesti na sadanjim lijenikim popisima ulazi u kategoriju psihosomatskih bolesti. Teko je predvidjeti koliko e ih jo ui na taj popis nakon nekoliko godina primjene dijanetike, ali je sigurno da ih ima vie nego to je to do sada klasificirano. Naravno, apsurdno je rei da su sve bolesti psihosomatske jer, napokon, postoje oblici ivota zvani mikroorganizmi kojima je osnovni cilj opstati. Louis Pasteur formulirao je mikrobnu teoriju o nastanku bolesti. S dijanetikom smo dobili nemikrobnu teoriju. Obje se, ukljuujui biokemiju, meusobno nadopunjuju, da bi, 3 koliko se za sada moe odrediti, formirale cijelo podruje patologije naravno, pod uvjetom da su mikrobnom teorijom obuhvaeni i virusi.
ACTH: horrron koji se ponekad upotrebljavao za borbu protiv simptoma reumatinog artritisa; stimulira proizvodnju ostalih hormona u tijelu. 2 histamin: tvar koju lue tkiva u alergijskim reakcijama: proiruje krvne ile, stimulira eluane izluine, itd. 3 patologija: znanstveno prouavanje uzroka, prirode i tijeka bolesti.
1

102

103

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

Dijanetika, ukljuivanjem predispozicije, mikrobnoj teoriji pridruuje dodatnu stranicu. Patologija ima tri stupnja: predispoziciju, pod kojom podrazumijevamo imbenike koji su tijelo pripremili za bolest; precipitaciju, pod kojom podrazumijevamo imbenike koji uzrokuju manifestaciju bolesti; i perpetuaciju pod kojom podrazumijevamo imbenike koji uzrokuju trajanje bolesti. Postoje dvije vrste bolesti. Prva se moe nazvati autogenom, to znai da je nastala u organizmu razvivi se sama bez utjecaja vanjskih imbenika, a druga je egzogena, to znai da je bolest uzrokovana izvana. Iako sve to u medicini stoji, nije onoliko precizno koliko bi dijanetika to eljela. Mentalna bolest zapravo poinje izvana. No, medicinski, mi smatramo da tijelo moe stvoriti svoje vlastite bolesti (autogeno) ili da bolest moe doi iz vanjskoga izvora kao to je bakterija (egzogeno). Pasteurova mikrobna teorija bila bi teorija egzogene - izvana uzrokovane - bolesti, a psihosomatska bolest bila bi autogena, koju je uzrokovalo samo tijelo. Tretman ozljeda zbog nezgoda, operacije razliitih uroenih tjelesnih deformacija nastalih na genetskoj4 osnovi te ortopedija,5 koju zapravo moemo svrstati u obje kategorije, s pravom ostaju izvan podruja dijanetike, iako uzgred moemo napomenuti da se uzroci gotovo svih nesrea mogu pronai u dramatizaciji engrama te da Clearovi rijetko imaju nezgode. Psiho se, naravno, odnosi na um, a somatsko na tijelo. Izraz psihosomatsko znai da um ini tijelo bolesnim, odnosno oznaava tjelesne bolesti uzrokovane umnim poremeajem. Prirodno, kada netko rijei problem ljudske aberacije, te bolesti, bez izuzetka, imaju tendenciju prema izljeenju. Artritis, dermatitis, 6 alergije, astma, neke koronarne tekoe, one bolesti, bursitis, irevi, sinusitis itd. veoma su mali dio popisa psihosomatskih bolesti. Bizarne tegobe i bolovi u raznim dijelovima

tijela uglavnom su psihosomatski. Psihosomatske su i migrenske7 glavobolje koje su, uz ostale takve bolesti, bez izuzetaka, izlijeene dijanetikom terapijom (rije izlijeene koristi se u svojem punom znaenju). Broj tjelesnih tekoa koje su psihosomatske prirode ovisi o broju stanja koje tijelo moe proizvesti iz imbenika sadranim u engramima. Otkriveno je, na primjer, da je obina prehlada psihosomatska. Clearovi se ne razbolijevaju od prehlade. Nepoznato je koju tono ulogu, ako ikakvu, igra virus u obinoj prehladi, no, poznato je da se, kada se engrami o prehladama izbriu, one vie ne pojavljuju. To je znanstveno dokazana injenica koja do sada u 270 sluajeva nije opovrgnuta. Obina prehlada uglavnom dolazi zbog sugestije engrama, koja je potkrijepljena stvarnom sluzi iz nekog drugog engrama. Za neke mikrobne bolesti postoji engramska predispozicija i perpetuacija. Tuberkuloza8 je jedna od njih. Sam engram, kao to smo ve rekli, slijedi ciklus akcije. Kada je engram prvi put primljen, tijelo je predisponirano za ponaanja i stanja sadrana u njemu. Tada iskustvo na svjesnoj razini ukljuuje engram, a drugo iskustvo ih sadraj samoga engrama mogu to stanje uiniti kroninim. To je predispozicija, precipitacija i perpetuacija na mentalnom planu. Engrami, uroene mane, nezgode, kao i mikrobi, predstavljaju etiri naina na koja se tjelesno stanje organizma moe udaljiti od optimalnog. Mnoga stanja koja su se prije nazivala "uroene mane" zapravo su engramska. Engrami ljude predisponiraju za nezgode, oni mogu predisponirati i perpetuirati bakterijske infekcije. Dakle, popis bolesti na koje dijanetika moe utjecati veoma je dug. Ova knjiga ne nabraja posljedice, ve navodi uzroke, stoga molimo itaoca da se prisjeti svega to zna, ili konzultira medicinske tekstove, kako bi shvatio koliko tisua i tisua stanja koja uznemiravaju ih izbacuju tijelo iz ravnotee postoji kao rezultat engrama. 9 Dijanetiko istraivanje e uskoro obuhvatiti tumor i dijabetes.
migrena: vrste intenzivne, periodiki ponavljajue glavobolje, obino ograniene na jednu stranu glave i popraene povraanjem, poremeajima vida, itd. tuberkuloza: iscrpljujua zarazna bolest koja napada razliite dijelove tijela. 9 dijabetes: bolest zbog koje tijelo nepravilno asporbira eer i krob.
8 7

genetika: dio biologije koji se bavi nasljednou i nainom na koji ivotinje i biljke svojem potomstvu predaju karakteristike poput veliine, boje, itd. 5 ortopedija: grana kirurgije koja se bavi tretmanom deformacija, bolesti i ozljeda kostiju, zglobova, miia itd. 6 dermatitis: upala koe. 104

105

L. RON HUBBARD

Psi HOSOMATSKE BOLESTI

Zbog mnogih razloga moe se pretpostaviti da im je uzrok engramske prirode, posebno malignom10 tumoru. Ta je mogunost spomenuta kako bi se na nju mogla skrenuti pozornost. Na bolesnicima s tumorom ili dijabetesom nisu raena nikakva ispitivanja, rije je o istoj teoriji koju nikako nemojte shvatiti kao izjavu o pronaenom lijeku za tumor. Meutim, bolesti katalogizirane u prijanjem tekstu temeljito su testirane i uvijek su podlegle dijanetikoj terapiji. Mehanizam kojim je um sposoban uzrokovati tjelesnu nesposobnost, predispoziciju tijela prema bolesti ili perpetuirati bolest, u osnovi je vrlo jednostavan. Kompleksnost nastupa kada se svi mogui imbenici ponu kombinirati i tada se moe ispisati zastraujui popis potencijalnih bolesti. Na drogiranim ili hipnotiziranim pacijentima moe se napraviti vie jednostavnih testova koji e kliniki, u drugim laboratorijima, dokazati taj osnovni mehanizam. U dijanetikoj formulaciji napravljen je niz takvih testova, s jednakim uspjehom. Za poetak razmotrimo neto u manjoj mjeri psihosomatsko i to teko moemo opisati kao bolest. Pacijent je u hipnozi. Dana mu je pozitivna sugestija da e moi mnogo bolje uti. To je "proireni sluh". Ograniavajui mu druge naine dobivanja podataka (ukljuujui sigurnosne mjere sprijeavanja telepatije izmeu hipnotizera i subjekta), vidjet emo da je sluh mogue mnogostruko pojaati. Zapravo, ima podosta aberiranih osoba s "proirenim sluhom". Sugestijom se sluna sposobnost moe smanjiti ih poveati, tako da je osoba gotovo gluha ih pak uje i pad igle na vehkoj udaljenosti. Nakon to se sugestija ukloni, sluh osobe vraa se u prijanje, normalno stanje. Slino tome, mogu se izvesti pokusi s oima koristei osjetljivost na svjetlo. Pacijentov vid pojaava se ih smanjuje, tako da su njegove oi osjetljive na svjetlo znatno vie ili manje nego to je to za njega normalno. To se u potpunosti postie verbalnim sugestijama kao to su "Svjetlo e ti izgledati vrlo, vrlo sjajno" ih "Svjetlo e ti se initi toliko mutno da e jedva vidjeti". Prvom sugestijom moe se postii
10 maligni: koji uzrokuje ili moe uzrokovati smrt, posebno zbog nekontroliranog irenja tijelom.

da pacijent vidi dobro, gotovo kao maka, makar ljudi oko njega mogu smatrati kako je nemogue vidjeti objekte na koje on bez pogreke moe uprijeti prstom. Pacijenta s drugom sugestijom moe se postaviti pod gotovo zasljepljujue svjetlo, a da ipak moe itati bez napora. Osjet opipa moe se na slian nain pojaati ih smanjiti verbalnom sugestijom, sve dok dodir ne postane bolno otar ili toliko tup da ga se jedva registrira. Isto se moe uiniti i s ostalim osjetima. Ovdje je jednostavno na djelu izgovorena rije koja ulazi u um i uzrokuje promjenu tjelesne funkcije. Recimo sada neto o srcu. Dubokom hipnozom ili drogama izazovemo u pacijenta amnezijski trans, stanje u kojemu "ja" nema kontrolu, nego hipnotizer postaje "ja" (i to je sva mudrost hipnoze: prijenos analitike snage od osobe do hipnotizera djelovanjem zakona afiniteta iao je usporedno s razvojem vrste, a vano je za opstanak ivotinja koje ive u oporima). Za takav pokus trebalo bi odabrati pacijenta s vrlo zdravim srcem i bez povijesti sranih bolesti jer, ako ih ima, od tog bi se eksperimenta, vie nego od bilo kojeg drugog hipnotikog eksperimenta, mogao vrlo razboljeti. Sve dok ne dovrite itanje ove knjige i saznate kako nekoga osloboditi sugestija, nemojte izvoditi niti jedan od tih hipnotiMh pokusa. Hipnoza je, onako kako se koristi, poput gorueg fitilja i hipnotizer koji ne poznaje dijanetiku znat e o uklanjanju napravljenih sugestija koliko i o "guljenju" atoma. On je mislio da ima odgovor, no dijanetika je tretirala mnoge, mnoge ljude koji su bili hipnotizirani i koji su, kao to bi to inenjeri zainteresirani za dijanetiku rekli, zbog toga bih potpuno "sreeni". To nije kritika hipnoze ih hipnotizera, koji su esto vrlo sposobni ljudi, nego komentar da bi se jo tota o tome moglo znati. Srce se samom pozitivnom sugestijom moe ubrzati, usporiti, ih na neki drugi nain uznemiriti. Pri tom se rijei izgovaraju izravno u duboku razinu uma to uzrokuje tjelesnu reakciju. Nadalje, samom sugestijom moe se inhibirati protok krvi u nekom dijelu tijela. (Upozoravamo, ovaj eksperiment posebno optereuje srce.) Na primjer, moete zaustaviti dotok krvi u ruku, pa ako biste na njoj
107

106

L.RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

porezali venu, krvarenje bi bilo vrlo slabo, ako bi ga uope i bilo. Zadivljujui trik kojim je svvami11 sam sebi, u budnome stanju, zaustavio krvotok, silno je zaprepastio autora za vrijeme boravka u Indiji. Rana bi na zapovijed poela i prestala krvariti. inilo se nevjerojatnim i izazvalo je prilian publicitet - svvami koji se toliko srodio s nirvanom12 da ima nadzor nad cjelokupnim materijalnim svijetom. Strahopotovanje je izblijedilo kada je autor nauio da to isto sam moe postii hipnozom, bez uplitanja nirvane. Taj mehanizam vrlo brzo gubi snagu i za nekoliko dana treba ga obnoviti. Tijelo ima svoj optimum funkcioniranja i, iako se to analitiki moe kontrolirati, kvalitetniji dio posla analitikoga uma nije osiguravanje krvotoka u ruci. Ono to ovdje elimo naglasiti je injenica da se protok krvi moe sprijeiti verbalnom sugestijom. Rijei se povezuju s tijelom. Analognim objanjenjem, primjerice pomou shematskog dijagrama, moe se pokazati kako je to mogue. No, nas na ovom stupnju razvoja znanosti o umu ne zanima toliko struktura koliko funkcija - jer samo poznavajui funkciju svaki put moemo izlijeiti aberacije i psihosomatske bolesti, predvidjeti nove bolesti i stanja, i openito, "initi uda" (kako su se nekad, prije nego to je ovjek znao neto o umu, takve akcije nazivale). Sugestijom je najlake regulirati tjelesne izluine. Konstipacija se pozitivnom sugestijom moe veoma brzo i lako uzrokovati ili izlijeiti. Urin se na taj nain takoer moe kontrolirati. Isto tako i endokrini sustav. Takve testove tee je raditi na nekim manje poznatim funkcijama endokrinoga sustava. Naime, istraivanje lijezda u dananje vrijeme nije znatnije uznapredovalo. No, brisanjem engrama i promatranjem kako ponovno dolazi do ravnotee endokrinoga sustava, postalo je oito da je on dio kontrolnog mehanizma kojim um upravlja tijelom.

Na lijezde je lako djelovati. Te tekuine i izluine - testosteron,13 estrogen,14 adrenalin, tiroksin,15 parat hormon,16 pituitrin17 itd. - su supstance koje um koristi kao jedan od naina kontroliranja tijela. One, takorei, formiraju prijenosne sklopove. Svaka od njih ima svoju vlastitu funkciju u tijelu. Taj eksperiment nastoji dokazati neutemeljenost prastare pretpostavke da lijezde kontroliraju um. Aberiranom se pojedincu daje injekcija od 25 mg testosterona u uljnoj otopini dva puta tjedno. U njegovu tjelesnom stanju moe doi do nekih poboljanja - glas mu, u kratkom razdoblju, moe postati dublji i na prsima mu moe izrasti vie dlaka. Zatim, bez sugestije, jednostavno izbriemo engrame iz reaktivnoga uma, kako bi se oni ponovno formirali kao iskustvo u standardnoj banci. Prije nego to smo s tim zavrili, njegovo tijelo poinje koristiti vie testosterona. Doza se moe znatno smanjiti, a da ipak ima vei uinak nego prije. Ona se na kraju moe i ukloniti. Taj pokus napravljen je i na ljudima koji nisu imali koristi od ljezdanih supstanci kao to su testosteron i estrogen te na ljudima koji su se razboljevali zbog primjene takvih hormona. Brisanje engrama iz reaktivne banke u svim je sluajevima dovelo do stanja u kojemu su mogli imati korist od hormona, no tada umjetno dodavanje tih hormona nije bilo potrebno, osim veoma starim ljudima. Za sada se ne moe utvrditi to to znai za gerontologiju (znanost o trajanju ljudskoga ivota), no sa sigurnou se moe predvidjeti da brisanje engrama iz reaktivne banke ima velik utjecaj na produljenje ivota. Za otprilike stotinu godina ti e podaci biti dostupni, no do sada nema dearova koji su toliko dugo ivjeli. Sada je, za nae potrebe, lako prikazati uinak pozitivne sugestije na endokrini sustav, kao i nedostatak uinka pri umjetnom davanju hormona aberiranim osobama. "Seks je uasan i odvratan, mrzim ga" - ta vrsta engrama ima
13

11

suami: glavar; gospodar: hinduistiki naziv iz potovanja, posebno za hinduistikog religijskog uitelja. 12 nirvana: u budizmu, najvie stanje svijesti u kojemu je dua slobodna od svih udnji i spona materijalnoga svijeta.

testosteron: muki spolni hormon. estrogen: spolni hormon ili druga supstanca koja je sposobna za razvijanje i odravanje enskih karakteristika tijela. 15 tiroksin: hormon koji regulira rast i razvoj tijela. 16 parathormon: hormon vaan u kontroliranju ravnotee kalcij-fosfata u tijelu. " pituitrin: razliite supstance koje lui hipofiza, lijezda smjetena u bazi mozga; imaju vaan utjecaj na rast i tjelesne funkcije.
14

108

109

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

strahovito reducirajui uinak na stvaranje testosterona. Moe se pokazati da autonomni ivani sustav, 18 za koji se pretpostavljalo da radi bez velike povezanosti s umom, djelomice moe biti pod njegovim utjecajem. Postoji efekt suavajue spirale (obratite pozornost na linije na grafikonu potencijala opstanka) pri kojemu engram uzrokuje pogreno funkcioniranje regulatora ivotnih funkcija, to dovodi do pogrenog funkcioniranja uma, to povratno utjee na regulator ivotnih funkcija. To ponovno umanjuje tjelesnu aktivnost, a um, koji je dio organa i, koliko za sada moemo rei, koji je i sam organske prirode, jo vie opada u tonu. Mentalni ton uzrokuje opadanje tjelesnoga tona. Tada tjelesni ton, i sam nisko, uzrokuje opadanje mentalnoga tona. To je zapravo princip obrnute geometrijske progresije. ovjek se razboli i, zbog engrama koje ima, postaje jo bolesniji. Suavajua spirala nije prisutna kod dearova. Zapravo, ta grozota nazvana psihosomatskom boleu toliko je povrna da e se prva predati i umanjiti bez procesa ienja. Pokuaji promjene psihosomatskih bolesti pomou raznih lijekova esto su neuspjeni zbog toga to um, s obzirom na to da sadri engrame koji vode "opstanku" (kao da mu uza sve jo samo to treba), upravlja regulatorom ivotnih funkcija aktivno stvarajui bolesti. Neto dolazi da ih ukloni (no vidite, one slue "opstanku", i te proklete stanice slaboumno inzistiraju na njima), tako da um mora veoma brzo preusmjeriti tu aktivnost i vratiti bolest natrag na njezino mjesto. Pokuajte utjecati na reaktivni um razumom ili iglama i otkrit ete da to nije nita lake od uvjeravanja ovjeka, poludjelog od droge, koji je odluio pobiti sve u restoranu. On takoer "opstaje". Pripravak kao to je ACTH ima malo drukiji uinak. On je preekskluzivan da bi s njime bilo napravljeno bilo kakvo istraivanje. No, sudei po izvjetajima o njemu, ACTH djeluje na engrame u vremenskome smislu. Drugim rijeima, kao to e biti objanjeno terapijom, on mijenja reaktivnu poziciju osobe u vremenu. ACTH, i vjerojatno mnogi drugi preparati u toj kategoriji, pomiu osobu iz jednoga u drugi kronini engram. To je otprilike jednako pouzdano
18

kobko i smjene europskih diktatora. Sljedei moe biti dvostruko gori. On ak moe biti i manian, a to je jezivo - unato oitoj "euforiji" masa. Tretman elektrookom, bedlamska batinanja i druge sline metode, ukljuujui operativne tretmane stanja psihosomatskoga podrijetla, imaju drukiji uinak koji se mnogo ne razlikuje od onoga koji imaju droge poput ACTH-a, a to je stvaranje jo jednog oka koji engramsku ablonu premjeta na drugi dio tijela (i prebacuje aberacije s mjesta na mjesto; kad takve stvari funkcioniraju, to je stoga jer nova aberacija nije onoliko estoka koliko je bila stara). Sokovi, udarci, operativni zahvati, moda ak i supstance kao to je kobrin otrov, mijenjaju utjecaj engramske banke na tijelo, ne nuno na gore niti na bolje, oni ga jednostavno mijenjaju. To je kao loto: ponekad se dobije sedmica. Zatim, postoje metode uklanjanja tkiva zahvaenog psihosomatskom boleu Njima se jednostavno odstranjuje podruje koje je na tjelesnom planu zaposleno dramatiziranjem. To moe biti odstranjivanje malog nonoga prsta ili cijelog renja mozga. Te se metode, i sada u vrijeme pisanja ovoga teksta, prilino esto primjenjuju. Uklanjanje nonoga prsta usmjereno je na jedan dio engrarnskoga sadraja, na somatik, a odstranjivanje dijelova mozga (kao u transorbitalnoj leukotomiji19, prefrontalnoj lobotomiji20 ili neemu suvremenijem) pogreno je usmjereno na "micanje" psihoaberacije. Tu takoer djeluje i sustav odricanja: kirurg ili pacijent imaju aberaciju "rijeiti se toga", tako da se dijelovi tijela reu ili uklanjaju. Neki se pacijenti odriu odreenoga dijela tijela, bilo na savjet bilo da sami inzistiraju na tome, primjerice kao to je 21 stara garda putala krv u flebotomiji. Postoji jasna paralela izmeu putanja pacijentove krvi i odsijecanja dijelova njegova tijela kako bi mu bilo bolje. Obje su metode temeljene na engramu odricanja (rijeiti
19 transorbitalna leukotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se pacijentu, dok je pod elektro-okom, u svako oko gura jeftin iljak za led, da bi dosegnuo analizator i razderao ga na komade. 20 prefrontalna lobotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se prekidaju bijela vlakna koja povezuju prerrontalne i frontalne renjeve s unutarnjim podrujem mozga. 21 flebotomija: in ili praksa putanja krvi kao terapeutske mjere.

autonomni ivani sustav: sustav ivaca u tijelu koji regulira nesvjesne radnje srca, lijezda i unutranjih organa. Autonomni znai "samoregulirajui" ili "neovisan". 110

111

L. RON HlJBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

se toga) i obje su potpuno neuinkovite. Nadamo se da e "mesarska" medicina22 na kraju izumrijeti kao to su umrli i njezini pacijenti. Postoji pet skupina psihosomatskih bolesti: (1) bolesti uzrokovane mentalnim poremeajima u protoku tijelesnih tekuina, a dijele se na (a) sprijeavanje protoka tekuina i (b) poveavanje protoka tekuina; (2) bolesti uzrokovane mentalnim poremeajima tjelesnoga rasta, a dijele se na (a) sprijeavanje rasta i (b) poveavanje rasta; (3) bolesti koje nastaju zbog predispozicije za bolesti, koja je pak uzrokovana kroninom psihosomatskom boli u nekom podruju; (4) bolesti uzrokovane trajanjem bolesti kao kronine boli u nekom podruju; i (5) bolesti uzrokovane verbalnom zapovijedi sadranom u engramu. U skupinu 1 (a) ulaze uobiajene tekoe poput konstipacije i neuobiajene poput artritisa. Artritis je sloen mehanizam s jednostavnim uzrokom i relativno jednostavnim lijekom. Upamtite da su u engramu prisutne dvije stvari: tjelesna bol i verbalna zapovijed. U artritisu obje moraju biti prisutne (kao i u mnogim drugim psihosomatskim bolestima). Dakle, vjerojatno je postojala nesrea vezana uz zglob ih podruje pogoeno boleu, te zapovijed koja je pratila povredu a izreena je za vrijeme "nesvijesti". Ta zapovijed uzrokuje podlonost engrama kroninoj restimulaciji. (Zapovijedi kao to su "Uvijek je ovako", "To i dalje boli" ih "Zaglavio sam se" imat e sline posljedice.) Ako je taj engram zadobiven i ukljuen, u podruju povrede postoji kronina bol. Ona moe biti mala, no ipak je bol. (Moe se dogoditi da se bol ne osjea ako engram sadri zapovijed koja je anestetina, kao to je "On ovo nikada nee osjetiti", to uzrokuje slino stanje, no osobu ini "nesvjesnom" u odnosu prema boli u tom podruja) Ta tjelesna bol vjerojatno govori stanicama i krvi da je to podruje opasno. Zbog toga se ono izbjegava. Zapovijed doputa umu da utjee na, primjerice, parathormon, koji regulira razinu kalcija u krvotoka U tom se podruju tada poinju nakupljati mineralne zalihe. Te zalihe ne moraju uzrokovati boli, no one su organski restimulator, jer to je vie minerala, vie je boli i engram se vie

ukljuuje. To je suavajua spirala, to je artritis u akciji. Parathormon i blokiranje krvotoka ovdje su samo teoretski uzroci. Znanstvena je injenica, ve dokazana rentgenskim snimkama, da artritis nepovratno nestaje kada se engram, koji ga u nekom podruju uzrokuje, pokupi i izbrie. To se redovito dogaa, ne zbog sugestije ili lijeka, nego zbog premjetanja engrama u standardnu banku. Kako engram odlazi, odlazi i bol te nestaje i artritis. To se ne odnosi samo na artritis, nego na cijeli niz bolesti. Mehanizmi u to ukljueni vrlo malo variraju. Sve se to moe svesti pod "tjelesne poremeaje uzrokovane smanjenjem protoka tjelesnih tekuina". Skupina 1 (b) psihosomatskih bolesti, koju karakterizira poveavanje protoka tekuina, obuhvaa visok krvni pritisak, dijareju, sinusitis, prijapizam (pretjerana aktivnost mukih spolnih lijezda) ih bilo koje drugo tjelesno stanje uzrokovano preobiljem tekuina. Skupina 2 (a) moe uzrokovati anomalije poput atrofirane ruke, zejeg nosa, nedovoljno razvijenih genitalnih organa ili bilo koje, po veliini, nedovoljno razvijene lijezde (to takoer pripada i skupini 1 [a]), elavost (koja takoer, kao i ostalo, moe biti dio genetskoga obrasca i zbog toga nasljedna) i ukratko, smanjenje veliine bilo kojega dijela tijela. Skupina 2 (b) uzrokuje izoblienja kao to su prevelike ruke, produen nos, prevelike ui, poveani organi i druge uobiajene tjelesne deformacije (u tu skupinu moemo svrstati i tumor kao pretjerano bujanje stanica). Skupina 3 ukljuivala bi tuberkulozu (neke sluajeve), bolesti jetre, probleme s bubrezima, osipe, obine prehlade, itd. (elementi koji pripadaju i drugim skupinama , kao to su i neki elementi svake skupine zajedniki za vie njih). Skupina 4 ukljuuje bolesti koje se, nastajui bez psihosomatskoga utjecaja, ipak nezgodom fiksiraju za prije povrijeeno podruje i restimulacijom dre engram aktiviranim u tom podruju, tako da stanje postaje kronino. U to se moe ukljuiti i tuberkuloza, 23 konjuktivitis, sve gnojne rane i stanja koja se ne poboljavaju itd.
23 konjuktivitis: upala konjuktive, sluzne membrane koja prevlaci unutranjost onoga kapka i dio oka.

22 "mesarska" medicina: odnosi se na kirurke zahvate koje su u prolim stoljeima izvodili brijai. Uglavnom neobrazovani u medicinskim zahvatima, pruali su vrlo bolne "tretmane" koji su zbog nehigijenskih uvjeta zavravali ozbiljnim infekcijama, a esto i smru.

112

113

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

Ta etvrta skupina takoer ukljuuje i sve bizarne bolove i bolesti za koje se ne mogu pronai stvarni patoloki uzroci. Skupina 5 ukljuuje izuzetno velik popis stanja, od kojih bilo koje moe biti unakrsno indeksirano s drugim skupinama, ili moe dolaziti iskljuivo od engrama koji diktiraju prisutnost ili potrebu za boleu. "Uvijek si prehlaen", "Imam ranjava stopala" itd. najavljuju psihosomatsku bolest, a tjelesni mehanizmi mogu razviti jednu od njih. Engrami mogu izazvati sklonost prema bilo kojoj bolesti. Bolest moe biti uzrokovana mikrobima: osoba posjeduje engram zbog kojega se moe razboljeti i, openito govorei, , pri tome koristi sve to joj je pri ruci. Nadalje, govorei jo openitije, engram smanjuje tjelesnu otpornost prema bolesti i kada se restimulira (moda zbog svae u kui, nesree ih neega shnog), sposobnost osobe da se obrani od bolesti automatski je smanjena. Kao to emo objasniti, djeca imaju vie engrama nego to se pretpostavljalo. Gotovo sve djeje bolesti dolaze zbog psihike uznemirenosti. Ako je takva uznemirenost prisutna - drei engram u restimulaciji - takve bolesti mogu biti mnogo agresivnije nego to bi trebale. Na primjer, ospice mogu biti samo ospice, no u kombinaciji s engramskom restimulacijom mogu se pojaviti u vrlo tekom obliku ili ak izazvati smrt. Provjera mnogih pokazatelja kojima se potvruje da su djeje bolesti predisponirane, precipitirane i perpetuirane engramima potie ovjeka na razmiljanje o tome koliko su zapravo bolesti zaista jake. Budui da to nismo promatrah kod djeteta koje je Clear, postoji razlog za istraivanje mogunosti da su djeje bolesti same po sebi izuzetno blage, odnosno zakomplicirane jedino psihikom uznemirenou - drugim rijeima, restimulacijom engrama. To pitanje moe se postaviti za cijelo polje patologije: to je stvaran uinak bolesti minus mentalna jednadba? Koliko su bakterije ozbiljne? Podruje bakteriologije do sada je bilo bez ikakva dinamikog naela. Dinamika opstanka primjenjiva je na sve ivotne oblike, a "ivotni oblici" ukljuuju i mikrobe. Svrha mikroba je opstanak. Njihovi problemi odnose se na hranu, zatitu (ofenzivnu i defenzivnu) i razmnoavanje. Da bi to postigao, mikrob preivljava na svojemu
114

optimumu uinkovitosti. On mutira, mijenja se putem prirodnog odabira i dinamiki se mijenja iz nude za opstankom (taj posljednji korak nedostajao je u teoriji evolucije), da bi postigao maksimalan mogui opstanak. On ini pogreke ubijajui svoje domaine, no to to je opstanak svrha ne jami preivljavanje vrste. U patologiji, mikrob, precizno odreen svojom svrhom, djeluje kao supresor na dinamiku opstanka ljudske vrste. Jo nije utvreno koliko je, u nedostatku engramske supresije, taj supresor ozbiljan. Postoji dovoljno podataka koji upuuju na to da ljudska jedinka, s potencijalom u etvrtoj zoni, oito nije sklona bolestima. Primjerice, obina prehlada, bila ona virusna ih ne, prolazi pored nje, a kroninih infekcija nema. Drugo je pitanje kakvu ulogu antitijela imaju u cijeloj toj prii. No, ostaje injenica da se Clear ne moe lako razboljeti. Kod aberirane osobe bolest je usko povezana s mentalnom depresijom (depresija dinamike razine). Engramska aberacija uma i tijela tada vodi ne samo do psihoso matskih bolesti, nego i do stvarnih patolokih promjena, za koje se do sada smatralo da su manje ili vie neovisne o mentalnom stanju. Kao to je znanstvenim istraivanjem dokazano, brisanje engrama ini vie od samog uklanjanja psihosomatske bolesti - potencijalne, akutne ih kronine. Ono djeluje i preventivno, titei osobu od patologije. Budui da je za uspostavljanje stvarne statistike potrebno iroko i dugotrajno praenje, doseg preventivnosti jo uvijek je nepoznat, pa e taj projekt zahtijevati tisue sluajeva i lijenika promatranja u dugom razdoblju. Psihosomatske bolesti nisu znatnije povezane s koliinom aberacije koju osoba pokazuje, odnosno s njezinim poloajem na skali razumnosti. Da bi se takve bolesti poele manifestirati, potreban je samo jedan ih dva engrama specifine prirode. Ti engrami mogu biti aberativni samim time to osobu predisponiraju za bolest. Imati psihosomatsku bolest nije isto to i biti "lud" ih imati hipohondrine tendencije. Hipohondar misli da je bolestan (poseban sluaj spomenute pete vrste). Svi se poremeaji mogu svrstati u dvije kategorije. Prvu ine mentalni poremeaji - bilo koje iracionalno stanje - koje u dijanetkn
115

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

nazivamo aberacijom, da bismo izbjegli stalno klasificiranje stotina i stotina manifestacija koje iracionalnost moe imati. Ostali poremeaji su somatski: to se u potpunosti odnosi na tjelesno bie, tjelesnu sposobnost i zdravlje. U svakom engramu prisutno je oboje: aberacija i somatik. No, engram se moe kronino manifestirati bilo kao somatik (ovdje je od pridjeva napravljena imenica koja se u dijanetici uobiajeno koristi da bi se izbjegla upotreba rijei bol, koja nije sveobuhvatna, a i restimulirajua je), bilo kao aberacija ili kao oboje zajedno. Engram mora sadravati tjelesnu bol. Kad je engram u svakodnevnom ivotu restimuliran, ta se tjelesna bol moe i ne mora pojaviti. Ako se ne pojavi kao bol, nego kao aberacija, osoba je u tuoj, a ne u svojoj valenciji ("potreba za izraavanjem svog neprijateljstva"). Ako je dovoljno razumna da bude u svojoj valenciji, nastupit e tjelesna bol. U dijanetici kaemo da se pojavio somatik. Kad se bilo koji somatik pojavi, izuzevi sluaj predeara 2 4 u terapiji, takoer se pojavljuju neke od aberacija. Ukratko, aberacija se moe pojaviti sama, ili se pojavljuje somatik s malo aberacije. Aberacija je prisutna kada netko dramatizira valenciju koja nije njegova. Kada je dramatizacija osobe, koja "kao navijena" ponavlja engram u nekoj od valencija, potisnuta nekim drugim imbenikom kao to je policija, netko snaniji ili ak osoba sama (to se nazivalo represijom - taj se izraz ovdje ne koristi jer ima mnogo drugih znaenja), vrlo je vjerojatno da e se pojaviti somatik. Osoba je naizgled "u boljoj situaciji" (kao to su stanice odluile da bi trebala biti) ako preuzme ulogu opstanka u engramu (pobjednika valencija) jer se tada, ako nita drugo, barem nee razboljeti. No, koliko je samo ljudi ubijeno, koliko banaka opljakano i koliko branih partnera izlueno tim dramatizacijama? Dakle, u elji za pruanjem zatite svojim lanovima, drutvo moe smatrati da je zdravlje pojedinaca od drugorazredne vanosti. Zapravo, "drutvo" nije znalo za to mehaniko stajalite. Osoba koja u svojim engramima dramatizira valenciju opstanka, moe biti nasilna prema drugim
24

ljudima. Ona koja si nee dopustiti takvu dramatizaciju ih koju je drutvo otrgnuto od nje, najvjerojatnije e psihosomatski oboljeti. "Glava -ja, pismo - ti." 2 5 Odgovor je u olakavanju ili brisanju engrama. Jer, postoje mnogi dodatni aspekti tog problema: ovjek koji dramati zira svoje engrame nije sposoban za opstanak, postojalo drutvo ili ne. Ako ih dramatizira, podloan je (u valenciji u kojoj se nalazi) svemu na to je usmjereno klevetanje iz druge valencije istoga engrama. Kombinacije nabrojanih i opisanih skupina i aspekata psihoso matskih bolesti vode do nekih vrlo sloenih situacija. Znanstvena je injenica da bez aberacija nema psihosomatskih bolesti, te da bez potencijalne ili stvarne psihosomatske bolesti ne postoji niti jedna aberacija. Jedna od psihosomatskih bolesti koju u tom podruju nikako ne bismo oekivah je bolest seksualne izopaenosti. Pervertit (ukratko, pod tim terminom dijanetika podrazumijeva bilo koju i sve vrste devijacija druge dinamike, kao to su homo seksualnost, lezbijstvo, sadizam itd. - cijeli popis Ellisa 26 i KrafftEbinga27) je zapravo tjelesno vrlo bolestan. Perverzija kao bolest ima toliko mnogo manifestacija da se mora protezati kroz sve skupine, od 1 do 5. Prerazvijenost i podrazvijenost seksualnih organa, inhibiranje ili pojaano stvaranje sperme itd, pronaeni su to kod jednog to kod drugog pervertita. A rezime toga je da je pervertit na ovaj ili onaj nain uvijek vrlo bolestan, bio on toga svjestan ih ne. On je vrlo daleko od toga da zasluuje prijekor za svoje stanje, no takoer je daleko i od normale. S druge strane, toliko je opasan za drutvo da je tolerancija perverzije jednako tetna kao i njezino kanjavanje. Do sada, nemajui pravih rjeenja, drutvo je bilo zaglavljeno izmeu tolerancije i kanjavanja, a problem perverzije, naravno, nije bio rijeen. Malo je izvan teme, no moemo spomenuti da je dosadanje najbolje objanjenje perverzije bilo neto kao: djevojice tati zavide na penisu, a djeaci su uznemireni strahotom zvanom stidnica koju su
25 Glava -ja, pismo - ti: opis jednostrane nagodbe. Fraza dolazi od igre u kojoj se kovanica baca u zrak i kladi se na koju e stranu pasti. Glava se odnosi na stranu kovanice koja nosi datum i glavni dizajn (esto u obliku glave); pismo se odnosi na suprotnu stranu kovanice. 28 Ellis: Henry Havelock Ellis (1859-1939.), engleski kriminolog i psiholog koji je napravio studije o psihologiji i sociologiji seksa. 27 Krafft-Ebing: Baron Eichard von Krafft-Ebing (1840-1902.), njemaki neurolog i autor radova o seksualnoj patologiji.

preclcar: od pre-Clear, osoba koja jo nije Clear; openito, auditirana osoba na putu da postane Clear, osoba koja kroz dijanetiki auditing otkriva vie o sebi i ivotu. 116

117

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

jednom sluajno vidjeli kod mame. Stvaranje pervertita iziskuje mnogo vie od te notorne besmislice. To iziskuje neto poput lupanja bebe po glavi, prelaenja preko nje parnim valjkom, rezanja ravim noem i kuhanja te iste bebe u varikini, dok pritom gomila luaka oko nje izvikuje najgore psovke. ovjek je vrlo ilava pojava. On je tako prokleto ilav da je potinio ivotinjsko carstvo i moe prodrmati zvijezde. A kada doe dotle da svoju drugu dinamiku izbacuje iz ravnotee, za to mu treba udarna kombinacija Dantea28 i Saxa Rohmera29. Dakle, pervertit, koji posjeduje stotine i stotine opakih engrama, imao je malo izbora izmeu toga da bude mrtav ili perverzan. No, s uinkovitom znanou za rjeavanje problema, drutvo koje bi se nastavilo miriti s perverzijom, zajedno sa svim njezinim tunim i jadnim posljedicama, ne zasluuje opstanak. Perverzija moe imati i drukije aspekte. U jednom ispitanom drutvu te su se aberacije toliko namnoile da je vodei mistini kult, koji se pojavio, tvrdio kako sve mentalne bolesti potjeu od seksa. To je, naravno, dodatno pojaalo aberacije druge dinamike (seksa) jer je takvo kultno vjerovanje morao utemeljiti ovjek s velikim aberacijama na toj dinamici. Prirodno je da je takvo vjerovanje - da je seks jedini uzrok ljudske aberacije i patnje - privuklo one koji su imali sline aberacijske obrasce. I tako je taj kult drutvu nametnuo postojee aberacijske imbenike jer su sve aktivnosti bile usmjerene izjednaavanju seksa s neim stranim i monstruoznim, nazivajui ga osnovnim izvorom mentalnih bolesti drutva. Zagovornik tog boanstva bio je Manichaeus, Perzdjanac iz treega stoljea, koji je nauavao da su sve stvari vezane uz tijelo, a posebno uz seks, zle. Manichaeusov kult dobro se odrao do srednjega vijeka, da bi tada nestao, prestavi uznemiravati ljude. Bilo koja dinamika moe biti blokirana: osobna dinamika, dinamika seksa, skupine ili ovjeanstva. Svaka od njih u odreenom je razdoblju bila ciljem ovog ih onog kulta koji je pokuavao izlijeiti sve ljudske bolesti i donijeti im spas. Dijanetiku ne zanima spaavanje,
28 Dante: izvorno Durante, Alighieri (1265-1321.) talijanski pjesnik. Napisao Boanstvenu komediju, poemu o autorovu zamiljenom putovanju kroz pakao, istilite i raj. B Sax Rohmer: pseudonim Arthura Sarsfielda Warda (1883-1959.), engleskog autora zagonetnih trilera, posebice serije o izmiljenom junaku Dr. Fu Manchu.

ah moe napraviti mnogo da ovjeka zatiti od tuih "spaavanja". Kao organizirani sustav znanstvenih spoznaja, dijanetika jedino moe izvui zakljuak iz laboratorijskih opaanja. Crkva je potpuno u pravu kada poduzima sve to je u njezinoj moi da bi sprijeila bogohuljenje. Bogohuljenje se esto moe uti dok je povrijeena osoba u "nesvijesti". To bi sveta imena i kletve unijelo u engrame, koji djelujui unutar osobe, izazivaju neprirodan strah te prisilu ili odbojnost prema Bogu. Krivica nije na religiji, nego na bogohuljenju. Takva bogohuljenja stvaraju lude vjerske fanatike i ateiste ubojice - Crkva bi se i jednih i drugih vrlo rado rijeila. U podruju psihosomatskih bolesti bilo koja jezina kombinacija u engramu jednako je tetan imbenik kao i bilo koji drugi. Slaboumno zakljuivanje reaktivnoga uma, koji smatra da je sve u engramu jednako svemu drugome u engramu, takoer smatra da je sve to je u vanjskome svijetu slino engramu (restimulatori) dovoljan razlog za stavljanje engrama u funkciju. A tada je aberacijama i bolestima put otvoren. No, kod psihosomatskih bolesti postoji jedna kronina neobinost: reaktivni um aberirane osobe koristi snagu izbora do te mjere da jedino engrami koji podravaju opstanak postaju kronini. Moemo rei da si aberirana osoba na reaktivnoj razini nee dopustiti podnoenje bolesti uzrokovane vlastitim engramima, osim ako ta bolest ima "opstojeu" vrijednost. To je u terapiji veoma vano. Kronine psihosomatske bolesti koje pacijent pokazuje su one koje u pozadini imaju suosjeanje (pro opstanak). t Dijete je nemogue "razmaziti" ljubavlju i naklonou. Tko god je postulirao suprotno, uinio je to na temelju loih podataka i bez promatranja. Dijete treba svu ljubav i naklonost koju moe dobiti. U jednoj bolnici napravljen je test kojim je dokazano da bebe, ako im se uskrati panja, dobivaju visoku temperaturu. Nakon ukazane panje, visoka se temperatura odmah smanjila. Sudei prema izvjeu, ini se da je test napravljen uz pravilnu kontrolu, iako ga autor nije osobno promatrao. Ako je to istina, to u ljudskom biu pretpostavlja mehanizam koji na genetskoj osnovi koristi bolest kako bi dobio naklonost. Ne postoji razlog zbog kojega to ne bi bilo tako. Prolo je
119

118

L. RON HUBBARD

PSIHOSOMATSKE BOLESTI

dovoljno godina genetskog inenjeringa - gotovo dvije milijarde - da bi se tu neto dodalo. Te su bebe, podijeljene u nekoliko skupina, roditelji ostavili u bolnici radi testiranja. One su se, bez izuzetaka, razboljevale kad im je uskraena naklonost. Ako su testovi pravilno napravljeni, ovdje djeluje zakon afiniteta. Cilj tih testova nije bio pomoi dijanetici, nego pokazati da e ostavljanje bebe u bolnici zbog manje bolesti, bez izuzetka pojaati tu bolest. Niz strogo kontroliranih dijanetikih pokusa tijekom mnogo duljeg razdoblja pokazao je kako je zakon afiniteta, toliko primjenjiv na psihosomatske bolesti, mnogo snaniji od strana i antagonizma. Ta je razlika toliko velika da je usporediva s otpornou eline reetke prema slami. Kao to je ve prije spomenuto, otkriveno je da kronine psihosomatske bolesti postoje samo kada u pozadini imaju engram suosjeanja. Zakon afiniteta moe se interpretirati kao zakon povezanosti. Afinitet se, u oba znaenja, moe definirati kao "ljubav". Uskraivanje ih nedostatak naklonosti moe se smatrati krenjem zakona afiniteta. Da bi opstao, ovjek prema drugim ljudima mora osjeati afinitet. Samoubojica obino poini samoubojstvo zbog zakljuka da e uklonivi sebe, na neki nain koristiti drugima. To je, na razini reaktivnoga uma, vrlo est zakljuak i potjee iskljuivo iz engrama. Kada nasilan i nemilosrdan predradnik pati od psihosomatske bolesti, obino je vue iz engrama suosjeanja. Engram suosjeanja pretvara se da podrava opstanak. Kao to je jedan preclear rekao, ovjeka ne mue njegovi neprijatelji, nego prijatelji. Engram uvijek dolazi od trenutka manje ili vee "nesvjesnosti". Ne postoji engram bez "nesvjesnosti". Jedino dok je analitizator izvan sklopa, vanjski svijet moe postati unutarnji, neracionaliziran i raditi iznutra. U trenutku kad analizator identificira jedan od tih engrama kao takav, taj engram gubi oko 20 posto svoje aberacijske snage i obino 100 posto snage da uzrokuje psihosomatsku bolest. Bol je vrlo kratkoga vijeka. Zadovoljstvo je "izliveno u bronci". (Ovo nije pjesnitvo, nego znanost. Tjelesna bol izbrisat e se kratkom panjom; zadovoljstvo ili ak prosjeno iskustvo uvreni su u um tako jako da ih niti jedan dijanetici poznat tretman nee uzdrmati, a u testiranje trajnosti takvih trenutaka uloeno je

mnogo napora. Oni su trajni, a tjelesna bol prolazna. teta dragi Schopenhaueru, 30 ali bio si u debeloj zabludi.) Izlaganje locka - trenutka "mentalne patnje" - analizatoru, otpuhuje lock poput pljeve (jednom kada je engram iz kojega je on crpio snagu izbrisan). Analizator funkcionira po "doktrini istinitog podatka", on nema veze ni sa im to jednom otkrije kao pogreno. Samo izlaganje engrama, bez njegova oslobaanja, ima odreenu terapeutsku vrijednost - 20 posto - to je dovelo do vjerovanja da e bolest nestati ako je dovoljno poznaje. Bilo bi lijepo kad bi to bilo tako. Dakle, najaberativniji engram je onaj koji reaktivni um - taj imbecil - smatra konceptom potrebnim za opstanak. Taj engram suosjeanja je onaj koji se pojavljuje i ostaje kronian kao psihosomatska bolest. Za to postoje dva razloga: kada primi engram suosjeanja, ovjek je obino u svojoj valenciji i njegov reaktivni um, dobro znajui vrijednost afiniteta, stvara psihosomatsku bolest da bi privukao afinitet. O tome ovdje uope ne odluuje "ja" osobe, analitiko bie, nego se sve "odluke" nalaze u rukama reaktivnoga uma. Engram suosjeanja tekao bi otprilike ovako: mali djeak, kojega su roditelji esto zlostavljali, izuzetno je bolestan. Dok je u bunilu, posjeuje ga baka, smiruje i govori da e se brinuti o njemu i biti kraj njega sve dok ne ozdravi. To bolest ini vrlo vrijednom za "opstanak'. On se ne osjea sigurno u okolini svojih roditelja; eli svoju baku (ona je pobjednika valencija jer nareuje roditeljima), i sada ima engram. Bez engrama, ne bi bilo psihosomatske bolesti. Bolest, "nesvjesnost" i tjelesna bol izuzetno su vane za prijam tog engrama. No, to nije engram protivan opstanku. To je engram koji podrava opstanak Osoba ga moe dramatizirati u vlastitoj valenciji. U sluaju kao to je taj psihosomatska e bolest predstavljati "dragocjeno vlasnitvo". "Ja" ak i ne zna za taj proraun. Kada je engram primljen, analizator je bio iskljuen. On se engrama moe sjetiti jedino pomou dijanetike terapije. Engram bez nje nee
30

Schopenhauer: Arthur Scopenhauer (1788-1860.), njemaki filozof. Tvrdio je da su elje i pokretake snage ovjeka, kao i prirodne snage, manifestacije odreene volje, osobito volje za ivotom koja predstavlja sr svijeta. Schopenhauer je branio stajalite da funkcija volje znai konstantnu borbu bez zadovoljstva, pa se ivot sastoji od patnje koja jedino moe nestati kontroliranjem volje intelektom i potiskivanjem elje za reprodukcijom. 121

120

L. RON HUBBARD

ESTO POGLAVLJE

nestati. Pacijent s tim engramom ima sinusitis i predispoziciju za upalu plua. Moda je imao peh, pa je oenio kopiju svoje majke ili bake. Reaktivni um ne moe uoiti razliku izmeu bake ili majke i supruge ako su one makar iole nalik jedna drugoj: govorom, bojom glasa ili nainima ponaanja. Supruga nije suosjeajna. Ukljuuje se engram koji zahtijeva suosjeanje. I ak ako supruga misli da su sinusitis i upala plua dovoljno odbojni da dovedu do razvoda, reaktivni um taj engram dri ukljuenim. Sto je enina neprijateljstva vie, to je engram vie ukljuen. Tako moete ubiti ovjeka. To to smo opisali predstavlja standardni engram suosjeanja. Kada terapeut pokuava osloboditi pacijenta tog engrama, reaktivni um to sprijeava. "Ja" to ne sprijeava. Analizator to ne sprijeava. Oni se nadaju da e se taj engram otpustiti, no reaktivni ga um dri uvrenog sve dok mu dijanetiar ne podmetne polugu. I tada nestaje. (Uzgred reeno, moe se pokupiti dovoljno lockova da bi se to stanje olakalo. No, pacijent e iskopati drugi engram!) Opiranje prolim terapijama dolazilo je od engrama suosjeanja. Pa ipak, oni lee upravo na povrini, potpuno razotkriveni u obliku kronine psihosomatske bolesti. Kljukanje psihosomatski bolesnoga pacijenta razliitim lijekovima moe rezultirati samo privremenim olakanjem. "Ja" ne eli bolest. Analizator takoer. No, tijelo je ima i ako je bilo tko uspije izlijeiti a da ne izbrie engram, tijelo e na zapovijed reaktivnoga uma pronai neto drugo kao zamjenu za tu bolest, ih e razviti "alergiju" na taj lijek ili potpuno ponititi njegovo djelovanje. Naravno, golema se koliina ivog modanog tkiva uvijek moe rastrgati noevima, iljcima za led ih elektrookom. To e izlijeiti psihosomatsku bolest. No, na alost, to lijei i osobnost, intelekt i preesto, sam ivot. U dijanetici je primjena tehnike za otputanje engrama koji uzrokuju navedene bolesti sve tretirane pacijente dovela do jedinstvenog olakanja, a bolest se nije vratila. Kratko i jasno, psihosomatske se bolesti mogu izlijeiti. Sve do jedne

EMOCIJE I DINAMIKE

J i morija je 01 vrijednost, drugim rijeima, ona je toliko ispunjeni ivotnom snagom da je dijanetika, na ovom stupnju, vrlo uspjeni obrauje, no ne pokuava iznijeti vie od opisne teorije. Emociji zahtijevaju jo mnogo istraivanja, ah sve dok ih terapija obuhvaa i i uspjehom oslobaa, daljnji se podaci do odreenoga stupnja mogi zanemariti. Emocije ugrubo moemo podijeliti na minus (negativne) i plus (pozitivne). Minus emocija bi po karakteru bila protivna opstanku, dol bi plus emocija podravala opstanak. Ugodne emocije, kao i one koji donose zadovoljstvo, ovdje nam nisu od velike vanosti. Vjerujemo d; su sve emocije jednake vrijednosti. U ovom trenutku, za svrhu ovi knjige, sve aspekte emocija iznad zone 1 moemo zaobii kai nepotrebne za objanjavanje. U zonama 1 i 0 emocija postaje vrlo vana za terapiju. Kao to je ve reeno, zone 1 i 0 su ljutnja i apatija. Od smrti navie, sve do granici koja dijeli ljutnju i strah, nalazi se zona 0. Odatle pa do poetki granice dosade je ljutnja, zona 1. To je kao da dinamika opstanka, pri saimanju u zonu 1, prvi poinje pokazivati neprijateljstvo, a nakon toga, daljnjim potiskivanen prema smrti, poinje pokazivati ljutnju. Nakon daljnjeg potiskivanj; nastupa izraavanje bijesa. Strah je sljedea nia razina, nakon njeg; uas i, na kraju, neposredno iznad smrti, apatija. Kako je dinamika potisnuta, stanice na prijetnju silovito reagiraju moglo bi se rei da joj pruaju otpor. Analizator prua otpor do gornji granice zone 1, no njegova se kontrola neprestano smanjuje. Odavdi prema dolje stanice - stvaran organizam - pruaju otpor posljednjin snagama. Reaktivni um ima potpunu kontrolu od gornje granice zoni
theta: osmo slovo grke abecede. Oznaava misao, ivot ili duh. 123

122

L. RON HlIBBARD

EMOCIJE I DINAMIKE

1 ravno do smrti i kako se dinamika potiskuje, njegova kontrola nad organizmom raste. ini se da je emocija nerazdvojivo povezana sa stvarnom ivotnom snagom. U postojanje ivotne snage niti jedan inenjer ne bi sumnjao. ovjek i medicina obino gledaju vr zaboravljajui da je vr tu samo zato da bi u^jemu stajalo mlijeko te da je mlijeko ono to je uistinu vano. ivotna snaga je helij2 koji puni prazan balon. Kada helij izlazi van, balon pada. Kada se ta vrsta energije pronae i izolira kao takva ako to jest samo vrsta energije - medicina e moi krenuti naprijed, koracima koji e zasjeniti sve dosadanje. Jer, medicina uope nema rezervnog helija. Nije poznato koliko visoko ivotna snaga na ljestvici opstanka moe doprijeti, jer je iznad zone 3 podruje puno upitnika. Clear se uspinje prema razini upornosti, snage, vitalnosti, racionalnosti i sree. Moda e jednoga dana Clear dosegnuti onu nejasnu predodbu o kojoj je autor obino sluao u Indiji, predodbu ovjeka potpuno sjedinjenoga s duom. Meutim, tono se zna koliko nisko ivotna snaga moe pasti. ovjek umire, ne pokree se niti misli. Najprije umire kao organizam, a potom kao stanice. Za stanice postoje razliita razdoblja "ivota nakon smrti", biolozi napominju da stanice kose i noktiju ne umiru mjesecima. Dakle, imamo spektar smrti - najprije umire organizam, zatim stanice, kolonija za kolonijom. To se dogaa od dna zone 0 prema dolje. Ah, ono to nas zanima je podruje od zone 1 do dna zone 0. Moe se pretpostaviti da analitiki um supresoru prua najvei otpor i ima najveu sposobnost za brigu o organizmu kada je u treoj zoni. Kako supresor potiskuje analizator prema dolje, tako e analizator u niem dijelu zone 3 silovito uzvraati. Nuda je na djelu. U toj akciji razina nunosti moe rasti do toke koja 3 uzrokuje iskljuivanje svih engrama! Mora se shvatiti da analizator razmatra budue supresore i neprestano se bavi proraunavanjima kojima postavlja probleme budunosti, a zatim ih rjeava - to je jedna od funkcija imaginacije.
2

Nadalje, treba shvatiti da se analizator bavi mnogim prosuivanjima o sadanjosti, jer analitiki um neprestano radi s nebrojenim pokazateljima koji ukljuuju supresor sadanjosti i supresor budunosti. On prosuuje, na primjer, veze s prijateljima i simbiontima.4 Njegova je najvea pobjeda kad uspije jedan od sunresora uzeti i pretvoriti u savezniki imbenik. ovjeka se na spektru opstanka moe predoiti na vrhu dinamike opstanka. Supresor potiskuje prema dolje, ili budui supresori prijete potiskivanjem prema dolje, a analitiki um s rjeenjima potiskuje prema gore. Razina pojedinca odreena je time koliko dobro se on zaista nosi sa supresorima. Sada govorimo o Clearu i daljnji e se tekst odnositi na Cleara, sve do sljedee napomene. Clear je neaberirana osoba. On je racionalan tako to, na temelju podataka koje ima i toke gledita koju zauzima, iznalazi najbolja mogua rjeenja. On za organizam, kao i za subjekte du drugih dinamika, postie maksimalno zadovoljstvo - kako u sadanjosti, tako i u budunosti. Clear nema engrame koji se mogu restimulirati i naruiti tonost proraunavanja unoenjem skrivenih i pogrenih podataka. On nema aberacija. To je razlog to Cleara ovdje navodimo kao primjer. Njegova dinamika opstanka je visoka, via od samog supresora, i to je poetno stanje. To e dinamiku smjestiti u zonu 3, ton 3,9. Sada pojaajte supresor. Dinamika je gurnuta prema dolje do tona 3,2. Nunost raste, supresor je odgurnut unatrag i dinamika je ponovno na tonu 3,9. Ta se akcija moe nazvati entuzijastikim oporavkom. Osoba se zapravo "razljutila". Drugim rijeima, pozvat e vlastito bie da osigura snagu za razmiljanje i akciju. Mentalno e pozvati ono to ve sainjava mentalnu energiju, a tjelesno, ako je supresor tjelesne naravi, potaknut e adrenalin. To je pravilna upotreba endokrinih lijezda u svrhu ponovnog zadobivanja poloaja spram supresora. Bilo koja i svaka tjelesna funkcija pod analitikim je (no ne nuno kontroliranim) zapovjednitvom. Pretpostavimo sada da supresor silovito kree protiv dinamike i
4

helij: jedan od kemijskih elemenata, vrlo lagan, inertan, bezbojan plin; upotrebljava se za punjenje balona, itd. 3 iskljuiti: (engl. key-out) maknuti engram (ili engrame) u stranu, a da ih se ne izbrie. 124

simbiont: onaj koji ivi u simbiozi (bliska povezanost dviju ih vie jedinki; tijesan suivot dvaju organizama) 125

L. RON HUBBARD

E M O C I J E I DINAMIKE

potisne je na 3,0. Razina nude raste. Poduzima se akcija. Bie se svom snagom baca se na supresora. Pretpostavimo zatim da se novi imbenik pridrui supresoru i uini ga mnogo, mnogo jaim. Osoba mu se i dalje pokuava oduprijeti, no on je sve vie i vie pritie. Ona poinje iscrpljivati zalihe mentalne ili tjelesne energije (supresor moe biti na mentalnoj ili tjelesnoj razini) i iscrpljena pada na 2,5. Supresor ponovno raste. Ona se jo jednom pokuava podii. Iskoritena je i posljednja zaliha raspoloive energije ili podataka. Jo jedan imbenik pridruuje se supresoru, poveavajui njegovu teinu. Osoba tone na 2,0. Ne uspjevi, analizator se tono na toj toki konano iskljuuje. Ovdje smo uli u vrh zone 1. Nastupa neprijateljstvo. Supresor je nisko, pritiui nadolje istinski opstanak stanica. I opstanak opada. Osoba postaje ljuta, regrutirajui posljednje snage na staninoj, ali ne i na svjesnoj razini. Supresor i dalje dobiva na teini. Osoba postaje bijesna. Supresor jo jednom pritie. Osoba se poinje bojati, ton 0,9. Supresor se opet sputa, regrutirajui nove imbenike. Osoba je potisnuta na 0,6, gdje osjea uas. Supresor se s novom snagom jo jednom sputa. Zbog straha, na 0,2, osoba postaje bespomona. Sada emo vrlo jednostavnim, prikladnim primjerom povui paralelu, kako bismo izbjegli razmatranje tisua suptilnih imbenika. Qear, neiskusan u lovu, odlui ubiti grizlija5. Ima dobru puku. Grizli mu se ini lakim plijenom ovjek je na 3,9 ili iznad. Osjea se dobro. Ulovit e tog grizlija koji je prijetio njegovoj stoci. S velikim entuzijazmom dolazi do brloga, eka i konano ugleda grizlija. Iznad njega je stijena na koju se inae ne bi mogao popeti, ali, sada se mora popeti da bi zauzeo dobru poziciju prije nego to medvjed nestane. Uvidjevi da je u opasnosti da izgubi lovinu sputa se na 3,2. Nuda ga tjera da se popne na stijenu. On puca, ali pada sa stijene. Grizli je ranjen i ide prema ovjeku. Nuda raste. ovjek ponovno puni puku i puca. U tom je trenutku na 3,0. Promai. Puca ponovno, no promaaj ga, uz prijeteeg grizhja koji napada, sputa na 2,5. Puca jo jednom. Metak pogaa grizhja, ah ga ne zaustavlja. ovjek puca ponovno, no
5

odjednom mu postaje jasno da njegova puka nee zaustaviti toga grizhja. Ton mu pada na 2,0. Poinje vikati grozniavo pucajui uokolo. Meci lete na sve strane. Bijesan je na puku, grizlija, cijeli svijet. Baca puku, spreman da golim rukama doeka grizhja koji je gotovo ve iznad njega. Iznenada, ovjek osjeti strah. Njegov je ton 1,2. Kako u nosnicama poinje osjeati miris medvjeda, pada na 0,9. Zna da e ga medvjed ubiti. Okree se, pokuava se uzverati na stijenu ne bi li pobjegao, no njegovi su napori oajniki. On je na tonu 0,6 - potpuni uas. Medvjed ga udara i baca na drugu stranu. ovjek lei mirno, dri dah, a srce jedva da mu kuca. Medvjed ga ponovno udara, a ovjek i dalje mirno lei. Medvjed tada zakljui da je ovjek mrtav i odlazi. Potresen, ovjek na kraju dolazi k sebi, a ton mu postupno raste na 2,0 - toka u kojoj mu se analizator iskljuio. Prodrma se i ustaje. Ton mu je opet na 2,5, analitiki je uplaen i oprezan. Puni puku i odlazi s poprita. Osjea veliku potrebu za povratkom vlastitog samopotovanja i njegov ton dolazi na 3,2. Stie na sigurno podruje. Odjednom mu pada na pamet da od prijatelja moe posuditi mauser3. Poinje kovati planove kako da se domogne tog medvjeda. Entuzijazam mu raste. No, potpuno nevezano uz engram zadobiven kad ga je medvjed oborio, on postupa na temelju iskustva. Nakon tri dana ubija medvjeda. Razmiljajui i priajui o toj dogodovtini, njegov ton raste na4,0. Njegov um, potom, zaokupljaju novi sadraji. ivot je mnogo sloeniji od ubijanja grizhja, esto mnogo manje dramatian, ali uvijek pun situacija koje uzrokuju kolebanje supresora. Postizanje svih ciljeva koji donose zadovoljstvo - ubijen medvjed, poljubljena ena, loa u operi, steen prijatelj, ukradena jabuka - kretanja su kroz razliite tonske razine. I osoba obino odjednom obavlja tri ili tri tisue prorauna sa trideset ili trideset tisua ukljuenih varijabli. Previe nepoznanica, previe ulaza imbenika poput "nisam znao da je pitolj bio pun", sve to moe udaljiti analizator od neposrednog usklaivanja prema rasprenom nedjelovanju. Moemo smatrati da se analizator iskljuuje kada je dosegnut ton 2,0. Od 2,5 na nie, procjene koje vri nisu vrlo racionalne - previe nepoznanica, previe nepredvidivih imbenika,
mauser: vrsta vojne ili lovake puke. 127

grizli: kratica zagrizli medvjeda: golemi, divlji, smekast, sivkast ili ukast medvjed sa zapada Sjeverne Amerike, ima grbu na leima i duge prednje pande. 126

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I DINAMIKE

previe otkrivanja pogrenih prorauna. Tako ivi Clear. Na je lovac dobio engram kada ga je udario medvjed. Kad se taj engram ukljui izazvat e strah i apatini stav u nazonosti odreenih imbenika, svih tada prisutnih osjeta - mirisa zemlje, granica, medvjeeg daha itd. No, on je ubio medvjeda. Postoje mah izgledi da se taj engram ukljui. Ne zato jer je ubio medvjeda, nego zato jer je, na kraju krajeva, odrastao ovjek. Ako je Clear, mogao bi razmisliti o dogaaju i sam rijeiti cijelu stvar. To je cjeloviti ciklus emocije. Entuzijazam i veliko zadovoljstvo na samom su vrhu. Na dnu su strah i bespomonost. Na tonskoj skali simulirana smrt veoma je blizu stvarnoj. To je valjan mehanizam, ali i potpuna apatija. Dokle god analizator radi, onemogueno je primanje engrama. Sve se sprema u standardne banke. im se na putu prema dolje prijee granica 2,0 moemo smatrati da je nastupila "nesvjesnostf i sve registrirano, zdrueno s bolom ili bolnom emocijom, ini engram. To nije promjena definicije. Analizator se anestezijom kod operativnog zahvata iskljuuje na 2,0. Anestetik i dalje moe potiskivati razinu svjesnosti. Bol ga moe potisnuti jo i vie. Ali, potiskivanje razine svjesnosti nije nuno i potiskivanje emocije. Koliko je umiljenih opasnosti ili suosjeanja prisutno u okolini? To je ono to potiskuje tonsku skalu. Moe postojati reaktivni engram koji sadri ton 4,0 ili onaj koji sadri 1,0 ili neki drugi koji sadri ton 0,1. Dakle, emocije ba i nisu dvodimenzionalne. Na razinu dubine svjesnosti moe se djelovati bolnom emocijom, otrovima ili neim drugim to potiskuje svjesnost. Sve nakon toga je engram, a engrami imaju svoju vlastitu tonsku skalu koja se kree od 4,0 do 0,1. Sada je jasno da su tu prisutne dvije stvari. Prva je tjelesno stanje bia. Ono "ratimava" analizator. Zatim, postoji i mentalno stanje bia. To je ono to "ratimava" emocionalnu tonsku skalu. Ali, zapamtite da je u engramima prisutan jo jedan imbenik: valencija. Tijelo e, s iskljuenim vlastitim analizatorom, preuzeti prosudbu ili emocionalno stanje bilo kojeg drugog prisutnog analizatora. Tu je afinitet zaista na djelu. "Nesvjesna" u nazonosti drugih bia, osoba e pokupiti valenciju svakog drugog prisutnog bia.
128

Neke od tih valencija su sluajne. Ona e prvo pokupiti najsuosjeajniju valenciju koja predstavlja budueg poeljnog prijatelja (ih neku slinu osobu). Za svoje e dramatiziranje izabrati vladajuu valenciju (najbolji opstanak, ef, pobjednik). Za emocionalni ton takoer e uzeti valenciju entiteta koji pobjeuje (njega ili druge). Ako je pobjednika valencija ujedno i valencija suosjeanja, osoba ima engram koji se potpuno moe realizirati. Evo jednog primjera: mukarac je pod utjecajem duikova oksida (najopakiji anestetik ikada smiljen, zapravo nije anestetik nego hipnotik) podvrgnut operativnom zahvatu vaenja zuba. Kao i obino, svi prisutni oko pacijenta u "nesvijesti" avrljaju i brbljaju o njemu, vremenu, najveoj filmskoj ili nogometnoj zvijezdi. Zubar je teke naravi, nareuje medicinskoj sestri, "poludi" zbog sitnica, no vrlo suosjeajan prema pacijentu. Medicinska sestra je plavooka, seksualno aberirana plavua. Pacijent, koji je zapravo u agoniji, potpuno je neanalitian i prima engram nad engramima koji mu moe unititi ivot (duikov oksid je grozna stvar; osigurat e jedan zaista krasan engram, to svaki dijanetiar moe posvjedoiti). Sve to je reeno njemu ih oko njega, shvaeno je doslovno. On preuzima valenciju zubara, koja je ujedno i vladajua prisutna i suosjeajna valencija. Ah, svaka je izgovorena fraza aberativna i mali e je sretni imbecil, reaktivni um, interpretirati kao "seoska budala " kojoj je reeno da hoda po jajima, pa e ona to oprezno i uiniti. Ti ljudi mogu priati o nekome drugom, ali svako izgovoreno "ja", "on" ili "ti" je engramsko i pacijent e ga na druge i na sebe primjenjivati u najdoslovnijem smislu. "On se niega ne moe sjetiti", kae zubar. Dakle, kada se engram ukljui, memorija tog pacijenta bit e blokirana u manjem ih veem stupnju. "On to ne moe ni vidjeti niti osjetiti", znai sprjeavanje vida, boli i opipa. Ako pacijentu tog trenutka suze oi od bola (iako je potpuno "u nesvijesti"), on zbog tog iskustva moe imati lo vi kao i slabo vizualno sjeanje. Zatim ga predaju u ruke plavokosoj medicinskoj sestri da doe k sebi i oporavi se. Ona je potpuno aberirana. Ona zna da pacijenti, dok su u nesvjesnome stanju, rade udne stvari, pa iz njega izvlai informacije o njegovu ivotu. Takoer zna da su oni zapravo hipnotizirani (da, itekako zna), pa mu daje neke pozitivne sugestije. To je zabavlja. Govori mu da e mu se
129

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I DINAMIKE

sviati, da e biti dobra prema njemu ako sada ostane uz nju. I tako jadni pacijent, kojemu su izvaena dva uklijetena umnjaka, potpuno dramatizira ljutnju i suosjeanje. Prevladavajui ton koji preuzima je onaj kojim se zubar odnosio prema drugima u prostoriji. Zubar je bio ljut na medicinsku sestru. Pacijent, sa svojim izmijeanim sjeanjima, nekoliko godina poslije susree enu slinu medicinskoj sestri. Medicinska sestra dala mu je kompulzije usmjerene prema njoj. Glupi mali imbecil, reaktivni um, u toj potpuno drugoj osobi vidi dovoljno slinosti da bi je poistovjetio s medicinskom sestrom. I tako se pacijent razvodi od svoje supruge i eni pseudomedicinskom7 sestrom. Jedino to se sada, kad je oenio pseudomedicinsku sestru, dentalni engram poinje ozbiljno ukljuivati. On tjelesno oboli: dva kutnjaka, susjedna izvaenim umnjacima, razvijaju goleme karijese i poinju propadati (cirkulacija se prekida, to podruje postaje bolno, ali ne moe osjetiti bol jer je sjeanje na nju iskljueno). Memorija mu se raspada, sve se tee sjea bilo ega. Poinju problemi s oima i obolijeva od udnog konjuktivitisa. Uz to, (jer se zubar s vremena na vrijeme podupirao koatim laktom na njegova prsa i trbuh) bole ga prsa i trbuh. Duikov oksid mu je otetio plua, pa je ta bol takoer kronino restimulirana. No, najgore od svega: on je uvjeren da e se ta pseudomedicinska sestra brinuti za njega i djelomice prestaje voditi brigu o sebi. Njegova se energija raspruje. On analitiki zna da je sve to pogreno i da on vie nije on. Zaglavljen je u valenciji zubara ljutog na medicinsku sestru, tako da tue pseudomedicinsku sestru, slutei da je ona izvor svega zla. Djevojka koju je oenio nije, niti je bila, ta medicinska sestra: ona ima slinu boju glasa i plavua je. Ah, ima i svoje vlastite engrame i reagira - pokuava samoubojstvo. Tada, jednoga dana, jer ovo je jedan meu mnogim engramima, umobolnica prima naega pacijenta i lijenici tamo odlue da je sve to njemu treba dobra, solidna serija elektrookova koja e mu "rasturiti" mozak i, ako to ne upali, jedan lijepi iljak za led u svaku onu jabuicu tijekom i nakon elektrooka, koji e irokom krunom kretnjom analitiki um rastrgati na komadie. Njegova supruga
7

pristaje. Na pacijent ne moe se braniti: ta on je lud, a umobolni, kao to i sami znate, nemaju nikakva prava. U tom je trenutku stigla konjica, u obliku dijanetike, te dovela pacijenta i njegovu suprugu do stanja Cleara. Oni su danas sretni. To je stvarni engram i stvarna povijest jednog sluaja. To je engram suosjeanja, koji na slaboumnoj razini reaktivnoga uma podrava opstanak. Navedeni primjer pokazao nam je plimu i oseku emocija unutar jednog jedinog engrama. Tjelesno bie iskljueno je i u agoniji. Mentalnom biu daju se razliiti emocionalni tonovi po principu irenja zaraze. Vlastiti, stvaran emocionalan ton pacijenta utuena je apatija, stoga on vie ne moe biti "svoj". Uzgred, trebalo bi spomenuti da bi samo apsolutna tiina, potpuna tiina i grobna tiina trebala vladati tijekom trajanja operativnoga zahvata ili bilo kakve povrede. Ne postoji nita to bi moglo biti reeno ili dano kao osjet u bilo kojemu trenutku "nesvjesnosti", a da za pacijenta bude korisno. Nita! U svjetlu tih istraivanja i znanstvenih otkria (koja se vrlo brzo mogu dokazati u svakom laboratoriju ili na skupini ljudi), govor ili zvuk u okolini osobe u nesvijesti trebali bi se krivino kanjavati, jer svakome tko poznaje te injenice takav bi in bio namjerni pokuaj unitenja intelekta ili mentalne ravnotee osobe. Ako je pacijentu izreen kompliment u hipnozi, za vrijeme ozljede ih operativnoga zahvata, izazvana je maninost koja e uzrokovati privremenu euforiju i na kraju ga uroniti u depresivni stadij tog ciklusa.*
'Autoru je dobro poznato da su mnogi lijenici koristei narkosintezu [hipnoza drogom], ponekad sluajno uli u razdoblja "nesvjesnosti". Odmah su uzeli u obzir da su te sfere dvojbene i da pacijent vjerojatno nije u nesvijesti. Na zadovoljstvo dvaju skeptinih lijenika (od tada neskeptinih), tijekom dijanetikog istraivanja pacijenti su uvedeni u nesvjesno stanje i dane su im informacije o kojima dijanetiar nije nita znao. Sve dane informacije osvijetene su u potpunosti, u svakom pojedinom sluaju i bez obzira na stupanj nesvjesnosti. Takoer su osvijeteni svi podaci mjerenja koje su lijenici mrmljali dok su se ispitivanjima krvnoga tlaka, disanja i dr. uvjeravali da pacijent ne moe biti u nesvjesti dublje nego to jest, osim ako je mrtav. Dva pacijenta neko su vrijeme bila silno aberirana bezobzirnim primjedbama lijenika koji su im dali anesteziju i pregledali ih' ova je opaska dodana kao upozorenje onima koji namjeravaju iskuavati takve eksperimente. Od tog materijala sazdanoje ludilo. Pazite na to u radu s pacijentima. - LRH.

pseudo-: kombinirani oblik koji znai "podjednako ili varljivo slino (navedenoj stvari)", kao u pseudomedicinska sestra, pseudomajka, pseudootac, itd. 130 131

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I DINAMIKE

Zlatno pravilo moglo bi se ovako preoblikovati: ako voli blinjega svoga, dri jezik za zubima dok je on u nesvijesti. Postojanje emocije uoljivo je na dva podruja: osobnom i podruju posebnih valencija. To se moe razloiti u smislu razmiljanja u istovjetnostima. Kada je ovjek u "nesvijesti", prisutni bijes dat e mu engram tona 1: sadravat e bijes. Apatija izraena u blizini ovjeka u "nesvijesti" dat e mu engram tona 0, a radost, koja za vrijeme engrama nije vrlo aberativna, dat e engram tona 4. I tako dalje. Drugim rijeima, emocije ljudi prisutnih oko osobe u "nesvijesti" saopene su osobi kao dio njezina engrama. Svako raspoloenje moe se prenijeti na taj nain. Tijekom dramatiziranja engrama, aberirana osoba uvijek uzima pobjedniku valenciju koja, naravno, nije njezina. Ako je prisutna samo jedna osoba i ona govori apatino, apatija je tonska vrijednost engrama. Kada je engram apatije restimuliran, osoba je, osim ako ne eli biti ozbiljno povrijeena, apatina i taj ton, najblii smrti, za nju je najopasniji. Emocija bijesa prenesena "nesvjesnoj" osobi daje joj engram bijesa koji moe dramatizirati. To je za drutvo najtetnije. Samo malo neprijateljski ton prisutan oko osobe u "nesvijesti", dat e joj engram neizraenog neprijateljstva (prikriveno neprijateljstvo). S dvije prisutne osobe, od kojih je svaka razliitog raspoloenja, osoba u "nesvijesti" prima engram s dvije valencije razliite od njezine. Kada se to dogodi, ona e najprije dramatizirati pobjedniku valenciju s njezinim raspoloenjem i ako ju je prisiljena napustiti, dramatizirat e drugu valenciju s njoj pripadajuim raspoloenjem. Odvede li je to u kronini engram, osoba e poludjeti. Ovdje ne elimo rei da osoba koristi ili dramatizira jedino one engrame koji sadre suosjeanje. To je veoma daleko od istine. Engram suosjeanja uzrokovat e kroninu psihosomatsku bolest. Osoba moe dramatizirati svaki svoj restimulirani engram. Emocija je dakle komunikacija i osobno stanje. Stanina razina procjenjivanja situacije ovisi o bilo kojem drugom prisutnom analizatoru pa ak i ako je on potpuno neprijateljski raspoloen prema toj osobi. U nedostatku takve procjene, osoba e na trenutak preuzeti svoj vlastiti ton. Postoji i drugo stanje emocije koje je izuzetno vano i korisno za
132

terapeuta jer je to prvo s im e se pri otvaranju sluaja morati baviti. Ovdje nam nije namjera poeti raspravu o terapiji, nego samo opisati nuan dio emocije. Veliki gubitak i druge brze, estoke, supresivne akcije zatvaraju emociju u engram. Gubitak sam po sebi moe biti ok koji smanjuje analiku snagu i - engram je primljen. Ako je rije o gubitku suosjeajne osobe o kojoj je ovisio, ovjeku e se initi kao da mu se sama smrt prikrada. Kada se dogodi takav supresivni uinak, to je poput jake eline opruge stisnute u engram. Njezino oslobaanje odvija se sa silnom navalom emocija (ako je to oslobaanje uistinu emocija, jer ne znamo kako to drukije nazvati). ivotna snaga u tim trenucima oito postaje blokirana. Mogu postojati goleme koliine dostupne ivotne snage, no ona djelomice biva potisnuta u engram gubitka. Nakon toga, ini se kako osoba ne posjeduje toliko mnogo raspoloive vitalnosti kao prije. To ne mora biti emocija, to moe biti i sama ivotna snaga. Tada, kao u ahuri, um ispod toga ima veliku koliinu patnje ili oaja. Sto je vie tih zaahurenih naboja, to su emocije sputanije. To se moe dogoditi na temelju potiskivanja do toke od koje vie nema brzog uspona. Nita u budunosti osobe ne upuuje na to da e je podii do bilo koje od razina nalik onima koje je zauzimala u prolosti. Kako ovjek stari, sjaj i ivopisnost djetinjstva nestaju. Ali, u svemu je tome neobino to ta oaranost, ljepota i senzibilnost prema ivotu nisu nestali. Oni su zaahureni. Jedno od najupeatljivijih iskustava koje e Qear tijekom terapije otkriti je ponovno divljenje ljepoti svijeta. Kako ljudi stare i udaljuju se od djetinjstva, trpe gubitak za gubitkom i svaki im oduzima dodatni "komadi" od te vrijednosti, koja uistinu moe biti i sama ivotna snaga. Zatvorena unutar njih ta im je snaga uskraena i zapravo djeluje protiv njih. Samo to emocionalno zaahurivanje moe, primjerice, razdijeliti um multivalentne osobe, kao i one koja ne moe vidjeti ili uti svoju prolost. Analitiki um, pod utjecajem reaktivne banke, razdvaja se i dijeli sa svakim sljedeim gubitkom, sve dok vie nema nijednog slobodnog toka. ovjek tada umire. Tako moemo rei da je emocija, ili ono to se nazivalo emocijom,
133

L. RON HUBBARD

E M O C I J E I DINAMIKE

uistinu dvoslona: prvo, postoji endokrini sustav kojim upravlja bilo analitiki um u gornjim dvjema zonama, bilo reaktivni um u donjim dvjema zonama - on donosi emocionalne odgovore straha, entuzijazma, apatije itd; drugo, tu bi bila i sama ivotna snaga koju razdjeljuju engrami, utiskivajui je malo po malo unutar reaktivne banke. Moda bi se mogla oblikovati terapija kojom bi se otkrivajui samo te razliite naboje ivotne snage moglo postii stanje potpunog Cleara. Na alost, takva terapija do danas nije otkrivena. U emociji je neobino to to se tako esto temelji na rijeima iz engrama. Ako engram kae "ja se bojim", aberirana osoba se boji. Ako engram kae "ja sam miran", aberirana osoba mora biti "mirna", makar joj ostali engrami izazivali cvokotanje i treskavicu. Problem emocije kao endokrine ravnotee i ivotne snage dodatno je zapetljan time to je tjelesna bol u engramu esto zamijenjena odreenom emocijom imenovanom u engramu. Engram, na primjer, verbalnim sadrajem moe rei da je osoba "seksualno uzbuena". Kao bolan sadraj osjeat e bol u nogama, a kao stvaran emocionalni sadraj (valencija koja kae "ja sam seksualno uzbuen") ljutnju. To je sloen sluaj za aberiranu osobu koja to dramatizira. Kada je "seksualno uzbuena" - o znaenju toga ima samo ideju u jezinome smislu - ona je takoer ljuta i bole je noge. To je u mnogim sluajevima zapravo vrlo zabavno i dovodi do standardnih viceva o bolnicama od kojih svi poinju sa: "Zna, osjeam se ba kao i svi drugi." Dijanetiari, otkrivi da ljudi procjenjuju emocije, vjerovanja, inteligenciju i somatike temeljem rijei iz svojih vlastitih engramskih reakcija, uivaju u otkrivanju novih koncepata "emocija". "Zna ve kako se ljudi osjeaju kada su sretni. Ui im gore." "Kad sam sretan osjeam se isto kao i svi drugi, bole me oi i noge." "Naravno da znam kako se ljudi osjeaju kada su sretni, cijelim ih tijelom prolaze marci." "Pitam se kako ljudi podnose strasti, kad od toga tako boli nos." "Naravno da znam kako se ljudi osjeaju kad su uzbueni, moraju ii na zahod." Vjerojatno svaka osoba na Zemlji za svako emocionalno stanje ima svoju posebnu definiciju u obliku engramskih zapovijedi. Zapovijed plus somatici i osjetila ine ono to ljudi nazivaju "emocionalno stanje". Zapravo, taj bi se problem trebao definirati u terminima Cleara koji
134

moe funkcionirati bez engramskih zapovijedi iz reaktivnoga uma. Tako definiran, taj se problem dijeli na endokrini sustav i promjenjivu razinu ivotne snage slobodne da se ponovno digne protiv supresora. Treba dodati da smijeh, izrijekom govorei, nije emocija, nego osoboanje emocije. Stari su Talijani imali izrazito jasnu predodbu, koju oslikavaju njihove narodne prie, da smijeh ima terapeutsku vrijednost. Jedino to su njihove narodne prie smatrale mentalnom boleu je melankolija,8 a smijeh je za nju bio jedini lijek. Dijanetika se uvelike bavi smijehom. Pacijenti u terapiji mijenjaju reakciju smijeha od hihotanja do grohota. Moe se oekivati da svaM engram koji se stvarno oslobaa, poinje negdje izmeu suza i dosade, a zavrava smijehom Sto je ton engrama pri prvome kontaktu blii suzama, to je sigurnije da e se nakon osloboanja pojaviti smijeh. Postoji toka u terapiji, koju preclear esto dosegne, u kojoj mu se cijeli njegov ivot ini povodom za salve smijeha. To ne znai da je on Clear, nego da je veliki dio zaahurenog naboja osloboen Preclear se 9 gotovo dva dana bez prestanka smijao. Hebefrenija nije isto to i taj smijeh, jer preclear, nakon spoznaje mranog aspekta i karaktera njegovih prolih strahova i uasa, osjea iskreno olakanje. Smijeh u terapiji ima tono odreenu ulogu. Prilino je zabavno vidjeti precleara koji se odjednom s velikim emocionalnim nabojem oslobaa engrama koji ga je proganjao. Situacija, ma koliko strana bila, nakon to se oslobodi u svim svojim aspektima postaje razlogom velikoga smijeha. S padom preclearova zanimanja za tu situaciju smijeh iezava i moe se rei da je, vezano uz to, "u tonu 3". Smijeh je zasigurno pokazatelj oslobaanja bolnih emocija*.

8 9

melankolija: sumorno stanje uma, posebno kada je uobiajeno ili dugotrajno; depresija. hebefrenija: (psihijatrija) oblik aberacije koji karakterizira djetinjasto ili luckasto ponaanje. "Cijela tonska skala i njezina upotreba u predvianju ponaanja drugih kao pomo pri auditiranju izloena je u knjizi Znanost o opstanku, L. Ron Hubbarda.

135

SEDMO POGLAVLJE

PRENATALNO 1 ISKUSTVO I ROENJE

JL ^ ije prolo ni stotinu godina kako su starice mudro govorile o "prenatalnom utjecaju" i kako je ena "obiljeila" svoje dijete. Mnoge takve intuitivne misli zapravo su utemeljene na podacima dobivenim promatranjem. Moe se primijetiti da je izvanbrano dijete esto nesretno stvorenje (u drutvu koje poprijeko gleda na takvo ponaanje). Te su se dogme odrale u narodu poprilian broj tisuljea. Samo zato to su se odrale ne znai da su istinite, ali posluit e kao izvrstan poetak poglavlju o prenatalnom iskustvu i roenju. Dijanetika ne bi bila znanost o umu kad bi djelovala na maglovitim teorijama starica ili mistika koji vjeruju da su "djetinje obmane" sposobne aberirati dijete. No, nijedna takva teorija nije otkrila tonu ulogu koju prenatalno iskustvo i roenje igraju u aberaciji i psihosomatskim bolestima. Nakon to je postulirana osnovna dijanetika filozofija, prouavane su mnoge kole mentalnoga lijeenja, od Eskulapove pa sve do modernih hipnotizera. Sakupljeno je mnogo podataka, napravljeno mnogo eksperimenata. Formulirane su osnove o engramima i otkriveno je da u trenucima "nesvjesnosti" uistinu dolazi do zapisivanja. Tada je teorija poela predviati nove, do tada neuoene pojave.
prenatalan: koji postoji ili se dogodio prije roenja. 137

N-

L. RON HUBBARP

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

1

Posljednjih godina prakticira se metoda zvana "narkosinteza" . Ona je, zapravo, bila ogranak "hipnoanalize"2 i "duboke analize"3. Ona nije stvarala Clearove, pa ak niti dovodila do olakanja u veini sluajeva. Ipak, otkriveno je da je sama po sebi aberativni imbenik. Sam uzrok aberacija, ako se znanstveno proui, uspjeno moe voditi do onoga to ih uklanja. Tako je prouena narkosinteza. Ispitano je nekoliko sluajeva na kojima je ona i primijenjena. Neki od njih su od narkosinteze doivjeli olakanje. Ostalima je postalo znatno loije. Radei s hipnoanalizom otkriveno je da tehnika moe varirati sve dok zaista uklanja aberativni naboj sadran u lockovima. U tretiranju izofreniara narkosintezom utvreno je da lockovi (razdoblja mentalne patnje koja ne ukljuuju tjelesnu bol ili "nesvjesnost?') ponekad iziu na vidjelo (razrijee se), a ponekad ne. Narkosinteza je zamren naziv za vrlo star proces poprilino poznat u Grkoj i Indiji. To je hipnoza drogom Njome se uglavnom slue praktiari koji ne poznaju hipnozu ili se primjenjuje na pacijentima koji ne podlijeu uobiajenoj hipnozi. Pacijentu se intravenozno daje injekcija natrij penthotala i zamoli ga se da broji unatrag. On ubrzo prestaje brojati i tada se prekida davanje injekcije. Sada je u stanju "dubokoga sna". injenica da to nije san ini se da je promakla i narkosintetiarima i hipnotizerima. To zapravo na svijest osobe djeluje kao depresiv, tako da se jedinice panje, koje preostaju iza zavjese njegove reaktivne banke, mogu izravno dosegnuti. One se nalaze odmah uz standardnu banku. Zaobilazni sklopovi (demonski sklopovi) koji lee izmeu standardnih banaka i "ja" i sami su zaobieni. Drugim rijeima, izloen je dio analitikoga uma koji nije aberiran. On nije izuzetno snaan niti inteligentan, ali njegova prednost je u tome to je smjeten vrsto uz standardne banke. To je bazina osobnost.4 Namjera, svrha i ustrajnost tih nekoliko jedinica
narkosinteza: metoda izazivanja sna drogama i navoenja pacijenta da iznese svoje sakrivene misli. 2 hipnoanaliza: (psihoanaliza) upotreba hipnoze ili hipnotikih droga u kombinaciji s psihoanalitikim tehnikama. 3 duboka analiza: dubinska terapija: oblik psihoterapije koji pokuava doprijeti do nesvjesnih konflikata da bi rijeio probleme u ponaanju. 4 bazina osobnost: osoba sama. Bazina osoba nije skrivena nepoznanica niti netko drugi, nego intenzitet svega onoga stoje najbolje i najsposobnije u osobi. 138
1

panje imaju istu kvalitetu i smjer kao to bi imao cijeli analitiki um kada bi osoba bila Clear. Jedinice panje ine vrlo istananu kooperativnu skupinu i vrlo su korisne jer bazina osobnost ima sva sjeanja - sonino, audio, taktilno, miris, bol itd Ima pristup svemu to se nalazi u bankama - svakom trenutku svakog opaaj a ili razmiljanja tijekom ivota. Te kvalitete bazine osobnosti vrlo slabo su opisane u hipnozi i dvojbeno je, ak i ako je bilo opepoznato, je li sonik bio dio sustava sjeanja otkrivenog dubokom hipnozom ili hipnozom drogom nazvanom narkosinteza. Istraivanja o bazinoj osobnosti multivalentne osobe sa slabom memorijom, loim sjeanjem i oskudnom imaginacijom, otkrila su podatak da je BO (jedinice panje zvane bazina osobnost) sposobnija selektirati podatke nego AO (aberirana osobnost, uoljiva kod budne osobe). Nadalje, otkriveno je da AO uglavnom posjeduje bolju sposobnost vraanja kroz vrijeme nego BO, no kada je AO stigla do najranijeg trenutka u prolosti tamo vie nije imala sposobnost sjeanja. Ali, ako se AO vratila i uspostavila slab kontakt s dogaajem, uz koritenje hipnoze drogom ili standardne hipnoze dok je osoba u sadanjemu vremenu (ne vie vraena), to bi BO-u omoguilo vraanje. Hipnozom drogom rijetko se uspijevalo prodrijeti u vrlo rana razdoblja pacijentova ivota. No, koristei snagu AO-a za vraanje i potom BO-a za sjeanje, mogue je doprijeti do nekih vrlo ranih dogaaja. Taj je trik smiljen da nadvlada neke od tekoa koje su rezultate hipnoze drogom uinile relativno nesigurnima. Zatim je otkriven jo jedan imbenik. Svim pacijentima tretiranim narkosintezom postalo je loije svaki put kad bi praktiari zanemarili podruja nesvjesnosti (jer "svatko zna" da "nesvjesna" osoba nita ne biljei). Kada je jedno od tih razdoblja "nesvjesnosti" ispitano pomou hipnoze drogom zvane narkosinteza - pacijentovo se stanje obino nije poboljavalo, nego, naprotiv, pogoravalo. Ispitujui malo vie od ustaljenih praktiara, dijanetika su istraivanja ula u neka od kasnih "nesvjesnih" ivotnih razdoblja i, uz mnogo rada, razotkrila ih. Dakle, sve su hipnoze drogama, zvale se one narkosintezom ili posjetom boga Eskulapa, i dalje hipnoze. Bilo to reeno
139

L. RON HUBBARD

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

hipnotiziranoj osobi ostaje kao pozitivna sugestija i te su sugestije jednostavno engrami s malo slabijim uinkom i kraim trajanjem. Kada se koristi i droga, hipnoza se dodatno oteava injenicom da su hipnotike droge ipak otrovi. Tijelo tada ima stalni somatik (barem je imalo do otkria dijanetike) zdruen sa sugestijom. Hipnotizam drogom uvijek stvara engram. Sve to praktiar kae drogiranoj osobi, u odreenoj mjeri postaje engramsko. Presluavajui, tijekom dijanetikih istraivanja, nepaljivo brbljanje praktiara zabiljeeno u umovima pacijenata podvrgnutih hipnozi drogom, prvotno je pretpostavljeno da je nemar pri izgovaranju toliko aberativnih stvari odgovoran za neke od neuspjeha. Meutim, otkriveno je da je to istinito u veoma ogranienom smislu. Tada je ustanovljeno da razdoblja "nesvjesnosti", dosegnuta hipnozom drogama, ne nestaju ak ni nakon pacijentova viekratnog prepriavanja. Krivica za to svaljena je na "narkotiko" obiljeje hipnoze. Tada je upotrijebljena izravna hipnoza kako bi se dosegnula ta kasna razdoblja nesvjesnosti, koja i dalje nisu nestajala. Stoga je daljnja upotreba droga, kod pacijenata nepodlonih hipnozi, ocijenjena sigurnom. Tako je AO - BO alternativni trik uao u upotrebu. Pomou hipnoze drogom, tamo gdje je to bilo nuno, i izravne hipnoze, tamo gdje je bilo mogue, otkriveno je da je izofreniara (multivalentno aberiranu osobu) mogue navesti da dosegne vrlo rana razdoblja, u svakom pojedinom sluaju. Nadalje, otkriveno je da e i rano razdoblje "nesvjesnosti" esto nestati. Istraivanje je urodilo znanstvenim aksiomom: to je razdoblje "nesvjesnosti" ranije, mogunost da ono nestane je vea To je osnovni aksiom dijanetike terapije. Kod manino depresivnih osoba koje imaju sonino sjeanje, a s kojima se najvie radilo pomou izravne hipnoze, otkriveno je da su one takoer slijedile to pravilo. No, najdramatinije je bilo u sluaju multivalentno aberirane osobe. Kada se engram nije digao, sukobio se s arialitikim umom dok je osoba bila budna, stvorivi promjene u njezinim psihozama i s njima donijevi psihosomatske bolesti. To je razjasnilo zato se multivalentno aberiranoj osobi, pod narkosintezom, pogoralo stanje kad god bi neki praktiar "kliznuo"
140

preko kasnih ivotnih razdoblja "nesvjesnosti" (naravno, ne ulazei u njih). Tada se pojavio problem primjene aksioma. Pretpostavljeno je da primarni engram na odreeni nain mora potiskivati kasnije engrame. To je, s obzirom na ostale podatke i postulate, bila potpuno logina pretpostavka. Sto je ranije osoba ula u ivot multivalentne aberirane osobe, to je vjerojatnost da e ga umjetno restimulirati bila manja. Cesto bi potpuno nestao engram iz njezine druge ili tree godine ivota, to bi rezultiralo velikim olakanjem. Problem tog istraivanja bio je vrlo daleko od istovjetnog problema onih koji su, ne znajui za reaktivni um i "nesvjesnosti, samo pokuavali nai imbenike prosuivanja na racionalnoj razini ili dogaaje iz svakodnevnoga ivota kao aberativne imbenike kod pacijenta. Kada je engram dodirnut, vrlo je otporan, osobito nakon druge godine ivota. Nadalje, cijela reaktivna banka bila je duboko zakopana ispod maglovitih slojeva "nesvjesnosti" i k tome zatiena mehanizmom analitikoga uma koji je nastojao sprijeiti dodir s boli ili bolnom emocijom. Reaktivna se banka titila tijekom cijeloga istraivanja, no to je oito i bio odgovor. Problem je bio kako postii da se ona oslobodi, ako bi to uope bilo mogue. Nakon to je nekoliko multivalentnih osoba dovedeno do vrlo nelagodnog stanja, dosegnuta je nova razina nunosti gdje se neto moralo uiniti s problemom. Tu je postojala jedna svijetla toka, prije spomenuti aksiom. Most izmeu ludila i zdravoga razuma morao je biti izgraen, a u aksiomu se zamisao barem nazirala. Sto je prije osoba iskusila tu izmaglicu i bol, ti su se engrami inili laganijima. A onda, jednoga dana, multivalentan pacijent pod utjecajem droga vratio se do trenutka svojega roenja. Pretrpio je bol - to je s tom "sirovom" metodom bilo vrlo bolno jer dijanetika tada jo nije bila dobro podmazan mehanizam - tumarao je kroz "nesvjesnost" tog razdoblja, borio se s lijenikom koji mu je pokuao ukapati tekuinu u oi i, openito, odupirao se cijelom postupku. AO je prvi poslan dolje, a poslije je, pod utjecajem droga, BO uspostavio kontakt s dogaajem inilo se da je to veliki dan za dijanetika Nakon dvadeset prelazaka kroz roenje pacijent je doivio povlaenje svih somatika,
141

L. RON HUBBARD

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

"nesvjesnosti" i aberativnoga sadraja. Prije je imao astmu, a sve je upuivalo na to da je ona uzrokovana entuzijazmom lijenika koji ga je naglo potegnuo sa stola dok se prvi put borio za dah. Imao je i konjuktivitis. Uzrokovale su ga kapi za oi. A imao je i sinusitis. Njega su pak uzrokovali vatirani tapii za nos, koje je koristila zgodna medicinska sestra. Obuzela ga je radost jer mu se inilo da je novi ovjek. Prvotna psihoza, da mu svi nareuju, je nestala. Njegova subjektivna realnost o tom dogaaju bila je intenzivna. Objektivna realnost nije bila vana, no majka mu je bila pri ruci i ta je realnost jednostavno ustanovljena njezinim vraanjem, kroz terapiju, u vrijeme njegova roenja. Oni o tome nisu detaljnije razgovarali. Njezin zapis te sekvence usporeen je s njegovim, rije po rije, detalj po detalj, ime po ime. Da su ak i razgovarali o tome, mogunost takve podudarnosti izvan dijanetikih okolnosti bila je matematiki nemogua. Ona je, dok ga je raala, bila "nesvjesna". Do tada je bila uvjerena da je taj dogaaj bio sasvim drukiji. Podaci koje je dobila vraanjem sruili su njezin "budan" opis kao kulu od karata. ' elei se uvjeriti kako to nije bila sluajnost (vrlo je, naime, lo istraiva koji svoje zakljuke temelji na jednom uzorku), dvije su manino depresivne osobe vraene u vrijeme svojega roenja i obje su u potpunosti prole kroz to iskustvo. Ali, jedan od ta dva engrama roenja nije nestao! Postulirani aksiom opet je uao u igru. Ako bi osoba mogla nai najraniji engram, ostali bi redom nestali. U tome je bila nada. Manino depresivna osoba iji engram roenja nije nestao, vraena je u razdoblje prije roenja u nastojanju da se pronae najraniji engram. Strukturalne teorije, vjekovima lakovjerno odravane, pale su u vodu im je, da bi se otkrio engram kao aberativna jedinica, rasprena magla "nesvjesnosti" i dotaknuta bol. Testovi su potkrijepili otkrie da su svi podaci, bila osoba budna, u snu ili "nesvjesna", od trenutka zaea pa nadalje uvijek negdje pohranjeni - u umu ili tijelu. "Teorijica" mijelinske ovojnice5 odbaena je u trenutku kada je
5

opovrgnuta laboratorijskim istraivanjima koja su ukljuivala dosezanje roenja. Ta teorija, prema kojoj um ne pohranjuje nikakve zapise dok ivci nisu obavijeni, ovisi o teoretskom postulatu i nikada nije bila podvrgnuta znanstvenome istraivanju. N J e z m o egzistiranje iskljuivo ovisi o autoritetu - a "znanost' koja ovisi samo o autoritetu tek je daak u vjetru istine, te stoga uope nije znanost. Tvrdnja da bebe ne mogu pamtiti sve dok se ne uoblii mijelinska ovojnica istinita je, prema istraivanju, koliko i injenica da je zavist na penisu6 uzrok enske homoseksualnosti. Nijedna od tih teorija u praksi nije funkcionirala. Jer je beba, na kraju krajeva, graena od stanica i sada je, nakon mnogih istraivanja, dokazano kako stanica a ne organ pohranjuje engram. Stoga nije bilo zapreke da se prije roenja potrai ono to je dijanetika poela zvati basic-basic (prvi engram prvog engramskog lanca). Tako je dosegnut najraniji engram. Nadalje je otkriveno da veina djetetovih zapisa u maternici nije engramska. Neko se vrijeme mislilo kako dijete u maternici pohranjuje podatke prema pretpostavci o "proirenom sluhu", pri emu sluh u prisustvu opasnosti, i naroito za vrijeme "nesvjesnosti", postaje istanan. No, prvo istraivanje otkrilo je da je prenatalne engrame najlake dosegnuti kada sadre veliku koliinu boli. Dokazano je da bol pohranjuju stanice a ne osoba, a reaktivna se engramska banka sastoji samo od stanica. Obraanje prirodi, radije nego autoritetu, vana je graevna jedinica moderne znanosti. Dokle je god Galen 7 predstavljao autoritet za problematiku krvi, nikome osim "luaka" poput Da Vrncia, Shakespearea 8 i Williama Harveva 9 nije palo na pamet provesti istraivanje kojim bi se otkrila stvarna funkcija krvi! Sve dok je
6

mijelinska ovojnica: masni sloj tkiva koji obavija ivce. 142

zavist zbog penisa: (psihoanaliza) potisnuta enska udnja za posjedovanjem penisa. Galen: (oko 130-200. g.) grki lijenik iji su radovi stoljeima predstavljali standarde anatomije i fiziologije. Iako je Galen dobro opisao neke od razliitih dijelova ljudskoga tijela i njihove funkcije, njegova su promatranja i zakljuci o cirkulaciji krvi bili daleko od ispravnih. 8 Shakespeare: William Shakespeare (1564-1616.), engleski pjesnik i dramaturg iz vladavine kraljice Elizabete I. (1558-1603.), najpoznatiji autor u engleskoj knjievnosti. 9 VVilliam Harvev: (1578-1657.), engleski kjenik i anatom, pronalaza naina funkcioniranja cirkulacije krvi.
1

143

L. RON HUBBARD

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

Aristotel10 vaio za sveopi autoritet, vladao je mrani srednji vijek. Napredak dolazi postavljanjem slobodoumnih pitanja o prirodi, a ne citiranjem zastarjelih radova i razmiljanja. Tvrdnja da su dojueranji mentori 11 bili bolje informirani od dananjih je pribjegavanje presedanu 12 . To je tvrdnja koja blijedi pred istinom da se znanje sastoji od prolih iskustava, kojeg mi, sasvim sigurno, imamo vie negoli najbolje informirani dojueranji mentor. Budui da je dijanetika utemeljena na filozofiji koja stanicu koristi kao osnovnu graevnu jedinicu, injenica da stanice pohranjuju engrame nije bila toliko iznenaujua. Engram nije memorija, on je stanini trag zapisa utisnut duboko u samu tjelesnu strukturu. Iskustvo za koje su same stanice sposobne ve je bilo provjereno. Utvreno je da se jednostanini organizam ne dijeli samo kao supstanca, nego, kao to kalup daje mnoge odljevke, tako i on svom sljedeem narataju predaje i svoje ukupno iskustvo. Iz toga proizlazi osnovna odrednica jednostanicnih organizama: oni opstoje na principu istovjetnosti. Svaki je sam sebi predak. Stanica A dijeli se na prvi narataj, taj je narataj isto stanica A, drugi narataj, druga dioba, stvara jedinku koja je i dalje stanica A Nemajui potrebe za takvim napornim postupcima kao to su izgraivanje, roenje i rast prije reprodukcije, jednostanini se organizam jednostavno dijeli. I za sve to je nauio moe se postulirati da e biti sadrano u novome narataju. Poetna stanica A umire, ali kroz njezine je narataje i posljednji izdanak jo uvijek stanica A ovjekovo vjerovanje da e ivjeti preko svojega potomstva vjerojatno proizlazi iz stanine istovjetnosti pri razmnoavanju. Sljedea zanimljiva mogunost lei u injenici da u embriju13, zigoti, ak postoje neuroni koji se sami ne dijele ali su nalik organizmu (njihova osnovna graevna jedinka moe biti virus). Ipak, kao uenje o djelovanju znanosti o umu, dijanetika ne treba niti jedan postulat vezan uz strukturu. Ono to je jedino bitno je funkcionira li injenica ili ne. Ako funkcionira i ako je primjenjiva,
10 11 12 13

znanstvena je. Prenatalni engram znanstvena je injenica, koja, ispitana i provjerena u objektivnoj realnosti, jo uvijek vrsto stoji. A u subjektivnoj realnosti samo prihvaanje prenatalnoga engramakao injenice koja funkcionira omoguuje postizanje stanja Cleara. Na kraju ispitivanja na skupini od dvjesto sedamdeset Clearova, kao i onih kojima je olakano stanje, pristupilo se istraivanju na malim skupinama od po pet sluajeva kako bi se nesporazumi konano rijeili. U tih pet sluajeva bilo je zabranjeno pristupanje bilo emu u vremenu prije roenja. Tretirani su svime to su dijanetiari, hipnotiari i ostali terapeuti mogli ponuditi, no niti u jednom sluaju nije se postiglo stanje Cleara. To je iskljuilo "osobnost hipnotizera", "sugestiju" ili "vjeru" kao dijanetike imbenike. Tih pet sluajeva nikada nije bilo upoznato s prenatalnim engramima. Svaki od njih poao je prema njima, ali je u tome sprijeen bez objanjenja da engrami postoje i u tako ranom razdoblju. U tih je pet sluajeva stanje psihosomatskih bolesti do odreene mjere ublaeno, ali ne i potpuno izlijeeno. Aberacije su ostale, samo su malo promijenjene. Oni su bili krajnje razoarani jer su svi uli neto o "udima koje dijanetika moe uiniti". Prije njih u svih onih 270 sluajeva s kojima se radilo dosegnuti su prenatalani engrami i svi ti sluajevi postali su Clear ili im je olakano stanje, ovisno o dijanetiarevu izboru i raspoloivom vremenu. Svaka od osoba kojoj je stanje olakano s prosjeno 100 dodatnih sati terapije mogla je postati Clear. Ukratko, u nasumce odabranim sluajevima kao i u izabranim sluajevima gdje su u stvaranje Cleara bile ukljuene barem dvije od svake klasifikacije neuroza i psihoza - kada su prenatalni engrami i roenje uzeti u obzir i upotrijebljeni u terapiji, dolo je do rezultata. Kada ti imbenici nisu uzeti u obzir, rezultati nisu bili nimalo bolji od najveih uspjeha prolih kolato za znanost o umu nije niti priblino dobro. Dijaneticd je "prebaena loptica" preriatalnih engrama i engrama roenja kao injenica koja je sama po sebi razumljiva. . To to su prole kole previale te engrame i bezuspjeno prelazile preko prenatalnog podruja, ne znai da se prenatalni engrami nisu mogli pronai. Jednako tako, nisu uspjele otkriti veliku vrijednost prenatalnog iskustva, kad bi ga uope i uzele u obzir. Problem je malo
145

Aristotel: (384-322. pr.n.e.), grki filozof poznat po djelima o logici, etici, politici itd. mentori: mudri uitelji ili savjetnici od povjerenja. presedan: sluaj koji slui kao primjer ili opravdanje za kasnije sluajeve. embrij: rano ili nerazvijeno stanje neega. 144

L. RON HUBBARD

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

sloeniji: tekoa lei u pronalaenju reaktivne banke zatvorene "nesvjesnou" koja nikada prije nije bila hotimino dokuena kao "nesvjesnost". Pronalazak te reaktivne banke vodio je do otkria prenatalnih engrama koji se znatno razlikuju od "prenatalne memorije". Nakon to je u nekoliko sluajeva ispitana objektivna i subjektivna realnost, dijanetika je bila prisiljena, ako je eljela Cleara, prihvatiti injenicu da stanice fetusa14 imaju sposobnost biljeenja. Jo nekoliko sluajeva i malo vie iskustva iznijelo je na vidjelo da i stanice embrija15 biljee. Odjednom je otkriveno da biljeenje poinje u stanicama zigote - to znai, zaeem. injenica da se tijelo sjea zaea, to je aktivnost visoke razine opstanka, nema mnogo veze s engramima. Veina dosadanjih pacijenata, prije ili poslije, zaprepastila se otkrivajui sebe kako kanalom plivaju prema gore ih ekaju na spajanje. Zapis postoji. Od prepirke s preclearom moe h se sjetiti sebe kao sperme nema neke koristi, bio taj sluaj engramski ih ne. To treba spomenuti jer e svaki dijanetiar na to naii. Tko je god pretpostavio da ljudi tee "povratku u maternicu", malo bi pomnije trebao istraiti tamonji ivot. ak bi i lo znanstvenik trebao barem pokuati otkriti moe li se itko toga sjetiti, prije negoh izjavi da sjeanje na to postoji. Reeno pjesniki, ako ne i znanstveno, ivot u maternici ba ne nalikuje raju. Stvarnost nam otkriva da neroeno dijete ima tek malo vie prostora od tri ovjeka i konja zajedno u telefonskoj govornici. Maternica je vlana, neudobna i nezatiena. Mama kie, beba pada u "nesvijest'. Mama nepanjom okrzne stol i beba dobiva udarac u glavu. Mama ima konstipaciju i, zbog munog naprezanja, gnjei bebu. Tati se probude strasti, a beba ima osjeaj kao da je u ukljuenoj perilici rublja. Mama postaje histerina, beba dobiva engram. Tata udara mamu, beba dobiva engram. Braco skoi u mamino krilo, beba dobiva engram. I tako to ide. Normalni ljudi imaju mnogo prenatalnih engrama. Mogu ih imati vie od dvije stotine. I svaki je aberativan. Svaki sadri bol i
14 ls

"nesvjesnost". Engrami iz stadija zigote potencijalno su najaberativniji, bivajui u potpunosti reaktivni. Iz stadija embrija intenzivno su aberativni. A oni iz razdoblja fetusa, sami su po sebi dovoljni da otpreme ljude u ludnicu. Zigota, embrij, fetus, dojene, dijete, odrastao ovjek - sve je to ista osoba. Smatralo se da vrijeme lijei sve. To se moe svrstati medu "opepoznate" izreke. . Na svjesnoj razini to moe biti istina, ali na reaktivnoj vrijeme ne predstavlja nita. Bez obzira na to kada je primljen, engram je onoliko snaan koliko je restimuhran. Mehanizam engrama ima jednu zanimljivu osobinu. Engram se ne rasuuje i ne analizira, niti ima ikakvo znaenje sve dok se ne ukljui. Prije nego to progovori, dijete moe imati restimulirani engram, ah on je morao biti ukljuen na temelju djetetovih analitikih podataka. Reaktivni um krade znaenje od analitikoga uma. Engram je, sve dok nije ukljuen, samo zapis velikog broja valnih duljina koje takvom restimulacijom poinju utjecati na analitiki um. Mogue je da engram nikada nije posjedovao neto razumno ih imao neko znaenje, nego svoje valove, kao nerazumnosti, samo gura naprijed u tijelo i analizator, koji im putem svojih mehanizama daju znaenje. Drugim rijeima, engram nije svjesni zapis koji sadri znaenje. On je tek niz utisaka kakve bi igla mogla ostaviti u vosku. Ti utisci nemaju utjecaja na tijelo sve dok se engram ne ukljui, a tada se javljaju aberacije i psihosomatske bolesti. Stoga je razumljivo da dijete prije roenja nema ni priblinu ideju o znaenju izgovorenih rijei. Razvijajui se u organizam, ono ui kako odreene stvari mogu znaiti odreene opasnosti. No, to se dogaa usporedo s pohranjivanjem podataka. Um se, vie ili manje, u cijelosti mora oblikovati prije nego to engram moe utjecati na analitiku razinu. Neroeno dijete, naravno, moe iskusiti uas. Kada roditelji ih lijenik koji obavlja pobaaj navale na njega i izbodu ga, ono upoznaje strah i bol. No, neroeno dijete, s obzirom na situaciji u kojoj se nalazi, ipak ima stanovitu prednost.. Okrueno plodnom vodom, u prehrani ovisno
147

fetus: kod ovjeka, potomak u maternici od kraja treeg mjeseca trudnoe do roenja. embrij: dijete u maternici prvih osam tjedana svoga razvoja. 146

L. RON HUBBARD

PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE

o majcd, bivajui u procesu rasta i lakoa kojom se tjelesno preobraava dijete moe (a to i ini) ispraviti golemi broj oteenja. Regenerativne mogunosti ljudskoga tijela najvee su u razdoblju prije roenja. Neroeno dijete s lakoom moe popraviti oteenje koje bi doivotno osakatilo dojene ili ubilo odrasloga ovjeka. Nije da to oteenje ne stvara engram - sigurno ga stvara, zajedno sa svim podacima, govorom i emocijom - no, stvar je u tome to ga ono ne moe tako lako ubiti. Zato ljudi pokuavaju pobaciti djecu, problem je iji odgovor lei samo u aberaciji, jer vrlo je teko pobaciti dijete. Zapravo je pri pokuaju pobaaja sama majka u veoj ivotnoj opasnosti nego dijete, bez obzira na koritenu metodu. Drutvo koje seks potiskuje kao zlo i koje je tako aberirano da e svaki njegov lan pokuati pobaaj, drutvo je koje samo sebe osuuje na stalni porast ludila. Stoga, znanstvena je injenica da su pokuaji pobaaja najjai aberativni imbenici. Dijete nad kojim je pokuan pobaaj osueno je na ivot s ubojicama, koje ono reaktivno prepoznaje kao ubojice, tijekom svoje cijele krhke i bespomone mladosti! Ono stvara nerazumnu sklonost prema djedu i baki, sa strahom reagira na sva kanjavanja, podlono je pobolijevanju i dugo pati. Nema zajamene metode pobaaja. Za sprjeavanje populacijskoga rasta koristite kontracepciju, a ne pletau iglu ili irigatorsku vreicu.16 Jednom kada je dijete zaeto - bez obzira na "sramotnost" okolnosti, obiaje ili zaradu - taj mukarac ili ena, koji pokuaju pobaciti neroeno dijete, pokuavaju ubojstvo koje e rijetko uspjeti, te tako polau temelje boleljivu i tunom djetinjstvu. Svatko tko pokua pobaaj ini zlodjelo protiv cijeloga drutva i budunosti. Bilo kojega suca ih lijenika koji preporuuju pobaaj smjesta bi trebalo udaljiti s dunosti, bez obzira na njegove "razloge". Ako osoba zna da je pokuala izvriti takav zloin nad djetetom, a nije uspjela u tome, kad se dijete rodi trebala bi uiniti sve to je u njezinoj moi da ono postane d e a r , u to kraem roku, nakon osme
irigatorska vreica: mala prica, s odjeljivim mlaznicama za upravljanje irigatorom: mlaz ili tok vode, ponekad s rastopljenim lijekom ili sredstvom za proiavanje, primjenjuje se na dio tijela, organ ili upljinu (kao stoje vagina) u medicinske ili higijenske svrhe. 148
16

godine ivota. U meuvremenu bi prema djetetu trebala dostojanstveno postupati uz svu moguu ljubaznost, kako bi engram ostao izvan restimulacdje. U suprotnom ete dijete moda trebati poslati u ustanovu za umobolne. Toliko mnogo navodno slaboumne djece zapravo su sluajevi pokuaja pobaaja, i njihovi ih engrami zbog straha ih regresivne paralize stavljaju u poziciju bespomonosti, te im nareuju da ne rastu, nego da zauvijek ostanu tamo gdje jesu. No ipak, milijarde koje Amerika godinje troi na ustanove za umobolne i zatvore za kriminalce zapravo su potroene poglavito zbog pokuaja pobaaja neke seksualno blokirane majke kojoj su djeca kletva, a ne Boji blagoslov. Antipatija prema djeci upuuje na blokadu druge dinamike. Fizioloki pregled svakoga s takvom blokadom pokazat e tjelesni poremeaj genitalija ih lijezda. Dijanetika terapija razotkrit e pokuaj pobaaja ih podjednako straan dogaaj iz prenatalnog razdoblja i osobu uiniti (Uearom. Sluaj djeteta koje, dok ovo itate, jo nije roeno a nad kojim je pokuan pobaaj, nije beznadan. Ako se, nakon roenja, prema njemu dostojno odnosite, i ako nije restimulirano prisustvom u svaama, dijete e narasti i ojaati do osme godine, a onda ga se moe uiniti Clearom. I tada e, kad sazna istinu, vjerojatno biti prilino zaprepateno. No, zaprepatenost i antagonizam ukljueni u to, nestat e kada postane d e a r , a njegova ljubav prema roditeljima bit e vea nego ikada. Sve su to znanstvene injenice, ispitane, provjerene i ponovno ispitane. S njima se moe stvoriti Clear o kojemu ovisi budunost nae rase.

149

OSMO POGLAVLJE

IRENJE ABERACIJA

- U o l e s t je zarazna. Bakterije, prenosei se od jedne do druge osobe, zaraze cijelo drutvo, nikoga ne tedei, sve dok ih se ne zaustavi sulfonamidima1 ili penicilinom.2 Aberacije su zarazne. Kao i bakterije, ne tede nikoga, prenose se od osobe na osobu, od roditelja na dijete, sve dok ih ne zaustavi dijanetika. Ljudi su nekada vjerovali da je ludilo genetski predodreeno jer se moglo uoiti kako su djeca aberiranih roditelja esto i sama aberirana. Genetski uzrokovano ludilo postoji, no ogranieno je na sluajeve s uistinu manjkavim umnim sposobnostima. Toj kategoriji pripada vrlo mali postotak ludila, koje se manifestira mentalnom tupou ih nemogunou koordinacije - osim toga, ti sluajevi nemaju nikakve aberativne odrednice (takvi ljudi primaju engrame koji samo kompliciraju njihove sluajeve). Naelo irenja aberacije previe je jednostavno da bi se o njemu ovdje nairoko raspravljalo. U dijanetici saznajemo da jedino trenuci "nesvjesnosti", dulji ih krai, phi ih dublji, mogu sadravati engrame. Kad se osoba "onesvijesti", ljudi oko nje, manje ili vie, reagiraju prema zapovijedi svojih engrama. "Nesvjesnost?' je, zapravo, vrlo esto uzrokovana neijim dramatiziranjem. Cleara, tako, moe onesvijestiti aberirana osoba, ije e dramatizacije u njega ui kao engram. To su vrlo jednostavni mehanizmi. Ljudi pod stresom, ako su aberirani, dramatiziraju engrame. Takve dramatizacije za posljedicu mogu imati povredu druge osobe i uiniti je manje ih vie "nesvjesnom". Nesvjesna osoba tada dramatizaciju prima kao engram. To nije jedini nain prenoenja aberacija. Ljudi na operacijskim stolovima, pod anestezijom, podloni su manje ih vie aberativnom
1 2

sulfonamid: bilo koja iz skupine kemijskih mjeavina s antibakterijskim svojstvima. penicilin: vrlo snaan hjek za unitavanje bakterija. 151

SIRENJE ABERACIJA

razgovoru nazonih. Taj razgovor u "nesvjesnu" osobu ulazi kao engram. Slino tome, na mjestu nesree, hitnost kojom je obiljeeno takvo iskustvo ljude moe potaknuti na dramatizacije i, ako je osoba zbog nesree u "nesvijesti", dobit e engram. Aberirani roditelji sigurno e engramima zaraziti svoje dijete. Poput prenoenja bakterija, jednako je sigurno da qe otac i majka, dramatizirajui svoje vlastite engrame u blizini bolesne ili povrijeene djece, prenijeti te engrame na njih. To ne znai da se cjelokupna reaktivna banka djeteta sastoji iskljuivo od roditeljskih engrama jer postoje mnogi strani utjecaji izvan doma koji mogu prodrijeti u dijete kada je ono u "nesvijesti". To ne znai niti da e dijete na iste engrame reagirati kao bilo koji od roditelja jer, napokon, dijete je osoba s uroenom osobnou, snagom izbora i drukijim iskustvenim obrascem. No, to znai da je sasvim sigurno da e aberirani roditelji na odreeni nain aberirati svoju djecu. Pogrena shvaanja i oskudni podaci u drutvenoj kulturi postaju engrami jer nije ba sve ponaanje oko "nesvjesne" osobe dramatizacija. Ako bi neko drutvo vjerovalo da jedenje ribe uzrokuje lepru,3 prilino je sigurno da bi taj lani podatak naao svoj put do engrama i da bi se prije ili kasnije kod nekoga, nakon to bi pojeo ribu, razvila bolest nalik lepri. Primitivna drutva, postajui esto rtvama surovih ivotnih okolnosti, imaju mnogo vie prilika za ozljede od civiliziranih drutava. Nadalje, takva primitivna drutva vrve pogrenim podacima. Uz to, njihovo je prakticiranje medicine i mentalnog lijeenja samo po sebi na vrlo aberativnoj razini. Broj engrama 4 pripadnika naroda Zulu bio bi zaprepatavajui. Maknemo li ga iz njegove restimulirajue okoline i nauimo govoriti engleski, izbjei e kazni veine svojih reaktivnih podataka. No, u svojoj prirodnoj okolini, pripadnik Zulua s druge je strane reetaka umobolnice samo zato to u njegovu plemenu umobolnica ne postoji. Sigurna je pretpostavka, zasnovana na iskustvima boljim negoli su ona openito
3

lepra: kronina, zarazna bolest uzrokovana bakterijom koja napada kou, meso, ivce itd.: karakteriziraju je irevi, bijele ljuskave kraste, deformacije i otpadanje dijelova tijela. Zulu: velika skupina nekad ratobornih bantu crnaca jugoistone Afrike. 152

dostupna ljudima koji svoje zakljuke o "modernom ovjeku" temelje na ispitivanju primitivnih rasa, da su primitivni ljudi znatno aberiraniji od civiliziranih. Barbarstvo, nenapredovanje, rasprostranjenost bolesti, sve je to posljedica reaktivnih obrazaca, a ne uroenih osobnosti. Procjenjivanje jedne skupine aberiranih ljudi drugom skupinom takoer aberiranih ljudi vjerojatno nee dovesti do mnogo podataka. A irenje aberacije, koje je mnogo vee u primitivnom plemenu, i netonost praznovjernih podataka u engramima takvog plemena, vode do zakljuka koji je izveden s obzirom na injenino stanje na mjestu dogaaja. irenje aberacije vrlo se lako moe prouiti u procesu stvaranja Cleara od bilo koje aberirane osobe iji su se roditelji svaali. Majka, na primjer, moe biti relativno neaberirana na poetku braka. Ako je suprug tue, i pri tome, naravno, dramatizira, ona e poeti skupljati njegove aberacije kao dio vlastitog reaktivnog obrasca. To je osobito uoljivo kad se osobu, zaetu nedugo nakon vjenanja roditelja ih prije toga, ini Clearom. Otac moe poeti s odreenom dramatizacijom koja ukljuuju udaranje supruge. to god on u takvoj dramatizaciji rekao, prije ih poslije poet e utjecati na suprugu i ona e - osim ako nije izuzetno uravnoteena - poeti to i sama dramatizirati. Kada se dijete konano rodi, ona e na njemu poeti dramatizirati, dovodei ga tako u stanje trajne restimulacije. Roenje je, u smislu zaraze, jedan od najvanijih engrama. Pri tom inu oboje, i majka i dijete, primaju isti engram, koji se razlikuje jedino po lokaciji boli i dubini "nesvjesnosti". to god lijenici, medicinske sestre i drugi ljudi nazoni porodu rekli majci tijekom trudova, poroda i odmah nakon poroda, a prije nego to je dijete odvojeno od nje, snimit e se u reaktivnu banku, stvarajui u majke i djeteta isti engram. Taj je engram nevjerojatno destruktivan na razliite naine. Majin glas u djeteta moe restimulirati engram roenja, a prisutnost djeteta moe restimulirati engram poroda u majke. Dakle, oni se uzajamno mogu restimulirati. U svjetlu injenice da oni takoer imaju i zajednike restimulatore, odreena situacija tijekom ivotu moe uzrokovati istodobnu potresenost engrarnom. Ako engram roenja
153

L. RON HllBBARD

SIRENJE ABERACIJA

ukljuuje zalupljeni prozor, on istodobno moe "okinuti" dramatizaciju roenja kod oboje, to moe rezultirati neprijateljstvom ili apatijom. Postane li lijenik ljut ili oajan, emocionalni ton roenja moe biti estok. A ako makar imalo progovori, taj govor poprima svoj pun, reaktivan, doslovan smisao kod oboje - majke i djeteta. Mnogi sluajevi dovedeni su do stanja deara kada su bili dostupni oboje, i majka i dijete. U jednom od takvih sluajeva otkriveno je da je majka (onako kako ju je dijete ulo u dijentetikom procesu stvaranja Cleara), stenjui neprekidno ponavljala "Tako me je sram, tako me je sram". Dijete je imalo neurozu vezanu uz sram. Kad je majka bila u procesu postajanja Clearom, otkriveno je kako je njezina majka pri porodu stenjala govorei "Tako me je sram, tako me je sram." Moe se pretpostaviti da je to tako ilo, zaraznim putem, od doba kada je Keops5 sagradio svoju grobnicu. U iroj drutvenoj sferi prenoenje aberacije izuzetno je opasno i moe se smatrati presudnim imbenikom potkopavanja zdravlja toga drutva. Drutveno tijelo ponaa se slino organizmu po tome to unutar drutva postoje drutvene aberacije. Drutvo raste i moe nestati kao organizam iji su dijelovi ljudi, a ne stanice. Tamo gdje je bol od drutvenog vrha uperena prema bilo kojem lanu tog drutva poeo je zarazni izvor aberacija. Razlozi protiv tjelesnog kanjavanja6 nisu "humanistiki," nego praktini. Drutvo koje na bilo koji nain kanjava bilo kojeg lana, iri aberacije. Drutvo kao takvo ima drutveni engram koji kae da je kanjavanje nuno. Kazna je odmjerena, pune se zatvori i ustanove za umobolne. I onda, jednoga dana, dio drutva koji su vladina drskost i engrami potisnuli u zonu 1, "ustaje na noge" i rui vladu. Nasilje izraeno pri tom razaranju stvara novi niz aberacija. Nasilne revolucije nikada ne pobjeuju jer poinju ciklus aberacije.
6

Keops: kralj u drevnom Egiptu; vladao 23 godine (oko 2900 pr.n.e.). Postao je poznat kao graditelj velike egipatske piramide, koja je jedno od sedam svjetskih uda. Egipatske su piramide bile sagraene kao kraljevske grobnice: svaki je faraon sagradio vlastitu piramidu. 6 tjelesno kanjavanje: (pravo) kazna, tjelesno kanjavanje, poput bievanja, provedeno nad osobom optuenom za zloin: u prolosti je ukljuivalo smrtnu kaznu, osude na godine zatvora itd. 154

Drutvo s mnogo aberiranih osoba shvaa kaznu kao nunost, kao jedini lijek. Dakle, pribavljanje takvog lijeka za antisocijalno ponaanje lanova skupine, odnosno provoenje vladinih metoda tjelesnog kanjavanja vladi znai mnogo vie od prolazne zanimacije. Meutim, pridodamo li to aberacijama iz prolosti, potencijal opstanka te vlade bit e ozbiljno potisnut i jednoga dana uzrokovati njezin pad. Nakon to tako padnu vlade mnogih zemalja i njihovi e stanovnici takoer nestati s lica Zemlje. Sirenje aberacije nigdje nije toliko oigledno kao u kolektivnom ludilu zvanom rat. Ratovi nikada ne rjeavaju ono zbog ega su poeti. Borite se da spasite svijet, za demokraciju ili protiv konfucijanizma7 i borba je za sve neizbjeno izgubljena. Ratovi su u prolosti bili povezani s natjecanjima, tako da se nekom uvrnutom logikom vjerovalo kako su oni potrebni. Drutvo koje posegne za ratom kao rjeenjem svojih problema, samo moe potisnuti svoj potencijal opstanka. Niti jedna vlada nikada nije mogla ui u rat, a da time svoje puanstvo ne lii nekih sloboda. Krajnji proizvod toga je apatija vladajueg sveenstva tamo gdje misterije i praznovjerja sami po sebi mogu udruiti poludjele skupine preivjelih. To je jasno uoljivo tijekom cijele povijesti a da bi se trebalo posebno naglaavati. Demo kracija upletena u rat uvijek gubi pomalo od svojih demokratskih prava. Kako se uplie u sve vie i vie ratova, na kraju dolazi pod vladavinu diktatora (vladavina jednog engrama). Diktator, forsirajui svoju vladavinu, svojom aktivnou protiv manjina poveava aberaciju. Revolt poinje pratiti revolt. Sveenstvo je u procvatu. Apatija eka, a nakon apatije dolazi smrt. Tako je nestala Grka, tako je nestao Rim. Tako nestaje Engleska. Tako nestaje Rusija. I tako nestaju Sjedinjene Amerike Drave, a s njima i cijelo ovjeanstvo. Vladavina silom krenje je zakona afiniteta jer sila raa silu. Vladavina silom smanjuje samoodreenje pojedinaca u drutvu, a time i samoodreenje drutva kao takvog. Sirenje aberacija rasprostire se poput umskoga poara. Engrami raaju engrame. I ako se ta suavajua spirala ne prekine novim dravama, mijeanjem
' konfucijanizam: moralni sustav koji je poduavao Konfucije, kineski filozof (5517-479? pr.n.e.). 155

L. RON HUBBARD

SIRENJE ABERACIJA

naroda koji bjee iz svojih restimulativnih okolina ili otkrivanjem naina koji e zaustaviti irenje aberacija - stvaranjem dearova - rasa e padati prema dolje, prema kraju ciklusa - zoni 0. Narod je onoliko velik koliko su njegovi lanovi samoodreeni. U manjoj jedinici poput obitelji, kao i na nacionalnoj osnovi, irenje aberacije uzrokuje poremeaje optimalnog opstanka. Samoodreenje je jedini mogui nain izrade raunala u svrhu davanja racionalnih odgovora. Raunalo e zbog zaglavljene sedmice izbacivati pogrene rezultate. Unoenje fiksiranih odgovora, kao i onih koje ljudsko bie ne treba racionalizirati, navest e ga na donoenje krivih zakljuaka. Opstanak ovisi o ispravnim odgovorima. Engrami ulaze iz vanjskoga svijeta u dubine skrivene ispod racionalnog razmiljanja i sprjeavaju dolazak do racionalnih odgo vora. To je vanjsko odreenje. Bilo koje mijeanje sa samoodreenjem ne moe a da ne vodi do pogrenog zakljuivanja. S obzirom na to da Clear eli suraivati, suraivalo bi i drutvo sastavljeno od Clearova. To moda moe izgledati kao idilian, uto pijski8 san, ali u obitelji Clearova vladaju harmonija i suradnja. Clear moe prepoznati superioran zakljuak kada ga vidi. Njega ne treba tui, pritiskati ili tjerati na poslunost da bi podmetnuo svoja lea. Ako ga se prisili na poslunost, njegovo je samoodreenje poljuljano do toke kada vie ne moe dobiti prave odgovore. Drutvo koje ga zaustavlja kaznilo je njegovu sposobnost racionalnoga ponaanja i razmiljanja. Jedini nain na koji se Cleara moe na neto prisiliti je da mu se daju engrami ili da ga se prepusti neurokirurgu. No, Cleara ne treba prisiljavati.Ako je posao u smislu ope potrebe dovoljno vaan, on e ga u skladu sa svojom inteligencijom najvjerojatnije obaviti to je mogue bolje. Osobu koju se na neto prisiljava nikada neete vidjeti kako dobro obavlja posao, niti ete ikada vidjeti da prisiljavano drutvo pobjeuje u odnosu na jednako napredno, slobodno drutvo. Obitelj koja se vlada prema pravilima "glave kue", gdje se nekome bespogovorno treba pokoravati, nikada nije sretna obitelj. Ta obitelj u nekim materijalnim aspektima moe biti napredna, no njezin stvarni opstanak kao skupine je prividan.
8

Skupine pod prisilom bez izuzetaka su manje uinkovite od slobodnih, koje rade za ope dobro. No, bilo koja skupina iji su lanovi aberirani lako e, putem procesa zaraze, i sama postati potpuno aberirana. Napor da se aberirani pojedinci obuzdaju neizbjeno e ograniavati skupinu kao cjelinu i voditi do daljnjeg obuzdavanja. Ako jednog lana aberirane obitelji uinite Clearom, to e rijetko biti dovoljno za rjeavanje njihovih problema. Aberirani e suprug na ovaj ih onaj nain aberirati ih restimuhrati svoju suprugu i djecu, ak i ako nije tjelesno nasilan prema njima. Roditelji u djecu usauju svoje zajednike aberacije, a djeca, koja su potencijalno samoodredene jedinke, pokazuju revolt da bi izazvali aberacije roditelja. Time to su se mnoge od tih aberacija proirile i postale zajednike svim lanovima obitelji, srea te obitelji uvelike je potkopana. Tjelesno kanjavanje djece samo je jo jedan aspekt problema skupine pod prisilom. Ako je nekome i stalo do prepirke o nunosti kanjavanja djece, uputite ga na ispitavanje izvora njihova loeg ponaanja. Engrami aberiranog djeteta ne moraju biti potpuno ukljueni. Moda e morati priekati do enidbe, ili dok ne dobije djecu, ih dok mu supruga ne zatrudni, da bi bilo dovoljno restimulatora koji e uzrokovati da se iznenada pretvori u "starmalog", slijepog na ljepote svijeta i optereenog bremenom svojih jada. No ipak, dijete je aberirano i ima mnogo dramatizacija. Njegova situacija tim je nesretnija to uza se ima dva najsnanija restimulatora - svoju majku i oca. Oni sebi uzimaju za pravo da ga tjelesno kanjavaju. Oni su za 9 njega divovi, a on je pigmej ovisan o njima u smislu hrane, odjee i zatite. Moete s visoka priati o "djetinjim iluzijama", sve dok ne znate engramsku pozadinu veine djece. Dijete je u nezavidnu poloaju u kojemu prima sve roditeljske dramatizacije. Dijete koje je Clear neto je najnevjerojatnije to se moe vidjeti: ono je ljudsko bie! Sam e ga afinitet izvui iz nevolje. Razmaeno dijete je ono ije su odluke kontinuirano bile sprjeavane i kojemu je oteta njegova samostalnost. Ljubav moe razmaziti dijete
9

utopijski: odnosi se na utopiju, idealizirano mjesto, stanje ili situacija savrenstva. 156

pigmej: vrlo niska osoba. 157

L. RON HUBBARD

SIRENJE ABERACIJA

kao to kanta benzina moe zapaliti sunce. Poetak i kraj "djeje psihologije" je u injenici da je dijete ljudsko bie, da ima pravo na svoje dostojanstvo i samoodreenje. Dijete aberiranih roditelja problematino je zbog zaraznosti aberacija i zbog toga to mu je zanijekano pravo dramatiziram'a ili protivljenja. Nije udo to su djeca problematina, nego je udo to uope uspijevaju razumno postupati u bilo kojoj situaciji. Zbog zaraznosti aberacija, kanjavanja i nijekanja samoodreenja djeci dananjice zanijekano je sve potrebno za racionalan ivot. A ona su budue obitelji i budui narataji. Ovo nije rasprava o djeci ili politici, nego poglavlje o irenju aberacije. Dijanetika pokriva ljudsko miljenje, a ono je iroko podruje. Kada se baci pogled na skrivene mogunosti svojstvene mehanizmu irenja aberacija, potovanje prema uroenoj ovjekovoj stabilnosti ne moe a da ne poraste. Nikakva "divlja ivotinja" koja reagira iz uroenih "asocijalnih tendencija" nije mogla sagraditi Nineveh10 ili Boulder Dam. 11 Nosei mehanizam irenja, kao starca s mora,12 jo smo i daleko stigli. Sad kad za njega znamo, moda emo uistinu dosegnuti zvijezde.
10

UKLJUIVANJE ENGRAMA

Nineveh: prijestolnica drevnog Asirijskog carstva, smjetena na istonoj obali rijeke Tigris nasuprot modernom Mosulu u Iraku. Nineveh je posjedovao prekrasne palae i skulpture, otkrivene arheolokim iskopavanjima. 11 Boulder Dam: slubeno, Hoover Dam, jedna od najviih brana na svijetu; nalazi se na rijeci Colorado, izmeu krajnjeg juga Nevade i Arizone. 12 starac s mora: (engl. "Old Man of the Sea") lik iz prie "Sndbad moreplovac" u Tisuu i

*M edini uzrok neorganskih mentalnih i organskih psihosomatskih bolesti je reaktivna engramska banka. Kad god su engrami restimulirani, nakon to su ukljueni, reaktivni um s njima djeluje na analitiki um i organizam. Poznato nam je da u ivotu postoje mnogi dogaaji koji oito imaju vrlo dubok utjecaj na sreu i psihiko stanje ovjeka. On se tih dogaaja sjea i u njima nalazi uzroke svojih problema. Donekle je u pravu. Ako nita drugo, prisjea se dogaaja koji su obiljeeni engramima. On ne vidi engrame, odnosno ne zna niti da oni postoje, osim ako nije upoznat s dijanetikom. A ak ni tada, ako se ne podvrgne terapiji, nee znati njihov sadraj. S lakoom se moe dokazati da bilo koji trenutak patnje na "svjesnoj razini", koji je sadravao veliki stres ih snanu emociju, nije kriv za naboj koji uzrokuje aberacije i psihosomatske bolesti. Ti trenuci su, naravno, u tome odigrali svoju ulogu: oni su bili aktivatori. Proces ukljuivanja engrama nije vrlo sloen. Pretpostavimo da je engram 105 bio trenutak "nesvjesnosti" u kojemu je otac, udarivi majku, udario jo neroeno dijete. Otac je, svjestan djeteta ili ne, f izgovorio: "Prokleta bila, prljava kurvo, nita ne vrijedi!" Taj engram lei u reaktivnom umu, gdje je i bio utisnut. On tamo moe leati i sedamdeset godina, a da nikada ne bude aktiviran. Sadri glavobolju, tijelo u padu, kripu zuba i zvukove majine utrobe. Bilo koji od tih
jednoj noi. Naizgled bezopasan stari koji se penje na ramena susretljivog Sindbada i odbija sii. Prilijepivi se tako, ostaje tamo mnogo dana i noi, sve dok mu Sndbad, napivi ga, nije uspio pobjei.

158

159

L. RON HUBBARD

UKLJUIVANJE ENGRAMA

zvukova moe se nakon roenja uvelike manifestirati a da ne ukljui taj engram. No, jednoga dana, otac se veoma razljuti na dijete. Dijete je umorno i ima groznicu, drugim rijeima - njegov analitiki um nije na najvioj radnoj razini. Otac ima odreenu seriju engrama koje dramatizira, a jedan od njih je engram prije opisanog dogaaja. On zamahne rukom i pljusne dijete govorei: "Proklet bio, nita ne vrijediT' Dijete plae. Te noi ima glavobolju i tjelesno se osjea znatno loije. Prema svojemu ocu istodobno osjea i snanu mrnju i strah. Engram se ukljuio. Od tog trenutka, zvuk poput tijela u padu ili kripe zubiju ili bilo koji trag ljutnje u oevu glasu, ine dijete nervoznim. Njegovo e tjelesno zdravlje trpjeti. Pojavit e se glavobolje. Ako tom djetetu, sada odrasloj osobi, pretraimo prolost, otkrit emo (iako moe biti blokiran) lock poput opisanog ukljuivanja. I ne samo ukljuivanje, moemo otkriti pedeset ili pet stotina takvih lockova samo na tu jednu temu. Moglo bi se rei, osim ako se ne poznaje dijanetika, da je to dijete nakon roenja upropateno jer ga je otac tukao. Uz to, pacijentov bi se um mogao pokuati vratiti u bolje stanje uklanjajui te lockove. U prosjenom ivotu doslovce postoji na tisue, na desetke tisua lockova. Uklanjanje svih bio bi herkulovski' zadatak. Svaki engram koji osoba ima, ako je bio ukljuen, moe imati stotine lockova. Ako bi mehanizam boli i stresa postojao kao nepromjenjiva zadatost, ovjeanstvo bi bilo u vrlo loem stanju. Na sreu, takvo uvjetovanje ne postoji. ini se kao da postoji, ah to nije injenino potvreno. Moglo bi se pomisliti da bi dijete, ako bi ga se svakodnevno uokolo naguravalo i psovalo, na kraju bilo vrsto uvjereno da je ivot upravo takav i da je najbolje okrenuti se protiv njega. Uvjetovanje, meutim, ne postoji. Pavlov2 je moda, ponavljajui eksperimente, mogao pse dovesti do ludila: no, to je zapravo bilo samo loe tumaenje promatraa. Pse se moglo istrenirati da naprave ovo ili
1 herkulovski: silan, orijaki, golem; potjee od Herkula, mitskoga grkog heroja goleme snage i hrabrosti koji je, nakon to je izvrio dvanaest herojskih djela koja su mu bila povjerena (ukljuujui ubijanje nekoliko legendarnih udovita), postao besmrtan 2 Pavlov: Ivan Petrovi Pavlov (1849-1936), ruski psiholog; poznat po bihevioristikim eksperimentima na psima.

ono. Ali, to nije bilo uvjetovanje. Psi su poludjeli jer su im dani engrami - kada i ako su ikada zaista poludjeli. Serije slinih pokusa, ispravno voenih i promatranih, dokazuju tu tvrdnju. Djeak kojemu su svakodnevno govorili kako nita ne vrijedi, i koji je oito samo zbog toga poeo nazadovati, nazadovao je samo zbog engrama. To je sretna injenica. Pronalaenje tog engrama moe potrajati nekoliko sati, no, kad je ublaen ih prebaen u standardne memorijske banke, sve to je uz njega bilo privreno u obliku lockova, takoer se prebacuje. Ljudi koji su se trudili pomoi drugima glede njihovih aberacija, ne znajui to su engrami, imah su izgleda za uspjeh koliko i pijun protiv kraljice. Kao prvo, sami lockovi mogu potonuti i nestati u reaktivnoj banci. Tako dobijamo pacijenta koji kae: "Oh, moj otac nije bio tako lo. Bio je prilino dobar tip.". I mi emo, kao i pacijent, kada je engram otkriven, uvidjeti da je otac esto dramatizirao. Ono to pacijent zna o svojoj prolosti, prije pojave engrama, nije vrijedno spomena. U drugom sluaju imamo pacijenta koji kae: "Ah, imao sam uasno, uasno djetinjstvo. Opako su me tukli". A kad engram prebacimo u standardne banke, otkrivamo da roditelji na tog pacijenta nikad u ivotu nisu digli ruku kako bi ga kaznili. Engram se desecima godina moe povlaiti a da ne bude ukljuen. Jedan od najnevjerojatnijih sluajeva je sluaj ovjeka koji je cijelu mladost proivio ne pokazujui aberacije. No, iznenadno, u dvadeset i estoj godini, otkrivamo da je postao aberiran tako naglo da se inilo kao da je zaaran. Moda je veina njegovih engrama bila povezana s inom vjenanja i dolaskom djece. On se nikada prije nije enio. Prvi put kada je umoran ili bolestan shvatio da uza se ima suprugu, prvi se engram ukljuio. Tada je poela djelovati suavajua spirala. Taj engram dovoljno iskljuuje analizator da se mogu ukljuiti i drugi engrami. Taj ovjek na kraju je zavrio u instituciji za umobolne. Mlada djevojka koja je do svoje trinaeste godine bila sretna i bezbrina, a tada naglo poela nazadovati, nije u tom trenutku primila engram, on se tada ukljuio, to je omoguilo i ukljuivanje ostalih. Pisijska reakcija. Za to ukljuivanje moda joj nije trebalo nita vie od otkria da krvari iz vagine. S tim u vezi ima emocionalni
161

160

L. RON HlIBBARD

UKLJUIVANJE ENGRAMA

engram, hvata je panika. Kako dani prolaze, drugi engrami mogu doi u poziciju da utjeu na nju. I tako postaje bolesna. Prvo seksualno iskustvo moe biti ono to ukljuuje engram. To je toliko uobiajeno da je i sam seks dospio na lo glas kao aberativni imbenik. Seks nije niti je ikada bio aberativan. Aberativni imbenici su tjelesna bol i emocija koji sluajno sadre i seks kao temu. Mogue je da pacijentica inzistira na svojoj tvrdnji da ju je otac silovao kada je imala devet godina i da je to uzrok svih njezinih tegoba. Mnogi umobolni pacijenti to tvrde. I to je savrena istina. Otac ju je zaista silovao, no to se dogodilo devet dana nakon zaea. Pritisak i uznemirenost za vrijeme koitusa vrlo su neugodni za fetus i redovito se moe oekivati da e on dobiti engram koji e sadravati seksualni in i sve pri tome reeno. Kao to smo ve napomenuh, hipnoza drogom opasna je kada netko pokuava tretirati psihotine osobe. Postoje i drugi razlozi zbog kojih je opasna. Bilo koji operativni zahvat pod anestezijom ili bilo kakvo tretiranje sedativima moe dovesti do ukljuivanja engrama. Analizator se iskljuuje, a reaktivna banka izloena je pobuivanju bilo kojim izreenim komentarom oko drogirane osobe. Sama hipnoza je stanje u kojemu se nikada do tada restimulirani engrami mogu ukljuiti. Staklasti pogled "preesto hipnotizirane" osobe, nedostatak volje vidljiv kod takvih ljudi, ovisnost hipnotizirane osobe o hipnotizeru - sve je to posljedica ukljuivanja engrama. Kad god je tijelo "onesvijeteno" bez utjecaja tjelesne boli i ma koliko bila plitka razina "nesvjesnosti" (ak i ako je rije samo o laganom umoru), engram se moe ukljuiti. A kad se "nesvjesnost" zakomplicira i tjelesnom boli, oblikuje se novi engram koji oko sebe moe sakupiti gomilu starm, do tada neukljuenih engrama. Takav bi kasni engram bio engram presijecanja jer presijeca engramske lance, a ako rezultira gubitkom razuma, zvao bi se engram sloma. Neke posljedice razliitih stanja "nesvjesnosti" uzrokovanih drogama u prolosti su bile vrlo zbunjujue. Tako, psihotine ene esto tvrde, nakon to su probuene iz sna izazvanog drogama (a ponekad i hipnotikog sna), da su bile silovane. Mukarci ponekad tvrde kako je hipnotizer, dok su bili drogirani, s njima pokuao imati homoseksualni odnos. Iako se

ponekad otkrije da ljudi jesu silovani nakon to ih se drogiralo, veina tih tvrdnji jednostavno je rezultat mehanizma ukljuivanja. Gotovo svako dijete doivjelo je prenatalnu neugodu koitusa. Cesto je, pored strasti, bila prisutna i estoka emocija Takav engram godinama moe ostati izvan sklopa, sve dok ga ne ukljui drogom uzrokovana "nesvjesnost" ih neto slino. Pacijent zaspi s neukljuenim engramom, a probudi se s ukljuenim. Pokuava opravdati udne prisutne osjeaje (a engrami su bezvremenski, osim ako su pravilno poredani po vremenskoj stazi3) i "rjeenje" pronalazi u tome da je zasigurno bio silovan. Silovanja u djetinjstvu veoma su rijetko odgovorna za seksualnu aberaciju, ona samo ukljuuju engram. Promatramo li lockove na svjesnoj razini, uoit emo alost, duevnu patnju i nesreu. Neka od tih iskustava ine se toliko stranima da je za oekivati da zasigurno uzrokuju aberaciju. Ali, to nije sluaj. ovjek je vrsto, prilagodljivo stvorenje. Ta su iskustva, na svjesnoj razini, u najboljem sluaju samo putokazi koji vode do stvarnog mjesta nevolje, koje osobi ni na koji podrobniji nain nije poznato. Engram nikada nije "prosuen". Primjer toga, na lagano aberativnoj razini, moemo nai u kanjavanju djeteta. Ako preispitamo sluaj djetinjstva s estim tjelesnim kanjavanjem, uvida se potpuna ispraznost teorije o boli kao pokretau. Kanjavanje zapravo, doslovce i nesumnjivo, ne ini nikakvo dobro. Postie upravo obratno jer izaziva reaktivni bunt protiv izvora kanjavanja i lako moe uzrokovati ne samo dezintegraciju uma, nego i kontinuiranu opsjednutost izvorom kanjavanja, ovjek na izvore bola reagira borbom. Kada se prestane boriti, mentalno je slomljen i od male koristi ikome, a najmanje sebi. Eazmotrimo sluaj djeaka kojega su svaki put kada je bio "zloest" tukli etkom za kosu. U prouavanju tog sluaja ni najtemeljitija potraga nije uspjela otkriti niti jedno jasno sjeanje o tome zato ga se kanjavalo, nego samo da ga se kanjavalo. Tijek dogaaja bio bi
3

vremenska staza: vremenski raspon od zaea do sadanjega vremena u kojemu su poredani dogaaji iz ivota osobe. 163

L. RON HUBBARP

UKLJUIVANJE ENGRAMA

otprilike ovakav: manje ili vie racionalna aktivnost, strah od prijetnje kaznom, kazna, patnja zbog kazne, ponovna aktivnost. Mehanizmi sluaja pokazali su osobi da se upustila u neku aktivnost koja je, smatrah je drugi takvom ih ne, za njega ipak bila opstojeca aktivnost, pruajui mu zadovoljstvo, istinske dobitke ili ak uvjerenje da bi mogao i da e opstati. U trenutku kada se nekome zaprijeti kaznom, restimuhraju se stara kanjavanja u obliku manjih engrama, koji obino poivaju na veim To u odreenoj mjeri iskljuuje analitiku snagu i dolazi do pohranjivanja na reaktivnoj razini. Nastupa kanjavanje koje preplavljuje analitiku svijest i pohranjuje se samo u engramsku banku. Patnja koja slijedi jo uvijek je razdoblje analitikoga iskljuenja. Analizator se postupno ukljuuje, vraa se puna svijest i aktivnost na analitikom planu moe biti obnovljena. Tu skalu pokreu sve tjelesne kazne, a sve ostale u najboljem sluaju su lockovi koji slijede taj isti obrazac, kojemu nedostaje jedino potpuno iskljuenje zbog boli. eli li analizator te podatke za proraunavanje, oni mu nisu dostupni. Kada se priblii toj temi, u reaktivnom umu uslijedi reakcija. Postoji pet naina kako reaktivni um moe postupati s tim podacima. I pod kapom nebeskom ne postoji ni jamstvo niti metoda pomou koje bi se saznalo u kojemu e smjeru krenuti engramska banka s tim podacima, osim ako bismo znah sadraj cijele engramske banke - a ako je on poznat, osobu se s nekoliko dodatnih sati rada moe uiniti Clearom. Nakon toga kazna vie ne bi bila potrebna. Tih pet naina baratanja podacima tjelesnu kaznu ine nestabilnom i nepouzdanom. Postoji omjer koji se moe provjeriti i dokazati u bilo kojem ovjekovu iskustvu: ovjek je zao upravo onoliko koliko je destruktivnosti bilo usmjereno protiv njega. Osoba (ukljuujui one koje drutvo zaboravlja kao osobe: djecu) reagira protiv izvora kazne, bilo da je on roditelj ih vlada. Bilo to to se osobi namee kao izvor kanjavanja, u manjoj e se ih veoj mjeri (ovisno o eventualnim pogodnostima) smatrati metom njezinih reakcija. Mala sluajna prevrtanja ae mlijeka, buka koja posve sluajno dopire s trijema na kojemu se igraju djeca, malo sluajno unitenje tatina eira ih mamina stolnjaka - to su esto hladne, proraunate
164

akcije reaktivnoga uma protiv izvora boli. Analitiki um moe pregovarati o ljubavi, naklonosti i potrebi za tri dnevna obroka, reaktivni um odigrava nauene lekcije, a jelo nek' ide k vragu. Ako bismo idiotu dopustili da s raunalom radi reviziju poslovnih knjiga neke tvrtke, a revizora4 sprijeili da dodirne opremu i podatke koje mora eh h ispravne odgovore, malo bi odgovora bilo ispravno. Ako bismo i dalje hranili idiota, koji bi se debljao i jaao, tvrtka bi prije ili poslije propala. Reaktivni um je idiot, "ja" je revizor, a tvrtka organizam. Kanjavanje hrani idiota. Upravo zbog toga dolazi do bespomonog policijskog iuavanja zbog "dokazanoga kriminalca" (a policija vjeruje u "tip kriminalca" i "um kriminalca"). Policije se, zbog ovog ili onog razloga, kao i vlade, identificiraju s drutvom. Uzmite bilo kojeg od tih "kriminalaca", uinite ga Clearom i drutvo e ponovno dobiti racionalno bie koje mu moe uvelike koristiti. Podrite ciklus kanjavanja i zatvora e biti sve vie i bit e sve natrpaniji. Problem djeteta koje svojim roditeljima uzvraa "destrukcijom" i problem Jimmija the Coba5 koji za oruane pljake ubija uvare u banci, rezultat su istog mehanizma. Dijete, ispitano na "svjesnoj razini", nije svjesno uzroka ponaanja, nego e za njega iznijeti mnoga opravdanja. Jimmie Cob, podvrgnut ispitivanju za uinjena zlodjela, ekajui da ga to "ah-tako-silno-razumno" drutvo remenjem svee za elektrinu stolicu i podvrgne terapiji elektrookom koja e ga zauvijek zaustaviti i onemoguiti, nai e gomilu opravdanja za svoj ivot i ponaanje. Ljudski je um zaista izvanredno raunalo. Razlozi koje je u stanju smisliti za nerazumna djela zaprepatavali su svakoga, a posebno socijalne radnike. Bez poznavanja uzroka i mehanizma izgledi za donoenje ispravnoga zakljuka usporeivanjem svih dostupnih ponaanja toliko su neznatni kao i izgledi da pobijedite Kineza u fan-tanu.6 Dakle, kanjavanje, kao zbunjeni odgovor vrlo zbunjenoga drutva, se nastavilo. Postoji pet naina reagiranja ljudskog bia na izvor opasnosti. To je
4 s

revizor: osoba ovlatena za reviziju (provjeru ili pregled) rauna. Jimmie the Cob: izmiljeno ime za kriminalca. Cob je britanski dijalekt za "vou, efa". fan-tan: kineska igra klaenja u kojoj se hrpica kovanog novca, etona ili predmeta stavlja pod posudu nakon ega se igrai klade koliko e ih ostati kada se predmeti odbroje po etiri 165

L. RON HUBBARD

UKLJUIVANJE ENGRAMA

takoer i pet smjerova djelovanja prema bilo kojemu problemu. Moe se rei da je to petoznana akcija. Ovdje je prikladna parabola crne pantere*. Pretpostavimo da crna pantera vrlo crnog raspoloenja sjedi na stubitu u kui, a ovjek po imenu Gus sjedi u dnevnoj sobi. Gus eli ii u krevet. No, na putu mu je crna pantera. Problem je kako doi na kat. Postoji pet stvari koje Gus moe uiniti: (1) moe napasti crnu panteru; (2) istrati iz kue i pobjei od nje; (3) upotrijebiti stranje stubite i zaobii je; (4) moe je zanemariti; i (5) imepodleei crnoj panteri. Dakle, imamo pet mehanizama: napasti, pobjei, zaobii, zanemariti ili podlei. Primjeujemo da su sve akcije u skladu s jednim od tih mehanizama, to je uoljivo u ivotu. U sluaju izvora kanjavanja, reaktivni um moe podlei, zanemariti, izbjei, pobjei ili napasti taj izvor. Akcija je voena kompleksnou engrama i ovisi o tome koji se engram restimulira. Taj vrtlog reakcija ipak se uglavnom rjeava u jednom od pet pravaca. Ako je dijete nakon kanjavanja poslualo, moe se smatrati da je podleglo. A dijete koje je podleglo kanjavanju toliko je slabo da bi ga spartanci7 odavno utopili, jer to znai da je potonulo u apatiju, osim ako se dogodi da je ono samo, zaobilazei sve reakcije, procijenilo da razlog zbog kojega je kanjeno nije ba bio pametan (u tom mu prosuivanju izvor kanjavanja ne moe pomoi nakon to mu je kaznu utisnuo u reaktivni um). Ono moe pobjei od izvora kanjavanja, to barem nije apatija nego, prema uvrijeenomu miljenju, samo kukaviluk. Moe potpuno zanemariti i ignorirati izvor kanjavanja, zbog ega bi ga drevni narodi nazvali stoikom, ali bi ga prijatelji jednostavno mogli nazvati glupanom. Moe zaobii izvor kanjavanja, to bi mu moglo donijeti sumnjiv kompliment da je lukav, prepreden ili dodvorljiv. Izvor kanjavanja moe se napasti izravnom akcijom ili uznemiravanjem i povrjedivanjem osobe ili
U dijanetici su pacijenti i dijanetiari razvili argonski izraz kojim oznaavaju zanemarivanje problema: "mehanizam crne pantere". Pretpostavlja se da to potjee od apsurdnosti borbe golim rukama s crnom panterom.-LKH 7 spartanci: graani Sparte, grada u staroj Grkoj, koji su dijete ostavljali na ivotu jedino ako bi pokazalo potencijal da postane korisno za dravu. 166

njezina vlasnitva. Ako se odlui na izravnu akciju, moglo bi ga se nazvati hrabrom budalom, uzmemo li u obzir visinu roditelja. U manje izravnom smislu moglo bi ga se nazvati "prikriveno neprijateljskim" ili "suprotstavljajuim". Sve dok ljudsko bie napada kao odgovor na stvarnu prijetnju, moe se rei da je u dobrom mentalnom stanju - "normalno" - a za dijete se kae da "se ponaa kao normalno dijete". Ako u prosuivanje uvedete kaznu, vie ga nee biti. U sluaju "iskustva" to je potpuno drukije. U ivotu ima mnogo bolnih iskustava koja ekaju svako ljudsko bie, i bez dodatnog kompkciranja situacije od strane drugih ljudi. Osoba koja je jo uvijek neblokirana na svojim dinamikama ili koja je odblokirana dijanetikom terapijom moe apsorbirati najnevjerojatniju koliinu udaraca tijekom ivota. Ovdje se, ak i kad reaktivni um prima engrame kao rezultat nekih od tih iskustava, analitiki um moe nastaviti nositi sa situacijom, a da ne postane aberiran na bilo koji nain. ovjek je vrst, prilagodljiv, sposoban karakter. Ali, kada se zakon afiniteta prekri i to ue u reaktivnu banku, ljudska bia kao antagonistini izvori neopstojanja postaju izvor kanjavanja. Ako niti jedan od engrama protivnih opstanku koji ukljuuju ljudska bia nije u prijanjem (vie od pet godina starom) sadraju engramske banke, logino se uzimaju engrami koji podravaju opstanak a koji nisu toliko aberativni. Drugim rijeima, prekidanje zakona afiniteta sa svojim blinjima na engramskoj je razini ono to najvre blokira dinamike. Afinitet ovjeka prema drugim ljudima prije je znanstvena injenica nego poetina i idilina ideja. Dakle, "normalan" (trenutno prosjeno stanje) ili psihotian ivot jednostavno je prikazati. Poinje s velikim brojem engrama prije roenja i prelazi u ovisno i prilino bespomono stanje nakon roenja. Razliita kanjavanja, ulazei sada kao lockovi, ukljuuju engrame. Nastaju novi engrami koji e obuhvaati i one prijanje. Skupljaju se novi lockovi. Do bolesti i aberirane akcije dolazi najvjerojatnije u dobi izmeu etrdeset i pedeset godina. Malo nakon toga slijedi smrt. U rjeavanju problema aberacije i psihosomatskih bolesti, osim optimalnoga rjeenja brisanja engrama, postoji jo nekoliko metoda
167

L. RON HUBBARD

UKLJUIVANJE ENGRAMA

koje se mogu primijeniti. Te su metode nepouzdane i imaju ogranienu vrijednost, no to ne znai da ponekad nee dovesti do nevjerojatnih poboljanja. Mogu se klasificirati kao promjene okoline, naobrazbe i tjelesnog tretmana. Uklanjanje imbenika iz okoline aberirane osobe ili uklanjanje aberirane osobe iz okoline u kojoj je nesretna ili pasivna moe dovesti do nevjerojatno brzih oporavaka. To je valjana terapija koja mie restimulatore od osobe ili osobu od restimulatora. Tu je uglavnom rije o "pogodak - promaaj" metodama (s vie promaaja nego pogodaka) i nee ukloniti niti devet desetina svih restimulatora, jer osoba sama nosi uokolo hrpu restimulatora ili je primorana stupiti u kontakt s njima. Prisjetimo se sluaja s jakom astmom. Dobio ju je iz zaista snanog engrama roenja. Njegovi uspanieni roditelji vodili su ga u svaki preporueni planinski centar za lijeenje astme i na te su izlete potroili desetke tisua dolara. Kad je taj pacijent postao Clear i kada je engram izbrisan, otkrilo se daje restimulator za astmu bio isti, hladni zrak! Jedina sigurnost metode promjene okoline je to da e se boleljivo dijete oporaviti odmakne li ga se od restimulativnih roditelja i odvede u okolinu u kojoj je voljeno i u kojoj se osjea sigurnim - jer bolest je neizbjeno rezultat restimulacije prenatalnih engrama primljenih od jednog ih obaju roditelja. Tu ete negdje vjerojatno nai jednog od suprunika koji je kronino pao u prve dvije zone nakon sklapanja braka, nakon vjenanja s pseudomajkom ih pseudoocem ih pak pseudolijenikom koji je vrio pobaaj. U smislu obrazovanja novi podaci ili entuzijazam mogu izvrsno iskljuiti engrame nadjaavajui reaktivni um u svjetlu novog analitikog porasta. Ako se ovjeka moe jednostavno uvjeriti da se u prolosti borio sa sjenkama ili ga se moe navesti da svoje strahove pripie nekom navedenom uzroku, bio on istinit ili ne, on od toga moe imati koristi. Ponekad moe biti "odgojen" u snanoj vjeri u neko boanstvo ili kult, to e mu pruiti osjeaj nepovredivosti koji e ga izdii iznad engrama. Podizanje njegova potencijala opstanka na bilo koji nain podii e i njegov prevladavajui ton do toke kad vie nije u istoj razini s reaktivnim umom. Obrazujui se u primjerice glazbenom ih strojarskom podruju, stei e vie potovanja, a to e ga esto

odbraniti od njegovih restimulatora. Podizanje na poloaj vrijedan potovanja zapravo je promjena okoline, no isto tako je i promjena u naobrazbi, jer je on sada nauio da je vrijedan. Ako se ovjeka zaposli nekim hobijem ih poslom, nakon osobne ih tue procjene da je to za njega dobro, stvara se drugi mehanizam: analitiki um postaje toliko osnaen da za svoju aktivnost uzima sve vie i vie energije i poinje je koristiti s novim ciljem. Tjelesni tretman koji rezultira poboljanim tjelesnim stanjem pobudit e nadu ih promijeniti ovjekove reakcije premjetajui ga po njegovoj vremenskoj stazi. To moe iskljuiti engrame. Te su metode valjana terapija, ah one su takoer i uzroci manifestiranja aberacija. Postoje stvari koje nije doputeno raditi, pogreni naini na koje se rade i naini lijeenja koji su, u svjetlu onoga to mi danas znamo, kriminalni. Gurati ovjeka u restimulirajuu okolinu i zadrati ga u njoj do odreene mjere je umorstvo. Loe je tjerati ovjeka da zadri suradnika koji ga restimulira, prisiljavati mukarca ih enu da ostanu u braku s branim partnerom koji je restimulativan, obiaj je bez rezultata osim ako se ne upotrijebi dijanetika terapija, tjeranje djeteta da ostane u domu u kojemu ga restimuliraju gotovo je sigurno inhibirajue, ne samo za njegovu sreu, nego i mentalni i tjelesni razvoj - dijete bi tu trebalo imati vie prava, vie mjesta na koja moe otii.. U psihosomatskom podruju, u smislu tjelesne terapije, sve to je toliko estoko kao operativni zahvat ih vaenje zuba isti je barbarizam u svjetlu dijanetike. "Zubobolja" je uglavnom psihosomatske prirode. Organske bolesti, kojih je dovoljno da ispune nekoliko leksikona, takoer su psihosomatske. Ne bi trebalo pribjegavati ikakvom kirurkom zahvatu sve dok ne postoji potpuna sigurnost da bolest nije psihosomatska, ih da sama od sebe nee oslabiti ako se smanji snaga reaktivnoga uma. Mentalno-tjelesna terapija je sada, uz znanost o izvoru aberacije, previe smijena da bi je se ozbiljnije razmatralo. Jer, niti jedan lijenik ih psihijatar koji misli svojom glavom i posjeduje tu informaciju nee vie dirnuti elektrodu za terapiju elektookovima ili makar baciti pogled na

168

169

L. RON HUBBARD

DESETO POGLAVLJE

skalpel ili iljak za led da bi napravio operativni zahvat na prefrontalnim renjevima mozga, osim ako taj lijenik ili psihijatar nije i sam toliko aberiran, pa takvi postupci ne proizlaze ni iz kakve elje za lijeenjem, nego iz krajnjeg i kukavikog sadizma do kojega engrami ovjeka mogu dovesti. Istraujui tretmane mentalno bolesnih koje provode psihijatri i drugi zadueni za mentalne institucije, mnogi su ljudi - kad otkriju to prefrontalna lobotomija, transorbitalna leukotomija i elektrook ine pacijentima - ponukani izraziti estoko negodovanje protiv psihijatara kao osoba nedostojnih ukazanog im povjerenja, uz optubu da na ljudima izvode vivisekciju8. To to za veinu tih nesretnih pacijenata vie moda nema nikakve nade za oporavak pomou dijanetike, ne bi trebalo kriviti psihijatre i neurokirurge. Ti su ljudi samo slijedili tehnike nauene na raznim sveuilitima i prakticirali ih jednostavno zato jer su vjerovali da problem uma nitko ne moe rijeiti. Stav "idemo spaliti vjetice" daleko je od onoga koji je dijanetika zauzela prema tim ljudima. Upozoravanje na injenicu da su oni ubijali umove koji bi se inae oporavili, nazivajui ih "pljakaima umova" i stvaranje horor-pria iz njihovih akcija, daleko je od racionalnoga ponaanja. Uglavnom, ti su ljudi bili potpuno iskreni u svojim naporima da pomognu umobolnima. Zbog mehanizama irenja aberacija, oni su u svom poslu bili podvrgnuti tekim stresovima, imajui svoje vlastite engrame u konstantnoj restimulaciji. Oni mogu postati Clearovi i njihovo je iskustvo dragocjeno. Donoenje zakona protiv psihijatara, kao to je jedan ameriki senator upoznat s dijanetikom nedavno spomenuo, horor-prie u novinama i openita antipatija javnosti, kao i tradicionalno nepovjerenje lijenika prema njima, ne moe a da ne dovede do stanja nereda. Dijanetika je novootkrivena i nepristrana. - LRH

PREVENTIVNA DIJANETIKA

vivisekcija: operacija na ivoj ivotinji u svrhu prouavanja.

JL ostoje mnoge grane dijanetike. To je zapravo porodica znanosti obuhvaena jednom skupinom aksioma. Na primjer, postoji obrazovna dijanetika, koja sadri skup organiziranog znanja potrebnog za uvjebavanje umova do njihove optimalne uinkovitosti i optimuma sposobnosti i znanja o raznim ograncima ljudskih djelatnosti. Postoji politika dijanetika koja obuhvaa polje skupnih aktivnosti i organizacije da bi uspostavila optimalna stanja i procese vodstva i odnosa unutar skupine. Zatim, postoji medicinska dijanetika, socijalna dijanetika. Postoje mnoge podvrste koje su same po sebi znanosti voene svojim aksiomima. Mi se u ovoj knjizi bavimo osnovnom dijanetikom i dijanetikom terapijom primijenjenom na pojedinca. To je za pojedinca trenutno najvanije i najvrijednije. No, niti jedna knjiga o dijanetikoj terapiji ne bi bila potpuna a da se ne spomene grana dijanetike koja je, kako neki kau, vanija ak i od terapije. To je preventivna dijanetika. Ako je uzrok neega poznat, obino se moe sprijeiti da uzrok 1 postane posljedicom Otkrie i dokaz Eonalda Rossa da je komarac prijenosnik malarije omoguilo je prevenciju te bolesti i zaustavljanje pustoenja koje je svojedobno provodila na raun ovjeanstva. Slino tome, netko kome je znan uzrok aberacije i psihosomatske bolesti moe mnogo uiniti u smislu njihove prevencije. Iako je preventivna dijanetika veliko podruje koje zadire u polje industrije, agrikulture i drugih specijaliziranih ljudskih djelatnosti, njezino osnovno naelo je znanstvena injenica da se engramski sadraj moe zadrati na minimumu ili da se engrami potpuno mogu sprijeiti uz goleme dobitke u mentalnom zdravlju i tjelesnom boljitku, kao i socijalnoj prilagodljivosti.
1

170

Ronald Ross: (1857-1932.), britanski lijenik. 171

L. RON HUBBARD

PREVENTIVNA DIJANETIKA

Engram je zapravo vrlo jednostavna stvar: to je trenutak u kojemu je analitiki um iskljuen tjelesnom boli, drogama ili neim drugim, a reaktivna banka je otvorena za primanje snimke. Kada ta snimka ima verbalni sadraj, uistinu postaje veoma aberativna. Kada na emocionalnoj razini sadri antagonizam, postaje silno destruktivna. Kada njezin sadraj znatno podupire opstanak, najvjerojatnije je sposobna potpuno poremetiti ivot. Engram, izmeu ostaloga, odreuje i sudbinu. On ovjeku govori da mora propasti te smilja mnoge naine za neuspjeh. Ako mu zapovijeda da moe doivjeti zadovoljstvo jedino meu lanovima druge rase, on tamo odlazi i naputa svoju rasu. Engram nareuje da ovjek mora ubiti da bi ivio, te on ubija. I mnogo profinjenije, engram od dogaaja do dogaaja pronalazi svoj put da bi uzrokovao katastrofu koju nalae. U jednom nedavnom sluaju otkriveno je da je ovjek otiao toliko daleko da je ak sam sebi slomio ruku jer je tako zadobio suosjeanje bez kojega, kao to je engram rekao, ne bi mogao ivjeti. Zaplet cijeloga sluaja protezao se kroz tri godine i pedesetak naoko bezazlenih dogaaja koji su, povezani zajedno, zaokruili priu. Nezgodama sklona osoba sluaj je gdje reaktivni um nareuje nesree. Ona je velika opasnost u bilo kojemu drutvu, jer su njezine nezgode reaktivno hotimine i ukljuuju unitenje drugih, nevinih ljudi. Vozai s nekoliko prometnih nesrea u svom dosjeu su nezgodama sklone osobe. Oni imaju engrame koji im nareuju nesree. Kada obradite samo jedan sluaj, vidjet ete kako ta slaboumna stvar, engram, u tome moe biti temeljita i zlobna. Vozai koji su Clear mogu imati nesree samo iz dva razloga: (a) mehanike pogreke i, to je vanije, (b) zbog ljudi sklonih nesreama. Jeziv i straan broj rtava koji ubire vonja automobilima gotovo u potpunosti moe se pripisati vonji reaktivnim umom, a ne uvjebanim kretnjama. Apatija ovoga drutva mjeri se injenicom da ono ne djeluje otro u sprjeavanju svih automobilskih nesrea - jedan slomljeni vjetrobran je jedan previe. Sada, kada je odgovor pri ruci, moe se poduzeti akcija. Aberirana osoba drugima komplicira ivot na tisue naina.
172

Preventivna dijanetika omoguuje otkrivanje aberiranih osoba sklonih nesreama, kao i onemoguavanje da se one bave aktivnostima koje mogu nakoditi drugima. To je jedan od opih aspekata preventivne dijanetike. To to i tako izolirane aberirane osobe mogu postati Clear, druga je vrsta problema. Drugi, jo vaniji, opi aspekt preventivne dijanetike je prevencija engrama i modifikacija sadraja na obje skale - socijalnoj i individualnoj. Na socijalnoj bi skali iz drutva trebalo izbrisati uzroke aberacija, na isti nain na koji se briu engrami kod pojedinca. Isto tako, ponajprije treba sprijeiti pojavu socijalnih sluajeva. Kod pojedinca prevencija engrama vrlo je jednostavna stvar. Jednom kad je izvor aberacije i bolesti poznat, moe se sprijeiti njegov ulazak u ivot. Ako se zna da je taj izvor ve uao, moe se napraviti prevencija sljedeeg koraka, ukljuivanja. Naravno, zavrni odgovor je terapija do postanka Clearom. Meutim, postoji jedan aspekt izvora na koji se time ne daje odgovor. Dijete, bez tetnih posljedica, ne moe postati Clearom prije nego to napuni barem pet godina, a sadanja je praksa postavljanje granice na oko osam godina starosti. Poboljana vjetina rjeavanja tog problema moe sniziti tu granicu, no ona se ne moe sniziti ispod granice sposobnosti govora, osim ako netko u budunosti ne izmisli katalizator 2 koji jednostavno brie reaktivni um bez daljnjeg tretmana (to nije tako nemogue kao to se ini). No sada, i vjerojatno jo dugo, dijete e za dijanetiku ostati problem. Djeje bolesti uglavnom potjeu od engrama. Vrlo je vjerojatno da e bolesti prije govornog doba biti snane i broj smrtnosti u prvoj godini ivota, makar ga lijenici smanjuju, i dalje je zabrinjavajui. Preventivna se dijanetika tim problemom bavi u dvije faze: prvo prevencija engrama; drugo - prevencija njihova ukljuivanja. Najprije emo razmotriti ukljuivanje. Postoje dvije stvari koje se mogu napraviti da se ono sprijei. Djetetu se moe pruiti mirna i harmonina, nerestimulirajua atmosfera ili, ako je dijete restimulirano usprkos prijaznom odnosu prema njemu, moe ga se
2 katalizator: osoba ili stvar koja se ponaa kao stimulans u postizanju ili ubrzavanju dolaska do rezultata.

173

L. RON HUBBARD

PREVENTIVNA DIJANETIKA

premjestiti u drugu okolinu koja e sadravati izvor topline i ljubavi i gdje e biti odvojeno od dva najsigurnija izvora restimulacije - svojega oca i majke. Test kojim se utvruje je li dijete prije ili poslije govorne dobi restimulirano ili ne jednostavan je. Je li ono podlono bolestima? Jede li dobro? Je li nervozno? Dijete, naravno, moe imati i stvarnih tjelesnih problema, no njih e lijenik vrlo brzo ustanoviti jer spadaju u podruje tjelesnih poremeaja. Prepirke u djetetovoj blizini, tako da ih ono moe uti, glasni zvukovi, mahnito ponaanje, "slinavo" izraavanje suosjeanja kada je dijete bolesno ih povrijeeno, samo su neke odrednice iz kataloga ukljuivanja. One ukljuujui njegove engrame ine dijete tjelesno bolesnim i mentalno aberiranirn. I nitko ne moe rei koliko ih dijete ima! Prilino je udno, ah osnovni izvor prevencije lei u podruju stava druge osobe prema njemu - njegove majke. Nije "bioloka ljubav" ono to uzrokuje da majka igra tako veliku ulogu u ivotu ljudskoga bia, uzrok je jednostavna mehanika istina da je majka zajedniki nazivnik svim djetetovim prenatalnim engramima. Prenatalni engram mnogo je ozbiljniji od postnatalnog. Bilo koji takav engram koji osoba ima sadri njezinu majku ih majku njezine majke i drugu osobu, no uvijek njezinu majku. Zbog toga, majin glas, stvari koje kae ih radi, imaju izuzetno jak uinak na neroeno dijete. Nije istina, kao to ljudi pretpostave kada saznaju za prenatalne engrame, da dijete prima emocije kroz pupanu vrpcu. Emocija dolazi drugom, (prije elektrinom nego tjelesnom) vrstom valova - koja je to tono vrsta pitanje je strukture. Dakle, tko god je emocionalan u okolini trudnice prenosi tu emociju izravno djetetu. A majina se emocija na isti nain prenosi u djetetov reaktivni um. Je li neroeno dijete "neanalitiko" ih ne to nema utjecaja na podlonost engramima. Prenatalni engram samo je jo jedan engram. Jedino kada je dijete zaista udareno ih povrijeeno visokim krvnim pritiskom, orgazmima ili nekim drugim izvorom povreda, ono postaje "nesvjesno". Kada postane "nesvjesno", prima kao engrame sve osjete i rijei iz okoline u kojoj se majka nalazi. Analitika snaga nema nita
174

s engramima. Ako je dijete "neanalitiko", to ga ne ini podlonim engramima, ah ga "nesvjesnost" ih povrede ine. Prisustvo ih nedostatak "analitike snage" nema nikakve veze s tim primaju h se engrami ili ne. Jutarnja munina 3 , kaljanje, svi monolozi (kad majka sama sa sobom govori), ulini zvukovi, buka kuanstva itd., dopiru do "nesvjesnog" djeteta kada je ozlijeeno. A dijete je vrlo lako ozlijediti. Ono nije zatieno formiranim kostima i nije pokretno. Ono je jednostavno tamo pa kad ga neto udari ili pritisne, njegove su stanice i organi ozlijeeni. Jednostavnim pokusom moe se pokazati kako na to utjee pokretljivost. Leite na krevet poloivi glavu na jastuk. Neka vam tada netko stavi ruku na elo. Poto nema pokretljivosti pritisak ruke mnogo je jai nego to bi bio u stojeem poloaju. Tkivo i voda oko djeteta vrlo su slaba zatita. Pri ozljedi, plodna voda, kao tvar koja se ne moe komprimirati, pritie dijete. Djetetova situacija daleko je od dobro zatiene, ak i majino vezanje vezica na cipelama u kasnijim mjesecima trudnoe moe biti ozbiljno za dijete. Posebno ozljeuje majino naprezanje pri podizanju neega tekog, a majin sudar s objektom kao to je rub stola moe prilino prignjeiti djetetovu glavu. Sposobnost obnavljanja neroenoga djeteta, kao to je ve spomenuto, mnogo je vea nego to se prije smatralo. Djetetova glava moe biti prignjeena, no nacrt i dalje postoji, a materijali za izgradnju i popravak mogu se napraviti. Dakle, nije pitanje hoe li dijete biti "u redu" samo stoga to gotovo sve moe preivjeti, pitanje je hoe h te povrede kao engrami imati visoko aberativnu vrijednost. Pokuaj pobaaja vrlo je est - i nevjerojatno bezuspjean. Svaki put kad majka ozljeuje dijete na tako neljudski nain, zapravo kanjava samu sebe. Koliko se do sada uspjelo otkriti, jutarnja je munina u potpunosti engramske prirode jer je majke koje su Clear u njihovoj trudnoi do sada nisu iskusile. A in povraanja zbog trudnoe iri se zaraznou aberacije. Do stvarne bolesti openito dolazi jedino ako se majka uplitala u razvoj djeteta irigatorom, iglama za pletenje ili neim shnim. Zbog takvog uphtanja majka se razboli, odnosno, sa
3

jutarnja munina: slabost do koje dolazi u jutarnjim satima, posebno kao karakteristian simptom u prvim mjesecima trudnoe. 175

L. RON HlJBBARD

PREVENTIVNA DUANETIKA

stvarnog tjelesnog stajalita to je znatno opasnije za majku nego za dijete. Oito je da je pojava jutarnje munine posljedica uplitanja u trudnou, kao to su i pokuaj pobaaja i, naravno, povreda. Stanice znaju kad doe do trudnoe. Reaktivni um je procesom organskih osjeta upoznat s tom injenicom prije analitikoga jer je izmijenjen endokrini sustav. Stoga, majino otkrie trudnoe ima malo veze s tim je li ili nije imala munine prije tog otkria. Cijelo to podruje u dijanetici je bilo predmet opsenog prouavanja. Treba napraviti jo mnogo istraivanja jer ti zakljuci nisu konani. No, zakljuak da je engram primljen i da je silovit koliko i njegov sadraj, prije negoli stvarna bol u njemu, znanstvena je injenica. To nikako nije teorija, nego otkrie jednako istinito koliko i gravitacija. Prevencija tih engrama je prva briga, druga je sprijeiti ih da imaju bilo kakav sadraj. ene koje ive na selu radei teke poslove izloene su razliitim vrstama nezgoda. Moda se te nezgode ne mogu izbjei zbog uloge koju te ene imaju u drutvu. No, kada je poznato da kod neroenog djeteta ozljeda majke moe stvoriti engram, svi prisutni u trenutku ozljede, ukljuujui i majku, trebaju voditi rauna o tome da odre potpunu tiinu. Bilo koja izjava u engramu je aberatiuna. ak i izjava poput "Moi e se sjetiti ovoga u dijanetikoj terapiji." dana neroenom djetetu, postavlja engram tako da e bilo koja rije u toj izjavi znaiti tjelesnu bol na mjestu prvotne ozljede. Uz to, u budunosti e "dijanetika terapija" za to dijete biti restimulativna. lijenik pritiskajui razna mjesta nastoji otkriti je li majka trudna, te moe rei: "Pa, teko je rei ovako rano.". Pacijent e se u dijanetikoj terapiji godinama kasnije vratiti u blizinu tog dogaaja samo da bi naiao na "prazninu" sve dok dijanetiar iznenada, iz toga kako pacijent opisuje svoje reakcije, ne pogodi sadraj. Ako je lijenik vrlo strog i kae: "Bolje vam je da pripazite na sebe, gospoo Jones. U protivnom ete se vrlo razboljeti.", dijete e, "nesvjesno", zbog pregleda - ma koliko on bio njean - kada se engram ukljui dobiti umjerenu hipohondriju i bit e silno zabrinuto za svoje zdravlje. Ako suprug govori za vrijeme koitusa, svaka e izgovorena rije biti engramska. A ako udara majku, ti e udarci i sve to on ih ona tada
176

izgovore postati dio engrama. Ako ona ne eli dijete, a on ga eli, ono e prema ocu poslije reagirati kao prema savezniku4 i moda e doivjeti ivani slom kada on umre. Ako majka eli dijete, a otac ne, prosudba o savezniku5 je obrnuta. To je istina u sluaju prijetnje pobaajem ih njegova pokuaja, ako je ta prijetnja sadrana u engramu. Ako je majka ozlijeena a otac izuzetno brian, to je engramski sadraj i dijete ima engram suosjeanja. U tom sluaju nain opstanka je biti patetian u sluaju ozljede i ak se pobrinuti da do nje doe. Trudnici bi drutvo, ako ima makar malo osjeaja za svoje budue narataje, trebalo pruiti svu moguu panja Ako padne, treba joj pomoi - ali u tiini. Od nje ne treba oekivati da nosi teke stvari. I ne bi je nipoto trebalo prisiljavati na koitus jer je u vrijeme trudnoe svaki doivljaj koitusa engram za dijete. ' Mora da postoji nevjerojatan broj trudnoa za koje se ne zna. estina koitusa, upotreba irigatora i elea (koje ena rabi jer i dalje koristi kontracepciju i ne zna da je ve trudna), crijevni grevi, padovi i nezgode, snose odgovornost za velik broj pobaaja do kojih dolazi oko prve menstruacije nakon zaea. Naime, zigota i embrij prilino su krhko vezani uz postojanje i silno se mogu ozlijediti onime na to majka ne bi ni obratila pozornost. Jednom, nakon to izostane prva menstruacija, izgledi za pobaaj se rapidno smanjuju i samo ako je dijete genetski nakazno ih ako je pobaaj pokuan, moe se oekivati da do njega i doe. Nakaznosti su u postocima toliko rijetke da ih se kao mogunost moe zanemariti. Nakon prve izostale menstruacije vodenjak se vie puta nanovo moe probuiti tako da iz njega moe iscuriti sva voda, a da dijete ipak preivi . Dvadeset ih trideset pokuaja pobaaja kod aberiranih
' saveznik: u dijanetici to u osnovi predstavlja nekoga tko titi bespomonu osobu i ima vrlo velik utjecaj nad njom. Slabija osoba, kao to je dijeto, ak moe preuzeti karakteristike saveznika tako da moete otkriti kako je, na primjer, epava u mladosti imala epavog zatitnika ili saveznika. 5 prosudba o savezniku: malo vie od pukog idiotskog zakljuivanja da se nekog prijatelja moe zadrati jedino pribbavanjem uvjetima u kojima je dolo do prijateljstva. To je zakljuivanje ija je osnova da osoba moe biti sigurna jedino u okolini odreenih ljudi i da u njoj moe biti jedino ako je bolesna, luda ili siromana, ili openito nesposobna. 177

L. RON HlIBBARD

PREVENTIVNA DIJANETIKA

osoba nije neuobiajena stvar, a pri svakom pokuaju dijete moe biti probodeno kroz tijelo ili mozak. Neroeno dijete u svojim opaanjima ne ovisi o standardnim osjetilima. Engrami nisu sjeanja, nego snimke na staninoj razini. Dakle, dijete ne treba bubnjie da bi snimilo engram. Dostupni su sluajevi kod kojih je sluni mehanizam bio privremeno uniten pri pokuaju pobaaja, a engram je ipak bio snimljen. Stanice su ponovno izgradile ureaj koji je trebao biti izvor zvuka u standardnim bankama i svoje su vlastite podatke pohranile u reaktivne banke. Oslobaanje takvih engrama znai obnavljanje racionalnosti pojedinca uvelike iznad sadanje norme, kao i stabilnosti i blagostanja, vie nego to je ovjek ikada mislio da posjeduje. Ti su engrami potvreni provjeravanjem svih podataka uzetih od djeteta, te od majke i oca. Dakle, ovdje se bavimo znanstvenim injenicama koje su, ma koliko iznenaujue bile, ipak istinite. Majka bi, dakle, tijekom trudnoe trebala prema sebi biti izuzetno obzirna i njezina bi okolina u potpunosti trebala biti obavijetena o nunosti tiine nakon bilo kojeg udarca ih povrede. A u svjetlu injenice da je nemogue tono odrediti kada ena zatrudni, kao i drugih injenica o visokom aberacijskom potencijalu engrama zigote i embrija, oito je da drutvo mora, ako eli sauvati budue djetetovo zdravlje, poboljati svoj odnos prema enama. enu se u ovom drutvu, do odreene mjere, poelo smatrati manje vrijednom nego u drugim drutvima i vremenima. Od nje se oekuje da mukarcu bude konkurencija. To je glupost. ena ima jednako visoku razinu aktivnosti kao i mukarac. On se s njom na podrujima strukture i aktivnosti koje zahtijevaju tjelesnu snagu ne moe natjecati nita vie negoli ona s njim. U sreditu mnogih sadanjih drutvenih previranja je neuspjeh prepoznavanja vane uloge ene kao ene i razdvajanja podruja mukaraca i ena. Promjene do kojih e doi u sljedeih dvadeset godina ne treba pourivati. No, sa sadanjim otkriima o fotosintezi,6 koja bi trebala osigurati dovoljno hrane za kvalitetniju i jeftiniju prehranu
0

fotosinteza: proces kojim zelene biljke koriste sunevu svjetlost da bi vodu i ugljini dioksid (uzet iz zraka) pretvarale u sloene supstance. 178

ovjeanstva, vanost kontrole raanja slabi. Moralni su se standardi ve promijenili, ma to moralisti inili da sprijee tu promjenu. I ena, stoga, moe biti osloboena mnogih neeljenih okova. Svijet dananjice, njegova aktivnost i struktura, briga je mukarca. U eninoj je nadlenosti briga za osobnost ljudskog bia i njegovu djecu. Kao gotovo jedini uvar sutranjih narataja, ona je zasluila mnogo vie potovanja od onoga iz prolosti kada je smatrana pokretnom imovinom. Nije, dakle, luda utopijska misao da ena moe zauzeti vii poloaj od onoga koji je do sada imala. To se mora dogoditi ako djetinjstvo sutranjeg narataja eli dostii bilo koji vii standard, ako ovjek eli mirne i neuznemiravane domove i ako drutvo eli napredovati. U podruju obitelji preventivna dijanetika mora staviti naglasak na enu da bi zatitila dijete. Kao prvi korak, majka bi trebala postati Clear jer je svaka majka koja pokuava pobaaj blokirana na drugoj dinamici, a svaka zapreka je prijetnja njezinu zdravlju i srei. Otkrilo se da antipatija prema djeci ide ruku pod ruku sa seksualnom aberiranou. Preventivna dijanetika na osobnoj razini trai roditelje koji su Clear, a nakon toga poduzima mjere opreza protiv aberiranja djeteta, kao i daljnji oprez protiv ukljuivanja bilo koje eventualno primljene aberacije. To je vrlo lako napraviti. Odrite tiinu pri povredi. Napravite sve to je potrebno za ozlijeenog ih bolesnog, no napravite to u tiini. Odrite tiinu pri porodu da biste sauvah oboje - razum i majke i djeteta, te zatitu njihova budueg doma. Odravanje tiine ne znai bujicu "Pssssst!" jer to e to izazvati utanje pri govora ire gledano, odravanje tiine oko bilo koje "nesvjesne" ih povrijeene osobe drugo je po vanosti samo zato jer je preventiva "nesvjesnosti" na prvome mjestu. Ne govorite nita i ne stvarajte nikakve zvukove u blizini "nesvjesne" ih povrijeene osobe. Sto god bilo izreeno prijetnja je njezinoj razumnosti. Ne govorite nita dok traje operacija. Ne govorite nita prilikom nesree na ulici. Ne govorite!
179

L. RON HlIBBARD

Ne govorite nita u blizini bolesnog ili ozlijeenog djeteta. Smijeite se, izgledajte smireno, no ne govorite nita. Djela ne govore glasnije od rijei, no ona su sve to se s bolesnima i ozlijeenima moe uiniti, osim ako netko nema svjesnu namjeru natjerati ih u neuroze ili ludilo ili im, u najboljem sluaju, izazvati budue bolesti. A nadasve, ne govorite nita u blizini na bilo koji nain udarene ili ozlijeene ene. Pomozite joj. Ako progovori, nemojte odgovoriti. Samo joj pomozite. Nemate pojma je li trudna ili ne. Nevjerojatna je injenica, znanstveno dokazana, da najzdraviju djecu raaju najsretnije majke. Porod je, poglavito kod majke koja je Qear, vrlo blag. Jedino majini engrami roenja porod ine tekim. Majci koja je Clear nije potreban anestetik. To je dobro jer anestetik oamucuje dijete to, kada engram djeluje, uzrokuje da dijete izgleda tupo. Sretna ena ima vrlo malo tekoa. Cak i nekoliko engrama koji dou usprkos svim predostronostima ne znae nita ako je majin prevladavajui ton sretan. ene, vi imate i pravo i razlog zahtijevati da se prema vama odnosi dobro.

KNJIGA TREA

TERAPIJA

180

PRVO POGLAVLJE

ZATITNI MEHANIZAM UMA

\*J m je mehanizam koji sam sebe titi. Auditor1 ne moe napraviti niti jednu pogreku koju on, ili neki drugi auditor, ne bi mogao ispraviti - on ne koristi narkosintetike droge, okove, hipnozu ih operativne zahvate. Ova knjiga stavlja naglasak na to bre provoenje terapije uz to manje pogreaka jer pogreke oduzimaju vrijeme. Auditori e ih initi, to je neizbjeno. Meutim, ako stalno ponavljaju istu pogreku, bilo bi im bolje nai nekoga tko e njih voditi kroz terapiju. Pri lijeenju mentalnih poremeaja u nevolju se vjerojatno moe upasti na tisue naina, no svi se mogu podijeliti u sljedee skupine : (1) primjena okova ili operativnih zahvata na mozgu; (2) upotreba tekih droga; (3) koritenje hipnoze kao takve; i (4) pokuaji krianja dijanetike s prijanjim terapijskim metodama. Sve dok uspijeva sauvati djelominu svijest o sebi, um si nee dopustiti ozbiljna preoptereenja. Mogue ga je preopteretiti jedino kad mu je svijest svedena na toku u kojoj nije sposoban bilo to procijeniti, tada moe biti krajnje uznemiren. U dijanetickom reverieu2 pacijent je potpuno svjestan svega to se zbiva i u potpunosti se moe sjetiti svega to se dogodilo. One vrste terapija koje to ne ine mogue su i korisne, ah mora im se pristupiti sa svijeu da nisu potpuno sigurne. Dijanetika u veini svojih procesa koristi reverie. Auditor e njegovom primjenom i sebe i pacijenta moi izvui iz svake
auditor: uvjebana osoba, kvalificirana za primjenu dijanetikih procesa i postupaka na dobrobit drugih; nazvana je auditorom jer auditor znai "onaj koji slua". reverie: stanje reveriea je zapravo samo naziv. Ta je oznaka uvedena kako bi pacijent osjetio da se neto promijenilo, te da je sada doao do stanja u kojem mu je pamenje vrlo dobro, ili u kojem moe uiniti neto za to inae nije sposoban. Zapravo, on je to ionako u stanju initi cijelo vrijeme. Nije rije o neemu neobinom Osoba je potpuno budna, a zamolivi je da jednostavno zatvori oi ona je tehniki u reverieu.
2 1

183

L. RON HUBBARD

ZATITNI MEHANIZAM UMA

nevolje u koju upadne. On radi s gotovo savrenim mehanizmom sve dok um zadrava imalo svjesnosti: radio, sat ili elektrini stroj u rukama radnika mnogo su podloniji kvarovima nego ljudski um. Um je graen tako da bude to otporniji. Uvidjet e se da ga je teko dovesti u nezgodnu situaciju, a koritenjem reveriea nemogue je unijeti zbrku koja bi uzrokovala neurozu ili ludilo. U priruniku amerike pjeadije postoji reenica vezana uz odluke: "Bilo koji odvano izveden plan, ma koliko loe bio osmiljen, bolji je od nikakva.". U dijanetici je svaki sluaj3 , bez obzira na njegovu ozbiljnost i iskustvo auditora, bolje "otvoriti" nego ostaviti zatvorenim. Bolje je poeti terapiju koja e biti prekinuta nakon dva sata, nego je ne poeti uope. Bolje je kontaktirati engram, nego ga ostaviti netaknutog, pa makar to rezultiralo pacijentovom tjelesnom nelagodom. Engram poslije ipak vie nee imati toliko snage, a nelagoda e se postupno smanjivati. To je znanstvena injenica. Mehanizam kojim se slui dijanetika zapravo je sposobnost ljudskog mozga koje ovjek nije ni bio svjestan. Rije je o svima priroenoj misaonoj sposobnosti koja je oito trebala biti koritena u sveukupnom procesu razmiljanja. Ali, nekom udnom omakom, ovjek je prije nije otkrio. Jednom kad shvati da posjeduje tu novu sposobnost, moi e je savladati za deset minuta i time unaprijediti svoju sposobnost razmiljanja. Nadalje, kada se tom sposobnou (koja, pojaana, jest reverie) pristupa engramu, prekidaju se neke od engramskih veza na nioj razini i aberativni imbenici vie nemaju toliko snage ni na tjelesnoj niti na mentalnoj razini. Osim toga, stabilizirajui imbenik je samo saznanje da za mentalne bolesti postoji rjeenje. Pristup engramu primjenom reveriea uvelike se razlikuje od sluaja kada je engram restimuliran okolinom, kao to to biva u ivotu. Engram je moan i zloban lik samo onoliko dugo koliko je nedirnut. Odgovarajue smjeten i aktivan, moe biti restimuliran te prouzroiti
3

bezbroj mentalnih i tjelesnih bolesti. Pristup engramu upotrebom reveriea znai pristup na novom terenu, onom koji ga razoruava. Mo engrama djelomino je strah od nepoznatog - znanje samo po sebi donosi stabilnost. Nemojte misliti da pacijentima neete prouzroiti nelagode. To nije istina. Auditorov rad na potresanju engrama koji se ne daju ukloniti moe pacijentu uzrokovati glavobolje, razne tegobe i bolove, ak i blage tjelesne bolesti, makar je posao uraen oprezno. Ali, ivot je to pacijentu u mnogo veem obujmu radio godinama. Bez obzira na to koliko je sluaj maltretiran, ili koliko e aberacija izniknuti i muiti ga dan - dva, nita od toga nije toliko ozbiljno kao ono to okolina koja djeluje na netaknuti engram moe uzrokovati. Auditor sve moe raditi unatrag, naopako ili potpuno pogreno i pacijentu e usprkos tome biti bolje, pod uvjetom da auditor ne pokua upotrebljavati droge prije nego to je odradio nekoliko sluajeva, te da ne primjenjuje hipnozu kao hipnozu i ne pokuava kriati dijanetiku s nekom starijom vrstom terapije. lijekove moe koristi ako dobro poznaje dijanetiku i ako ima pristanak lijenika. Samo ako je potpuno iskusan u dijanetici moe prakticirati sve tehnike hipnoze. Ah, kad jednom iskua dijanetiku, nee se vie prihvaati mistinih napora pri lijeenju uma. Ukratko, poanta je u tome da auditor ne moe upasti u nevolje sve dok za poetak uzima relativno jednostavne sluajeve, kako bi se upoznao s radom mehanizama uma, i sve dok iskljuivo koristi reverie. Bit e i onih koji vjeruju da su toliko iskusni u tamtam bubnjanju ih klepetanju tikvama da dijanetici nee niti pruiti mogunost da djeluje kao dijanetika, ve e je napadati i kritizirati, a pacijenta gnjaviti sa "zaviu zbog penisa" ili ga tjerati da se pokaje za svoje grijehe. Ah, pacijent koji to iskua bit e dovoljno pametan da se s kaua preseli u auditorsku stolicu i, prije nego to se terapija nastavi, poisti pokoju auditorovu aberaciju. Svatko tko je temeljito proitao ovu knjigu i pacijentu vratio sonino sjeanje, kroz taj e rad o umu saznati vie nego to je ikada prije znao. Bit e sposobniji i vjetiji tretirati um nego svi oni koji su to donedavno pokuavali, bez obzira na njihovu reputaciju. To ne znai da ljudi koji ve imaju iskustva s bolesnicima s mentalnim
185

sluaj: (engl. case) opi termin za osobu kojoj se pomae ili koju se tretira. Sluaj se takoer odnosi na stanje osobe voene sadrajem reaktivnog uma. Sluaj neke osobe je nain na koji ona reagira na svijet oko sebe na temelju zakljuaka njezinih aberacija. 184

L. RON HlIBBARD

D R U G O POGLAVLJE

poremeajima, poznavajui dijanetiku (poznavajui dijanetiku) nee imati prednost pred onima koji ne shvaaju pogreke koje su ljudi u aberativnom stanju kadri poiniti. S druge strane, to ne znai da neki inenjer, pravnik ili kuhar s nekoliko dijanetikih sluajeva iza sebe, ne moe biti vjetiji od svih ostalih praktiara bilo koje vrste ili kole. Ovdje ni nebo nije granica. Ne bi se tek tako moglo rei da sposoban hipnotizer ili psiholog, spreman i voljan zaboraviti naueno i odbaciti dojueranje pogreke, nije bolje pripremljen za primjenu dijanetike. Lijenik s bogatim iskustvom u lijeenju na podruju psihosomatske medicine, vjerojatno bi mogao biti znatno bolji u dijanetikom radu od drugih auditora. Ali, to nije nuno tako. Istraivanje je pokazalo da su mukarci i ene, s potpuno drukijim profesionalnim iskustvima, ubrzo postali u vjetini superiorniji auditori od onih ija bi se iskustva u radu mogla smatrati mnogo srodnijima. Inenjeri su naroito dobar materijal i postaju izvrsni auditori. Nadalje, dijanetika ne postoji kao profesija jer je niti jedna profesija ne moe obuhvatiti. Nije dovoljno komplicirana da bi jamila godine studiranja na nekom sveuilitu. Ona pripada ovjeku, i dvojbeno je da li bi je itko uspio monopolizirati, jer nigdje ne podlijee niti jednom zakonodavstvu. Kad bi dijanetika bila legalizirana profesija, postojala bi bojazan da bi se sluanje neijih pria, viceva ili osobnih iskustava takoer moralo ozakoniti kao profesija. Takvi bi zakoni bodljikavom icom okruili sve ljude dobre volje koji su spremni sluati probleme svojih prijatelja. Dijanetika nije psihijatrija. Nije psihoanaliza. Nije psihologija. Nisu osobni odnosi. Nije hipnoza. To je znanost o umu i treba joj otprilike isto toliko dozvola i regulativa koliko i primjeni fizike. Sve to je regulirano zakonima na odreeni nain teti pojedincu ili drutvu. Zakonske odredbe o psihoanalizi postoje u tri drave SAD-a, a zakonski nadzor psihijatrije postoji svugdje. Ako se auditor eli proglasiti psihijatrom ovlatenim za seciranje ljudskih mozgova, ako se eli imenovati lijenikom i propisivati droge i lijekove, ako eli primjenjivati hipnozu i pacijentu usaivati sugestije, tada se mora uskladiti s psihijatrijom, medicinom i lokalnim zakonima o hipnozi jer je uao u podruja koja se razlikuju od dijanetike. U dijanetici se hipnoza ne primjenjuje,

mozak se ne podvrgava operativnim zahvatima i ne propisuju se nikakvi lijekovi, osim ako je lokalni lijenik dio tima. Dijanetika ni na koji nain, ni na kojemu mjestu nije pokrivena zakonima jer ne postoji zakon koji bi jednome ovjeku mogao zabraniti iznoenje svojih problema drugome, i ako bilo tko eli monopol nad njom, budite sigurni da razlog lei u profitu, a ne u dijanetici. U dravi (SAD) nema dovoljno psihijatara za popunjavanje mentalnih institucija osobljem. . Svakako da e ovom narataju, posebno zbog sveukupnih jatrogenih' zahvata koji su uinjeni, i dalje trebati takve institucije i psihijatri. Njihovo je podruje djelovanja po definiciji tretman umobolnih, to ni s vama niti sa mnom nema nikakve veze. U psihologiji, dijanetika se pojavljuje ne zadirui ni u to vezano uz osoblje, istraivanja ili predavae. Psihologija je uenje o dui, a sada kad postoji i znanost o dui, uenje o dui moe odluno krenuti naprijed. Stoga, dijanetika nije niiji neprijatelj te je u potpunosti izvan svih postojeih zakona, od kojih niti jedan ne predvia ih uspostavlja zakonske odredbe koje se odnose na znanost o umu.

1 jatrogeno: odnosi se na bolesti koje je prouzrokovao lijenik. Operacija tijekom koje je lijenikov skalpel kliznuo i nehotice ozlijedio pacijenta, mogla bi izazvati jatrogenu bolest ili ozljedujerjelrirurgpoiraopogreku. - LKH

186

187

DRUGO POGLAVLJE

RELEASE ILI CLEAR

\s ilj dijanetike terapije je dobijanje Releasea ili Cleara. Release (imenica) jest osoba kojoj je dijanetikom terapijom uklonjena glavnina stresa i tjeskobe. Clear (imenica) jest osoba koja zahvaljujui dijanetikoj terapiji vie ne posjeduje ni aktivne niti potencijalne psihosomatske bolesti ili aberacije. Uiniti Clearom znai osloboditi svu tjelesnu bol i bolne emocije iz ivota pojedinca ih, to je predmet politike dijanetike, drutva u cjelini. To e rezultirati postojanou na etiri dinamike, te osobom koja posjeduje optimalne analitike sposobnosti i potpuno sjeanje. Koristei u potpunosti uroene umne sposobnosti i matu, Clearu su dostupna iskustva iz cijelog njegova ivota. Njegova tjelesna vitalnost i zdravlje izrazito su poboljani, a sve psihosomatske bolesti nepovratno su nestale. Takoer, posjeduje poveanu otpornost na stvarne bolesti. Prilagodljiv je i sposoban mijenjati svoju okolinu. On nije "prilagoen", on je dinamian. Posjeduje visoke etike i moralne norme, te izrazitu sposobnost da trai i iskusi zadovoljstvo. Osobnost mu je produbljena, kreativan je i konstruktivan. Za sada nije poznato koliko je procesom ienja produljen ivot, no s obzirom na automatsko uravnoteenje endokrinoga sustava, ope poboljanje tjelesne snage i smanjenu podlonost nesreama, sigurno je da mu je dugovjenost porasla. Release je osoba kojoj su uklonjene akutne i kronine mentalne i tjelesne tekoe te bolne emocije. Prednosti Releasea u usporedbi s Clearom na prvi pogled mogu se initi neznatnima. No, ako se shvati da je vrijednost Releasea iznad dananjih normi mentalne stabilnosti, njegova vanost postaje oigledna. Kao mjerilo za usporedbu, odnos Cleara prema dananjoj normi
189

L. RON III UH ARI)

RELEASE ILI CLEAR

jednak je njezinu odnosu prema psihijatrijskom sluaju. Razlika je toliko velika da bi je se teko moglo preuveliati. Clear, na primjer, posjeduje potpuno sjeanje na sve to mu se ikada dogodilo ili to je u ivotu nauio. Mentalne proraune kao npr. u ahu, za koje prosjenom ovjeku treba pola sata, on ini za deset do petnaest sekundi. On ne razmilja "vokalno", nego spontano. U njegovu umu ne postoje "demonski sklopovi" osim onih koje, zabave radi, sam stvara - i potom unitava - kako bi si omoguio razliite pristupe ivotu. On je potpuno samoodreden. Kreativna mata mu je veoma razvijena. Sposoban je za kratko vrijeme nauiti bilo to, u granicama njegovih uroenih intelektualnih sposobnosti, to bi dok je bio "normalan" zahtijevalo dvije do tri godine vjebi. Njegova vitalnost, postojanost i privrenost ivotu mnogo su vee nego to je itko smatrao moguim. Prigovor daje u drutvu opasno imati previe Clearova u najmanju je ruku nepromiljen. Clear je razuman. Djela koja tete drutvu su nerazumna. Za oekivati je da bi Clear uspjeno upravljao bilo kojom skupinom "normalnih pojedinaca", no nerazborito je smatrati da bi to inio iz destruktivnih pobuda. to vie Clearova drutvo posjeduje, vei su mu izgledi za napredak Znanstvenim promatranjem nije dokazano da je Clear neambiciozan. Naime, silazna putanja krivulje ambicije slijedi pad krivulje razuma. Pojedinci koji su "oieni" dokazali su to aktivirajui ponovno vjetine za dostizanje ciljeva kojima su kao "uravnoteeni"* teili, ali su ih smatrali nedostinima. injenica da je Clear u izvjesnoj mjeri odijeljen od "uravnoteenoga" pojedinca moe se pripisati jazu izmeu njihovih umnih sposobnosti. Clear, naime, doe do rjeenja i zakljuaka prije nego to "uravnoteeni" pojedinac i pone uobliavati zamisli. To ga ne ini netolerantnim prema "uravnoteenom" pojedincu jer on ne posjeduje niti malo od onog superiornog stava koji je u biti proizvod engrama. To je kratak pregled stanja Clear. To stanje zapravo se ne moe opisati, da bi ga se cijenilo treba ga doivjeti. Release je donekle promjenjiva veliina. To je bilo koja osoba koja je
' Uravnoteena osoba je psiholoki termin koji oznaava normalnog pojedinca, drugim rijeima, prosjenu osobu. IQ i ponaanje "uravnoteene osobe" odgovarat e aktualnim prosjenim vrijednostima. Biti uravnoteena osoba ni iz kojeg razloga nije poeljno jer je ona teko aberirana. - LRH 190

znatnije uznapredovala na putu prema Clearu. Nemogue je usporediti stanje Clear s bilo im to je ovjek ikada smatrao moguim, kao to ne postoji slinost izmeu tehnike dovoenja do Cleara i bilo koje dosadanje terapije. Jedino u sluaju Releasea mogue je u osnovi uiniti usporedbu izmeu dijanetike i prijanjih terapija poput "psihoanalize" i ostalih. Stanje Releasea moe se postii za nekoliko tjedana. Ishod e u najmanju ruku biti jednak dvogodinjoj terapiji "psihoanalizom", s tim da Release prua jamstvo trajnoga uinka, za razliku od "psihoanalize" gdje jamstvo uspjeha nikada nije postojalo. Release ne pada ponovno u obrasce ponaanja kojih se jednom oslobodio. Dijanetiki auditor ima dva cilja: Clear i Release. Do sada nije poznato koliko je u prosjeku potrebno vremena da se hospitalizirana umno poremeena osoba podigne na razinu neuroze: to se moe uiniti za dva sata, deset, a u nekim sluajevima bilo je potrebno i dvije stotine sati.* Dijanetiki bi auditor za svaM sluaj unaprijed trebao odrediti eli li postii Release ili Clear. U stanju je postii oboje, s bilo kim tko nije umno bolestan na tjelesnoj osnovi (sluaj kada su dijelovi mozga spaljeni ih izvan funkcije to je rezultiralo umobolnou; uglavnom na genetskoj ili jatrogenoj bazi, to je relativno rijetko, osim u umobolnicama). No, trebao bi unaprijed procjeniti vrijeme koje moe utroiti na bilo koju osobu, uskladiti s tim svoje namjere te o tome obavijestiti pacijenta. Ta dva cilja u odreenoj se mjeri razlikuju. U sluaju Releasea auditor ne nastoji ui u pojedine faze sluaja koje bi zahtijevale dugotrajniji rad, ve se usredotouje na pronalaenje i oslobaanje emotivnoga naboja. U tehnici dovoenja do Cleara njegov je cilj basic-basic engram, uklanjanje emotivnoga naboja cjelokupne engramske banke. Postoji i trei cilj, koji se moe smatrati podskupom Releasea, to je
* Dijanetiki auditor koji radi iskljuivo s hospUaliziranim umno poremeenim osobama trebao bi se opskrbiti tekstom o toj tematici, koji je upravo u pripremi. Tehnike su sline onima opisanim u ovoj knjizi, no vie nalikuju junakim djelima. Ova knjiga namijenjena je tretiranju normalnih osoba ili neurotinih pacijenata nedostatno nasilnih da bi bih hospitalizirani. Ipak, pomou mate i inteligencije te iste tehnike uspjeno se mogu primijeniti na bilo koje mentalno stanje ili tjelesnu bolest. Institucijska dijanetikaje u prvom redu reduciranje umobolnosti na neurozu. - LRH 191

L. RON HlJHBARD

RELEASE ILI CLEAR

assist. On se primjenjuje nakon povreda ili bolesti koje uslijede ili netom pretrpljenih bolesti, a radi to breg ozdravljenja. Cilj je potpomoi oporavak organizma nakon povrede ili bolesti. To je specijalizirana terapija koja e u budunosti vjerojatno nai iroku primjenu, no od nje e imati koristi u prvom redu lijenik koji e njome spaavati ivote i ubrzavati lijeenje oslobaanjem engrama iz odreene povrede ili bolesti, otklanjajui time razliite engramske koncepte koji se zbog povrede restimuliraju. To moe prakticirati svaki dijanetiki auditor. Uinak assista je priblino na istoj razini kao i udesna vjerska iscjeljenja za koja bismo pretpostavili da e uvijek donijeti oekivani rezultat. Vrijeme koje pojedini sluaj zahtijeva bit e teko procijeniti s preciznou veom od pedeset posto i pacijent bi morao shvatiti da je trajanje terapije promjenjivo. U odreenoj mjeri to ovisi o vjetini auditora, broju neoekivanih do tada nerestimuliranih engrama i koliini restimulacije kojoj je pacijent izloen tijekom terapije. Stoga bi auditor trebao, umjesto da optimistiki procjenjuje vrijeme, dati pacijentu do znanja kako je trajanje terapije promjenjivo. Svatko tko je obdaren inteligencijom i prosjenom upornou i tko je voljan temeljito proitati ovu knjigu, trebao bi biti sposoban postati dijanetiki auditor. Nakon to uini Clearom dva do tri sluaja, nauit e i razumjeti mnogo vie nego to je ovdje sadrano, jer ne postoji bolji nain za razumijevanje stroja od rukovanja njime. Ovo je knjiga uputa, a stroj o kojemu je rije na raspolaganju je gdje god ima ljudi. Suprotno praznovjerju o umu, gotovo je nemogue trajno otetiti njegov mehanizam. To se moe uiniti elektrookom, skalpelom ili "iljkom za led"1, no dijanetikom terapijom to je gotovo neizvedivo.

ULOGA AUDITORA

l 3 v r h a terapije i njezin jedini cilj je uklanjanje sadraja reaktivne engramske banke. Kod Releasea izbrisana* je veina emocionalnoga stresa iz te banke, a kod Cleara njezin cijelokupni sadraj. Primjena znanosti je umijee. To vrijedi za svaku znanost. Njezina djelotvornost ovisi o razumijevanju, spretnosti i sposobnosti osobe koja je primjenjuje. Kemiar poznaje znanost o kemiji, ali umijee pravog kemiara oituje se u primjeni te znanosti. Inenjer iza sebe moe imati preciznost svih fizikalnih znanosti, no tek njegova praksa je umijee. Nakon razumijevanja osnovnih znanstvenih aksioma, mogu se izdvojiti neka pravila tog postupka. Iza tih pravila lei razumijevanje, spretnost i sposobnost nuni za njihovu primjenu. Dijanetika je veoma jednostavna, to ne znai da sluajevi ne mogu biti izuzetno komphcirani. Ako bismo eljeli razrijeiti samo po jedan sluaj od svake vrste, to bi zahtijevalo dvije milijarde sluajeva i obuhvaalo samo sadanju populaciju. Jer, svaki ovjek znatno se razlikuje od bilo kojeg drugog. Njegova uroena osobnost je drukija. Sklop njegovih iskustava je drukiji. Njegove su dinamike razliitih jaina. Jedina konstanta je mehanizam reaktivne engramske banke, on se jedini ne mijenja. Sadraj te banke razlikuje se od ovjeka do ovjeka po koliini i po intenzitetu, no mehanizam njezina funkcioniranja, stoga i osnovni mehanizmi dijanetike, konstantni su za svakoga ponaosob. Oni su postojali i postojat e sve dok se ovjek ne razvije u
' Sadraj engramske banke zapravo je premjeten, prije nego izbrisan, jer se pod nazivom iskustva ponovno pojavljuje u standardnim bankama. No, ini se kao da materijal u terapiji nestaje jer je terapija usmjerena na engramsku, a ne na standardne banke . - LRH. 193

iljak za led: vidi objanjenje u Knjizi prvoj, 1. poglavlju

192

L. RON HlIBBARD

ULOGA AUDITORA

drugi organizam. Cilj je engram. On je takoer cilj pacijentova analitikog uma i njegovih dinamika, tijekom njegovih nastojanja da proivi ivot, ali i auditorova analitikog uma i auditorovih dinamika. Tako odreen i na udaru topnike paljbe, on predaje svoj engramski sadraj. Svakom auditoru trebalo bi biti jasno da e onoliko koliko se on opusti u svojoj ulozi i zaboravi cilj, nakupiti nevolja koje e uludo utroiti njegovo vrijeme. U trenutku u kojemu uini pogreku mislei da osoba, analitiki um ili pacijentove dinamike pruaju otpor, pokuavaju zaustaviti terapiju ili odustaju, auditor je napravio temeljnu i osnovnu pogreku u primjeni dijanetike. Za gotovo sve to krene krivo moe se utvrditi da potjee od te pogreke jer se analitiki um i dinamike pacijenta nikada, nikada, nikada ne odupiru auditoru. Ta injenica nikada ne moe biti prenaglaena. Auditor nije tamo da bi mu se odupiralo. On ne treba brinuti ni o kakvom otporu, osim onome iz pacijentovih (ponekad i njegovih vlastitih) engrama. Auditor nije tu kao pacijentov voza ih savjetnik On nije tu da bi ga zastraili pacijentovi engrami ili njihovi aspekti. On je tu da bi auditirao i samo auditirao. Ako se osjeti pozvanim da s visoka tretira pacijenta, tada mu je bolje da stolicu zamjeni kauom, jer je njegov sluaj autoritativnosti oigledan. Koristi se rije auditor, ne hipnotizer ili terapeut, jer je rije o zajednikom naporu auditora i pacijenta, sa zakonom afiniteta na djelu. Pacijent ne moe vidjeti vlastite aberacije. To je jedan od razloga zbog kojega je auditor tu. Pacijentu treba potpora da bi se suoio s nepoznanicama iz svojega ivota. To je drugi razlog auditorove nazonosti. Pacijent se sam ne bi usudio latiti svijeta unutar njega i okrenuti lea onome izvana, osim ako nema uvara. A to je jo jedan razlog zbog kojega je potreban auditor. Auditorov je posao zatititi pacijentovu osobnost tokom terapije, shvatiti razloge zbog kojih njegov um ne moe prodrijeti u engramsku banku, potaknuti njegovu hrabrost i doepati se tih engrama, U tom trenutku na djelu je trosmjerni sluaj afiniteta. Ja sam u afinitetu s auditorom i govorim mu o svemu otkrivenom u dijanetikoj praksi elei da uspije. Auditor je u afinitetu s pacijentom, eh da
194

pacijent napadne engrame. Pacijent je u afinitetu s auditorom jer e uz rninimalan trud unaprijediti svoje stanje i - uz upornost posuenu od auditora i dodanu njegovoj vlastitoj - postat e Release ili Clear. Postoji ak i vie afiniteta na djelu, cijela mrea njih. To je kooperativno nastojanje. Cilj je engramska banka, a ne pacijent. Ako pacijent psuje, stenje, plae i moli, to govore engrami. Nakon odreenog vremena, engrami koji su ga tjerah na psovanje, stenjanje, plakanje i moljakanje, bit e osloboeni naboja i prebaeni u standardne banke. Pacijent, u kakvom god stanju bio, tono zna kada je neka poduzeta akcija nuna. Ako je auditor toliko neracionalan da e to psovanje i stenjanje shvatiti kao usmjereno protiv njega osobno, najbolje mu je da s pacijentom zamijeni za mjesto i podvrgne se terapiji. Jedino to prua otpor je engram! Kada je restimuliran, utjee na pacijentov analizator, nastojei smanjiti analitiku snagu, a pacijent pokazuje preoblienu dramatizaciju. Bilo koji auditor s barem dvije modane stanice koje zajedno mogu neto zakljuiti, nikada nee biti ni u najmanjoj opasnosti od prereleasa ili precleara*. Ako auditor pomou hipnoze eh pokuati proi kroz kasne engrame tjelesne boli, poput operacija, kada su rani engrami dostupni, moe se zatei u ulozi mete. No, u tom je sluaju silno pogrijeio. Ako iznenada postane izuzetno moralistiki raspoloen i pacijentu pone drati predavanja, moe se prilino zapetljati, no ponovno je veoma pogrijeio. Okomi li se auditor na pacijenta i napada li ga, opet se moe zatei u ulozi mete, no jo jednom je napravio osnovnu pogreku. Cilj je engramska banka. Auditorov posao je napadati preclearovu engramsku banku. Preclearov posao je napadati tu banku. Napadati precleara znai dopustiti engramskoj banci da napada precleara samog. Mi znamo da postoji pet metoda za svladavanje engrama. etiri od njih su pogrene. Podlei engramu je apatija, zanemariti ga neopreznost, izbjei ih pobjei od njega je kukaviluk. Napad i jedino
* Termini prerelease i preclear koriste se da bi oznaili osobe koje su zapoele ili su u procesu dijanetike terapije. Najee se upotrebljava termin precleari. Rije pacijent manje je opisna jer upuuje na bolest, no ipak je ponekad koristimo. - LRH 195

L. RON HUBBARD

ULOGA AUDITORA

napad rjeava problem. Auditorova je dunost pobrinuti se da preclear nastavlja napadati engrame, a ne auditora ili vanjski svijet. Ako auditor napada precleara, to je loe topnitvo i vrlo slaba logika. U osnovi, engramsku banku najbolje je napadati pranjenjem njezina emocionalnog naboja gdje god se s njime dolo u kontakt. Nakon toga, najbolje ju je napadati otkrivanjem (prilikom reveriea) to preclear misli da e mu se dogoditi ako ozdravi, ako mu bude bolje, ako neto otkrije itd. Nakon toga, uvijek je najvanije, ako je ikako mogue, uspostaviti kontakt s ishodinim trenutkom bob i nesvjesnosti u pacijentovu ivotu. To je basic-basic engram. Jednom kad auditor dobije taj engram, sluaj e se brzo razrijeiti. Ako preclearov reaktivni um potiskuje basic-basic engram, tada auditor treba isprazniti vie reaktivne emocije, otkriti koje je zakljuivanje tada na snazi i pokuati ponovno. Na kraju e se domoi tog engrama. To je vano i to je sve to je za precleara vano. Kod prereleasa (pacijenta koji se kree samo prema Releasu), zadatak je isprazniti emociju i to je mogue vie ranih engrama koji se lako razotkrivaju. Rad sa prereleasom moe sadravati redukciju lockova; no, kod precleara, lockove treba dirati jedino kad vode prema basic-basicu. Postoje tri stupnja lijeenja. Prvi je efikasno obavljanje posla. Slijedei stupanj je postii da se pacijent osjea ugodno. I na kraju je suosjeanje. Ukratko, ako za ovjeka sa slomljenom kraljenicom ne moete nita uiniti, moete se barem potruditi da se osjea udobno. Ako ak ni to ne moete, moete mu izraziti svoje suosjeanje. Drugi i trei od spomenutih razina, u dijanetici su u potpunosti neopravdani. Posao se moe obaviti uinkovito, ali ugoavanje pacijentu gubitak je vremena. Pruanje suosjeanja potpuno moe zapetljati cijeli sluaj jer pacijentovi najgori engrami su engrami suosjeanja i ono e ih restimulirati. Auditor koji se uputa u 'tapanje po ramenu", gubi vrijeme i usporava sluaj, ma koliko se to poeljnim inilo. Ovdje se nipoto ne predlae pretjerana grubost; prijateljski, radostan i optimistini stav pobrinut e se za sve. Preclearu ponekad treba samo smijeak. No, on je ve doivio vie 'tapanja po ramenu" nego to je njegov analizator bio u stanju

smisliti. Njegova kronina psihosomatska bolest u svom engramu sadri suosjeanje. Slijedee to bi auditor morao znati i s tim ivjeti je Kodeks auditora.1* To moe zvuati kao poput "kada je vitetvo bilo u cvatu" ili "trineaest rituala za nebesko blaenstvo i nirvanu", no ako ga auditor ne potuje pri radu sa svojim pacijentima, uskoro e imati pune ruke posla. Taj kodeks ne slui za utjehu preclearu; on je iskljuivo za zatitu auditora. Kodeks auditora nikada ne bi trebalo prekriti. Dijanetika praksa pokazala je da samo njegovo krenje moe ometati sluaj. Auditor bi trebao biti uljudan sa svakim preclearom tijekom terapije. Auditor bi trebao biti susretljiv - ne dozvoljavati si nikakve grubosti prema preclearovima, niti se predati ikakvoj elji za kanjavanjem. Auditor bi tijekom terapije trebao biti tih - ne govoriti nita vie od apsolutnih osnova dijanetike. Auditor bi trebao biti vrijedan povjerenja - potivati obeanja, drati se rasporeda svojih sastanaka i obaveza prema poslu i nikada se ne obvezivati ni na to za to i najmanje sumnja da nee moi obaviti. Auditor bi trebao biti hrabar - nikada ne uzmicati ili kriti osnove terapije samo zato to preclear smatra da bi se to trebalo napraviti. Auditor bi u svom poslu trebao biti strpljiv - nikada se ne uznemiravati ili ljutiti na precleara, ma to on govorio ili radio. Auditor bi trebao biti temeljit - nikada ne dopustiti da njegov radni plan bude poljuljan ili da se izbjegne engramski naboj. Auditor bi trebao biti uporan - nikada ne odustajati prije nego to postigne rezultate. Auditor bi trebao biti nekomunikativan - nikada rei pacijentu bilo koju informaciju o njegovu sluaju, ukljuujui vrednovanje podataka
Kodeks auditora: skup pravila (zabrana i dozvola) kojih se auditor pridrava tijekom auditinga, to preclearu osigurava najveu moguu dobit od auditinga koji prima. * Zanimljivo je da Kodeks auditora, izuzevi posljednju toku, ocrtava ovjeltov model ponaanja koji podrava opstanak. Clear manje ili vise automatski djeluje po tom kodeksu. Dijanetika je usporedna s misli, jer prati prirodne zakone miljenja. Ono to funkcionira u dijanetici, isto tako funkcionira i u ivotu. - LRH
1

196

197

L. RON HUBBARD

ETVRTO POGLAVLJE

ili daljnje procjene trajanja terapije. Kada se bilo to od toga prekri, pojavljuju se razliita stanja. Svi prekraji usporavaju terapiju dajui auditoru vie posla. Vraaju mu se natrag na njegovu tetu. Na primjer, informiranje precleara bilo o emu, ni u kojemu sluaju nije dio auditorova posla. im pone s tim, preclear ga odmah hvata u svoj sklop kao izvor informacija i tako izbjegava engrame. Auditor e napredujui vidjeti najee i najuznemirujue ljudske emocije. On se moe prepustiti suosjeanju, ali ako se to dogodi, neto je previdio i usporava terapiju. Kada god se pokae emocija, to je emocija koja e ubrzo postati prolost. Kroz kakvo god "pretumbavanje" preclear prolazio, koliko god se on migoljio ili muio, auditor vrsto mora imati na umu da je svaki jauk ili pretumbacija korak blie cilju. Jer, zato se bojati ili tratiti suosjeanje na ono to e, nakon to se nekoliko puta ispria, uiniti precleara sretnijim? Ako se auditor prestrai kad se preclear pone tresti i uini tu pogreku nad pogrekama - "Doi u sadanje vrijeme!", moe biti siguran da e preclear imati nekoliko loih dana i da e, kad auditor opet pokua ui u taj engram, on biti blokiran. Ako auditor postigne stanje uma pri kojemu moe sjediti, zvidukati i smjekati se dok Rim pred njim gori, napravit e optimalan posao. Sve to razotkriva tijekom terapije, ma to to bilo i ma kako zvualo, pravi su dobici. Tih, miran pacijent je onaj koji malo postie. To ne znai da auditor cilja samo na nasilje, ali to znai da kad ga dobije, moe biti sretan i zadovoljan to je jo jedan engram ostao bez naboja. Auditorov posao prilino nalikuje poslu pastira koji skuplja stado ovica, engrame, u tor za klanje. Preclear nije pod auditorovim zapovjednitvom, no ako se sluaj razvija dobro, preclear e s tim engramima napraviti to god auditor eli jer analitiki um i dinamike precleara ele da posao bude napravljen. Um zna kako um funkcionira.

DIJAGNOZA

vf edan od najvanijih doprinosa dijanetike je rjeenje problema dijagnoze na podruju aberacije. Do sada su postojale skoro neograniene podjele, ali nije postojao optimalni standard*. Istraujui podruje psihijatrijskih tekstova, ovjek pronalazi ogromna neslaganja u klasifikaciji, neprestane prigovore na njenu kompleksnost i neupotrebljivost. Bez optimalnog ponaanja ili mentalnog stanja kojemu bi se trebalo teiti, i bez znanja uzroka aberacije, bilo je mogue ustanoviti samo opisne kataloge. Oni su bih toliko zamreni i proturjeni, da je psihotika ih neurotika bilo gotovo nemogue klasificirati, a da bi to iole vodilo razumijevanju njegovog sluaja.** Najvea slabost tog sustava klasifikacije bila je u tome da on nije vodio izhjeenju jer nije postojao standardni tretman i optimalno stanje koje bi indiciralo njegov zavretak. Kako tu nije bilo lijeka aberacijama ili psihosomatskim bolestima, nije moglo biti ni klasifikacije koja bi indicirala smjer kojim treba poi niti to bi se uvijek od pojedinih sluajeva moglo oekivati. To zasigurno nije kritika bivih nastojanja, ali je olakavajue znati da je dosadanja komplicirana klasifikacija aberacija nepotrebna, te da je popisivanje psihosomatskih bolesti potrebno lijeniku i nevano auditoru. U razvoju dijanetike znanosti bilo je nekoliko etapa klasificiranja, sve dok konano nije postalo jasno da bi se patoloko stanje trebalo oznaiti kao ono koje auditor mora nadvladati da bi
"Psihologija nema ... mentalne standarde koje bi postavila .... Psiholog nije zaokupljen postavljanjem normi." Psihologija abnormalnih ljudi, John J.B. Morgan, Longmans, Green & Co., New York, 1928. -LRH " "Psihijatri su se veinom uputali u opisivanje i razvrstavanje simptoma. Taj je postupak od strane nekih studenata otro kritiziran, sa stajalita da nikuda ne vodi i da podupire lano prikazivanje razumijevanja tamo gdje ono ne postoji. Samo imenovanje neega ne poveava nae razumijevanje."Ibid, Uvod. - LRH 199

198

L. RON HUBBARD

DIJAGNOZA

postigao izlijeenje. Ovaj sustav, razvijen dosadanjom praksom, omoguuje mu "dijagnosticiranje", a za to je sasvim dovoljno znanje sadrano u ovom poglavlju i njegovo budue iskustvo. Broj moguih aberacija jednak je broju moguih kombinacija rijei jezika sadranog u engramima. Drugim rijeima, ako psihotik misli da je Bog, on ima engram koji mu govori da je Bog. Ukoliko se brine da mu je jelo otrovano, on ima engram koji govori da bi mu se u jelu mogao nai otrov. Ako je siguran da mu svakog trenutka prijeti "otkaz", usprkos tome to je kompetentan i omiljen, on ima engram koji mu kae da je pred "otkazom". Ako misli da je ruan, ima engram o tome da je ruan. Boji li se zmija ih maaka, ima engrame koji mu govore da se boji zmija i maaka. Ako je siguran da bez obzira na svoja primanja mora kupiti sve to vidi, on ima engram koji mu kae da kupi sve to vidi. S obzirom na injenicu da ovjek koji nije Release ili Clear posjeduje vie od dvije ih tri stotine engrama koji sadre najneobiniji jezini odabir, i s obzirom da on moe izabrati jedan od pet naina rijeavanja bilo kojeg od tih engrama, problem aberacije auditoru nije vaan, osim tamo gdje usporava terapiju. Iz veine aberiranih ljudi velikim dijelom progovaraju engrami. Koji god stalni vokabular osoba imala - vokabular bijesa, apatije ili njegov opi stav prema ivotu - taj je vokabular, gdje god odstupa od potpune racionalnosti, sadran u engramima. ovjek koji "ne moe biti siguran", koji "ne zna" i koji je prema svemu skeptian, govori iz engrama. ovjek koji je siguran da to "ne moe biti istina", da "je nemogue", da "se moraju kontaktirati autoriteti", govori iz engrama. ena koja je toliko sigurna da se treba razvesti ih da e je jedne noi mu ubiti, govori iz svojih ih njegovih engrama. Kod ovjeka koji doe alei se na jaku bol u trbuhu, te da osjea: "kao da ravno kroz mene prolazi debela bakrena ica", prilino je vjerojatno da je ica, u pokuaju pobaaja, prolazila kroz njega ih je, dok je osjeao bol, o tome bilo govora. ovjek koji kae da to "treba isjei", govori ravno iz engrama, nastalog za vrijeme operativnog zahvata na njemu ili na njegovoj majci ih od pokuaja pobaaja. ovjek koji se "mora toga rijeiti" vjerojatno opet govori iz engrama nastalog za vrijeme pokuaja pobaaja. ovjek koji se "ne moe toga rijeiti", moda govori

iz istog izvora, ah iz druge valencije. Ukratko, osobito kada je rije o dijanetici i engramima, ljudi se konstantno slue engramskim govorom. Obino nisu svjesni da su stvari koje govore neznatne dramatizacije njihovih engrama i smatraju da su sami to zakljuili ih o tome razmiljali; pretpostavka i objanjenje samo su opravdanje izvravajui svoju dunost, analizator garantira da je organizam u pravu bez obzira koliko se glupavo ponaao. Osobito kada govori o dijanetici, auditor moe biti siguran da e za uzvrat uti dosta engramskog sadraja; jer se diskusija o reaktivnom umu obino vodi jezikom koji on sam sadri. Prisjetite se da reaktivni um moe razmiljati samo na osnovu ove jednakosti: A=A=A, gdje tri A pojedinano mogu biti konj, psovka i glagol pljuvati. Pljuvanje jednako konji jednako Bog. Reaktivni um je poput nadubudne "seoska budale" koja pazi dok hoda po jajima. Stoga, kada nekome kaete da treba izbrisati sadraj reaktivne banke, on moe rei da e onda sigurno izgubiti sve svoje ambicije. Budite sigurni - kako se samo to lako dokazuje u terapiji i kako se neki precleari zacrvene - da osoba ima engram koji se otprilike ovako moe odvijati: (Udarac ili ozljeda, prenatalno) Otac: K vragu, Agnes, treba se rijeiti te proklete bebe. Inae emo skapati od gladi. Ja si to ne mogu priutiti. Majka: Oh, ne, ne, ne. Ne mogu je se rijeiti, ne mogu, ne mogu, ne mogu! asna rije, ja u se brinuti za nju. Radit u i muiti se i uzdravati je. Molim te, ne tjeraj me da je se rijeim. Umrijet u ako to napravim. Poludjet u! Neu se vie imati emu nadati. Izgubit u svu volju za ivotom. Izgubit u svoje ambicije. Molim te, daj da je zadrim! Koliko je samo takav engram uobiajen, i kako iskrena, "racionalna" i ozbiljna moe biti aberirana osoba, u obrani svoje odluke da je upravo "donijela zakljuak' da e, ako "se rijei bebe", poludjeti, izgubiti svoje ambicije, a moda i umrijeti! Dok se pie ova knjiga, veina e engrama pronaenih kod odraslih osoba biti iz prve etvrtine dvadesetog stoljea. To je bio period "Ha,

200

201

L. RON HUBBA RD

DIJAGNOZA

Jack Dalton1, napokon te imam!". To je bilo razdoblje Krvi i pijeska2 i Thedae Barae 3 . To je bio period krijumarenja viskija i enskog prava glasa. To obuhvaa dane "vatrene mladosti" i "Jenkiji dolaze"4, i djelii takvog raspoloenja e zahtijevati akciju u engramskim bankama. Dijanetiki auditori su iz prenatalnih engrama pokupili itave odlomke velike drame Drunkard5, ne kao smijene sentimentalne sapunice ve maminog iskrenog i strastvenog nastojanja da promijeni tatu. Super drama, srcedrapateljna drama. I ne samo to, nego i tragedija. Mamurluk veselih devedesetih6 - kada se "zaposlena djevojka" upravo poela oslobaati, a Carry Nation 7 spaavati svijet na raun barmena - bit e zajednika nit engrama pronaenih kod odraslih dananjice. Jueranji klieji i besmislice su, na alost, postali dananje engramske zapovijedi. Na primjer, kod jednog jako, jako mrzovoljnog mladia pronaeno je da kao sredinji motiv engramske banke ima Hamletovu 8 povijesnu nedoumicu o "biti ili ne biti, pitanje je sad". Mamu (koja je bila ono to kolokvijalno skloni auditori zovu "beskonana traka" 9 ) je time "zarazio" otac - glumac koji se, zbog neuspjeha da bude Barrvmore 10 , odao piu i mlaenju supruge; i na bi mladi satima sjedio u mrzovoljnoj apatiji,

1 Jack Dalton: lan razbojnike bande amerikog zapada u devetnaestom stoljeu; takoer i lik iz ranih vesterna. 2 Krv i pijesak: naslov nijemog filma u kojem glumi Rudolph Valentino. 3 Theda Bara: umjetniko ime Theodosiae Goodman (1890 - 1955.), amerike glumice koja je igrala uloge zlih ena u etrdeset filmova izmeu 1915. i 1919. 4 "Jenkiji dolaze": stih iz refrena pjesme "Over There" Georga M. Cohana (1878 - 1942.), amerikog glumca, pjesnika, dramskog pisca i producenta. Pjesma govori o amerikim trupama poslanim u Europu, za vrijeme prvog svjetskog rata. 5 Drunkard: djelo koje su krajem devetnaestog stoljea, napisali VVilKam H. Smith i anonimni "gospodin", moralna obiteljska drama iz amerikog ivota. c vesele devedesete: period naglog uspona u SAD 1890-tih, uslijed industrijske revolucije. 7 Carry Nation: (1846 - 1911.) amerika trezvena agitatorka znana po razbijanju saloona sjekirom. 8 Hamlet: glavni lik tragedije Hamlet, Williama Shakespearea (prvi puta tampana 1603.). Hamlet je mladi princ koji osveuje umorstvo svoga oca. 9 "beskonana traka": (engl. loop) odreena duina filmske ili magnetske vrpce iji su krajevi spojeni te ine beskonanu traku, ime je omogueno neprekidno ponavljanje snimke (npr. pri isprobavanju sinkronizacije potrebne za snimanje tonskog zapisa na stranom jeziku). Upotrijebljeno figurativno. 10 Barrvmore: porodica amerikih glumaca, englesko-irski potomci, jedna od najpoznatijih obitelji u povijesti amerikog kazalita: Maurice Barrvmore (1847-1905.) i njegovo troje djece - Lionel (1878-1954.), Ethel (1879-1959.) i John (1892-1942.).

razmiljajui o ivotu. Za klasifikaciju njegove psihoze nije potrebno nita vie od "apatian mladi". Veina engramskih sadraja su samo klieji, otrcane fraze i provale maminih ili tatinih emocija. No, kad se auditoru posrei i kada ih napokon otkrije, preelearu e zasjati sunce. Drugim rijeima, aberacija moe biti bilo koja kombinacija rijei sadranih u engramu. Na taj nain, klasificiranje prema aberaciji nije samo potpuno nemogue, ve potpuno nepotrebno. Nakon to proe jedan sluaj, auditor e to vie moi cijeniti. to se tie psihosomatskih bolesti, Masifidranih u ranijem poglavlju, one takoer ovise o sluajnim ili hotiminim kombinacijama rijei, o svim moguim ozljedama, nebalansiranim izluinama i rastu. Nerazjanjivu se bol moe nazvati "tenzitis", no vjerojatnije je i tonije da je rije o padu ili ozljedi prije roenja. Astma, kao i konjunktivitis i sinusitis, uglavnom potiu od roenja, no ukoliko se upravo tada jave, pozadina im je obino prenatalna. Tako se moe rei da je za auditora od manje vanosti gdje mukarac ili ena osjeaju bol, osim pri koritenju pacijentove kronine bolesti za lociranje lanca engrama suosjeanja. I sve to auditor treba znati o toj bolesti je da pacijenta boli neki dio tijela. To je, to se auditora tie, dovoljno za psihosomatsku dijagnozu. Dogaa se da opseg aberacije i psihosomatske bolesti nisu regulirajui imbenici koji odreuju koliko dugo sluaj moe trajati. Pacijent moe biti potpuno lud, a da mu je ipak potrebno samo sto sati da postane Qear. Druga osoba moe biti "uravnoteena" i osrednje uspjena, a ipak joj je potrebno petsto sati da postane Clear. Zbog toga, u svjetlu injenice da opseg aberacije i bolesti imaju samo malen utjecaj na ono za to je auditor zainteresiran - terapiju - takva klasifikacija je uzalud utroeno vrijeme. Dogaa se da netko ima tekih problema sa srcem a da bi se s njim jako naporno radilo, ili je, pak, previde zabrinut oko svakodnevnog ivota, ime je posao auditora otean. No, to su iznimke koje takoer nemaju puno veze s klasifikacijom sluaja. U dijagnozi postoji pravilo: to god, kao reakciju tetnu po terapiju, osoba nudila auditoru, engramsko je i takvim e se u postupku
203

202

L. RON HUBBARD

DIJAGNOZA

pokazati. to god auditora sprijeava u radu, identino je onome to pacijenta sprijeava u razmiljanju i ivljenju. Gledajte na to ovako: auditor je analitiki um (njegov vlastiti) suoen s reaktivnim umom (preclearovim). Terapija je proces razmiljanja. to god uznemirava pacijenta, uznemiravat e i auditora. to god uznemirava auditora, takoer uznemirava i pacijentov analitiki um. Pacijent nije potpun analitiki um Auditor e se ponekad nai s pacijentom koji samo psuje na njega, pa ipak, kada doe vrijeme sastanku, pacijent je nestrpljiv da nastavi terapiju; ili se moe dogoditi da mu pacijentica govori kako je cijeli proces beskoristan, te kako ona ne podnosi da se na nju utjee. No, kad bi joj auditor rekao: "Dobro, prestat emo s radom", ona bi u trenutku klonula. Pacijentov analitiki um eli uiniti isto to i auditor pokuava: svladati reaktivnu banku. Zbog toga, kada auditor naie na otpor, na teoretiziranje protiv dijanetike, osobnu kritiku itd, on ne slua analitike podatke, ve reaktivne engrame. Stoga bi, siguran u tu spoznaju, trebao spokojno nastaviti. Jer pacijentu e sve raspoloive dinamike biti od pomoi sve dok je auditor vie saveznik protiv njegovog reaktivnog uma, nego li kritiar ili napada njegovog analitikog uma. Ovo je jednoga primjera: (U reverieu - bazino prenatalno podruje) Preclear: (vjerujui da misli na dijanetiku) Ne znam Ne znam. Jednostavno se ne mogu sjetiti. Nee djelovati. Znam da nee djelovati. Auditor: (Tehnika ponavljanja,11 opisana kasnije) Ponovite to. Recite "Nee djelovati.". Preclear: "Nee djelovati. Nee djelovati. Nee djelovati..." itd, itd. Joj, boli me trbuh! "Nee djelovati. Nee djelovati. Nee djelovati...". (Smijeh olakanja) To je moja majka. Pria sama sa sobom Auditor: Dobro, hajde da pokupimo cijeli engram. Krenite iz poetka
11 tehnika ponavljanja: ponavljanje rijei ili izraza da bi se izazvao pomak na vremenskoj stazi u podruja ometanog razmiljanja koja sadre tu rije ili izraz. Nakon to je auditor smjestio pacijenta u reverie, ako, na primjer, otkrije da pacijent inzistira da "ne moe nikuda ii", auditor e od njega zatraiti da ponovi taj izraz. Takvo uzastopno ponavljanje uvlai pacijenta u prolost niz vremensku stazu i u kontakt s engramom koji sadri taj izraz.

Preclear: (Citiranje sjeanja sa somaticima [bolovima]) "Ne znam kako da to napravim. Jednostavno se ne mogu sjetiti to mi je ura rekla. Jednostavno ne mogu. Toliko sam obeshrabrena. To tako nee ii. Jednostavno nee ii. Da bar znam ta mi je ura rekla, no ne mogu se sjetiti. Ah da bar... Hej, ta to ona gura ovamo? Zato, prokleta bila, pa to poinje pei! To je irigator. Hej! Pusti me van! Vratite me u sadanjost! Ovo stvarno pee!" Auditor: Vratite se na poetak dogaaja i proite jo jednom kroz njega. Pokupite sve dodatne podatke s kojima moete doi u dodir. Preclear: Ponavlja engram, pronalazei sve stare izraze i neke nove, zajedno sa nekim zvukovima. Ispria ga jo etiri puta, sve "ponovo proivljavajui". Poinje zijevati, skoro zaspi (nesvjesnost opada), ponovo se probudi i jo dva puta ponovi engram. Tada se poinje zadovoljno smjekati. Somatika je nestala. Odjednom je i engram "nestao" (prebaen je i preclear ga vie ne moe otkriti). Veoma je zadovoljan. Auditor: Idite na slijedei najraniji trenutak bola ili nelagode. Preclear: Uh. Mmmrnm. Ne mogu tamo ui. Hej, ne mogu tamo ui! Stvarno. Pitam se gdje... Auditor: Ponavljajte izraz: "Ne mogu tamo ui.". Preclear: "Ne mogu tamo ui. Ne moga.." Imam udan osjeaj u nogama. Osjeam otru bol. Hej, to to ona dovraga radi? Ma, prokleta bila. Volio bih je se doepati, barem jednom. Bar jednom! Auditor: Krenite iz poetka i ponovo proite kroz to. Preclear: (Prolazi kroz engram nekoliko puta, odzjeva "nesvjesnost". Zadovoljno se smjeka kada ga vie ne moe nai. Osjea se bolje.) Oh, dobro, mislim da je i ona imala svojih problema. Auditor: (Suzdravajui se paljivo od slaganja s time da je majka imala svojih problema, jer bi ga to uinilo njenim saveznikom.) Idite na slijedei trenutak boli ih nelagode. Preclear: (Uznemireno) Ne mogu. Ne kreem se po vremenskoj stazi. Zapeo sam. Oh, u redu. "Zapeo sam, zapeo sam." Ne "Zapelo je. Ovog puta je zapelo." Ne. "Ovog puta sam ga zapeo." Ma, prokleta bila. To su moje srane smetnje! To je to! To je ta otra bol koju osjeam.
205

204

L. RON HUBBARD

DIJAGNOZA

Auditor: Krenite od poetka engrama i proite kroz njega, itd. U ovom se primjeru moe vidjeti da svaki puta kada se pacijent u reveriu analitiki jako pribliio engramu, engramska zapovijed djelovala je na njega, a on ju je izrekao auditoru u obliku analitikog stava. Predear se u reveriu iz bliza suoava s izvornim materijalom vlastitih aberacija. Aberirana osoba u sasvim budnom stanju moe izricati veoma komplicirane stavove, za koje e se do smrti boriti da ih obrani kao svoje, ali koji su u stvarnosti samo njene aberacije koje utjeu na njen analitiki um. Pacijenti e uporno tvrditi kako znaju da je auditor opasan, da s njim nikad nisu trebah zapoeti terapiju, itd., a ipak e nastaviti raditi dobro i efikasno. To je jedan od razloga zbog ega je Kodeks auditora toliko vaan: pacijent je toliko eljan oslobaanja od svojih engrama koliko se to samo moe poeljeti, ali engrami daju privid da je vrlo daleko od elje da bude osloboen. Iz gornjeg je primjera takoer vidljivo da auditor ne daje nikakvu pozitivnu sugestiju. Ako izraz nije engramski, pacijent e mu to vrlo brzo dati do znanja. Iako izraz jo uvijek moe biti engramski, auditor nad preclearom u reveriu nema veliki utjecaj osim to mu pomae da napadne engrame. Ako je predear proturjeio bilo emu gore navedenom, to znai da engram koji sadri sugerirane rijei nije spreman biti osloboen i na redu je neki drugi izraz. Dakle, dijagnoza na aberativnoj i psihosomatskoj razini brine sama za sebe. Auditor je, prije nego to je uao u to podruje, mogao pretpostaviti - i zadrati to za sebe - da u gornjem primjeru na vidjelo izlazi slijed pokuanih pobaaja. Mogao je pretpostaviti da pacijentova neodlunost potie od majke. Meutim, auditor ne komunicira svoje pretpostavke. To bi bila sugestija i pacijent bi je mogao prihvatiti. Na preclearu je da sam otkrije. Auditor, na primjer, nije mogao znati gdje su na vremenskoj stazi preclearove "srane smetnje", niti prirodu povrede. Lovei gore - dolje u potrazi za odreenim bolom bilo bi traenje vremena. Sve e se takve stvari "predati" tokom terapije. Od interesa je jedino to da li aberacije i bolesti odlaze bez povratka ili ne. One e na kraju terapije nestati. Na poetku predstavljaju samo potekoe.

Dijagnoza aberacija i psihosomatskih bolesti nije dakle neophodan dio dijanetike dijagnoze. Ono to nas interesira je mehaniko funkcioniranje uma. To je podruje dijagnoze. Koji su radni mehanizmi analitikog uma? 1. Percepcija: vid, sluh, opip i bol, itd. 2. Sjeanje: vizio - boja, ton - sonik,* opip, itd 3. Imaginacija: vizio - boja, ton - sonik, opip, itd. To su mehaniki procesi. Dijagnoza se bavi prvenstveno tim imbenicima, i potrebno ih je samo nekoliko da bi se pomou njih moglo odrediti koliko e vremena sluaj uzeti, koliko e biti teak, itd. To se dalje pojednostavljuje u kodeks: 1. Percepcija (iznad ili ispod optimuma): a. vid b. zvuk 2. Sjeanje (ispod): a. sonik b. vizio 3. Imaginacija (iznad): a. sonik b. vizio Drugim rijeima, kada ispitujemo pacijenta prije nego to postane preclear (uvodei ga u terapiju), zanimaju nas samo tri stvari: previe ih premalo percepcije, premalo sjeanja, previe imaginacije. Pod percepcijom podrazumjevamo koliko dobro ih loe on moe uti, vidjeti ih osjeati. Za sjeanje elimo saznati sposobnost sjeanja sonikom (sluanje), viziom (gledanje) i somatikom (osjeanje). Za imaginaciju, elimo saznati da li se pacijent prenaglaeno "sjea" sonika, vizia ili somatika. Razjasnimo to: vrlo je jednostavno, nije zamreno, i ne iziskuje dugotrajno ispitivanje. Ah vano je, i odreuje duinu trajanja terapije.
* Vizio u dijanetici znai prisjeanje prizora. Sonik znai prisjeanje zvuka. Somatik znai prisjeanje boli. Pacijent koji moe vidjeti, uti i osjeati bol, to zapisuje, "Ja" ih se, pamtei, prisjea kao vizio, sonik i somatik - LEH 207

206

L. RON HlIBBARD

DIJAGNOZA

U aktivnoj imaginaciji nema nita loe tako dugo dok osoba zna da mata. Vrsta imaginacije koja nas zanima iskljuivo je ona koja se koristi za nesvjesnu "montau" 12 , i samo u tom obliku. Aktivna imaginacija, za koju pacijent zna da je imaginacija, krajnje je dragocjen imetak. Imaginacija koja se podmee umjesto sjeanja vrlo je naporna u terapiji. "Histerina" 13 sljepoa ih gluhoa, ih proireni vid ih sluh korisni su u dijagnozi. Prvo, "histerina" sljepoa znai da se pacijent boji vidjeti; "histerina" gluhoa znai da se boji uti. One e zahtijevati prilinu terapiju. Jednako tako, proireni vid ili sluh, iako ne toliko teki kao sljepoa ih gluhoa, pokazatelji su koliko je pacijent stvarno preplaen i esto su direktni pokazatelji prenatalnog sadraja vezanog uz nasilje. Ako se pacijent u sadanjosti boji gledati svojim oima ih sluati svojim uima, budite uvjereni da u njegovoj prolosti postoji mnogo toga to ga plai, jer se te stvarne percepcije ne "isljuuju" lako. Ako pacijent "skae" na zvukove i preplaen je prizorima, ili ga sve to jako uznemiruje, za njegove se percepcije moe rei da su proirene, to znai da je reaktivna banka veliki dio njih oznaila kao "smrf'. Sjeanja koja nas u dijagnozi zanimaju samo su ona manja od optimalnih. Kada su "iznad optimuma", tada je to u stvari imaginacija, "montirana" umjesto sjeanja. Sjeanje (ispod) i imaginacija (iznad) tada zapravo ine jednu grupu, ah smo ih radi jednostavnosti i jasnoe razdvojili. Ako pacijent ne moe "uti" zvukove ih glasove u prolim dogaajima, on nema sonik. Ako ne "vidi" prizore iz prolih dogaaja u pokretnim slikama u boji, on nema vizio. Ako pacijent uje glasove ih vidi prizore koji nisu postojali, a ipak
12 "montaa": (engl. dub - in) manifestacija stavljanja u okolinu, ne znajui, percepcija koje zapravo ne postoje. (Izraz dub - in preuzet je iz filmske industrije, a oznaava snimanje dijaloga i zvukova koji se integriraju u film nakon njegova snimanja. To se radi za one scene kod kojih je izvorna snimka loa, ili gdje je naprosto prikladnije naknadno dodati dijaloge i ostale zvukove, te kod filmova koji se prikazuju u inozemstvu a zahtijevaju nove dijaloge na jeziku zemlje domaina.) 13 histerija: (psihijatrija) psihijatrijsko stanje okarakterizirano na razliite naine emocionalnom razdraljivou, pretjeranom zabrinutou, senzornim i motornim smetnjama ili nesvjesnim oponaanjem organskih poremeaja poput sljepoe, gluhoe, itd.

smatra da su ti glasovi i prizori bili stvarni, to je "preimaginacija". U dijanetici bi izmiljeno sjeanje na zvuk bilo hipersonik, sjeanje na vid hipervizio (hiper = iznad, preko). Razmotrit emo specifine primjere za svaku od tih triju grupa i pokazati kako one u terapiji postaju temeljne i kako njihovo prisustvo ih odsutnost moe oteati sluaj. Pacijent sa blagim sluajem "histerine" gluhoe je onaj koji ima potekoa sa sluhom. Gluhoa moe biti organska, no ako je uistinu takva, nee s vremena na vrijeme varirati. Kod tog pacijenta postoji neto to se on boji uti. On vrlo glasno slua radio, trai da mu ljudi neprestano ponavljaju ono to govore i proputa dijelove razgovora. Ovaj stupanj "histerine" gluhoe nemojte traiti u umobolnici. Mukarci i ene su "histerino" gluhi bez da su toga svjesni. Njihov "sluh jednostavno nije tako dobar". To se u dijanetici zove hipo-sluh (hipo=ispod). Pacijent koji uvijek gubi neto to lei neposredno ispred njega, koji proputa putokaze, kazaline programe i ljude koji su mu pred nosom, do nekog je stupnja "histerino slijep". On se boji da e neto vidjeti. To se u dijanetici zove hipo-vid jer je rije "histerino" uistinu neadekvatna i pretjerano dramatina. Zatim, tu je i sluaj prenaglaene percepcije. To ne mora biti imaginacija, ah moe ii tako daleko da se vidi ih uje neto to uope nije prisutno, to je u stvari obino ludilo. Mi smo u standardnom postupku zainteresirani za manje dramatinu razinu. Na primjer, djevojka koja vidi neto ili misli da vidi neto, ali zna da to ne vidi i veoma je uplaena, koja je esto iznenaena i skae od straha kada netko tiho ue u sobu - pati od proirenog vida. Ona se boji da e neto vidjeti. Ah umjesto da je na to slijepa, ona je previe osjetljiva. To je hiper-vid. Osoba koju buka, glasovi i zvukovi openito jako uznemiruju, te koja dobija glavobolju ili se razljuti kada su ljudi oko nje "glasni", kad se zalupe vrata ih zvecka posue, rtva je proirenog sluha. Ona uje zvukove puno glasnije nego to oni uistinu jesu. To je hiper-sluh. Kvaliteta vida ili sluha osobe ne treba biti dobra. Njeni organi vida ih sluha mogu biti u loem stanju. Jedina vana injenica je "nervoza"
209

208

L.RON HlIBBARD

DIJAGNOZA

pri primanju. Time smo rijeili dvije percepcije koje nas u dijanetici zanimaju. Dok auditor pria s ljudima oko sebe, dobijajui njihove reakcije na prizore i zvukove, naii e na veliku raznolikost u kvaliteti odgovora. Sjeanje je za terapiju od najneposrednije vanosti, jer ono nije simptom, ve stvarno orue za rad. Postoji mnogo naina da se koristi sjeanje. Clear, za svako od svojih osjetila, ima iva i tona sjeanja. Takvo to ima malo aberiranih osoba. Auditor nije zainteresiran za ostala osjetila, osim vida i sluha, jer e se oni tijekom terapije rijeiti. Ali, ako ima pacijenta bez sonika, neka bude na oprezu. A ako ima pacijenta bez sonika i vizia, neka otvori etvere oi! To je viestruka linost, izofreniar, psihijatrijski paranoik, iji su simptomi nedovoljno izraeni da bi u normalnom ivotu bio tako klasificiran. To ne znai - uistinu ne znai - da su ljudi bez sjeanja ili zvuka umobolni, ali znai da su iznadprosjeni sluaj i da e za njih biti potrebno podue vrijeme. To ne znai da je sluaj "neizljeiv", jer "neizljeivost" je daleko od istine; ali takvi sluajevi ponekad zahtijevaju petsto sati. To jednostavno znai da takav sluaj nije "maji kaalj"; tamo, u reaktivnom umu, postoji ske koji govori: "Ne gledaj! Ne sluaj!". Neki od engrama, u tom sluaju zahtijevaju smanjeno sjeanje ili gubitak sjeanja. To ne znai da neto mora biti pogreno u nainu na koji ta osoba percipira i pohranjuje zvune ili svjetlosne valove. Ah to znai da ih osoba, nakon to ih je jednom pohranila, ne moe lako dobiti natrag iz standardne banke, jer je reaktivna engramska banka postavila sklopove (blokirajue demonske sklopove) da bi je onemoguila u otkrivanju vlastite prolosti. Naravno, postoje vei ih manji stupnjevi sjeanja. Test je jednostavan. Recite potpuno budnom pacijentu da se "vrati" u vrijeme kada je ulazio u sobu, i pitajte ga to je sve bilo reeno. Ako to potpuno budan moe "uti", tada ima sonino sjeanje. Auditor vrlo dobro zna to je sve bilo reeno, jer ako misli koristiti ovaj test, izgovorit e odreeni set rijei i zabiljeiti stvarno prisutne zvukove. Prema tome, ako pacijent spada u kategoriju "montaera" auditor e to znati. Test sjeanja prizora jednako je jednostavan. Pokaite pacijentu
210

knjigu s ilustracijama. Nakon nekog ga vremena zamolite da se u potpuno budnom stanju "vrati" i "u svom umu" pogleda tu knjigu, te saznajte moe li je vidjeti. Ako ne moe, to je hipovizio. Pomou vie slinih testova lako emo ustanoviti sjea li se na pacijent prizora i zvukova, odnosno spada li u slijedeu grupu. Preaktivna imaginacija koja pacijentu, bez njegovog znanja, entuzijazmom "montira" prizore i zvukove, definitivno je smetnja brzoj terapiji. Postoji mnogo demonskih sklopova koji koe razmiljanje, ali ba ti demoni "montae" znae da e auditor dobiti najgadniji teret onog to auditori obino kolokvijalno nazivaju "smee"*. Kako auditori i dalje koriste nesumnjivo neuglaenu terminologiju, koja se usprkos svemu to se moe uiniti i dalje pojavljuje na tom podruju, u mozgu je na djelu neto to nazivamo "tvornica lai"**. Kada pacijenta zamolimo da prepria razgovor koji je vodio nakon to je uao kroz vrata, tako da ga ponovo "uje", on samopouzdano moe zapoeti s iznoenjem svih potpuno parafraziranih ili izmiljenih govornih stilova. Kada ga zamolimo da opie sliku i stranicu koju smo mu pokazali, jasno e "vidjeti" mnogo vie ili potpuno drugaije od onoga to se tamo nalazilo. Dvoumi li se oko toga, to je zdrav znak. Ako je siguran, pripazite, jer demonski sklop "montira" bez njegovog analitikog znanja, i auditor e morati sluati vie dogaaja koji se nikad nisu dogodili, no to bi ih mogao popisati. Neprestano e ih prepoznavati traei svoj put kroz svo to smee, ne bi li svog precleara doveo do toke u kojoj su njegovi podaci pouzdani. (I nije stvar u stupnjevanju "smea" po njegovoj nevjerojatnosti - istina je uvijek neobinija od fikcije - stvar je u pokuaju reduciranja14 engrama koji ne postoje ili zaobilaenju engrama koji postoje i tako dalje u svoj toj
' Smee je u filozofskom dijelu dljanetike tehniki nazvano 'Iluzijom", ali je taj termin previe otar i kritian, jer tko nema barem donekle pogrean dojam prolog dogaaja? LRH " Tvornica lai, tehniki, fraza sadrana u engramu koja zahtijeva izbjegavanje istine (prianje lai) - izvorno nazvana krivotvoritelj. 14 reducirati: osloboditi sav naboj ili bol iz dogaaja. To znai da preclear proe kroz dogaaj od poetka do kraja nekoliko puta dok je u reverieu, skupljajui sve prisutne somatike i percepcije kao da se dogaaj deava ba u tom trenutku. Reducirati tehniki znai, osloboditi od aberativnog materijala koliko je to mogue, da bi sluaj napredovao. 211

L. RON HUBBARD

DIJAGNOZA

zbrci.) Optimalni preclear bio bi onaj koji ima osrednju reakciju na zvukove i prizore, koji ima ispravan sonik i vizio i koji uspijeva matati i znati da mata u kolor-viziu i ton-soniku. Budite na isto s tim da ova osoba moe imati aberacije zbog kojih e se verati po svakom dimnjaku u gradu, ispijati i zadnju kap u svakoj gostionici svake noi (ili barem pokuati), tui svoju enu, daviti svoju djecu i vjerovati da je ptica trkaica. Na psihosomatskoj razini moe imati artritis, probleme sa unim mjehurom, dermatitis, migrenu i ravne tabane. Ili moe patiti od jo strasnije aberacije - ponosa to je prosjean i "prilagoen". Takav je sluaj jo relativno lako uiniti Clearom. Kod sluaja bez "montae", a koji ima blokiran sonik i vizio, bavimo se engramima koji su iskljuili neke od primarnih mehanizama ljudskog uma. Kada pacijent ne moe uti ili vidjeti engrame, auditor e se satima i satima morati patiti, ne bi li ih kontaktirao. Kod sluaja koji ima iskljueno samo sonino sjeanje, auditor e jo uvijek imati mnogo vie posla nego kod prosjenog sluaja. Taj je sluaj veoma, veoma daleko od toga da bi bio nerjeiv. Ovdje vas nipoto ne elimo odvratiti od njega, no moe ga se rijeiti jedino uz vrlo mnogo upornosti. Takva osoba oigledno moe biti vrlo uspjena, strahovito inteligentna i moe imati malo ili nimalo psihosomatskih bolesti. Ali e se ipak pokazati da ima prepunu engramsku banku iji se svaki dio moe restimulirati i preplaviti je bilo u kojem trenutku. Meutim, obino je takav ovjek zabrinut i uznemiren zbog mnogo stvari, to satnici moe pridodati jo vie vremena. Kod osobe koja ne zna da ima "montau", kad joj sklopovi vraaju promijenjeno sjeanje, imamo sluaj koji e vjerojatno biti veoma dugotrajan i zahtijevati vjet tretman. Jer negdje u engramskoj banci postoji "tvornica lai". Ovaj sluaj, u svakodnevnom ivotu osobe, moe biti utjelovljenje istine. Ali kada se uhvati u kotac sa svojim engramima, njihov sadraj uzrokuje iznoenje nepostojee stvari. Kratko i jasno, bez daljnjih uvjeta ili ogranienja, ovo je dijanetika dijagnoza: aberacija jest sadraj engrama; psihosomatska bolest jesi prijanja povreda. Percepcije vida i sluha, sjeanje ispod optimuma,
212

imaginacija iznad optimuma, reguliraju dugotrajnost sluaja. Ako auditor eli biti matovit, moe napraviti pregled opeg poloaja osobe na tonskoj skali, mentalno i tjelesno. Utuena i apatina ena se, naravno, nalazi oko tona 0,5 u zoni 0 dinamike skale, koja je u knjizi ranije opisana. Ako je ovjek ljut ili neprijateljski raspoloen, auditor ga moe smjestiti oko 1,5 ili openito negdje u podruju zone 1 skale opstanka. Te bi oznake pokazivale vjerojatan prosjean ton nakupljenih engrama u reaktivnom umu. To je interesantno zbog toga to to znai da e se osoba u zoni 0 mnogo vjerojatnije razboljeti, i neto je tei sluaj od osobe u zoni 1. I s obzirom da terapija die ton do zone 4, osoba na 1,5 blie je tom cilju. Teko je procijeniti vrijeme terapije. Kao to je prije spomenuto, postoji nekoliko varijabli, poput vjetine auditora, restimulirajuih elemenata u pacijentovoj okolini i same snage engrama. Auditoru savjetujemo da za svoj prvi sluaj odabere nekog lana obitelji ili prijatelja, koji je to je mogue blie optimalnom preelearu, to znai, osobi sa vizdom i soniMm sjeanjem te prosjenim percepcijama. Voenjem te osobe prema Clearu, iz prve ruke e nauiti mnogo o tome to se moe oekivati u engramskim bankama bilo ijeg uma, i jasno e vidjeti kako se engrami ponaaju. Ako sam auditor spada u jednu od teih skupina i ako misli raditi s nekim iz takve skupine, to ne predstavlja veliku tekou; svaki sluaj moe biti Release stotinu puta bre nego u bilo kojoj prijanjoj tehnici mentalnog lijeenja, i ako je upotrebljeno imalo vjetine, moe postati Clear za 500 sati terapije po sluaju. Ali ako su 2 sluaja posebno teka, za oba bi bilo pametno da, prije nego to jedan na drugom ponu raditi, svaki nae i uini Clearom preeleara koji je blizu optimuma. Na taj e nain svaki od njih biti kompetentan auditor kada pone raditi sa teim sluajevima. Zbog toga postoji dijagnoza. Ostale percepcije, sjeanja i imaginacije su interesantni, ali nisu vitalni u odreivanju vremena potrebnog za sluaj.. IQ (kvocijent inteligencije) nije vaan imbenik, osim ako ne padne do razine slaboumnosti. Pa ak se i tada IQ svakog pacijenta die poput rakete tijekom procesa dolaenja do Cleara. Postoje organska ludila. Jatrogene psihoze (uzrokovane od strane
213

L. RON HUBBARD

P E T O POGLAVLJE

doktora) se u dijanetici smatraju upitnima budui da mogu unititi dio mainerije. Usprkos tome, ak i ako se optimum ne moe postii, sluaj s mnogo organskih psihoza dijanetikom se moe poboljati. Sve to auditor moe uiniti je da pokua. Ludila uzrokovana nepotpunim ivanim sustavom dananji auditori nisu opseno istraivali; cilj dijanetike nije oivljavanje leeva, glavni je naglasak na tome da se kod normalne ih neurotine osobe postigne optimalno funkcioniranje uma. Dijanetika se moe koristiti, koristi se, i koristiti e se i na druge naine. Ali, uz toliki broj potencijalno vrijednih ljudi koji se, i za sebe i drutvo, mogu uiniti veoma vrijednima stavljen je naglasak na neorganske aberacije i organske psihosomatske bolesti. Sluajevi koji su podvrgnuti prefrontalnoj lobotomiji (koja ree i uklanja dio analitikog uma), topektomiji (koja uklanja dijelove mozga otprilike kao kad vadite sriku jabuke), transorbitalnoj leukotomiji (gdje se, kad je pacijent pod elektrookom, gura jeftini iljak za led u svako oko da bi dosegao i razderao analizator na komade) i "terapiji" elektrookom (u kojoj se mozak pri na 110 volti) kao i inzulinskom oku15 i ostalim tretmanima, u dijanetici se smatraju upitnima. Postoje uobiajena organska ludila kao to je pareza 16 , ah ak i tada veina njih moe imati koristi od dijanetike.
inzulins2i ok: stanje kome, uzrokovano smanjenjem eera u krvi zbog prevelike koliine inzulina u krvi (supstanca koja pomae tijelu da koristi eer i ostale ugljikohidrate). Inzulinski ok koriste psihijatri kao jedan oblik ok terapije u "lijeenju" mentalnih bolesti pareza: bolest mozga sifilistikog uzroka, karakterizirana mentalnim pogoranjem, smetnjama u govoru i progresivnoj slabosti miia. Vidi takoer sifilis u tumau pojmova

VRAANJE, ARHIVAR 1 I VREMENSKA STAZA

M. ostoji metoda "razmiljanja" za koju ovjek do sada nije ni znao daje posjeduje. elite li ilustraciju, upitajte djevojicu da li bi, kroz sjeanje, htjela otii na vonju sanjkama. Pokuat e se sjetiti svog posljednjeg sanjkanja. 'Vjerojatno e se namrtiti i skupiti obrve. Zatim joj recite da se vrati u vrijeme kada se vozila na sanjkama. Tako potaknutoj, odjednom e joj se pojaviti cjelokupno iskustvo i samo ako nije ozbiljno aberirana, moi e vam ispriati kako joj snijeg klizi niz ovratnik. Ona e biti ba tamo, sanjkati se, plivati ih raditi to god zaelite. Ako je ovjek ikada o tome razmiljao, mora da je to pobrkao s matom, ali to nije mata. Bilo tko, ako uistinu nije ozbiljno aberiran, moe u budnome stanju biti "vraen" u prola iskustva. Poetna bi ispitivanja trebala biti usmjerena prema nedavnim i ugodnim iskustvima. To nije memorija u smislu da se netko "neega sjea", to je vraanje. Sjeanje je mnogo sloeniji proces od vraanja. Razmisli li se o zgubljenim stvarima, proitanim recima ili prijanjim razgovorima, nedokuivo je zbog ega ljudi tumaraju naokolo pokuavajui se sjetiti nekog specifinog ih kompleksnog podatka, kada se jednostavno mogu vratiti. Sjeanje, naravno, ima vrlo odreenu ulogu. Ono je automatski proces koji u beskrajnom tijeku snabdijeva '^ja" zakljucima i podacima. Ah, kada netko eh vrlo precizan, tono odreeni djeli
1 arhivar: argonski izraz dijanetikih auditora za mehanizam uma koji se ponaa kao promatra podataka. Auditori izravno od arhivara mogu dobiti trenutni ili "blic" odgovor kao pomo u pristupanju dogaaja Tehniki govorei, arhivar bi se mogao nazvati "bankovna nadzorna jedinica", ali taj je izraz isuvie nezgrapan.

214

215

L. RON HUBBARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

informacije ili eli promiljati o prolim zadovoljstvima, vraanje je blie biti. Hipnotizer uz mnogo svojih hokusa-pokusa, pokreta rukom i dr., postie neto to naziva "regresijom". To je vrlo sloen posao i podrazumijeva hipnozu. Istini za volju, regresija ima istraivaku vrijednost jer se hipnozom zaobilaze zapreke koje inae nije lako zaobii. Taj je postupak dobro sluio dijanetici kada je autor provjeravao svoje podatke u memorijskoj banci. Ali, oigledno nikome nije palo na pamet da je regresija umjetno poticanje prirodnoga procesa. Bez sumnje, neki se ljudi slue vraanjem kao dijelom svojega umnoga rada i vjerojatno misle da i "svi ostali" ine isto, to je daleko od istine. Cak i ljudi koji se prirodno vraaju, rijetko shvaaju da je to zaseban i prilino razliit proces od sjeanja. Ljudi takoer ponovno proivljavaju, a da nisu hipnotizirani ili drogirani, to je rjei sluaj. Ako osoba neko vrijeme sjedi razmiljajui o davnim danima slave, poet e ih ponovo proivljavati, umjesto da se jednostavno vrati. U dijanetici smo se podosta bavili "spektrima". Spektar stupnjevanja znatno je bolji filozofski mehanizam od Aristotelova klatna koje se njihalo s jednoga na drugi kraj. Mi posjedujemo spektar dinamika. Nazivamo ih etiri dinamike, kroz koje je izraena zapovijed: Opstani! I one zapravo ine mnogo stupnjeva; od stanica "ja", kroz "ja", kroz obitelj i djecu, kroz klub, grad i dravu, kroz naciju, rasu i hemisferu i konano, cijelo ovjeanstvo. To je spektar, stupnjevi neega to je zapravo ista stvar, ali sve veeg i veeg opsega ili dosega. Slino spektru zapovijedi Opstani!, na djelu je i spektar memorije. Kao prvo, postoji memorija u svom najpreciznijem, sadanjem smislu, slijedi memorija prolosti i zatim jo vie memorije prolosti. Tako ulazimo u dio spektra koji se previdio: dio "ja" sve vie i vie vraa se u prolost (u toj toki poinje vraanje), i konano je, na najviem stupnju, cjelokupni "ja" vraen u prolost. Najprije nastupa sjeanje. Ono je najudaljenije od tonih podataka (osim kod Cleara). Tada nastupa vraanje u kojemu je dio "ja" zapravo u prolosti i zapisi
216

djeluju kao da su percepcija koju upravo proivljava. Slijedi ponovno proivljavanje pri emu je osoba na trenutak sasvim u prolosti. Prisjeajui se doivljaja iz najranijega djetinjstva osoba bi, ako je preplaena, reagirala isto kao kad je bila dijete. U dananjem drutvu izraeno je aberirano miljenje o tome kako je loe ivjeti u prolosti. To djelomice potjee iz nevoljnosti aberiranih ljudi da se suoe i shvate prolost. Majka je jedan od osnovnih izvora "loega pamenja". Ona je bila dovoljno uspaniena od pomisli da bi se dijete moglo sjetiti svega to mu je inila, pa je ta rasprostranjena aberacdja postala vrlo uoljiva. Doba dojeneta i djetinjstva, u standardnom sluaju pokuaja abortusa, gotovo uvijek ispunjeno je majinim uvjeravanjem da se iz vremena kad je bio beba niega ne moe sjetiti. Majka ne eli da se dijete sjeti njezine spretnosti u iskuavanju razliitih instrumenata za pobaaj, unato neuspjehu. 'Vjerojatno bi prenatalno sjeanje samo po sebi bilo samo obino sjeanje potpuno dostupno cijeloj rasi, da se tu nije tisuljeima provlaila majina grinja savjesti. U normalnom slijedu rada, auditor e imati pune ruke majinih kretavih prigovora o tome kako su njezin odrasli sin ili ki poeli terapiju, a sve zbog toga jer bi se neto moglo doznati. Majka je auditorima poznata po potpunom slomu ivaca od pomisli da e se njezino dijete sjetiti prenatalnih dogaaja. Usput reeno, sve to ipak nije temeljeno na pokuaju pobaaja. Majka je esto, pored oca, imala jo nekoliko mukaraca za koje on nikada nije saznao. Ona e svoje dijete esto osuditi na bolest, ludilo ili samo nesreu, radije nego da ga pusti da nastavi put precleara, iako se ona izravno ne moe sjetiti da se djetetu ita dogodilo. Kad je podvrgnuta terapiji, ona obino dobrovoljno govori istinu. Tu nalazimo razlog zbog kojega se u drutvu obeshrabrivalo dobro pamenje, a previdjela prenatalna memorija i najranije djetinjstvo, ne spominjui sposobnosti vraanja i ponovnog proivljavanja. Sustav indeksiranja standardne banke izvrsno je organiziran. Sve je tamo pohranjeno prema predmetu, vremenu i zakljucima. Sve percepcije su prisutne. Pomou sistema vremenskog pohranjivanja dobijamo ono to se u
217

L. RON HUBBARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

dijanetici naziva vremenskom stazom. Vraanje je kad se dio "ja" kree unazad po toj stazi. Vremenska staza definitivno je prisutna i za svjesne i za "nesvjesne" podatke. Ona za auditora ima golemu vanost. Um je dobro izgraeno raunalo i prua razliite usluge. Auditori, uzmiui od latinskih i sloenih naziva, izvor jedne od tih usluga nazivaju arhivar. To ba i nije dostojanstven naziv. Poprilino je antropomorfiziran2, ali zasigurno nije ovjeuljak sa zelenim iltom. Meutim, proces koji se odvija priblino je slian onome to bi se dogaalo kad bi takav entitet zaista prebivao u umu. Arhivar je promatra banke, on nadzire i reaktivnu i standardnu banku. Kad auditor ili "ja" od njega zatrae podatak, on e ga preko "ja" predati auditoru. Pomalo je nepromiljen kad barata s reaktivnom engramskom bankom, koja je "zaraza" iz reaktivnoga uma, pa e ponekad isporuiti igru rijeima i besmislene snove, umjesto dostavljanja ozbiljnih podataka. Ako auditor upita precleara kada je posljednji put gledao film, arhivar e isporuiti naziv filma, datum gledanja, starost i tjelesno stanje osobe, sve percepcije, sadraj filma, vremenske prilike ukratko, isporuuje sve ono to je bilo prisutno i povezano s gledanjem filma. U svakodnevnom ivotu arhivar velikom brzinom snabdijeva "ja" memorijom. Dobra memorija pribavlja podatke u djeliu sekunde. Ako se arhivar mora probijati kroz memoriju da zaobie razne reaktivne zapreke, podacima e trebati minute ili dani da stignu. Kad bismo imah veliko raunalo najmodernije konstrukcije3, ono bi imalo "memorijsku banku" sainjenu od buenih kartica ili neega slinog, te ureaj za biranje i snabdijevanje stroja potrebnim podacima. Mozak sadri jedno takvo raunalo - bez njega ne bi mogao raditi. To je bankovni promatra - arhivar. Zapamtite ta dva dijela uma: vremensku stazu i arhivara te mehanizam vraanja To su, uz reaktivnu i standardnu banku, tri
2 3

antropomorfiziran: kojemu je dan ljudski lik ili svojstvo. najmodernije konstrukcije: tehniki detalji odgovaraju tehnologiji 50-ih godina, kada je autor pisao ovu knjigu. 218

stvari koje koristimo u dijanetikom reveriu. Arhivar je vrlo susretljiv momak. A naroito je susretljiv kad ima problema pri dolaenju do "ja", zaobilazei reaktivne zapreke i sklopove openito. On surauje s auditorom. Sustav nadziranja mogli bismo razmotriti na osnovu jedinica panje. Moemo pretpostaviti da ih ovjek posjeduje tisuu. Dakle, tisuu moguih jedinica panje bilo bi na raspolaganju Clearovu "ja". Kod aberirane osobe "ja" na raspolaganju vjerojatno ima pedeset takvih jedinica, dok ih je petsto ili esto apsorbirano u reaktivnim engramima, a ostatak tog mehanizma, koji nazivamo promatra banke (arhivar), razliito se koristi. ini se da bi arhivar aberirane osobe radije radio s auditorom, nego s aberiranom osobom Taj podatak moda djeluje zauujue, ali je ipak znanstvena injenica. Arhivar najbolje radi onda kad iz preclearovih banaka odabire podatke da bi ih isporuio auditoru. To je aspekt zakona afiniteta. Arhivar, koji je na raspolaganju "ja", i auditor sainjavaju tim i vrlo esto harmonino surauju bez vidljiva pristanka preclearova analizatora. Kod aberirane osobe vraanje se najlake postie kad se auditor obraa arhivaru, a ne pacijentu. To se zapravo moe uiniti kada je pacijent budan. Auditor ga zamoli za informaciju, govorei mu da se vrati na nju. "Ja" je odjednom u posjedu cjelokupne kartoteke podataka. Tada, neto unutar uma osobe harmoninije surauje s auditorom nego s osobom u ijemu se umu nalazi. To je arhivar. Auditorov cilj je uzeti to mu arhivar isporuuje i sprijeiti ga da se ugui reaktivnim podacima. Jednom kad arhivar iznese podatke, auditorov je posao osigurati da se preclear suoi s njima dovoljno puta da bi ispraznio naboj. Mehanizam tog procesa je krajnje jednostavan. Da bi olakao stvari i sprijeio precleara da bude rastresen, auditor tijekom svake seanse prolazi kroz uobiajeni postupak kojim navodi pacijenta da arhivaru dopusti rad. Pacijent sjedi u udobnom naslonjau ili lei na kauu u tihoj sobi gdje su osjetilne smetnje rninimalne. Auditor mu kae da pogleda u strop, te izgovori: "Kad nabrojim od jedan do sedam, vae e se oi zatvoriti.". Tada pone brojati od jedan do sedam i tiho i ugodno
219

L. RON HUBBARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

nastavlja brojati sve dok pacijent ne zatvori oi. U optimalnom reverieu primijetit ete treptanje kapaka. To je sav uobiajeni postupak. Smatrajte to vie znakom za poetak postupka i nain kojim se pacijent usredotouje iskljuivo na svoje brige i auditora. To nije hipnoza. To je potpuno drukije. Prije svega, pacijent je svjestan svega to se zbiva oko njega. Qn ne "spava", moe izii iz reveriea kad god to zaeli. Moe se slobodno micati, ali mu auditor obino ne doputa da pui jer bi mu to odvlailo pozornost. Auditor se mora uvjeriti da pacijent nije hipnotiziran. Prije nego to pone brojati, kae pacijentu: "Bit ete svjesni svega to e se dogaati. Bit ete sposobni sjetiti se svega to se dogaalo. Moete uvjebavati svoju vlastitu kontrolu. Trenutno ete se moi izvui iz bilo ega to vam se ne bude svialo. A sada, jedan, dva, tri, etiri..." Da bismo se dvostruko osigurali, jer nipoto ne elimo hipnozu, auditor uvodi ponitava. Taj korak izuzetno je vaan i ne bi se smio propustiti ak i kada ste potpuno sigurni da vae rijei ni na koji nain ne utjeu na precleara. Auditor nehotice moe upotrebljavati restimulirajui jezik koji e ukljuiti engram Mogao bi, osobito ako je poetnik u primjeni dijanetike, koristiti neto poput holdera^ ili denyera5, govorei preclearu da "ostane tamo", kada je ve vraen na vremenskoj stazi ili, najgore od svega, da "zaboravi". To je skupina izraza u mehanizmu zaboravljanja, a njezin je aberativni uinak najozbiljniji jer analizatoru potpuno porie podatke. Da bi se takvo to izbjeglo, ponitava je od presudne vanosti. To je dogovor s pacijentom da to god auditor rekao, pacijent nee doslovno interpretirati, niti na bilo koji drugi nain upotrijebiti. Ponitava se uvodi odmah nakon uspostavljanja reveriea. On se, manje - vie, izrie ovako: "Ubudue, kad izgovorim rije poniteno, sve to Vam kaem tijekom terapijskoga postupka bit e poniteno i nee imati utjecaja na Vas. Bilo koja sugestija s moje strane nee imati utjecaja na Vas
4

holder: bilo koja engramska zapovijed koja uzrokuje da pojedinac svjesno ili nesvjesno ostane u engramu. To ukljuuje zapovijedi poput "Ostani ovdje", "Sjedi tu i razmisli o tome", "Vrati se i sjedni", "Ne mogu ii", "Ne smijem otii" itd. 5 denver: vrste zapovijedi koje doslovno prevedene znae da engram ne postoji. "Ja nisam ovdje", "Ovo ne vodi nikuda", "Ne smijem priati o tome", "Ne mogu se sjetiti" itd. Zapovijed zbog koje preclear osjea da dogaaj nije prisutan. 220

kad izgovorim rije poniteno. Razumijete li?". Pacijentu se rije poniteno izgovori neposredno prije nego to mu je doputeno otvoriti oi na kraju terapije. To se dalje ne proiruje. Koristi se jedna rije. Ponitava je veoma vaan. On sprijeava nehotine pozitivne sugestije. Pacijent moe biti podloan sugestiji ili ak u neprestanom laganom hipnotikom transu (mnogi ljudi u takvom transu prolaze kroz ivot). Engram je zapravo hipnotika sugestija. Moglo bi se rei da je svrha terapije osvijestiti svako ivotno razdoblje osobe kada je bila primorana na "nesvjesnosf. Dijanetika razbuuje ljude. To nije hipnoza koja ih uspavljuje. Dijanetika ih terapija razbuuje. Hipnoza ih uspavljuje. Moete li traiti veu udaljenost izmeu krajnosti? Dijanetika terapija uklanja engrame. Hipnoza ih stvara. Nadalje, dijanetika je znanost, organizirani skup znanja - hipnoza je orue, umijee i nepredvidiva varijabla. ovjek je stoljeima i stoljeima slutio daje opasna, a ipak ju je koristio.* Neminovno je da e auditoru u ruke doi sluajevi koji e zapasti u hipnotiki san, unato svemu to moe uiniti da bi to sprijeio. Takvi sluajevi imaju engrame koji ih tjeraju da to uine, isto kao to drugi imaju engrame koji ih tjeraju da ostanu budni. Tako auditor ne spominje ni "budnost?' niti "spavanje". On pristupa sluajevima gdje god oni upali u vlastito podruje inverzije6 i iz njega radi s njima. Pacijenti e preklinjati da budu drogirani ih uvedeni u trans. Pustite ih neka mole! Reverie ima Cleara na svom kraju. Droge i hipnoza ovise o auditoru i imaju mnoge druge neeljene aspekte. U amnezijskom transu potrebno je vie vremena za razrjeenje sluaja nego u reverieu, a u reverieu je rezultat siguran. Pacijentu je sve bolje i bolje. Kad se umjesto reveriea primjenjuju amnezijski trans ili hipnoza, ma koliko jednostavnim nam se inilo da podaci izlaze na povrinu, tako tretirani sluajevi u prosjeku doivljavaju lagano olakanje sve dok sluaj nije gotovo zavren, odnosno kada pacijentu koji je toliko dugo bio uznemiren odjednom ne postane bolje. Hipnoza

' Dodatna razlika je u tome da pacijent moe biti vraen bez ikakva brojanja. - LRH inverzija: akutna svjesnost sebe. 221

L. RON HUBUARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

sa sobom nosi transfer7, golemu odgovornost operatora i ostalu prtljagu, bez ega je dijanetika u svojoj dugoj praksi uspjela. Hipnoza je koritena za istraivanje, a poslije je naputena. Stoga, svaki put uvedite ponitava. Nikada, pri svakoj terapiji, nemojte zanemariti njegovo uvoenje. Mogue je da pacijent padne u trans. To je neto to ne elimo, ali ne moemo uvijek izbjei ili otkriti. Na poetku terapije samo uvedite ponitava. Kada pacijenta dovedete u sadanje vrijeme, upotrijebite rije ponitavanja. Sada emo u cijelosti prikazati rekapitulaciju uobiajenoga postupka: Auditor: Gledajte u strop, kada nabrojim od jedan do sedam vae e se oi zatvoriti. Bit ete svjesni svega to e se dogaati. Moi ete se sjetiti svega to se ovdje dogaalo. Moi ete se izvui iz svega u to ste uli ako Vam se to ne bude svialo. U redu (lagano, urnirujue): jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam.* Jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam Jedan, dva, tri (pacijent zatvori oi i kapci mu podrhtavaju), etiri, pet, est, sedam (auditor pauzira; uvodi ponitava). U redu, vratimo se na va peti roendan... (to traje sve dok auditor nije dovoljno dugo radio s pacijentom) ... Doite u sadanjost. Jeste li u sadanjosti? (Da.) (Upotrijebite rije ponitavanja). Kad nabrojim od pet do jedan i pucnem prstima osjeat ete se budno - pet, etiri, tri, dva, jedan, (pucnite prstima!). Kao to je iz tog primjera vidljivo, kad je posao za taj dan zakljuen, preclear koji je na dva sata bio vraen u prolost mora biti doveden natrag u sadanjost i potaknut puckanjem prstima da ponovno postane svjestan svoje dobi i stanja. Ponekad nije sposoban lako se vratiti u sadanjost, za to inae postoji brzo rjeenje, koje emo poslije objasniti. Auditor stoga mora uvijek biti siguran da pacijent osjea kako je uistinu u sadanjemu vremenu. To je reverie. To je sve to bi se o stvarnom mehanizmu reveriea trebalo znati. Iskustvo e mnogo pokazati. No, osnovni procesi su
7

sljedei: 1. Uvjerite pacijenta da e znati sve to se dogaa. 2. Brojite dok ne zatvori oi. 3. Uvedite ponitiva. 4. Vratite ga u neko razdoblje u prolosti. 5. Suraujte s arhivarom da biste dobih podatke. 6. Reducirajte sve kontaktirane engrame tako da ne ostane nimalo naboja. 7. Dovedite pacijenta u sadanjost. 8. Uvjerite se daje u sadanjosti. 9. Recite mu rije za ponitavanje. 10. Obnovite potpunu svjesnost o njegovoj okolini. Pacijentova vremenska staza, na najnioj razini jedinica panje, uvijek je u izvrsnom stanju. Moete biti sigurni da se moe dosegnuti bilo koji datum i sat njegova ivota, ukljuujui sve pripadajue podatke. Na viim razinama svjesnosti moe se initi da je vremenska staza u vrlo loem stanju. Engramski sklopovi reaktivnoga uma nalaze se izmeu niih razina - tono uz banke - i viih koje sadre '^ja". Nie razine sadre samo sjenu snage koju ima "ja" i u sluaju multivalentne osobnosti izgledaju poput drugog "ja". Moete to nacrtati na komadiu papira i bit e vam od velike pomoi. Nacrtajte visoki pravokutnik (standardne banke) na lijevoj strani papira, zatim est krugova pokraj desne strane pravokutnika, oni e predstavljati arhivara - bankovne nadzorne jedinice. Zatim, negdje na sredini papira, nacrtajte veliki pravokutnik. Zacrnite ga iznutra. To je podruje engramskih reaktivnih sklopova. To nije reaktivna banka, nego model sklopa iz reaktivne engramske banke koji posuuje od analizatora da bi stvarao demone, razmiljanje na glas itd. Potom na desnoj strani papira nacrtajte bijeli pravokutnik. To je dio analizatora koji je "svjesnost" i "ja". Zadatak terapije je u tome da se taj crni pravokutnik, sklopove engramske reaktivne banke, izbrie, tako da je od standardne banke s lijeve strane papira do dijela gdje je analizator s desne strane papira, sve analizator. To se ne moe uiniti noem, kao to su neki ljudi
223

transfer: (psihoanaliza) proces u kojemu, i pomou kojega se osjeaji, misli i elje prebacuju s jedne na drugu osobu, posebno u psihoanalizi, gdje analitiar predstavlja cilj prebacivanja. ' Ako se pacijent ali na upotrebu brojeva, koristite slova abecede. Moda su mu odbrojavali tijekom nekog prolog operativnog zahvata, pa ga brojevi ine nervoznim. -LRH 222

L. RON HUBBARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

pretpostavljali procjenjujui situaciju iz vlastitih engrama. Cijelo to crno podruje koje ste nacrtali je analizator, engramima sveden na beskorisnost, a nakon terapije bit e u cijelosti upotrebljiv za razmiljanje. To znatno poveava IO 8 . Sada pretpostavimo da dno vae slike predstavlja zaee, a vrh sadanjost. Vertikalno kretanje predstavlja vremensku stazu. U tom prikazu moe se pretpostaviti da se sadanjost, od trenutka zaea, sve vie i vie, sve dalje i dalje, nadograuje u obliku nove konstrukcije (to je analogija). Da bi "ja" dobio podatke iz standardnih banaka s lijeve strane morao bi se probijati kroz taj crni pravokutnik, sklopove reaktivnoga uma. U velikoj mjeri "ja" uspijeva dobiti podatke iz okoline tog crnog podruja, ah mu to u mnogo veoj mjeri ne uspijeva. Pretpostavimo sada da smo povukli uspravnu liniju na desnoj strani slike. Ta linija je "svjesnost". Zamislite da se, jo uvijek uspravna, moe pomicati prema lijevoj strani. Kako linija sve vie zalazi ulijevo, dobijamo sve dublji i dublji "trans". Kad linija ue u podruje reaktivnoga uma, dolazi do hipnotikog transa. Kako se pomie jo vie ulijevo, u krugove koje nazivamo "arhivar", dolazi do hipnotikog amnezijskog transa. Stoga, gdje god postavili tu liniju, uvodimo "dubinu transa". Mi elimo raditi s desne strane reaktivne banke, najblie budnoj razini, tako da "ja" moemo drati u kontaktu s okolinom i sprijeiti prolazak neeljenih podataka koji bi pacijenta kronino uznemirili. Ako pacijent odmah otklizne s desne na lijevu stranu, tako da su arhivarove jedinice panje (krugovi) prisutne, i uini to dok brojite od jedan do sedam, znat ete da je podloan hipnozi. Kad se probudi, mogue je da nee biti svjestan to se dogaalo jer "ja" nije bio u kontaktu. Radite s njim tamo jer e imati potpuni sonik itd. No, budite vrlo, vrlo temeljiti radei na njegovu ranom, prenatalnom podruju. Moda nee biti u stanju sjetiti se to se dogodilo i kasniji bi engram (koji, ako je naet, nee isprazniti naboj) mogao punom snagom djelovati na "ja" kad pacijent ponovno zadobije vlast nad sobom Nadalje, mogue je da mu nehotice date

pozitivnu sugestiju. U prvom redu, s dubinom transa radite vie na desnoj strani reaktivne banke. Znaajke jedinica koje nazivamo "arhivar" nalikuju eljama bazinog pojedinca kad postane Clear. Stoga se kod svakog pacijenta moe dosegnuti bazina osobnost, jer tu imamo njezin uzorak. Auditor bi trebao biti zadovoljan znajui da je uzorak tu. Kako proces stvaranja Cleara napreduje, auditor e uoavati sve vie i vie bazine osobnosti. Osoba je ona sama, njezina se osobnost ne mijenja, jednostavno postaje ono to je cijelo vrijeme u svojim optimalnim trenucima eljela biti. Jedinice uz standardne banke mogu se smatrati arhivarom. Arhivar moe dodirnuti i vie od standardne banke. On takoer na raspola ganju ima i cijelu engramsku banku iz koje moe izvlaiti podatke. Vremenska staza za precleara moe imati nekoliko aspekata. Zapravo, tamo nema nikakve staze osim vremenske, a vrijeme je nevidljivo. Ah svjesnost, "ja", moe se vratiti po njoj. Staza je uvijek tamo, opruena. No, aberativne ideje o njoj stalno se javljaju i vraaju, kod istog pacijenta. Sve to moe se zapetljati. I staza moe biti veoma duga. Mogue je da osoba uope ne uspijeva doi na stazu (to je izofreniar - on je izvan vlastite vremenske staze). Ali, ona je tamo. To je vremenski sustav pohranjivanja i "ja" moe biti vraen unatrag du vremena jednostavnim zahtjevom da to uini. Ako to ne uim, zaglavljen je u sadanjosti ih u engramu, to se jednostavno moe rijeiti. I tako dalje. A sada, razmotrimo engramsku banku. Na prijanjoj slici nacrtana je kao crni pravokutnik. Idemo to malo izmijeniti i nacrtati sve iznova, tako da pravokutnici budu predstavljeni trokutima s vrhovima okrenutim prema dolje i spojenim u jednu toku, a sve ostalo ostaje isto - standardne banke, analizator (svjesnost) i "ja". To je sada radni model, analogija onoga s im auditor pokuava uspostaviti kontakt. To je kao da sama engramska banka postoji u tom crnom trokutu. Ona zapravo nije tamo, samo njezini sklopovi, ali sve to trebamo vizualizirati je to da ona postoji. Stoga, na njegovu dnu je sitna toka. "Ja" i arhivar mogu zajedno doi tamo. To je dno vremenske staze. Smjetena je neposredno iza zaea Malo vie prema gore, otprilike

I Q : kvocijent inteligencije 224 225

L. RON HUBBARD

VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA

dva i pol mjeseca nakon zaea ve je tee uspostaviti kontakt izmeu arhivara i "ja". Tu je izmeu njih vie reaktivnih sklopova. Sedam mjeseci nakon zaea to je jo tee. U dvadesetoj godini ivota, u veini sluajeva, realizacija tog procesa postaje nemogua bez dijanetike tehnike. Zbog svega toga, auditor e rad u prenatalnom podruju, i to u to je mogue ranijem, otkriti kao poeljan. Ako moe oistiti doba izmeu zaea i roenja, ukljuujui i roenje, njegov je zadatak devet desetina zavren. Njegov krajnji cilj je oistiti cijelu reaktivnu banku. Reaktivna banka je poput piramide koja je posvuda, osim na vrhu, dobro oklopljena. Kad se taj vrh kontaktira, njezin oklop pada. To je poput prenoenja reaktivne banke u izloeni sektor. Nastoji se ui u osnovno podruje, uspostaviti kontakt s ranim engramima i izbrisati basic-basic engram uzastopnim ponavljanjima te dalje, briui engrame, napredovati prema gore. Ti engrami naizgled nestaju. Zapravo, jednom kad su zaista izbrisani, potrebna je temeljita pretraga da ih se otkrije. Postoje kao memorija u standardnoj banci, ali ta memorija je toliko nevana, s obzirom na to da je sada integrirana kao iskustvo, da ne moe aberirati. Nita u standardnoj banci ne moe aberirati. Aberirati moe jedino sadraj reaktivne banke - trenuci "nesvjesnosti" i ono to je u njima pohranjeno lockovi. Auditor u svom radu engram smatra izbrisanim tek kada on nestane, kad preclear vie ne moe doprijeti do bilo kojeg njegova dijela, ab jedino nakon to ga preclear temeljito ponovno proivi, zajedno sa somaticima*. Ta preokrenuta piramida u svojim je viim razinama posljedica, a u niim osnovni uzrok aberacije. Ono to preokrenutu piramidu dri na okupu je tjelesna bol i bolna emocija. Sva tjelesna bol i bolne emocije ikada pohranjene u organizmu dijelovi su preokrenute piramide. Auditor najprije uklanja naboj iz bolnih emocija kasnije ivotne
' Upotrebom droga i primjenom hipnoze moete doprijeti do arhivara te prikupiti i reducirali engrame. Ali, to je previe pojednostavljeno rjeenje. M u dijaneliltoj terapiji radimo vie od toga pokuavamo dovesti "Ja" u vezu s arhivarom, a ne raditi samo iskljuivo s arhivarom. Hipnoanaliza i narkosinteza su propale jer nisu znale za engramsku banku te stoga to su pokuale, ne znajui stoje to, raditi iskljuivo s arhivarom. Pacijentova elja da se na njemu radi u amnezijskom transu ili nekom drugom drogiranom stanju, nastojanje je da se potedi "Ja" i prebaci teret na arhivara. - LRH 226

dobi, kao to je prikazano u "svjesnim trenucima". On auditira te trenutke kao prave engrame, sve dok preclear nije vie pod njihovim utjecajem. Potom pokuava uspostaviti vezu s basic-basicom, tim prvim engramom. Auditor na putu prema osnovnom cilju reducira sve kontaktirane engrame. U svakoj terapiji auditor pokuava dosei basic-basic sve dok nije siguran da ga ima. Basic-basic je najnia toka. Kada je napokon dosegnut, poinje brisanje, tijekom kojega se engram za engramom, sa svim somaticima, "ponovno proivljava" sve dok ne nestane. Prije nego to je basic-basic dosegnut auditor e moda morati pokretati engrame i po dvadeset puta prije nego to se reduciraju. Poslije e moda otkriti da su se u pet pokretanja reducirali. Tada stupa u kontakt i brie basic-basic. Ako pacijent do tada ima sonik - ili ga je cijelo vrijeme imao - engrami se poinju brisati s jednim ili dva ponavljanja. Arhivar je pametan. Auditor koji nema povjerenja u sposobnost tih jedinica panje zamrsit e sluaj vie nego to je potrebno i produljiti ga. Arhivar podatke moe isporuiti pomou izraza, somatika, vremena. Sto god isporuio, redovito e biti reducirano ponavljanjem. Radei s arhivarom i ne pokuavajui mu zapovijedati, auditor e ustanoviti da se sluaj stabilno oporavlja sve dok ne postane Release ili Clear. Jedini sluaj kad auditor to ne potuje je kad koristi sustav ponavljanja, koji e poslije biti opisan. U reverieu imamo "ja" i vraamo ga u razdoblje njegova ivota du vremenske staze; arhivar iznosi dogaaje koje preclear ponovno proivljava. Auditor nastoji da preclear ponavlja engram sve dok ne oslabi ili "iezne"* (svi e engrami, nakon to je basic-basic izbrisan, na kraju "ieznuti"). Sto god novo arhivar ponudio, ak i tijekom ponavljanja, uputio je auditor da bi naveo precleara da to ponovno proivi. To je zbroj svih dijanetikih aktivnosti. Kao dodaci postoje tehnika ponavljanja i nekoliko preica. To je terapija. Naravno, potrebno je upotpunjavanje, a ono e biti izloeno na sljedeim stranicama, kako bi auditora opskrbilo svim potrebnim podacima. Ali, to je cjelovita skica dijanetike terapije.
' Rijei ieznuo ili izbrisan primjenjene na tretirani engram znae daje engram nestao iz engramske banke. Poslije ga se moe nai jedino pretraivanjem standardne memorije. LRH

227

ZAKONI VRAANJA

ZAKONI VRAANJA

.Eingram djeluje kao da jest - a nije - ivi organizam koji sam sebe titi na razliite naine. Bilo koja i sve njegove fraze mogu se smatrati zapovijedima. Analitiki um se zbog tih zapovijedi nepredvidivo ponaa. Dijanetika terapija usporedna je s metodama razmiljanja i s razmiljanjem samim. U pravilu i bez izuzetaka, moe se pokazati da se ono to se protivi dijanetici i auditoru, na isti nain opire pacijentovu analitikome umu. I obratno, pacijentovi problemi pri razmiljanju u njegovim uobiajenim aktivnostima, auditorovi su problemi u terapiji. Veina "zapovijedi" koje engram sadri nisu shvatljive jer su proturijene ili zahtijevaju nerazumne postupke. Nemogunost da ih se shvati i uskladi s razmiljanjem i stvarnou razlog je pacijentovih aberacija. Razmotrimo engram koji nastaje zbog majina pranjenja crijeva. Ona se napinje, to rezultira pritiskom u trbunoj upljini i dovodi do "nesvjesnosti" neroenoga djeteta. Nadalje, ako po navici razgovara sama sa sobom, kao to to mnogo aberiranih ena ini, mogla bi rei: "Ovo je pakao. Sva sam iznutra pretrpana. Toliko sam zaepljena da ne mogu misliti. Roditi je prestrano, ovo je neizdrivo." To bi moglo biti zabiljeeno u osnovnom podruju. Umni mehanizam snova (koji uglavnom razmilja kroz igre rijei, protivno uvjerenju "simbolicara") mogao bi proizvesti san o paklenoj vatri u trenutku pristupa engramu. Preclear e moda biti siguran da e pasti u vatru priblii U se engramu na vremenskoj stazi. Nadalje, mogao bi misliti da mu je vremenska staza potpuno zbijena. To e vjerojatno znaiti da se svi dogaaji na njoj nalaze na jednome mjestu. Toliko o "Ovo je pakao." i "Sve je iznutra pretrpano." Bacimo sada
229

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

pogled na "Toliko sam zaepljena da ne mogu misliti.". Predear mrca jer misli da je prehlaen. A zbog "Roditi je prestrasno, ovo je neizdrivo." ispunjen je osjeajem uasa pri samoj pomisli da dodirne engram, jer zapovijed kae da je to previe strano da bi se izdralo. Takoer bi mogao misliti da je previe strano roditi se zbog injenice da su engrami doslovni u svome djelovanju. Emotivna reakcija na pakao iz nekog drugog mjesta na vremenskoj stazi - kao sadraj nekog drugog engrama - moda kae da je "Odlazak u pakao" glasno plakanje. Stoga on ne "eli" proi kroz taj engram. Takoer, on je uasnut, jer je "prestrasno roditi". injenica da se majka raspravljala sa svojim podvojenim ja o nunosti laksativa, nikada se nije uzimala u obzir. Jer, reaktivni um ne rasuuje - u nastojanju da upravlja analitikim umom, on razmilja u istovjetnostima. Postoji samo onoliko podataka koliko ih je u engramu i analitika reakcija na neto tako nerazumno krajnje je doslovna. Razmotrimo drugi sluaj, iskustvo snoaja. Kao svoju somatiku ima promjenjivi pritisak. To nije bolno - i usput reeno, ma koliko ti engrami mogu biti bolni u sadanjosti kada se restimuliraju, i bez obzira na to koliko su snani kad se s njima zaista uspostavi kontakt, bol koja se ponovno proivljava je blaga, neovisno o tome kakva je bila u trenutku primanja. Dakle, rije je o pretresanju neroenoga djeteta, to je sve. Ali, engram kae: "0 dragi, bojim se da e ui i svriti u meni. Jednostavno u umrijeti ako to uini. O, molim te, nemoj ui i svriti u meni!". I to analitiki um radi s tim? Razmilja li o snoaju? Brine li o trudnoi? Ne, zasigurno ne. Engram zbog kojega bi netko razmiljao o snoaju, rekao bi: "Misli o snoaju!", a onaj koji bi sadravao brigu o trudnoi rekao bi: "Zabrinut sam zbog trudnoe.". Bol u tom iskustvu koitusa nije jaka, no posebno je naglaeno da se u engram ne smije 1 ui: "Nemoj ui u mene!" . Ta umrijet e ako ue, zar ne? Tono to je reeno. I tako e pacijent lutati oko vremenske staze, sve dok auditor ne upotrijebi tehniku ponavljanja (o kojoj e poslije biti rijei). Pogledajmo jo jednu vrstu engrama. Pretpostavimo da je na jadni
1

pacijent bio dovoljno nesretan da ga se nazove "juniorom". Recimo da mu je ime Ralph i da se njegov otac takoer zove Ralph. (Budite oprezni s takvim "junior-sluajevirna", ponekad su neobino sloeni.) Majka ima tajnu ljubavnu vezu s Jimom (sumnjate li imalo, pogledajte Kinseveve2 izvjetaje). Somatika tog snoaja nije nita bolnija od toga da netko lagano sjedne na pacijenta, no pacijent s tim ima podosta problema. Majka: "0 dragj, ti si tako divan. Kad bi barem Ralph vie sliio na tebe, ali ne slii. ini se da on jednostavno nije u stanju uzbuditi djevojku.". Ljubavnik: "Ma, nije Ralph tako lo. Svia mi se.". Majka: "Ne zna ti njegov ponos. Kad bi Ralph saznao za ovo, to bi ga ubilo. Jednostavno bi umro, znam!". Ljubavnik: "Ne brini, Ralph za to nikada nee uti.". Takav mah biser od engrama mnogo je ei nego to bi netko mogao pretpostaviti, dok ne ugleda majku oima embrija. To se kao podatak u analizatoru nee obraivati. Zato je to zabrinutost. (Zabrinutost su proturijene zapovijedi engrama koje se ne mogu obraivati.) Ralph junior, otkriva da je seksualno vrlo stidljiv. To je aberativni obrazac ponaanja. Pribliimo li mu se u terapiji, nailazimo na suosjeanje s ljubavnikom. Na posljetku, on je rekao da Ralph nije tako lo i da mu se svia. Dakle, Ralph kojeg prepoznaje reaktivni um je, naravno, junior. To naega pacijenta sprijeava da dosegne engram jer misli da e, dodirne li ga, izgubiti prijatelja. Nadalje, u vezi s aberativnom stranom, juniora je oduvijek brinuo ljudski ponos. Kad u terapiji dopremo do toga, on estoko uzmie. Napokon, ako to spozna, "jednostavno bi se sruio mrtav". Postoji jo jedan problem, blokada sonika. Tamo je zabiljeeno da Ralph nikada nee uti. To je vezano uz opstanak. To je ono u to stanice vjeruju. Zbog toga Ralph u prisjeanju nikad ne uje. Bit e jo blokada sonika. Majka je promiskuitetna i to uglavnom znai blokadu na drugoj dinamici. Blokada na drugoj dinamici esto znai da ona ne voli djecu. Ukratko, to bi bio sluaj pokuaja pobaaja, koji je junioru napravio dovoljno
Kinsev: Alfred Charles Kinsev (1894-1956.), ameriki znanstvenik. Bavio se istraivanjem muke i enske seksualnosti. 1947. i 1948. objavio je knjige s rezultatima istraivanja Sexual Behaviour in Human Male i Sexual Behauicur in Human Femal" - popularno poznate kao Kinsey Reports, koje su uzdrmale tadanje predodbe o prirodi i dometu amerike seksualnosti. 231
2

Na engleskome "come in me" znai oboje - "ui u mene" i "svri u meni". 230

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

rupa da bi njima neko vrijeme mogao opskrbljivati tvornicu sira. Junior, sada mukarac, moda ima pojaani sluh jer je, openito uzevi, zastraen "ivotom". No, njegovo prisjeanje sonika ravno je nuli. Taj bi se engram stoga morao izraavati kroz demonske sklopove u vidu "utisaka" koji se pojavljuju u umu. Auditor, uzimajui u obzir to pacijent o tome govori, moe vrlo brzo pogoditi sadraj i raspriti ga tehnikom ponavljanja. Pogledajmo sada sluaj majke, dobre due (pomalo plaljive), koja otkriva da je trudna, te odlazi lijeniku. Majka: "Mislim da sam trudna. Bojim se da jesam.". lijenik je tu i tamo lupka neko vrijeme, dovodei u stanje "nesvjesnosti" neroeno dijete, koje je trideset godina poslije na preclear. Lijenik: "Ne mislim da je tako.". Majka: "Zaista se bojim da jesam. Uhvaena sam, to je sigurno. Jednostavno znam da jesam.". Lijenik (i dalje lupkajui): "Pa, teko je rei tako rano.". Ovdje se kae da je na pacijent trudan. Pogledamo U ga bolje, uoavamo pozamaan trbuh. Pravi opstanak, nema to. A tijekom terapije otkrivamo da gaje strah to postoji: "Bojim se da Jesam.". I odjednom, on se ne kree po vremenskoj stazi. Zato? Uhvaen je. To ne znai da je trudan, znai da je uhvaen. Nadalje, on nee biti sposoban proi kroz to. Zato? Jer: "Teko je rei tako rano.". Stoga on o tome ne govori. Tehnikom ponavljanja oslobaamo ga na vremenskoj stazi. 0, taj na jezik koji govori sve ono to ne misli! Stavljen u ruke imbecilnoga reaktivnog uma, kakvu samo tetu izaziva! Doslovno tumaenje svega! Dio aberativnog obrasca ovjeka koji je imao navedeni engram bila je velika opreznost pri iznoenju bilo kakvoga miljenja. Konano, teko je bilo rei tako rano. Razmotrimo sada engram djevojke iji je otac bio teko aberiran. On udara majku jer se boji daje trudna. On je blokiran na prvoj, drugoj, treoj i etvrtoj dinamici. Otac: "Odlazi! Odlazi! Znam da nisi bila iskrena prema meni! Nisi bila djevica kad sam te oenio. Odavno sam te trebao ubiti! A sad si trudna. Odlazi!". Djevojka je, oko pet tjedana nakon zaea, "onesvjetena" udarcem u majin abdomen. Ona ima estok engram bolno-emotivne
232

vrijednosti koji nikada zadovoljavajue nee moi izdramatizirati. Aberativni obrazac ovdje se izraava histerijom kad god je mukarac optuuje da nije iskrena. Kad se udala, dvadeset i jednu godinu nakon stoje zadobila taj engram, bila je djevica, iako je vjerovala u suprotno. Imala je "djetinjasta privienja" kako je otac eli ubiti. I oduvijek se bojala da je trudna jer engram kae: "Sad si trudna.", to znai uvijek s obzirom na to daje vrijeme neprestani slijed "sadanjih trenutaka". U terapiji se trudimo doi u kontakt s tim engramom. Pacijenticu vraamo u osnovno podruje i odjednom otkrijemo da govori o neemu to joj se dogodilo u dobi od pet godina. Vraamo je ponovno i sada pria o dogaaju koji se dogodio kada je imala deset godina. Auditor, uoivi odreenu reakciju takve vrste, zna da ima posla s "bouncerom"3. On kae: "Odlazi!" i pacijent odlazi. Auditor prepoznaje to nije u redu, primjenjuje tehniku ponavljanja, te reducira ili brie engram. Uvijek i bez iznimke, analitiki um na takve izjave reagira kao na zapovijedi, te na vremenskoj stazi izvrava ono to mu se kae. I prosuuje o sluaju pacijenta ili o ivotu u skladu sa zapovijedima iz engrama. Zdrava su stvar, ti engrami, kad ih imamo u blizini! Pravi, dobar opstanak! Opstanak dovoljno dobar da bilo koga otjera u grob! Auditor nije posebno zabrinut zbog izraza koji pomau terapiji. Engram u kojemu otac tue majku, i govori "Uzmi! Uzmi to, kad ti kaem! Mora to uzeti!" 4 znai da je na pacijent vjerojatno potencijalni kleptoman 5 . (Takve su stvari jedini razlog zbog kojega netko ima poriv da krade, to je lako vidljivo kad auditor izbrie sve takve engrame jer tada pacijent prestaje krasti.) Auditoru nee biti teko doi do sadraja, jer ga engram spremno predaje anaktikome umu. itava skupina engrama koja kae: "Vrati se ovamo! I sada ostani ovdje!", to oevi naroito rado govore, odgovorna je za naglo vraanje
bouncer: engl., engramska zapovijed (tipa "Ne mogu ostati ovdje." ili "Gubi se!", "Odlazi!") koja precleara izbacuje na vremensku stazu prema sadanjemu vremenu. 'Prevedeno doslovno s engleskog radi odranja koncepta: "Take that! "Mce it, I teli you! You've got to take it!". U engleskom su jeziku takvi izrazi uobiajeni za takve situacije. 5 kleptoman: osoba s nekontroliranim porivom za kraom stvari, bez elje da se njima okoristi. 233
3

L. RON HUBBARD

Z A K O N I VRAANJA

natrag u engram im se pone s terapijom. Pacijent ulazi ravno u njega istoga trenutka kada je dosegnut. Nakon to je engram vie puta preprian, zapovijed vie nije djelotvorna. No, sve dok postoji i dok se u njega ne ue, engram je u potpunosti sposoban poslati ljude u umobolnicu, da bi tamo leali sklupani u fetalnom poloaju. Bilo koja tako hospitalizirana osoba, koja nije tretirana elektrookovima ili prefrontalnom lobotomijom, a pati od umnoga poremeaja te vrste, moe biti osloboena tog engrama i vraena u sadanje vrijeme jednostavnom primjenom tehnike ponavljanja. Ponekad je za to potrebno samo pola sata. Pomicanje po vremenskoj stazi i lutanje kroz prosudbe na koje engrami prisiljavaju analizator, neto je poput djeje igre koja ima odreeni broj polja kroz koja osoba treba provesti "ovjeuljka". Igra bi se zapravo mogla sastojati od vremenske staze i engramskih zapovijedi. Neto kao "ovjee, ne ljuti se!". Nakon to proe odreeni broj polja, spusti se na jedno koje kae: "Izlazi van!", to znai da e se vratiti u sadanje vrijeme ili prema njemu. Hi, nakon to opet proe kroz odreeni broj polja izgubi potez jer u polju na kojemu se sada nalazi stoji zapovijed: "Ostani ovdje!". I "ovjeuljak" e tu ostati sve dok ga auditor odatle ne izvue tehnikom ponavljanja (no, s obzirom na to da je napadnut tijekom terapije, engram nee imati snage za dugo opiranje). Potom se opet pomie odreeni broj polja do jednoga koje kae: "Idi spavati.", nakon ega e "ovjeuljak" morati otii spavati. Zatim, pomiui se odreeni broj polja, dolazi na jedno koje kae: "To nitko ne smije saznati.", i odjednom, polje vie ne postoji. Pomiui se dalje, nailazi na polje koje kae: "Bojim se." i "ovjeuljak" je uplaen. Nakon toga dolazi na polje gdje stoji: "Moram otii odavde.", i "ovjeuljak" odlazi. Pomakne se dalje i nailazi na: "Nema me ovdje.", i polje e nedostajati. I tako dalje, i tako dalje. Postoji samo nekoliko skupina zapovijedi koje auditora posebno mue. Budui da um jednim dijelom razmilja pomou vraanja, posebno pri sjeanju, ak kada osoba ne koristi vraanje, sve te zapovijedi takoer e usporavati proces razmiljanja uma. One su u terapiji posebno neugodne i stalna su meta auditorove pozornosti. Prva vrsta zapovijedi je pacijent - izbaciva. One se kolokvijalno
234

nazivaju bounceri6. Tu spadaju zapovijedi tipa "Odlazi!", "Ne vraaj se nikada vie!", "Moram se drati podalje!" itd, itd, ukljuujui bilo koju kombinaciju rijei koja doslovno znai izbacivanje. Druga vrsta zapovijedi je pacijent holder7. One ukljuuju izjave poput: "Ostani ovdje!", "Sjedni ovdje i razmisli o tome!", "Vrati se ovamo i sjedni!", "ja ne mogu ii.", "ja ne smijem otii", itd. Trea je vrsta engram - denyers, to doslovno prevedeno znai da engram ne postoji: "Nisam tu.", "Ovo ne vodi nikuda.", "Ne smijem govoriti o tome.", "Ne mogu se sjetiti.", itd. etvrta je vrsta engram - grouper9, to doslovno prevedeno znai da se svi dogaaji na vremenskoj stazi nalaze na istome mjestu: "Sve mi se skupilo.", "Sve mi se dogaa odjednom", "Sve me spopada istodobno.", "Ve emo se mi izjednaiti." itd. Peta vrsta zapovijedi je pacijent - misdirector10, koji precleara alju u krivome smjeru - uzrokuju da ide u ranija kad bi trebao ii u kasnija razdoblja i obratno, i slino. Na primjer: "S ovoga se mjesta ne moe vratiti.", "Okrenut si na drugu stranu." itd. Bouncer iznenada vraa precleara natrag prema sadanjemu vremenu. Holder ga zadrava tamo gdje jest. Zbog denyera preclear osjea da na tom mjestu nema dogaaja. etvrti, grouper, saima vremensku stazu tako da ona vie ne postoji. Misdirector preokree potreban smjer kretanja. Uspostavljanje veze s bilo kojim engramom uzrokuje da preclear reagira "analitiki". Kao i u sluaju kad je engram restimuliran, njegove zapovijedi utjeu na analizator koji, iako moda vrsto vjeruje da su reakcije posljedica njegovih voljnih prosudbi, on zapravo djeluje izravno iz sadraja jednog ih vie engrama. Sad emo prikazati kako se provodi tehnika ponavljanja. Vraajui se po vremenskoj stazi i uspostavljajui kontakt s engramima, preclear ulazi u podruja "nesvjesnosti" koja su blokirana "nesvjesnou" ili emocijama. U veini ranih engrama moe se
bounce: engl. izbaciti. ' hold: engl. zadrati. deny: engl. nijekati. 9 group: engl. grupirati. 10 misdirect: engl. krivo usmjeriti.
8 6

235

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

oekivati da e preclear zijevati i zijevati. Tu nije rije o tome da je naiao na zapovijed "Spavaj!", koja bi za to bila odgovorna, nego se "nesvjesnostT oslobaa ("boil-ofF, kako to kau auditori). Tijekom dva sata preclear moe napipavati uokolo, padati u nesvjesno stanje, izgledati drogirano, poeti spavati, bez prisutnosti bilo kakvih zapovijedi takve vrste. Iskljuenje analizatora dio je engramskoga skupa podataka. Kada je vraen nazad i stupa u kontakt s engramom, preclear osjea slabljenje analizatora, to znai da je u tom podruju mnogo manje sposoban za razmiljanje. "Boiling-off11 nesvjesnosti vrlo je vana za terapiju. Naime, ta ista "nesvjesnost?' moe biti restimulirana u svakodnevnom ivotu osobe, ime e manje ili vie blokirati njezin razum, usporavajui joj time procese razmiljanja. Dakle, svaki aspekt koji sadri "nesvjesnost", gdje god je s njim uspostavljen kontakt, smanjuje preclearovu svjesnost. Javljaju mu se snovi, zapinje u govoru, mrmlja nerazumljive rijei. Njegov analizator probija veo koji ga je odvajao od engrama. Istodobno je veoma podloan engramskim zapovijedima. Kad ga auditor prisili da proe kroz engram i ispria ga (premda auditor zna da e za dovoljan boil-off "nesvjesnosti" biti potrebne minute da se pacijenta propusti kroz to), preclear se moe aliti: "Ne mogu natrag odavde.". Auditor to odmah zapisuje. To je engramska zapovijed koja se probija. On o tome ne obavjetava pacijenta koji uglavnom ne zna to govori. Ako pacijent i dalje ima problema, auditor mu kae: "Recite: Ne mogu natrag odavde.". Preclear to ponovi, a auditor ga potie da to uini jo jednom i jo jednom. Odjednom, somatik se ukljuuje i s engramom je uspostavljen kontakt. U uvodnome razgovoru, auditor paljivo i nenametljivo biljei koje izraze pacijent koristi i ponavlja u vezi sa svojom bolesti ili dijanetikom. Nakon to auditor uvede pacijenta u reverie, ako otkrije da, na primjer, pacijent inzistira kako "nikuda ne moe" auditor ga navodi da ponavlja taj izraz. Uzastopno ponavljanje takvog izraza uvui e pacijenta unatrag po
11

vremenskoj stazi i dovesti u vezu s engramom koji to sadri. Moe se dogoditi da se engram ne oslobodi - ako ih je previe prije njega - no, to e se dogoditi samo u sluaju gdje raniji engram sadri isti izraz. Nastavljajui s tehnikom ponavljanja, auditor navodi pacijenta da ga trai u sve ranijim i ranijim razdobljima. Ide li sve po planu, rezultat e vrlo esto biti smijuljenje ih olakavajui smijeh. Izraz je razotkriven. Engram time nije izbrisan, ah taj dio vie nee utjecati na terapiju. Sto god pacijent radio pod utjecajem engrama, koje god rijei koristio da opie akciju, obino je sadrano u tim engramima. Tehnikom ponavljanja uklanja se naboj koji ti izrazi sadre, te je pristup engramima omoguen. Ta e tehnika, naravno, vrlo rijetko dovesti pacijenta u nevolju, no nevolja u koju netko u dijanetici moe upasti nije pogubna. Engram, restimuliran u svakodnevnom ivotu, moe biti i jest nasilan. Ubojstva, silovanja, palei, pokuaji pobaaja, zaostajanje u koli bilo koji aberirani vid ivota - proizlaze iz tih engrama. No, dolaenje do njih u dijanetikoj terapiji ide drugim putem, putem koji je blii izvoru engrama. U pravilu, djelujui na osobu, koja to i ne sumnja, engram posjeduje golemu pokretaku i govornu snagu i sputava mnogo sklopova u umu koji se inae koriste za razumno razmiljanje, te uzrokuje opu pusto. Njegovi su kontakti "zalemljeni" i analizator ih nije u stanju iskljuiti. Pacijent se u terapiji kree prema engramu i 12 samim time, iskljuuje se dio "stalnih vodova ". Pacijent moe dospjeti u engram koji ga, ako mu se terapijskim putem ne pristupi, moe sklupati poput fetusa i poslati u najbliu umobolnicu. Tijekom terapije, koja je vraanje unazad po vremenskoj stazi, i najjai holder ima ogranienu snagu. Pacijent moe doprijeti do holdera koji u normalnom ivotu moe predstavljati psihozu. U terapiji e se vjerojatno izraziti tako da e, kada se od njega zatrai da "doe u sadanje vrijeme", pacijent jednostavno otvoriti oi, a da zapravo nije preao interval po vremenskoj stazi, sve do sadanjega vremena. On uope ne sumnja da je u holderu sve dok auditor, oprezan prema takvim pojavama, ne pone s tehnikom ponavljanja.
vod: vodi elektriciteta (obino ica) koji prenosi strinu od izvora do potroaa. 237

boiling-off: engl. glagol izveden iz imenice "boil-off. 236

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

Auditor: Jeste li u sadanjem vremenu? Preclear: Naravno. Auditor: Kako se osjeate? Preclear: Oh, malo me boli glava. Auditor: Zatvorite oi. Kaite: "Ostani ovdje.". Preclear: Dobro. "Ostani ovdje. Ostani ovdje. Ostani ovdje." (Nekoliko puta) Auditor: Kreete li se? Preclear: Ne. Auditor: Kaite: "Uhvaen sam. Uhvaen sam.". Preclear: "Uhvaen sam." (Nekoliko puta) Auditor: Kreete li se po vremenskoj stazi? Preclear: Ne. Auditor: Kaite: "U klopci sam.". Preclear: "U klopci sam. U Au, moja glava!" Auditor: Nastavite prolaziti kroz to. Preclear: "U klopci sam. U klopci sam. U klopci sam." Au! Ovo je sve gore! (Kako se pribliava engramu koji ga dri s druge strane vela "nesvjesnosti", somatik mu se pojaava.) Auditor: Nastavite prolaziti kroz to. Preclear: "U klopci sam - o, Boe, u klopci sam. Nikada neu izii odavde. Nikada neu izii. U klopci sam!" Auditor: Pristupite tome izbliza. Uvjerite se da u tome nema vie niega. (Trik kojim se postie da preclear ne ponavlja ono to je upravo rekao, te da nastavi prolaziti kroz engram.) Preclear: Boli me glava! Dopustite da se vratim u sadanje vrijeme! Auditor: Proite ponovno kroz to. (Ako preclear izie van s tolikim nabojem bit e nesretan i moe se dogoditi da e sljedei put biti teko ui u dogaaj.) Preclear: "0, Boe, u klopci sam. Bojim se da sam u klopci." (Pojavila se nova rije.) "Neu izii odavde dok sam iv. U klopci sam. Nikada neu izii. U klopci sam." (Sa strane.) Ona plae: "O, zato sam se morala udati za takvog ovjeka!". Auditor: Kako je vaa glava?
238

Preclear: Manje boli. Hej, to je prljav trik. Ona se udara po trbuhu. To je podlo! Ma, prokleta bila! Auditor: Proivite to ponovno. Provjerite da u tome nema vie niega. (Isti mehanizam kojim se precleara sprijeava da ponavlja ono to je maloprije rekao, umjesto da prolazi kroz sadraj koji upravo dobiva iz engrama. Ako ponavlja umjesto da ponovo proivljava, engram nee nestati.) Preclear: (ini to, doseui nekoliko novih rijei i nekoliko zvukova, ukljuujui mukli odjek udarca u trbuh, te automobilsku sirenu stari, runi tip; trublja s ulice.) Nemojte mi rei da to moram ponovno proi. Auditor: Ponovite to, molim vas. Preclear: Dakle, ta me se dama pokuavala rijeiti udarcima u glavu. I tako sam iskoio vani i ubio Boga u njoj. Auditor: Molim vas, ponovno proivite taj engram. Preclear: (Poinje iz poetka i odjednom otkriva da kada se engram, poput komada ice s vorovima, razrijei, tada sadri nove podatke na mjestima gdje je prije bio vor.) Moram smisliti to da kaem Harryja Skakat e mi po glavi. (Otud proizlazi njegova ala "iskoio van" itd.) Auditor: Molim vas, proite ponovno kroz to. Moglo bi u tome biti jo neega. Preclear: (ini to mu je reeno, stari dijelovi slabe, pojavljuju se dva nova zvuka - njezini koraci i voda iz slavine. Nakon toga je sretan i smije se. Engram je otputen zato to moda nije potpuno nestao. Takav engram je u tom stanju samo kad mu se pristupi prije basicbasica.) Tu je, dakle, rije i o tehnici ponavljanja i o engramu koji je doveden u recesiju13. Mogue je da se poslije, nakon to pristupimo basicbasicu, isti engram ponovno pojavi, ali sada sa znatno manjim nabojem i bez aberativne snage, snage koja uzokuje psihosomatske glavobolje ili neke druge bolesti. Pa ipak, taj bi engram, u sluaju da nije kontaktiran terapijom, bio dostatan da pacijenta, dok je jo bio djeak, natjera na uasnuto vritanje svaki put kad ne bi mogao izii iz kakvog zatvorenog prostora (klaustrofobija).
recession: engl. odstupanje, uzmicanje, povlaenje.

239

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

Tehnika ponavljanja je specifini dio dijanetike i od auditora zahtijeva domiljatost. Uz upornost i strpljivost, bilo koji auditor moe uspjeti u ostalim dijelovima znanosti, koristei minimalnu pronicljivost. Ah, u tehnici ponavljanja mora nauiti - u svrhu terapije - razmiljati poput engrama. I morat e promatrati kako se osoba ponaa na vremenskoj stazi. Morat e uoiti kakvu vrstu reakcija izraava, te odatle zakljuiti koje zapovijedi mue osobu kada ne surauje ili ne zna. To ne znai da je tehnika ponavljanja teka, ona to nije. No, vjetina auditora u njezinoj primjeni osnovni je razlog zato trajanje terapije varira od auditora do auditora. To je odreena sposobnost. To je igranje spomenute igre s domiljatou. Gdje je predear zaglavio i s kojom zapovijedi? Zato je odjednom prestao suraivati? Gdje je emotivni naboj koji zadrava sluaj? Tehnikom ponavljanja auditor moe rijeiti sve te probleme, a sposobniji auditor e to uiniti bre. Kako razmiljati poput engrama? Kad je otkrio da kukci prenose bakterije, Eonald Ross je smatrao nunim da razmilja poput komarca. Mi ovdje imamo slinu prijetnju, engram. Da bi terapija bila uspjena, ovjek treba nauiti razmiljati poput engrama. Auditor ne moe i ne mora biti sposoban pogledati pacijentu u oi i pogoditi zato on srijedom ne jede nita drugo osim cvjetae. Rije je o aberaciji i auditor ne mora unaprijed znati koji su njezini uzroci ili koji su uzroci psihosomatskih bolesti. On e s vremenom o njima saznavati sve vie i vie. No, mora biti sposoban odrati pokretljivost pacijenta na vremenskoj stazi, vraajui ga natrag u osnovno podruje, te pomiui ga odatle navie radi smanjenja naboja. Sadanji odgovor na to je tehnika ponavljanja. Treba razumjeti da se za potrebe dijanetike moe razviti neka potpuno nova metoda, ih vie njih. ovjek e, ako do takvog razvoja i poboljanja ne doe, biti prilino nesretan uz svoje blinje. No, ono najbolje s im sada raspolaemo - a mjerilo kvalitete je injenica da je to jednako uinkovito u svim sluajevima - jest tehnika ponavljanja. U ovom trenutku, auditor mora biti sposoban primijeniti je, ako oekuje bilo kakve rezultate u sluaju koji vodi. Nakon to proe nekoliko sluajeva i upozna prirodu te zvijeri, engrama, taj ili bilo koji drugi

auditor moe - a i trebao bi - potpomoi s vlastitim, poboljanim tehnikama. Osnovna mana tehnike ponavljanja jest to da ona od auditora zahtijeva domiljatost. Biti domiljat ne znai mnogo priati. U dijanetici, kada netko auditira, priati mnogo prilino je neinteligentno. Zaista, kada auditori poinju raditi na sluajevima, gotovo se uvijek tako zaljube u zvuk svojega glasa i osjeaj posjedovanja vjetine, da jadni predear teko dobiva priliku da kae koju rije - a on je zapravo taj koji treba postati Clear, koji posjeduje ispravne informacije i ije su prosudbe jedino vane. U sluaju tehnike ponavljanja, biti domiljat znai biti sposoban iz govora i ponaanja osobe izvui sadraj zbog kojega je onemoguen pristup engramu, prolazak kroz njega i slino. Tehnika ponavljanja usmjerena je samo na radnju, ne na aberaciju. Uzmimo, na primjer, sluaj koji je bio toliko "zapeaen" da je trebalo trideset sati gotovo neprekidne tehnike ponavljanja kako bi se sruili zidovi izmeu analitikoga uma i engrama. Vano je znati da engram ne bi bio engram ako bi mu predear lako mogao pristupiti. Bilo koji engram, s kojim se lako stupa u vezu i koji je bez emotivnoga naboja, aberativan je otprilike koliko i aa mineralne vode. Mladoj djevojci, sa soninim sjeanjem, ah i s pojaanim sluhom i potpuno neuravnoteenim endokrinim sustavom, zahvaljujui kojemu je u dvadesetdrugoj godini postala starica, trebalo je sedamdeset i pet sati da bi stupila u vezu s bilo ime iz osnovnoga podruja. To je gotovo nemogu sluaj, no ipak se dogodio. Kod pacijenta sa soninom blokadom, koji je izvan vremenske staze, sedamdeset pet sati rada tek bi "zagrijalo stvar". No, ta bi djevojka, jer ima sonino sjeanje, trebala ve poprilino odmaknuti na putu prema Clearu, umjesto to je tek dosegnula basic-basic. Tehnikom ponavljanja i iskljuivo njome, sluaj je konano rijeen. U njemu gotovo nije bilo holdera ili bouncera. Jednostavno se dogodilo da je cijelo prenatalno podruje bilo prazno. Dakle, dogaa se da engram koji nije razumna memorija, nego samo niz valova ili neka druga vrsta zapisa, djeluje na analitiki i somatski um, te pokree glas, miie i ostale dijelove tijela. Analitiki e um,
241

240

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

reduciran engramom u dramatizaciji, moda ubacivati podatke kojima e nastojati da akcija izgleda razumno - da je opravda. No, to ne znai da je svjestan engrama. Kada mu se u terapiji prvi put pristupi, ini se da on uope ne postoji. Ponekad su potrebne tri terapije kako bi taj engram izaao na vidjelo. Budui da je uinjeno ve vie terapija, ne znai da su te tri potpuno bez sadraja. Rije je o tome da "ja" pri vraanju mora nekoliko puta prijei preko engrama da bi se on "pojavio". To je vano znati. Upravo kao kad prvi tjedan provoenja terapije traite od uma neki podatak i ne nalazite ga (kod aberirane osobe), te pitate ponovno sljedei tjedan, i tada ga pronaete. Tako je i s engramima. Osnovni terapijski princip je da ako nastavite traiti, na kraju ete dohvatiti engram. Ponovno i ponovno vraanje u prenatalno razdoblje s vremenom e samo po sebi engrame uiniti primjetnima, tako da ih analitiki um moe napasti i oslabiti. To je spor nain. Tehnika ponavljanja - iako je za otkrivanje engrama ipak potrebno nekoliko terapija - neizmjerno ubrzava proces. U sluaju te mlade djevojke, da nije koritena tehnika ponavljanja, trebalo bi vjerojatno dodatnih pedeset ili ezdeset sati da se postigne isti rezultat. Tehnika ponavljanja rijeila je problem kada je auditor uoio da djevojka stalno govori: "Sigurna sam da postoji dobar razlog to sam se u djetinjstvu loe osjeala. Konano, moj brat me je silovao kad sam imala pet godina. Sigurna sam da je to kasnije u mom djetinjstvu, mnogo kasnije. Moja je majka bila strano ljubomorna na mene. Sigurna sam daje kasnije.". Ta je mlada dama, naime, polazila nekakvu kolu mentalnoga lijeenja na sveuilitu, koja je nauavala da seks i uzimanje vitamina uzrokuju aberacije uma. Uvijek je isticala da ona nema nita protiv "analize", kako je ona to nazivala, no smatrala je da je glupo oekivati da fetus moe bilo to uti. Vratila bi se u vrijeme prije roenja i izjavila da se osjea prilino ugodno. No, roenje nije bilo na vidiku. To je vano. Osnovni engram ih engrami u osnovnom podruju - oko "razdoblja embrija" - ne mogu i nee nestati bez primjene terapije, a kada se do roenja ne moe doprijeti niti uz barem jedan somatik, sigurno je da se neto dogodilo prije roenja. Kada bi roenje bio prvi engram, svatko bi mogao postati Clear u roku pet sati. Roenje ak

moe biti na vidiku, a da svejedno postoji jo pedesetak tekih prenatalnih iskustava. U njezinu sluaju, nita nije bilo na vidiku. Njezin je obrazovni model usporavao sluaj. Uvijek je pokuavala biti u sadanjemu vremenu i "sjetiti se", koristei pamenje toliko ispunjeno blokadama da se nije mogla dosjetiti niti pravoga imena svoje majke. (U takvo je stanje dovedena nakon desetak godina "u rukama" razliitih psihijatara koji od nje nisu traili nita drugo nego da "se sjeti".) Kao to je reeno, u razdoblju prije roenja osjeala se prilino ugodno, osjeala je plodnu vodu i bila je sigurna da je ivot u maternici za svakoga radostan. Nesrazmjer izmeu njezina vjerovanja da ne postoji prenatalno sjeanje i injenice da je mogla osjetiti udobnost, toplinu i ostale pogodnosti plutanja u plodnoj vodi, potpuno joj je izmaknuo. Auditor nije uinio ni najmanji napor da je u to uvjeri. Dobro poznavajui svoj posao, jednostavno ju je slao natrag i naprijed, pokuavajui ovaj ih onaj mehanizam. Na poslijetku, eljela je znati mora li postojati prenatalno iskustvo. Reeno joj je, to je tamo - tamo je. Ako prenatalna memorija ne postoji, nee se niega sjetiti, a ako postoji, vjerojatno hoe. To je dobar, neodreen stav auditora. Dijanetika, konano, kao to je to rekao jedan drugi auditor, "samo pokazuje robu" i ne ini nikakav napor da neto proda. U sluaju te djevojke auditor je koristio tehniku ponavljanja s mnogo izraza. Djevojka se kretala po vremenskoj stazi, to znai da je denyer morao biti prisutan. I kada je na kraju gotovo ostao bez ideja, auditor je odjednom shvatio da joj je izraz "mnogo kasnije" stalno pri ruci. Auditor: Kaite: "Mnogo kasnije." i vratite se u prenatalno podruje. Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo kasnije", itd. (silno se dosaujui i ne suraujui) Auditor: Nastavite, molim vas. (Nikada ne kaite pacijentu: "Idite naprijed.", jer to znai da uini upravo to. Kaite: "Nastavite.", ako elite da nastavi prolaziti kroz engram ih ponavljati, a "Vratite se na poetak." - kada ponovno prolazite kroz engram kroz koji ste ve jednom proli.)

242

243

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo..." Imam somatik na licu! Osjeam kao da me neto gura. (To je bila dobra vijest. Naime, auditor je znao daje ona sredinom prenatalnog razdoblja imala blokadu bola koja je sprijeila javljanje kasnijih somatika.) Auditor: Pristupite tome i nastavite ponavljati. Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo kasnije." Pojaava se. (Prirodno. U tehnici ponavljanja, sve dok se izraz u potpunosti ne pojavi, somatik se pojaava. U nesoninom sluaju somatik posredno utjee na 'ja", u soninom se zvuk pojavljuje kao zvuk.) Auditor: Nastavite. Djevojka: "Mnogo..." ujem glas! Tu je. To je to. Hej, pa to je glas mojega oca! Auditor: Posluajte rijei i molim vas, ponovite ih. Djevojka: On govori mojoj majci. No, taj pritisak na lice prilino je neugodan. Pojaava se i smanjuje. To boli! Auditor: Ponovite, molim vas, njegove rijei. Djevojka: On kae: "0 duo, neu sada svriti u tebi. Priekajmo s tim, bolje je da to uinimo mnogo kasnije." ujem i majin glas. Hej, taj pritisak me boli. Ne, prilino se smanjio. Smijeno, u trenutku kad sam ula njegov glas, pritisak se smanjio. Auditor: Recite, molim vas, to majka govori, ako je moete uti. Djevojka: Ona kae: "U tom sluaju, ne elim te uope u sebi!" Ona je luda! Ha, somatik je prestao. (U tom je trenutku snoaj zavrio.) Auditor: Vratite se, molim vas, na poetak i proite ponovno kroz to. Djevojka: (Ponovno je na poetku, somatik se vraa.) Zanima me to rade? (pauza) ujem ljapkajui zvuk! (opet pauza, a onda posramljenost) Oh! Auditor: Proite, molim vas, ponovno kroz engram. Djevojka: To je u poetku lagani ritam koji se poslije ubrzava. Mogu uti disanje. Sada poinje jai pritisak, no mnogo je manji nego prvi put. Sada poputa i ujem oev glas: "O duo, neu sada svriti u tebe. Priekajmo s tim, bolje je da to uinimo mnogo kasnije. Nisam ba siguran da toliko volim djecu. Uz to, moj posao...". Ovdje osjeam otriji somatik, mora da ga je majka odgurnula. "U tom sluaju, ne
244

elim te uope u sebi, ti mrtvo puhalo." Auditor: Vratite se, molim vas, na poetak i proite ponovno kroz to. Djevojka: (ini to nekoliko puta, somatik konano nestaje. Osjea se radosno zbog toga, no ne pada joj na pamet da spomene kako je sumnjala u prenatalna iskustva.) To je tehnika ponavljanja na djelu. U ovom sluaju auditor je pokuao s oko dvjesto razliitih izraza, od kojih niti jedan nije odgovarao. U poetku je bilo samo nekoliko ranijih engrama koje je arhivar bio voljan "isporuiti", te je auditor nagaao s itavim spektrom denyera. Kasniji je dogaaj mogao sadravati - a i jest, samo bez pojave somatika - razliite izraze koje je auditor koristio. No, taj je engram bio iz ranog razdoblja i mogao je biti izbrisan, te je arhivar bio spreman za njega. U tekim i vrlo blokiranim sluajevima, rijetko se dogaa da arhivar iznosi sadraj koji ne bi mogao biti "povuen u mirovanje"14. Tako ponueni engram auditor nikada ne ostavlja a da ne uini sve to je u njegovoj moi da ga oslabi mnogim ponavljanjima. Arhivar bi u tom sluaju prevario auditora, dajui mu takav engram, kao na primjer roenje, koji ne bi nestao, a zahtijevao bi prilino uzaludnoga truda i za nekoliko dana uzrokovao preclearu glavobolju. Auditor bi arhivara ostavio na cjedilu da nije oslabio ponueni engram, navodei djevojku da proe kroz njega nekoliko puta, sve dok somatik ne bi potpuno ieznuo i glas nestao. Razlog zbog kojega je engram ostao skriven je njegov sadraj koji'je to traio. Zapravo, to je bio snoaj. Kao engram, inilo se da govori kako e dogaaji biti pronaeni poslije u ivotu. Takoer je reeno da se u njega ne ulazi. Ponekad e tehnika ponavljanja pacijenta dovesti u manju nevolju, tako da ga "usie" u dogaaj koji ne moe nestati. To nije est sluaj, no arhivar ponekad radije predaje kasniji, nego raniji dogaaj. Ipak, to nije njegova pogreka. Sjetite se, ti su engrami ispunjeni
14 "povuen u mirovanje": engl. reduce to recession. Znai da se engram privremeno povukao i naizgled ga vie nema. No, za neko vrijeme (nekoliko dana) opet e se javiti u punoj snazi.

245

L. RON HlIBBARD

ZAKONI VRAANJA

sadrajem, somatikom i vremenom. Auditor moe koristiti bilo to od toga. Kada arhivar odgovori i isporui somatik kao rezultat ponavljajueg izraza koji je auditor ve saznao iz preclearova prianja ili ga je sam naslutio, i ako unato tome somatik ne eli nestati niti se pojavi glas (u soninom sluaju, ili jednostavno nee nestati s nonsonikom), arhivar tada mora dati jo podataka. Auditor, kada to shvati, i zakljui da se glas ne pojavljuje niti somatik nestaje, mora zatraiti od precleara da ponavlja isti izraz i da ide u sve ranija i ranija razdoblja. Jo jedan somatik moe se pojaviti na drugome dijelu tijela. Arhivar je otpustio jo raniji somatik, tako da je sada mala koliina neugode uzeta od prvoga kojeg je mogao nai. Sada se s tim ranijim somatikom postupi slino. On, kao somatik, moe postati srednje jak i, unato preclearovu ponavljanju izraza, mogue je da se glas jo uvijek ne pojavi. Auditor tada precleara alje u jo ranija razdoblja. Arhivar opet uspijeva nai jedan raniji somatik, sada kad je neto uzeto iz drugog. Ovaj put ponovno se ukljuuje jo raniji somatik, vjerojatno negdje oko osnovnog podruja kojeg sluaj prethodno nije kontaktirao, i sada se moe uti glas. Engram se reducira. Ukratko, arhivar je bio voljan riskirati neugodu i osloboditi nekoliko somatika kako bi auditor dobio osnovni dogaaj. U takvim sluajevima postoje varijacije. S obzirom na to da je sustav biljeenja razvrstan po temi, somatiku i vremenu, auditor se moe sluiti i neim drugim osim izraza. On precleara moe poslati na "najjai intenzitet somatika" i rezultati se esto mogu postii, ah to nije toliko pouzdano niti osigurano od pogrene upotrebe koliko sustav biljeenja po temi. Preclearu nee smetati ako, sluajno, ode na bilo koji "najjai intenzitet' somatika, jer je njihova snaga otprilike koliko i tisuiti dio prvobitne agonije. No ipak, i one mogu biti prilino snane. U sadanjemu vremenu, u sluaju precleara nad kojim se ne provodi terapija, intenzitet jednoga od tih somatika moe biti drastian, u prilog emu govori migrena15. U sluaju migrene, precleara moemo vratiti na prvi trenutak kad ju je dobio. Mogli bismo pomisliti da je njezin intenzitet tada bio najjai, i, usprkos tome, nai umjerenu, tupu bol poput one koju osjeamo kod
15

mamurluka. To je dio principa da je bilo kakav ulaz u sluaj bolji nego nikakav. Ako se vratimo na standardnu tehniku reveriea, moemo rei da smo pristupili izvoru i, ako se imalo s njim stupilo u kontakt, utjecaj engrama na aberiranu osobu e se reducirati, ma koliko pogreaka auditor napravio. Stoga, vraanje na "maksimalan intenzitet?' somatika nije neto vrlo bolno. Stvaran maksimum intenziteta je kada je preclear budan, i to prije nego to je uspostavljen kontakt s dogaajem. Ah, vraanjem na "maksimalni intenzitet?', dogaaju se esto moe pristupiti i reducirati ga. Meutim, ako "maksimalni intenzitet?' u engramu sadri izraze "ja to ne mogu izdrati!", "To me ubija." ili "Bojim se.", onda oekujte da e na preclear odgovoriti na jedan od tih naina. Ako ne odgovori, onda ima emocionalnu blokadu, a to je drugi problem, koji emo poslije razmotriti. Na slian nain auditor moe postupati s preclearom u smislu vremena. U umu postoji vrlo toan sat. Arhivar je s tim satom vrlo dobro upoznat i pridravat e ga se gdje god je to mogue. Auditor koji eli da pacijent ode u vrijeme "est minuta prije nego to je taj izraz izreen", vidjet e da e se njegov preclear vratiti est minuta ranije, makar bila rije o prenatalnom dogaaju. Auditor, ako to eli, svog precleara moe voditi naprijed minutu po minutu. On precleara moe provesti izravno kroz dogaaj, oglaavajui: "Sada je jedna minuta kasnije. Sada su dvije minute kasnije. Tri su minute prole.", i tako dalje. Auditor ne treba ekati da te minute proteknu, on ih samo oglaava. On precleara moe provesti kroz vrijeme u intervalima od pet minuta, sat vremena ili jednoga dana, i ako tamo nema engramskoga materijala koji ga zadrava ih nekako drukije utjee na postupak, auditor po elji moe pomicati precleara po vremenskoj stazi. Bilo bi vrlo lijepo kada bi auditor mogao precleara poslati do zaea i tada mu rei da je sada jedan sat kasnije, dva sata kasnije i tako dalje, dok ne pokupi prvi engram. Ipak, tu je, osim vremena, ukljueno vie imbenika, i plan, premda dobro zamiljen, ipak nije izvediv. Vremensko se pomicanje uglavnom koristi kada auditor pokuava dovesti precleara prije dogaaja, kako bi se uvjerio da je on zaista na poetku. Vraajui precleara u pet ih deset-rninutnim
247

migrena: jaki bolovi u glavi, ponekad popraeni muninom. 246

L. RON HUBBARD

ZAKONI VRAANJA

intervalima, auditor ponekad moe otkriti da, vraajui ga unutrag, ulazi u vrlo dugotrajan i kompliciran dogaaj i da je glavobolja, koju je elio ublaiti, zapravo zadobivena satima prije razdoblja za koje je mislio da je prvobitno poela. U takvom je sluaju drugi engram dodan na raniji, i auditor ga ne moe ukloniti dok ne ukloni prvi. Zapravo, primjena pomicanja u vremenu je ograniena. Auditor koji se trudi "loviti" unazad kroz vrijeme, shvatit e da u rukama ima umjetno restimuliran sluaj i da mu je rad prilino usporen. Tehnika ponavljanja najbolje funkcionira i arhivar se s njom najbolje nosi. Auditor koristi pomicanje u vremenu da precleara dovede to je mogue blie osnovnom podruju (ranom prenatalnom), i openito, ako arhivar jednostavno nee prionuti na posao i predati engrame koji se jedan za drugim mogu istiti, auditor koristi tehniku ponavljanja. Pomicanje u vremenu i "potraga za somatikom" imaju ogranienu primjenu. Nekim pokusima moe se pokazati primjenjivost tih postupaka. Zakoni vraanja su sljedei: 1. Teoretski, pacijent koji je vraen, vie reagira na zapovijedi koje se odnose na ranija razdoblja od onoga u kojemu je on na vremenskoj stazi, a manje na zapovijedi iz razdoblja nakon onoga u kojemu se nalazi. 2. Preclear reagira na engramske zapovjedi koje su: a) u kroninoj restimulaciji, ih b) one kojima je najblie na vremenskoj stazi. Dakle, ako engram kae: "Bojim se.", on se boji. Ako kae: "Radije bih umro nego da to gledam.", on bi radije umro. Ako zapovijed kojoj je blizu kae: "Pospan sam.", on e biti pospan. Ako kae "Zaboravi.", on e zaboraviti. Zapovijedi u kroninoj restimulaciji bacaju krivo svjetlo na osobnost. Primjerice: "ja nikada ni u to ne mogu biti siguran.", "Ne znam", "Ne mogu nita uti.", mogue je da su sve takve zapovijedi u kroninoj restimulaciji. Ako ih arhivar ne eh izruiti, svejedno nastavite raditi na tome. One e ubrzo biti izruene. 3. Predearova akcija na vremenskoj stazi i stanje staze iskljuivo su regulirani engramskim zapovijedima koje se mogu klasificirati kao bounceri, holderi, denjeri i grouperi i misdirectori. (Ta su stanja, kao to je ve reeno, vrlo promjenjiva, toliko koliko je i jezik promjenjiv.
248

"Ne znam dolazim li ih odlazim.", na primjer, u engramu moe biti vrlo zbunjujue. "S ove se toke ne mogu vratiti.", uzrokuje usporavanje precleara u napredovanju. 4. Engramska zapovijed u govoru precleara u budnome stanju manifestira se prije terapijskoga postupka ili je, kada se preclear pribliava zapovijedi, nehotino nabaena kao navodno "analitika" misao. 5. Engram nije svjesna, racionalna memorija, nego skup neanahziranih percepcija koje e izii na vidjelo postupkom vraanja kroz njega, prema njemu, preko njega ih traenjem. 6. Arhivar e auditoru dati to god moe izvui iz engramske banke. Auditor mora pomoi arhivaru reducirajui naboj ih estinu svega to mu arhivar ponudi. To se radi pacijentovim ponavljanjima. (Inae, arhivar dobiva toliko nagomilanog materijala i, s tim u restimulaciji, vie ne moe doi do kartoteke. Auditor koji arhivaru prua otpor nije rijetkost. Arhivar koji e pruati otpor auditoru, osim zadravanja podataka koji se ne mogu reducirati, jo nije otkriven.) Auditoru su dostupne sljedee metode: 1. Vraanje, u kojoj precleara aljemo to je ranije mogue na njegovoj stazi, prije nego stoje zapoeto sa samom terapijom. 2. Tehnika ponavljanja, kojom od arhivara traimo podatke o odreenim temama, posebno one koji utjeu na vraanje i putovanje po vremenskoj stazi, i koji pomau preclearovoj sposobnosti da kontaktira engrame. 3. Pomicanje u vremenu, ime precleara u kratkim ih dugim razmacima moemo pomicati po vremenskoj stazi. To inimo specifinim oglaavanjem koliine vremena za koju se preclear pomie prema naprijed ih nazad, ih vraanjem i napredovanjem kroz vremenske intervale. (Takoer je korisno saznati pomie li se preclear uope ih u kojemu smjeru na vremenskoj stazi, kako bismo otkrili djelovanje koje neki engram moe imati na njega.) 4. Lociranje somatika, kojim se locira trenutak zadobijanja somatika, u nastojanju da otkrijemo je li dobiven u tom engramu ili da naemo engram koji ga sadri.

249

SEDMO POGLAVLJE

EMOCIJE I IVOTNA SILA

A l i morija igra jednu od najveih uloga u terapiji. Tu smo temu obradili u drugoj knjizi i kao teoriju provizorno je podijelili na samo tri dijela: (a) emocije obuhvaene engramskim zapovijedima gdje je fizika bol pobrkana s emocijama; (b) emocije obuhvaene kao endokrine reakcije podlone analitikome umu Qeara, te analitikom i reaktivnom umu aberirane osobe; (c) emocije obuhvaene u engramima koji veu slobodne jedinice ivotne sile. Budui rad i istraivanje emocija bez sumnje e nam omoguiti da ih bolje razumijemo. No, trenutno o njima imamo dovoljno uinkovitog znanja da to to znamo moemo iskoristiti i dobiti rezultate. Kad budemo znali vie, rezultati e biti bolji, no za sada moemo postii stanje Releasea ili deara. Tretiramo li emociju kao sputanu ivotnu silu, i drimo li se tih opih uputa da bi je oslobodili, postii emo vrlo veliki napredak kod svakog precleara. Zaista, oslobaajui emociju postii emo najvie u svakom naem pojedinanom sluaju. U tehnikoj znanosti poput dijanetike moemo raditi na temelju push-buttona. Znamo da e pritisak na sklopku zaustaviti motor, ponovni pritisak e ga pokrenuti, i, bez obzira na to koliko puta djelovali na sklopku, motor e se pokrenuti ili zaustaviti. Ovdje baratamo sa silom koja je za nas jo uvijek jednako tajanstvena kao to je elektricitet bio Jamesu Clerku Maxwellu. Mnogo prije, Benjamin Franklin opazio je da elektricitet postoji i s njim napravio neke zanimljive stvari, ali nije ga previe koristio i nije ga mogao 1 kontrolirati. Filozof, kao stoje Bergson , izdvojio je neto stoje nazvao elan vital, ivotna sila. ovjek je iv, stoga mora postojati sila ih tijek neega to ga odrava ivim jer kad ovjek umre te sile ili tijeka vie nema. To je ivotna sila iz razdoblja Benjamina Franklina. Kao to je
1

Bergson: Henri Bergson (1859-1941.), francuski filozof. Nagraen Nobelovom nagradom za knjievnost (1927). 251

L. RON HUBBAR on razmatrao elektricitet, tako je Bergson razmatrao ivotnu silu. Dijanetika je dorasla, ili je veoma blizu stupnja Jamesa Clerka Maxwella. Znamo da se o ivotnoj sili mogu izvesti odreene jednadbe i moemo ih primjenjivati, a moemo i teoretizirati da su "ivotna sila" i ono to se nazivalo odreenom vrstom "emocije" ili slina ili ista stvar. Moda imamo pogrenu teoriju, ali isto tako, pogrenu teoriju mogao je imati i James Clerk Maxwell. Njegove teorije jo uvijek mogu biti pogrene, no barem imamo elektrina svjetla. U dijanetici smo prilino sigurni da je veina naela sukladna prirodnim zakonima. To su veliki prorauni. Nismo sigurni da smo emociju ispravno odredili, ali gledamo li tako, neemo biti sigurni sve dok ne uzmemo le i ponovno ga "napumpamo" ivotnom silom Izuzevi tu krajnost, u podruju emocijama, kao ivotne sile, mi smo na vrstom tlu. Primjerice, moemo odabrati neku djevojku i ispitati neto iz njezine prolosti koristei, recimo, elektroencefalograf* (instrument za mjerenje ivanih impulsa i reakcija) i tada nastaviti na osnovu dobijenih podataka te uiniti jednu od dvije stvari. Prva je nehumana i naravno da se ne bi trebala provoditi, no ve samim koritenjem tako dobivenih podataka, djevojka bi se mogla razboljeti ili poludjeti. (Ako su podaci pribavljeni tijekom terapije, dobijeni su zbog stvarnog kontakta s engramom, a engram otkriven reverieom izgubio je mo aberiranja, tako da je u dijanetikoj terapiji takva mogunost potpuno iskljuena.) Druga, i nama mnogo vanija, injenica je da s tim Prva je nehumana i naravno da se ne bi trebala Elektroencefalograf, hipnoskopi', tabele inteligencije, testovi za razliite dinamike i tako dalje, sve su to mehanika pomagala dijanetike. Koriste se poglavito u istraivanju. Ako su dostupna, mogu se koristiti u praksi, onoliko koliko auditorova vjetina to doputa, no uglavnom nisu u praktinoj upotrebi jer u ovo vrijeme i s ovakvom terapijom nisu potrebna. Nadam se da e neki kemiar uskoro izmisliti savren "transni plin", koji e ubrzati proces dolaenja do Cleara kod izofreniara, i vjerujem da e neki inenjer izmisliti neto ime bismo mogli mjeriti ivane impulse, dovoljno jeftino za opu upotrebu. No, trenutno moemo i bez toga, koliko god to bilo poeljno u budunosti. - LRH 252

EMOCIJE I IVOTNA SILA

provoditi, no ve samim koritenjem tako dobivenih podataka, djevojka bi se mogla razboljeti ili poludjeti. (Ako su podaci pribavljeni tijekom terapije, dobijeni su zbog stvarnog kontakta s engramom, a engram otkriven reverieom izgubio je mo aberiranja, tako da je u dijanetikoj terapiji takva mogunost potpuno iskljuena.) Druga, i nama mnogo vanija, injenica je da s tim istim podacima moemo obnoviti svu djevojinu ivotnu silu, njezino zanimanje, upornost i volju za ivotom, te postii potpuno fiziko i mentalno blagostanje. Ako ne bismo mogli postii djelotvornost u oba smjera, ne bismo imali odgovor, barem ne u uinkovitom obliku. (Usput reeno, ako bi se neki pisac beletristike naao u iskuenju da prvom injenicom zaplai ljude, morao bi se prisjetiti da su podaci dobijeni jaomou ureaja, koji bi brojnou detalja i vjetinom u upotrebi zaprepastio i doktora Frankensteina, te da dijanetika terapija pristupa podacima na samom izvoru. Ureaj je potreban kako bi izvor ostao netaknut, jer onog trenutka kad je on dotaknut terapijom, njegova mo nestaje poput jueranjih novinskih naslova. Zato molim, nemojmo o dijanetici imati predstave tipa Gaslight2; bile bi tehniki netone.) To nije tako jednostavno kao kod elektriciteta jer se prekida ne moe ukljuiti i iskljuiti. Sto se dijanetike tie, moe ga se samo ukljuiti. Tako imamo reostat 3 , koji nee pasti natrag, nego, kad je tjeran naprijed oslobaa sve vie i vie pokretake sile unutar osobe i daje joj sve veu i veu kontrolu nad njenom uporabom. ovjek bi trebao biti samoodreen organizam, odnosno dokle god moe procjenjivati svoje podatke, bez umjetnih kompulzija ili represija (zaglavljenih sedmica na kalkulatoru), sposoban je maksimalno uinkovito djelovati. Kad ovjek postane odreen okolinom, to znai da je prisiljen ili sprijeen raditi bez svog racionalnog pristanka, tada postaje push-button ivotinja. Taj imbenik push-buttona toliko je otro definiran da ga auditor, koji tijekom terapije otkrije kljuni izraz u engramu (a ne otpusti ga), moe ga nakratko koristiti da bi pacijent poeo kaljati ili smijati se,
2 Gaslight: predstava Patricka Hamiltona (poslije nazvana Angel Street) u kojoj mu pokuava izludjeti svoju enu. 3 reostat: elektrini ureaj koji variranjem otpora kontrolira struju.

253

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

ili prestati s kaljanjem ili smijanjem, ve prema volji. U sluaju auditora, jer je podatke dobio s izvora - kontaktirao je sam engram i liio ga neto snage - push-button nee dugo trajati, sigurno manje od dvjesto-tristo pritisaka. Cjelokupno nastojanje da se ljudskim biima upravlja pomou boli i veina podataka koje su nakupile kojekakve kole u prolosti, bih su nehotini push-button materijal. Ako engram nije dodirnut na samom izvoru, snaga mu se nikada ne smanjuje i moe beskonano ostati u funkciji. Meutim, kad je dodirnut na izvoru, dosegnut je originalni zapis i engram na taj nain gubi svoju mo. "Postupanje s ljudskim biima" i ono to su ljudi grubo nazivali "psihologijom", zapravo je bilo upravljanje aberirajuim izrazima i zvukovima pomou push-buttona.^ Djeca ih otkrivaju u svojim roditeljima, te ih itekako koriste. inovnik otkrije da njegov ef ne podnosi neispranjeni ko za smee i uvijek ga dri punim. Bosun4 na brodu doznaje da jedan od mornara ustukne svaki put kad uje izraz "cifraste hlaice" i koristi to da bi ga plaio. To je push-button ratovanje meu aberiranim osobama. Tako supruge otkriju odreene rijei koje njihove mueve pogaaju u ivac, vrlo ih razljute ih tjeraju na povlaenje i to su naini na koje one koriste "push-button". A muevi pronalaze njihove push-buttone i odgovaraju ih od kupnje odjee ih vonje automobila. Uzrok tih napadakih i obrambenih duela meu aberiranim osobama su push-buttoni koji reagiraju na push-buttone. irokim se masama upravlja na temelju njihovih pushbutton reakcija. Oglaavanje izuava push-buttone i koristi ih za stvari poput "tjelesnih mirisa" ili konstipacije. U svijetu zabave i pisanja pjesama push-buttoni se pritiu svom snagom da bi proizveli aberirane reakcije. Pornografija se obraa ljudima koji imaju pornografske push-buttone. Vlast tipa "kruha i igara" 5 obraa se ljudima koji uz neke druge, imaju i "brinite se za mene" push-button. Moglo bi se rei da nema potrebe pozivati se na razum kad naokolo postoji tolikopush-buttona. Ti isti push-buttoni su bolom i emocijom zaglavljene sedmice (lani
4

bosun: brodski potasnik zaduen za snasti (zajedniki naziv za sve konope i uad koji podravaju jedra), amce, sidro itd. s kruha i igara: aluzija na praksu antikoga Rima u svrhu spreavanja nemira - nahraniti puk i prirediti mu masovnu razonodu (cirkus u areni). 254

podaci koje engrami utiskuju u raunalo - svako drutvo posjeduje svoje posebne modele engrama), koje izluuju ljude, ine ih bolesnima i, openito, uzrokuju propadanje. Clearov jedini push-button je ono za to mu njegovo raunalo kae da je ponaanje koje vodi opstanku du sve etiri dinamike. Clear prosuuje prema vlastitom iskustvu, a to iskustvo prethodno je procijenilo njegovo raunalo. Stoga mu ostaje zdrav razum jer nije marioneta u rukama bezobzirnih i lukavih ljudi. Usprkos tome, nije istina da Clear nije emocionalan, da je njegov razum hladan i da je on samosvjesna lutka u rukama vlastitih zakljuaka. Njegovo raunalo radi tolikom brzinom, na toliko razina, s toliko mnogo prorauna koji se odvijaju istodobno, ah izvan vidika "ja" (iako "ja" to moe preispitati kad god zaeli), tako da je njegova inverzija ili naglaena samosvjesnost minimalna. Inverzija je stanje aberirane osobe ije se jadno raunalo mui s imponderabihjama6 i zaglavljenim sedmicama iz svojih engrama poput: "Moram to uiniti. Jednostavno to moram uiniti. Ah ne, bolje da se predomislim.". Razlika izmeu Clearovih prorauna i onih u aberirane osobe je vrlo velika. No, postoji jo vea razlika: ivotna sila. Dinamike oigledno imaju mnogo potencijalne sile. Ta se sila izraava kao volja za ivotom, ustrajnost i nastojanje, ivahnost misli i djelovanja te sposobnost da se iskusi zadovoljstvo. Dinamike u ljudskim stanicama ne moraju biti jae od onih u make. Ah, sve ovjekove dinamike vee su od dinamika bilo koje ivotinje. Protumaite to kako elite, ovjek je u principu vie iv jer su mu reakcije promjenjive. Pod vie iv podrazurnijevarno da je njegov svjesni, emociorialni poriv za ivotom vei nego kod svih drugih ivotnih oblika. Da je to la, sada ne bi vladao drugim "kraljevstvima". Ma to morski pas ih dabar uinili pod prijetnjom istrebljenja, kad nalete na ovjekove dinamike, nita im nee pomoi: morski pas postat e vitaminski preparat ili kona odjea, a dabar e krasiti enska lea. Osnovna postavka toga vidljiva je u jednoj reakciji. ivotinje su zadovoljne kad opstaju u svojim obitavalitima i trude im se prilagoditi. Ta vrlo opasna ivotinja - ih bog - ovjek, ima malo drukiju ideja Drevne kole bile su sklone govoriti jadnim i
6

imponderabilije: stvari koje se ne mogu sa sigurnou ustanoviti ili objasniti. 255

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

poremeenim aberiranim osobama kako se moraju suoiti s realnou. To je bilo optimalno ponaanje - suoavanje s realnou. Jedino to to nije ovjekovo optimalno ponaanje. Te su kole uinile kardinalnu pogreku pretpostavljajui da se aberirana osoba ne eli suoiti s vlastitom okolinom, a ona to zapravo, zbog engrama, nije sposobna. Takoer su pretpostavljale da bi puko suoavanje s realnou dovelo do razumnosti. To je moda istina, ali ne vodi do ovjekove pobjede nad elementima i drugim oblicima. ovjek posjeduje neto vie, neki ljudi to nazivaju kreativnom imaginacijom, drugi to pak nazivaju ovako ili onako, no kako god nazvano, potvruje injenicu da ovjek nije zadovoljan pukim "suoavanjem s realnou", kao to veina drugih ivotnih oblika jest. ovjek uzrokuje da se realnost suoava s njim. Propaganda o "potrebi suoavanja s realnou", kao i propaganda razmiljanja da se ovjeka moe izludjeti "djetinjim iluzijama" (to god to bilo), ne podudara se s realnou da je dabar godinama, tijekom svoje evolucije, gradio brane od blata te ih i dalje gradi, a ovjek je kroz pola stoljea postupno napredovao od kamene i drvene brane do vodenice i graevine kao to je Grand Coulee Dam7, te pretvara svaki pojedini dio prirodnih posjeda iz pustinje u plodnu zemlju, a vodeni tok u svjetleu arulju. Moda to nije poetino kao to bi to Rousseau elio, moda i nije tako lijepo kao to bi neki "ljubitelj prirode" elio, ah to je nova realnost. Prije dvije tisue godina, Kinezi su sagradili zid koji se mogao vidjeti s Mjeseca, daje tamo postojao netko tko bi ga pogledao, prije tri tisue godina ovjek je imao zelenu i plodnu Sjevernu Afriku, prije deset tisua godina bavio se nekim drugim projektom, ah uvijek je prilino dobro okolinu prilagoavao sebi. Tu je rije o dodatnoj kvaliteti ili moda samo o veoj koliini, toliko veoj da se ini kao potpuno nova stvar. Ovim se nismo udaljili od terapije, sve to navedeno je kao aspekt ivotne sile. Kad osoba zapadne u stanje u kojemu ima "sve manje i manje ivotne sile", negdje gubi odreeni broj slobodnih jedinica. A slobodne jedinice su ivotne sile, u drutvu ih kod pojedinca, dodatni
7

Grand Coulee Dam: velika betonska brana na rijeci Columbiji u sredinjem dijelu drave Washington. 256

poriv potreban da bi se ukrotila Sjeverna Afrika, cijepao atom ili dosegnule zvijezde. Mehanika teorija ovdje objanjava - no, sjetite se da je to samo teorija i da dijanetika moe bez nje - da svaka individua posjeduje odreeni broj jedinica ivotne sile. Skupina moe te jedinice drati zajedno i, kako se "entuzijazam" poveava, mogu se nadograivati sve vie i vie, ah za nae svrhe, moemo smatrati da ovjek kao pojedinac ih kao drutvo - i jedno i drugo je organizam - ima pripravnu kohnu isporuivu za upotrebu u bilo kojem satu ih danu. Moe po potrebi i proizvoditi ivotne jedinice, a moda ima i zalihu, no to sada nije bitno. Bitno je da ga se u bilo kojem satu ih danu moe smatrati upravo toliko ivim koliko ivotnih jedinica ima u tom trenutku. Smatrajte to dinamikim potencijalom, kao to ste mogli vidjeti na prije opisanom grafu. Dakle, to se dogaa s tim dinamikim potencijalom kod aberirane osobe? Ona u banci posjeduje mnogo engrama. Mi znamo da ti engrami mogu "spavati" tijekom cijeloga njezina ivota, a da ne budu "ukljueni" i znamo da svaki od njih ih svi zajedno mogu biti ukljueni i zatim ekati na restimulatore iz okoline koji e ih potaknuti na djelovanje. Znamo da se razina nunosti osobe moe naglo podii i izdii iznad svih ukljuenih engrama, a takoer znamo da aktivnost koja donosi visoki stupanj opstanka moe donijeti takvu mogunost zadovoljstva da svi ti engrami, iako ukljueni, mogu ostati nerestimulirani. Moemo pretpostaviti da se ti engrami, unutar odreenog ivotnog razdoblja, mogu ponovno iskljuiti, te takvi i ostati zbog neke nagle promjene okoline ih mogunosti opstanka. Usprkos tome, uobiajen je sluaj da je nekoliko engrama stalno ukljueno i kronino su restimulirani okolinom pojedinca pa ako on promijeni okolinu, stari se engrami mogu iskljuiti, ah e se, na kraju, ukljuiti novi. Veina aberiranih osoba u stanju je kronine restimulacije koja, kod veine, vrlo brzo poinje suavati spiralu. Budui da se to odnosi na ivotnu silu, mehanika akcija engrama koji se ukljuuje je zarobiti odreenu koliinu ivotnih jedinica. Iznenadna i temeljita restimulacija engrama omoguuje mu da zarobi
257

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

jo vie tih jedinica. U prosjenom sluaju, svaka restimuladja zarobljava i zadrava glavninu preostale ivotne sile. Kad se entuzijazam ili poticaj usklade sa svrhom osobe prema istinskome cilju opstanka (protivan pseudocilju iz engrama), osoba ponovno dobiva neke od tih jedinica. No, spirala je suavajuca, odnosno ona ih sada ne moe dobiti onoliko koliko ih je izgubila u engramskoj bana, osim u vrlo neobinim okolnostima. Stoga se za potrebe teorije ivotne sile u akciji moe rei da je sve vie i vie jedinica ivotne sile iz zalihe pojedinca zarobljeno i zadrano u engramskoj bana. Ondje im je iskrivljena primjena i slue kao oponaanje dinamika (kao kod maninog i visoko euforinog sluaja) te prisiljavaju somatski i analitiki um na djelovanje. Jedinice ivotne sile u toj engramskoj bana nisu dostupne kao slobodne emocije ili za slobodno djelovanje, nego protiv osobe djeluju iznutra. Ta opaanja dovode nas do zakljuka da to je aberirana osoba restimuliranija, posjeduje manje slobodnih osjeaja. Ako se nae u maniku (krajnje laskavu engramu koji podrava opstanak), njezina je ivotna sila usmjerena izravno kroz engram i njezino je ponaanje zapravo vrlo aberirano, ma koliko entuzijastino ih euforino bilo. Ako ima toliko tako usmjerene ivotne sile, onda se moe zakljuiti da bi kao Clear imala ak i vie ivotne sile, svjesno usmjerene. (To je ve uinjeno.) Prikazali smo nametniku osobinu "demonskih sklopova", koji koriste djelie analitikoga uma i njegove procese. Ta nametnika osobina na drugaiji je nain prisutna kod engrama. Ako ovjek posjeduje, primjerice, 1000 jedinica ivotne sile kada je Clear, ima sposobnost usmjeriti ih u visoko poletnu egzistendju. U maninom stanju, s engramom koji podrava opstanak u punoj restimuladji, ivotna sila usmjerena je aberativnom zapovijedi i daje mu, primjerice, 500 jedinica pseudodinaminog potiska. Drugim rijeima, snaga potjee iz iste baterije. U najboljem sluaju, takav engram ima manje snage nego to bi imao organizam jednoga Cleara. (Taj aspekt maninog neurotiara ih neurotine superosobnosti krivo je odveo neke stare kole lijeenja mentalnih
258

poremeaja u smjeru potpuno aberiranog i slabo razmotrenog uvjerenja, prema kojemu su nerazumnosti same po sebi odgovorne za ovjekovu sposobnost da opstane; koncept koji se u laboratoriju moe pobiti jednostavno tako da se neka od maninih ih aberiranih osoba dovede do stanja Cleara.) Engram koristi isti proces, ah ga izokree, upravo kao to koristi isti analitiki um, ah ga uzurpira 8 . Ne samo da engram nema vlastiti ivot, nego se, kao i veina nametnika, razbacuje ivotnom silom domaina. Krajnje je neuinkovit. Ako bismo u elektronski krug ugradili slinu napravu, ona bi jednostavno odvodila stvari u pogrenom smjeru i uinila nepromjenjivima neke od funkdja aparature, koje bi trebale ostati promjenjive, te bi nadalje, produivanjem vodova, loim kondenzatorima9 i elektronskim cijevima, troila vitalnu energiju namijenjenu stroju. U ljudskome umu engram svoj najsilniji "pomagaki" aspekt preuzima u maniku, usmjeravajui i vodei organizam u nekakvu 10 aktivnost divljega nasilja i monomanike koncentracije. "Super11 prodava", "usiljeno veseh ulizica ", fanatian i naizgled neunitiv religijski fanatik, svi oni mogu se klasificirati kao manine osobe. Obilje "snage" u takvim ljudima predmet je divljenja u mnogim krajevima, makar ta snaga bila okrutna poput Tourquemadine12 ili destruktivna kao Dingis Khanova 13 . Manik je, kao to e biti poslije objanjeno, "pomagaka" engramska zapovijed "koja podrava opstanak" i koja osobu fiksira u odreenom smjeru. No, engramu je
uzurpirati: nepravedno prisvojiti (pravo, privilegiju, itd.). kondenzator: naprava za pohranjivanje elektrinog naboja. monomanik: osoba koja pati od opsesije jednom idejom ili interesom. 11 ulizica: osoba koja je demonstrativna u svojim osobnim kontaktima; onaj koji se ponaa vie prijateljski ili vie optimistino nego stoje potrebno; osoba u liku politiara, koja glumi prijateljstvo. 12 Torquemada: Tomas de Torquemada (1420-1498.), prvi veliki panjolski inkvizitor. panjolska inkvizicija utemeljena je pod vladavinom Ferdinanda i Isabelle (1478). Torquemada ju je centralizirao nakon njegova imenovanja u Velikog Inkvizitora, godine 1483. Dijelom pretjerano, dijelom zaslueno, bio je na glasu kao vrlo okrutan zbog naina na koji je inkvizicija djelovala, i koja je, navodno, odgovorna za spaljivanje oko dvije tisue ljudi izmeu 1481. i 1504. 13 Dingis Khan: (1162-1227.) Mongolski osvaja veeg dijela Azije i istone Europe. On i njegova vojska bili su krajnje nemilosrdni u svojim akcijama. Pria se da su u samo jednom gradu pobili vie od milijun ljudi.
9 10 8

259

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

dostupno samo onoliko "moi" koliko je sam domain posjeduje. Isto tako, sposoban je sputati samo onoliko analizatora koliko ga je prisutno. Uzmimo za primjer snanog maraka koji izraava i djeluje sa, primjerice, 500 jedinica ivotne sile. Pretpostavimo da cijelo bie posjeduje, primjerice, 1000 jedinica ivotne sile. Pretpostavimo da je rije o Aleksandru14. Dinamike prosjene osobe u veini sluajeva nisu potpomognute manicima, nego su rasprene kao bujica elektrona koja naie na prepreku. Tu su prisutne zbrkane aktivnosti, zbrkane misli, nerjeivi problemi, nedostatak usklaenosti. Kod takve osobe s 1000 prisutnih jedinica, 950 moe biti zarobljeno u engramskoj banci i djelovati potpuno protivno, tako da osoba pokazuje operativni kapacitet od 50 jedinica. Moglo bi se pretpostaviti da je u sluaju Aleksandra manik usklaen s opim smjerom njegove osnovne svrhe. Njegova je osnovna svrha jaM regulator. Dogaa se da se manik usklauje s njom: vrlo sposobna i odvana osoba posjeduje 500 jedinica putem maninoga engrama, vjeruje da je bog i kree u osvajanje znanog svijeta. Odgojen je da vjeruje da je bog, njegov mu je manini engram govorio da je bog i u sebi je sadravao holder. Aleksandar je osvojio svijet i umro u trideset i treoj godini. U svom maniku mogao je izdrati samo onoliko dugo koliko mu se mogao pokoravati. Kad to vie nije mogao, manik je promijenio valenciju vie nije bio manik i bolom ga je navodio na rasprene aktivnosti. Engram koji je primio od svoje majke Olimpije gotovo bi se mogao proitati ak i danas, nakon toliko godina. Mora da mu je govorio kako e postati sretan bog koji e osvojiti cijeli svijet i kako mora nastaviti osvajati, te da uvijek mora nastojati uzdizati se sve vie i vie. Najvjerojatnije je rije o nekoj vrsti ritualnoga napjeva njegove majke, koja je bila visoka sveenica Lesbosa15, i mora da je neposredno prije rituala zadobila neku povredu. Mrzila je svojega mua Filipa 16 . Sin
u Aleksandar: Aleksandar III., poznatiji kao Aleksandar Veliki (356-323. pr.n.e.), kralj Makedonije (drevno kraljevstvo locirano na podruju dananje Grke i Makedonije) 15 Lesbos: grki otok u Egejskome moru. Rije tezbijski dolazi od imena tog otoka, iz eroticizma i homoseksualnosti pripisanih Sapphi (drevna grka pjesnikinja s Lezbosa) i njezinim sljedbenicima. 16 Filip: Filip II. (382-336. pr.n.e.) kralj Makedonije, otac Aleksandra Velikog.

koji bi osvojio sve, bio je odgovor. Mogue je da je Aleksandar imao pedeset ili sto takvih "pomagakih" engrama zbog nasilnih molitava ene, dovoljno aberirane da ubije. Tako, moemo pretpostaviti da je osvajao sve dok vie nije mogao protegnuti liniju opskrbljivanja. I tada se, naravno, nije mogao pokoravati engramu i njegova bolna snaga okrenula se protiv njega. Engrami su zahtijevali napad u cilju osvajanja, a tu su zapovijed spravodili u djelo pomou boli. Jednom kad je osvajanje postalo neizvedivo, bol je napala Aleksandra. Jednog je dana shvatio da umire i umro je nakon tjedan dana, na vrhuncu svoje moi. Takav je, u vrlo velikom rasponu, manini izraz engrama koji djeluje. Sada pretpostavimo da je Aleksandar, kojega bi samo njegov odgoj okrenuo protiv oca i samo molitve, a ne engrami, potakle da osvoji svijet, postao Clearom. Odgovor: da mu je dan dostatan i razuman razlog, on bi sigurno bio sposoban osvojiti svijet, i vjerojatno bi doivio osamdesetu da bi mogao i uivati u tome. Kako to moemo pretpostaviti? Manina osoba s 500 jedinica usmjerenih prema cilju uinjena je Clearom. Sada posjeduje 1000 jedinica, svjesno usmjerenih prema cilju. Ona je sada tono dvostruko snanija nego to je bila pod utjecajem snanog manika. Njezina osnovna svrha moda je slina prijanjoj, no ona je sada moe realizirati. Svrha se nee okrenuti protiv nje u trenutku kada osoba ostvari ili ne ostvari svoj cilj. To je, znanstveno gledano, teorija u pozadini ivotne snage, formulirana u nastojanju da se objasne opaene pojave. Teorija moe biti pogrena, ali ne i opaeni podaci. Ipak, mora da je teorija poprilino tona jer bi s njom bilo mogue predvidjeti znatan broj pojava za koje se prije nije ni znalo da postoje. Drugim rijeima, ona je korisna. Uslijedila je nakon dobre formulacije dijanetike jer se pojavila neobina, za terapeuta presudna injenica: preclear napreduje u terapiji u istom omjeru u kojemu je koliina emocionalnoga naboja osloboena iz njegove reaktivne banke. Svrha i upornost aberirane osobe blokirana je proporcionalno koliini emocionalnoga naboja unutar njegove engramske banke. Obnavljanje potencijala opstanka povealo se proporcionalno koliini
261

260

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

energije osloboene iz engramske banke. Zdravlje se poboljalo u omjeru koliine energije osloboene iz engramske banke. Engrami iz liojih je osloboeno najvie naboja bili su engrami koncentrirani oko gubitka zamiljenih imbenika opstanka. Stoga je postavljena ta teorija ivotne sile. Bilo koja manina osoba, koja je postala Clearom, pokazuje mnogo vie stvarne snage i energije nego prije. Svaka "normalna osoba", nakon to je postala Clear, poveala je dostupne jedinice ivotne sile i moe se usporediti s bilo kojom maninom osobom koja je postala Clearom. Daljnji e rad i opaanja, bez sumnje, usavriti tu teoriju. Ipak, ona nam u ovom trenutku dobro slui. Ona je jedna od onih "znanstvenih teorija" ubaenih da bi objasnile neku radnju ili dugotrajnu seriju opaanja. U ovom sluaju, ona se poklapa s osnovnim dijanetickim naelima jer predvia podatke koji se poslije mogu pronai i ne iskljuuje prijanje podatke predviene osnovama dijanetike matematike i filozofije. Ovdje zapravo ne govorimo o kakljivu terminu emocija, nego, kako vjerujemo, o ivotnoj sili. Uspjeh i zadovoljstvo openito znatno intenziviraju ivotnu silu, i, prema navedenoj teoriji, zadovoljstvo je poveava u smislu arbitrarnih jedinica. Drugim rijeima, zadovoljstvo je ono to puni baterije ili im doputa da se ponovno napune, a kod Cleara nema ni govora o tome da vodi mlitavosti, nego vodi obnovljenoj aktivnosti jer je indolencija17 engramska. Zadovoljstvo je veoma bitan imbenik. Kreativna i konstruktivna nastojanja, nadilaenje spoznatljivih zapreka prema nekom cilju i promiljanje prolih dostignutih ciljeva udruuju se da bi obnovili ivotnu silu. Na primjer, osoba koja je postigla golemi uspjeh pa ga izgubila i zbog toga se razboljela, ne slijedi razuman ciklus, nego ciklus engramske zapovijedi. Na odreeni nain ona se odbila pokoriti engramskoj zapovijedi i zbog toga pati od bola. "udo od djeteta" koje je rano "izgorjelo" zapravo je, kako je terapijom utvreno, izgorjelo onoliko koliko i trajnoarea pe. Svako "udo od djeteta" je isforsirano, zamislite samo mamine snove ugurane u njegove engrame. Ona je povrijeena: "Oh, nikada si ovo neu oprostiti! Ako
" indolencija: osobina ili stanje odbijanja ili izbjegavanja rada; lijenost, nerad. 262

sam upropastila svoje dijete, nikada si neu oprostiti. Moje dijete, koje e biti najbolji violinist na svijetu!" ili "ivotinjo jedna! Udario si me! Ozlijedio si nae dijete! Sad u ti ja pokazati! Uinit u od njega najveeg djejeg pijanista u cijelom Broo'klvnu! Bit e lijepo dijete, udo od djeteta! A ti si ga udario, ivotinjo jedna. Oh, sjedit u ovdje dok ne ode!" (Stvarni engrami). Ovaj posljednji zakljuuje da se rauni s ocem mogu izravnati tako da dijete postane najvei pijanist u cijelom Brooklvnu. Dijete je veoma uspjeno - muzikalno je, vjeba i ima velike "ciljeve". Mama mu neprestano restimulira taj engram. Ali, jednoga dana gubi na natjecanju. Odjednom shvati da vie nije dijete i da nije uspio. Njegova je svrha pokolebana. Dobija glavobolje (oev udarac) sve dok na kraju ne postane "neurotian" i ne "izgori". Nakon to je uinjen Clearom, vratio se Haviru, ne kao "prilagoena" osoba, nego kao jedan od najbolje plaenih koncertnih pijanista u Hollywoodu. Glazba se uskladila s osnovnom svrhom. Ponovno, u drugom primjeru manine osobe, pacijent koji je neko vrijeme bio podvrgnut terapiji, zanosno je govorio kako je oduevljen dijanetikom - daleko od toga da je bio prvi. Hodao je otprilike pola metra iznad zemlje, isturenih prsa, i tako dalje. Naoale mu odjednom nisu odgovarale, predobro je vidio. Bio je sluaj bljetee euforije. Umjetna restimulacija dotaknula je manini engram i ukljuila ga po prvi put u ivotu. Osjeao se divno. Auditor je znao da ga zbog umjetne restimulacije, koja je u terapiji naela engram, eka potpuno razoaranje u sljedeih trideset est sati do tri dana (uobiajeno vrijeme). Dogodilo se, naime, da je njegova baka rekla svojoj keri kako ne smije pobaciti jer e to dijete jednoga dana biti "fin, dobrostojei gospodin ih lijepa ena". I bio je dobrostojei, to mu je gotovo "istegnulo" lene miie. Jo jedan letimian pogled na engram u terapiji i manina faza je nestala. Prema tome, moe se pretpostaviti da je manina osoba u sluaju uda od djeteta skupila dostupnu ivotnu silu i odjednom je usmjerila uz liniju osnovne svrhe, stvarajui tako veliku koncentraciju ivotne sile. U sluaju pijanista, oiena je sila bila uvelike iznad snage manika. U drugom sluaju, trenutno auditiranom, postignuta je razina koja se pribliava prijanjoj i uskoro e je dobrano premaiti.
263

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

Isto e tako entuzijazam za neki projekt usmjeriti ivotnu snagu prema odreenoj svrsi, a nuda e odjednom iz engrama preuzeti dovoljno snage da osobu izgura daleko, makar ona nema aktivnih manika. Sada dolazimo do sri same stvari: engram koji podrava opstanak. On je pseudoopstajui, kao i engramska "pomo", on je fatamorgana koja se rastvara ostavljajui za sobom uareni pijesak. Prije smo uglavnom govorili o engramima protivnim opstanku. Oni su postavljeni na dinamikama pojedinca i njegovoj osnovnoj svrsi.* Engram protivan opstanku za dinamike je poput gomile nabacanih balvana koji prepreuju vanu rijeku. Dinamika je blokirana do odreenog stupnja, a svaka blokada bilo koje od etiri dinamike (ili bilo kojeg dijela spektra) uzrokuje rasprivanje tijeka. To posebno ne umanjuje vanost dinamike, ali je krivo usmjerava. To je isto kao i kad se rijeka, zaprijeena u svom prirodnom toku, dijeli u pet struja koje idu u razliitim smjerovima ili preplavljuje plodne panjake koje bi samo trebalo natopiti. Engram koji podrava opstanak tvrdi da na svome putu pomae dinamiku, ali zapravo radi suprotno. Pretvara se da on jest dinamika. U analogiji s rijekom, engram koji podrava opstanak bio bi kanal koji preuzima snagu rijeke i alje je nekim neplaniranim smjerom. Engram koji podrava opstanak nije manik, iako ponekad moe sadravati, i sadri, manine izraze. Eiigram protivan opstanku kae: "On je bezvrijedan, proklet bio, ubijmo ga.". Engram koji podrava opstanak kae: "ja ga spaavam.". Da je dodano: "On je drag i pravi gospodin u drutvu dama." to bi tada bio engram koji podrava opstanak s manikom.
' Dogaa se da u svakome postoji dodatna specijalizacija dinamika, nekakva ugraena osobna dinamika. Znanstvena je injenica daje osnovna svrha oito poznata i osobi mladoj od dvije godine: talent, uroena osobnost i osnovna svrha idu zajedno, u paketu. ini se da su one dio genetskoga obrasca. Dijanetikim proivljavanjem svakoga se moe poslati u dob od dvije godine i posavjetovati u vezi s njegovom ivotnom svrhom, pa e se vratili s vrlo odreenom eljom za onim to bi u ivotu htio postii (aktivnost dvogodinjeg djeteta to potvruje). Otkrit e se da je njegov kasniji ivot pratio taj openiti obrazac gdje god je uspijevao. Kod petnaest ispitanika utvreno je kako je osnovna svrha uobliena ve u drugoj godini ivota, a kad su te osobe postale Clearovi, slijedile su je i koristile. -LRH

U smislu opisnoga grafa, kojim je prije u knjizi prikazan supresor i dinamika opstanka, engram protivan opstanku bio bi dio supresora (aberirani dio), a engram koji podrava opstanak bio bi (aberirani) dio dinamikog potiska. Zapravo, nita od toga nije svjestan niti procjenjiv dio supresora ili dinamike opstanka. Engram (moda u bunilu zbog bolesti) koji kae: "Dragi, ostat u uz tebe dok god si bolestan.", naizgled je dio dinamike opstanka, ali to je lani sjaj. Kad je restimuliran, reaktivni um nema osjeaj za vrijeme, i taj engram, ukljuen i stalno restimuliran nekim konceptom (poput mirisa ili glasa osobe koja moe i ne mora biti jednaka osobi koja ga posjeduje), zahtijeva da osoba bude bolesna kao to je bila kad je to bilo reeno. Prema naemu imbecilu, reaktivnom umu, opstanak izgleda ovako: "Kad sam bio bolestan, imao sam nekoga da se brine o meni. Trebam nekoga da se brine o meni. Moram biti bolestan.". To je osnovni model svih engrama suosjeanja, osnovni model engrama koji e obuhvaati kronine psihosomatske bolesti kod svakog pacijenta. Naravno, oni su vrlo raznovrsni, ali inzistiraju da osoba koja ih posjeduje bude bolesna da bi opstala. Engram supresorske vrste, koji je uvijek protivan opstanku, moe se restimulirati tono na isti nain kao i engram koji podrava ojsstanak. Engram je engram i njegov je mehanizam uvijek isti. injenica da analitiki um ne moe smjestiti engram u vremenu svaki engram moe uiniti sveprisutnim. Vrijeme moda moe "izlijeiti" iskustva analitikoga uma, ali ne i reaktivnoga, u kojemu ne postoji vrijeme. To je injenica koja vrijeme ini velikim arlatanom, a ne velikim iscjeliteljem U tim supresivnim podacima moda uope nema istinitosti. To su lani podaci. Na primjer, takvi engrami doputaju osobi da vidi leptira i onda joj kau da je on opasan. Ona e zbog toga zamrziti proljee jer je to doba kad via leptire. Taj engram moe rei: "Svi ste vi protiv mene. Vi ste protiv svega to ja radim.", a to je zapravo bila majka koja se suprotstavljala svojemu muu i svekrvi. Taj engram takoer sadri koncept, zapis zvuka stroja za ivanje. Osoba koja posjeduje takav engram uje zvuk tog stroja u trenutku kad je iscrpljena i utuena (ako je taj engram u nekom trenutku bio
265

264

L. R0N HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

ukljuen), i gleda prema njemu, a vidi svoju enu (osoba nikad ne poistovjeuje taj zvuk; engrami tite sami sebe). Ona je asocijativni restimulator, neto to je njegov analitiki um, kojemu je reeno da treba namirisati opasnost, odreuje kao uzrok. Stoga trai unaokolo i pronalazi neto zbog ega je ljut (neto gotovo "racionalno"), te joj poinje govoriti da je ona protiv njega. Ili, engram moe biti toliko niskog emocionalnog tona da je u apatiji, i tako on sjedi i plae to se ona urotila protiv njega. Ako je u trenutku "nesvjesnosti" tijekom njegova roenja lijenik rekao da bi ga trebalo istui po stranjici, osoba s takvim engramom urlikat e i dobijati glavobolje ako je istuku po stranjici. Kad odraste, svoju e djecu tui po stranjici, kao najjai supresor koji moe zamisliti. Prema tome, postoji razlika izmeu engrama koji podrava opstanak i engrama koji je protivan opstanku, pogotovo pravih engrama suosjeanja koji podravaju opstanak i koji su mu protivni. I postoji razlika, iako smo daleko dogurali s ovim poglavljem, koja je za auditora veoma vana. Sve stvarno opiranje s kojim e se on tijekom terapije susresti kod precleara potjee iz takvih engrama suosjeanja koji podravaju opstanak. Oni dovode do nekih vrlo udnih prorauna. Govore pacijentu da je bolje da ih se "ne rijei", i tako se on bori da ih zadri. Takav je engram vrlo uobiajen. Tipian sluaj je majka koja navaljuje na oca, dok on inzistira da si ne moe priutiti dijete. Dijete kroz svau biva ozljeeno i, dok je u "nesvjesti", naravno da prima engram. Majka odbija da se ga rijei, ona je na djetetovoj strani. Za dijete je zato najbolje da radi tono ono to mu mama kae i "da se toga ne rijei". To se usklauje sa svrhom, najdubljom svrhom, opstati. Ako se rijei svojih engrama, umrijet e zato jer njihovo odstranjivanje znai smrt - jer je mama rekla da e umrijeti ako se toga rijei. Nadalje, majka tijekom njegova odrastanja moe imati lou naviku da mu govori kako e ona, kad bude bolestan, "brinuti o svojemu djetetu i tititi ga od njegova oca". I to stvara novu silu u starom prosuivanju. Tako dolazimo do prosudbe o savezniku. To e za auditora"biti glavna i najvanija borba, podatak koji e mu se najlukavije opirati,
266

koji lei blizu sri osobe. Prosudba o savezniku toliko je ozbiljna da je jedan auditor jednom rekao da ovjek nije pao kao rtva svojih neprijatelja, nego su ga ubili prijatelji! Engramski govorei, to je poprilino istinito. Engram koji podrava opstanak, koji je dio prosudbe o savezniku, jedina je aberacija i psihosomatska bolest koje e se pacijent stalno drati. To bismo ovdje mogli napisati pedeset puta, i jo uvijek ne bi bilo dovoljno naglaeno. Taj podatak je najhitniji, to je prvi problem s kojim e se auditor boriti kad pone sluaj, prvi koji mora razrijeiti ako eli da terapija tee glatko. Vjerojatno e morati dotaknuti i reducirati mnogo engrama protivnih opstanku, jer se oni brzo odazivaju na poziv, prije negoli uope shvati to je prosudba o savezniku. Kad stigne do prosudbe o savezniku, treba je odmah pokrenuti i isprazniti svu njezinu emociju, ili e se sluaj otezati. Prosudba o savezniku je besmislica na razini reaktivnoga uma koja tvrdi da opstanak ovisi o baki ili teti Sue ili nekoj slukinji koja je ve trideset godina mrtva. Ljudi koji su osobu njegovali kada je bila bolesna, ljudi koji su preklinjali njenu majku da odustane od pokuaja pobaaja, koji su je hranili, ili na neki drugi nain pokuali zatititi od povreda - to su saveznici. Reaktivni um iskljuivo funkcionira prema dvovrijednosnoj logici, odnosno stvari znae ivot ili smrt, one su ispravne ili pogrene, tono kao to tvrde rijei engrama. I osobe u engramu su prijatelji ili neprijatelji. Prijatelji, saveznici, znae ivot! Neprijatelji znae smrt! Ne postoji nita izmeu. Svaki restimulator ili asocijativni restimulator engrama koji podrava opstanak znai ivot, a svaki restimulator ili asocijativni restimulator engrama protivnog opstanku znai smrt! Naravno, mogue je da je auditor zaista restimulirajua osoba (netko poput pseudooca, majina pseudoljubavnika prije prederova roenja, it), ali on je uvijek asocijativni restimulator, osoba koja moe ukloniti te "strano i uasno" bitne stvari, engrame koji podravaju opstanak. Engrami protivni opstanku nadmauju taj imbenik, a preclerov analitiki um, naravno, uvijek u potpunosti podrava auditora i terapiju.
267

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

Neprilika nastaje kad je analitiki um iskljuen restimulacijom, a auditor trai prosudbu o savezniku. Tada preclearov reaktivni um izmie i izbjegava odgovor. Unato tome, prosudbi o savezniku jednostavno je ui u trag. Vrlo je bitno pratiti je, jer ta prosudba moe sadravati gomilu emocionalnoga naboja kod sluaja. Oslobaanje cijele prosudbe o savezniku prije nego to se basic-basic u potpunosti dosegne potpuno je nemogue. No, preclearu bi se moralo obnoviti to je vie mogue ivotne sile da bi sluaj dobro napredovao. Jer, uz sve ostalo, prosudba o savezniku ahuri ivotnu silu pojedinca. Tu je uhvaen i zadran slobodni osjeaj, samo srce samoga ivota. Prosudbe o savezniku smjetaju precleara u apatiju. Tijelo u prisutnosti neprijatelja moe biti gotovo mrtvo, a da se jo uvijek bori i oporavlja. Ah, ne moe se boriti protiv svojih prijatelja. Zakon afiniteta se aberirao, predstavljajui ulaz u reaktivnu engramsku banku. I taj je zakon, ak i kada je iskrivljen mranim sjenama ludila u reaktivnome umu, jo uvijek djelotvoran. To je dobar zakon. I previe dobar kad auditor pokuava pronai i reducirati engrame koji preclearu stvaraju bolni artritis ih unutarnje krvarenje s irevima na eluca Zato se ne moe "rijeiti" artritisa? Majka, kad je graciozno pala preko svinje, rekla je: "Oh, ne mogu ustati! Oh, jadno moje dijete. Oh, moje dijete! Pitam se jesam li povrijedila moje jadno, jadno dijete. Oh, nadam se da mi je dijete jo ivo! Molim te, Boe, daj mu da ivi. Molim te, Boe, dopusti mi da zadrim svoje dijete. Molim te!". Samo to je bog kojemu se molila reaktivni um, koji stvara jednu od svojih idiotskih prosudbi baziranih na tome da je sve jednako svemu. Holder, molitva za ivot, temeljito natuena djetetova kraljenica, majino suosjeanje, roktanje svinje, molitva Bogu, sve je to reaktivnome umu jednako, stoga imamo lijep sluaj artritisa, pogotovo zato jer na pacijent trai "opstanak' enei se djevojkom iji je glas bio poput majina dok je on bio u maternici. Zamolite ga da se rijei svog artritisa. Reaktivni um e rei: "NE!". Artritis je dijete je svinjski roktaj je molitva Bogu je enino suosjeanje je biti jadan je mamin glas, i sve te stvari su poeljne. On je sam sebe drao u jadnom

stanju, zadrao je artritis i oenio enu pred kojom bi se i kurtizana18 zacrvenila. I to podrava opstanak! Kako je opstanak divna stvar kad reaktivni um prosuuje o njemu. A, u sluaju ireva rije je o izbodenom djetetu punom rupa (majka se mui pokuavajui ga pobaciti, tako da moe odglumiti spontani pobaaj, pri tom koristi razne kune instrumente koje gura u cerviks19) od kojih se neke proteu s jednog na drugi kraj djetetova abdomena i eluca. Ono e preivjeti jer je okrueno bjelanevinama, ima zalihu hrane i zato to su ovoji ploda poput onih neprobuivih zranica koje e zaepiti svaku rupu (priroda se ve odavno domislila pokuajima pobaaja). U ovom sluaju majka nije imala monolog, iako je veina njezinih aktivnosti u smislu toga bila dramatizacija koja je ukljuivala razgovor. Sluajno je baka ivjela u susjedstvu i banula na vrata, malo nakon posljednjeg pokuaja da dijete "padne u zaborav". Moda je i ona svojedobno pokuala pobaaj, ali sad je stara i vrlo moralna, a osim toga, ta joj beba ne zadaje nikakve jutarnje munine pa kad u kupaonici ugleda krvavi drveni tapi, spremna je tota otro kritizirati. Neroeno dijete je jo uvijek u "nesvijesti". Baka grdi mamu: "Bilo koju od mojih keri koja poini neto tako grozno treba stii Boja kazna i treba je javno osramotiti." (to je princip "ne radi kao to ja radim, ve radi kao to ti kaem", jer tko je, u prvom redu, majci predao tu dramatizaciju?!). Tvoje dijete ima savreno pravo na ivot. Ako misli da se o njemu ne moe brinuti, ja sigurno hou. Sada Hoisia, uvaj trudnou, i kad se ta beba rodi, ako je ne eli, daj je meni! Zamisli samo, povrijediti to jadno stvorenje!" Tako, kad se na sluaj s gnojnim irevima rodi, tu je baka, i tu su sigurnost i zatita. Baka je u ovom sluaju saveznik (ona to moe postati na tisuu razliitih naina, a svaki od njih temelji se na principu da je o djetetu govorila sa suosjeanjem dok je ono bilo kao riba na suhom, i suprotstavljala se majci u njegovu korist dok je ono bilo "nesvjesno"), a kad dijete odraste do djeake dobi uvelike e ovisiti o baki, na veliko uenje roditelja (zato jer oni nikada nisu nita uinili malome Rogeru, ne oni). Kad baka umre, Roger e razviti gnojne ireve kako bi je vratio.
18 19

kurtizana: prostitutka. cerviks: anatomska struktura, oblikovana poput grlia boce, uski ulaz u maternicu.

268

269

L. RON HlIBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

Tko god da je prijatelj, treba ga elinim stiskom prinijeti grudima, makar to ubilo organizam, kae taj veliki genij, reaktivni um. Procjena o savezniku malo je vie od pukog idiotskog zakljuka da se svakoga tko je prijatelj moe zadrati kao takvog jedino ako se priblii stanju u kojemu je prijateljstvo ostvareno. To je prosudba zas novana na tome da osoba moe biti sigurna jedino u blizini odreenih ljudi tako da bude bolesna, luda, jadna i, openito, nesposobna. Pokaite auditoru dijete koje je jednostavno uplaiti kaznom, kojemu kod kue nije bilo ugodno, koje je imalo saveznike koji su mu se inili vanijima od roditelja (bake i djedovi, tete, podstanari, lije nici, medicinske sestre, itd.) i koje je bilo boleljivo. U takvom sluaju auditor obino iznenada razotkrije pozadinu, pokuaj pobaaja, jer je esto o tome rije. Pokaite auditoru dijete koje je silno privreno jednomu od roditelja, a mrzi drugog i auditor e izvui na vidjelo pozadinu u kojoj je jedan od roditelja elio povrijediti dijete ili ga se rijeiti, a drugi nije. Prema tome, prosudba o savezniku je vana Takoer je i vrlo tajnovita. Pokuaj da se kod sluaja otkriju pravi saveznici, esto je teka borba. Postoji mogunost da je pacijent imao osam ili deset takvih saveznika i oajniki ih se pokuavao drati, a kad to vie nije mogao, traio je i naao brane partnere i prijatelje koji su nalikovali njegovim saveznicima. ena u ijoj je blizini A stalno bolestan, ali koju nee ni pod kojim okolnostima napustiti, obino je pseudosaveznik, drugim rijeima, ona aproksimira neku znaajku stvarnog saveznika, ima slian glas ili ak slino ime. Osoba B, koja ne eli napustiti posao, koji je znatno ispod njezinih sposobnosti, moe biti tamo jer joj je ef pseudosaveznik, a mogue je da na tom poslu radi zato jer je saveznik imao slian poloaj u ivotu, pa je ona sada saveznik. Naravno da e terapijom, do odreenoga stupnja biti teko izvesti sve to uvelike moe izokrenuti ivot osobe, jer kad zatraimo od nje da se rijei svojih prosudba o savezniku, prije e im dati neko uporite, nego svom savezniku pljunuti u lice. Ti engrami koji podravaju opstanak i sadre prosudbu o savezniku mogu biti opisani kao oni u kojima su osobe koje su branile pacijento vo postojanje u trenucima kad je on svoje postojanje smatrao napa270

dnutim. To ne mora biti prava, racionalna obrana, moda na nju upuuje samo sadraj engrama. Sa sigurnou moemo pretpostaviti da su najgore prosudbe o savezniku one u kojima je saveznik branio ivot pacijenta od napadaa. Veina prosudbi o savezniku nastaje u prenatalnom podruju. Prosudba o savezniku je prvo to se trai kod svakog sluaja I nove prosudbe o savezniku trae se kroz cijeli sluaj. Ti engrami suosjeanja koji podravaju opstanak, koji sainjavaju prosudbe o savezniku, od standardnih engrama koji podravaju opstanak razlikuju se jedino po intenzitetu. Standardni engram koji podrava opstanak lo je jedino zato to je netko izrazio prijateljstvo prema pacijentu ili drugoj osobi dok je ona bila "nesvjesna". Teko ga je otkriti i oistiti ak i kada je potpuno pogreno interpretiran. Drugim rijeima, sadraj koji podrava opstanak namijenjen je nekoj drugoj osobi, a ne pacijentu - pacijent je to samo pogreno protumaio. Ako je pacijent u "nesvijesti" i netko kae: "On je dobar deko", zapravo mislei na potpuno drugu osobu, egocentrini20 reaktivni um shvatit e da se izraz odnosi na njega. U engramu suosjeanja koji podrava opstanak (prosudba o savezniku sastavljena je samo od njih) saveznik osobu uistinu brani od opasnosti. To moe varirati od dramatine scene u kojoj je netko odluan da ubije pacijenta, a saveznik u posljednji trenutak stie poput konjice, do dogaaja u kojemu je pacijent jednostavno spaen (ili pretpostavlja da je bio spaen) od unitenja, poput utapljanja, u situaciji gdje je umalo pregaen itd. Engram suosjeanja koji podrava opstanak dobar je koliko i rijei sadrane u njemu jer ne racionalizira akciju. Engrami su otkriveni tamo gdje se pacijenta zapravo pokuavalo ubiti, ali je sadraj bio takav da je on vjerovao kako ga se spaavalo. Takav bi sluaj ukljuivao ono to auditori nazivaju "zajedniki PP' - otac i majka zajedno pokuavaju pobaaj. PP znai "pokuaj pobaaja" - kad je majka potpuno suglasna i voljna prepustiti se operaciji. Ali, ona se prepala i poela vritati o "njezinoj ljubljenoj bebi" u nastojanju da sebe potedi ozlijede. Pacijenti s takvim tipom engrama suosjeanja koji podrava opstanak mogu postati prilino zbunjeni u odnosu
20

egocentrian: koji promatra sve u odnosu na sebe; usredotoen na sebe. 271

L. RON HUBBARD

E M O C I J E I IVOTNA SILA

prema majci. Postoji nekoliko podmuklih aspekata engrama suosjeanja koji podrava opstanak (1) u najdoslovnijem su smislu usklaeni s bazinom dinamikom opstanka, a time i sa svrhom pojedinca; (2) oni su poput cista oko kojih engrami protivni opstanku tvore ovojnicu; (3) najee djeluju na zdravlje pojedinca i uvijek su osnovni imbenik u pozadini psihosomatskih bolesti koje se kod njega manifestiraju; (4) navode reaktivni um (ah ne i analitiki) da se opire terapiji; i (5) najvei su odvod jedinica ivotne sile. U odrednici pod (3), engram suosjeanja koji podrava opstanak ini vie od daljnjeg prenoenja povrede koja postaje psihosomatska bolest. SvaM je engram sveanj podataka koji ne ukljuuje samo sve prisutne percepcije i govor, nego mjeri i emociju i stanje fizikoga bia. Ve bi samo to drugo, odnosno stanje fizikoga bia, bilo dovoljno ozbiljno. To mjerenje govori da je struktura, u trenutku kad je taj engram suosjeanja koji podrava opstanak primljen, bila tono takva i takva. U sluaju engrama embrija, reaktivni um, ponovno forsirajui engram u akciju, tijelu moe nametnuti strukturalni obrazac. To ponekad rezultira retardiranim razvojem, koom i kraljenicom svinutom kao u embrija i tako dalje. lijezde, same po sebi, budui da su tjelesni organi, ponekad mogu biti potisnute u nastojanju reaktivnoga uma da izjednai sve uvjete. Nedovoljno razvijene gonade21, premala koliina tiroksina, neupotrebljivi udovi - sve to esto proizlazi iz engrama suosjeanja koji podravaju opstanak. To je toliko oito da kad je osoba na putu do d e a r a proces rasta dovodi tijelo do genetske matrice, ak i prije nego to je sluaj dovren. Promjena koja nastaje u tjelesnom biu pacijenta ponekad je toliko izvanredna i toliko vidljiva daje mnogo dojmljivija od pukog nestanka niza psihosomatskih bolesti poput infarkta, ireva, artritisa, alergija i tako dalje. Moglo bi se pretpostaviti da bi se svakoj terapiji opiralo sve to je dovoljno jako da izmijeni tjelesnu matricu i spreava tijelo u razvoju ili pak nastavlja tjelesni razvoj kad je ve trebao stati. To vrijedi u vrlo
21

ogranienom smislu. Kad netko jednom postane svjestan toga to po tiskuje sluaj, moe nadvladati supresore jer engram koji podrava op stanak, za razliku od engrama protivnog opstanku, ima Ahilovu petu22. Najdjelotvorniji odgovor, sada poznat dijanetici, lei u principu jedinica ivotne sile i tehnici njihova vraanja natrag u optjecaj. Prema toj teoriji, engram koji podrava opstanak skuplja i dri takve jedinice, a kad mu je snaga kojom ih dri oslabljena, kolabira. Dakle, razmatrajui sluaj u kojemu netko ima kroninu psihoso matsku bolest (a koji je sluaj nema, makar bila blaga poput povremenog napadaja kihanja ih tucanja), auditor najprije izvia, prolazei kroz rutinu vraanja, da bi doznao iz kojeg najranijeg razdo blja moe dobiti podatke, kakvo je stanje soninog sjeanja, koliko je mladenaki duh osobe zakoen, i tako dalje. Kada napravi takvo istraivanje, poinje stvarati prosudbe o sluaju. Prvo, je h dijete bilo sretno i s majkom i s ocem, i ako nije, gdje je bilo najsretnije? (To e biti tamo gdje ive saveznici). Zatim, je li ijedan od roditelja bio pretjerano utjecajan u oblikovanju djetetove sposobnosti razmiljanja? I tu moe postojati saveznik, makar i sa slabim utjecajem. Je li pacijent imao bake i djedove ih druge roake te to je osjeao prema njima? Svi ti podaci bit e manje ih vie zakoeni i izoblieni demonskim sklopovima i otprilike su jednako pouzdani koliko i podaci koje e pacijent neizbjeno pokuati saznati od "udarenih" roditelja ih roaka. Oni ne samo da ne znaju to mu se dogodilo, nego mogu biti i vrlo zabrinuti da neto ne bi izalo na vidjelo. to se zaista dogodilo? Ako na to moete utjecati, pacijentima nemojte dopustiti da ispituju roake ih roditelje o bilo emu, jer su oni izuzetno restimulativni i nikad nemaju niti jedan podatak koji moete koristiti. Te podatke pacijent samo pokuava upotrebljavati kao zaobilazni sklop kako bi izbjegao bol prisjeajui ih se sara Kad se sluaj zavri, on vie nee eljeti proganjati te ljude, pa ako iz istraivakih razloga elite provjeru, dokopajte se nekog od roaka i provedite ga kroz terapiju.
11 Ahilova peta: dio, toka, podruje ili slino, koje je posebno ili jedino ranjivo. U grkoj mitologiji Ahil je bio glasoviti grki ratnik. Majka ga je uronila u rijeku Styx (jedna od mitolokih rijeka pakla) zbog ega je postao neranjiv, jedino mu je peta, za koju ga je majka drala, ostala ranjiva. U tu je petu strijelom bio smrtonosno ranjen.

gonade: tjelesni organi koji proizvode gamete (zrelu spermu ili jajaca pripravna za oplodnju). 272

273

L. RON HlJBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

Auditor bi sada mogao nasluivati tko su saveznici. Tu otkrivamo Ahilovu petu prosudbe o savezniku. Bilo koja prosudba o savezniku moe sadravati i gubitak saveznika. A gubitak saveznika moe biti okida koji e poeti lananu fisiju23. Jer, ono to emo mi pokuati je osloboditi ili isprazniti to je mogue vie jedinica ivotne sile iz reaktivnoga uma i time ga oslabiti. Svaki naboj koji dobijemo iz banke osnait e sposobnost pacijenta da nastavi postojanje i pomoi njegovu analitikome umu da ude u engramsku banku. Stoga je pranjenje tih zamrznutih jedinica veoma bitno i vaan je dio terapije, a stanje e se kod sluaja poboljati proporcionalno broju tako ispranjenih jedinica. Te ivotne jedinice smatrajte slobodnom ivotnom energijom. Zarobljavajui ih, engram se, u svakom pogledu, moe predstavljati kao ivotna energija. Tada, i samo tada, postaje entitet. Demonski sklopovi, valencijski zidovi24 (koji, takorei, odjeljuju analizator i dovode do multivalentnosti), snaga i mo samoga engrama, prema teoriji, i kao to je ve u praksi potvreno, ovisne su o uzurpiranim ivotnim jedinicama. Primarni zadatak terapije je osloboditi te jedinice, a sporedni rasteretiti bol iz engrama. To da se pacijent u terapiji osjea ugodno ak se ne vrednuje, iako nema razloga da se ne osjea ugodno. Prema tome, dvojni karakter terapije zapravo ine dva vida iste stvari oslobaanje engrama. Meutim, u engramima postoji dvojna priroda: imaju bolnu emociju (to znai uzurpiranu ivotnu silu) i fiziku bol (to znai bol od ozljede, bolesti, itd). Smjer i namjera terapije u njezinim prvim stadijima bila je doi to je prije i bre mogue do basic-basica. Da bi se to postiglo (kada se to ne moe uiniti pukim vraanjem i nalaenjem basic-basica, to se moe i uvijek bi se trebalo pokuati) auditor oslobaa sluaj i orobljava engramsku banku otputanjem ivotnih jedinica (koje je
23

bolna emocija zarobila) iz prosudba o savezniku. Ukratko, namjera i sam in terapije usredotoeni su na pronalaenje najranijeg engrama, njegovo brisanje i nastavljanje brisanja svih ostalih engrama tako da ih se vie ne moe pronai (oni se prebacuju u standardnu banku i da bi ih se tamo nalo potreban je genij i viesatna potraga; stoga auditor moe rei da su "izbrisani" jer vie nisu engrami, nego iskustvo). Nikada nije dovoljno istaknuto i dovoljno esto ponovljeno da je prvi, posljednji i jedini posao auditora nai najranije dostupne engrame i izbrisati ih. Razliiti naini da se to postigne su terapijska umijea i tehnike. Sve to dovodi do brisanja engrama i njihova ponovnog zapisivanja kao iskustva, korisno je i legitimno, to god da to ukljuuje. Inenjer namjerava ukloniti planinu koja prijei put rijeci, njegova namjera i sav njegov trud usmjereni su prema micanju te planine. Naini i sredstva koja e upotrijebiti da bi to uinio - parnim buldoerom, hidraulinim napravama 2 5 ili dinamitom - vjetine su i metode primijenjene da bi obavio posao. U naem zadatku postoje tri razine znanja: (1) u dijanetici znamo cilj; znamo rezultate koji se ostvaruju postizanjem cilja; (2) znamo osobine zapreka izmeu nas i cilja, ali o njihovim tonim osobinama uvijek moemo jo neto nauiti; (3) umijea i tehnike uklanjanja zapreka izmeu nas i cilja postaju pravovaljane jedino provjeravanjem uklanjaju li zapreku ili ne. Metoda rjeavanja problema uvijek se moe poboljati dodatnim uenjem o osobinama imbenika ukljuenih u problem, uenjem novih umijea i tehnika primjenjivih na problem, te unapreivanjem nae vjetine u primjenjivanju postojeih umijea i tehnika. Postojea umijea i tehnike ne bi se trebale smatrati optimalnima samo zato jer obavljaju svoj zadatak. Vrijeme i uloeni napor mogu se smanjiti novim tehnikama ih unapreivanjem vjetine primjene starih tehnika. Sve to dodano je kako bi dijanetika, za razliku od Aristotelove
25 hidraulina naprava: naprava kojom se energija padajue vode koristi za podizanje odreene koliine vode iznad prvotne visine. Hidrauline se naprave ponekad koriste kao izvor stlaenoga zraka u inenjerskim radovima.

lanana fisija: (fisija znai cijepanje, dijeljenje) vei se atomi poput atoma urana mogu cijepati (dijeliti) na manje kao to su atomi joda i broma. Taj proces moe biti napravljen tako da svaka fisija uzrokuje sljedeu, stvarajui tako lananu reakciju. Atomska bomba je primjer lanane fisije. Upotrijebljeno figurativno. 24 valencijski zidovi: vrsta zatitnog mehanizma kojim je odijeljen naboj sluaja, kako bi pojedincu dopustio da barem neko vrijeme funkcionira. 274

275

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

logike i povijesti, bila shvaena kao znanost koja se mijenja i napreduje, ali i stoga jer niti jedan auditor ne bi smio sjediti prekrienih ruku, nikada i ne pokuavi poboljati rutinu. Dobro, evo rutine. Ona djeluje, ali se uvijek moe uiniti brom i boljom. 1. Smjestite pacijenta u reverie i istraite prenatalno podruje kako biste vidjeli jesu li engrami bez daljnjega rada dostupni za uklanjanje. Ako su tamo i moe ih se nai, uklonite njihov naboj i izbriite ih gdje god je to mogue. Nemojte izbrisati neto toliko udaljeno od basicbasica kao to je roenje, osim ako arhivar ne inzistira na prikazu roenja. Drugim rijeima, dovedite pacijenta u prenatalno podruje i traite najranije engrame. Nemojte traiti specifine dogaaje, posebno ne neto poput roenja; jednostavno uzmite to god vam je ponueno. Ako se ne moete vratiti u ranija razdoblja, poduzmite korak broj 2. 2. Dok je pacijent u reveriu, izvidite njegov ivot (ako se sluaj uspori, to prije ili poslije svakako uinite, ali samo onda ako se uspori do toke gdje se rani engrami ne reduciraju ih su bez ikakve emocije). Ustanovite tijekom izvianja o kojim je sve osobama pacijent mogao biti ovisan, i uvijek sumnjajte u to da vas moda ipak nije obavijestio o zaista vanim saveznicima, ali mu nemojte iznijeti svoje sumnje. 3. Doznajte kad je pacijent, smru ili odlaskom, izgubio bilo kojeg saveznika Pribliite se tom trenutku i na bilo koji nain iz dogaaja uklonite tugu zbog gubitka, dobijajui raniji materijal i taj dogaaj, ili dobijajui samo taj dogaaj. Svaki dogaaj u kojemu je saveznik otiao ili je pacijent od njega odvojen, tretirajte kao engram i izbriite ga u skladu s tim, ili prolazite kroz njega sve dok ne nestane "naboja" tuge. Ako se "naboj" dri, sumnjajte na raniji trenutak tuge vezan uz tog saveznika, naite ga i tretirajte kao engram. 4. Na poetku, na kraju i uvijek, zadatak je dobiti basic-basic i uvijek poshje njega dobiti najraniji postojei trenutak boli ili tuge, te izbrisati svaki dogaaj koji arhivar preda ih koji je pronaen
26

26

tehnikom ponavljanja. 5. Svaki dogaaj koji se otee uvijek je povezan s prijanjim slinim dogaajem. Kad se engram putem ponavljanja ne moe reducirati, pacijent bi trebao biti vraen ranije, na prijanji dogaaj. 6. Svaki put kad engrami, unato reduciranju, postaju neemocionalni u tonu, sumnjajte na drugu prosudbu o savezniku. Nalazila se ona ranije ili kasnije u pacijentovu ivotu, dohvatite je i reducirajte, barem dok emocionalni naboj ne nestane. Kod sluaja, nemojte sve restimulirati prelazei s nereduciranoga dogaaja na neki koji se ini plodonosnijim, nego reducirajte sve to otkrijete prije nego to krenete u potragu za novim nabojem tuge. 7. Kad umjena istraga ne uspije razotkriti prosudbu o savezniku, bolje je reducirati neemocionalni rani engram, nego uznemiriti paci jenta proganjajui ga tim prosudbama. Brisanje ranih neemorionalnih engrama prije ili kasnije iznijet e na vidjelo novu prosudbu o savezniku, ako je povremeno potraite. 8. Smatrajte da svaki zastoj u sluaju, svaka nevoljkost u suraivanju, proizlazi iz prosudbe o savezniku. 9. Sve demonske sklopove tretirajte kao podatke koje ivotne jedinice, apsorbirane u banci, dre u mjestu. S problemom demonskih sklopova postupajte tako da oslobodite naboj tuge. 10. Uzmite u obzir da je gubitak uzrokovan odlaskom ili smru saveznika jednak smrti nekog dijela pacijenta, te e redukcija smrti ili odlaska saveznika pacijentu ponovno obnoviti isto toliko ivota. I zapamtite da veliki naboji tuge nisu uvijek smrt ili odlazak, nego mogu biti tek nenadana promjena saveznikova stajalita. Uvijek imajte na umu da je osoba s kojom se pacijent najvie poistovjeuje, poput suosjeajne majke, oca, bake, djeda, roaka ili prijatelja, u reaktivnome umu smatrana dijelom osobe same, pa ako se toj suosjeajnoj osobi bilo to dogodi, moe se smatrati kao da se to dogodilo i pacijentu. U takvom sluaju, kada je saveznik umro od raka, mogue je da ete ponekad kod pacijenta nai ranu ili ljuskavo podruje, i to tamo gdje on pretpostavlja da je saveznik imao r a k Reaktivni um razmilja iskljuivo u istovjetnostima. Engram suosjeanja koji podrava opstanak poistovjeuje pacijenta s drugim
277

Aristotelova logika: Aristotelova metoda logike, okarakterizirana silogizmom, argumentima ili oblikom zakljuivanja u kojemu su postavljene dvije izjave ili pretpostavke iz kojih se izvodi logiki zakljuak. Primjer: Svi sisavci su toplokrvni (prva izjava); kitovi su sisavci (druga izjava); dakle, kitovi su toplokrvni (zakljuak). 276

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

pojedincem. Prema tome, smrt ili gubitak (odlaskom ili uskraivanjem) druge osobe potvrda je reaktivnome umu da je pacijent pretrpio "malu" smrt. Emocionalni naboji mogu biti sadrani u bilo kojemu engramu. Emocija prenosi reakcije ljudi oko "nesvjesne" osobe u njezin reaktivni um i to na istoj tonskoj razini. Ljutnja u engram ulazi kao ljutnja, apatija kao apatija, sramota kao sramota. Sve emocije koje su ljudi izraavali oko "onesvjetene" osobe trebale bi biti naene u engramu koji je rezultat dogaaja. Kad je emotionalni ton osoba u engramu, prema sadraju rijei, oigledno ljutnja ili apatija, a ipak pacijent kroz ponavljanja to ne osjea, negdje postoji neto to posjeduje valencijski zid smjeten izmeu pacijenta i emocionalnoga tona. Kada negdje prije ili poslije u pacijentovu ivotu otkrijemo engram s nabojem tuge, taj valencijski zid gotovo uvijek se rui. Jedini legitimni razlog za ulazak u kasnija razdoblja pacijentova ivota, prije nego to je prenatalno podruje pomno istraeno, jest traenje rastereenja tuge prouzrokovane smru, gubitkom ili uskraivanjem saveznika. Pod "uskraivanjem" podrazumijevamo i situaciju kad se saveznik pretvori u pacijentova aktivnog neprijatelja (stvarnog ili zamiljenog). Duplikat saveznika, pseudosaveznik, je osoba koju je reaktivni um pobrkao s pravim saveznikom. Smrt, gubitak ili uskraivanje pseudosaveznika mogu takoer sadravati naboj tuge. Prema teoriji, emocija gubitka je jedino to ivotne jedinice moe staviti pod klju. Kad bi postojala neka metoda koja osim oslobaanja svih ivotnih jedinica ne bi radila nita drugo, tjelesna bi se bol mogla zanemariti. Release je, ovako ili onako, postignut oslobaanjem to je vie mogue ivotnih jedinica iz razdoblja gubitka, s minimalnim obraanjem stvarnim engramima. Gubitak saveznika ili pseudosaveznika ne mora sadravati neku drugu fiziku bol ili "nesvjesnosf od one koju sam gubitak uzrokuje. To je dovoljno ozbiljno. To stvara engram. Svaku osobu, za koju se nenadano otkrije da je u pacijentovu ivotu bila blokirana, moe se s odreenom sigurnou smatrati saveznikom
278

ili pseudosaveznikom. Ako, ili pri sjeanju ili vraanju, nedostaji veliki dijelovi pacijentova vezivanja uz drugu osobu, ta se osoba mo< nazvati blokiranom. Bolje jamstvo statusa saveznika je ako blokadi okruuje smrt te osobe, odlazak od nje ili pak njezino uskraivanje Takoer je mogue da do blokiranja dolazi zbog kanjavanja, to e rei da blokirana osoba takoer moe biti i zakleti neprijatelj. Meutim, u tom e sluaju svako prisutno sjeanje biti povezano sa smru, porazom ili boleu blokirane osobe. Blokiranje neijeg sprovoda u pacijentovoj memoriji teoretski moe tu osobu oznaiti saveznikom ili pseudosaveznikom. Pamenje sprovoda neke osobe, s blokiranje trenutka ugodnoga druenja, upuivalo bi na znaenje da je ta osoba bila neprijatelj. Takva su pravila provizorna. Ali, sigurno je da svaka blokada znai da je osoba u pacijentovu ivotu imala goleme i neotkriveno znaenje, koje treba objasniti. U toj toki moemo napomenuti da e pacijentov oporavak uvelike ovisiti o ivotnim jedinicama osloboenim iz njegove reaktivne banke. To je rastereenje tuge i moe biti prilino estoko. Uobiajena praksa je "zaboraviti" takve stvari - "to prije zaboravi, to e prije proi". To, na alost, ne djeluje. Bila bi sretna okolnost kad bi djelovalo. Bilo to zaboravljeno, a povezano s oajem, zapravo je iva rana. Auditor e uvidjeti da e se svaki put kad locira taj vodei denver "zaboravi" domoi njime potiskivanog engrama. Kad ne moe locirati engram, a ipak je naao somatik, taj "zaboravi", ili "ne misli na to", ili "ne mogu se sjetiti", ili "nemoj se toga sjeati" ili neki drugi denver, nalazit e se u kontekstu engrama. Zaboravljanje je toliko nezdravo da kad je neto "izbijeno iz glave", zabijeno je izravno u reaktivnu engramsku banku i od tamo moe apsorbirati ivotne jedinice. Taj "udareni" zakljuak da zaboravljanje stvari ini podnoljivima je nevjerojatan, pogotovo ako uzmemo u obzir injenicu da, primjerice hipnotizer s pozitivnom sugestijom postie rezultate kada je zavri s jednim od spomenutih denyera. To je ve tisuljeima poznato i jedna je od prvih stvari koje je autor nauio prouavajui azijske tehnike. Iz Indije je prije mnogo godina prodrlo do Grke i Rima, a do nas je dolo preko Antona Mesmera27. Rije je o temeljnom principu nekoliko mistinih vjetina,
Anton Mesmer: (1734-1815.) austrijski lijenik koji je razvio praksu mesmerizma - hipnoze. 279

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

iji je mehanizam bio poznat ak i vrau plemena Sioux28. Pa ipak, moda i zbog pomanjkanja pravoga lijeka, do sada su ljudi openito lutali vjerujui da tugu jednostavno treba "zaboraviti". Cak i Hipokrat29 napominje da cijela operacija nije dovrena sve dok pacijent ne ispria dogaaj svim svojim prijateljima ponaosob. Mada je to neprikladna terapija, bila je, poput ispovijedi, dio popularnoga znanja - zamislite, svih ovih stoljea - pa ipak, ljudi ustraju u potiskivanju tuge. Auditor e se u svojoj praksi mnogo puta susresti s pacijentima koji e ga moliti da s njima "ne pria o smrti te-i-te-osobe". Ako je auditor toliko glup da se obazire na to suzno preklinjanje dok je pacijent u reverieu, tada aktivno blokira dolazak do Releasea. To je prvi dogaaj kojeg bi se trebao domoi! Moda bez primjene dijanetike tehnike ne bi bilo uputno pribliiti se takvim podacima, ali s naim umijeem ne samo da je lako ui u stvarni trenutak dogaaja, nego ga je lako ponovno ispriati sve dok suze i jadikovanja ne postanu samo jeka u knjizi sluaja. Tretirajui taj gubitak kao engram, prepriavajui ga dok ne prestane biti emotivno bolan, znai pacijentu vratiti vitalnost koju nije imao otkad mu se to dogodilo. Ako se dogaaj ne ublai nakon desetak prepriavanja, vratite se po njegovoj stazi tuge, kao to biste to uinili sa svakim drugim engramom, i naite ranije trenutke. Pacijent koji se u dobi od pedeset godina poinje rastereivati tuge, nakon dva sata moe se nai dolje u osnovnom podruju, prepriavajui najraniji trenutak tuge, trenutak kad je izgubljen saveznik prvotno postao saveznikom Ako auditor moe dobiti cijeli lanac bilo kojega pojedinog saveznika, mogue je da e izvlaei tugu iz njega, od kasnijeg prema ranijem razdoblju, uzimajui svu tugu koju iz svakog dogaaja moe dohvatiti, i skidajui naboj cijelih serija engrama, u nekoliko sati rada osloboditi sluaj dovoljno emotivnog naboja da moe poeti uobiajeno brisanje. Molim vas, uoite sljedeu razliku: moemo smatrati da se, na lancu
Sioux: pripadnik plemena amerikih Indijanaca koji ive u nizinama na sjeveru SAD-: jugu Kanade. . Hipokrat: (4607-370? pr.n.e.) grki lijenik, poznat kao otac medicine . 280
21

dogaaja vezanih uz tog saveznika, Ahilova peta prosudbe o savezniku nalazi u kasnijem razdoblju. Drugim rijeima, tu imamo lijevak uspravljen u vremenu, u koji se moe ui u kasnijem razdoblju i pratiti dogaaje prema ranijima: Ahilova peta lanca engrama protivnih opstanku nalazi se u najranijim dogaajima, upravo suprotno od engrama bolne emocije. Da bi se iz engramske banke ponovno zadobile jedinice, kako bi na raspolaganju bilo dovoljno slobodne emocije da se sluaj dovede do Eeleasea ili Cleara, ponite s kasnijim gubicima saveznika ili pseudosaveznika i idite prema ranijoj dobi. Da biste iz engramske banke oslobodili tjelesnu bol pojedinca ponite s ranim razdobljem (najvie to se moete pribliiti zaeu) i radite kroz to do kasnije dobi. Tjelesna bol u lancu protivnom opstanku moe potisnuti bolnu emociju u lanac koji podrava opstanak. Bolna emocija u lancu koji podrava opstanak moe potisnuti fiziku bol u engramima protivnim opstanku. Ako biste crtali sliku prenatalnoga podruja banke reaktivnih engrama, izgledala bi otprilike ovako: duga linija, koja bi predstavljala vrijeme, povuena horizontalno, imala bi tamne mrlje koje predstavljaju engrame; jedan bi kraj oznaavao zaee, a drugi roenje. Iznad te linije lealo bi tamno podruje, poput guste magle, proteui se s jednoga kraja linije na drugi, gotovo padajui na nju. Iznad te tamne magle leala bi jo jedna horizontalna linija, prividna vremenska staza po kojoj se pacijent vraa. Prva dugaka linija prava je vremenska staza; magla je bolna emocija; najvia tamna linija je ono to pacijent brka i koristi kao vremensku stazu. Naravno, auditor ponekad moe naeti bolne emocije u samom prenatalnom podruju, i ne bi smio zanemariti mogunost da na taj nain raspri naene prenatalne emocionalne naboje. Kad se jednom isprazni veina bolne emocije iz kasnije dobi, moi ete je poprilino nai meu ranim engramima. Vei dio te magle, i esto prvi kojemu auditor pristupa, nalazi se u kasnijem ivotnom razdoblju. Iako kao naboj vue podrijetlo iz kasnijeg razdoblja, moe se rei da se nalazi u prenatalnom podruju.
281

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

Trenuci gubitka, gubitak uzrokovan smru ili odlaskom bilo kojeg saveznika, gubitak saveznika jer se okree protiv pacijenta - hvataju te emocionalne naboje i ubacuju ih izmeu pacijenta i stvarnosti. Iako je trenutak gubitka uslijedio nakon roenja, u ranom djetinjstvu, djeakoj dobi, adolescenciji ili srednjim godinama, bio je retroaktivan u potiskivanju ranih engrama. Taj aspekt bolne emocije je ukljuivanje ranih dogaaja trenutkom gubitka. Drugim rijeima, trenutak tekoga gubitka potiskuje osobu na tonskoj skali do toke gdje se ona pribliava razini ranijih engrama, a oni, ukljueni, potom dre jedinice naboja. Tako zgrabljene ivotne su jedinice zadrane i ine ivot engrama. Kao i kod elektriciteta, istovrsni se naboji meusobno odbijaju. Izrazimo li to kao analogiju, analizator koji operira na istoj vrsti naboja kakav je sadran u engramu, odbija se od engrama, koji u tom sluaju ostaje skriven i nedodirnut. Kako se preclear vraa u podruje ranih engrama - koji su odravani ukljuenima snagom uhvaenih naboja iz kasnijih dogaaja - olako moe proi pokraj nevjerojatnih koliina aberativnoga materijala, a da nimalo ne posumnja u njegovo prisustvo. Meutim, nakon to se kasniji trenuci bolne emocije oslobode, auditor moe odmah krenuti u rano podruje i nai engrame fizike boli, koje do tada nije mogao otkriti. I kasniji i raniji trenuci su zapravo engrami. Vijesti o gubitku ili njegovo primjeivanje zatvaraju analizator, a sve to tada ulazi je engramsko i pohranjuje se u reaktivnome umu. Zbog sposobnosti vida i sjeanja na aktivnosti povezane sa sadanjou, to osobi slui za orijentaciju, ona se esto moe sjetiti trenutka gubitka, dok se, naprotiv, ne moe sjetiti prenatalnih sadraja, jer joj je u tom podruju nedostajala svaka veza s orjentirajuim pokazateljima koji bi djelovali na analizator. Neroeno dijete definitivno, a posebno u kasnijoj dobi, ima analizator, ali njegovo iskustvo i memorija nisu usklaeni pa analitiki um pretpostavlja da engrami ne postoje. To ne vrijedi za kasnija ivotna razdoblja, osobito ona kad se naui sluiti govorom. injenica je da ta sposobnost kasnijeg ivotnog razdoblja, koja omoguuje sjeanje popratnih okolnosti bez osjeanja bilo kakvog
282

krajnjeg bola, takoer slui da sakrije postojanje stvarnih engrama. Osoba osjea da analitiki zna sve o takvom trenutku gubitka, a zapravo, nema nikakvu vezu sa samim engramom koji sadri trenu tak "nesvjesnosti", manje dubok od na primjer, slinih stanja uzrokovanih anesteticima. Gubici saveznika u djetinjstvu mogu biti toliko temeljito blokirani da se osoba ne moe sjetiti ni samih saveznik Auditor e otkriti da je vrlo jednostavno doprijeti do veoma kasnih engrama. Ujedno, otkrit e i neto drugo. Kako se pacijent vraa u takav trenutak gubitka, moe se dogoditi da "izie" iz svojega tijela. Taj je "fenomen" bio poznat nekoliko tisua godina. Cak i u posljednjem takvom zabiljeenom sluaju spomenuto je jedino da je to "zanimljivo", bez ikakvih daljnjih nastojanja da se otkrije zato se osoba, vraena hipnotikom regresijom, ponekad nalazi unutar sebe (drugim rijeima, gleda stvari kao da je ona sama), a ponekad vidi stvari i sebe kao dio okoline (kao da je to gledala sa strane). To to smo otkrili kako je prirodna funkcija uma da se u budnome stanju vrati do prolih dogaaja, ne mijenja injenicu da susreemo aspekte dosad poznate kao misteriozne "fenomene" snova pod utjecajem droga i uzrokovanih hipnozom. M ni u kojemu sluaju ne prakticiramo hipnozu. Dakle, to znai da hipnoza i dijanetika koriste sline sposobnosti uma, ah ne znai i da takve sposobnosti spadaju u podruje hipnoze. Jedan od raznih aspekata vraanja je da se povremeno - kod nekih pacijenata kontinuirano - dolazi u situacije u kojima je pacijent "izvan" vlastitoga tijela. Ti eksteriorizirani pogledi na sebe imaju dva objanjenja. Jedno od njih je valencija u kojoj je pacijent preuzeo identitet druge osobe i prizor vidi njegovim oima, a drugo je eksteriorizacija, u kojoj je bolna emocija prisutna toliko jako da pacijent ne moe zaposjesti samoga sebe. Bolna emocija moe proizlaziti iz prolih ih buduih dogaaja, do trenutka u kojemu pacijent prisustvuje prizoru u koji je vraen dijanetikim postupkom. Pacijent e se nakon nekoliko prepriavanja prizora primicati sve blie i blie zaposjedanju svojega tijela, sve dok na kraju ne vidi prizor iz unutranjosti vlastitoga tijela. Emocionalno pranjenje ponekad se ne dogaa (suze, itd) tako dugo dok pacijent ne prepria dogaaj nekoliko puta i sve dok nije u vlastitome tijelu. To izgleda kao da je,
283

L. RON HUBBARD

EMOCIJE I IVOTNA SILA

kad je bio vraen, morao izvidjeti situaciju kako bi doznao je li sigurno zaposjesti samoga sebe. Ako se nakon nekoliko prepriavanja nikakav naboj (suze i si.) ne isprazni, tada je emocija zadrana negdje drugdje, ranije ili kasnije, ali obino mnogo kasnije. Eksteriorizacija uzrokovana emocijom, kao i ona uzrokovana tjelesnim bolom, ista je za sve namjere i svrhe auditora. Kad naie na sluaj koji je po cijeloj vremenskoj stazi neprestano eksterioriziran, svoju bi vjetinu trebao usredotoiti na oslobaanje trenutaka bolne emocije. ini se kako svi pacijenti misle da vrijeme lijei sve i da neki dogaaj od prije deset ili dvadeset godina na njih vie nema nikakav utjecaj. Vrijeme je veliki arlatan, a ne veliki iscjelitelj, kao to je ve reeno. Ono procesom rasta i raspadanja donosi promjene, a okolina uvodi nova lica i aktivnosti, mijenjajui tako restimulatore. Trenutak bolne emocije iz prolosti, kao i svaki drugi engram, ima svoje vlastite restimulatore, a osim toga sve ranije engrame vezane uz njega dri ukljuenima, tako da njihovi restimulatori takoer rade. Svaki restimulator ima skup restimulatora koje je pridruio analitiki um, a on ne moe vidjeti pravi restimulator. Sve to ini sloeni obrazac, no to je u terapiji komplicirano jedino ako izvor aberacije nije poznat. Ako auditor vrati pacijenta u bilo koji trenutak bolne emocije iz prolosti i pokrene ga kao engram, otkrit e da je sav prvotni naboj prisutan i da e se isprazniti. Obino e uvidjeti da pacijent odbacuje pomisao na odlazak u stvarni engram. Preclear moe pokuati potanko prepriati svakakve triarije, vlastite misli, razloge zato mu engram vie nije bolan i tako dalje. Te misli i podaci prije ili poslije dogaaja imaju veze s pokretanjem engrama otprilike koliko i disertacija o "djetinjim iluzijama" s problemom uklanjanja aberacija iz ljudskoga uma. Auditor koji bude sluao te "razloge" i izjave tipa "sjeam se", umjesto da pokree engram, nee uspjeti dovesti pacijenta u dobro stanje i uludo e potratiti dragocjene sate terapije. Auditor koji to ini pripada "filozofskom" pravcu "tapanja po ramenu", koji smatra da suosjeanje ima vrijednost. Njemu nije mjesto u auditorskoj stolici. Sluanje bilo ega to je pacijent mislio, rekao, uinio ih vjerovao kad je trebao ui u engram i proi kroz njega je potraeno vrijeme, potraeno dragocjeno

vrijeme. Iz pacijentove prie potrebno je doznati gdje je taj engram, ali kad je jednom lociran, sve ostalo je nebitno. Razmotrimo trenutak kad je dijete obavijeteno o smrti svojih roditelja. Auditor doznaje da su roditelji umrli kad je dijete imalo dvije godine. Tada, bez daljnjih tekoa ili pitanja, moe izvesti zakljuak da je netko pacijentu morao saopiti smrt roditelja, da postoji precizan trenutak kad je pacijent, tada dijete, saznao o smrti. Prepriavajui dogaaje u sadanjemu vremenu - bez vraanja pacijent koristi sve protekle godine za ublaavanje bolne emocije. Auditor pacijenta vraa bez dodatnog uvoda, osim uobiajene rutine stavljanja u reverie, u trenutak kad je pacijent doznao o smrti roditelja. Mogue je da e pacijent malo napipavati kako bi se orijentirao u prolosti, ah uskoro e doi do trenutka kad ga je netko o tome obavijestio. Budite sigurni da, ako je to dijete imalo voljelo svoje roditelje, tu postoji engram. Engram poinje prvim trenutkom u kojemu je dijete obavijeteno, i za oekivati je da se tada analizator iskljuio. Zavretak engrama uslijedio je trenutak, sat, dan ih ak tjedan poslije, kad se analizator ponovno ukljuio. Engram se nalazi izmeu prvog trenutka smanjivanja analitinosti i povratka analitike moi. Prve minute tog engrama su najee. Prolaziti kroz njih jedan sat (sat dogaaja, a ne terapije) trebalo bi biti vie nego dovoljno. Veina auditora prolazi samo kroz prvih nekoliko minuta nekoliko puta da bi provjerili hoe h biti ikakva emotivnog rastereenja. Kroz takvo razdoblje gubitka, koje mora sadravati bolnu emociju, proite tono onako kako biste proli razdoblje tjelesne boli i "nesvjesnosti" uzrokovano nekim drugim izvorom. To da je razdoblje bolne emocije "nesvjesno" jednako je sigurno kao i da je pacijent bio udaren palicom. Ako se emocija iz tog razdoblja moe kontaktirati nakon etiri ih pet prepriavanja (svaki put poevi od poetka, osiguravi da je pacijent vraen i povezan sa svim percepcijama iz dogaanja, i pokretati ga kao ono to jest, engram), tada bi se engram trebao prepriavati sve dok emocija iz njega ne nestane, dok pacijentu engram ne dosadi ili dok ak ne bude dobre volje. Ako je pacijent nakon etiri ih pet prepriavanja jo uvijek dobrano eksterioriziran, i jo nije kontaktirao nijednu emociju, tada je naboj zadran negdje drugdje, bilo ranije ih

284

285

L. RON HlJBBARD

E M O C I J E I IVOTNA SILA

kasnije. Kako biste postigli pranjenje, pokuaji bi trebali biti izvedeni u smjeru drugih gubitaka, bez obzira na to koliko su godina udaljeni od "ilavog" dogaaja. Nakon to je ispranjenje naboja izvedeno negdje drugdje, dogaaj koji ste najprije razotkrili tada moe biti ispranjen, kao u sluaju dvogodinjaka koji je izgubio roditelje. Sigurno je da e se takav dogaaj prije ili poshje isprazniti, takoer je sigurno da sluaj nee mnogo napredovati u dolaenju do bilo koje koliine tjelesno bolnih engrama sve dok takav estok dogaaj nije dobro ispranjen. Pranjenja su esto kontaktirana na veoma neobinim mjestima. Ponegdje dovoljno dodiruju povrinu tako da e samo dodir vraenog pacijenta jedinicama omoguiti da se oslobode, engramima da se iskljue i izau na vidjelo na njima pripadajuim mjestima na vremenskoj stazi. Engramska banka postaje estoko izobliena bolnom emocijom, a podruja bolne emocije na drugim mjestima postaju silno izobliena tjelesnom boli. Sustav pohranjivanja reaktivnoga uma je lo. Arhivar je sposoban ponovno zadobiti i predati auditoru samo odreenu koliinu engrama bolne emocije ili engrama tjelesne boli u odreenom vremenu. Njihov poloaj na vremenskoj stazi moe se poremetiti, odnosno, auditor moe kontaktirati rani engram tjelesne boli (to je uvijek njegov najvaniji posao), zatim jedan u sredini prenatalnog razdoblja, onda jedan poshje roenja, i nakon toga izgleda kao da vie niti jedan engram koji sadri tjelesnu bol nije prisutan (engrami tjelesnoga tipa koji sadre udarce u nesreama, bolesti, operacije ili povrede). To ne znai da je sluaj doveden do mrtve toke niti da je pacijent doveden do Cleara. To vjerojatno znai da postoje dogaaji druge vrste engrama (bolna emocija, koja dolazi od gubitka zbog smrti, odlaska ih preobraenja saveznika) kojima se sada moe pristupiti. Auditor tada trai i iscrpljuje emocionalni naboj iz engrama gubitka koji su obino nastali kasnije u ivotu. Oni, s ponovno osloboenim jedinicama u optjecaju, doputaju da se pojave raniji engrami tjelesne boli i auditor tada reducira svakog od njih do kojega moe doi. im vie ne moe nai engrame tjelesne boli, vraa se u potragu za engramima bolne emocije, i tako dalje naizmjence koliko
286

god je potrebno. Budui da je um mehanizam koji sam sebe titi, prije ili kasnije blokirat e pacijenta od engrama tjelesne boli, ako su engrami bolne emocije spremni, i blokirat e ga od engrama bolne emocije im su engrami tjelesne boli spremni. Da biste dobili bolnu emociju ponite s kasnijim razdobljima i radite unatrag prema ranijim. Da biste dobili engrame tjelesne boli ponite s ranijim i pomiite se prema kasnijim razdobljima. I kada god doprete do nekog engrama, prolazite kroz njega sve dok ne prestane uznemiravati pacijenta na bilo koji nain ih dok potpuno ne ode (bude prebaen, ah sve to e auditor i pacijent moi u tom trenutku rei jest da je nestao). Auditor bi trebao potraiti drugi dogaaj samo ako nakon mnogo prepriavanja tretirani dogaaj ne pokazuje znakove olakanja (slabljenje somatike, ih emocije nisu izraene ih se ne smanjuju). U engramu bolne emocije naboj se obino pojavljuje u kasnijim razdobljima. U engramu tjelesne boli napetost je uvijek uzrokovana postojanjem istog izraza u najranijem engramu tjelesne boli kojeg se moe otkriti. U tom sluaju, auditor bi se, dok ne nae vezu i ne ukloni engram, trebao vratiti na izraze koji su ga doveli do somatika. Do sada bi trebalo biti potpuno jasno da racionaliziranje30 djelo vanja, ponaanja ih stanja ne unapreuje terapiju i nije primjenjivo osim kao povremena pomo u lociranju engrama. Jednako bi tako trebalo biti jasno da nikakvo objanjavanje, tapanje po ramenu ili procjena auditora nee pospjeiti brisanje engrama. Trebalo bi biti jasno i da ono to je osoba mislila za vrijeme dogaaja nije bilo aberativno, kao i to da bolna emocija u um postavlja odjeljke i demonske sklopove te da tjelesni engrami zadravaju aberacdju i tjelesnu bol u tijelu. Cijela ta operacija je mehanika. Nema nikakve veze s opravdavan jem, sramotom ili razlozima. Ima veze samo s iscrpljivanjem engramske banke. Kada se ukloni veina bolnih emocija, osoba je dovedena do Releasea; kada se iscrpi sadraj engramske banke, dovedena je do Cleara.
10 racionaliziranje: opravdavanje - izgovori koje netko smilja da bi objasnio vlastito iracionalno ponaanje.

287

L. RON HlIBBARI)

OSMO POGLAVLJE

Um je poput preciznog dijela opreme. Njega je, kao njega samog i kao mehanizam, gotovo nemogue unititi, osim ako se ne uklone neki njegovi dijelovi. Engrami ne uklanjaju dijelove uma, oni mu pridodaju nepotrebne. Zamislite prekrasni, suvremeni ureaj koji radi besprijekorno - to bi bio um bez dodataka boli i bolne emocije. Sada zamislite taj udesni ureaj u rukama gomile imbecilnih mehaniara. Oni poinju raditi na njemu, a i ne znaju je li to to rade uope djeluje na stroj. Tada primijete da neto nije u redu, ali nitko od njih nije svjestan da su u njega i oko njega stavili svakakve odvijae, ukosnice, stare opuke i smee. Njihova prva misao je da stave neto novo na ili u stroj, da bi opet ispravno radio. Stoga, prema vlastitom nahoenju dodaju napravice da bi povrno popravili funkcioniranje ureaja. Neke od tih napravica naizgled pomau (engrami suosjeanja) i ureaj ih moe koristiti da bi potpomogao svojoj stabilnosti u prisustvu ostalih triarija, rmbecili prekidaju dovod goriva (engrami bolne emocije), ili, poput japanskog kapetana koji je ibao automobil koji nije htio krenuti, pokuavaju goniti ureaj (prisila kanjavanjem) i tako dodaju nove nevolje. Na kraju, stroj izgleda poput beznadne olupine, skriven ispod svega to mu je dodano i ugurano, a imbecilni mehaniari klimaju glavom i govore: "Dodajmo jo neto ih e stati!". To i uine, te se ini da je ureaj stao (poludio). U dijanetici se provodi struan posao ienja kra, u ureaju i oko njega. To se ne radi dodavanjem jo vie kra. Imbecilni mehaniari (sadraj reaktivnoga uma) obeshrabreni su tom akcijom, ah sam ureaj, iznenada svjestan da se za njega ini neto od ega e zaista ponovno dobro raditi, poinje pomagati. Sto je vie kra oieno, to stroj bolje funkcionira i imbecilni mehaniari na njega imaju manje utjecaja. Poboljanje bi trebalo biti, i jest, brzo. Moemo prestati kada ureaj radi barem toliko dobro kao i "normalni" stroj (Eelease) ih tek kada iz ureaja uklonimo sav kr (Clear). Kada doemo do Oeara, vidimo neto to nikada prije nije bilo vieno, zato to nikada prije nije postojalo osloboeno od kra: savren ureaj, osuvremenjen, moan, sjajan, sposoban da se prilagoava i brine za sve svoje operacije bez ikakve daljnje terapeutske pomoi.

NEKE VRSTE ENGRAMA

A^Lako bi auditor jasno razumio razlike meu vrstama engrama, navest emo po dva primjera za svaku vrstu. Engram protivan opstanku Engram protivan opstanku je bilo koji engram koji se protee preko dinamika i koji nije u skladu sa svrhom. Na primjer, svaa izmeu oca i majke ubrzo nakon zaea. Otac udara majku u trbuh. Ona vriti (prvi osjeti su bol, pritisak, zvuk udarca i vrisak), a on kae: "Prokleta bila, mrzim te! Ti nita ne vrijedi! Ubit u te!" Majka kae: "Molim te, nemoj me opet tui! Molim te, nemoj! Boli me. Boli. Uasno me boli!" Otac kae: "Lezi tamo i truni, prokleta bila! Zbogom!". U ovome engramu imamo vrlo aberativnu situaciju: prvo, zato to se dogaa u ranom razdoblju; drugo, jer sadraj engrama kae da je osoba koja ga ima povrijeena i izvan sebe od boli; tree, jer engram sadri holder i stoga moe postati kroninim ("Lezi tamo ..."); etvrto, jer moe izazvati bolest ("... i truni ..."); peto, jer sadri religijske konotacije o bogu i prokletstvu; esto, jer osobi daje osjeaj da ljudi ne valjaju ("ti" se najee odnosi na druge ljude); sedmo, jer zbog sadraja ima emocionalni ton neprijateljstva ("... mrzim te!"); i osmo, jer osoba, nakon roenja, mora ivjeti s restimulirajuim osobama svojim ocem i majkom. Engram takoer ima druge dodatne uinke poput svih engrama, daje osobi dvije dodatne i nepotrebne valencije. Jedna od njih, majina, je valencija kukavice, a druga, oeva, valencija nasilnika. Osoba to moe dramatizirati na nekoliko naina. Ako ne dramatizira, osjea bol (jer je u vlastitoj valenciji) uvijek kad je engram restimuliran. Ako dramatizira majku, osjeat e bol koja je njoj nanesena - udarac koji je primila u trbuh (a osoba je taj isti udarac primila u glavu i srce); ako dramatizira oca, imat e problema
289

288

L. RON HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

s drutvom, a pogotovo s vlastitom enom i djecom. Niti od jednog engrama nema nikakve koristi, ma koje vrste on bio. No, sve dok osoba ima neke vrste engrama, naroito engram suosjeanja, oni slue za odbijanje antagonistikih engrama. Drugi primjer engrama protivnog opstanku jest engram jutarnje munine, pri emu majka povraa toliko jako da je pritisak na dijete vrlo snaan, te ga "onesvjeuje". Majka povraa i teko die, a izmeu greva govori sama sebi: "Ah, zato sam se uope rodila! Znala sam da mu ne smijem dati da ue u mene! Znala sam, znala sam To je bila greka, a on je to ipak uinio! Oh, kako odvratno! Seks je odvratan. Uasan je. Mrzim seks. Mrzim mukarce. Mrzim ih. Mrzim ih. Uh, oh, ne ide van, ne ide. Zlo mi je u elucu, a ne ide van!" U ovome engramu vidljivo je neto to bi ena, ako je trudna, mogla dramatizirati, ali to mukarac ne moe dramatizirati kao trudnou, nego jedino kao muninu u elucu. ini se da su este jutarnje munine aberacija koja potjee od engrama. Moda je neka majka, nekada davno, povraala zbog pokvarene hrane te tako poela itavu stvar - moda jo u vrijeme kada su ljudi ivjeli na drvea Majka zaista povraa, sadraj njezina eluca zaista se izbacuje, ali, engram kae da ne ide van. Kad osoba to dramatizira u vlastitoj valenciji, ona osjea pritisak i "nesvjesnosf, te je stoga takva dramatizacija nemogua. Engram se mora dramatizirati u majinoj valenciji, no akcija se ne dramatizira toliko intenzivno koliko se dramatizira zapovijed, pa se dogaa da osoba s takvim engramom ne moe povratiti kad joj je zlo. Engramska zapovijed mnogo je vanija od akcija koje ljudi u njemu izvode. Na reaktivnoj razini nema racionalnosti. Da se to dogaa na svjesnoj razini, gdje to naravno ne bi bilo aberativno, akciju bi se moglo oponaati i ona bi sadravala stvarno povraanje jer je akcija na svjesnoj razini vanija od sadraja rijei. Kad se u terapiji susretnemo s takvim engramom mogli bismo imati tekoa da uemo u njega jer on kae: "Nisam mu smjela dopustiti da ue u mene", to predstavlja denyer. Takoer, nalazimo i holder u reenici "Ne ide van ...". Engram e zasigurno nestati onoga trenutka kad nestanu te rijei i somatik i tako te rijei vie nee ometati
290

engram. Ako engram ne nestane, tada postoji prethodni engram s vrlo slinim sadrajem (aberirana osoba ima obrazac dramatiziranja koji uvijek iznova i iznova ponavlja, uzrokujui ljudima oko sebe mnoge manje-vie sline dogaaje koji se razlikuju jedino po vremenu u kojemu se zbivaju). Sve se to u ivotnoj okolini, (ali ne i u terapiji) moe restimulirati do te mjere da prouzroi ludilo, jer se "to" ("to" to se podrazumijeva u reenici "ne ide van ...") moe odnositi na dijete, koje poistovjeujui sebe s rijeju "to", nee biti u stanju vratiti se u sadanje vrijeme. Engram je u terapiji malo oslabljen ve samim time to je dotaknut vraenim analitikim umom. Nadalje, auditor otkriva da se pacijent ne pomie po vremenskoj stazi te, istraujui situaciju, uskoro otkriva holder. Jer, iako to auditor nije naslutio, pacijent e prije ili poslije rei da "ne moe izii". Na aberativnoj razini taj bi engram vjerojatno postavio teku prepreku na drugoj dinamici i osoba s takvim engramom u reaktivnome umu bila bi frigidna, pretjerano stidljiva, te otra u odnosima s djecom (i sve to zajedno u razliitim kombinacijama). Zatim, opazili bismo strepnju da e "on" morati neto uiniti kad otkrije da je to bilo pogreno. Na psihosomatskoj razini to moe prouzrokovati glavobolje zbog snoaja ili tijekom njega, ili pak sklonost muninama tijekom njegova izvoenja. SvaM izraz tog engrama, kao i svaki izraz bilo kojeg drugog engrama, moe prouzrokovati i somatik i aberaciju, naravno, uz uvjet da je pojedinac u stanju niske analitike moi, kao to je to sluaj kod iscrpljenosti ili lake bolesti. Dakle, taj engram eka da netko u nekom buduem razdoblju "nesvjesnosti", po mogunosti glasom koji bi zvuao poput majina proputenog kroz stijenke trbuha i maternice, kae: "Oh, kako odvratno!", ili neki drugi izraz kojim e ukljuiti engram Usput, rije "odvratnije" ne bi ukljuila engram. Rije "oholo" nee ukljuiti engram, usprkos tome to je njezin prvi slog istovjetan uzviku "oh". No, sam zvuk povraanja vjerojatno bi ga ukljuio. Engram koji podrava opstanak To moe biti bilo koji engram koji bi samo svojim sadrajem, ne i stvarnom pomoi osobi, naizgled pomagao u opstanku. Primjerice,
291

L. RON HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

engram snoaja: majka i otac imaju spolni odnos koji je zbog pritiska bolan za neroeno dijete te ga "onesvjeuje" (uobiajena pojava, a kao i jutarnja munina, obino je prisutna u svim engramskim bankama). Majka govori: "Oh, ne mogu ivjeti bez toga! To je divno! Divno! Ah, kako dobro! Oh, daj jo jednom!" Otac kae: "Svri! Svri!1 Tako si dobra! Fantastina si! AhhhhhhhV Majin orgazam zadaje zavrni udarac djetetovoj "nesvjestici" . Majka kae: "To je prekrasno." Otac, poto je zavrio, kae: "Dii se!", mislei pritom da bi se ona trebala isprati (ne znaju da je trudna), i zahre. Oito je to vrijedan dogaaj jer se "bez toga ne moe ivjeti". Povrh toga, to je "divno" i "prekrasno". No, takoer je i krajnje bolno. Upute tog engrama ne mogu se u potpunosti slijediti jer prvo prizivaju natrag jedan dio uma: "Doi!", a poslije mu kau: "Dii se!". Stvari koje su "prekrasne" i "divne" mogu u naega pacijenta, izvan terapije, izazvati doivljavanje orgazma kada gleda u prekrasne i divne stvari, uz uvjet da su te stvari oznaene kao takve. Dramatizacija tog sluaja moe biti ih u oevoj ili u majinoj valenciji, a dramatizirati to u vlastitoj valenciji znailo bi tjelesnu bol. Zbog toga e osoba s takvim engramom, ovisno o ostalim engramima snoaja, reagirati kao otac, izraavajui gaenje nakon odnosa, te govoriti partneru da se "digne". Emocija je sadrana u nainu na koji su te rijei izreene. Emocije su odaslane iz tona glasa kojim su rijei izreene, a ne iz sadraja rijei, no engrami uvijek sadre i jedno i drugo. Terapijom otkrivamo da je reaktivni um vrlo oprezan glede doputanja da taj engram izie na vidjelo, jer, ipak, osoba "ne moe ivjeti bez toga". U engramima postoje itave skupine takvih povoljnih procjena i kad god auditor naie na neku od njih, primijetit e da mu se reaktivni um precleara opire. Primjerice: "Ne elim te izgubiti."; "Dri se toga."; "Ne mogu to pustiti - pao bih." i tako dalje. Bilo kako bilo, to je samo jo jedan engram i, "ugodan" ili ne, on je aberativan. Mazohistiki i sadistiki porivi esto potjeu od engrama snoaja
" Svrif je prijevod engleske reenice: "Come!". Rije come u argonu znai svriti, doivjeti orgazam, a doslovno znai doi. Autor u ovom primjeru upotrebljava oba znaenja te rijei. 292
1

koji sadre takve odrednice. Auditor, samo na temelju toga to ji snoaj bolan za dijete, ne bi smio zakljuiti da e dijete postat mazohist ili sadist. U sluaju da su kod pacijenta izraene odreen sadistike ili mazohistike naznake, one su prouzrokovan* engramima koji sadre silovanje, udaranje radi seksualnog zadovoljstva, uivanje u boli it, ih, pak, engramima koji zbo homonimnosti2 izraza koji sadre naizgled tvrde da su seks i bol slini. Primjerice, "normalan" spolni odnos kae: "Tako dobro boli! Daj da me jo boli! Nek me boli! Zabij ga u mene, do kraja! Nek me i dalje boli da svrim!". Kada to dramatizira djeak, to moe dovesti dc sodomije, zato jer engram nije in koji je netko promatrao, nego niz doslovno uzetih zapovijedi.

Prema tome, na engram snoaja koji podrava opstanak, poput navedenog primjera, relativno je neduan u aberativnom obrascu neke osobe. No, odreenom jezinom nespretnou mogao bi biti vrlo razliit u svome aberativnom uinka Sljedei primjer koji podrava opstanak odnosi se na drugi prenatalni engram. (Dok je bio na putu da postane Clear, jedan auditor komentirao je da je "mislio o ivotu pr.d.3 - prije nego to je upoznao dijanetiku - kao o grafikonu godina, na kojemu je vrijeme od zaea do roenja zauzimalo jednu pedesetinu pravocrtne udaljenosti izmeu zaea i sadanjega trenutka. Ah, sada misli da prenatalno razdoblje zauzima dvije treine udaljenosti od poetka do sada". Nakon to je oieno, prenatalno podruje vratilo se na jednu pedesetinu.) Jedna majka, podlona visokom krvnom pritisku, neprestano je dovodila neroeno dijete u stanje velike boli, naroito kad je bila uzrujana. (To je osnovni uzrok migrena.) to god da ju je uznemirilo i tako uzrokovalo visoki krvni pritisak u trenutku kad je taj engram primljen, bilo je nepoznato. Velik dio "prie" o prenatalnom ivotu moe ostati nepoznanica zato to podaci s objanjenjem mogu doi prije boli i engrama, a potpuno zapisivanje dogaa se tek nakon

homonimi: rijei koje imaju razliito znaenje, a izgovaraju se i piu jednako. pr.d.: skraenica izraza prije dijanetike. 293

L. RON HlIBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

trenutka boli, kad nastupi odreeni stupanj "nesvjesnosti". Na poetku engrama, kad se tlak poeo poveavati i pritiskati dijete, majka je plakala. Bila je sama. "Oh, kako u se ikad iz ovoga izvui? Sve mi se ini tako sivim i bezbojnim. Oh, zato sam to uope poela. Nema nikakvih izgleda da proem kroz to. Ali moram, moram. Razboljela bih se da to ne uinim. O, Boe, sve je odjednom nagrnulo na mene. Potpuno sam zaglavila. Ali, kad sam ve ovdje, ii u do kraja i osjeat u se bolje. Bit u hrabra i uinit u to. Moram biti hrabra. Ja sam hrabra. Ja sam najhrabrija na svijetu. Moram biti, i jesam." Pritisak se postupno povukao. O emu je tono bila rije ostat e tajna auditoru koji je reducirao engram, pacijentu koji ga je imao, te autoru i itatelju - to je est sluaj s engramom. Oni su nastali u trenucima neshvaanja i mehaniki su snimljeni. Nije ih potrebno razumjeti, nego samo izbrisati iz engramske banke. Osobito je opasno imati takav engram jer sadri maniju u rijeima "najhrabrija osoba na svijetu". Naravno, uobiajeno je da neroeno dijete za sebe koristi rije "ja", a kada pone razumijevati govor, engram e napokon postati sposoban utjecati na njega. Prije tog trenutka, naravno, postoji samo biljeenje bez znaenja rijei, iako ak i prije nego to rijei dobiju znaenja, engram moe biti aberativan Taj je engram opasan i stoga jer kae "zaglavila sam", te "sve je odjednom nagrnulo na mene". Rije "zaglavila" je na je neprijatelj holder. No "sve je odjednom nagrnulo na mene" jest grouper. Ostatak sadraja, poto je to engram, nee se procjenjivati u analizatoru. On kae da se "mora proi kroz to", ah da "nema nikakvih izgleda da proem kroz to", da e se "razboljeti ako to ne uini", ali da za to "nema nikakvih izgleda". Poto na imbecilni neprijatelj, reaktivni um, procjenjuje da je sve jednako svemu, taj engram i odbija i privlai terapiju, on dovodi analitiki um do nepodnoljivog stanja neodlunosti. Budui da taj engram djeluje kao aberacija, pojedinac koji ga ima moe se najprije nai u maninom raspoloenju - kao najhrabrija osoba na svijetu. Zatim, vraen blagom promjenom restimulatora poput pogoranja njegove migrene, bit e potpuno neodluan u daljnjem ponaanju, te vrlo depresivan uz odaslane emocije sadrane
294

u suzama. No, to ipak podrava opstanak jer oito diktira izlaz i situacije. Kao dodatni imbenik, taj engram izrazom "tako sivo bezbojno" uzrokuje sljepou na boje, i to barem u sjeanju. Prisjeaju se slika iz prolosti, osoba ih u umu "vidi" kao bezbojne. Ako se tom doda dovoljno slijedeih dramatizacija, to moe dovesti do stvaro osjetilne sljepoe na boju. Vrlo je vjerojatno da e taj engrarc kombiniran s drugim imbenicima, smjestiti osobu u umobolnicu, i ukljuenim svim somaticdma (migrena), te takoer, zbog groupera, s; svim ostalim bolovima koje je osoba u ivotu osjeala. Taj e groupe: vrpcu reaktivne banke zguvati na hrpu i onda e tamo vrsti smjestiti osobu. Osoba koja je proglaena "ludom", nakon dijanetike terapije doli je u "normalno" stanje, release. Pacijentica je bila smjetena u bolnicu bila je sklupana u fetalnom poloaju i tjelesno je nazadovala. To t< je nastavljala vritati jedne te iste rijei i neprekidno plakala unesene je u njezin lijeniki karton kao manifestacija djetinjih privienja Sluaj je otvoren pomou tehnike ponavljanja, upotrebljavajui rije koje je i dalje vritala, nakon to je glasnom monotonom bukorr njezina pozornost usmjerena prema auditoru. Postojali su nek: prijanji dogaaji koji su sadravali te rijei, a koje je trebale dotaknuti prije nego to dogaaj u dramatizaciji popusti. Meutim engrami poput toga obino su dostupni kod vie-manje "normalnih' ljudi i uklanjaju se rutinski. No, ova pacijentica iskusila je vrlo visoku razinu restimulacije, te se uz to pojavilo i nekoliko jakih engrama "gubitka" stoje raniji sadraj dralo ukljuenim. Glede tih "zaglavljenih", "uhvaenih", "ne mogu se iz ovoga izvui' sluajeva (drugim rijeima, postoji nekoliko holdera i velika koliina bolnih emocija), takoer bi se moglo naglasiti da su odreeni fetalni aspekti vidljivi ak i kad je sluaj "normalan". Sjajna koa, iskrivl jenost kraljenice, samo djelomina razvijenost spolnih lijezda - sve je to uobiajeno, te moe biti prisutan jedan ili vie takvih znakova.

Engram suosjeanja Prvi primjer jest bolest od koje je pacijent patio kao djeak. S dvije i pol godine obolio je od upale plua Njegova "povijest bolesti" bila je
295

L. R0N HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

obiljeena pokuajima pobaaja te uobiajenim engramskirn teretom dobivenim od aberiranih roditelja. Bio je silno zabrinut zbog prepirki i svaa u svojemu domu. Mnogo njegovih engrama bilo je ukljueno, a povrh svega tu je bila i upala plua. Dola je njegova baka i odvela ga svojoj kui, jer je majka odlazila i ostavljala ga kad god je bio bolestan. Dogaaj je bio silno blokiran i do njega se doprlo tek nakon uklanjanja naboja iz nekoliko engrama bolne emocije iz kasnijeg ivotnog razdoblja, te nakon to se oslobodilo gotovo stotinu engrama tjelesne boli iz prenatalnog razdoblja. Pogreno shvativi njegov pla u bunilu kao potvrdu "svjesnosti", baka ga je pokuala urazumiti. Rekla je: "Ti ljudi ti zapravo ne ele zlo, zlato. Znam da su zaista dobra srca. Ti samo napravi kako ti kau i vjeruj im to kau i bit e ti dobro. Obeaj mi to, zlato.". Dijete je, ve na izmaku snage odgovorilo i obealo da e im vjerovati i napraviti kako kau. "Jako te volim", nastavila je baka, "i brinut u se za tebe. Nita ne brini, zlato. Zaboravi to! Samo se ti lijepo odmori!". Izrazi sadrani u tom engramu imali su vrlo jak utjecaj na dijete zato jer su bili na razini transa i jer su ih njegova vruica ili bol uspijevali zadravati. On je morao vjerovati u sve to mu je reeno. To znai doslovno vjerovanje, to ga je stajalo, u najmanju ruku, njegova smisla za humor. Zbog toga to je htio biti u redu, morao je vjerovati u ono to su mu roditelji rekli. Ono to su izgovorili u prenatalnom razdoblju sadravalo je sve mogue pogrene podatke o tome tko je gazda, kako je zabavno tui majku, i tako dalje. A onda je sve to pretvoreno u "tone podatke" u koje je morao vjerovati, jer je tako rekao njegov engram suosjeanja. Nema uasnijih prokletstava koja bi nekome mogli izrei od onih u engramima suosjeanja koji kau: "Vjeruj to ti se kae!", "Vjeruj to proita!", "Vjeruj ljudima!". Taj engram doslovno znai da jadni stari analizator sada nee biti sposoban vrednovati vlastite podatke - osim ako pojedinac, putem konane pobune, ne pone negirati itavi svijet, to se ponekad moe dogoditi. Ako takva osoba, unato svemu (kao to je prije spomenuta osoba i uinila), oeni enu ije su karakteristike sline onima njegove bake (pseudobaka), tada postaje rtva (a) boli i kroninih bolesti koje je iskusio u engramima suosjeanja svoje bake (potrebnima da bi
296

dobio i zadrao njezino suosjeanje); i (b) svih svojih prenatala, jer ga pseudobaka vraa u njegovu vlastitu valenciju: stoga postaje svadljiv, njegova ena uzvraa i, odjednom, ona vie nije pseudobaka nego pseudomajka. Zbogom, zdravi razume! Kada u terapiji napokon susretnemo takav engram suosjeanja, otkrit emo da je skriven na dva naina: (a) u skladu je sa svrhom, ili (b) u sebi nosi mehanizam zaboravljanja. Zbog (a), prvog naina skrivanja, samozatita uma dopustila je umu da se odrekne engrama tek poto je u sluaja uklonjeno dovoljno napetosti, to je omoguilo umu da nastavi dalje bez tog engrama. Kod (b), drugog naina skrivanja, imamo mehanizam koji je uobiajen u engramima. Uvijek kada pokuavamo proi kroz engram koji ima toliko somatika da se preclear ak poinje valjati po kauu, no ne sadri rijei - sumnjamo u mehanizam zaboravljanja. Oigledno, na ovome svijetu postoje ljudi koji misle da je zaborav panaceja4 za sve duevne neugode. "elim to zaboraviti!"; "Da sam se toga sjetio, poludio bih!", "Sine, ti nikada ne zapamti nijednu jedinu stvar koju ti kaem!", "Nitko nita ne pamti!", "Ne mogu se sjetiti!", ih jednostavno "Ne znam!", kao i gospodar te obitelji izraza: "Zaboravi!" - svi ti izrazi zapreavaju prolaz informacija u analizator. Svjee otvoren, cijeli sluaj moe na sva pitanja odgovarati jednim od tih denyera (ako se sjeate, postoji mnogo drugih vrsta denyera). Tehnikom ponavljanja napokon emo poeti oslobaati odreeni izraz iz razliitih engrama, te e dogaaji poeti izranjati. Imati baku koja e rei "Zaboravi!" svaki put kad je dijete povrijeeno znai imati prokletstvo gore od 5 6 Macbethova . Forgetter koji upotrijebi saveznik, sam e po sebi, gotovo bez prisustva boli ih emocija, sakriti podatke koji u prisjeanju nee biti aberativni, nego e, tako skriveni, prouzrokovati da stvari izreene prije forgettera budu aberativne i doslovno shvaene.
panaceja: lijek za sve bolesti, sredstvo koje moe pomoi u svakoj prilici.
5

Macbeth: glavni lik iz Shakespearove drame, kojeg je muio osjeaj krivnje zbog ubojstava koje je poinio u borbi za vlast u kotskoj.

6 forgetter: doslovno znai "zaboravlja"; forgetter je izraz koji sainjava i nalazi se u mehanizmu zaboravljanja (forgetter mechanism). Izraz ostaje na engleskom jeziku kao dio dijanetikog rjenika.

297

L. RON HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

Dakle, taj je engram ostao potpuno izvan vidokruga sve dok sluaj nije bio gotovo pri kraju. Ali, im je kontaktirali, oslabljena reaktivna banka doivjela je kolaps i pacijent je postao Clear. Drugi primjer engrama suosjeanja odnosi se na iskustvo iz djetinjstva jednoga pacijenta koji je na poetku terapije bio prilino zbunjena osoba. To je primjer engrama suosjeanja koji nije neuobiajen. (To nee biti najvanije u procjeni o savezniku, no zbog estog ponavljanja kod ovog e pacijenta postati aberativan.) Dogaaj se zbio prilikom tekog povrjeivanja u prometnoj nesrei. Dijete je zadobilo frakturu lubanje i potres mozga te je danima bilo u komi. Nikada nije saznao da mu se dogodila takva nesrea, iako je poslije u ispitivanju pronaen dokaz frakture. Takoer, nikad se nije ni zapitao otkud mu neravnina na lubanji, premda je za nju znao. U vrijeme nesree otac i majka djeteta bili su pred rastavom braka. U prisustvu djelomino svjesnoga djeteta svaali su se nekoliko puta tijekom tih dana. Vidljivo uzrujani zbog djetetove nesree predbacivali su krivnju jedno drugome. Prvi dio niza engrama, unutar tog velikog engrama, nevaan je kao primjer, uz iznimku da je dolo da stanja u kojemu se majka postavila u obranu djeteta, iako ga otac nije napadao. Majine su rijei aberativno upuivale na to da je otac napao dijete, a rijei kao aberativni imbenik u engramu - vanije su nego djela. Naposljetku, otac je napustio obitelj. Majka je sjela kraj djeakova krevetia i plaui rekla mu da ga nee pustiti da umre, da e "raditi i robovati i izguliti prste do kostiju" kako bi ga odrala na ivotu. Rekla je: "iv si samo zbog mene. Branila sam te od zvijeri i udovita. Da nije mene, davno bi umro. Brinut u se za tebe i tititi te! I zato, ne obraaj panju na ono to ti ljudi govore. Ja sam dobra majka. Uvijek sam bila dobra majka. Ne sluaj ih! Molim te, dijete moje, ostani i ozdravi, molim te!". Ta nevjerojatna hrpa besmislica dola je, naravno, ravno iz njezina reaktivnog uma. Majka se nije osjeala krivom zbog naina na koji brine za dijete, iako je neprestano, od samog zaea, inila najgore. (Ne postoji neto poput krivnje ili kompleksa krivnje, a to izravno ne proizlazi iz engrama koji kae: "ja sam kriv(a)!", ih drugog slinog izraza)
298

Tu nalazimo ambivalentnost na djelu. Ambivalentnost znai snaga na dvjema stranama. Bilo bi bolje da se to zove multivalentnost, jer se moe pokazati da ljudi imaju mnogo valencija - ak dvadeset ih trideset, to nije nita neuobiajeno za "normalnu" osobu. U svojim nepromiljenim molbama i bolesnoj sentimentalnosti, ta majka mijenjala je valencije poput pleueg dervia7. Bila je sposobna biti zlobno okrutna, muei svoje dijete "hirovitim i neobinim kaznama" poput desetara u vojsci. S druge strane, jedna od njezinih valencija - u kojoj divljaki titi dijete, uvjerava ga da ga voli i da ga nee ostaviti da gladuje - ukljuuje se, na nesreu djeteta, samo kad je ono bolesno. Zbog svog reaktivnog obrasca i svoje nesposobnosti, ta je majka svojemu djetetu do njegove desete godine formirala gotovo tisuu engrama. Taj konkretan uzorak prilino je standardan. Aberativni aspekt tog engrama bilo je "uvjerenje" da e osoba izgladnjeti, umrijeti, ih openito patiti ako njezina majka nije prisutna ili ako osoba s njom nema dobre odnose. Zbog trenutka u kojemu je engram nastao, takoer je znaio da e osoba imati jaku glavobolju ako eli ivjeti. itav niz takvih engrama prouzrokovao je vrlo sloenu strukturu psihosomatskih bolesti ukljuujui sinusitis8, kronini osip, alergije i mnoge druge stvarne tjelesne bolesti, unato injenici da je pacijent uvijek, koliko god je to bilo mogue, pokuavao biti poten glede svoga tjelesnoga stanja - te nije bio nikakav hipohondar. U terapiji je trebalo osloboditi cijeli lanac svaa iz tog podruja, mnogo prenatalnih engrama i veinu engrama bolne emocije iz kasnijeg ivotnog razdoblja, kako bi se pokazao taj engram suosjeanja. Kao primjedbu vezanu uz engrame suosjeanja rei emo da se oni ni u kojemu sluaju ne nalaze samo u djetinjstvu - oni postoje i u prenatalnom i postnatalnom razdoblju, a katkad i u kasnom ivotnom
7 dervi: lan jednog od mnogih muslimanskih redova asketa koji ive u strogoj samodisciplini, ime pokazuju religioznu predanost i pokoru; neki od tih redova s namjerom izazivanja skupne ekstaze izvode ples u obliku vrtoglavog okretanja te pjevanje vjerskih formula. 8

sinusitis: upala sinusa, s glavoboljom i curenjem upalnog sekreta kroz nos. 299

L, RON HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

razdoblju. Svaka osoba koja brani dijete od daljnjih pokuaja abortusa postaje dio lanca engrama suosjeanja i takve osobe su saveznici ijeg se gubitka treba stravino bojati. Kasni engrami suosjeanja otkriveni su u dobi od pedeset godina. Jedan, otkriven u tridesetim godinama, sastojao se od medicinske sestre - nimfomanke koja je, dok je pacijent jo bio pod djelovanjem etera i trpio bol, izgovarala opscene rijei, igrala se njegovim genitalijama, uspjela sadrajem svojih primjedbi smjestiti engram suosjeanja, koji je prouzrokovao vrlo ozbiljno psihiko stanje u pacijenta. (Nipoto nije istina da postoji mnogo sluajeva seksualne igre kad je pacijent pod anestezijom ih drogiran. Ah stoga to je to standardna psihotika reakcija iluzije, nema razloga tvrdnji da se takvi incidenti povremeno ne mogu dogoditi.) Engram suosjeanja mora samo zvuati kao engram suosjeanja da bi to i postao, jer reaktivni um ne daje procjenu pravoga znaenja sadraja. Engram bolne emocije Izloit emo tri primjera da pokaemo svaku od tri vrste ovoga engrama. Takvi engrami mogu se dogoditi u bilo kojemu razdoblju, ukljuujui prenatalno, no najlake ih je otkriti u nedavnim razdobljima, kada e oni voditi unatrag do ranih dogaanja tjelesne boli, engrama suosjeanja i tome shno. Prvi primjer je sluaj gubitka zbog smrti saveznika. Djevojci od osamnaest godina roditelji su priopili da je umrla njezina teta, tako je zadobila engram bolne emocije. Teta joj je bila najvaniji saveznik. Pri tretmanu, u dobi od trideset i jedne godine, pacijentica se prisjetila tetine smrti. No, svoju je alost pripisala kojeemu drugom, kao to je restimulacija neega to je ona zvala "instinkt smrti" (a to je zapravo bilo engramino brbljanje majke o tome kako eli umrijeti pa da se sve to zavri). Teta je zapravo odigrala krupnu ulogu u odgovaranju majke koja se eljela "rijeiti" djeteta, te je od nje uspjela ishoditi obeanje da to nee uiniti. Teta je, takoer, nakon roenja, njegovala dijete kad bi bilo bolesno. Bila je zapravo jedino utoite djevojci kad bi se njezina svadljiva majka i vjerski zadrt otac obruili na nju, jer je nisu eljeli i bilo je vie pokuaja prekida trudnoe. Informaciju o smrti otac je djevojci priopio dubokim i snanim
300

glasom, s prikladnim izrazom lica: "Agata, hou da bude puna potovanja na sprovodu." ("Kakvom sprovodu?") "Tvoja teta je otila na drugi svijet." ('Umrla je?') "Da, smrt mora stii svakoga od nas i svi moramo biti spremni jednoga dana prihvatiti sudbinu koja nas eka na kraju puta. Jer, ivot je dug put, a Bog i gorui pakao ekaju na njegovu kraju, i jednoga dana svi moramo umrijeti. Potrudi se biti puna potovanja na sprovodu." Na spomen rijei "sprovod' djevojka je poela bhjediti, a kad je ula rije "smrt" bila je u potpunosti "nesvjesna" i ostala je "nesvjesna" jo itava dva dana, iako se kretala. Taj sluaj napredovao je vrlo sporo sve dok nije otkriven i pokrenut navedeni engram Ispranjen je golemi naboj alosti, kakav se nikada prije nije javio. alost je reducirana na dosadu nakon osam prepriavanja, pri emu je automatski kontaktiran i osloboen prvi trenutak tetina interveniranja na pokuaje pobaaja. Nakon toga, sluaj je napredovao u prenatalnom podruju, uklonjena je zabrana s "rijeiti se", te poto su - u skladu s teorijom - slobodne jedinice postale raspoloive, uklonjen je naboj s prenatalnoga podruja. Postojalo je jo pet drugih saveznika. Imajui tako opake roditelje, djevojka se priklanjala svakome tko bi pokazao zanimanje za nju ili joj pruio utoite. Kad je na vidjelo izila ranija tjelesna bol, pojavilo se jo saveznika te je ispranjeno jo vie naboja iz engrama bolne emocije, to je pak omoguilo pojavljivanje novih tjelesno bolnih engrama. Sljedei primjer jest engram pacijenta o kojemu su itav ivot brinuli bogati roditelji. Njegovo prenatalno podruje bilo je u vrlo ozbiljnom stanju te ga se dugo nije uspjelo razotkriti. Konano je otkriveno da su mu njegove dadilje bile jedini izvor ljubavi i naklonosti. Njegova je majka uznemiravala kuanstvo kad god je za to bilo prilike. Kad bi primijetila da je dijete zavoljelo dadilju, istoga trena bi je otpustila, iako je jasno izraavala svoje miljenje da je dijete "zloesto". Engram se sastoji u sljedeem: djeak vidi svoju dadilju gdje izlazi iz kue s kovegom u ruci, prestaje se igrati i potri prema njoj da je "uplai". Dadilja - Irkinja - prilino je ljuta zbog toga to joj se dogodio, no ipak smireno klekne pored djeteta i kae: "Odlazim, maleni. Ne mogu vie ostati ovdje. Vie ti ne mogu biti
301

L. RON HUBBARD

NEKE VRSTE ENGRAMA

dadilja. Ali, ne brini, doi e druga. Ne plai! Nije dobro da mali deki plau. Zbogom, maleni. Volim te.". I djevojka otie iz vidokruga. Djeak se zgranuo istoga trenutka kad je uo da ona odlazi. Zabrana plakanja potjecala je od saveznika. Sto god saveznik kae mora biti dobro i tome se mora vjerovati, jer saveznik znai opstanak, a osoba mora opstati - zato se saveznicima mora vjerovati. Stoga djeak godinama iza toga nije plakao, osim u rijetkim sluajevima iznimne tuge. S osam takvih odlazaka bezuspjeno se pokuavalo uspostaviti kontakt, ali s ovim navedenim popustili su svi ostali i jedan za drugim praznili naboj. Svaki odlazak saveznika, ili odlazak od saveznika, sadri emocionalni naboj koji je, ako se ne pokazuje, potisnut neim drugim. Trei primjer engrama bolne emocije ujedno je i trea vrsta tog engrama - gubitak saveznika zbog obrata. Jedna ena veoma je voljela svoga supruga. Njih dvoje su se izvrsno slagali sve dok se nisu pojavili njegovi roditelji, te poeli klevetati suprugu. On je zbog toga bio bijesan i posvaao se s njima. Njegova ena bila mu je pseudosaveznik. Na alost, taj je saveznik rekao djetetu da roditeljima mora vjerovati. (Takva situacija sa saveznicima prilino je esta. Bilo bi manje nevolja da saveznici djetetu priopuju ispravne podatke u trenucima njegove emocionalne uznemirenosti ili bolesti. Mnogo bolje je rei: "Dobro, ti e jednoga dana odrasti, pa e se moi sam brinuti za sebe.", nego istresti iz rukava hrpetinu emersonskih9 plitkih fraza.) To je dovelo do traginoga obrata. Restimuliran samim pogledom na suprugu (suprug je bio emocionalno uzrujan i ve vrlo restimuliran roditeljima) reaktivni je um ubacio podatak da se mora vjerovati roditeljima. U skladu s aberativnim brbljanjem, to je njegovu suprugu uinilo osobom koja ne valja. Da bi pobjegao iz te nepredvidive situacije, suprug je otiao u valenciju svojega oca, a ta je valencija tukla ene. Dramatizirajui jedan od oevih engrama, poeo je udarati suprugu: "Mrzim te! Ne valja! Morao sam ih prije posluati! Ne valja!".
9

Supruga se podvrgla terapiji. Taj je naboj potisnut, ne zbog stida od mueva ina, nego zbog mehanikog razloga - jer je prvo trebalo ublaiti rano razdoblje da bi se taj naboj mogao isprazniti (pametan arhivar). Njezin se sluaj usporio do te mjere da je scena izgledala potpuno ista iako su se somatike (koje je ona pripisivala prirodnim uzrocima) i aberacije (koje je nazivala razumnim djelima) jo uvijek manifestirale. Dogaaj je naglo iskrsnuo kad je auditor, koristei tehniku ponavljanja, nasumce odabrao "Mrzim te!", jer je znao da to ena povremeno upuuje svome suprugu. Tri ponavljanja ispraznila su naboj iz te bolne emocije unato njezinoj estini (zbog te emocije ena se gotovo uguila plaui). Odmah nakon toga pojavilo se dvanaest prenatala - svaa izmeu oca i majke, u kojima se majka udarala u trbuh i proklinjala dijete (otac je bio saveznik - na temelju njega je suprug postao pseudosaveznik.) - svi su ti prenatali izbrisani i supruga je napredovala do Cleara. Gubitak psa, lutke, novca, poloaja ih ak samo prijetnja gubitkom sve to moe dovesti do engrama bolne emocije sve dotle dok je gubitak. To moe biti gubitak zbog smrti, zbog odlaska ih obrata situacije. ini se da bilo to povezano s pacijentovim ivotom, ih pak ono to je on sam povezao s vlastitim opstankom, ako je izgubljeno, moe blokirati ivotne jedinice. Stanje takve bolne emocije vee se za rane tjelesno bolne engrame. Engram tjelesne boli jo uvijek je glavni krivac, no ima sukrivca u engramu bolne emocije.

emersonske: u stilu pisanja Ealpha Walda Emersona (1803 - 1882.), amerikog esejista i pjesnika, te predavaa poznatog po izrekama poput: "Svako zlo za neko dobro", "Upregnite zvijezde u svoja kola". 302 303

DEVETO POGLAVLJE

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Pristup sluaju

ristup svakom pojedinanom sluaju novi je problem. Ne postoje dva potpuno ista ljudska bia, kao to ne postoje dva sluaja koja e pratiti isti model. No, to za dijanetiku nije problem jer su mehanizmi uvijek isti. Postoje tri vrste sluajeva: sluaj sa soninim sjeanjem, sluaj s nesoninim sjeanjem i sluaj s imaginarnim sjeanjem (koji auditori nazivaju i "montirano" sjeanje). Otvaranje sluaja sa soninim sjeanjem vrlo je jednostavno. U svim sluajevima osnovna procedura je ista. Pacijenta dovedite u reverie (i nemojte se previe brinuti ako on ne ode preduboko u reverie jer reverie slui samo tome da pozornost osobe usredotoi na nju samu i na auditora - to je najmanje to moete postii). Uvedite ponitava. Osobu vratite u djetinjstvo i pokupite ugodan doivljaj. Nakon toga pronaite manji bolni dogaaj kao to je pljuska. Kroz taj dogaaj proite nekoliko puta samo da bi osoba shvatila kako to funkcionira. Ako osoba na to ne reagira dobro, vratite je u dan prije i recite joj da ponovno proivi vonju do posla, pitajte je o zvukovima i prizorima. Nakon toga, opet je vratite u djetinjstvo. Manji dogaaj, kao to je pljuska, potrebno je otkriti da bismo saznali ima li pacijent blokadu boli. Blokada boli u dijanetici se ne smatra osobitom tekoom. Moete se vratiti u razdoblje prije zapovijedi koja je uvela anesteziju, no, korisno je znati o blokadi boli, jer nju treba traiti rano u sluaju. Nakon toga pogledajte ima li osoba emocionalnu blokadu. To takoer nije posebno nezgodno, ah je podatak koji ete u konanici trebati.
305

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Zatim napravite test da biste saznali je li pacijent u svom tijelu ili izvan njega (kao da gleda samoga sebe). Ako je eksterioriziran, tada radite sa sluajem koji ima poprilinu koliinu "zarobljene" emocije koja mora biti ispranjena od naboja. Nakon toga pokuajte dobiti basic-basic. Moda sami sebe iznenadite i otkrijete ga odmah, a moda ete morati raditi na oslobaanju sluaja pedeset sati. Uzmite sve to vam arhivar iz prenatalnog podruja daje i to to dobijete, reducirajte. Bilo da je basic-basic otkriven ili ne, locirajte onoliko prenatalnih engrama koliko ih se pokazuje, bez mnogo inzistiranja, i reducirajte svakog od njih. Ako ne pronaete prenatalne engrame, dovedite pacijenta u sadanje vrijeme, no podsjetite ga da i dalje dri oi zatvorenima. Zatim postavite nekoliko pitanja o njegovoj obitelji, djedu i baki, supruzi, ih, ako je preclear ena, pitanja o njezinu suprugu. Pitajte ga o bilo kojim prijanjim supruzima ili suprugama. Postavljajte pitanja o djeci i posebno, pitajte o smrtnim sluajevima. Traite engram bolne emocije, trenutak gubitka koji e se isprazniti od naboja. Kada pronaete jedan od tih engrama bolne emocije, makar bila rije o smrti najdraega psa, pratite precleara do tog trenutka, i proite kroz dogaaj od trenutka u kojemu je uo tu vijest. Uzmite samo prvih nekoliko minuta tog dogaaja. Nakon toga startajte ga ponovno. Reducirajte taj trenutak kao da je engram. Ono to elite je pranjenje emocionalnoga naboja. Proite kroz taj dogaaj nekoliko puta. Ako ne doe do pranjenja naboja, pronaite neki drugi trenutak gubitka, neki neuspjeh ih bilo to e dovesti do pranjenja emocionalnoga naboja. To sve radite u tiini, kao da radite sa suosjeanjem Ako tako ne uspijete, pokuajte s tehnikom ponavljanja, niti u jednom trenutku nikakvom informacijom ne odajui nita osim smirene zainteresiranosti za boljitak precleara (ak i ako vas njegova zbunjenost brine). Pokuajte frazama kao to je "jadni mah...", koristei preclearovo ime iz djetinjstva. Kada preclear ponovi to nekoliko puta (a auditor je istodobno

govorio da e se somatska traka 1 vratiti na bilo koji dogaaj koji sadri taj izraz da bi pomogla "usisavanje"), moe se nai unutar emocionalno visoko nabijenog dogaaja iji e se naboj isprazniti. Ako i dalje ne dolazi do pranjenja naboja, zadrite pribranost (sav taj rad viestruko e se isplatiti u sljedeoj ih jednoj od sljedeih terapija), nastavite traiti i promatrati. Negdje u blizini postoji emocionalni naboj koji e se isprazniti. Pokuajte drugim kombinacijama rijei poput onih koje biste rekli bolesnom ili zabrinutom djetetu i potaknite precleara da ih ponovi. Ako jo uvijek nemate nikakva uspjeha, napravite sljedei test (a da preclearu ne kaete da je to test) da biste utvrdili naputa h zaista preclear sadanje vrijeme. Nemojte mu dopustiti da se "pokuava sjetiti" - vi elite da se on vrati, a to je drukiji proces, takoer priroen umu. Ako je preclear zaglavljen u sadanjemu vremenu, ponite ponovno s tehnikom ponavljanja, sugerirajui bouncere: "Mar van i da se nikada vie nisi vratio!", "Ne moe se vie nikada vratiti!" i slino, kojima bi se moglo otkriti je li on i dalje u sadanjemu vremenu. Ako se ne vraa niti nakon nekoliko takvih izraza, ponite s holderima: "Zaglavljen sam!", "Ne mii se!" i tako dalje. Ostanite mirni, nikada ne izgledajte zabrinuto. Ako pri prvom auditiranju tehnikom ponavljanja ne dobijete ni pranjenje naboja niti engram, te ako ne postignete nikakav pomak na vremenskoj stazi, proitajte ovaj prirunik jo jednom i pokuajte ponovno najvie tri dana nakon prve terapije. Tada bi, naime, neki podaci od onih koje ste zatraili mogli biti dostupni. No, obino ete dosei bilo prenatalni engram bilo pranjenje naboja. Ako dobijete pranjenje naboja, od somatske trake zatraite da se vrati natrag do prenatalnog engrama na kojemu se nalazila, reducirajte sve to moete pronai. Ako se pojavi roenje i ako se ini da preclear ima potpuno sjeanje na njega, pokuajte ga reducirati. Ah, pri tome imajte na umu da vjerojatno nee daleko otii te da morate proi kroz njega nekoliko puta da bi mu to vie smanjili
1

somatska traka: tako nazvana, budui da djeluje kao da je tjelesni pokazivaki mehanizam vezan uz vrijeme. Auditor upravlja somatskom trakom. Nju se moe poslati na poetak engrama i ona e tamo otii. 306 307

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

intenzitet. Preclear e ponekad otii u reverie dublje nego to biste to vi eljeli. No, nemojte ga pokuavati probuditi na vioj razini. Radite s njim tamo gdje jest. Uini li vam se da se preclear pomalo pribliava hipnotikom transu, morate izuzetno paziti to govorite. Nikada mu, primjerice, nemojte rei da se vrati natrag i ostane tamo sve dok neto ne pronae. To je holder. Ni na kome nemojte koristiti izraze koji mogu biti holderi, bounceri, grouperi, ili drugi. "Hoete li se, molim Vas, vratiti u prenatalno podruje?'; "Pogledajmo moe li somatska traka pronai rani trenutak boli i neugode."; "Molim Vas, pokupite somatik na poetku i proite kroz engram."; "Recite mi to ujete."; "Nastavite." (kada elite da preclear produi od toke u engramu na kojoj se trenutno nalazi pa do kraja engrama); "Molim Vas, ispriajte mi to ponovno." Nema niega zbog ega biste trebali biti nervozni. Ako vi postanete nervozni i preclear e postati nervozan. Ponekad ete naii na blokadu boli. Ona ima tendenciju uvoenja boli u miie, pa e oni poskakivati i podrhtavati. Pacijent to moe osjetiti, a da i dalje ne osjea ita drugo. Preclear e zaista rijetko imati toliko temeljitu blokadu boli da e poskakivati, potpuno nesvjestan da to radi, i s kaua gotovo pasti na pod. Ako naiete na to, nemojte se uzbuniti. Bol je na odreeni nain zatvorena. Na vremenskoj stazi otiite dovoljno rano i locirajte somatik koji on moe osjetiti, ili otiite kasnije i pronaite emocionalni naboj. Ne dajte se zavesti ako vam preclear kae da je sve emocije "sredio" u psihoanalizi ili neemu slinome. On je moda "zarobio" smrt svoje supruge, drage ili djeteta, no cijeli je engram jo uvijek tamo, pretrpan uhvaenim jedinicama panje i spreman za pokretanje upravo kao engram. Ako naiete na veliki emocionalni naboj, preclearu jednostavno^ dopustite da plae. Zadrite ga u prelaenju kroz engram. Govorite' mu blagim suosjeajnim glasom Neka vam preclear ispria to se dogaa sve dok u bilo kojemu dijelu tog engrama naboj ne nestane. Nakon toga provedite ga kroz prenatalno podruje ili rano djetinjstvo da biste dobili engram tjelesne boli koji je morao biti ispod tog

emocionalnog naboja i drati ga u mjestu. Ne trebate paniiti zbog prekomjernog pranjenja emocionalnoga naboja. Ako naglo vratite precleara iz tog pranjenja u sadanje vrijeme on e se osjeati nesretnim. Nekoliko prelaenja kroz engram bolne emocije ispraznit e tugu, za koju je drutvo vjerovalo da joj se ne moe suprotstaviti ili je se osloboditi, nego samo potisnuti. Pronaite trenutak u kojemu je preclear prvi put uo vijest ili vidio to to je uzrokovalo da se tako loe osjea. Proite kroz to dovoljno daleko od njegova poetka kako biste se uvjerili da imate poetni trenutak oka - nekoliko minuta engramskoga vremena bit e dovoljno - i tada ga zamolite da ponovno proe kroz to. Kada ponete mogue je da e pacijent gledati na sebe izvana. Moda se naboj tog trenutka nee isprazniti sve dok nekoliko puta ne proete kroz to. Zapamtite, preclear se vratio u taj dogaaj, on kroz njega ne prolazi kao kroz pamenje - od ega ionako ne bi bilo nikakva dobra. Nikada mu ne dopustite replav.2 Replay je loa navika nekih precleara da ponavljaju posljednje ega se sjeaju da su rekli, umjesto da napreduju kroz engram, svjee pri svakom ponavljanju, i dopiru do onoga to je sadrano u samom engramu. Recite preclearu da u engramu ima moda jo neto, pitajte ga koje je boje krevet u sobi u koju je vraen, bilo kojom tihom metodom zadravajte njegovu pozornost na prizoru. Nikada mu nemojte dopustiti da vam daje replav, ni kod kojeg engrama i ni u koje vrijeme, jer bi stalno mogao davati replav, svaki put govorei posljednje ega se sjea, a to je bez ikakve terapeutske vrijednosti. Postoji razlika izmeu toga i ponovnog proivljavanja engrama. Ponovno proivljavanje engrama potrebno je da bi se skupili dodatni podaci i rijeilo naboja. Oslobodite emociju, reducirajte dogaaje tjelesne boli to je ranije mogue u prenatalnom razdoblju. Ako iz prve ne moete ui u prenatalno podruje, ono ima mnogo bouncera, pa e vas tehnika ponavljanja tamo odvesti. Ako pacijent nastavlja govoriti reenice poput "Ne mogu se sjetiti.", budite strpljivi - uvijek se drite kodeksa. Primijenite tehniku ponavljanja da bi poeo prolaziti kroz taj izraz. Ako dobije somatik a
2

replav: engl. doslovno znai ponoviti snimku nekog zapisa. 309

308

L, RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

ne otkrije nita drugo, poaljite ga u ranije razdoblje. Ako dobije slijedei i jo uvijek ne moe nita razotkriti - "Ne mogu se sjetiti." poaljite ga jo ranije. Cijela njegova engramska banka mora da je zasuta njima - jadan momak. Jadan momak. Netko je zaista elio da on ne sazna to mu se dogodilo. Na kraju, vratit ete se na engram koji e osloboditi izraz. Kada preko tog izraza prijee jo nekoliko puta, smjekat e se ili hihotati ili e se jednostavno osjeati osloboenim Sada moete, to je i najbolje, prolaziti kroz engram u kojemu ste nali najraniji izraz, ili se moete vratiti u smjeru sadanjega vremena, otklanjajui izraz koji se poslije pojavljuje. Moete poeti i s neim drugim to blokira sluaj. Cilj, i jedini cilj je standardnu banku potpuno dovesti u svjesni dohvat pojedinca, i to pomou brisanja (a) ranih i svih sljedeih engrama tjelesne boli; (b) svih demonskih sklopova (koji su jednostavno sadrani u engramima i manje ih vie automatski izlaze); i (c) svih engrama bolne emocije. Radni proces je doi u to je mogue ranije razdoblje, po mogunosti u prenatalno podruje, i to to ranije, i pokuati pronai i reducirati engram, zajedno sa svim somatikama (bol) i osjetima (rijeima i drugim osjetilnim senzacijama). Ako ne uspijete u tome, idite kasnije, u bilo koje razdoblje od roenja na ovamo dok ne pronaete trenutak gubitka ih prijetnje gubitkom iz kojega moete dobiti emocionalni naboj. Tada se vratite ranije, ranije i jo ranije, i pronaite engram na kojemu poiva. Uvijek pokuavajte, dok god niste potpuno sigurni da ga imate, dobiti basic-basic, najraniji engram. Reducirajte onoliko ranih engrama koliko ih moete nai, koristei arhivara i sustav ponavljanja, i kad vam se ini da vam ponestaje materijala, krenite u kasnije ivotno razdoblje i pokuajte nai drugi emocionalni naboj. Engrami tjelesne boli prikrivaju kasnije emocionalne naboje. Emocionalni naboji prikrivaju engrame tjelesne boli. Amo - tamo, tamo - amo. Prolazite kroz to to je ranije mogue, kad vam se uini da ga ponestaje ili postaje pre-neemocionalan, pronaite neki kasniji materijal. To je nain na koji radite sa sluajem. Bez obzira na to o kojoj je vrsti sluaja rije, bez obzira na stanje sjeanja, bio sluaj normalan,
310

psihotian, neurotian ih to ve, to je nain. Ovo su orua: 1. reverie, ih usredotoena pozornost ako ne moete postii reverie; 2.vraanje; 3.tehnika ponavljanja; 4.poznavanje bouncera, holdera, groupera, misdirectora, denvera; 5.poznavanje engrama bolne emocije; 6.reduciranje ili brisanje; 7.blic-odgovor3; 8.promjena valencije4. Sve to trebate initi je: 1. Drite pacijenta mobilnim, sposobnim da se kree po stazi. 2. Reducirajte ih izbriite sve to vam doe u ruke. 3. Logiki zakljuite iz pacijentovih primjedbi, u sklopu ili van terapije, koji su njegovi bounceri, holderi, grouperi, misdirectori, denveri. 4. vrsto imajte na umu da je basic-basic, najraniji trenutak bola i "nesvjesnosti", glavni cilj. 5. Imajte na umu da pacijent moe imati "prosudbe" koje njegovu bolest ih aberirano stanje ine njemu "vrijednim" i blicodgovorima na vaa pitanja otkrijte otkud te "prosudbe" dolaze. 6. Odravajte napredovanje sluaja, postiite, radite samo za napredak i dobitak, a ne za nagle rezultate, vinute nebu pod oblake. Brinite se samo kada sluaj ne napreduje. Tada potraite engram koji sve koi. Njegov e sadraj biti blizak nainu na koji pacijent izraava kako se osjea u vezi s njim, i sadravat e iste ih sline rijei. 7. Svaki put kada radite vratite pacijenta u sadanje vrijeme i dajte mu ponitava. Testirajte ga blic-pitanjem o njegovoj dobi, a kad dobijete njegov prvi odgovor vezan uz njegovu dob, naite holder u toj dobi, ako nije u sadanjemu vremenu. 8. Obuzdajte svoju narav ma to pacijent rekao.
3 4

blic-odgovor: prvo to pacijentu padne na pamet, kad mu se postavi pitanje. promjena valencije: postizanje da se preclear pomie od jedne do druge valencije. 311

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

9. Nikad mu ne pokuavajte rei ta njegovi podaci znae: on i samo on zna ta oni znae. 10. Sauvajte ivce i provodite dijanetiku: Kao to je Farragut 5 rekao: "K vragu i torpeda! Ravno naprijed.". 11. to god bili preclearu, ena ili sin, kad auditirate - Vi ste auditor. On ne moe prosuivati o svojim engramima kako bi ih naao - kad bi mogao, to ne bi bili engrami. Vi ih moete prosuditi. Radite onako kako mislite da bi i dobar auditor inio, nikad kako pacijent kae, osim ako se pacijentovo miljenje sluajno poklapa s onim to bi dobar auditor uinio. Budite auditor, a ne ureaj za snimanje. Vi i arhivar u njegovu umu vodite sluaj: ono to njegovi engrami i analitiki um vjeruju, ne bi smjelo imati nikakva utjecaja na bilo koju od vaih prosudbi. Vi i njegov arhivar znate. On, kao "ja", ne zna. 12. Neka vas nita ne iznenadi, auditirajte. Nipoto ne smijete raditi sljedee: 1. Razvodniti dijanetiku nekom praksom ili vjerovanjem iz prolih vremena. Tako ete jedino usporiti ili skrenuti sluaj na sporedni kolosijek. Analiziranje podataka dobivenih na bilo kojoj drugoj osnovi, osim one da se dobije vie engrama, vodi prema zastoju i zbunjivanju precleara. Koristiti taj materijal za drugu svrhu, osim dobijanja engrama, ako je osoba obuena u nekom podruju koje se razlikuje od dijanetike, predstavlja iskuenje. Podlei mu i prije nego to osoba zna kako dijanetika funkcionira, vrlo je nepotena provjera dijanetike, ne spominjui koliko to moe zapetljati sluaj. Iskuenje je veliko zato jer s dijanetikom dobijate obilje podataka. 2. Nemojte muiti pacijenta. Ako sluaj ne napreduje, tada je pogreka u auditoru. Nemojte se predati starom obiaju tako da se razljutite na pacijenta samo zato to mu nije bolje. Vi moete biti sigurni da je engram koji ste reducirali iz njegove reaktivne engramske banke, razlog zbog kojega se on ne pere. Ali, ako se jo uvijek odbija oprati, budite sigurni da za to postoji raniji razlog. 3. Nemojte si umiljati da imate "drukiji" sluaj, samo zato to se on brzo ne rjeava. SvaM je sluaj "drukiji". 4. Ako vam popuste ivci ne trite po pomo nekome tko ne
5

Farragut: David Glasgovv Farragut (1801-1870.), ameriki admiral. 312

poznaje dijanetika Upravo je to razlog zato sluaj nije napredovao ili je postao zamren - vama su popustili ivci. Samo dijanetika moe rijeiti problem u dijanetici. 5. Ne sluajte pacijentove albe kao albe; koristite ih kao podatke da dobijete engrame. 6. Nemojte pretpostavljati da samo zbog toga to kod sluaja ne moete dosegnuti prenatalne engrame, oni nisu tamo. Kod svakog ih sluaja postoji veoma mnogo. Zapamtite da engram nije memorija, da bi doao u sjeanje mora ga se razotkriti. Danas ne postoji ljudsko bie koje hoda po ovoj planeti, a koje prenatalnih engrama nema u izobilju. 7. Nemojte dopustiti pacijentu da svoju majku ih svoja sjeanja na ono to mu je reeno koristi kao zaobilaznicu za prenatalne engrame. Svaki puta kada uvidite da pacijent pria uprobm umjesto u sadanjem vremenu, on nije vraen u dogaaj. Engram e nestati jedino ako je pacijent vraen. 8. Samo zato jer se pacijent danas ne osjea loe zbog jueranje tuge, nemojte pretpostavljati da naboj trenutka kad ga je shrvao oaj nije lociran negdje ranije na vremenskoj stazi. Vrijeme prikriva, ali ne lijei. 9. Nemojte misliti u terminima "kompleksa krivnje" ili "srama", osim ako o tome razmiljate kao o engramskom sadraju, jer ete na to i naii. Pacijentu nikada ne sugerirajte da je u engramu za neto bio kriv. 10. Svako je pacijentovo odstupanje od optimalnoga ponaanja, postupanja ili racionalnosti engramsko; nemojte "poputati ljudskoj prirodi" nita vie nego to biste, primjerice kao matematiar, poputali kalkulatoru koji izbacuje pogrene rezultate. Seksualni strahovi, represije, obrane, nisu "prirodni", kao to se u prolosti smatralo. 11. Ne brinite zbog pacijentovih aberacija. Radite da biste ih kontaktirah, reducirali i izbrisali engrame. Kod svakog ete pacijenta nai dovoljno aberacija za napisati knjigu. 12. Ne brinite ako va pacijent za jednu veer ili mjesec dana ne postane Clear. Samo nastavite raditi. Toliko ete ga brzo dovesti iznad normale da neete niti primijetiti kad ste je proli. Iznad toga,
313

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Vi stremite prema vrlo visokome cilju. "Zaglavljen u sadanjem vremenu" Sluajevi, kad se tek pone raditi s njima, na vremenskoj stazi nalaze se na razliitim mjestima i u razliitim situacijama. Ponekad su potpuno izvan vremenske staze, a ponekad je vremenska staza smotana u klupko. Tu i tamo nae se vremenska staza koja je u dobrom stanju i engrami su dostupni, ali to je vrlo rijetko. Ne postoji niti jedan sluaj za koji se moe rei da je tei od drugoga, osim ako je rije o sjeanju, "montaama" i blokadama. Sluaj za koji se ini da je "zaglavljen u sadanjem vremenu" i na kojemu nikakav ponavljajui izraz ne funkcionira, esto je auditoru prilino zagonetan. Preclear se ne moe vratiti do engrama, u kojima su obino bol i emocionalne blokade pa se bolna emocija ne moe brzo isprazniti. Ponekad e se ukljuiti somatici, ali nee se dobiti nikakav sadraj, ponekad nema somatike nego samo sadraj. Situacije su prilino razliite. Auditor u tim sluajevima moe uiniti nekoliko stvari. Ponajprije, moe koristiti svoju domiljatost. Slijedee je pouiti pacijenta vraanju. To pouavanje vrlo je jednostavno. Auditor vraa pacijenta nekoliko sati unatrag i pacijent mu kae to vidi. Sonik i vizio mogu biti blokirani, ali pacijent moe otprilike imati neku predodbu o tome to se dogaa. Tada ga auditor vraa unatrag nekoliko dana, zatim nekoliko mjeseci i na kraju nekoliko godina, navodei ga svaki put da najbolje to moe opie svoju "okolinu". Pacijent sada ima predodbu o vraanju. Barem moe putovati po dijelovima svojega ivota koji nisu blokirani engramima. Kad je pacijent vraen u neki raniji trenutak svojega ivota, ponite primjenjivati tehniku ponavljanja, ciljajui prema oiglednim stvarima poput blokiranih osjeaja (prelazei preko rijei "osjetite") ili mehanizma zaboravljanja (poput "zaboravi"). Tada se engram moe kontaktirati i reducirati. Ako tehnika ponavljanja ni nakon toga ne funkcionira i ne donosi podatke, napravite dijagnozu prema njegovu ponaanju u terapiji i prema njegovim izjavama o tome to ga mui i spreava mu sjeanje
314

te ponovno upotrijebite te pretpostavke za ponavljanje. Na primjer, moe se dogoditi da nema sjeanja o nekom od lanova obitelji. Recite mu da ponavlja poznato ime ili svoj nadimak iz djetinjstva, sve dok se dogaaj ne kontaktira. Ako ni to ne djeluje, pronaite neke blage lockove, dogaaje koji sadre minimalnu bol, i pokrenite ih. U tom smislu dobro e posluiti situacije poput pada s tricikla, kad je udaljen od stola, istuen po stranjici ili kad su ga izgrdili, kad je zadran poslije kole i tako dalje. Nakon to je reducirano nekoliko lockova, pokuajte ponovno nai engram. Pokretanje lockova nee rezultirati znatnijim oporavkom. U svakom sluaju ima tisue i tisue lockova, od kojih e veina, kad su locirani ozbiljniji engrami, nestati bez auditorove pomoi. Ali, lockovi mogu biti koriteni da bi pouili pacijenta o vraanju i o terapiji openito, te ak mogu dovesti do poboljanja njegova stanja, pokazujui mu da se moe suoiti sa svojom prolou. Prvo to se radi na poetku bilo kojega sluaja je: (1) pokuaj lociranja i brisanja basic-basica i (2) ispranjenje bolne emocije. to se u ranijem razdoblju emocija moe osloboditi tim bolje, a emocija uvijek postoji u sluaju, isto kao to uvijek ima mnogo prenatalnih dogaaja. Ali, kad je sluaj zaglavljen u sadanjemu vremenu, na samom poetku terapije ili tijekom nje, visoko je nabijen blokiranom emocijom i pokorava se restimuliranom engramu do te mjere da mora ii cijelim putem do "sada" i ostati tamo. Tekst tog engrama najee e izraziti sam pacijent alei se na svoje probleme. To je klju za koritenje tehnike ponavljanja. Ako to ne uspije, uputite pacijenta natrag na neto s im moe stupiti u kontakt i, kad je upuivanje gotovo, kao u gornjem primjeru, ponite ponovno primjenjivati tehniku ponavljanja. Postoji geslo koje se odnosi na cijelu terapiju: "Ako nastavite traiti, dobit ete". Svaki e se engram predati budete li pacijenta stalno vraali u to podruje, ponavljajui to iz terapije u terapija Engramska banka moe biti tvrdoglava, ali uporno ispitivanje prije ih kasnije iznijet e svaki podatak sadran u njoj. Samo nastavite traiti, drite
315

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE PRVI DIO

se terapijskog postupka. Ustrajanjem na tehnici ponavljanja ak i sluaj "zaglavljen u sadanjemu vremenu" postupno e se poeti vraati. Postoje neki postupci koji su pogreni, a koje bi auditor mogao uiniti. Mogue je da pokua raditi na sluaju s podacima dobivenim od roditelja ili roaka, to je obino bez rezultata, s obzirom na injenicu da podcijenjuje predearovu vjeru u vlastite podatke (pokazat e se da svi podaci odgovaraju podacima roaka, pa se ne zamarajte provjerom dok ne zavrite sluaj.) Moda e pokuati raditi na sluaju u prisustvu drugih ljudi ili e moda kriti Kodeks auditora. Popis postupaka koji usporavaju ili zadravaju napredak nai ete drugdje u ovoj knjizi. Basic-basic Osnovni cilj auditora je basic-basic, a zatim uvijek najraniji trenutak bola ili neugode koji moe dosei. Moda e morati ii u kasnija razdoblja po emocionalne naboje, a oni sami po sebi mogu biti tjelesno bolni. Emocija moe sprijeiti pristup pacijentu do basicbasica. To prvo iskljuenje analizatora uvijek je bitno jer kad se postigne, bit e lake reducirati engrame koji slijede. Basic-basic je bitna meta iz dva razloga: (1) sadri blokadu analizatora koja se restimulira svaki put kad se primi novi engram. Zajedniki nazivnik svih engrama je blokada analizatora. Kad doprete do te prve blokade i razrijeite je u sluaju dolazi do golemog poboljanja, jer sve blokade nakon te nisu toliko duboke; (2) "brisanje" (oigledno, premjetanje engrama iz kartoteke engramske banke u standardnu, ali kao sjeanje) basic-basica znatno proiruje stazu iza njega i razotkriva mnogo novih engrama. Basic-basic ponekad se pronae u razdoblju tjednima prije majine prve izostale mjesenice, to bi ga smjestilo mnogo ranije od bilo kojeg pregleda trudnoe ih pokuaja pobaaja. Ponekad se u basic-basicu kod nesoninog sluaja otkriva sonik, ah daleko od toga da je uvijek tako. Moda e znaajni materijal trebati "izbrisati" prije nego to se pojavi basic-basic. Basic-basic ponekad se "izbrie" bez da auditor ih predear uope
316

znaju da je dosegnut. To se dogaa kad je basic-basic tek neki drugi engram u bazinom podruja U nekim se sluajevima, prije nego to se otkrije basic-basic, mora isprazniti naroito bolna emocija iz kasnijeg ivotnog razdoblja. Meutim, basic-basic je uvijek cilj, i sve dok nije prilino siguran da ga je dosegnuo, auditor bi ga trebao jednom tijekom svake terapije pokuati otkriti. Zbog toga auditor u svakoj terapiji pokuava doprijeti do najranijeg trenutka bola ih nelagode do kojega moe doi. Ako ne moe stupiti u kontakt ni sa im iz ranoga razdoblja, onda pokuava isprazniti kasniji emotivni engram. Kada je u potpunosti ispranjen, "reduciran" ili "izbrisan" kao engram, tada auditor ide dolje prema najranijem materijalu koji e mu arhivar dati. Sto god iskrsnulo, auditor, prije no to nastavi u smjeru novih materijala, pokuava osloboditi sav naboj iz toga, bez obzira je li taj naboj bol ih emocija. To se radi jednostavno vraajui pacijenta mnogo puta natrag kroz dogaaj, sve dok vie ne djeluje na njega, bilo bolno ili emotivno, ili dok ne izgleda daje nestao. Reduciranje i brisanje Ta su dva termina vrlo kolokvijalna. Uloen je ozbiljan trud da ih se izbaci iz upotrebe te da se umjesto njih koristi neto zvuno i divno latinski, ah do dana dananjega u tome nije uinjen nikakav napredak. Auditori inzistiraju na upotrebi kolokvijalnih termina poput PP za pokuaj pobaaja, upropastitelji za engrame koji ozbiljno aberiraju, aberirana osoba za osobu koja jo nije Release ili Clear, zombi za sluaj elektrooka ih neurokirurki sluaj i tako dalje. Strahovalo se da u tim terminima postoji tendencija prema nepotivanju "svetih i sakralnih" tomova iz prolosti i uzvienosti prolih autoriteta koji su svemu davali imena, a uinili malo. Kako bilo da bilo, reduciranje i brisanje su toliko u svakodnevnoj upotrebi da ih je nepotrebno mijenjati. Reducirati znai ukloniti sav naboj ih bol iz dogaaja. To znai navesti precleara da prepria dogaaj od poetka do kraja (dok je u njega vraen u reverieu) uvijek iznova, skupljajui sve prisutne somatike i opaaje kao da se dogaaj odvija upravo u tom trenutku.
317

L. RON HlIBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Reducirati u tehnikom smislu znai osloboditi od aberativnog materijala koliko god je to mogue da bi sluaj uznapredovao. Izbrisati engram znai prolaziti kroz njega sve dok potpuno ne nestane. Postoji jasna razlika izmeu reduciranja i "brisanja". Razlika vie ovisi o onome to e engram uiniti nego o onome to auditor eli da on uini. Ako je rije o engramu iz ranijeg razdoblja, ako nema ranijeg materijala koji ga dri, taj e se engram "izbrisati". Pacijent koji ga ponovno pokua pronai drugim ili estim ponavljanjem, odjednom e shvatiti da nema pojma to je bilo u engramu. Mae pitati auditora, koji mu naravno nee nita rei. (Auditor koji preclearu "ape" usporava terapiju pretvarajui se u pacijentovu memoriju.) Pacijenta moe zabavljati ako ne uspije proi kroz engram ili ga ne moe nai, ili ga moe zbuniti, jer tu je rije o neemu to je pri prvom kontaktu imalo bolnu somatiku i visoko aberativan sadraj za koji se sada ini da vie ne postoji. To je "brisanje". Tehniki, engram nije izbrisan. Ako je auditor voljan troiti vrijeme, iskljuivo za svrhu istraivanja, nai e taj engram u standardnoj banci, sada oznaen kao "neko aberativan, prije bi se reklo zabavan; informacija koja moe biti analitiki korisna". Takva potraga nije bitna za terapiju. Ako je dogaaj imao somatiku, prolo se kroz njega nekoliko puta i tada je, kad je njegov posljednji novi materijal naen, nestao, on je u smislu engramske banke izbrisan. Vie nee biti "neraskidivo vezan" u motorni sklop, nee biti dramatiziran, nee blokirati dinamiku i vie nije engram nego sjeanje. "Reduciranje" ima neke zanimljive aspekte. Razmotrimo dogaaj iz djetinjstva (primjerice, u etvrtoj godini) koji ima veze s opeklinama. S njim je ostvaren kontakt u trenutku kad je mnogo podataka ostalo u bazinom podruju. Ispod sebe ima mnogo stvari koje ga dre na mjestu. Usprkos tome, sadri emocionalni naboj koji usporava terapiju. Arhivar iznosi dogaaj s opeklinom. To se nee izbrisati, nego e se reducirati. Rije je o postupku koji e trajati dulje nego brisanje, a on moe imati nekoliko aspekata. Somatik je otkriven, a dogaaju je pristupljeno blizu njegova poetka onoliko koliko mu se auditor mogao pribliiti, i tada je preprian. Pretpostavimo da te opekline imaju apatiju kao svoj
318

emocionalni ton (ton 0,5). Preclear, muei se, apatino prolazi kroz njega sasvim eksterioriziran, promatrajui sebe kako je opeen Moe se dogoditi i da emocionalni naboj iznenada nestane. Preclear se vraa na poetak i prepriava (ponovno proivljava) cijelu situaciju jo jednom. I uvijek iznova. Uskoro poinje izraavati ljutnju prema ljudima umijeanim u dogaaj zato to su bili tako nemarni ih' tako bezosjeajni. Doao je do ljutnje (ton 1,5). Makar bi tada pacijent rado zakljuio da su njegovi roditelji zlobni ili kako misli da bi se trebao donijeti zakon vezan uz dogaaje kad su djeca opeena, auditor ga strpljivo navodi da ponovno proe kroz dogaaj. Preclear se prestaje ljutiti i otkriva da mu je materijal dosadan, na tonskoj skali podigao se do dosade (ton 2,5). Mogue je da e auditoru prosvjedovati kako je to gubitak vremena, no auditor ga mora ponovno vraati kroz dogaaj. Mogu se razotkriti neki novi podaci. Somatika moe, ali i ne mora, biti jo uvijek prisutna u tom razdoblju, ali emocionalni ton je jo uvijek nizak. Auditor opet upuuje precleara kroz dogaaj i preclear e, moda, ne uvijek, postati sarkastian ili duhovit. Dogaaj je ponovno preprian Odjednom, preclearu to moe postati zabavno (ne uvijek) i dogaaj se moe napustiti kad je oigledno dosegnuo visoki ton Vjerojatno e popustiti za nekoliko dana, ali to nije vrlo vano jer e ionako biti potpuno izbrisan po povratku iz basic-basica. U svakom sluaju, vie nikad nee biti aberativan kao to je bio prije reduciranja. Reduciranje e nekada rezultirati prividnim nestajanjem engrama. Ali, bit e oigledno kada se to dogodi. Ponavljanjem, bez veeg podizanja na tonskoj skali, dogaaj jednostavno nestaje iz vida. To je reduciranje do recesije. Za nekoliko dana taj e dogaaj opet zadobiti snagu i biti jai nego ikad prije. Postoji materijal prije njega i emocionalni naboj poslije njega, koji ga ine nezgrapnim. S engramom se tijekom terapije moe dogoditi nekoliko stvari. Moe se reducirati, drugim rijeima, isprazniti emocionalno i somatiki i tada vie nee imati aberativnu mo. Moe se reducirati do recesije, dakle, samo se izgubiti nakon nekoliko prepriavanja. Moe se izbrisati, odnosno, nestati i prestati postojati, barem u smislu engramske banke.
319

L. RON HlIKHARI)

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Uz malo iskustva auditor e znati to e se s engramima dogaati nakon to ih se otkrije. Brisanje se obino dogaa samo poslije dosezanja basic-basica ili kad se radi na bazinom podruju. Reduciranje se odvija uz emocionalno pranjenje. Kada je u engramskoj banci previe podataka koji potiskuju dogaaj nastupa reduciranje do recesije. ak i najbolji auditor e, s vremena na vrijeme, u rukama imati engram i odluiti ga "iscijediti" im ga kontaktira. To je nezahvalan posao. Moda ga je bolje "iscijediti" nego ga tek restimulirati i pustiti da jo nekoliko dana iritira pacijenta. A moda i ne. Ali, u svakom sluaju, engram koji se reducira samo do recesije bolje da uope nije kontaktiran. Novi auditori uvijek ciljaju na roenje kao oiglednu metu. Svatko ima engram roenja. U veine pacijenata moe mu se prilino lako pristupiti. Ali, to je bolan dogaaj i sve dok se na bazinom podruju nije temeljito radilo, dok bolna emocija iz kasnijeg ivotnog razdoblja nije ispranjena i sve dok arhivar nije spreman predati roenje, dogaaj je bolje ostaviti na miru. Obino e se reducirati do recesije i poslije toga nastavljati iskakati oteavajui posao auditoru. Pacijent dobija neobjanjive glavobolje, poinje mrcati, poslije se osjea nelagodno, osim ako je roenju pristupljeno pri vraanju (iz bazinog podruja.) Naravno, auditor gubi vrijeme pokuavajui ukloniti te glavobolje, mrcanje, jer se roenje, zajedno s cijelim prenatalnim ivotom, nee propisno reducirati ili izbrisati, nego samo povui. Cesto se dogaa da prerano stupanje u kontakt s roenjem izazove u pacijenta glavobolju i prehladu. Te nelagode su sitne i nemaju veliku vanost, ali vrijeme koje je auditor potroio radei na dogaaju koji je samo reduciran do recesije, izgubljeno je vrijeme. Istina je da arhivar ponekad predaje roenje. Uini li to, na roenju postoji emocionalni naboj koji e se isprazniti i dogaaj e se pravilno reducirati. Auditor bi ga pod svaku cijenu trebao prihvatiti. Istina je da sluaj ponekad zaglibi i auditor svejedno pokree roenje samo da vidi moe U ubrzati proces. Ah, vraanje u roenje da bi se doepao engrama samo zato jer zna da je tamo, dovest e do nelagode i gubljenja vremena. Idite u prenatalno podruje to dalje moete i vidite to e vam arhivar

predati. Pokuajte s tehnikom ponavljanja u osnovnom podruju Moda ete dobiti dogaaje koji e se izbrisati. Ne bude li tamo niega, pronaite engram bolne emocije u kasnijem ivotnom razdoblju, smrt prijatelja, gubitak saveznika, propali posao, ili neto slino. Raznesite naboj iz toga i reducirajte ga kao engram, zatim idite natrag u prenatalno podruje to je ranije mogue i vidite to se pojavilo. Ako arhivar misli da trebate roenje, on e vam ga predati. Ah, ne traite roenje samo da biste imah engram na kojemu ete raditi, zato jer to moe rezultirati krajnje nelagodnim i uzaludnim nastojanjem. Roenje e doi kad doe, arhivar zna svoj posao. Navaljivanje u bilo koje kasnije "nesvjesno" razdoblje kao to je kirurka anestezija, gdje je tjelesna bol prisutna u velikim koliinama, moe dovesti do takve nepotrebne restimulacije. Naravno, vi se moete mnogo bolje nositi s takvim stvarima u reverieu nego u hipnozi ih narkosintezi, gdje takva restimulacija moe dovesti do ozbiljnih posljedica. U reverieu je uinak puno blai. Rukovanje somatskom trakom Na svakoj strani mozga postoje po dva ovjeuljka, svaki za jedan reanj, visei naglavake. Vanjski je "motorika traka", 6 a unutarnji "senzorska traka".* elite h znati vie o strukturi tih parova, dijanetiko istraivanje imat e odgovor za nekoliko godina. Ono to je sada o njima poznato je njihov opis. Inenjeru koji poznaje dijanetiku opis koji se sada moe nai u knjinicama nije posve razuman. Prema tom opisu, to su, vjerojatno, neke vrste razvodnih ploa koje se mogu oitati izbhza - odmah do sljepoonice ako imate vrlo osjetljiv galvanometar,7 i to galvanometar koji je osjetljiviji od bilo kojeg drugog na dananjem trita Ta oitavanja pokazuju odreenu emanaciju polja. Kad ustanovimo tonu vrstu energetskog naboja koji se tu pojavljuje, vjerojatno emo ga moi i
motorika traka: umni kontrolni sustav kroz motorike kontrole. Postoje po dvije ploice na svakoj strani lubanje, jedna povrh druge, koje kontroliraju suprotne strane tijela. Po jedna od ploica na svakoj strani je mjesto registriranja misli, a na drugoj je postavljena miina kontrola. " Senzorskom trakom mogla bi se smatrati "mentalna" strana razvodne kutije, a motorikom tjelesna strana. - LRH ' galvanometar: instrument za detektiranje i mjerenje malih elektrinih naboja. 321
6

320

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

preciznije izmjeriti. Kad budemo tono znali gdje se u tijelu odvija razmiljanje, znat emo vie o tim trakama. Sve to je o tim strukturama dijanetiko istraivanje do danas ustanovilo je da ispod zbrke oznaka zapravo nije poznato nita vrijedno spomena, osim injenice da imaju neke veze s koordinacijom razliitih dijelova tijela. M se meutim, u nedostatku neega boljeg, tijekom terapije pozivamo na njih. Sad kad znamo neto o funkciji, daljnje istraivanje sigurno e uroditi preciznim odgovorima o strukturi. Auditor moe ukljuiti i iskljuiti pacijentove somatike isto kao i inenjer prekidae. Preciznije reeno, moe upravljati njima kao to voza po tranicama upravlja tramvajem Tu je rije o igri o kojoj smo govorili u razmatranju vremenske staze. Kod pacijenta koji dobro napreduje, "somatskoj traci" moe se zapovjediti da ide u bilo koji dio vremenske staze. Dan za danom, sat za satom, u normalnom ivotu, kako su engrami restimulirani, somatska traka protee se gore i dolje po toj stazi. Auditor e tijekom terapije uvidjeti da se pacijentova somatska traka pokorava njegovim vlastitim zapovijedima te da se neke od njegovih somatika ukljuuju i iskljuuju. Ta je injenica u najgorem sluaju blago nelagodna. Cijelo tijelo, stanice, i to god se pomicalo, mi zapravo ne poznajemo, ali znamo s tim izii na kraj, i moemo pretpostaviti da barem prolazi kroz razvodnu plou "malih ljudi koji vise naglavake". "Somatska e traka sada ii do roenja", kae auditor. Pacijent u reverieu poinje osjeati pritisak trudova koji ga potiskuju niz poroajni kanal. "Somatska e traka sada ii u vrijeme Vae posljednje povrede", kae auditor. Preclear osjea blago ponovno prisustvo boli zbog, moda, povrijeenoga koljena. Ako ima sonik i vizio sjeanje, vidjet e gdje je i odjednom shvatiti da je to bilo u uredu. ut e slubenike i kucanje na pisaem stroju te zvukove automobila izvana. "Somatska e traka sada ii u prenatalno podruje," kae auditor. I pacijent se nae u tom podruju, najvjerojatnije plutajui, pritom se ugodno osjeajui. "Somatska e traka sada ii u prvi trenutak boli ih nelagode koji
322

sada moe biti dosegnut," kae auditor. Pacijent na trenutak luta i iznenada osjeti bol u prsima. Poinje kaljati i osjea pritisak u cijelom tijelu. To majka kalje (esti izvor kroninoga kalja). "Proite kroz kaalj", kae auditor. Pacijent se nae na poetku engrama i poinje prolaziti kroz njega. "Kaalj, kaalj, kaalj," kae pacijent. Tada zijevne. "Boli me i ne mogu prestati", citira svoju majku. "Idite na poetak i ponovno ga proite." kae auditor. "Kaalj, kaalj, kaalj." poinje pacijent, ali sada ne kalje tako jako kao prije. Zijeva dublje. "Uahh. Boli, boli, ne mogu prestati.", citira preclear, izravno sluajui ima li sonik, a ako ga nema dobiva impresije onoga to je reeno. Sada je pokupio rijei koje su u njemu bile potisnute "nesvjesnou". "Nesvjesnost" poinje odlaziti zijevanjem "Proite ponovno kroz to.", kae auditor. "Ne mogu stati.", kae preclear, citirajui sve to tada pronae. Somatik je nestao. Ponovno zijeva. Engram je izbrisan. "Somatska e traka sada ii do slijedeeg trenutka bola ih nelagode", kae auditor. Somatik se ne ukljuuje. Pacijent zapada u udan san. Mrmlja neto o snu. Somatika se odjednom pojaava. Pacijent poinje drhtati. "Sto se dogaa?', pita auditor. "ujem kako curi voda.", kae preclear. "Somatska traka ii e do poetka dogaaja.", kae auditor. "Proite kroz to." "I dalje ujem vodu.", kae preclear. (Mora da je zaglavljen, somatike se nisu pomakle. To je holder.) "Somatska traka ii e do bilo ega to to dri.", kae auditor. "Na kratko u je drati tamo da vidim moemo li to postii.", citira preclear. "Vratite se sada na poetak dogaaja i krenite kroz njega.", kae auditor. "Osjeam da me neto trese.", kae preclear. "Au, neto me udarilo." 'Vratite se na poetak i proite ga.", kae auditor. "Sigurna sam da sam trudna.", citira preclear. "Na kratko u je drati tamo da vidim ima li od toga koristi." "Ima h neega ranijeg?', kae auditor. Preclearova traka odlazi do trenutka gdje on osjea pritisak kad ona pokuava staviti neto u rodnicu. On tada prolazi kroz engram koji se nakon toga izbrie. To je rukovanje somatskom trakom Moe biti poslana bilo gdje. Obino e prvo pokupiti somatiku, a poslije sadraj. Primjenom tehnike ponavljanja, somatska traka je "usisana" do dogaaja i
323

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

somatike se ukljuuju. Dogaaj se tada pokree. Ako se ne podie, pronaite raniji dogaaj: jednostavno recite somatskoj traci da ide na raniji dogaaj. Ako se somatska traka ne pomie, odnosno, ako se somatike (tjelesne senzacije) ne ukljuuju i iskljuuju, tada je pacijent zaglavljen negdje na stazi. Mogue je da je zaglavljen u sadanjemu vremenu, to znai da ima bouncer koji ga po traci gura navie. Koristite tehniku ponavljanja ili jednostavno pokuajte somatsku traku poslati natrag. Ako ne ide, upotrijebite razne bouncer fraze poput "Ne mogu se vratiti.", "Tri kilometar.", itd, i njima usiite somatsku traku sve do dogaaja te ga pokrenite. Mogue je da se somatska traka kree kroz dogaaj s punim osjetom i da ak, vraajui se preko istoga podruja nekoliko puta, ne iznese podatke. To se kod nekih engrama moe raditi uvijek iznova bez ikakvih rezultata: somatike gotovo ostaju iste, svaki put lelujajui kroz dogaaj, ali bez drukijeg sadraja. Tada auditor "prua otpor" denveru, frazi poput "Ovo je tajna.", "Ne dopusti mu da sazna.", "Zaboravi." itd. U tom sluaju alje somatsku traku do fraze koja porie podatke: "Idite do trenutka kad je izreena fraza koja vam porie te podatke.", kae auditor. Trenutak poslije preclear citira, ili iz sonika ili iz impresija: "Ako bi saznao za ovo, to bi ga ubilo". Tada auditor alje somatsku traku natrag na poetak dogaaja i ona nastavlja prolaziti kroz njega, ovoga puta s drugim osjetilnim sadrajem. Osim ako je dogaaj vrlo kasni prenatalni s osnovnim podrujem punim materijala, somatike e uzastopnim prepriavanjem lelujati (fluktuirati prema akciji engrama) i smanjiti se do reduciranja ili brisanja. Ponekad se dogodi da auditor kae somatskoj traci da ide u ranija razdoblja, a ona ode u kasnija. To je misdirector. "Ne mogu rei kojim putem idem"; "Idem unatrake"; "Samo uini suprotno, to su tipovi fraza misdirectora. Auditor, ako prepozna ijednu takvu frazu kod predeara - otkrije je sluajno ih iz predearovih primjedbi na postupak - on e, tehnikom ponavljanja ih izravnom zapovijedi trad, pokupiti frazu i engram, reducirati ga ili izbrisati te nastavi terapiju. Ako somatska traka ne odgovara na zapovijed, tada je bouncer,
324

holder, misdirector ili grouper restimuliran i treba ga isprazniti. Somatska traka bit e tamo gdje i zapovijed koja je spreava da djduje kao to bismo eljeli. Postoje dobri i loi vodii somatske trake. Dobar vodi surauje blisko s arhivarom, koristei jasne naredbe kao: "Somatska e traka pokupiti najraniji trenutak bola ili nelagode koji moe biti dosegnut." ili "Somatska e traka ii do najveeg intenziteta somatike koju sada imate." (kada somatika mui padjenta). Lo vodi izabire specifine dogaaje za koje misli da bi mogli biti aberativni, sili somatsku traku u njih i na neki ih nain poraava. Postoje trenud kad treba biti prilino uvjerljiv s trakom i trenud kad je potrebno izvui dogaaje tjelesnoga bola, no auditor e najbolje prodjeniti to treba uiniti. Dok god traka radi glatko, nalazi i pokree nove dogaaje, auditor se u to ne bi trebao mijeati osim kako bi bio siguran da e reducirati sve do ega traka doe. Sjajan nain da temeljito unitite sluaj je postaviti somatsku traku u dogaaj, zatim odluiti da je neto drugo vanije te urno otii u tom smjeru, podii to napola i otii ponovno u neto drugo. U trenutku kad se tri ih etiri dogaaja dosegnu na taj nain ah ne i redudraju, traka zapne, staza se poinje motati i auditor dobiva vor za koji mu moe trebati mnogo sati terapije ili tjedan - dva rebalansiranja (ostaviti sluaj da se smiri) da bi ga vratio u djelatno stanje. Padjent e ponekad djeti da se somatika iskljui. Ona ga je muila. To znai da traka na odreeni nain visi u nekom dogaaju koji je terapija ih pacijentova okolina restimulirala. Obino nije vrijedno ni vremena niti truda locirati taj dogaaj. Situadja e se smiriti sama od sebe za dan - dva, a moe biti rije o dogaaju koji ne moe biti redudran zbog prijanjih engrama. Sa somatskom trakom se u dogaaju iz kasnijeg razdoblja postupa na isti nain kao kad ju se alje u ranija razdoblja. Na isti nain kontaktiraju se i naboji oaja. Ako ehte provjeriti pomie U se traka, ili testirati sjeanje, poaljite je nekoliko sati unatrag i pogledajte to ste dobili. Dobit ete odreenu predodbu o tome kako padjent funkdonira, iako je u veini sluajeva lake dosegnuti prenatalno podruje nego jueranji dan.
325

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

Sadanje vrijeme Poetak je zaee. Vai pacijenti ponekad imaju osjeaj da su spermatozoidi ili jajaca na poetku staze. U dijanetici to je nazvano spermiki san. Koliko nam je dosad poznato, on nam nije od velike koristi, ali je vrlo zanimljiv. Njega se preclearu ne mora sugerirati, sve to treba uiniti je poslati ga na poetak vremenske staze i sluati to ima za rei. Ponekad mu je rani engram pomijean sa zaeem. Na samom kraju vremenske staze je, naravno, sadanjost. To je sadanje vrijeme. Dogaa se da se pacijenti ne vraaju u sadanje vrijeme jer su na putu udarili u holder. Tehnika ponavljanja s holderima openito e osloboditi stazu i dovesti do sadanjeg vremena. Pacijent moe postati pomalo zbunjen zbog svih stvari koje su mu se dogaale tijekom terapijskoga postupka. Pri vraanju po stazi moe imati smanjenu otpornost na engrame te se moe spotaknuti na holder. Auditor bi trebao biti vrlo siguran daje pacijent u sadanjemu vremenu. Povremeno e se pacijent toliko temeljito zaglaviti, a vrijeme e ve toliko poodmai, da taj put nee biti izvedivo dovesti -ga u potpunosti do kraja staze. Jedna "runda" spavanja e to uglavnom rijeiti. Postoji postupak provjere kojim auditor moe utvrditi je li preclear u sadanjemu vremenu. Auditor naglo upita precleara: "Koliko ti je godina?" Preclear mu da "blic-odgovor". Ako su to preclearove prave godine on je u sadanjemu vremenu, a ako kae manje, tu postoji holder i pacijent nije u sadanjemu vremenu. Postoje i druge metode da se to odredi, ali uglavnom nije od velike vanosti ako pacijent u tome ne uspije. Tim blic-pitanjem o starosti moemo dobiti neke iznenaujue odgovore. Kod "normalnih" ljudi zaglavljenost na stazi je toliko uobiajena da je daleko od alarmantnog ako za dan - dva ili tjedan ili dva ne uspiju doi u sadanje vrijeme. Svatko tko ima kroninu psihosomatsku bolest zasigurno je zaglavio negdje na vremenskoj stazi. Na blic-pitanja o tome dobivaju se obino odgovori "tri" ili "deset godina" ili slino, ak i kad ljudi kojima je pitanje upueno misle da su dobroga zdravlja. Reverie im otkriva gdje
326

su na stazi. Ponekad, u prvoj terapiji, preclear zatvori oi u reverieu da bi se naao na zubarskoj stolici kada je imao tri godine. Tamo je zapravo bio posljednjih tridesetak godina jer su mu zubar i njegova majka rekli "ostani tamo" kad je bio potresen plinom i bolom - pa je i ostao, te je kronini problem sa zubima koji je imao cijeli ivot upravo taj somatik. To se ne dogaa veoma esto, ah zasigurno moete pronai nekoga poznatog tko bi vam dao blic-odgovor "10 godina". Podvrgnut reverieu, im bi engram iziao na vidjelo, naao bi se kako na leima lei ispruen na nogometnom igralitu ili u nekoj slinoj situaciji, a netko mu govori da se ne nrie dok kola hitne pomoi ne stignu: to je njegov artritis! Provjerite to na nekome. Blic-odgovor Blic-odgovor u terapiji je vrlo esto koritena metoda. Izvodi se na dva naina. Prvi koji se ovdje spominje najmanje se upotrebljava "Kad nabrojim do pet?', kae auditor, "u vaemu umu iznenada e se pojaviti izraz koji e opisati gdje ste na stazi. 1, 2, 3, 4, 5!". "Kasno prenatalno razdoblje", kae preclear, ih "juer", ih to mu se ve pojavi. Blic-odgovor je prvo to osobi padne na pamet kada joj se postavi pitanje. Obino dolazi iz engramske banke i bit e od koristi. To moe biti "demonski govor", ah je uglavnom toan. Auditor samo postavi pitanje, primjerice to dri pacijenta, to mu uskrauje znanje itd., s naznakom koja prethodi pitanju: "elim blic-odgovor na ovo.". 'elim blic-odgovor na ovo", kae auditor, "to bi se dogodilo kad biste postali razumni?' "Umro bih", kae pacijent. "Sto bi se dogodilo kad biste umrli?', upita auditor. "Ozdravio bih!", kae pacijent. S tako dobivenim podacima moe se napraviti ocjena trenutne prosudbe o saveznicima ih neemu slinom. U ovom sluaju, dok je preclear bio bolestan, saveznik je rekao: 'TJmrijet u, jednostavno umrijeti ako ne ozdravi. Poludjet u ako i dalje bude bolestan.". A prijanji engram rekao je da preclear mora biti bolestan, no to je, uostalom, samo engram. Stoga se tehnika ponavljanja primjenjuje na rije umrijeti
327

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

ime e se otkriti saveznik, za kojega preclear nikada nije ni znao da postoji, i tako raspriti naboj. Promiljenom upotrebom blic-odgovora moe biti otkriveno mnogo vrijednih podataka. Ako nema nikakva odgovora, to znai da je odgovor blokiran, a taj je odgovor gotovo isto toliko dobar koliko i stvarni podaci jer upuuje na odreenu vrstu prikrivanja. Snovi Razne kole lijeenja mentalnih poremeaja poprilino su razmatrale snove. Njihova je "simbolika" slabost mistika kojom su nastojali objasniti neto o emu ni oni sami nisu nita znah. Snovi su "kue zrcala"8 pomou kojih analizator gleda u engramsku banku. Snovi su igra rijeima i situacijama u engramskoj banci. Snovi nisu od velike pomoi upravo stoga jer su igre rijeima. Dijanetika se ne bavi mnogo snovima. Od pacijenata ete uti snove. Njih je, kada ponu priati o snovima, teko zaustaviti, ah sluat ete ih samo ako elite gubiti vrijeme. Prebacivanje valencije Prebacivanje valencija je mehanizam koji se koristi u dijanetici. Znamo nain na koji pacijent ulazi u valenciju kad u ivotu dramatizira svoje engrame. On postaje pobjednika valencija i govori i radi uglavnom ono to je osoba u pobjednikoj valenciji radila u engramu. U pozadini toga je teorija prema kojoj pacijent ako je vraen u vrijeme za koje smatra da je previe bolno da bi uao u njega, moe biti prebaen u valenciju koja ne osjea bol. Nipoto ga se na to ne smije navesti tako da mu se kae kako ne mora osjeati bol ih emociju pa ga pustiti da proe kroz to. Takvo provoenje dijanetike je vrlo loe zato to je to pozitivna sugestija. Svakako biste trebali dobro pripaziti da pacijentu ne dajete nikakve sugestije jer on moe biti veoma sugestibilan, ak i kad se pretvara da nije. Dakle, prebacite pacijenta
* "kua zrcala": atrakcija u zabavnom parku koja se sastoji od niza soba i hodnika s nagnutim ili pokretljivim podovima, iskrivljenim zrcalima i drugim napravama namijenjenim iznenaenjima ili zabavi. 328

u drugu valenciju to e mu omoguiti da izbjegne bol i ostane u engramu dok ga ne prepria. Primjer: Otac tue majku, neroeno dijete je "onesvijeteno". Podaci su u oevoj valenciji dostupni bez bola, u majinoj valenciji s njezinim bolom te s djetetovim bolom u njegovoj valenciji. Ako pacijent izriito odbija ui u taj engram, iako ima somatike, nain da se to rijei je da se pacijenta prebaci u valenciji. Auditor kae: "Idi u oevu valenciju i budi svoj otac na trenutak.". Nakon malo nagovaranja pacijent to i uini. "Izgrdite svoju majku.", kae auditor, "I to poteno.". Pacijent se tako nae u situaciji koja ne sadri "nesvjesnost" i priblien je emociji i rijeima kojima se njegov otac obraao majci. Auditor mu dopusti da to uini dva ih tri puta sve dok se engram donekle ne oslobodi naboja. Tada okree pacijentovu valenciju u majinu: "Budi svoja majka za trenutak i odgovori ocu.", kae auditor. Pacijent prebaci valenciju i postane majka te ponavlja njezine izraze. "Sada budite vi sami.", kae auditor i dodaje: "I molim vas, ponovno prepriajte cijeli dogaaj sa svim somatikama i emocijarna.". Pacijent je sada u stanju ponovno iskusiti doivljaj na nain kako ga je on sam doivio. Taj postupak vrlo je djelotvoran kada pokuavamo doi do saveznika. "Prebaci valenciju.", kae auditor vraenom pacijentu, "I prekhnji majku da ne ubije dijete." Zatim mu, ako je preclear vraen u neki dogaaj u koji se boji ui, auditor kae: "Sada budi medicinska sestra. Prekhnji maloga djeaka da ozdravi.". Pacijent e ispraviti auditorov koncept scenarija, te e obino nastaviti. Pacijent e esto odbiti ui u valenciju jer je mrzi. To znai da je uz osobu u iju valenciju odbija ui vezano poprilino naboja. Postupak promjene valencije rijetko se primjenjuje, ali je prikladan kada sluaj zapne. Otac se nije pokoravao holderima ih zapovijedima, on ih je izrekao. Medicinska sestra se ne pokorava svojim zapovijedima. I tako dalje. Tako se mogu razotkriti mnogi holderi i denveri. Na poetku terapije to je vrlo korisno. *
* Prebacivanje valencije se rijetko koristi, osim u sluaju kuda se sumnja da nekom engramu pacijent ne moe drukije pristupiti. Kada se preclear ne mae priblii engramu kao on sam, esto e mu se pribliiti pomou prebacivanja valencije. Kada se primjenjuje na osobi 329

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE PRVI DIO

Vrste lanaca Engrami su, pogotovo oni u prenatalnom podruju, lanano povezani, odnosno, postoje nizovi dogaaja slinih vrsta. Ta je klasifikacija korisna jer dovodi do odreenih rjeenja. Najmanji naboj imaju oni lanci koje ete kod precleara najlake kontaktirati. Do najaberativnijih lanaca obino je najtee doi jer sadre najaktivnije podatke. Zapamtite pravilo: ono do ega je auditoru teko doprijeti, do toga je i pacijentovu analizatoru bilo teko doprijeti. Prikazat emo popis lanaca otkrivenih u sluaju ovjeka koji je 36 godina ivio kao "normalan". Ali, to ni izdaleka nisu svi mogui lanci. Lanac koitusa, otac - Prvi dogaaj, zdgota. Slijedi pedeset i est dogaaja. Dva ogranka, otac pijan, otac trijezan. Lanac koitusa, ljubavnik - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi osamnaest dogaaja. Svi su bolni zbog ljubavnikova entuzijazma. Lanac konstipacije - Prvi dogaaj, zigota. Slijedi pedeset i jedan dogaaj. Svaki dogaaj izaziva visoki pritisak na dijete. Lanac ispiranja - Prvi dogaaj, embrio, slijedi dvadeset i jedan dogaaj. Svakoga dana jedanput, do izostanka mjesenice. Sve u grliu maternice. Lanac bolesti - Prvi dogaaj embrij, slijedi pet dogaaja. Tri prehlade. Jedna gripa. Jedno povraanje - mamurluk. Lanac jutarnje munine - Prvi dogaaj, embrij. Slijede trideset i dva dogaaja. Lanac kontracepcije - Prvi dogaaj, zigota. Jedan dogaaj. Neka pjenasta tvar u grliu maternice. Lanac svae - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi trideset osam dogaaja. Tri pada, vikanje, nema udaraca. Pokuaj abortusa, kirurki - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi dvadeset i jedan dogaaj.
podlonoj sugestijama, prebacivanje valencije je nepoeljno jer kri dijanetiko pravilo o nekoritenju niti jedne pozitivne sugestije, izuzev onih neizbjenih za vraanje, ponovno prepriavanje i otkrivanje podataka. Zbog toga se prebacivanje valencije ne koristi esto, a posebno rijetko pri radu s osobom podlonoj sugestiji. Treba ga smatrati posljednjim utoitem i prakticirati ga jedino u sluaju kada je auditor siguran u prisutnost engrama, a preclear ga je potpuno nesposoban kontrolirati i napasti, a to je vrlo rijetko. -LRH 330

Pokuaj abortusa, ispiranje - Prvi dogaaj, fetus. Dva dogaaja, jedan s koritenjem pjene, drugi s Lvsolom,9 vrlo jaki. Pokuaj abortusa pritiskom - Prvi dogaaj, fetus. Tri dogaaja. Jednom otac sjedi na majci. Majka skae s kutija. Lanac tucavice - Prvi dogaaj, fetus. Pet dogaaja. Lanac nezgoda - Prvi dogaaj, embrij. Osamnaest dogaaja. Bazni padovi i sudari. Lanac masturbacije - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi osamdeset dogaaja. Majka masturbira prstima, protresanje i ozljeivanje djeteta orgazmom. Lanac lijenika - Prvi dogaaj, prvi izostanak mjesenice. Osamnaest posjeta. Lijenikovo pregledavanje bolno, ali lijenik saveznik otkrio majine pokuaje abortusa i propisno je izgrdio. Prijevremeni trudovi - Tri dana prije roenja. Roenje - Dvadeset devet sati trudova. To to je majka ispod glasa sama sa sobom govorila priskrbilo je prilinu koliinu materijala za brisanje jer je na to pridodan ostatak pacijentova ivota. To je bio sluaj za koji je trebalo petsto sati terapije, bez sonika i s imaginarnim sjeanjem, koje je trebalo ponititi otkrivanjem tvornice lai prije nego to se do podataka uope moglo doi. Postoje i drugi mogui lanci, no ovaj je sluaj odabran jer sadri uobiajene toke. Na alost, majin ljubavnik nije neto vrlo neobino i do te mjere unosi tajnovitost u sluaj da kada sluaj izgleda vrlo, vrlo tajanstveno, to upuuje na jednoga ili dva ljubavnika. Ali, ne sugerirajte ih preclearu. On bi ih mogao upotrijebiti za izbjegavanje. Dijanetike zabrane Niti jednom pacijentu nemojte dati pozitivnu sugestiju, bilo kao samu terapiju ili pripomo terapiji. Na poetku svake pojedinane terapije nemojte propustiti dati ponitava i iskoristiti ga na kraju. Nikad nemojte rei pacijentu da e se moi "sjetiti toga u sadanjemu vremenu", jer e somatika doi u sadanje vrijeme, to je
9

Lysol: tekuina za dezinfekciju. 331

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

vrlo neugodno. Nikad, nikad, nikad, nikad ne recite pacijentu da se moe sjetiti svega to mu se dogaa u sadanjemu vremenu, jer e to, ako je pacijent zapao u duboki trans, grupirati sve u sadanje vrijeme. I tada je potrebno ponovno razmrsiti cijeli sluaj. elite li potratiti dvjesto sati? Nikada, ni na koji nain ne vraajte pacijentu milo za drago kada se on naljuti na vas. Drite se Kodeksa auditora. Naljutite li se na njega, mogli biste ga baciti u apatiju ije e vam razrjeavanje uzeti mnogo sati. Nemojte procjenjivati podatke niti govoriti pacijentu to s njim nije u redu. Nemojte likovati. Ako je preclear vaa ena, mu ili dijete, nemojte ga zadirkivati time to mu omiljeni izraz u svaama potjee iz engrama. Pa, naravno da potie! Ne preispitujte valjanost podataka. Svoje sumnje zadrite za sebe. Informaciju sasluajte za svoje vlastito ravnanje. Ako pacijent ne zna to mislite, engrami nikada nee dobiti priliku da umaknu auditora Pacijenta nikada nemojte naglo vratiti u sadanje vrijeme samo zato jer vas moli da to uinite. Ako je usred engrama, jedini izlaz je kroz njega. Snaga engrama je neznatna kada je pacijent u njega vraen, ona se ukljuuje kada pacijent doe u sadanje vrijeme. Dovedete li pacijenta naglo u sadanjost doivjet e ivani napad. Nikad se nemojte uplaiti ma koliko se preclear previjao i vritao. Nita od toga nije ozbiljno, iako ponekad izgleda dramatino. Nemojte nikad obeati da ete sluaj dovesti do Cleara; obeajte jedino da ete ga dovesti do Eeleasea. Preclear e prekreno obeanje vrlo teko primiti. Nemojte se mijeati u privatni ivot predeara ili mu davati uputstva. Recite mu da sam odlui to bi trebao uiniti. Nemojte kriti Kodeks auditora. On postoji kako bi zatitio vas, a ne samo precleara. Terapija mu ne moe nakoditi, ak niti uinite li samo pola posla, i pola od toga pogreno. No, krenje Kodeksa auditora moe vas dovesti u vrlo neugodnu poziciju jer e vas uiniti metom precleara i stajati vas mnogo dodatnog posla.
332

Engrame do kojih ste pomou arhivara uspjeli doi ne ostavljajte napola reduciranima. Nemojte biti inventivni dok ne razrijeite barem jedan sluaj. I nemojte biti previe inventivni dok ne steknete iskustvo sa sluajem koji ima sonik, sluajem s blokadom sonika i sluajem s imaginarnim sonikom. Dovedite ih do Cleara i znat ete, a susrest ete i dovoljno engrama da biste doli do ideja koje uvelike mogu koristiti dijanetici. Ne doete U nakon toga do nekih ideja i nakon to ste sami terapijom dovedeni do Cleara, neto zasigurno nije u redu. Dijanetika je znanost koja se razvija, ali nemojte je razvijati ako ne znate u kojemu smjeru ide. Nemojte mijeati benzin i alkohol, odnosno, dijanetiku i ostale terapije, osim onih potpuno medicinskih koje je propisao profesionalni lijenik. Nemojte zapetljati sluaj i odvesti ga psihijatru koji ne poznaje dijanetika Jedino dijanetika moe raspetljati dijanetiku i nikakve stare metode pacijentu nee nimalo pomoi. Sve to mu je potrebno je da jo jednom proe kroz ono iz ega ste ga prenaglo izvukli. Stisnite zube i poaljite ga ponovno natrag kroz dogaaj. U dijanetici, osoba koja je danas doivjela ivani slom, sutra je najsretnije bie na svijetu. Ne posustajte, nemojte stati. Samo nastavite prolaziti kroz engrame. I jednoga dana imat ete Releasea. Malo potom, imat ete i Cleara. Vrste somatika Postoje dvije vrste somatika. One koje zaista pripadaju pacijentu i one koje pripadaju njegovoj majci ili nekoj drugoj osobi. I prve i druge zaista su se dogodile. No, pacijent ne bi trebao imati somatike svoje majke. Ima li ih, i otkrijemo li da se ali na glavobolju kad god njegovu majku boli glava, postoji vrlo rani engram koji kae da on mora imati isto to i ona: "Beba je dio mene.", "elim da pati isto koliko i ja patim." itd. Ili, izraz moe biti neka potpuno krivo shvaena stvar, uzeta doslovno. Sve e to ve izii na vidjelo i auditoru ne bi trebalo zadavati previe brige.
333

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

"Nesvjesnost" O "nesvjesnosti" smo ve govorili na nekoliko mjesta i na razliite naine. Ona se u terapiji izraava na dva posebna naina: kao zijevanje i kao "boil-off. Engram tjelesne boli sadri duboku nesvjesnost i kad se uklanja, posebno iz bazinog podruja, to se manifestira zijevanjem. Pacijent poinje zijevati nakon prvog ili drugog ponavljanja. To zijevanje ukljuuje njegov analizator. Tijekom terapije u vrlo ekstremnom engramu - prenatalni elektrook koji je majka primila - pojavio se petosatni "boil-off. Iako je taj ok trajao manje od minute, pacijenta je doveo toliko blizu smrti da se on, kad je taj dogaaj u terapiji prvi puta otkriven, pet sati trzao, imao vrtoglavicu i udne snove, te nerazgovijetno mrmljao. To je rekord. I etrdeset i pet minutni "boil-off' je rijetkost. Pet do deset minuta je uobiajeno. Auditor e dovesti pacijenta u neko podruje. Somatik se ne ukljuuje, no, pacijent poinje drijemati i zapada u udan san. S vremena na vrijeme se probudi, promrmlja neto, obino besmisleno, te ponovno padne u san i naizgled nema nikakvog napretka. Ali, napredak je postignut. Razdoblje u kojemu je bio gotovo mrtav dolazi na povrinu. Uskoro se ukljuuje somatik i pacijent e na zapovijed nekoliko puta proi kroz engram, malo zijevati i zatim se razbistriti. Tolika koliina "nesvjesnosti" je, naravno, bila dovoljna da dri njegov analizator devedeset posto iskljuenim kada je bio u budnome stanju. Jer, s obzirom na to da je bio blizu bazinog, bio je dijelom svakog drugog engrama. Kada se oslobodi engram s tako dubokom "nesvjesnou", u sluaju dolazi do znatnog poboljanja, ponekad jednako kao kod engrama bolne emocije. Na auditoru je da u tome ustraje, ma koliko trajalo. Auditor koji sam nije d e a r mogao bi postati vrlo pospan gledajui sve to, no to ipak treba obaviti. Rijetko e naletjeti na "boil-off' koji traje sat vremena, ali u svakom ga sluaju ima i obino traje od 10 minuta do pola sata. S vremena na vrijeme pacijenta bi trebalo "prodrmati" i pokuati ga
334

navesti da proe kroz engram. Postoji poseban nain za vraanje pacijenta u ivot: ne dodirujte njegovo tijelo jer to moe biti vrlo restimulirajue i silno ga uznemiriti. Rukom ili nogom dodirnite samo njegova stopala, tek toliko da na trenutak pobudite njegovu pozornost. To podrava napredovanje "boil-offa" i pacijentu ne doputa da utone u obian san. Neiskusan auditor "boil-off' moe zamijeniti engramskom zapovijedi "spavaj". Meutim, auditor e, ako paljivo promotri, otkriti da pacijent u "boil-offu" prua vjernu sliku drogirane osobe, dok bi u sluaju zapovijedi "spavaj" jednostavno mirno zaspao. "Boil-off' je pomalo nemiran, pun nerazgovijetnog mrmljanja, zamuckivanja i snova. Sanje miran. Engramska zapovijed da ode na spavanje, koja djeluje na vraenoga precleara, moe se razbiti slanjem somatske trake u trenutak kada je izdana. Ako preclear uspostavi kontakt i proe kroz taj trenutak, brzo e se razbuditi na vremenskoj stazi i nastaviti s terapijom "Boil-off' moe biti pun zijevanja, mrmljanja ili gunanja. Spavanje je obino tiho i mirno. Mje poznato zbog ega se to zove boil-off i zato se auditorima taj termin toliko svia. U poetku je ozbiljno nazvan "redukcijom kome10", no takva je uenost nadglasana injenicom da taj termin nikada nije upotrebljen. Veseli li vas sluanje neijih snova, u "boil-off-u" nai ete ih u izobilju. Kao to prizori u daljini gledani kroz vrui pustinjski zrak mogu izgledati nestvarno i iskrivljeno, na isti nain analizator vidi engramske zapovijedi gledajui ih kroz koprenu "nesvjesnosti". Lockovi Jedna od blagodati prirode je i to to lock ne zahtijeva mnogo panje. Lock je dogaaj s nabojem ih bez njega, kojeg se maemo svjesno sjetiti i za koji se im da je razlog neije aberacije. Moda je i to jo jedan od naina na koji se banka titi. Lock je trenutak mentalne neugode koji ne sadri ni tjelesnu bol niti veliki gubitak. Pogrde, javno sramoenje, to su lockovi. Svaki sluaj ima na tisue
koma: razdoblje duboke, produene nesvjesnosti kao posljedica ozbiljne bolesti ili ozljede. 335

L. RON HUBBARI)

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

lockova. eli li gubiti vrijeme traei, auditor e ih pronai mnogo. Uzgred, cilj jedne stare vjetine, poznate pod nazivom "hipnoanaliza", bio je tretman lockova. Veina ih moe biti reducirana. Do ukljuivanja engrama dolazi u nekom buduem trenutku od vremena kada je engram stvarno primljen. Trenutak ukljuivanja sadri smanjenje analitinosti zbog iscrpljenosti ili blage bolesti. Pojava situacije koja je slina engramu i koja sadri "nesvjesnostf ukljuuje engram. To je primarni lock. Njegovo razbijanje, ako ga je mogue nai, rezultira iskljuivanjem engrama. Iako to ima odreenu terapijsku vrijednost, ipak se moe smatrati gubitkom vremena. Neke su se stare metode time koristile bez da su to razumjele. eli li auditor saznati kako pacijent u ivotu funkcionira moe otkriti i pogledati neke od tisua i tisua lockova. Ali, to je jedino to ga u njima moe zanimati, jer lockovi prazne naboj. U trenutku kada je engram koji ih dri izbrisan oni se automatski prazne. Kad engrami nestanu, cijeli ivot dolazi u ravnoteu i lockovi vie ne zahtijevaju nikakav tretman. Preclearu, sada dovedenom do Cleara, nisu potrebne nikakve upute o tome kako treba razmiljati. To je, poput otputanja lockova, automatski proces. Lockovi ponekad lee meu engramima. Preclear moe biti u prenatalnom razdoblju i iznenada pomisliti na vrijeme kad je imao dvadeset godina ili, to je u terapiji uobiajeno, na engram koji je od nekoga uo. To je dobar trag. Ne obraajte vie pozornost na lock pronaite engram za koji se vezao - jer engram je odmah uz njega. Ti lockovi u snovima u iskrivljenom obliku izranjaju iz banke oteavajui san. Sluaj juniora Sluaj juniora ne biste trebali uzeti za svoj prvi sluaj. Izbjegnite to, ako je ikako mogue. Zovu li se i otac i sin George, uvajte se nevolja jer u engramskoj banci George znai George, to je deluxe razmiljanje u istovjetnostima. Majka kae: "Mrzim Georgea!". "To znai juniora", kae engram, iako je majka mislila na oca. "George je tako nepromiljen." "George ne smije znati." "Oh, George, da si barem imalo seksualno privlaan,
336

ali nisi." Engrami sve to doslovno prenesu na juniora. Rijetko ete nai da je sluaj lagan. Pri pomisli na preuzimanje sluaja juniora auditora obino "proe jeza" jer moe oekivati najtei, robovski rad kada ima nesonini sluaj, koji je izvan vremenske staze i koji je nazvan po ocu ili majci. Naravno, i takvi se sluajevi rjeavaju. Ali, da su roditelji znali to su uinili djetetu dajui mu bilo koje ime koje se moe pojaviti u engramskoj banci, kao to je ime roditelja, bake, djeda ili prijatelja, taj bi obiaj zacijelo istoga trena ieznuo. Restimuliranje engrama "Pitajte dovoljno esto i dobit ete", uvijek se potvruje pri radu s engramskom bankom Jednostavno, dostatnim brojem vraanja u neko podruje, engram e se pojaviti. Ako ne danas, onda sutra. Ne bude li to sutra, bit e dan iza toga, i tako dalje. Ispranjenja emocionalnog naboja najlake emo locirati pitajui za njih s vremena na vrijeme i vraajui pacijenta preko onoga dijela staze gdje oekujemo da lei naboj. Ono to ne uspijemo tehnikom ponavljanja, moemo postii vraajui pacijenta, iz terapije u terapiju, u odreeni dio njegova ivota. Prije ili kasnije engram e se pojaviti. Blokirana ivotna razdoblja i ljudi itava podruja vremenske staze mogu biti blokirana. Ona sadre supresore u vidu engramskih zapovijedi, prosudba o savezniku i bolnih emocija. Osobe sadrane u engramu zbog toga mogu ostati potpuno skrivene. Tek nakon to se ukloni nekoliko engrama iz bazinoga podruja Ui se ono postupno razvilo, kao to je prije opisano, one e ponovno izii na vidjelo. Netrpeljivost prema roditeljima Pri dovoenju djeteta ih odrasle osobe do Cleara redovito se dogaa da preclear, prolazei kroz faze poboljanja koje ga podiu na tonskoj skali, proe kroz drugu zonu skale, ljutnju. Preclear moe postati ljut na svoje roditelje i ostale napadae u engramskoj banci. Takva situacija je za oekivati. Ona je prirodni nusproizvod te terapije i ne
337

L. RON HllBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

moe se izbjei. Napredovanjem sluaja podie se naravno i tonska razina dovodei precleara u stanje dosade u odnosu na zlikovce koji su mu uinili neto naao. Na kraju, dostie ton 4, to je ton Cleara. Tada je veseo i prijateljski raspoloen prema ljudima, bez obzira na to jesu li mu uinili neto naao ili ne. Naravno, raspolae podacima o tome to od njih moe oekivati, ali prema njima ne gaji osjeaj netrpeljivosti. Osjea li roditelj da e se dijete, znajui sve, okrenuti protiv njega, tada grijei. Dijete, kao aberirana osoba, ve je itekako okrenuto protiv njega, znao njegov analizator sve ili ne, i daljnje skrivanje dokaza moe rezultirati vrlo neizvjesnim i nimalo zgodnim ponaanjem. Kontinuiranim promatranjem moe se opaziti da dobar Release ili Clear ne osjeaju netrpeljivost prema svojim roditeljima ili drugima koji su uzrokovali njihove aberacije. Oni zaista prestaju sa svojim tako iracionalnim protivljenjem, branjenjem i svadanjem. Clear e se zasigurno boriti za pravednu stvar i pritom e biti najopasniji mogui protivnik. No, on se ne bori poput ivotinje zbog iracionalnih razloga, njegovo razumijevanje ljudi je znatno poveano i njegova ljubav na kraju moe biti duboka. eli li roditelj od svojega djeteta ljubav i suradnju, bez obzira na sve to mu je uinio, dopustit e terapiju te e tu istu ljubav i suradnju zadobiti od svojega samoodredenog djeteta, koje vie nee potajno biti apatino ili bijesno. Naposljetku, Clear je saznao uzrok i roditeljskih i svojih aberacija i zna da su oni imali engramske banke prije njega. Dodvoravanje U procesu rada proi emo preko gornjih slojeva apatije dodvoravanja. Dodvoravanje je nastojanje za podravanjem ili rtvovanjem nekoj sveunitavajuoj sili. U tom stanju pacijent, zbog velikog straha od drugih nudi skupe darove i njene rijei, okree drugi obraz, nudi sebe kao otira i, uglavnom, od sebe radi budalu. Mnogo brakova, na primjer, nije sklopljeno iz ljubavi nego zbog tog bijednog surogata, dodvoravanja. Ljudi imaju naviku vjenavati se za ljude sa slinim reaktivnim umom. No, na alost, takvi su brakovi
338

destruktivni za oba partnera. Ona ima odreeni skup aberacija koje odgovaraju njegovima. Ona je pseudomajka, on je pseudootac. Morala se udati za njega jer ju je otac pokuao ubiti prije nego to se rodila. On se morao njome oeniti jer ga je majka tukla dok je bio dijete. Koliko god se to inilo nevjerojatnim, takvi su brakovi vrlo esti. Ili jedan od njih postaje duevno bolestan, ili oboje propadaju. On je nesretan, njegov je entuzijazam slomljen, ona se osjea bijedno. Iako bi oboje mogli nai partnere s kojima bi bili sretni, zbog straha se ne mogu rastati. Oni se moraju dodvoravati jedno drugome. Naie U na brak u takvu stanju, za auditora je bolje da ih oboje usporedno tretira, nego da pokua samo s jednim od njih. Ili bi se njih dvoje trebali meusobno tretirati, i to to prije. Uzajamna pomo gotovo uvijek razvija toleranciju i razumijevanje. Dodvoravanje je ovdje spomenuto jer ima dijagnostiku vrijednost. Ljudi koji auditoru poinju donositi skupe darove zapravo mu se dodvoravaju i to vjerojatno znai da imaju engramsku prosudbu koja im kae da e umrijeti ili poludjeti postanu li razumni. Auditoru e se moda darovi sviati, ali bolje mu je da pone tragati za engramom suosjeanja na koji jo nije posumnjao ili ga dotaknuo. Ljubav Vjerojatno ne postoji nita to toliko zaokuplja ovjeka koliko ljubav. Moglo bi se rei da tamo gdje nalazimo najvee nesuglasice, nalazimo i najmanje razumijevanja. I tamo gdje su injenice najmanje precizne, takoer je i najvie svaa. Tako je i s ljubavi. Bez sumnje, ljubav je unitila vie ivota nego rat i donijela vie sree nego svi snovi o raju. Uhvaena u mreu tisua pjesama godinje, preplavljena golemim teretom loe literature, ljubavi bi trebalo pruiti pravu mogunost da bude definirana. Otkriveno je da postoje tri vrste ljubavi izmeu mukarca i ene. Prva je sadrana u zakonima privlanosti i predstavlja ljubav kojom ovjeanstvo podrava ovjeanstvo. Drugo je seksualni odabir i predstavlja istinski magnetizam izmeu partnera. Trea vrsta je
339

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

kompulzivna "ljubav", izazvana aberacijom, a ne neim razumnim. Mogue je da su junaci i junakinje spominjani u legendama pripadali drugoj vrsti. Zasigurno ete ako promotrite oko sebe otkriti mnoge sretne veze temeljene na prirodnom i vrlo njenom divljenju. Treu vrstu nalazimo u izobilju. Njima i njihovim patnjama posveen je uti tisak. Oni gue sudove hitnim zahtijevima za razvod, kriminalnim djelima i civilnim tubama, alju uplakanu djecu u kut, daleko od svaa. I iz svojih slomljenih domova izbacuju slomljene mladie ili djevojke. Tu treu vrstu dijanetika opisuje kao "vezu reaktivnoga uma". To je susret umova - ali umova na najnioj razini prosuivanja koju ovjek moe imati. Prisilom spojeni zajedno, mukarac i ena koji sklapaju takav brak nee u tom braku pronai nita drugo doli tugu i nestajanje vlastitih nada. On je ili pseudobrat koji ju je redovito tukao ili pseudootac o kojem je vodila brigu. Moda je on i pseudomajka koja je neprestano vikala na nju ali koju ona mora umirivati, mogao bi biti i lijenik koji ju je tako surovo ozlijedio. Ona bi mogla biti njegova pseudomajka, njegova pseudobaka koju je morao voljeti, iako je potkopavala njegove odluke. Mogla bi biti i pseudomedicinska sestra iz neke davno prole operacije ili pseudouiteljica koja je na njemu iivljavala svoj sadizam. Prije nego to se vjenaju znaju samo da postoji prisila da moraju biti zajedno, osjeaj da oboje moraju biti krajnje ljubazni jedno prema drugome. Nakon vjenanja sve vie i vie restimuuraju prastaru bol koju osjeaju i naposljetku obole. Njihov ivot, do tada vjerojatno ve zakornpliciran i nesretnom djecom, tuna je ruevina. Mehanizam dodvoravanja donosi za sobom i prikriveno neprijateljstvo. Darovi bez nekog odreenog razloga i iznad novanih mogunosti, portvovanost koja se nekada inila tako plemenitom, ine dodvoravanje. Dodvoravanje je apatino nastojanje zadravanja opasnoga "izvora" bola na distanci. Pogrean identitet je jedna od manjih pogreaka reaktivnoga uma. Podmititi, ponititi ljutnju neke moda davno umrle osobe, ali i ponovno ive u partneru, nada je dodvoravanja. No, ovjek koji se ponekad ne bori je mrtav. Neprijateljstvo moe biti maskirano i u potpunosti "nepoznato" osobi 340

koja ga osjea. U umu neprijateljski raspoloene osobe, neprijateljstvo se uvijek opravdava i smatra prirodnom posljedicom neke sasvim oigledne uvrede. ena koja ini nepromiljene gafove pred gostima, odajui im istinu o omiljenim lovakim priama svojega mua, ena koja zaboravlja na male usluge koje je traio, ena koja "hladnom logikom" iznenada ubode u njegove nade. To su ene koje s partnerom ive jer mu se moraju dodvoravati zbog nekih pogreaka koje je poinio neki drugi mukarac davno prije zaruka, i to su ene koje dodvoravanjem otupljuju nade i pogreno razumiju tugu svojih partnera. Mu koji spava s drugom i "sluajno" ostavlja njezin ru na svojoj kravati, mu koji smatra da je njezino kuhanje loe, a njezini dani dokoni, mu koji zaboravlja poslati njezina pisma, mu koji njezine ideje smatra glupima - to su muevi koji ive s partnerom kojemu se moraju dodvoravati. Strma, roller-coaster krivulja rata i mira u kui, nedostatak razumijevanja, uzajamna uskraivanja slobode i samoodreenja, nesretni ivoti, nesretna djeca i razvod, rezultat su brakova reaktivnih umova. Prisiljeni na brak nepoznatom prijetnjom, pod pritiskom straha od bola radi povjerenja, "taj susret umova" temeljni je uzrok svih propalih brakova. U nedostatku definicije, zakon je izazvao velike nevolje na putu onih upletenih u takve brakove. Taj je put suavajua spirala koja vodi do bijede, a ona je praena svim kroninim restimulacijama i vodi samo do propasti i smrti. Moda e jednoga dana postojati neki razuman zakon prema kojemu se samo neaberirane osobe mogu vjenavati i imati djecu. Postojei zakon samo osigurava da je brak, u najbolju ruku, veoma teko raskinuti. Takav je brak i za mua i za enu, i za djecu poput zatvorske kazne. Brak se moe spasiti ienjem aberacija obaju partnera. To bi svakako bilo ukljueno u optimalno rjeenje jer e i muu i eni biti vrlo teko, ak i ako su razvedeni, ubudue se uzdii do bilo koje razine sree. Postoje li tu i djeca, a ienje se ne provede, poinjena je velika nepravda. Oiste li se od aberacija oba partnera vezana brakom reaktivnih
341

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI PIO

umova, obino se otkrije da im ivot postaje znatno podnoljiviji. Razlog je u tome to ljudska bia imaju prirodni, uzajamni afinitet, ak i kada ne postoji seksualna privlanost. Obnavljanje braka ienjem partnera moda nee dovesti do uzviene ljubavi o kakvoj su vrljali pjesnici, ali e zacijelo dovesti do visokog stupnja potovanja i suradnje prema zajednikome cilju - uiniti ivot dostojnim ivljenja. Kod mnogo tako oienih brakova otkriveno je da su partneri, ispod prljavog rublja aberacija, voljeli jedno drugo. Glavni uspjeh takvog ienja je dobrobit djece. Gotovo sva brana nezadovoljstva sadre, kao svoj glavni imbenik, aberaciju na drugoj dinamici, seks. Svaka takva aberacija sadri i sklonost izraavanja nervoze prema djeci. Ako brani par ima djece, odgovor ne lei u razvodu nego u dolaenju do Cleara. A s dolaenjen do stanja Cleara, otvara se potpuno nova stranica ivota, stranica koja moe biti ispisana sreom U sluaju braka reaktivnih umova uzajamno dovoenje do Cleara esto je komplicirano skrivenim neprijateljstvom koje lei ispod mehanizma dodvoravanja. Bilo bi mudro da partneri izvan vlastitioga doma potrae prijatelje koji bi bih zainteresirani za uzajamnu terapiju. Ponu k' partneri uzajamno dovoditi jedan drugoga do Cleara trebat e mnogo obuzdavanja od bijesa i mnogo strpljenja, a Kodeksa auditora mora se striktno pridravati. Trebat e mnogo svetake nepristranosti da bi se izdrao ton 1 partnera vraenog u trenutak svae koji svoja prepriavanja zainjava daljnjim optuivanjem. Ako se mora, to se moe uiniti, no sretnemo li par okruen mnogim svaama i tegobama bit e im lake potrae li partnera za terapiju izvan kue. Nadalje, izmeu auditora i precleara uspostavlja se neka vrsta "veze". Jaanje prirodnog afiniteta nakon terapije je toliko da ve i neka sitnica ih rije mogu biti shvaeni kao divljaki napad i rezultirati svaom i zastojem u terapiji. Smatra se da je najbolje da mukarac auditira mukarca, a ena enu. To se mijenja kada imamo sluaj ene s toliko jakom aberacijom u odnosu prema enama da se boji njihove blizine ih kad auditiramo mukarca koji osjea duboki strah od drugih mukaraca.
342

Dinamike mukarca i ena su poneto drukije, i ena moe, pogotovo ako je bilo sluajeva ozbiljnijih svaa, ponekad biti nedovoljno uporna u auditiranju svojega mua. Mu obino moe auditirati bez veih tekoa, no kada je sam u terapiji, njegov osjeaj da mora vladati situacijom tjera ga na pokuaje samokontrole11, a to je nemogue. Brisanje Prije ih kasnije - budete li uporni - doi ete do basic-basica, najranijeg trenutka "nesvjesnosti" i tjelesne boli. Znat ete kada ga otkrijete, moda i samo po tome to se stvari poinju brisati, a ne reducirati. Ima h pacijent jo uvijek blokadu sonika, i dalje moete brisati, prije ih kasnije taj sonik e se ukljuiti, moda ne prije nego to je sluaj gotovo pri kraju. Prije ih kasnije doi ete do basic-basica. Brisanje je tako manje-vie isti postupak kao i ulazak. Izbriete sve ranije engrame, uvijek one najranije koje moete nai i nastavljate prazniti engrame bolne emocije od naboja u bazinome podruju ih u razdobljima nakon roenja i kasnije u ivotu. Izbriite koliko god moete nai u ranom razdoblju sluaja i tada oslobodite sve emocije koje moete nai kasnije u sluaju (izbriite sve u svakom engramu s kojim doete u dodir) i zatim se vratite natrag i pronaite rani materijal. Reaktivna engramska banka u stanju je potpunoga nereda. Mora da arhivar s njom ima prilino tekoa. Ako su ukljuene stvari i iz ranijih i iz kasnijih ivotnih razdoblja, ponekad je sve to moe dobiti materijal na odreenu temu, ponekad materijal pod odreenom somatikom (na primjer, svi zubi), a ponekad moe ii naprijed u vremenu, uredno postrojen i davati dogaaje jednog za drugim Ovo posljednje je najhitniji postupak. Sluaj nee biti doveden do Cleara prije nego to odradite svaki trenutak tjelesnog bola i ispraznite naboj svih trenutaka s bolnim emocijama. Ponekad ete biti sigurni da ste gotovo doli do cilja da
11 samokontrola: autohipnoza ili pokuaj auditiranja samog sebe bez prisustva auditora. Kada se pokuava u dijanetici, autohipnoza vjerojatno nije nita drugo do besplodni mazohizam. Ako se pacijent stavi u autohipnozu i vrati se, u namjeri da doe do bolesti ih roenja ih prenatalnih engrama, uspjet e se jedino razboljeti.

343

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

biste odlazei ponovno u prenatalno podruje otkrili novu seriju materijala, koji u kasnijim bolnim emocijama niste uspjeli osloboditi. Jednoga dana naii ete na sluaj koji nigdje na vremenskoj stazi nema nikakvih blokada i koji vie nije zainteresiran za engrame (sluajevi apatije u poetku nisu zainteresirani; Clearovi, na gornjoj razini, takoer nisu zainteresirani, inei tako ciklus, iako su Clearovi daleko od apatije), koji e imati sva sjeanja, koji e tono prosuivati i nee initi nikakve pogreke (unutar ogranienja podacima kojima raspolae) i koji, ukratko, ima iscrpljenu engramsku banku. Ali, ne budite nikada previe optimistini. Nastavite traiti dok niste sigurni. Promatrajte sluaj kako biste bili sigurni da ne pokazuje nikakve aberacije ni prema emu, da su mu dinamike visoko i da ivi sretnim ivotom. Osjea li sada osoba da moe rijeiti sve probleme u ivotu, pobijediti cijeli svijet jednom rukom vezanom iza lea i osjeati prijateljstvo prema svim ljudima, tada imate Cleara. Jedino u emu moete pogrijeiti je procjena da ste, uinivi osobu manje nesretnom i iznad prosjeka, zakljuili da je to Clear, uz ideju da su sva ljudska bia puna pogreaka, zala i grijeha. To je Release. Poznato je da e svaki poetnik u ispiranju zlata zamijeniti eljezni pirit - "zlato za budale" - za pravo zlato. Poetnik e trijumfirati zbog sjajnog komadia neega u njegovu situ, cijena ega je zapravo nekoliko dolara po toni. I tada ugleda pravo zlato! U trenutku kada u svome situ ugleda pravo zlato, znat e kako zlato zaista izgleda. Tu ne moe biti pogreke. 12 Osim injenice da e psihometrija pokazati da je Clear natprosjeno inteligentan, da je njegova lakoa shvaanja i svestranost golema, postoji jo jedna kvaliteta, ljudska kvaliteta osloboenoga ovjeka. Provedite Releasa kroz psihometriju i on e takoer biti iznad normale. Ali, Clear je Clear, i kad ga vidite znat ete to bez dvojbi. To to Clear vie nije zainteresiran za svoje sada nepostojee engrame, ne znai da nije zainteresiran za nevolje drugih. To to osoba nije zainteresirana za svoje vlastite engrame ne dokazuje nuno
12 psihometrija: mjerenje psiholokih varijabli kao to su inteligencija, brzina shvaanja i emocionalna uznemirenost.

da je rije o Clearu, nego je to vrlo vjerojatno drugi mehanizam, apatija zanemarivanja. Imati engrame i zanemarivati ih uobiajena je aberacija reaktivnoga uma koji je na tonskoj skali na razini apatije. Nemati engrame i zanemarivati ih neto je posve drugo. Svaki sluaj apatije koji zanemaruje svoje engrame kao odgovor na sve svoje nedae, inzistira na tome da je sretan, inzistira, iako se raspada u komade, da je s njim sve u redu, tijekom rada e postati zainteresiran za svoje engrame i vie zainteresiran za ivot u cjelini, posebno nakon to se ukloni basic-basic. Lako je razlikovati sluaj apatije od Cleara, jer su to dva suprotna kraja ivotnoga spektra: Clear uzlijee prema pobjedi i trijumfu; sluaj apatije zna da pobjeda i trijumf nisu za njega i objanjava kako nisu vrijedni truda. Za sada se ne moe odgovoriti na pitanje koliki je ivotni vijek Cleara, no pitajte to za sto godina. Kako moete prepoznati Cleara? Koliko je ovjek blizu svojemu optimumu? Moe li se ovjek lako prilagoditi svojoj okolini? I mnogo vanije, moe li svoju okolinu prilagoditi sebi? Auditor bi trebao nakon 60 dana i ponovno nakon est mjeseci otkako se ini da je postignuto stanje Cleara, ponovno potraiti ne postoji li neki previeni materijal. On bi trebao pomno ispitati mogueg Cleara s obzirom na dogaaje iz prologa razdoblja. Tako e saznati za brige, nemire i bolesti do kojih je u meuvremenu moda dolo, i pokuati ih slijediti do engrama. Ako ne nalazi engrame, Clear je definitivno i bez sumnje Clear. I takav e ostati. Meutim, ako sluaj samo zastane, i dok se ini da su aberacije prisutne, a engrami se ne mogu nai, uzrok vjerojatno lei u temeljito skrivenim nabojima oaja - engramima bolne emocije. Takvi engrami nisu obvezno postnatalni, nego mogu biti unutar prenatalnog razdoblja i sadravati vrlo tajnovite okolnosti - ili engrami tako kau Takoer, neki su sluajevi zastali i pokazali se neprobojnima zbog sadanje ili neposredno prole okolnosti koju pacijent nije otkrio. Postoje dva razloga koji mogu produljiti sluaj: (a) osoba se moe toliko aberativno stidjeti svoje prolosti i biti uvjerena u kaznu ako je otkrije, da ne ini nita drugo osim izbjegavanja;
345

344

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO

(b) osoba moe biti u strahu zbog nekih postojeih okolnosti ili prijetnje. Auditor nije zainteresiran za ono to pacijent ini ih to je uinio, dijanetika se u terapiji bavi iskljuivo onim stoje uinjeno osobi. Ono to je uinio pacijent nije bitno. Auditor koji bi tome pridao vanost, primjenjuje neto drugo, a ne dijanetiku. Meutim, pacijent zbog svojih engrama moe postati opsjednut idejom da auditoru mora sakriti neto iz svojega ivota. Dva gore navedena, opa tipa, pokrivaju opa stanja. Ti aktivni razlozi, za stavku (a), mogu biti stvari poput zatvorske kazne, neotkrivenog ubojstva blinjega (premda mnogo ljudi misli da su poinili ubojstvo, ak i ako nisu njime nikome niti prijetili), zatim abnormalne seksualne aktivnosti ih neka slina okolnost. Auditor bi trebao obeati da nee otkriti nijednu povjerljivu stvar, jednostavno kao stvar rutine, i objasniti princip "uinjeno njemu, a ne to je on uimo". Ujedno, nijedan se auditor nee rugati pacijentu ili ga psovati zato jer je rtva vlastitih engrama. Stavka (b) ukljuuje mogunost postojanja neke osobe, ak supruge ih supruga, koja je zastraivanjem natjerala pacijenta na tajnovitost. Pri ruci nam je sluaj gdje nije postignut napredak premda su mnogi dogaaji razotkriveni: dogaaji se nisu reducirali ili izbrisali bez obzira na to gdje su bili. Otkriveno je da je taj sluaj ena koju je njezin mu esto divljaki tukao te da joj je zaprijetio smru ako auditoru samo zucne o tome, a ta su djela sadravala cjelokupni naboj oaja u sluaju i trebalo ih je osloboditi. Uoivi to, i napokon posumnjajui, auditor je uspio zadobiti njezino povjerenje i locirati naboje oaja. ak i da nije zadobio njezino povjerenje, neprestanom restimulacijom kasnih ivotnih razdoblja on bi izazvao njezine suze. U drugom sluaju, sluaju maloga djeteta, "montirano" sjeanje je bilo toliko oito i tvornice lai toliko zaposlene da je auditor na kraju shvatio da pokuava prodrijeti ne samo do tajnovitosti engrama nego i tajnovitosti koju je djetetu nametnuo netko iz blie okoline. Majka je u tom sluaju, zbog pomisli da e se od nje zazirati, da e biti otkrivena, otro zaprijetila djetetu da ne otkrije nita o tome kako se prema njemu postupa kod kue. U pozadini

sluaja bilo je vie od toga: 81 pokuaj pobaaja, to je nevjerojatan broj. Posao auditora je sve to je postalo engramom. Ako je drutvo zatvorilo ovjeka,^ ako nije sve u redu kod kue, to je ono to je "uinjeno" osobi. Sto je osoba uinila da je "zasluila" takav tretman, nije predmet razmatranja. Sluaj stranoga jezika S vremena na vrijeme auditor e se susresti s neobinom vrstom zastoja u sluaju. On nee biti u stanju bilo to oistiti ih dobiti neto smisleno u prenatalnom podruju, a ponekad ni u djetinjstvu. Moda se susree sa "sluajem stranoga jezika". U pojedinim sluajevima, dijete nije znalo da njegovi bioloki roditelji (koji su mogli govoriti stranim jezikom) nisu oni koje poznaje kao svoje. To je posebna vrsta zbrke koja se prilino lako rjeava jednostavnim prolaskom kroz engrame. Uvijek je mogue da pacijent zaboravi da su njegovi roditelji u kui govorili nekim drugim jezikom. Drukiji jezik od onoga kojim pacijent govori ih drukiji od onoga koji se govori u zemlji u kojoj on ivi, na odreeni je nain prednost jer je takvo prenatalno podruje veoma teko restimuhrati, ah ipak moe utjecati na pacijentov um. Meutim, to nije korisno za auditora koji sada mora raditi s pacijentom koji ne zna jezik, koji moda nema sonino sjeanje, pa ipak ima engramsku banku punu podataka koji su nekad imali znaenje i zapravo su njegov osnovni jezik. Najbolji lijek za takav sluaj je auditor koji zna oba jezika, onaj prisutan u prenatalnom podruju i sadanji. Slijedei lijek je uzeti rjenik za taj sluaj i pomou rjenika pronai bouncere i si. Zatim, moe pacijenta dovoljno esto vraati u razdoblje djetinjstva tako da ponovno pone prikupljati jezik (da ladica kartoteke podataka postane dostupna) i tada ga pitati za fraze koje e u stranom jeziku znaiti ovo ili ono. On postupno moe obnoviti jezik i tako iscrpiti banku. Ovo je posebno teak sluaj samo onda kada se jezikom iz prenatalnoga razdoblja nije govorilo i u djetinjstvu. Ako se tim jezikom govorilo i u djetinjstvu, auditor jednostavno nastavlja vraati pacijenta u doba djetinjstva kada je znao taj jezik, a zatim u prenatalno razdoblje.
347

346

L. RON HUBBARD

D E V E T O POGLAVLJE

Pacijent moe prevoditi ono to se dogaa. Fraze drugih jezika razliite su od onih u jeziku kojim auditor govori, esto imaju vie i ira znaenja od usporedivih obrazaca u auditorovu jeziku. Te razlike u obrascima veoma su odgovoran razlikovni element izmeu drutvenih aberacija jednoga naroda i drutvenih aberacija drugih naroda. "Ja imam vrue", kae panjolac. "Ja sam vru", kae Englez. Engramski gledano, te izjave imaju razliita znaenja, iako analizatoru znae isto.

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

Ekstrasenzorna percepcija vaki puta, kada auditor ima sluaj s montiranim prisjeanjem ili onim koje je visoko nabijeno emocijama, pacijent se moe vratiti u prenatalno podruje i poeti opisivati prizore. To kod nekih promatraa izaziva divljenje i uenje. Pacijent je u maternici pa ipak moe "gledati" van. Pacijent govori o ocu i majci, opisuje gdje su sjedili i kako izgleda spavaa soba, a ipak se nalazi u maternici. O tome je razvijeno nekoliko zgodnih teorija. Jedna od njih je da fetus koji je muen razvija ekstrasenzorne percepcije u tenji da vidi ono to slijedi. ESP je izvrsna teorija i neka opaanja mogu je potvrditi, ali ne i kad je rije o fetusu. Treba se prisjetiti da fetus, unato tome to ima snano razvijene i inteligentne stanice, jo nije istinski racionalan organizam. Prisutnost engrama ne znai nuno da fetus moe misliti. Engram je postao veoma aberativan kad je dijete napokon nauilo govoriti. Engram nije memorija, nego zapis boli i percepcije. Vraanjem odrasloga ovjeka ih djeteta u prenatalno podruje tamo odlazi i um zajedno s iskustvima koja, povezana s tim engramima, donose zakljuke. Sluajui neke precleare, ovjek bi mogao pomisliti da su tijekom cijeloga prenatalnog razdoblja svako poslijepodne, tono u etiri sata, itah Keatsa1 i pili limunadu. Naravno da vraanje razuma i analitike snage u razdoblje u kojemu ni razum niti analitika snaga nisu postojah idejno vrlo kreativno utjee na vraenu osobu. Sve to bi trebalo prolaziti su
1 Keats: John Kcats (1795-1821), engleski pjesnik, smatra se jednim od najveih engleskih pjesnika. Njegove su pjesme nedostine u dostojanstvenosti, melodinosti i bogatstvu slika.

348

349

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

engrami i njihovi sadraji. On moe naknadno, mehanizmom snova i sadanjim procjenjivanjem, pokuati oblikovati cijeli prizor kao na filmu. Prenatalna ESP zapravo ne postoje. Nakon mnogih ispitivanja dokazano je da je, kad god vraeni preclear misli da neto vidi, taj prizor ve pohranjen u engramima, dajui mu imaginarnu sliku. Drugim rijeima, ne postoji prenatalna ESP, postoje samo opisi i akcije koji sugeriraju prizor pa te sugestije, djelujui na imaginaciju, stvaraju navodni vizio. To je najkroninije kod pacijenata koji imaju veoma snane tvornice lai. Kad auditor to uoi, jasno mu je s kakvim sluajem radi. On zna da se moe koristiti "montirani sonik" i trebao bi pronai i isprazniti naboj svih bolnih emocija do kojih moe doi, jer su upravo one te koje sluaj navode na izbjegavanja. Zatim, moe pronai i samu tvornicu lai, ah ne i tvornicu lai od tvornice lai koja proizvodi tvornice lai, nego stvarni engram koji uzrokuje sve te obmane. Meutim precleara nikada nemojte naglo prekinuti u tom materijalu. Nemojte mu rei da je to imaginarno, jer e se tvornica lai samo jo vie truditi. Tu postoje prosudbe o suosjeanju, oajniki gubici, velika prenatalna bol i zanemarivanje u djetinjstvu. I ne treba mnogo da se uniti i ono malo samopouzdanja koje je taj pacijent uspio sakupiti. Stoga, postupajte njeno, traite naboje oaja, saveznike, engrame suosjeanja i doepajte se tvornice lai. Tada e se sluaj stabilizirati i napredovati prema Gearu. Elektrook Pri ulasku u sluaj vano je locirati i osloboditi sve engrame uzrokovane elektrookovima bilo koje vrste. ini se da to uzrokuje grupiranje engrama, bilo da su primljeni prenatalno (kao to neki i jesu), sluajno ih da su doli od psihijatrijske ruke. Izgleda da svaki elektrook u engramskoj banci ima snagu veu od uobiajene i oito remeti kartoteku memorije i prolih i buduih dogaaja koji okruuju podruje oka. Nadalje, ozljeda elektrookom sadri vrlo duboku "nesvjesnostf, koja nakon toga zadrava analitiki um u reduciranome stanju.
350

Preutni dogovor U sluaju kad dva precleara rade jedan s drugim, gdje svaki od njih naizmjence preuzima ulogu auditora, moe doi do stanja u kojemu svaM sprjeava onoga drugog u pristupanju odreenim engramima. Na primjer, preclear A ima prosudbu o savezniku vezanu uz psa. On, ne znajui, tei tome da unutar sebe zatiti taj engram "koji podrava opstanak", premda e taj engram ako se ne otpusti koiti terapiju. Pri auditiranju precleara B, preclear A sklon je projiciranju svojih problema na precleara B, to jest, pomalo je konfuzan u vezi s identitetom. Ako je za precleara B poznato da ima neki engram " koji podrava opstanak " vezan uz psa, tada e, pri auditiranju, preclear A zaista navoditi precleara B da ne kontaktira vlastiti engram. To je pogrena ideja da ako se sluaju B dopusti da zadri svoj engram s psom, onda e i A moi zadrati svoj engram s psom To je "preutni dogovor", a moe se saeti u nagodbu: "Ako ti ne uini da meni bude dobro, neu ni ja uiniti da tebi bude.". Protiv toga bi se trebalo zatititi. Kad se jednom zna da takvo stanje postoji i kada se oituje njihova nevoljkost da jedan drugoga uine Clearom, taj "preutni dogovor" nestaje. Ujedno, moe se dogoditi da mu i ena imaju zajednika razdoblja svaa i nesrea. Radei na tome da jedan drugoga uine Clearom, auditirajui naizmjence, oni, i ne znajui, reaktivnim zakljuivanjem izbjegavaju to zajedniko razdoblje i tako ostavljaju nedirnute engrame bolnih emocija. Osobe ukljuene u "preutni dogovor" teko e ga prepoznati i precleari bi, izmjenjujui se kao auditori, tu trebali biti vrlo oprezni, jer e "preutni dogovor" samo usporiti sluaj. Blokade emocija i boli* Sluaj koji ne pokazuje emocije ili ne moe osjetiti bol, kada bi emocije i bol trebali biti prisutni za vrijeme nekog dogaaja, trpi od
' Somotska traka djeluje u svim blokadama, bez obzira da li pacijent to osjea . Kada je dogaaj blokiran "nesvjesnou", somotska traka se pokorava, ali se somatika ne ukljuuje. Somatika se pojavljuje nakon "boil-off-a". - LRH 351

L. R()N Hl'HBAKI)

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

blokade "osjeaja". To e se najee pronai u prenatalnom podruju. Rije osjeaj znai oboje, i bol i emociju, stoga izraz "Ne mogu nita osjetiti." moe biti anestetik za oboje. Ako je prisutan eksteriorizirani pogled na dogaaj (u kojemu pacijent vidi sebe, ali nije u tijelu) ili ono to izgleda kao prenatalna "ESP", tada emotivne blokade vjerojatno proizlaze iz engrama bolne emocije iz kasnijeg ivotnog razdoblja ili barem nakon roenja. Ako nema eksterioriziranog pogleda i pacijent je u svojemu tijelu, a ipak se otrina boli i emocije ne izraavaju dok prolazi kroz engram, treba posumnjati u ranu emotivnu blokadu ili ranu blokadu boli te je locirati tehnikom ponavljanja. Govorite rijei "bez emocija" sve dok se ne dobije parafraza. Koristite izraze poput "Ne mogu osjeati" ili neki drugi izraz istoga znaenja i pacijent e, ako su engrami dostupni i nisu potisnuti drugima, konano odgovoriti. Moe se dogoditi da sluaj dobro "proradi", to znai da se engrami pojavljuju i moe ih se pokrenuti i reducirati a da se emocije ne izraavaju kao dio sadraja, te s otupljenim somatikama, koje nisu toliko bol koliko su jednostavno pritisak. Ako bol i blokada emocija ne popuste odmah pri tehnici ponavljanja, moe se dogoditi da se pokrenu mnogi engrami u osnovnom podruju, bez boli ili emocije, samo s pritiskom i tekstualnim sadrajem. U takvom sluaju bol i emocija mogu se na kraju kontaktirati, nakon ega je terapija uspjenija. Eksteriorizirani pogledi Kad god naiete na pacijenta koji, vraen na vremenskoj stazi, promatra sebe izvan svojega tijela, taj je pacijent izvan vremenske staze. To mu se ne treba rei, ali naboji oaja, odnosno engrami bolne emocije trebaju se pronai to je mogue prije i isprazniti od naboja. To je slino prije opisanom ESP mehanizma Telepatija U svakih nekoliko sluajeva neki e preclear moda pokuati podmetnuti telepatiju kao aberativni imbenik. No, to je kao da elite uhvatiti dugu. Telepatija moe postojati, ali, kako su do sada
352

istraivanja pokazala, fetus je ne prima, a ako i prima, ona ni u kojemu pogledu nije aberativna. Telepatija i ESP podrobno su ispitani i za svaki je sluaj pronaeno objanjenje koje nije moralo zadirati u itanje uma ili radarski vid. Kad pacijent pokuava rei auditoru da ponavlja majine misli primljene prenatalno, budite sigurni da je negdje u blizini engram u kojemu ona upravo to izgovara na glas. Vrlo aberirane majke, a posebno one dovoljno aberirane da pokuaju pobaaj, imaju mnogo engrama koje dramatiziraju. Snaga dramatizacije obino se izraava u obliku monologa. Neke majke kad su same imaju mnogo toga za rei same sebi. Sav se taj govor, naravno, prenosi na dijete kada je ozlijeeno, s tim da ono moe biti ozlijeeno i kad majka to nije, kao pri pokuaju pobaaja. Nakon takve ozljede, dijete je neko vrijeme obino u "nesvjesti" i u bolovima, i zato te monologe (a glas je esto prilino glasan) biljei u engramima. On to ne uje, to je jednostavno pohranjeno u stanicama. Svi su ti monolozi, naravno, aberativni, i stvaraju jedinstvene modele ludila i neuroza. Koliko do sada znamo o telepatiji, niti jedan njezin oblik nije aberativan. Stoga auditor ne bi trebao prihvatiti telepatiju nita vie nego to bi prihvatio ESP. Prenatalni ivotni uvjeti U maternici je veoma buno. Osoba moe misliti da ima sonik, a ipak ne uti zvukove "maternice", to znai da zapravo nema sonik, nego samo "montau". Crijevno kranje i kruljenje, tjelesne tekuine, podrigivanje, nadimanje trbuha zbog plinova i ostale majine tjelesne aktivnosti stalno proizvode zvukove. Tu je, takoer, veoma tijesno u kasnijem prenatalnom razdoblju. U sluaju visokog krvnog pritiska u maternici je krajnje neugodno. Kad majka uzme kinin 2 u uima fetusa moe nastati velika zvonjava, ba kao i u njezinim - zvonjava koja e se prenositi kroz cijeli ivot osobe. Majka ima jutarnje munine, tucavicu, prehladi se, kalje i kie. To je prenatalni ivot. Jedini razlog zbog kojega se netko "eli vratiti u maternicu" je taj
2

Kinin: gorki lijek koji se koristi u lijeenju malarije i kao sastojak raznih tonika. 353

L. RON HUBBARD

M E H A N I Z M I I ASPEKTI TERAPIJE - URUI DIO

stoje netko udario majku povikavi "Vrati se ovamo", to osoba i ini. Sustav pohranjivanja engrama Engrami nisu uredno pohranjeni, onako kako ista standardna banka pohranjuje podatke. Oni su tako pohranjeni da bi izazvali i samog Aleksandra. Stoga je teko znati kada e se pojaviti sljedea odgovarajua pojedinost. Vrijeme, tema, vrijednost, somatika i emocije metode su pohranjivanja. Povratak s basic-basica moe prividno uredno napredovati prema kasnijim ivotnim razdobljima. Odjednom je naboj oaja pokrenut i ispranjen. Auditor gleda unazad u prenatalno podruje i pronalazi potpuno nove dogaaje. Napredovanje tada poinje vraanjem u sadanje vrijeme, korak po korak, dolazi do sljedeeg pranjenja naboja i sljedee serije prenatalnih engrama izlaze na vidjelo. Oni se briu i ponovno se napreduje povratkom u sadanje vrijeme, kad se isprazni jo jedan naboj oaja i otkrivaju se novi prenatalni engrami. Zatim se i oni briu itd., itd. Sustav pohranjivanja engrama izdaje podatke prema somatiku, vremenu, temi, vrijednosti ih emociji. Arhivar obino izdaje materijal na temelju vremena i teme. Emocije u engramskoj banci sprjeavaju arhivara da dohvati odreene dogaaje. Kada je naboj emocije ispranjen, dogaaji postaju dostupni i iznose se, sve dok arhivara ne zaustavi sljedei emotivni naboj. Auditor tu najvie upotrebljava svoju domiljatost, ne za dobivanje prenatalnih engrama, ve za pronalaenje tih emotivnih naboja kasnijeg ivotnog razdoblja i njihovo pranjenje. Sve u svemu, za razliku od standardne banke, sustav pohranjivanja engrama je veoma lo. Ali, sad kad ga razumijemo, takoer se vidi da je i vrlo ranjiv. Podaci zapisani sistemom engramskog pohranjivanja mogu se izbrisati. Podaci iz standardne banke ne mogu biti izbrisani. Bol je prolazna - zadovoljstvo traje. Ublaavanje Psihoanalitiar ih socijalni radnik povremeno je suoen s takvom
354

vrstom problema koje dijanetika, primijenjena u malim koliinama, lako rjeava. Osoba moe, nakon to ju je neki dogaaj tijekom dana toliko uznemirio da se ne moe usredotoiti na postojei problem, ublaiti svoju uzrujanost za nekoliko minuta posla. Nagle promjene u stajalitu pacijenta, iznenadni gubitak vedrine, uglavnom proizlaze iz nekog dogaaja koji mu je uzrokovao mentalnu patnju. Premda ta promjena ima svoj izvor u restimulaciji engrama, trenutku restimulacije, koji je lock, moe se pristupiti i uspjeno ga ublaiti. Koristei reverie ih barem traei od pacijenta da zatvori oi, analitiar moe od njega zahtijevati da se vrati u trenutak kad je bio uznemiren. Taj trenutak moe biti istoga dana ih istoga tjedna kada je zatraena pomo. Otkrit e se trenutak anahtikoga iskljuenja u kojemu je neka restimuhrajua osoba ih okolnost uznemirila pacijentovu ravnotea Taj trenutak je lock. On se obino moe prepriati kao engram i najkasniji e izvor napetosti oslabiti, a posao e se moi nastaviti. Mogue je da sam engram, uz koji je lock bio vezan, nee biti dostupan bez cjelovitog dijanetikog pristupa problemu. Auditor, uoivi da je pacijent vrlo uznemiren, moe esto utedjeti vrijeme oslabljujui lock koji je uzrokovao neposrednu uznemirenost precleara. Lociranje lockova u velikom opsegu s dijanetike toke gledita se ne isplati, zato jer kod svakog sluaja postoje tisue i tisue lockova. No, lociranje posljednjeg locka, koji koi posao, moe biti od koristi. Tonska skala i reduciranje engrama Budui da je veoma vaan, mehanizam reduciranja kasnih engrama bolne emocije mora biti posebno preciziran. Primjene reduciranja kasnijih engrama iroke su i raznolike. Kad auditor zapadne u nevolju zbog povrede Kodeksa auditora, tu povredu moe tretirati kao engram bolne emocije i reducirati je, te e u tom trenutku posljedica njegove pogreke kod precleara nestati. Auditor jednostavno vrati precleara nazad do pogreke i prolazi kroz nju kao
355

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

kroz engrara Kad se mu svaa sa enom, ili je ona otkrila neke neugodne stvari glede njegovih aktivnosti, on moe tretirati svau ili to otkrie kao engram bolne emocije i otpustiti ga, to rezultira time da njegova ena o tome vie ne brine. Kad je pas maloga djeaka upravo pregaen, dogaaj se moe tretirati kao engram bolne emocije i otpustiti. Kad precleara ostavi ena, tretirajte odlazak kao engram bolne emocije i oslobodite ga. Bilo da je u pitanju ok ili uznemirenje, ono kod osobe moe biti reducirano putem pravilnih redukdjskih tehnika, i osobu e to, u smislu bolne emocije, prestati muiti. Sasvim je svejedno je li se engram zbio prije dva sata ili prije deset godina, bolne emocije iz njega mogu se reducirati. On se pokree kao svaki drugi engram, poinje se sa samim poetkom prvoga oka vraajui pacijenta na to, i produujui dovoljno daleko kako bi se prvi uinak odgovarajue obuhvatio. Aspekt tog reduciranja je obrazac koji se mnogo ne mijenja. Ako vijesti bace osobu u apatiju, tada e, dok prepriava, osim ako negdje drugdje ne postoji jaka emocionalna blokada, napredovati kroz dogaaj, moda za trenutak ih dva, prije nego li ga sasvim kontaktira. Tada e uslijediti suze i oaj apatije. Sljedea dva ih tri prepriavanja trebala bi izazvati ljutnju. Daljnje prepriavanje (uvijek od poetka do kraja, kao ponovno proivljavanje) podie njegov ton do dosade, a nakon toga do tona 3 ih 4, do oslobaanja, ih u najboljem sluaju, smijeha. To napredovanje u tonovima bilo je klju koji je doveo do uspostavljanja tonske skale od 0 do 4. Ton 4 je smijeh. Na podruju tona 2 postoji zona gdje se pacijent ponaa nehajno i neozbiljno. To nije ton 4, nego upozorenje da ima jo podataka. On se tada moe protiviti prepriavanju, govorei da je dogaaj otputen. Auditor mora inzistirati na daljnjem prepriavanju kad god otkrije da preclear to nije voljan uiniti, jer tu postoje potisnuti podaci i vie prisutnog naboja. Za nehajnost je openito utvreno da je mehanizam bijega i ponekad je izraena tono onim rijeima koje su prikrivene. Nastavlja se s prepriavanjem (bez auditorova inzistiranja da se pronau odreene rijei) sve dok pacijent ne dosegne ton 4. Time smo dobili skicu ponaanja cijele engramske banke u
356

terapijskom procesu. Cijela se banka die sa svoje poetne tonske razine sve vie i vie kako se engrami briu ili reduciraju, da bi na kraju dosegla ton 4. Meutim, uspon engramske banke nije ravnomjerno rastua krivulja, jer e se kontaktirati novi engrami koji sadre apatiju, a neki od njih su manini. Engram bolne emocije ipak ima prilino glatki uspon. Ako se uope otpusti, dizat e se po skali. Ako se ne die prema vrhu skale - od apatije do ljutnje, od ljutnje do dosade, od dosade do vedrine ih barem bezbrinosti - onda je potisnut dogaajem slinoga sadraja. Engram moe poeti na tonu 1 - ljutnja, i podii se odatle. Ako se ustanovi da zapoinje na tonu 2 - dosada - to jedva da je engram. Meutim, moe biti i na lanom tonu 2 i potisnut ostalim podacima, tako da se samo ini da je pacijentu dosadno i da je bezbrian. Nekoliko prepriavanja moe donijeti otputanje, i trenutno e se spustiti do apatije - tona 0 - a zatim krenuti prema gore na tonskoj skali. Ih e se drugi engram morati kontaktirati. Cijelo tjelesno bie slijedi tonsku skalu kroz tijek terapije. Takoer je prati mentalno bie i engrami bolne emocije. Pri brisanju u osnovnom podruju ih vraanju od basic - basica, dva ili tri prolaska izbrisat e engram bilo koje vrste, osim ako on nije bazian za novi lanac slinih dogaaja. Ah, engrami koji nigdje na vremenskoj stazi ne pokazuju emocije, potisnuti su emocionalnim ili osjeajnim blokadama, kasnim bolnim emocijama ili ranim engramima, koji jednostavno doslovce blokiraju bol ili emociju. Sluaj bi se trebao odravati "ivim". Promjene u emocijama moraju postojati. Monotono prepriavanje, odnosno ono koje ne mijenja nego samo oslabljuje engramski ton, ponekad je nuno u osnovnom podruju. Meutim, svaki put kad pacijent postane "uredan" i "dobro uvjeban" te ne pokazuje nikakvu zabrinutost oko svojih engrama dok ih prepriava, tu postoji kasna bolna emocija koju treba uhvatiti ih rana emocionalna blokada. Obrnuto, ako je pacijent stalno emotivan glede svega i svaega, ako as plae a as se histerino smije, a terapija je obavljena, treba pripaziti na neto engramsko u prenatalnom podruju to mu govori da mora biti "previe emotivan" to znai da ima engrame koji ga ine emotivnim zbog svojega
357

L. RON HUBBARD

M E H A N I Z M I I A S P E K T I TERAPIJE - DRUGI mo

zapovijednog sadraja. Tonska skala je veoma korisna i dobar je vodi. Najizraenija je u reduciranju postgovornog3 engrama, ali se takoer pojavljuje i u ranijim razdobljima. SvaM engram bolne emocije moe biti pokrenut. Ako se prikladno reducira i nije potisnut negdje drugdje, slijedi tonsku skalu prema tonu 4. Ako tehnika ponavljanja ne daje rezultate kod pacijenta Ako pacijent, ponavljajui izraz koji mu je auditor dao, ne ide prema dogaaju, tri stvari mogu biti pogrene. Prvo, pacijent se ne moe kretati po vremenskoj stazi. Drugo, arhivar moe svjesno zadravati izraz, sve do trenutka kad se moe oistiti. Tree, izraz ne postoji kao engramski sadraj. Pacijent ujedno moe imati jake engrame tipa "kontroliraj se" koji se manifestiraju tako to on auditoru uzima kontrolu, ponaa se poput gazde ili jednostavno odbija suradnju. Tada se na fraze "kontroliraj se", "moram raditi" i sline moe primijeniti tehnika ponavljanja. Ako je pacijent u holderu, tehnika ponavljanja je obino neuinkovita. Ako je vraen, ali se ne pomie na vremenskoj stazi kad mu je dana tehnika ponavljanja, tu tehniku primijenite na holder. Sjetite se da blokada "osjeaja" moe uskratiti sve somatike, tako da ih pacijent ne osjea. Ako pacijent djeluje neosjetljivo na tekoe na vremenskoj stazi, budite sigurni da ima blokadu osjeaja. Veliki emocionalni naboj takoer moe koiti tehniku ponavljanja. Somatska traka ne ulazi dobro u emocionalne naboje - engrame bolne emocije - to iziskuje tehniku ponavljanja. Ako tehnika ponavljanja ne djeluje, moete zatraiti da pacijent zamisli "najgoru stvar koja se bebi moe dogoditi" i slino, iako je to rijetko potrebno, te iz njegova govora nakupiti nove izraze za rad na ponavljanju, ime e se pacijenta dovesti do engrama. Tehnika jedne rijei Rijei, kao i engrami, postoje u lancima. U ivotu osobe uvijek postoji prvi put za zapisivanje svake rijei. itav uobiajeni jezik moe
3

leati unutar engramske banke. Mogue kombinacije tog zajednikog jezika mogu se gotovo pribliiti beskonanosti. Ima bezbroj naina na koje razliiti denveri, bounceri i si. mogu biti izraeni. Ipak, postoje dvije "sretne" injenice koje smanjuju auditorov posao. Prvo, dramatis personae4 u engramima aberirane osobe u tom su trenutku aberirane. Svaka aberirana osoba ima standardne dramatizacije koje uvijek iznova ponavlja u restimulativnim situacijama. Na primjer, reakcija oca prema majci se ponavlja: ako izgovara skupinu izraza u jednoj engramskoj situaciji, izgovarat e ih i u sljedeim slinim situacijama. Ako majka, primjerice, ima optuujui stav prema ocu, tada e taj stav biti izraen odreenim izrazima, koji e se pojavljivati u mnogim engramima. Druga injenica je da e kad otac ih majka vrijeaju jedno drugo, onaj drugi tada trpjeti zbog irenja aberacije i ponavljati izraze svojega partnera. U sluaju prvoroenoga djeteta, ako je prisutna roditeljska brutalnost, roditelji se mogu promatrati kroz pacijentove engrame i uoiti kako postupno preuzimaju izraze svojega partnera, bilo kao zabrinutost za sebe, bilo da ih ponovno prenose drugome. Sve to uzrokuje pojavljivanje engrama u lancima dogaaja, gdje je svaki dogaaj vrlo slian sljedeem. Kada imamo basic na svakom tipu lanca, sljedei dogaaji na tom lancu dovoljno su slini da doputaju da se mnogi dogaaji reduciraju ih izbriu neposredno nakon to je prvi pronaen. Prvi dogaaj u lancu, basic tog lanca, manje ih vie dri druge na mjestu i izvan vidokruga. Stoga, basic je cilj lanca. Za svaku rije u engramskoj banci moe se otkriti trenutak u kojemu joj je prvi put isporuena. Rijei se takoer reduciraju u lancima, s tim da svako sljedee pojavljivanje te rijei u engramskoj banci automatski locira novi engram, koji se naravno reducira ili izbrie, im se kontaktira ih locira njegov basic. Tehnika jedne rijei je vrlo bitna i uinkovita. To je posebna vrsta tehnike ponavljanja. Kod veine pacijenata, samo ponavljanje jedne rijei rezultira time da se pridruene rijei same otkriju. Prema tome, pacijenta se zamoli da se vrati na rije zaboraviti i da je ponavlja.
4

postgovorno: oznaava razdoblje ivota nakon stoje osoba nauila govoriti. 358

dramatis personae: lica u drami ili prii (odnosi se na ljude prisutne u engramima aberirane osobe) 359

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

Poinje ponavljati rije zaboraviti i uskoro ima pridruenu skupinu rijei koja ini odreeni izraz poput "Nikada me nee zaboraviti." Tako smo otkrili izraz u engramu pa moemo pokrenuti ostatak engrama. Kada, zbog napredovanja sluaja, moramo kontaktirati engram iz kasnijeg razdoblja, a on ipak ne oslabljuje, moemo uzeti svaku rije ili izraz iz tog kasnijeg engrama i tehnikom ponavljanja slijediti unatrag. Na taj se nain raniji engrami, koji taj kasniji dre u mjestu, mogu locirati i reducirati, da bi se na kraju kasniji engram sam reducirao. Inae, to je uobiajen i koristan postupak. U vezi s tim postoji zakon: Kada bilo koji izraz ili rije u engramu ne slabi, isti izraz ili rije postoje u ranijem engramu. Moda e trebati isprazniti naboj kasne emocije da bi se dobio raniji izraz, a to e se obino postii ponavljanjem jedne rijei ili izraza. Postoji samo nekoliko desetaka rijei potrebnih da se doe do gotovo svakog engrama. To su kljune rijei tehnike ponavljanja. Primjerice: zaboraviti, sjetiti se, pamenje, slijep, gluh, nijem, vidjeti, osjeati, uti, emocija, bol, strah, uas, bojati se, nositi, stajati, leati, dobiti, doi, vrijeme, razlika, imaginacija, pravo, tamno, crno, duboko, gore, dolje, rijei, le, mrtav, truo, smrt, knjiga, itati, dua, pakao, Bog, uplaen, jadan, straan, prolost, gledati, sve, svatko, uvijek, nikad, svugdje, svi, vjerovati, sluati, stvar, traiti, izvorno, sadanji, otraga, rani, poetak, tajna, rei, umrijeti, naen, suosjeanje, lud, umobolan, rjeiti se, boriti se, pesnica, prsa, zubi, eljust, eludac, bol, jad, glava, seks, vulgarni i seksualni izrazi, koa, beba, to, zavjesa, ljuska, prepreka, zid, misliti, misao, sklisko, zbrkano, pomijeano, pametan, slab, mali, bolestan, ivot, otac, majka, imena od milja za roditelje i bilo kojeg ukuana iz prenatalnog razdoblja i djetinjstva, novac, hrana, suze, ne, svijet, isprika, zaustaviti, smijati se, mrnja, ljubomora, sram, posramljen, kukavica itd. Bounceri, denveri, holderi, grouperi, misdirectori i si., svaki od njih ima samo nekoliko uobiajenih rijei. Bouncer bi sadravao: izvan, gore, vratiti se, ii, kasno, kasnije itd. Holder bi sadravao: uhvatiti, uhvaen, zamka, ulovljen, zaustaviti, leati, sjediti, stajati, ne moe, zapeti, fiksiran, drati, pustiti,

zakljuati, zakljuan, doi itd. Grouper bi sadravao: vrijeme, zajedno, jednom, razlika itd. Tehnika jedne rijei nigdje nije toliko izraena koliko u sluaju juniora - kad pacijent nosi ime jednog ili drugog roditelja, bake ili djeda. ienjem pacijentova imena iz prenatalnih engrama (gdje se ono odnosi na drugu osobu, ali je pacijent pogreno interpretirao da se odnosi na njega), pacijent ponovno moe zadobiti svoje izvorne kvalitete i valenciju. Uvijek govorite pacijentovo ime i prezime (odvojeno) u tehnici ponavljanja, bez obzira na to je li rije o junioru ili ne. Ako engramska banka ne sadri neki izraz, vjerojatno sadri neku uobiajenu rije. SvaM mali rjenik osigurava obilje podataka za tehniku jedne rijei. Koristite takoer bilo koji popis poznatih osobnih imena, mukih ih enskih, i moda ete otkriti saveznike ih ljubavnike koje drukije ne moete kontaktirati. Engram bolne emocije ponekad se sporo predaje, jednostavno usmjeravanjem somatske trake na njega. Ponekad je pacijentu teko pribliiti se podruju u kojem je previe naboja. Tehnika jedne rijei, izgovarajui ime saveznika, ako je poznat, ih rijei suosjeanja, njenosti, smrti, odbacivanja ih rastanka, te posebno pacijentovo ime od milja iz djetinjstva, esto e dovesti do brzog rezultata. Uz to, pri primjeni tehnike ponavljanja rijei ih izraza auditor ne smije previe uzburkati sluaj. Uzmite ono to se pojavi i to reducirajte. Reducirajte somatiku koja se pojavljuje kad osoba ue u reverie, i uvijek je neko vrijeme pokuavajte pronai, ak i ako ne uspijete. Ako uzburkate neto to ne moete reducirati na putu niz lanac, zabiljeite to i reducirajte kada dobijete basic. Koristei tehniku jedne rijei esto se dolazi do izraza koji bi inae ostali skriveni, ah koji izlaze na vidjelo kada se otkrije kljuna rije. Na primjer, koritenjem rijei uti pojavili su se daljnji izrazi koji su veoma usporili razrjeavanje sluaja. Nije bilo pokuaja da se takav engram kontaktira u prenatalnom podruju. I zaista, nikada se nije posumnjalo u lanac "svaa" jer ga pacijent nikada nije dramatizirao, te, zbog postojanja lanca nasilnih prenatalnih svaa, injenica da su se njegovi roditelji estoko svaah kod kue bila je potpuno izbaena
361

360

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

iz standardnih banaka, te ako bi netko to spomenuo, pacijent bi to zanijekao zaprepaten takvom pomisli. Somatika, koju je uzrokovao otac kleei na majci i guei je, bila je neuobiajeno jaka. Pacijent je ponovio "uti" nekoliko puta jer ga je auditor zamolio da se vrati na dogaaj koji sadri tu rije. Pacijent je nastavio ponavljati, a kada je dosegnuo prenatalno podruje iznenada je utonuo u omamu. Ostao je u tom "boil-offu" oko 30 minuta i tada je, budui da ga je auditor povremeno poticao da ponavlja rije "uti", izrazio jaku somatiku. "uti" je postalo "Ostani ovdje!".5 Somatika je postala jaa i pacijent je ponavljao "ostani ovdje" sve dok se na vremenskoj stazi nije mogao slobodno kretati kroz engram. Otkrio je oeve rijei i protivio se tome da nastavi s engramom zbog njegove intenzivne emocionalne siline. Auditor ga je tada gurnuo u engram i engram je pokrenut. Otac: "Ostani ovdje! Ostani dolje, prokleta kurvo. Ovaj put u te ubiti. Rekao sam da hou, i hou. Evo ti!" (Pojaavanje somatike jer njegovo koljeno pritie majin abdomen.) "Poni vikati. Hajde, vii za milost! Zato se jo opire? Ne brini, nee dugo! Cvilit e ti i moliti za milost! Sto bude glasnije cvilila, to e ti biti gore. To je ono to hou uti. Ja sam nitarija, ha? Ti si nitarija! Sad bih te mogao dokrajiti, ali neu!" (Auditor se odjedanput naao u nevolji poto je pacijent posljednji izraz shvatio doslovno i prestao s prepriavanjem; auditor ga ponovno pokree.) "Ovo je samo primjer. Ima toga jo! Nadam se da boli! Nadam se da plae zbog toga! Ako ikome kae i rije stvarno u te ubiti." (Pacijent sada napreduje s takvim emocionalnim poletom da zapovijedi imaju manje utjecaja na njega. Zapovijed da o tome uti je zanemarena.) "Razbit u ti njuku. Ti ne zna kako je to biti povrijeen!" (Somatika oslabljuje zbog odmaknua koljena.) "Znam to u ti sada napraviti! Kaznit u te! Ja u te kazniti i bog e te kazniti! Silovat u te! Ugurat u ti ga i razderati te! Kada ti kaem da neto napravi, mora to napraviti! Penji se na krevet! Lezi! Lezi mirno!" (Krckanje kostiju jer je akom udarena u lice. Krvni pritisak se podie i ozljeuje bebu) "Lezi mirno! Uvijek e tu ostati.
5

Zavrit u ovo! Nemoralna si! Sva si prljava i bolesna. Bog te kaznio i sada u te ja kazniti!" (Somatika koitusa poinje, vrlo estoka, dalje ozljeujui dijete.) "Ima neto uasno u svojoj prolosti. Misli da mora biti zla prema meni! eli da se osjeam kao da sam nitko i nita! Ti si nitko i nita. Evo ti, evo ti!" (Izvikivanje niza seksualnih banalnosti u trajanju oko pet minuta.) Pacijent je to ispriao tri puta i izbrisalo se. To je bio basic-basic! Tri dana nakon zaea, koliko se moe prosuditi po danima nakon izostanka menstruacije. To je razotkrilo gotovo sve ostale vane podatke u sluaju, koji je zatim razrijeen i oien.* Tehnika jedne rijei mogla je dovesti pacijenta do nekog drugog uti u sluaju. Tada bi bilo nuno nai najraniji trenutak kad se pojavljuje, ili se ostatak engrama moda ne bi izbrisao ili reducirao. Rije uti takoer je mogla dovesti pacijenta kasnije na vremensku stazu. U tom bi sluaju engrame trebalo slijediti unatrag dok se ne pronae jedan koji bi se izbrisao, reducirajui svaki na koji bi se nailo dok se ne dosegne najraniji, nakon kojega bi se i svi sljedei izbrisali. U primjeni metode ponavljanja jedne rijei, kao i u ponavljanju izraza, auditor ne bi smio dopustiti brzo, besmisleno ponavljanje umjesto polaganog. On tada od somatske trake zatrai da se malo vrati te pacijenta zamoli da kontaktira bilo to je moda povezano uz tu rije. Upozorenje: Ako se pacijent ne mie na traci, nemojte mu nasumce davati rijei ili izraze ponavljanja jer e oni nagomilavati engrame tamo gdje je pacijent zaglavio. Uloite napor da se pacijent nastavi
Vezano uz ovaj tekst, 'Tanac svae" kriao se s "lancem koitusa", blokirajui oba Naravno, gdje je taj engram nastao ili odakle su doli engrami koji ga sainjavaju, stvar je povijesti. To je bilo uobiajeno ponaanje za oca, ija je narav potvrena injenicom da su i njegova ena i dijete bili gotovo psihotini. Otac nije bio "psihotian". On je bio "hrabar, prodoran" i "izravan" ovjek, predsjednik banke, glasovit po svojoj tvrdoglavosti. Sin je bio pijanac, zadrti ateist, koji je negirao sve to je njegov otac predstavljao, ukljuujui novac. Sin je, tijekom terapije, neoprezno rekao svom ocu o tom engramu, na stoje otac dva dana estoko bjesnio protiv dijanetike i tada obolio od "reumatske groznice".6 U tom je stanju pozvao auditora koji se bavio tim sluajem, da ga uini Clearom, stoje i uinjeno. Oba sluaja imala su blokirani sonik, bol i emociju. - LRH 363

U engleskom jeziku, rijei uti (hear) i ovdje (here) izgovaraju se vrlo slino, te ih se moe lako zamijeniti. 362

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

kretati po traci, otkrivanjem i reduciranjem izraza koji ga dri. Upozorenje: Basic-basdc ne sadri uvijek rijei u sebi, esto je samo bolan i popraen zvukovima maternice. Unato tome, drat e sve na mjestu pomou svojih osjeta. Posebne vrste zapovijedi Postoji nekoliko posebnih vrsta zapovijedi. One su ovdje navedene kao prikladne upute, s nekoliko primjera svake vrste. Aberativne zapovijedi mogu sadravati bilo to. Auditor ne brine previe o njima. Prisjetite se naega mladia i kaputa u Knjizi drugoj i tamo nalazimo, u obliku hipnotikih zapovijedi, priblinu predodbu o aberativnim zapovijedima. Izrazi: "ja sam ptica trkaica."; "Ne mogu odzvidukati ni djeju pjesmicu."; "Cijeli svijet je protiv mene."; "Mrzim policajce."; "ja sam najrunija osoba na svijetu."; "Ti nema noge"; "Bog e me kazniti."; "Uvijek se moram igrati sa svojom stvaricom", mogu pacijentu biti veoma zanimljivi i auditoru ak zabavni, ali mogli su prouzroiti prilino nevolja u ivotu pacijenta. Tijekom dijanetike terapije ti e se izrazi pojaviti u odgovarajuem trenutku. Traenje odreene aberacije ili somatike ponekad je zanimljivo i korisno, ah obino nije posebno vano. Te aberativne zapovijedi mogu sadravati dovoljno podataka da od pacijenta uine bijesnoga fanatika, paranoika ili soma7, ali one auditoru nita ne znae. One e se pravovremeno pojaviti, a raditi na njima ih oko njih sporedno je i manje vano. Kod svakog je sluaja auditorov glavni posao odravati pacijenta pokretnim na traci, drati njegovu somatsku traku slobodnom i reducirati engrame. Kada se pacijent ponaa ili reagira kao da se ne kree na vremenskoj stazi, ih arhivar ne daje podatke, tada neto nije u redu, a to ima veze s nekoliko vrsta izraza. Takvih izraza sadranih u engramima, i izraenih razliitim rijeima ima na tisue, ah ih je samo pet vrsta: Denveri "Ostavi me na miru," to znai, doslovno, da dogaaj mora ostaviti na miru.
som: argon; u prenesenom znaenju - glupa osoba, tvrdoglava u svojevoljnim postupcima. 364

"Ne mogu rei", znai da vam ne moe rei taj engram. "Teko je rei", znai da je teko rei. "Ne elim znati", znai da nema nikakvu elju znati taj engram "Zaboravi" je klasini primjer podvrste denvera, mehanizma zaboravljanja. Kada se engram jednostavno ne moe razotkriti ah postoji somatika ih trzanje miia, poaljite somatsku traku do denvera. esto je to "Zaboravi." ih "Ne mogu se sjetiti." kao dio engrama. "Ne znam to se dogaa." moe biti da majka ocu pria o neemu, ah preclearov analizator, potisnut, tada ne zna to se dogaa. "To je iznad mene." znai da je upravo tamo, ah misli da nije. "Dri se toga, to je tvoj ivot!", ini engram "vitalno vanim" za egzistenciju. "Ne moe se dohvatiti.", "Ne mogu ui.", "Nitko ne smije znati.", "To je tajna.", "Umro bih kada bi netko to saznao.", "Ne govori." i tisue drugih. Holderi Holder je najei i najvie koriten, jer kad god se preclear ne moe pokretati na stazi ih doi u sadanje vrijeme, on se nalazi u holderu. Holder kombiniran s denverom i dalje e drati engram. Ako se ne moe nai, potraite prvo denver, a zatim holder. "Zaglavio sam" je klasian izraz. 'To ga je uvrstilo" je sljedei. "Uhvaen sam" ne znai preclearu ono to je majka mislila kad je to rekla. To njoj moe znaiti da je trudna, ah preclearu kae da je uhvaen na traci. "Ne mii se", "Sjedi tamo dok ti ja ne kaem da se pomakne", "Stani i razmisli" (ako je ovaj posljednji izraz izreen pri prvom prianju dogaaja, auditor e ga moda trebati ponovno pokrenuti, jer e preclear uiniti upravo to - stati i razmiljati, isto kako bi tamo neko vrijeme stajao i razmiljao. Auditor e tijekom terapije opaziti neobinu poslunost prema tim doslovnim besmislicama.) I na tisue drugih. Ako se rijei na bilo koji nain doslovno shvate, mogu zaustaviti osobu ih je sprijeiti u kretanju.

365

L.RON HlJBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

Bounceri Bouncer bi se najbolje mogao prikazati krivuljom. Preclear se vraa u prenatalno podruje i tada se nae u dobi od deset godina ih ak u sadanjemu vremenu. To je bouncer na djelu. Preclear ide u rano razdoblje na vremenskoj stazi, bouncer kae da ponovno ode u kasnije. Kada preclear ne moe otii u ranija razdoblja, postoji bouncer koji ga odbacuje od engrama. Od precleara dobijte odgovor o tome to se dogaa. Izaberite komentar ih neki izraz koji bi mogao biti bouncer i primijenite tehniku ponavljanja, sve dok se ponovno ne smjesti na engram. Ako ga lako kontaktira, nee ga ponovno izbaciti. "Izii" je klasian primjer bouncera. Pacijent obino kree prema sadanjemu vremenu. "Odavde nema povratka" moe znaiti da je majka odluila da e, nakon svega, morati imati dijete ih dovriti pobaaj, ah za precleara to znai da se mora kretati prema naprijed du vremenske staze ih da ne moe doi do ranijeg razdoblja. "Doi ovdje gore". "Proetaj malo." ("Nestani" ne bi bio bouncer; to bi znailo da bi engram trebao nestati). "Moram otii veoma, veoma daleko.", pa to i ini. "Idem gore.", "Odletjet e do mjeseca.", "Iskoiti". I tisue drugih. Grouper Grouper je najneugodniji od svih vrsta zapovijedi. On se moe izrei na mnogo razliitih naina i njegov je uinak na vremensku stazu toliko ozbiljan da se cijela vremenska staza moe smotati u klupko, te se ini da su svi dogaaji na istome mjestu. To postaje oigledno im preclear naie na jednoga od njih. Grouper se nee lako otkriti, ah e se uobhavati kako sluaj bude napredovao, a na sluaju se ne moe raditi s grouperom u restimulaciji. "Nemam vremena." i "M u emu nema razlike.", klasini su primjeri groupera. "Sve mi to dolazi odjednom.", znai upravo to.
366

"Svi su unutra zajedno.", "Stegnuto.", "Sklupano", "Sve je upravo ovdje." "Svega ovoga moi ete se sjetiti u sadanjemu vremenu." (ozbiljna je auditorova pogreka ako ovo koristi kod sugestibilnog pacijenta jer e temeljito zamrsiti sluaj). "Sve povezuje." "Zapetljan sam.", "Naguraj sve odjednom.", "Nema vremena." i tisue drugih. Misdirector Misdirector, to je jedan podmukao tip. Kada se pojavi u engramu, pacijent odlazi pogrenim smjerovima, ide na pogrena mjesta itd. "Sve radi naopake." "Sada je sve gore." je grouper i misdirector. "Uvijek mi to odozgo nabacuje.", postavlja precleara naprijed na vremenskoj stazi, i od tamo on pokuava pokupiti svoje engrame. "Ne moe ii dolje." je djelomino bouncer, djelomino misdirector. "Ne moemo doi do dna ovoga", odvraa ga od basic-basica "Moe poeti ispoetka", odvraa ga od zavretka prepriavanja, pri emu pacijent ide na poetak engrama, umjesto da ga proe do kraja. "Ne mogu proi kroz ovo ponovno", odvraa ga od prepriavanja. "Ne mogu ti rei kako je poelo.", uzrokuje da pacijent poinje svoje engrame u sredini, te se engram ne moe reducirati. Postoji mnogo takvih izraza. "Smiri se!" i sva "smirivanja", uzrokuju kretanja unatrag po stazi. "Vraa mi se prehlada.", postavlja aberiranu osobu u engram s obinom prehladom. Moe se raunati na to da e svaka sljedea prehlada biti sve gora. "Vrati se ovdje." zapravo je poziv natrag, ali ga usmjerava dalje od onoga gdje bi trebao biti. Kod pacijenta koji ima tekoa s dosezanjem sadanjeg vremena, pa se pone vraati, prisutni su izrazi "Vrati se ovdje." ili "Smiri se.". "Dolje i van.", pogreno ga usmjerava, ne samo dalje od sadanjega vremena, nego na dno vremenske staze i izvan nje. To je i misdirector i izraz isklizavanja. "Ne moe proi kraj mene." je misdirector slian izrazu koji vraa
367

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

unazad. "Ne zna to je gore, a to dolje." je klasian primjer. "Sav sam izokrenut." Poseban sluaj je izraz isklizavanja koji "ga izbacuje sa staze" i uzrokuje gubitak dodira s njegovom vremenskom stazom. To je vrlo ozbiljan izraz jer moe proizvesti izofrenika. Neto takvo uvijek se moe nai u sluaju izofrenije. Neki od njegovih izraza bacaju ga u druge valencije koje nemaju odgovarajue vremenske staze, neke samo uklanjaju vrijeme, neke ga tjelesno izbacuju izvan vremena. "Uope nemam vremena." je izraz isklizavanja, ali i grouper. "Izvan sebe sam.", znai da je on sada dvije osobe, jedna izvan druge. "Morat u se pretvarati da sam netko drugi." kljuni je izraz za brkanje identiteta. "Ti si van vremena.", i mnogi drugi. Postoji jo jedan poseban sluaj misdirectora. Auditor kae da predear ode u "sadanje vrijeme" i arhivar izbaci izraz koji sadri rije vrijeme. Nije vano ako je vrijeme u izrazu boino vrijeme, ako je u prenatalnom podruju, predear e otii tamo, ignorirajui to je auditor mislio. "To je sve u sadanjemu vremenu", opak je izraz jer stavlja sve u sadanje vrijeme. "To je zgodno vrijeme." I drugi. Sada je ponekad pobrkano sa sadanjim vremenom, ali ne esto. Auditor ne bi smio rei "Doi u sada.", jer bi u tom sluaju imao toliko sada da ne bi mogao izii na kraj s t i m Rije sadanje se rijetko nalazi u engramu i zbog toga je auditor koristi. Sada se pojavljuje previe esto. Kod nekoliko veoma aberiranih osoba koje su se mogle sjetiti samo malog dijela svoje prolosti, otkriveno je da su potpuno izvan svojih vremenskih staza, te su nazadovale u prenatalno podruje i zaglavile, nakon ega je sluaj otvoren. to se njihova uma ticalo, imah su svega nekoliko mjeseci prolosti od mjesta na kojemu su bili, unatrag do zaea, a ipak, ti su ljudi uspjeh nekako funkdonirati kao normalne osobe.
368

Emodonalni naboji obino dre osobu izvan njezine vremenske staze i, prema suvremenim otkriima, zaista su jedino to tim engramskim zapovijedima daje bilo kakvu snagu. Razlike Postoje dva aksioma o funkcioniranju uma koja bi auditor trebao dobro poznavati. I. Um opaa, postavlja i rjeava probleme vezane uz opstanak. II. Analitiki um prosuuje u razlikama. Reaktivni um prosuuje u istovjetnostima. Prvi aksiom auditoru je vaan jer pomou njega moe vidjeti je li suoen s razumnom reakdjom. Sedmogodinja djevojica koja zadrhti od straha kada je mukarac poljubi, ne prosuuje, ona reagira na engrame, jer sa sedam godina ne bi trebala vidjeti nita loe u poljupcu, ak ni onom strastvenijem Sigurno je postojalo ranije iskustvo, moda prenatalno, koji je uzrokovalo da ona mukarce ih ljubljenje smatra vrlo loima. Sva odstupanja od optimalne racionalnosti korisna su u lociranju engrama, svi nerazumni strahovi itd. su voda na auditorov mlin. Auditor bi trebao, pomou navedenog aksioma, takoer prouiti i jednadbu optimalnoga rjeenja. Svako odstupanje od optimuma podlijee sumnji. Iako auditor ne brine mnogo o predearovim aberadjama, ponekad e sluaj zaglaviti ih e se initi da engrama nema. Auditor tada moe promatrati ponaanje padjenta i njegove reakdje na dogaaje da bi doao do podataka. Drugi zakon je dijanetiki doprinos logici. To je potpunije obraeno u filozofskom tekstu. Aristotelovo klatno 8 i njegova dvovrijednosna logika naputeni su ne zbog nesklonosti prema Aristotelu, nego zbog potrebe za irim mjerilima. Jedno od tih mjerila jest princip spektra, u kojemu se koristi stupnjevanje od 0 do beskonanosti i od beskonanosti do beskonanosti, i gdje se apsolutne vrijednosti smatraju potpuno nedostinima u znanstvene svrhe. U drugom aksiomu rije je o tome da um, kada je najvie se priblien potpunoj radonalnosti, moe vrlo iroko i predzno
* klatno: kruto tijelo koje visi o jednoj toki; njihalo. 369

L. RON HlIBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

prepoznati razlike. Kako se udaljava od nje, opaa sve manje i manje razlika, dok na kraju ne postane gotovo krajnje nesposoban da prosuuje o bilo kakvim razlikama u vremenu, prostoru ili mislima, te se moe smatrati potpuno ludim. Kada s tim slijedimo samo jednu misao, poput openite tvrdnje da su "sve make iste", ona je ili nemarna ili nerazumna, jer sve make nisu iste, ak ni dvije make koje izgledaju, ponaaju se i zvue slino. Moglo bi se rei "make su prilino iste", ali i dalje bismo se bavili prilino iracionalnom milju. Ili, moglo bi se prepoznati da postoji vrsta Felix Domesticus, ali da su unutar nje make nesumnjivo razliite, ne samo od vrste do vrste, nego i od make do make. To bi bila racionalnost, ne zbog uporabe latinskog naziva, nego zbog toga razlikovanja maaka. Uzrok strana od maaka je engram koji obino ne sadri vie od jedne make, i to je vrlo odreena maka, odreene vrste, s odreenom (ili moda neodreenom) osobnou. Preclear koji se boji svih maaka, zapravo se boji jedne make, i to make koja je najvjerojatnije mrtva ve mnogo godina. Stoga, kako se udaljujemo od potpune racionalnosti prema iracionalnosti, razlike se smanjuju, sve dok gotovo ne nestanu i postanu slinosti i istovjetnosti. Aristotelov silogizam9 prema kojemu su dvije stvari koje su jednake treoj meusobno jednake - jednostavno ne funkcionira u logici. Logika nije aritmetika, aritmetika je umjetna tvorevina koju je izmislio ovjek i koja funkcionira. Da bi rijeio problem u logici, um "lepra" kroz golemu koliinu podataka i proraunava s desetinama i ak stotinama varijabli. Ne misli i nikada nije mislio na osnovi toga, da su dvije stvari jednake treoj meusobno jednake, osim kad upotrebljava matematiku koju je izmislio da bi bolje rjeavao apstraktne probleme. Apstraktna je istina da su dva i dva jednako etiri. Dva i dva ega su jednako etiri? Jo nije napravljena skala, mjerilo ili kalibar 10 , niti je proizveden mikroskop koji bi opravdao injenino stanje da su, primjerice, dvije jabuke plus dvije jabuke jednako etiri jabuke. Dvije jabuke i dvije jabuke su etiri jabuke ako
9

je rije o istim jabukama, ali one ne mogu postati jednake drugim etirima jabukama bilo kakvim, ikad zamiljenim, procesom rasta ili proizvodnje. ovjek je spreman prihvatiti priblinosti i olako ih zvati preciznostima. Ne postoji nita to je apsolutno, osim u apstraktnim terminima koje je postavio um, a kojima rjeava vanjske probleme i postie priblinosti. Moe se initi kako je to nategnut koncept, ah nije. Matematiar je vrlo dobro svjestan da radi s brojkama i analognim aproksimacijama postavljenim u sisteme, koji nisu nuno bili ovdje prije nego to je ovjek doao i nee nuno biti ovdje kad ode. Logika, ak i jednostavna logika razmiljanja o mudrosti odlaska u kupovinu u deset sati ujutro, barata s mnogim varijablama, neodreenostima i priblinostima. Matematiku moemo izmiljati koliko god elimo. Ne postoji stvarna apsolutna vrijednost, postoji samo pribliavanje tome. Samo nai gramatiari, daleko iza svojega vremena, inzistiraju na apsolutnoj realnosti i istini, vjerojatno u spomen na metafiziare. To je izloeno djelomice zato to e nekima moda razjasniti odreene stvari, ah u prvom redu zato to auditor mora shvatiti da ima precizno mjerilo razumnosti. Razumnost je sposobnost uoavanja razlika. Sto bolje osoba uoava razlike, bez obzira na to koliko su sitne, i poznaje irinu tih razlika, to je razumnija. to manje neko mae uoavati razlike, i to je blie razmiljanju u istovjetnostima (A=A), manje je razuman. Kada ovjek kae "Ne volim pse!", vi kao auditor morate uoiti sljedee: on ima engram o jednom ih dva psa Kada djevojka kae "Svi mukarci su isti!", uoite: ovo je stvarno aberirana osoba. "Planine su tako strane!", "Draguljari nikada nigdje ne idu!", "Mrzim ene!", uoite ih. To su engrami na danjem svjetlu. Engrami koji sprjeavaju analitiki um da razlikuje su engrami koji najozbiljnije koe razmiljanje. 'Teko je rei razliku" je est engram. "Nema razlike.", "Meni je sve to isto.", "Svi su ljudi zh", "Svi me mrze." - to su, kako auditori kau, mamci za ludilo, i odvode ovjeka "na put za ludnicu". Postoji jo jedna vrsta razmiljanja u istovjetnostima. To je vrsta koja unitava razlikovanje vremena. "Ne zna kada se to dogodilo." je
371

silogizam: oblik rasuivanja u kojemu se zakljuak izvodi iz dvije tvrdnje, kao u "Svi ljudi moraju umrijeti; ja sam ovjek; dakle, ja moram umrijeti." 10 kalibar: promjer cijevi ili drugih predmeta; teh. instrument za provjeravanje pravilnosti razmjera; prenes. razmjer, vrsta, veliina neega. 370

L. RON HUBBARD

M E H A N I Z M I I A S P E K T I T E R A P I J E DRUGI DIO

klasian izraz. "Ne znam koliko je kasno." i drugi imaju osebujan uinak na um, jer um radi prema vlastitom preciznom kronometru 11 i engrami mogu potpuno pogreno proitati njegov brojanik. Na svjesnoj se razini moe prilino dobro ii u korak s analitikim vremenom. Engrami lagano kliu naprijed-natrag, ve prema tome kada su ukljueni ili restimulirani. Engram koji se nalazi na vremenskoj stazi etrdeset godina ranije, moe leati u pozadini dananje djelatnosti. Primjedbe o razlikovanju vremena ne aberiraju toliko koliko bezvremenska narav engrama. Vrijeme je veliki arlatan; nita ne lijei, samo mijenja aspekte okoline i ovjekove blinje. Engram od prije 10 godina, sa svim svojim bolnim emocijama, moe biti zaahuren i "zaboravljen", ali on je tu, u svakom trenutku spreman na djelovanje ako je restimuliran. Reaktivni um radi na principu jeftinog runog sata, analitiki um radi na principu baterije kronometara s dvostrukom provjerom na koju bi i liner 12 bio ponosan. Stanice misle da je runi sat prilino dobar tos - i bio je, bio je, u davnim vremenima kada je ovjekov predak bio noen valovima i uspio se uhvatiti za pijesak. Prema tome, glavni test aberacije je slinost i istovjetnost, a glavni test razumnosti je razlikovanje i potankost ili opsenost kojima se to moe uiniti. "Svi mukarci su isti", kae ona. I jesu! Za nju. Jadno stvorenje. Kao momak koji ju je silovao kad je bila dijete ili kao njezin omraeni otac koji je to rekao. Relativne vanosti i "vjerovati" i "ne vjerovati" Auditor e se suoiti sa svojim glavnim neprijateljima u "Mora vjerovati." i "Ne mogu vjerovati". Um ima svoju vlastitu ravnoteu i sposobnost, a engrami mu pomau koliko i "zaglavljene sedmice"* raunalu. Jedna od najvanijih
11 kronometar: instrument za precizno mjerenje vremena, veoma precizna vrsta sata; koristi se npr. u znanstvene svrhe. 12 liner: (engl.) parni brod, putniki avion, itd., na redovnim odreenim linijama. ' ili petica, kao u nedavnom sluaju na Harvardu, gdje je kap lema (legure za lemljenje) zadravala peticu u raunalu, to je veoma obeshrabrilo gospodina koji je ovisio o odgovorima raunala. - LRH

funkcija uma je procjenjivanje relativne vanosti podataka. U otkrivanju i voenju dijanetikih istraivanja postojale su, na primjer, milijarde podataka o umu, sakupljene u posljednjih nekoliko tisua godina. Sada, s golemim retrovizorom, moemo pogledati unatrag i vidjeti da su ljudi tu i tamo izraavah miljenja ih iznosili na vidjelo injenice koje nisu vrednovah, a koje su sada podaci nekog od dijanetikih aksioma ih su dijelovi njezinih otkria. Te su injenice postojale u prolosti, neke i sada postoje u dijanetici, ali s golemom razlikom - one su vrednovane. Prije nego to je informacija postala vrijedna, vrednovanje podataka po njihovoj vanosti bilo je od temeljnog znaenja, dr. Pametnjakovi13 je 1200. godine mogao napisati da vjeruje kako u umu ne postoje stvarni demoni; moglo se uti da je kuanica Sofie 1782. godine rekla da je sigurna kako je prenatalno razdoblje loe utjecalo na mnogo ivota. Dr. Zamba14 mogao je 1846. napisati da se hipnotiziranom pacijentu moe rei da je lud, pa e se on poslije toga i ponaati kao da je lud. Dr. Pametnjakovi je takoer mogao rei da aneli, a ne demoni, uzrokuju mentalne bolesti jer je pacijent bio zao. Domaica Sofie je opet mogla rei da oblozi od vode trusovine 15 lijee "bunilo"; dr. Zamba mogao je ustvrditi da hipnotizirani pacijenti trebaju samo jo nekoliko pozitivnih sugestija da bi ojaah i ozdravili. Ukratko, za svaki podatak koji se pribliio istini postojale su milijarde neistinitih podataka. Dio koji je nedostajao kod svakog takvog podatka bilo je znanstveno vrednovanje njegove primjenjivosti. Nemogue je odabrati nekoliko izuzetnih kapi vode iz oceana obinih kapi. Problem otkrivanja istinitih podataka mogao je biti rijeen samo odbacivanjem svih prijanjih procjena o drutvu i ljudskom umu, te svih moguih "injenica" i miljenja, poevi ispoetka te postupno razvijajui cijelu znanost od novog, najvieg zajednikog nazivnika (i istina je da dijanetika nije nita posudila - ona je najprije otkrivena i organizirana, a tek nakon to je organizacija zavrena i tehnika
13 Dr. Pametnjakovi: izmiljeno ime za "autoritet"; pametnjakovi: onaj koji misli da je vrlo pametan i uvijek u pravu. 14 Dr. Zamba: izmiljena osoba; neki lijenik. 15 voda trusovina: kinica koja se skuplja u upljinama panjeva, za koju se u narodu smatralo da lijei bradavice.

372

373

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

razvijena, usporeena je s postojeim informacijama). Ovdje elimo naglasiti da jednolino pridavanje vanosti skupu injenica vodi iskljuivo do potpune zbrke. Evo kako se procjenjivalo: miljenja su nita, autoritet je beskoristan, podaci su od drugorazredne vanosti; klju je u uspostavljanju relativne vanosti. Sa svijetom i zvjezdama kao laboratorijem, i umom koji proraunava relativnu vrijednost onoga to opaa, svi se problemi mogu rijeiti. S danom gomilom podataka i jednolinim pridavanjem vanosti imamo neto to moe biti lijepo, ali je beskorisno. Zaprepaten pogled novopeenih mornarikih potporunika, kada prvi put uivo ugledaju ono o emu su toliko marljivo itali, dokaz je loeg obrazovnog sustava koji je trenutno u upotrebi. Taj sustav nastoji uvjebavati neto to je savreno - pamenje. Malo ili nita usklauje sa svrhom ili upotrebom, te ignorira nunost vlastite prosudbe svih podataka, a to je oboje potrebno za njihovu primjenu. Zaprepatenost dolazi od prevladavajue spoznaje da, iako imaju tisue podataka o onome to vide, ne znaju je li vanije itati kronometar kad uzmu sekstant 1 6 ili koristiti samo plavu tintu kada piu u brodski dnevnik. U smislu obrazovanja, toj je gospodi uinjena nepravda, ne zato to im nije dano tisue podataka koji se odnose na brodove, nego zato to im nije reena relativna vanost svakog podatka i zato to nisu iskusili njihovu vanost. Znaju vie injenica od manje obrazovanih ah znaju manje o odnosu injenica. Od vee je vanosti za auditora to to postoje dvije vrste engramskih zapovijedi koje daju jednolinu prosudbu podataka. Osobe koje imaju bilo koju od njih kao preteni sadraj engramske banke, bit e slino aberirane, makar svaka od njih izraavala aberaciju sa suprotnim polaritetom. S vremena na vrijeme neki nesretni auditor ima "Ne mogu vjerovati." sluaj u svojim rukama. Taj je sluaj krajnje naporan. U tu skupinu ulaze i "Sumnjam.", "Nisam siguran." i "Ne znam." sluajevi. Takav je sluaj lako uoiti jer kada prvi put doe na terapiju poinje sa sumnjom u dijanetiku, auditora, sebe, namjetaj, i nevinost svoje
16

majke. Osoba koja uvijek sumnja nije lak sluaj jer ne moe vjerovati vlastitim podacima. Analizator ima ugraeni prosuiva koji preuzima podatke, vae ih i prosuuje kao pravo, krivo ih moda. Osoba koja engramski sumnja ima "zaglavljenu sedmicu", to znai da mora sumnjati u sve, to je neto posve razliito od prosuivanja. Ona je pozvana da sumnja. Ona mora sumnjati. Ako je sumnjati boanski, tada je Bog sigurno Moloh.17 On sumnja bez provjere, provjerava i najprecizniji dokaz, te i dalje sumnja. Auditor moe vratiti pacijenta na somatiku koja mu razdire pola glave, to je potvreno oiljcima, to je potvreno aberacijom, i u to preclear sumnja kao u dogaaj. Nain na koji se postupa s takvim sluajem je da se izaberu njegovi omiljeni izrazi i daju mu se u reverieu ili izvan reveriea tehnikom ponavljanja. Neka ih ponavlja nekoliko puta, aljui svoju somatsku traku natrag na njih Ubrzo, izraz e se osloboditi. Opskrbite pacijenta svim izrazima sumnje koje je u tom smislu koristio. Tada nastavite raditi na sluaju. Cilj nije da ga uinite vjernikom, nego da ga stavite u situaciju u kojoj moe prosuivati vlastite podatke. Nemojte raspravljati s njim o dijanetici - rasprava s engramima je besmislena jer su engrami sami po sebi besmisleni. Za deset ih dvadeset sati terapije takav e se pacijent poeti dovoljno suoavati s realnou da vie nee sumnjati da sunce sja, sumnjati u auditora, ili u njegovu sumnjivu prolost. On je teak samo zato to zahtijeva dodatne sate posla. Usput reeno, on je obino vrlo aberiran. Sluaj "ne mogu vjerovati" teko prosuuje jer mu je teko povjerovati u neku injenicu vie nego u neko u druga To uzrokuje nesposobnost proraunavanja relativne vanosti podataka, s uinkom da moe biti jednako zabrinut zbog nijanse na kravati svojega efa koliko i zbog braka u koji eli ui. Slino, sluaj "mora vjerovati" ima tekoa s razlikovanjem meu vanostima razliitih podataka. Smatrat e jednako pouzdanom ideju da se papir radi od drvea i da e uskoro dobiti otkaz. Oba sluaja "brinu", to znai da su nesposobni
Moloh: biblijski drevni bog Feniana, itd., kojemu su djeca bila rtvovana spaljivanjem. Moloh je postao sinonim za sve to zahtijeva grozno rtvovanje. 375
17

sekstant: instrument koji navigatori koriste za mjerenje kutne udaljenosti zvijezda, mjeseca i sunca od horizonta, te pri utvrivanju pozicije broda. 374

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

dobro procjenjivati. Racionalno prosuivanje ovisi o osobnoj procjeni relativnih vanosti razliitih podataka. Reaktivna "prosudba" bavi se iskljuivo jednadbom da su veoma razliiti objekti ili dogaaji slini ili jednaki. Prvo je razumnost, a drugo ludilo. Sluaj "mora vjerovati" predstavit e zbrkanu reaktivnu banku jer ta banka prihvaa i najnevjerojatnije razliitosti kao velike slinosti. Engramska zapovijed "Mora vjerovati." moe nalagati da se jednoj osobi, skupini osoba ili svima mora vjerovati, bez obzira na to to je napisano ili reeno. Auditor e, vraajui pacijenta, nai glavne aberacije, zadravane na mjestu lockom koji sadri samo razgovor. Kada je otac stvarni izvor i saveznik pacijenta, auditor e otkriti da je dijete gotovo sve to je otac rekao prihvatilo doslovce i bez ikakve sumnje. Otac moda nije svjestan da je uspostavio to "Mora vjerovati" stanje i moe ak biti ovjek s izraenim smislom za humor. Otkrit emo da je svaka njegova ala doslovce prihvaena, osim kada je otac posebno naglasio da je to ala, to je znailo da ne smije biti doslovno shvaena. Predoit emo vam jedan sluaj gdje je otac bio izvorom "mora vjerovati" sluaja. Jednoga dana otac je poveo na morsku obalu svoju trogodinju ker i kroz maglu pokazao na svjetionik. Svjetionik je u maglovitoj noi izgledao vrlo tajnovito. "To je mjesto gospodina Billingslvja.", rekao je otac, mislei na to da tamo ivi svjetioniar Billingslv. Dijete je savjesno kimnulo, iako malo uplaeno, jer je "Gosp. Billingslv" naokolo bacao dugu, bujnu kosu sjene - bljeskajui prema moru jednim okom, proteui se vodom i stojei tako tridesetak metara visok, "Gosp. Billingslv'' je divljaki zavijao. Njegovo "mjesto" bila je kamenita hrid. Ustanovljeno je da se ki, kao preclear dvadeset godina poslije, plai svakog dubokog zavijajueg zvuka. Auditor je strpljivo slijedio trag do uzroka i pronaao, na svoju i njezinu radost "Gosp. Billingslvja". Utvreno je da goleme koliine aberacija neobinih koncepata i predodbi proizlaze iz usputnih izjava njezina oca. Kako je bio vjet svojemu poslu, auditor nije pokuavao locirati i izbrisati sve to je otac rekao, jer bi za to trebale godine i godine. Umjesto toga, locirao je prenatalni engram "Mora mi vjerovati" i njegove engramske lockove, i svi su

neengramski lockovi, naravno, nestali i automatski su prevrednovani kao podaci dobiveni iskustvom, a ne kao "zaglavljene sedmice". Naravno, u sluaju jo ima mnogo toga to nije u redu, a ne samo "Mora mi vjerovati". Meutim, promjena toke gledita koju je pacijent iskusio neposredno nakon toga, bila je zapanjujua: sada je mogla neto to prije nije mogla - slobodno prosuivati oeve podatke. Zbog toga to pouavaju u terminima statusa* i autoriteta, obrazovne institucije oblikuju drutvenu "mora vjerovati" aberaciju. Nemogue je reducirati cjelokupno sveuilino obrazovanje, iako se to ponekad ini poeljnim, ali pristupanjem trenucima kada je pacijentu bilo utuvljeno u glavu vjerovanje ili prihvaanje kole, od vrtia na dalje, mnogi umovi "s utegom injenica" mogu se ponovno uiniti okretnima, to prije nisu bih, jer e um automatski prevrednovati injenice prema vanosti, umjesto da ih prihvaa s jednohnim vrednovanjem, kao u sluaju "formalnog obrazovanja". "Ne mogu vjerovati" je toliko tegoban i turoban predmet da bi se auditor, nakon nekoliko takvih zavrenih sluajeva, mogao uhvatiti kako ih spretno izbjegava. Sluajevi "ne znam" i "nisam siguran" nisu toliko teki kao "ne mogu vjerovati". Sluaj juniora, koji je u dijanetici ampion sloenosti i teine, nazvan je po ocu ih majci, a pored blokirane boli, emocije, vizda i soninog prisjeanja ima i njihovu "montau" na lanoj bazi, s tvornicom lai u punom pogonu, te je nekooperativan i "Ne moe vjerovati". Jednolino vrednovanje koi prihvaanje svih injenica sluaja "Ne mogu vjerovati". Svaki sluaj moe imati nekoliko "Ne mogu vjerovati" izraza, ah neki su sluajevi toliko temeljito aberirani tim izrazom da sumnjaju ne samo u realnost nego i u vlastito postojanje. Um ima "ugraenog sumnjiavca" koji, s obzirom na to da ga engram ne sprijeava, brzo odreuje vanosti, te prema njihovoj teini rjeava probleme i dolazi do zakljuaka. Racionalni um posveuje se danim podacima, usporeuje ih s iskustvom, vrednuje njihovu
* Pod statusom se misli na razliku u stupnju prestia - netko tko ima vii status uvjerava nekog tko ima nii, samo zbog statusa. Auditor se moe nai u situaciji gdje je nesposoban, kod nekih pacijenata, zadobiti dovoljan status da bis njima glatko radio, a kod drugih moe imati toliko visok status da vjeruju svemu to kae. Kada ima prenizak status, ne vjeruje mu se; kada ima previsok, previe mu se vjeruje. - LRH 377

376

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

vjerodostojnost i dodjeljuje im relativnu vanost u poretku stvari. To Clear radi toliko brzo da su mu ponekad potrebni samo djelii sekunde. Kod normalne osobe potrebno vrijeme je krajnje promjenjivo i zakljuci e vjerojatno upuivati na miljenje drugog ili e se usporeivati s autoritetom prije nego s osobnim iskustvom. To je temeljni uinak modernog obrazovanja, koje je bez neke posebne vlastite pogreke te usprkos svim nastojanjima koje je uinilo da se oslobodi, ipak prisiljeno slijediti kolske metode zbog nedostatka orua. One istrajavaju irenjem aberacija, usprkos svim nastojanjima naprednih uitelja. Normalnu osobu se s jedne strane ui da vjeruje, jer e inae pasti na ispitu, a s druge strane da ne vjeruje u smislu znanstvene nunosti. Vjerovanje i nevjerovanje ne mogu se nauiti, moraju se osobno procijeniti. Kada bismo um mogli usporediti s generalom kojega posluuje njegovo osoblje, moglo bi se vidjeti da ima G-218, koja kao borbeni obavjetajni centar, sakuplja podatke, prosuuje njihovu vanost i oblikuje procjenu situacije ih vrijednost zakljuka. Kao to bi obavjetajac propao kada bi imao potpisanu naredbu da ni u to ne vjeruje, tako propada i um koji ima reaktivnu zapovijed da ne vjeruje. Obratno, kao to bi svaka vojna organizacija sigurno izgubila protiv svakog slabanog neprijatelja kada bi imala zapovijed da u sve vjeruje, tako bi propao i ovjek koji u reaktivnom umu ima zapovijed da vjeruje svim informacijama u svijetu oko njega. Engrami vjerovanja i nevjerovanja razliito se manifestiraju, iako se ne moe rei koji je aberativniji, sigurno je da engram nevjerovanja uglavnom uzrokuje nedrutveniju osobu. Nevjerica se, naravno, pojavljuje u razliitim stupnjevima. Postoji, na primjer, drutveni engram nevjerovanja koji popularizira vrstu literature koja je neiskrena koliko i nedomiljata. Neiskrenost, sram od pokazivanja emocija, strah od pohvale mogu proizlaziti i od drugih stvari, a ne samo od engrama, ali engram nevjerovanja je sasvim sigurno prisutan u veini takvih sluajeva. Pri pokuaju otvaranja vrlo jakog "Ne mogu vjerovati" sluaja auditor e uoiti da se ne vjeruje u iskustvo, u auditora, u nadu za rezultate, te da se iznose najapsurdnije i najnerazumnije uvrede i
G-2: vojno -obavjetajna sluba mornarice ili kopnene vojske. 378

prepirke. Pacijent se moe previjati u pravoj zmijskoj rupi somatika te i dalje ne vjerovati da bilo to ponovno doivljava. alosna je i ustaljena injenica da aberirana osoba ima odreeni skup obrazaca iz svoje engramske banke. Ona e ponavljati te ustaljene obrasce u svakoj prilici i okolnostima. Majka s vlastitom engramskom bankom i otac sa svojom, ponavljat e gotovo istu vrstu tvrdnji uvijek iznova. To su dramatizacije. Jedan od roditelja moe imati "Ne znam" koje prethodi svemu to on ih ona kae, to ini cijelu "gomilu" tih "ne znam" u engramskoj banci i prilino potkopava razumijevanje. Na isti se nain u engramskoj banci mogu nagomilati "Mora vjerovati!" ih "Ne moe vjerovati!". Kada jednom ujete nekoliko pacijentovih engrama, znat ete da ete iz istog izvora imati jo mnogo, mnogo slinih engrama. Kada auditor jednom na kratko poslua "osobe" u pacijentovoj engramskoj banci, prilino dobro zna to e nai u mnogo, mnogo vie engrama. Stoga, svaki izraz u engramskoj banci podloan je estom ponavljanju, s promjenjivim somatikama i popratnim osjetima. Ako majka ima problema s visokim krvnim pritiskom, koji joj se povisuje zbog oca, uzrokujui djetetu veliku nelagodnost, do stupnja koji kasnije esto stvara migrene, ona moe rei: "Ne mogu vjerovati da tako postupa sa mnom." Nju je osobno sigurno prilino teko uvjeriti (kod engramskog "razmiljanja" nema mnogo uvjeravanja) jer je sa njom tako postupao otprilike svaka tri dana, i svaka je tri dana govorila: "Ne mogu ti vjerovati.", "Ne mogu vjerovati da mi to moe raditi." ih "Nita ti ne vjerujem." ih neto slino. "Ne mogu vjerovati" je sklon tome da bude prilino neprijateljski, jer je "Ne mogu vjerovati" esto neprijateljski razgovor. "Mora mi vjerovati" je skloniji tome da bude moleiva ih plaljiva vrsta engrama. "Vjeruj to ti kaem, proklet bio!" je, meutim, u potpunosti neprijateljski, kao to bi auditor i mogao oekivati. Auditor koji radi na intenzivno i nerazumno skeptinom sluaju, u engramskoj banci bi trebao oekivati gomilu "Ne mogu vjerovati". Ako utvrdi da je pacijent nesposoban imati svoje miljenje, ve se za svakom novom osobom povodi kako vjetar pue ili citira autoritet (svi autoriteti se u reaktivnoj banci lako identificiraju s ocem), trebalo bi
379

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

sumnjati u "Mora vjerovati.", kao i u druge stvari. Postoji mnogo manifestacija svakog sluaja. Kronini aspekt terapije jest da "ne mogu vjerovati" sumnja u svoje podatke tako duboko da ih neprestano mijenja, te se engrami, koji, na kraju krajeva, imaju tono odreeni paket sadraja, nee pravilno reducirati. Sluaj "mora vjerovati" svaki engram za koji uje preuzima kao svoj vlastiti, a to mu donosi malo dobra. Meutim, nemojte pretpostavljati da svaki sluaj ima standardni aspekt. Jezik sadri mnogo rijei i njihovih kombinacija i kod aberirane osobe nije neobina vrsta povezanost cjelokupnog osnovnog jezika i svih njegovih idioma s nekom somatikom. Sluajevi obino u istoj banci sadre izraze "Ne mogu vjerovati." i "Moram vjerovati.". Osoba reagira postavljenim obrascem samo kada ti izrazi postanu vrlo teki. Kada je postavljeni obrazac bilo koje vrste izraza, tada je auditor suoen s pacijentom koji je, najblae reeno, morao imati veoma nesretan ivot. Ali, svaki od tih sluajeva moe se uiniti Clearom. Svi oni postaju Clear, ak i juniori. Tjelesna bol i zapovijedi bolne emocije Osim vizia i sonika, sljedee presudno sjeanje u terapiji je somatik, odnosno tjelesna bol u dogaaju. Bezvrijedno je pokretati tjelesno bolne dogaaje bez somatika. Ako je tjelesna bol prisutna, ona moe doi tek nakon "boil offa" stanovite "nesvjesnosti". Ako dogaaj sadri bol, a somatik nije ukljuen, pacijent e kuckati prstima, glasno i nervozno disati ili e mu miii poskakivati. Premjetanje nogu je izvrstan trag koji upozorava na prisutnost somatika, bilo da su ukljueni ili ne. Glasno disanje i poskaMvanje miia i razna trzanja, bez prisustva boli, upuuju na dvije mogunosti: ili se u dogaaju nalazi denver iji sadraj nije kontaktiran; ili, ako preclear prepriava, somatik moe biti blokiran u dogaaju ili negdje drugdje (nekakvom zapovijedi iz ranijeg ili bolnom emocijom kasnijeg razdoblja). Pacijent koji se mnogo vrpolji ili onaj koji se uope ne vrpolji pati od blokade boli ili emocije, ili od kasnog engrama bolne emocije, ili od jednog i drugog. Postoje cijele skupine zapovijedi koje istodobno iskljuuju bol i
380

emociju.To je stoga to je rije osjeti homonimna. "Ne mogu nita osjetiti." je standardna, ali zapovijedi se meusobno veoma razlikuju i mogu se izrei na mnogo naina. Auditor moe napisati knjigu takvih izraza koje pacijenti navode pri opisivanju kako se osjeaju - ili bolje, kako se ne osjeaju. "To ne bob." vrsta je izraza koja posebno blokira bol, vrsta koja, naravno, ukljuuje i izraze poput "Nema nikakve boli." it Emocija je blokirana vrstom izraza koji sadre rije emocija ili koje posebno (doslovno prevedeno) blokiraju emocije. Auditor bi trebao uvati knjiicu s popisom svih denvera, misdirectora, holdera, bouncera, groupera koje je pronaao, svaku u posebnoj rubrici. Na taj nain uveava materijal koji moe koristiti pri tehnici ponavljanja, kad primijeti da neto nije u redu s pacijentovim kretanjem na vremenskoj stazi. Ali, postoje jo etiri vrste izraza koje bi auditor takoer trebao prostudirati i navesti: blokade, izrazi preuveliavanja, izrazi isklizavanja, tvornice lai. Moe dodati i neke svoje vrste. U engramima e otkriti nevjerojatan broj zapovijedi koje mogu postii te raznolike aspekte. Trebao bi biti posebno zainteresiran za blokade boli i emocija te izraze preuveliavanja, tj. za engramske zapovijedi koje su obiljeene prevelikom boli i vikom emocija. Nema smisla da ih ovdje navodimo u velikom broju. One su veoma raznolike jer je jezik jednostavno jezik. Mogue su mnoge kombinacije. Moe se otkriti da pacijent jeca zbog trivijalnih dogaaja iz ranog djetinjstva, iz postgovorne faze, a da ipak ima samo nekoliko somatika ili ih uope nema. To se moe dogoditi iz nekoliko razloga Moda su njegovi majka ili otac plakali devet mjeseci prije nego to se on rodio, ili ima izraz preuveliavanja koji mu zapovijeda da bude emotivan u vezi sa svim: "previe emocija". U kombinaciji s tim, on moe imati neto to mu govori da ne moe osjetiti bol ili da ne moe koditi, ili ak da nita ne moe osjetiti. Pacijent koji boluje i pati, pa ipak ne moe plakati, imat e obrnuti skup zapovijedi. On ima zapovijed "bez emocija" smjetenu ranije na vremenskoj stazi, ili dugi lanac takvih zapovijedi, a uz to ipak ima zapovijedi koje diktiraju prekomjernu bol: "Ne mogu podnijeti bol.", "Bol je prevelika", "Uvijek se osjeam kao u agoniji." it. S druge
381

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

strane, "Osjeam se loe." je blokada jer kae da neto nije u redu s njegovim osjetilnim mehanizmom i podrazumijeva nesposobnost da osjea. Oboje, i bol i emocija, mogu se zapovijedima preuveliati. No, neobino je to da tijelo ne proizvodi bol da bi je osjealo. Sva bol koja se osjea je prava, ak i kad je pretjerana. Imaginarna bol ne postoji. Osoba "zamilja" samo onu bol koju je zaista osjetila. Ne moe zamisliti bol koju nije osjetila. Ona moe "zamisliti" bol malo nakon dogaaja koji ju je uzrokovao, ali ako je osjea, ma koliko psihotina bila, za tu e se bol ustanoviti da postoji negdje na njezinoj vremenskoj stazi. U dijanetici je ta injenica pomno ispitana znanstvenim testovima, i dragocjena je. Moete to i sami provjeriti traei od pacijenata da osjete razliite boli "zamiljajui ih" u sadanjem vremenu. Oni e osjeati bol sve dok od njih traite da osjete ve doivljenu bol. Katkad ete naii na pacijenta nesposobnog da zaista osjeti bol koju pokuava "zamisliti". Bio on svjestan toga ili ne, imao je bol kad god ju je "zamiljao", samo to se, jednostavno, po somatskoj traci vraao u manjem opsegu. Taj aspekt boli vrlo je zanimljiv i stoga to su se mnogi pacijenti u nekom trenutku svojega ivota pretvarali, prema obitelji ih svijetu, da osjeaju bol. Pacijent je mislio da je lagao kad je ustvrdio tu "prividnu" bol. U terapiji auditor moe koristiti "imaginaciju" jer ona vodi ravno do engrama suosjeanja i do stvarne povrede. Nadalje, te "imaginarne" boli obino su predoene osobi ih pseudoosobi koja je bila suosjeajni saveznik prisutan u trenutku engrama. Dakle, ako se djeai uvijek pretvarao pred svojom bakom, i mislio da se pretvara da ima ozlijeen kuk, na kraju e se otkriti da je jednom ozlijedio taj isti kuk primivi suosjeanje u trenutku engrama, a koje je sada zasjenjeno analizatorom. Pacijenti esto zbog tih pretvaranja osjeaju poprilinu krivicu. Vojnici su se iz 2. svjetskog rata ponekad vraali kui pretvarajui se da su ranjeni, te su se plaili da bi auditor tijekom terapije to mogao saznati i odati ih njihovim blinjima. Taj vojnik moda nije bio ranjen u ratu, ali e se pronai engram koji sadri suosjeanje za ozljedu na koju se ali. On trai suosjeanje kroz slikovitu priu, vjerujui da je pria lana. Auditor u takvom sluaju,

a da pacijenta ne obavijesti o tom dijanetikom otkriu, esto moe razotkriti engram suosjeanja, koji bi inae trebalo naporno loviti. "Plaljivko" je izraz koji e preclear negirati u engramu, sprjeavajui tako suze. Prilino je uobiajen sluaj precleara koji sebe brka sa starijom braom i sestrama iz njegova prenatalnog ivota, njihovo izrugivanje, majine naredbe itd, to se sve zapisuje. Ako pacijent zna za stariju brau ih sestre, auditor bi ih trebao potraiti u engramima pacijentova prenatalnog ivota, jer su djeca prilino aktivna i esto skau po majinu krilu ih se s njom sudaraju. Svi djetinjasti izrazi ismijavanja ne nastaju uvijek poslije roenja. Tijekom dijanetikog istraivanja reeno je da bi devet desetina puta do Cleara bilo prijeeno kada bi se uspjele osloboditi sve bolne emocije tijekom ivota. Ipak, bolne emocije su samo vanjska manifestacija engrama tjelesne boli, i ne bi bile bolne da tjelesna bol prethodno nije koegzistirala ili postojala. Kad u sluaju postoje blokade emocija i boli, uobiajeno je da je pacijent nervozan i da su mu miii napeti, da se trza ih da je samo napet. Kad su bol i emocije prenaglaene zapovijedima, auditor u rukama ima vrlo dramatizirajui sluaj. Saveznik nasuprot protivnika Nuno je da auditor zna kako reaktivni um procjenjuje vanosti. Bio on imbecilan ili ne, reaktivni um grubo razlikuje prijatelja i neprijatelja, i to je otprilike sve to razlikuje. Saveznik se moe otkriti jednostavnom provjerom. Prisjetite se da je saveznik dio engrama suosjeanja, onih koji najvjerojatnije uvelike uzrokuju psihosomatske bolesti, nezrelost i konfuziju. Sve dok se moe pobuniti i negirati, reaktivni um e se pobrinuti za neprijatelje onoliko koliko god je za to sposoban. On se, pod odreenim okolnostima, naravno moe preokrenuti u valenciju neprijatelja i tako 19 uzbuniti i, openito uzevi, abreagirati, kad bi to bila pobjednika valencija. Ah, obino nee koristiti podatke neprijatelja sadrane u engramu protivnom opstanku, osim kad tog neprijatelja negira. Kad
19

abreakcija: (psihoanaliza) oslobaanje (potisnutih emocija) odigravajui situaciju koja uzrokuje konflikt, upotrebom rijei, radnji ili matanja. 383

382

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

je opi ton u blizini zone 1 reaktivni um poinje prikupljati suprotstavljajue zapovijedi i pokoravati im se. Dakle, ako je otac glavni negativac, protivnik, aberirana im se osoba nee reaktivno pokoravati, nego e ih obino negirati ili izbjegavati. Meutim, to nije sluaj sa saveznikom. Savezniku, osobi od koje je suosjeanje dolo kad je pacijent bio bolestan ili ozlijeen, posveuje se pozornost i slua ga se, jer je njegova "svrha" prividno usklaena sa svrhom osobe - opstati. Ako je jedan podatak koji se odnosi na osobu ispravan, tada je - prema naem malom imbecilnom prijatelju, reaktivnom umu - sve vezanu uz tu osobu ispravno, sve to ta osoba kae i uini je ispravno, a naroito je ispravno sve to je ta osoba rekla u engramu. Kronina psihosomatska bolest obino potjee od engrama suosjeanja. To je veoma vano jer e engram suosjeanja, s obzirom na to da je usklaen sa svrhom opstanka, biti posljednji ih najtei za dohvatiti. Saveznikovo "Mora vjerovati." znai da osoba mora vjerovati. Protivnikovo "Mora vjerovati." obino dovodi do toga da osoba ne smije vjerovati. U sluaju saveznika i protivnika imamo prastaru priu o heroju i zlikovcu, Mazdi i Ahrimanu, 20 kauboju s bijelim i kauboju s crnim eirom. Izvor hinduistikog trojstva 21 nalazi se u ocu, majci i neroenomu djetetu. A, rat izmeu "dobra i zla" u engramskoj banci pronalazimo kao reaktivne podatke u obliku saveznika i protivnika. Najbolja logika za koju je reaktivni um sposoban je dvovrijednosna, crno-bijela logika, a takva logika nailazi na odgovor samo u reaktivnoj banci. I reaktivni um razrauje sve probleme u apsolutnim vrijednostima, stvarajui logike monstruoznosti, jer je tamo misao o apsolutnom dobru, apsolutnom zlu i apsolutno razmiljanja u istovjetnosti. Svako racionalno procjenjivanje pokazuje da je
20 Mazda i Ahriman: boanstva Zoroastrijanizma, religije Perzijanaca prije njihova preobraenja na Islam. Mazda je duh univerzalnog dobra, a Ahriman je njegov glavni protivnik kao duh zla. 21 hinduistiko trojstvo: Hinduski prikaz triju manifestacija Vrhovnoga bia - Brahme, Vine i Sive - svaka s posebnom kozmikom funkcijom: Brahma se povezuje sa stvaranjem; Vinu s ouvanjem i obnavljanjem; a Siva s destrukcijom i raspadanjem.

apsolutno, sa stajalita istine i djelotvornosti, nemogue, ali reaktivni um nikada ne raspravlja, on samo reagira. On prepoznaje pozitivca kad ga vidi (on to misli) i prepoznaje negativca (on to pretpostavlja). Saveznik, pozitivac, je svatko tko ima bilo koje obiljeje saveznika, a protivnik, negativac, je svatko tko ima bilo koje obiljeje protivnika. Nadalje, sve to je povezano sa saveznikom predstavlja pozitivca, a sve to je povezano s protivnikom predstavlja negativca. Ako je teta saveznik, tada su tete dobre. Ako je pismoslikar protivnik, tada su svi pismoslikari zli. Zatim, runi radovi koje je tetka vezla znae da su runi radovi dobri, i stoga su svi runi radovi dobri i zato je sve na to je runi rad poloen dobro, sve to shi runom radu je dobro i tako dalje ad absurdum 22 , u emu samo reaktivni um uspijeva bez ikakvih dvojbi. A radovi koje je pismoslikar izradio su zli, i tamo gdje su postavljeni je zlo, i slikanje je zlo, i miris boje, i kistovi, a stoga i etke za kosu i polica na kojoj stoji etka za kosu i tako dalje. Iz svega toga slijedi aksiom, koji ne bi trebalo omalovaavati pri radu s pacijentom: Svaka kronina psihosomatska bolest na svom izvoru ima engram suosjeanja. I drugi: Reaktivni um osobi nee dopustiti da bude aberirana ili da ima kroninu psihosomatsku bolest, osim ako ta bolest nema vrijednost opstanka. To ne znai da osoba analitiki ima mo izbora, nego da reaktivni um, radei tiho i do sada dobro sakriveno, izabire prosuivanja u istovjetnostima tjelesnih i mentalnih stanja koja bi odgovarala svim okolnostima, pa i onim najmanje slinima bilo kojemu konceptu u banci engrama. Postoji neto to se zove razina nunosti. Ona svojim podizanjem uzrokuje iskljuivanje engrama, te moe iskljuiti i kontrolu samog reaktivnog uma. Razina nunosti esto se podie. Osoba je analitiki moe natjerati na podizanje, bez obzira na postojanje stvarnog uzroka. Osoba ne mora imati engram o odlasku na elektrinu stolicu zbog poinjenog ubojstva, ali moe imati engram o ubijanju. Razina
12

ad absurdum: do toke besmislenosti. 385

384

L. RON Hum ARO

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

nunosti podie i analitiki nadjaava sve impulse za ubijanjem, jer analizator zna sve o elektrinoj stolici. Kada se ona ne moe podii, rije je o niskoj dinamici pojedinca. Umjetnik, uasno aberiran glede svoga posla zbog ljubaznih nastojanja susretljivo sarkastinih kritiara, ipak se moe uzdignuti i napraviti novo djelo, i k vragu i teta koja je rekla da je na njezinu portretu preveliki podbradak i razderala ga na komadie, k vragu i kritiari koji su rekli da je jo zelen, a njegovo djelo brzopleto. Razina nunosti moe se uzdii iznad reaktivnoga uma, kao to je neki mornariki porunik jednom rekao, "istom hrabrou". Pojedinac, kojega ivot nije tedio i okruen s previe restimulatora, uhvaen u suavajuu spiralu reaktiviranih engrama, na kraju moe doi do toke u kojoj vie ne moe ostati zdrav. Ako je to njegovo prvo ozbiljno potonue i ako je duboko potonuo, pojavit e se psihosomatska bolest i postati vie ih manje kronina i, ono to je vano, proizlazit e izravno iz engrama suosjeanja. Iako je to manje oito, sve psihosomatske bolesti nose sa sobom aberativne zapovijedi, to znai da osoba koja pati od psihosomatskih bolesti takoer pati i od aberacija koje su dio istoga engrama, sviala joj se ta ideja ili ne. Ako auditor eli pronai pravi holder, pravi razlog zbog kojega se ini da se sluaj opire oporavku, prave aberativne imbenike i bolesti, trait e saveznika ili saveznike, jer ih svaki sluaj moe imati mnogo. On e izvui iz njih bolne emocije gubitka ih odbijanja i odmah se vratiti po vremenskoj stazi da pronae engrame koji lee u pozadini. Zapamtite i to da reaktivni um nije dovoljno bistar da shvati da su dvije strane neke osobe zapravo ta ista osoba Stoga, moemo imati majku - bijelog anela i majku - opaku adaju. Ako je bijeli aneo, nju se bezuvjetno slijedi, ako je adaja, sve to ini negira se. Otac moe biti otac dobroinitelj i otac - edoubojica. Tako je sa svim saveznicima. Ah samo ist, apsolutni saveznik, koji se nikad ne mijenja, odluan i vrst, koji je zaustavio hladnu, otru ruku smrti i njeno smjestio snanu i plamtecu baklju ivota u umiruu ruku eljnoga djeteta (ih je barem rekao: "jadno dijete, tako se loe osjea, molim te, nemoj plakati.") je model, uzor zlatom poploenog idola sa
386

slobodnim pristupom bogovima. (To je bio djed; on je previe pio i varao na kartama, ali reaktivni um to tako ne vidi stoga to je djed bio uza nj kad je imao upalu plua i tako se vraki brinuo da beba ozdravi - dobro djelo, samo da pritom nije bio toliko melodramatian i da nije toliko govorio pokraj jadnog, "nesvjesnog" djeteta.) Pacijenta vjeto ispitajte o ocu i majci. Ako nije previe uznemiren zbog njihove smrti (ako su mrtvi), ako jednostavno za njih ne mari ili ako pak "pokazuje zube", oni su protivnici, saveznici su negdje drugdje. Ako oca i majku doivljava ravnoduno, ljutito ili dodvoravajue, budite uvjereni da ga ivot izmeu zaea i roenja, pa i nakon toga, nije mazio, te budite sigurni da e, u tom sluaju, saveznika biti mnogo, jer e ih dijete u svojoj okolini pokuati pronai pri svakoj ogrebotini ih povredi. Meutim, saveznike obino neete nai samim pitanjima. Reaktivni um ih smatra istim zlatom, pa ak i ako engrami u kojima se oni pojavljuju imaju dovoljno somatika da unite osobu za cijeli ivot. On skriva saveznike. Auditor bi ih morao traiti pranjenjem naboja iz bolnih emocija. Smrt, odlazak ili odbijanje saveznika sigurno je engram bolne emocije. Na ovaj ili onaj nain, radei na njemu iz kasne bolne emocije ih ranijeg engrama tjelesne boli, saveznik e se napokon otkriti, te se moe unijeti kao memorija u standardne banke i izbrisati kao bolest iz engramske banke. Rjeenje za kronine psihosomatske bolesti uglavnom lei u podruju engrama suosjeanja. Oni se, meutim, nee izbrisati na samom poetku. Oni su unutarnji bedem iza kojega je uuren reaktivni um, promatrajui protivniko jurianje na vanjsku liniju obrane. Bolna emocija gubitka saveznika ponekad prikriva ne samo saveznike, nego i protivnike. Engram suosjeanja nije ni izdaleka jedini izvor psihosomatskih bolesti, ali je uzrok kroninih psihosomatskih bolesti. Uz to, nita u ovoj raspravi o savezniku ne bi se trebalo interpretirati kao da djetetu ne treba pokazati ljubav. Promatrai su u prolosti brzopleto donosili upitne zakljuke kad su osjetili da pokazivanje ljubavi aberira dijete. Pomanjkanje ljubavi ga moe ubiti, ah obratno ne vrijedi. Jedini nain na koji saveznik moe aberirati
387

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

dijete je govorei mu i suosjeajui s djetetom koje je veoma bolesno ili "nesvjesno" zbog povrede. Ako to ini, djetetovu osobnost kvari svojom vlastitom i na kraju stvara mogunost psihosomatskih bolesti i aberacija, te openito, moe doivotno onesposobiti dijete (naravno, osim ako ne uzmemo u obzir dijanetiku). Volite dijete najbolje to znate i inite za njega sve to moete kad mu je dobro. Kad se ono dobro osjea radite s njim to god elite, recite mu to god hoete. Kad je bolesno ili povrijeeno, najbolje je, kao to prvi asnik ree: "Pokrpajte ga i uutite, do vraga!" Spomeni Pria o maginoj amajliji23, talismanu 2 4 sree, vjerovanje u dugaki popis fetia25, te predmeti i obrasci ponaanja koji se uvaju kao uspomene, "ljubimici" su reaktivnoga uma. Nema nita loe u tome ako ovjek dri ljame 26 u dnevnoj sobi ili ako nosi purpurne ili zelene podvezice, ako za sreu trlja hidrante, a nema nita loe ni u tome da uzdie za ukradenom enskom cipelom ili pui pitsburke 27 cigare. Sva Ljudska prava trebala bi doputati takve ekscentrinosti. Ali, auditor moe koristiti takve podatke kako bi otkrio presudne informacije. U dijanetici, termin spomen definira se kao skup predmeta i navika koje pojedinac ili drutvo uvaju, ne znajui da su to produeci saveznika. U razmiljanju u istovjetnostima postoje asocijativni restimulatori za svaki restimulator u okolini - ono to je povezano s restimulatorom. Budui da je analitiki um prazan, kada putem tjelesne reakcije primi obavijest o prisutnosti nekog restimulatora,
23

amajlija: predmet koji se nosi uza se zbog njegove navodne magine moi da zatiti od nesree ili zla. 24 talisman: predmet za koji se vjeruje da donosi sreu 2 * fetii: objekti, ideje ili bilo to emu se besmisleno pridaje neumjereno potovanje ili odanost. 2G ljama: junoamerika bezgrba deva koja se u andskim predjelima uzgaja kao domaa ivotinja radi mesa, mlijeka, vune i noenja tereta (lama). 27 Pittsburg: grad na jugozapadu amerike drave Pensilvanije; pitsburke cigare - izraz za dugake, grubo napravljene, jeftine cigare. 388

tada prikuplja asocijativne restimulatore, ali ne odabire stvarni. (U Knjizi drugoj, signal mladiu da skine svoj kaput bio je dodir kravate; on nije spomenuo kravatu u svojoj pritubi; najblie do ega je doao bila je osoba i odjea hipnotizera. To su bili asocijativni restimulatori.) Restimulator za engram protivan opstanku moe biti elektrino svjetlo. Aberirana osoba gleda u sjenu, u prekida, sobu ili osobu pod svjetlom kao uzroke smetnje, i ne samo da ne zna da je restimulator prisutan, nego pretpostavlja da pridrueni predmeti nose neko zlo u sebi. Asocijativni restimulator za engram protivan opstanku i ne treba nijedno drugo ime do: asocijativni restimulator. Bol je stvar, stvari koje su na bilo koji nain povezane s tom stvari jesu stvar, jesu druge stvari itd. To je reaktivna jednadba koja svijet aberirane osobe ispunjava strahom i tjeskobom. Ostavite dijete na mjestu ili u sobi gdje je bilo nesretno i ono se moe razboliti jer je suoeno s nekim restimulatorom, a svoj strah moe najbolje objasniti u terminima stvari koje nisu racionalno povezane s restimulatorom, kako bi to uinila i odrasla osoba. To je mehanizam engramske restimulacije. Svakoj aberiranoj osobi strahovito je neugodno kad, ma koliko se trudila, ne moe rei zbog ega ne voli neku osobu, predmet ili mjesto, kad ne moe povezati bilo koju od te tri stvari s pravim restimulatorom, te koja ne zna da ima engram vezan uz to. Budui da osoba ne moe odabirati objekte, osobe ili poprita nekog dogaaja i znati da su to restimulatori, ta metoda otkrivanja engrama ni do kuda nee brzo dospjeti. To mogu biti samo asocijativni restimulatori pravom restimulatoru u okolini. (Rijei sadrane u engramima i neki drugi odgovarajui restimulator mogu aberiranoj osobi biti "pushbutton" za akciju ili apatiju ako se koriste nad njom Rijei moraju biti jednake , na primjer, ako je u engramu rije "slikar", rije "slikan" nee biti dovoljna. Meutim, ono to je slikano moe biti asocijativni restimulator, a i aberirana osoba moe izjaviti da joj se to ne svia. To to joj se ne svia ne znai da e stisnuti njezin "push button" i navesti je na kaalj, uzdisanje, ljutnju, bolest ili to ve engram koji sadri tu rije nalae da bi trebala napraviti.) Spomen je vrlo posebna vrsta restimulatora. Premda auditor ne
389

L. RON HlIBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

moe imati velike koristi od asocijativnog restimulatora primijenjenog na engrame protivne opstanku, moe upotrijebiti spomen kao sredstvo detekcije u lociranju saveznika. Spomen je svaki predmet, obiaj ili obrazac ponaanja svojstven savezniku. Prema razmiljanju u istovjetnostima, saveznik znai opstanak - stoga, sve to je on koristio ili radio jest opstanak. Valencija saveznika je ona koju aberirana osoba najee preuzima. Dok se Qear po elji i prigodi moe prebacivati izvan i u valencije koje je zamislio ili opazio i po volji stabilizirati svoju vlastitu valenciju, aberirana osoba klie u razliite valencije bez svojega znanja ili pristanka i najvjerojatnije e se prije nai u svakoj drugoj valenciji osim u vlastitoj. Osoba koja pri svakom susretu izgleda kao druga osoba ili je drukija prema svakoj osobi koju sretne, s posebnim valencijama koje se izraavaju na razliitim mjestima, premjeta se u razliite pobjednike valencije. Ako se auditor uplie u njezina premjetanja, tada odlazi u sekundarne valencije; ako je natjera u njezinu vlastitu valenciju, postaje bolesna. Podrazumijeva se, naravno, da sve valencije izraavaju neki dio osobe. Premjetanje u saveznike valencije je temeljni nain postupanja aberirane osobe. Ona e se osjeati najugodnije kada je njezina vlastita valencija do odreenog stupnja pomijeana sa saveznikom. Sve dok saveznik ili pseudosaveznik nije dostupan, aberirana osoba se spomenima podsjea na savezniku valenciju. Ti spomeni su stvari koje je saveznik posjedovao, koristio ili inio. Aberirana osoba e se esto nerazdvojno povezati s pseudosaveznikom, kao u braku, i onda otkriti, na svoje iznenaenje, da nije povezana s optimalnim ponaanjem saveznika. (Majka je bila saveznik, majka je pekla kruh; ena je pseudomajka, iako to ni on niti ona ne znaju, ali ena ne pee kruh. Majka nije voljela ru za usne, ena koristi ru za usne. Majka mu je doputala da bude po njegovu, supruga je stroga. Ona je pseudomajka samo zbog toga to ima slian glas.) Aberirana osoba tada reaktivno, i ne znajui, pokuava namamiti enu ih partnera u valenciju saveznika pretpostavljajui da je trenutak engrama suosjeanja sadanje vrijeme - mehaniko premjetanje uzrokovano jedino restimulacijorn engrama suosjeanja
390

zbog slinoga glasa ili neeg drugog - i nastavlja izraavati sjenku engramske bolesti, povrede ili operacije kao psihosomatsku bolest. Prosuivanje reaktivnoga uma je jednostavno - poput seoske budale osoba prisiljava saveznika na postojanje izraavanjem somatike s kojom je saveznik suosjeao. To takoer moe biti nastojanje da se partner, kod kojega reaktivni um misli da je otkrio ambivalentnoga prijatelja - neprijatelja, preokrene u valenciju suosjeanja. ena je okrutna. Majka je bila okrutna sve do povrede, a poslije toga je bila ljubazna. Treba, dakle, izraziti povredu kao kroninu psihosomatsku bolest pa e ena biti ljubazna. Ali, ena nije nimalo ljubaznija, te se prosuivanje pojaa, bolest se pojaa i vrtoglavo sputanje suavajuom spiralom poinje. Psihosomatska bolest je takoer poricanje opasnosti, zahtjev za bespomonou izigravanje smrti, paraliza zbog straha: "Nisam prijetnja za tebe. Ja sam bolestan!". Aberirana osoba odlazi u svoju valenciju iz vremena engrama suosjeanja, traei suosjeanje i poriui da je opasna Njezina valencija je naravno zakomplicirana starosnom oznakom i somatikom engrama u kojemu je osoba bila mlada i bolesna. Psihosomatska bolest je takoer spomen, odnosno podsjea na vrijeme kada je osoba bila voljena, kada se o njoj brinulo, i to joj je bilo reeno. Naravno, njoj je to potrebno koliko i bombardiranje atomskom bombom, ali, prema prosudbi reaktivnoga uma, to je ispravan i trajan "opstanak" i on e to postii, makar je time ubio. To je sve mehaniki i zapravo je samo restimulacija engrama, ah je razumljivije kao prosuivanje niega reda. U odsutnosti saveznika, pa ak i u njegovoj prisutnosti, osoba koristi reaktivnu mimiku. Svjesna mimika je divan nain uenja. Reaktivna mimika veoma kvari osobnost. Reaktivno, nekad je osoba imala saveznika i oponaa ga. Svjesno se moda ak i ne sjea saveznika ili njegovih navika. Upamtite, saveznik je netko tko je uao u unutarnji svijet uma kada je analizator bio iskljuen zbog bolesti, povrede ih operacije te je pruio suosjeanje ih zatitu. Saveznik je dio engrama suosjeanja. Ako je dijete imalo baku i djeda koje je voljelo i imalo dovoljno sree da nije bilo bolesno u njihovoj blizini ih da mu se nisu obraali s
391

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

izrazima suosjeanja kada je bilo bolesno ili povrijeeno, dijete e baku i djeda i dalje mnogo voljeti. U dijanetici saveznik je netko tko je u engramu pruio suosjeanje ili zatitu . Ne moramo imati engrame da bismo bili voljeni ili da bismo voljeli, upravo suprotno, osoba voli i vie je voljena bez engrama. Dijanetiki, spomen se odnosi samo na saveznika. To je predmet, obiaj ili obrazac ponaanja sban predmetu, obiaju ili obrascu ponaanja saveznika. Saveznik je puio pitsburke cigare, pa tako i aberirana osoba moe puiti pitsburke cigare, bez obzira na to to one inile njegovu grlu ili njegovoj eni. Saveznik je nosio polucilindar, aberirana gospoa luduje za odjeom za jahanje, makar nikada nije jahala konja. Saveznik je pleo, aberirana osoba nosi iskljuivo pletenu odjeu ili se gospoa barem pretvara da plete i ponekad se pita zbog ega je to uope poela raditi kad joj to tako loe ide. Saveznik je koristio vulgarne izraze, aberirana osoba koristi iste izraze. Saveznik brie nos o rukav i eprka po nosu, aberirana osoba brie svoj nos o veernje odijelo i kopa po svojim nosnicama. Spomen moe podsjeati na istog saveznika ili na prijateljsku stranu ambivalentnog podvojenog prijatelja - neprijatelja. A moe biti i pobjednika valencija koja je takoer bila ambivalentna prema aberiranoj osobi. Spomen nije nikad asocijativni restimulator u znaenju da podsjea na nekog protivnika, jer se prema asocijativnim restimulatorima osjea odbojnost. Najkroniniji spomen, najstalnija navika, obiaj ili obrazac ponaanja precleara izravan je putokaz prema istom savezniku, a isti je saveznik onaj kojega e reaktivni um uvati kao malo vode na dlanu. To je cilj auditora. Moda e trebati oslabiti glavninu engramske banke prije nego to bude mogao izbrisati engram koji najvjerojatnije aberira osobu, koji joj je natovario na lea neobine obiaje i zbog kojeg je kronino bolesna. Promatrajte svog precleara i uoite to radi ili govori, a strano je njegovoj osobnosti, stvari koje ini, ali ne uiva u njima. Uoite to koristi i koji su njegove obrasci ponaanja. U tom sabiranju moete, postavljajui diskretna pitanja, podsjetiti osobu na zaboravljenoga
392

saveznika, i tako je podsjeajui brzo posegnuti za engramom suosjeanja u kojemu je sadran taj saveznik, ili zbog emocionalnog pranjenja naboja posegnite dolje za engramom bolne emocije gubitka tog saveznika, njegovom bolesti ili dogaajima vezanim uz njega. Sljedei poseban spomen je onaj koji proizlazi iz "umrijet u ako ne ..." zapovijedi. Oevi, na primjer, sumnjajui u oinstvo, ponekad uvjeravaju, tukui ili uznemiravajui majke, da e ubiti dijete ako ne bude isto kao otac. To je vrlo nesretan spomen, da i ne govorimo o biu, obino teak engram koji moe ii toliko daleko da preoblikuje strukturu, produujui noseve i uzrokujui elavost. Aberiranu osobu moe prisiliti na zanimanje koje ne voli, a sve zbog engramske zapovijedi da mora biti kao njegov roditelj. Postoje ta vrsta zapovijedi obino dana prije roenja, esto je, i ne znajui, upuena djevojci, jer oevi obino nisu obdareni vidovitou. Takav sluaj dovest e do najneobinijih strukturalnih promjena kod ene, oblikovati njezine obrasce ponaanja, "ambicije" (poput psa kojega se iiba ako ne uhvati patku) i neke navike, koje su u najmanju ruku zapanjujue. Otac, nakon roenja, da bi izazvao ponovno reaktiviranje takvog engrama mora biti prilino ambivalentan, te nastupa prosuivanje prijatelj neprijatelj. Ne biti poput oca znai umrijeti. Eeaktivni um, da bi natjerao oca da igra svoju ulogu u engramu suosjeanja, mora izraziti spomen na tu bolest. Spomen i slinost odgovori su na takvo prosuivanje. I prisjetite se, sve takve prosudbe nisu jednostavne, nego su dodavanjem desetaka drugih engramskih prosuivanja uinjene sloenijima. Prijatelja - neprijatelja je prilino lako pronai kao neprijatelja, i ne previe teko nai kao prijatelja. Standardna tehnika, sa svojim ponavljanjem i vraanjem, na kraju e sama po sebi locirati engram i izbrisati reaktivnu banku tako da se potpuno prebaci u standardnu. Upotreba spomena olakava auditing. U sluaju istog saveznika, pobjednik tonosti, standardna tehnika, takoer je uspjena. Ah ovdje, kako samo glatkim upotreba spomena ponekad ini put! Jer, spomen moe biti alarmantno neobian, koliko i slon u kavezu za ptice. Za odravanje tih udnih navika potreban je pravi saveznik.
393

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

Ocijenite precleara prema njegovoj okolini, obrazovanju, drutvu i profesiji. Uoite to izgleda kao da ne pripada stvarima koje upotrebljava, predmetima koje oboava i obrascima ponaanja koji su njegovim prijateljima toliko neobini. Tada saznajte jesu li on ili njegov brani drug poznavali bilo koga tko je radio ili volio te stvari. Nemojte iz svega toga zakljuiti da je na Clear odbacio sve neobine obrasce ponaanja. Samoodreenje je krajnja individualnost, osobnost je uroena i, otkrivena procesom stvaranja Cleara, izranja visoko iznad aberirane osobe. Engrami stiu ovjeka i on se osjea malim i uplaenim. Kad su otputeni, njegova snaga izlazi na vidjelo. Engram suosjeanja je za ovjeka poput take pored dvije zdrave noge. Ali, oh, preclear jeca kad izgubi starog strica Gostona ija je navika pljuvanja na pod, prebaena na preclera, toliko udila njegove prijatelje i poslovne suradnike. Ali, jad je kratak, obino pola sata, koliko je potrebno da se engram suosjeanja iscrpi. Odjednom, preclear se prisjeti ujaka Gostona, prisjeti se tisue stvari koje su on i ujak Goston radili zajedno, a "ja" ih nije mogao dohvatiti jer je ujak Goston bio blokiran u engramu. U engramu je moglo biti izreeno: "U redu, umiri se, Billy. Brinut u se za tebe. Nemoj se toliko muiti. Sve e biti u redu s tobom. Umiri se. Jadni mali djeae. Kakav straan osip ima, pa ti ima groznicu! Umiri se, Billy. Bit e sve u redu s tobom, tako dugo dok sam ja tu. Ja u se brinuti za svojega Billvja. Hajde sad na spavanje. Hajde spavati i zaboravi na sve.". A Billy je cijelo vrijeme bio "nesvjestan" i za to nikada nije "saznao". Poslije je imao partnera koji je izgledao poput ujaka Gostona (ali se dogodilo da je bio glup), a kad je bankrotirao, nekako je dobio osip i kronini kaalj i postao vrlo "grozniav" oko svojih poslova. Pljuvao je na pod bez obzira gdje se nalazio, njegovo se zdravlje pogoravalo, a i on je bio sve gori. Meutim, ako biste ga pitah o bilo kakvim ujacima prije njegova odlaska na terapiju, bio bi veoma neodreen. Auditor kae: "Daj mi brzi odgovor. Tko je imao obiaj pljuvati na pod?'. "Ujak Goston", odgovara preclear. "Bogami, ba udno (iskalja se i pljune), godinama nisam mislio na njega. Nije ba esto navraao ." (Samo redovito tijekom cijelih deset godina, moe otkriti auditor.) "Nemojte misliti da je on vaan. Ah, gospoa Svvishback (ibahcu), moja
394

uiteljica..." Tada auditor kae: "Vratimo se sad u vrijeme kad vam je ujak Goston pomogao. Somatika traka e se sada vratiti u vrijeme kada vam je ujak Goston pomogao.". "Osjeam kao da mi koa gori!", tui se preclear. "To mora biti - hej, to je moja alergija! Ali ne vidim nikoga. Ne... ekaj, imam nejasnu sliku nekoga. Netko... pa to je ujak Goston!" I preclear proe kroz to i osip nestane! Ah, moda je auditor trebao dohvatiti stotinu engrama prije nego to je doao do toga. I tada se preclear odjednom prisjeti sebe i ujaka Gostona i vremena kad ... ali, nastavimo s terapijom. ini se da je potpuna mogunost prisjeanja sinonim za potpunu razumnost. Ali, nemojte misliti da samo zato to se preclear rijeio svojih ujaka Gostona i navike pljuvanja na pod, da si sad nee priutiti razne ekscentrinosti. Razlika je u tome to sad vie nije primoran na ekscentrinosti. Mh Boe, to sve um koji je uinjen Clearom moe izmisliti da se ne bi dosaivao! to uiniti ako sluaj prestane napredovati ak i kod najlakih sluajeva bit e trenutaka kada e se initi da je sluaj stao. Evo popisa moguih razloga: l.Preclear se ne kree po vremenskoj stazi, iako tako djeluje, nego je podloan jednoj od pet vrsta zapovijedi koje mogu sprijeiti njegovo slobodno kretanje ih pristup informaciji. Najuobiajeniji od svih je holder, i preclear se moe nai u engramu i u stranoj valenciji. 2. Postoji blokada boli ih emocija. To se uvijek moe otkriti, ak i na poetku sluaja. Miii pacijenta e podrhtavati ih se trzati kad je u engramu, ah on nee osjeati somatike; to je zasigurno blokada boli. Izvan terapije pacijent moe biti veoma napet, naroito njegovi vratni miii mogu biti vrsti. To je esto blokada emocija. Bilo koje od tih stanja moe se uoiti kod mnogo aberiranih osoba prije poetka terapije. Ako se pojavi dok terapija napreduje, potraite blokadu boli ili emocija. 3. Postoji izraz koji preuveliava emocije i blokade boli, tako da pacijent jadikuje zbog svega i samo se vrpolji i izvre kad ga se zamoli da se pristupi bolu. On osjea emociju, a da ne osjea bol. 4. Postoji emotivni naboj na nekom podruju koji nije bio ispranjen, ah koji je spreman za pranjenje. Di obrnuto, ako ste pokuavah doi
395

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

do emotivnog rastereenja u kasnom engramu bolne emocije i niste imali uspjeha, u prenatalnom podruju postoji blokada osjeaja. 5. Kodeks auditora je prekren. Promijenite auditora ili reducirajte trenutke u kojima je kodeks bio prekren. 6. Postoji emotivno uzbuenje u ivotu pacijenta usporedno s terapijom. Ispitajte ga poblie i, ako je mogue, uklonite naboj emotivnog uzbuenja kao engram. 7. Auditor je propustio vanu toku u ovoj knjizi. Prouite je. Ako sluaj "odbija" ozdraviti Dugo je bilo vrlo popularno pogreno miljenje da ljudi ele zadrati svoje neuroze. U svakom sluaju koji se "odupire" terapiji, moete biti sigurni da se odupiru engrami, a ne pacijent. Stoga nemojte napadati pacijenta, nego engrame. Ima mnogo procjenjivanja koja pruaju privid opiranja. Najuobiajenija je prosudba o savezniku, koja proizlazi iz engrama koji sadre saveznike i koji kao da mole da se pacijent niega ne oslobodi. Uobiajena situacija je ona u kojoj neki roak ili majin prijatelj savjetuje majku da ne pobaci dijete. Saveznik preklinje: "Nemoj ga se rijeiti.". Preclear zna da je ta osoba njezin najbolji prijatelj. Preclear to moe interpretirati u smislu da se ne smije rijeiti svojih engrama. Sljedee procjenjivanje je idiotsko zakljuivanje u kojemu preclear poinje vjerovati da e biti glup ih izgubiti razum ako se oslobodi svojih engrama. To proizlazi, na primjer, iz majinih rijei da e izgubiti razum ako izgubi dijete - ona dijete zove "ono". U sluaju se moe pojaviti cijeli lanac takvih engrama, dajui predearu ideju da e, ako se odvoji od bilo kojega, izgubiti razum. To je osnovni razlog zbog kojega su prijanje kole vjerovale da je um sastavljen od neuroza, umjesto uroene osobnosti. Engrami, iako nepoznati, inili su se veoma vrijednima, to nisu - niti jedan od njih. Sljedee je procjenjivanje o tajnovitosti. Preclearu se ini da mu ivot ovisi o uvanju neke tajne. To je uobiajeno u sluaju u kojemu je majka imala ljubavnika. I majka i ljubavnik nameu tajnovitost. Preclear, pokoravajui se engramskim zapovijedima, vjeruje da e
396

mnogo izgubiti ako oda tu tajnu, iako oni koji su je nametnuli nisu ni bili svjesni njegova prisustva ili, ako su znali, nisu bili svjesni da je "sluao". Jedna prosudba o tajnovitosti proizlazi iz majina strahovanja da oca obavijesti o trudnoi. Ako je majka saveznik djetetu, tada e dijete biti posebno privreno ovom tipu engrama. Svi sluajevi imaju jednu ili vie prosudbi koje sprjeavaju oslobaanje engrama. Neki imaju sve navedene, pa i vie od toga. To auditora previe ne zabrinjava jer on, tehnikom ponavljanja, moe otvoriti engramsku banku. Droge Takozvani hipnotici u dijanetici se gotovo ne primjenjuju, osim ponekad kada se kod psihotinog pacijenta primjenjuje narkosinteza. Pod hipnoticima smatramo preparate poput phenobarbitala28, hvoscina29, opijuma30 itd. Te uspavljujue droge su nepoeljne, osim kao sedativi koje je prepisao lijenik. Svaki pacijent koji treba sedative, ve ima lijenika iji je posao da se o tome brine. Auditor se, dakle, ne bi trebao baviti hipnoticima, ih bilo ime to uzrokuje uspavljivanje. Neki e pacijenti moliti da im se daju droge za uspavljivanje kako bi "ubrzale terapiju", ali svaka takva droga je anestetik i umrtvljuje somatike, koei terapiju. Nadalje, ni s kim se drugim, osim s umobolnim osobama, ne bi smjelo raditi u amnezijskom transu, posebno u onom izazvanom drogom, jer se radi dulje nego to je potrebno i rezultati se postiu sporo, kao to je ve prije objanjeno. Dijanetika budi ljude, ne pokuava ih drogirati ili hipnotizirati. Zbog toga je za auditora hipnotika droga bezvrijedna. Pacijentima koji ele da ih se daskom opali po glavi ih na neki drugi nain uvede u duboki trans, ne bi trebalo dopustiti da bude po njihovu, ak ni kad u ah pokau svoje vlastite daske. Poanta je u tome da se "ja" povee s arhivarom. Svi hipnotici djeluju tako da iskljuuju "ja". Sve dok se arhivar moe dosegnuti, a sonik i vizio su dostupni, moe se postii Clear, iako s mnogo truda. ak i s
" phenobarbital: medicinska droga koja se koristi za umirenje ivaca i izazivanje sna. hvoscin: isto to i skopolamin, alkaloid koji se koristi u medicini kao sedativ, hipnotik i ponekad s drugim drogama za ublaavanje boli. 30 opijum: droga napravljena od soka odreenih vrsta maka; pui se ili zvae kao stimulans ili narkotik, te se koristi u medicini kao sedativ.
29

397

L. RON HllBBARD

M E H A N I Z M I I A S P E K T I TERAPIJE - DRUGI DIO

"beznadenim" sluajem bolje se radi kada je u vezi s arhivarom; posao je bri, donosi vie zadovoljstva i manje je problematian. Kad netko otkrije znanost o umu, nuno otkrije i mnoge druge stvari koje zapravo nisu u nadlenosti uma. Medu njima je i zbrka koja je nesvjesno postojala u vezi s hipnoticima. Ono to se naziva "hipnoticima", kao to je prethodno objanjeno, uope nisu hipnotici, nego anestetici. A ono to je nazvano anesteticima nisu anestetici nego hipnotici. To e auditoru postati kristalno jasno kada se zapetlja u pokuaju razrjeavanja svog prvog "anestetikog" duik-oksid engrama kod nekog precleara. Moda je postojao drugi engram u kojem je morfij31 bio davan danima, pa ak i tjednima, ostavljajui pacijenta u mrtvilu koje bi, po definiciji "hipnotika", trebao biti trans. Aberativni materijal bit e tamo, ali e se uvidjeti da je neznatan u usporedbi s kloroformskim ili duik-oksidnim engramom. "Anestetici" poput etera, kloroforma32 i duikova oksida, uvode pacijenta u duboki hipnotiki trans, reaktivna banka je irom otvorena i svako primanje je otro, jasno i krajnje aberativno. Od toga je najgori duikov oksid jer uope nije anestetik koji otupljuje bol, nego prvorazredni hipnotik. Djelovanjem duikova oksida bol i sadraj se spremaju s vrlo visokim stupnjem tonosti. Prije nekoliko godina neki se istraiva pitao uzrokuje li duikov oksid propadanje mozga. Na sreu, mozak ne propada tako lako, ah duikov oksid uzrokuje posebno estoke engrame. Na vrhu popisa ozbiljnih engrama kasnijih ivotnih razdoblja na koje auditor moe naii su zubarski, kirurki ili opstetriki33 engram duikova oksida. Engrami duikova oksida posebno su loi kad ukljuuju vaenje zuba, oni kasnije u ivotu esto uzrokuju najee engrame. Osim injenice da su u prolosti svi zubari govorili previe i da su im ordinacije previe bune zbog zvukova s ulice, curenja vode i zujenja builice, duikov oksid uope nije anestetik, i prije izotrava bol nego to je otupljuje. Obratno, duikov oksid je izvrstan hipnotik za institucijsku terapiju. Sigurno je da je jo daleko od najboljeg mogueg koji
31

kemiari mogu proizvesti, ah sada kad je dijanetika poznata i kad je shvaena potreba za takvim hipnotikom u institucijama, neki e kemiar sigurno moi proizvesti dobar hipnotiki plin. Ipak, postoje neke droge koje pomau reverieu. Najuobiajenija i najlake dostupna je obina, jaka kava Povremena alica ih dvije dovoljno probude analizator da moe doprijeti do dubljih slojeva "nesvjesnosti". S poneto uspjeha, posebno na psihotinim pacijentima, koristili su se i Benzedrin34 i drugi komercijalni stimulansi. Te supstance dovoljno probude um da bi mu omoguile da prevlada engramske zapovijedi. Meutim, nedostatak takvih komercijalnih stimulansa je to iscrpljuju koliinu Q-a35 u umu. Koliina Q-a nije se mnogo prouavala. ini se da mozak pri iscrpljivanju engrama izgara odreenu koliinu Q-a. Na primjer, svakodnevna terapija moe bre dovesti do rezultata, ah e takoer dovesti do nekoliko neplodnih terapija Uoeno je da terapija provoena svaka dva ih tri dana daje najbolje rezultate. (Terapije jednom tjedno doputaju engramima da se slegnu i to usporava sluaj, tjedan dana je predugo razdoblje.) Benzedrin sagorjeva Q. Nakon nekoliko seansi s Benzedrinom, trenutna zaliha Q-a je iscrpljena, te je uoeno da rezultati rada slabe sve dok se ne povea doza Benzedrina za to postoji vrsta granica - ih dok se ne proizvede vea koliina Q-a Uz sve to, ovdje mora biti ukljuena vana i presudna injenica (trebala bi biti na posebnoj stranici i podvuena): Svi pacijenti u terapiji trebali bi dobiti dozu vitamina Bi, oralno ih pomou injekcije, minimalno 10 mg dnevno. Reduciranje engrama iscrpljuje Q koji, kako se ini, do odreene granice ovisi o Bi. Moete biti potpuno sigurni da e pacijent koji ne uzima BI imati none more. Ako ga uzima u obilnim koliinama, nee imati nonih mora. Stanja poput delirium tremensa36 vjerojatno su uzrokovana shnim iscrpljivanjem
Benzedrin: (zatieno ime) amphetamin, droga koja se koristi kao stimulans. Q: simbol koji predstavlja nedefinirani oblik energije ili sile ije se postojanje moe ustanoviti. 36 delirium tremens: estok delirij (privremeno stanje krajnje mentalne uzbuenosti, karakterizirano nemirom, zbrkanim govorom i halucinacijama); uglavnom posljedica prekomjernog pijenja alkoholnih pia, a simptomi sir. znojenje, drhtanje, tjeskoba i zastraujue halucinacije, delirium tremens dolazi od latinskog, i doslovno znai "drhtei delirij".
33 31

morfij: droga napravljena od opijuma; koristi se za ublaavanje boli. kloroform: bezbojna tekuina otrog, slatkastog mirisa i okusa. Horoform brzo i lako hlapi. Udisanje njegove pare ini osobu nesvjesnom ili neosjetljivom na bol. 33 opstetrika: porodiljstvo, primaljstvo; dio ginekologije koji se bavi porodiljstvom
32

398

399

L. RON HUBBARD

M E H A N I Z M I I ASPEKTI TKRAIMJK - n m c i DIO

kohine Q-a. Ta stanja najbolje se tretiraju vitaminom Bi i dijanetikom. Primijeeno je da se kod nekih pacijenata koji su zanemarivali uzimanje Bi, postupno razvilo stanje poput vrlo slabog delirium tremensa. Uzimajui Bi u terapiji, bre e napredovati. Alkohol rijetko pomae auditoru. Zapravo, alkohol rijetko pomae bilo kome. Kao depresiv, koji se u najboljem sluaju moe klasificirati kao otrov, alkohol ima samo jednu vrlinu - podloan je velikom porezu. Svi alkoholiari su alkoholiari zbog svojih engrama. Svi alkoholiari, osim ako nemaju povrijeeni mozak - to je spomenuto samo kao mogunost, ne zato to su istraivanja u dijanetici pokazala stvarni dokaz za to - mogu postati Release. Alkoholizam je engramski. Postao je, na neki vrlo razumljiv nain, vrsta prenoenja aberacija kod koje reaktivni um brka alkohol s "dobrom razonodom" ili "zabavljanjem" ili "zaboravljanjem briga". Neke od tih pojava mogu se takoer postii strihninom?7 ili cijanidom.38 Alkohol ima svoju primjenu: u njega se mogu staviti primjerci aba i si., s njime se mogu sterilizirati medicinske igle; dobro izgara u raketama. Ali, nitko ne razmilja o uvanju svojega eluca u staklenci ih, osim ako je lud, ne misli za sebe da je igla. Iako neki pijanci misle da djeluju poput rakete, malo ih je vieno da dostiu vie od podne razine. On nije samo lo stimulans - depresiv, nego i hipnotik u svom najfinijem znaenju - ono to je uinjeno pijancu, postaje engram.* Kronini alkoholiar je tjelesno i mentalno bolestan. Dijanetika ga bez pretjeranog napora moe uiniti Clearom ih samo Releasom, jer alkohol oigledno nije fizioloki u svom ovisnikom uinku. Zato je vlada, iz cijele lepeze kemijskih stimulansa i depresiva, ba odluila legalizirati izuzetno aberativnu i slabo stimulativnu mjeavinu, problem je za "vie matematiare", vjerojatno one koji se bave iskljuivo problemima poreznih prihoda. Opijum je manje tetan, marihuana je ne samo manje tjelesno tetna, nego ima i bolje djelovanje pri odravanju neurotiara produktivnim, phenobarbital ni priblino toliko ne otupljuje osjetila i stvara manje nepoeljnih

posljedica, amonij klorid 39 i gomila drugih stimulansa mnogo su uinkovitiji i tjelesno manje opasni.Ali ne, engrami koji se nemilo prenose od prvog varenja piva koje je opilo nekog od naih predaka, odreuju da je alkohol jedino to treba piti ako osoba eli "sve zaboraviti" ili "dobro se provesti". Alkohol je zapravo u redu, osim to njegov uinak ovisi o engramima i ostalim oblicima reHamiranja tog uinka, te je znatno podreen u svom djelovanju. 'Vjerojatno je glavni razlog njegove slave i ozloglaenosti to to stvara toliko aberativnih engrama. Etiketiranje jedne droge nemoralnom, a druge oporezivom primjer je alkoholnog engrama u drutvu. Bilo kako bilo, iako je neizmjerno legalan, upitno je hoe h auditoru koristiti pri terapiji. (*W.C.T.U.40 me ne plaa da ovo piem; to je samo zbog toga to sam previe alkoholiara morao dovesti do Cleara. - LRH) Kad smo ve kod droga, onaj zvuk tri tisue vibracija41 u vaim uima dolazi ili od engrama duikova oksida ili majke koja je uzimala mnogo kiniria prije vaega roenja u nadi da nee postati majkom, pritom govorei: "Od toga mi zvoni u uima; nastavlja se, i nastavlja i ne moe prestati!" Samokontrola Od poetka dijanetikih istraivanja, 1930., veina pacijenata vjerovala je da svoje sluajeve mogu voditi samokontrolom. Ne razumijevajui da je auditor zainteresiran samo za ono to je uinjeno pacijentu, a ne to je pacijent uinio, neka plaljivost ili zamiljena krivnja esto potaknu tu uzaludnu nadu da osoba moe provesti terapiju sama. To se ne moe uiniti. To je utemeljena izjava i znanstvena injenica. Auditor je nuan zbog mnogo razloga. On nije tu da kontrolira precleara i upravlja njime, nego da slua, potie na upornost, procjenjuje probleme koje preclear ima i uklanja ih. Rad
39

37

strihnin: gorka, veoma otrovna supstanca koja se koristi u vrlo malim dozama kao stimulans. " cijanid: vrlo otrovna kemijska tvar. 400

amonij klorid: bijela, kristalna smjesa dobivena reakcijom amonijaka s klorovodinom kiselinom: koristi se u medicini, takoer u suhim baterijama, za bojanje, itd. 40 W.C.T.U.: Womerfs Christian Temperance Union - ensko kransko udruenje trezvenjaka, organizacija koja vodi kampanju protiv alkoholizma. 41 ton od tri tisue vibracija: zvuk zvonjave sa tri tisue vibracija ili ciklusa u sekundi. 401

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

poiva na sljedeim jednadbama: Dinamike precleara su manje nego snaga u njegovoj reaktivnoj banci. Dinamike precleara zajedno s dinarnikama auditora vee su od snage u preclearovoj reaktivnoj banci. Preclearov analitiki um iskljuen je kada god dosegne engram i tada ga bez auditorove pomoi ne moe sbjediti i prepriati dovoljno puta da bi mu ispraznio naboj. Preclearov analitiki um zajedno s auditorovim analitikim umom mogu otkriti engrame i proi kroz njih. (Postoji jo jedna jednadba, koja nije drugdje spomenuta, ali je primjerena Kodeksu auditora, a koja matematiki prikazuje nunost tog kodeksa: Snaga preclearove engramske banke zajedno sa snagom auditorova analitikoga uma vea je od preclearova analitikoga uma i dinamika. To objanjava nunost da se precleara nikada osobno ne napada. Takoer objanjava ponaanje aberirane osobe napadnute u obinom ivotu, te uzrok njezine ljutnje ili apaticnosti, jer ta jednadba nadvladava njezin anabzator.) Te jednadbe prikazuju stvarne prirodne zakone. U samokontroli preclear pokuava napadati neto to njegov analizator nikada nije prevladao, iako njegov analizator, u unutranjosti, nije nikad ni pokuavao initi bilo to drugo nego napadati banku, sve dok je funkcionirao. injenica da se preclearov analizator iskljuuje kada god doe u podruje "nesvjesnosti" razlog je zbog kojega ga engrami, kada su restimulirani, mogu preuzeti i koristiti kao lutku - oni jednostavno iskljuuju analizator. Mnogi pacijenti uloili su mnogo napora da dijanetiku stave na razinu samokontrole. Svi su ti napori propali jer je sada jasno kako je to krajnje i potpuno nemogue. Preclear bi u reverieu samokontrole mogao biti sposoban dosegnuti neke lockove - sigurno moe dosegnuti ugodna iskustva i postii da se prisjea podataka pomou vraanja ali ne moe napasti vlastite engrame bez standardnog sporazuma auditor - preclear.
402

Izvan dijanetikog reveriea neki su precleari bili dovoljno nerazboriti da pokuaju samohipnozom dosegnuti svoje engrame. U dijanetici je hipnoza, u bilo kojemu obliku, neopravdana. Samohipnoza koritena u dijanetikoj terapiji vjerojatno je najvie to se moe pribliiti beskorisnom mazohizmu. Ako se pacijent vrati samohipnozom u nastojanju da dosegne bolest, roenje ili prenatalne engrame, jedino e mu uspjeti razboliti se. Naravno, ljudi e pokuati. Kada se jednom poinje agitirati o samokontroli, nitko se nikada nije uvjerio sve dok nije pokuao. Ali, svakako imajte prijatelja i ovu knjigu pri ruci, tako da on moe izauditirati glavobolje i sline stvari koje e se iznenada ukljuiti. Dijanetiki reverie, to dakle uvjetuje auditorovu nazonost, nije opasan ili teak. Samokontrola je esto veoma neugodna i besplodna. Ne bije trebalo pokuavati. Samo Clear moe svoju cijelu vremensku stazu sam unatrag kontrolirati, sve do zaea, i to ini kada eli odreene podatke iz bilo kojeg dijela vlastitog ivota. Ah, on je Clear. Organske mentalne promjene Postoji nekoliko stvari koje se mogu dogoditi sa ivanim sustavom, ukljuujui i mozak, a koje mogu izazvati promjenu strukture. One se u dijanetici zovu organske mentalne promjene. Ne nazivaju se "organskim neurozama" ili "organskim psihozama" jer promjena strukture nuno ne stvara aberacije. U prolosti je vladala velika zbrka zbog nerazumijevanja razlike izmeu ponaanja uzrokovanog organskim razlikama i ponaanja uzrokovanog engramima. Do te je zbrke dolo jer se nije znalo za postojanje engramske banke i reaktivnog uma. Svako ljudsko bie s organskom mentalnom promjenom takoer ima engram. Ponaanje diktirano engramima i djelovanje uzrokovano promjenom su dvije razliite stvari. Engrami sa sobom nose razliite dramatizacije, privianja, izljeve bijesa i razne vrste nesposobnosti. Promjene utemeljuju nesposobnost razmiljanja, opaanja, zapisivanja ih prisjeanja. Na primjer, radioureaju se mogu prikljuiti novi filteri ih strujni krugovi koji mijenjaju ih variraju 403

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

njegov rad te ga udaljuju od optimalnog - to bi bili engrami. No, takoer mu se mogu ukloniti neke od originalnih elektronskih cijevi ili strujni krugovi, ili krivo prespojiti neke ice - to bi bila organska mentalna promjena. Izvori organskih mentalnih promjena su sljedei: 1. Promjena matrice strukture zbog promijenjenog genetskog obrasca. Neki se dijelovi tijela razviju previe ili premalo te tako uspostavljaju odreenu promjenu strukture. To je obino toliko radikalna promjena da je oigledna. Slaboumne i sline osobe mogu patiti ili od engrama ih od promjene matrice, ali obino od obje stvari. 2. Promjena ivanoga sustava zbog bolesti ih rasta, koja se dijeli u dvije vrste: a) razaranje boleu kao kod djelomine paralize b) dodatno izgraivanje kao u sluajevima tumora 3. Promjena ivanoga sustava uzrokovana drogama ih otrovima 4. Promjena uzrokovana tjelesnim poremeajem kao u sluaju "modanog udara" kod kojega su odreena tkiva inhibirana ili unitena. 5. Tjelesna promjena u strukturi zbog povrede, kao u sluaju ozljede glave. 6. Promjena strukture kirurkim zahvatom nunim za izljeenje povrede ili bolesti 7. Jatrogene promjene (koje su uzrokovali lijenici) poduzete zbog pogrenog shvaanja funkcije mozga. One se mogu podijeliti u dvije vrste: a) kirurke, kao to su transorbitalna leukotomija, prefrontalna lobotomija, topektomija itd. b) ok "terapije" svih vrsta ukljuujui elektrook, inzuhnski ok i nebrojene shne. Prvih est izvora organskih mentalnih promjena mnogo su rjei nego to se pretpostavljalo. Tijelo je izuzetno otporan mehanizam i njegove mogunosti obnavljanja su goleme. Ako se osoba uope moe dovesti na razinu govora, ih do razine gdje moe slijediti upute, dijanetike tehnike mogu se primijeniti za reduciranje engrama u engramskoj banci, dovodei do znatnog poboljanja stanja i mentalne
404

sposobnosti pojedinca. Kada su ti razliiti uzroci toliko snani da koe sva terapijska nastojanja i kada je sigurno da terapija ne pomae, ili da je potpuno nemogue standardnom tehnikom, hipnozom ih drogama dosegnuti engramsku banku, tada se takvi sluajevi mogu smatrati izvan dijanetike pomoi. Drugi problem je kategorija 7. Tu je rije o selektivnom eksperimentiranju i bilo bi potpuno nemogue, bez nekoliko mjeseci prouavanja predmeta ljenikih eksperimenata, zamisliti koliko je vrsta i podvrsta operacija bilo izvreno i koliko se nevjerojatnih i bizarnih okova upotrijebilo. Sve jatrogenike promjene ivanoga sustava moemo svrstati pod zajedniki naziv "smanjene sposobnosti", drugim rijeima, nesposobnosti. U svakom sluaju, uinjeno je neto da bi se smanjila sposobnost pojedinca da percipira, zapisuje, sjea se ili razmilja. To sve dijanetici komplicira sluaj, ah nuno ne iskljuuje njezinu uinkovitost. U sluajevima oka, kao kod elektrooka, tkivo moe biti uniteno i memorijska banka moe biti na odreeni nain izmijeana, vremenska staza moe biti promijenjena, a mogu postojati i druga stanja. Kod svih takvih jatrogenih promjena, dijanetiki rezultati mogu se smatrati nepouzdanima. Ali, kod svih takvih sluajeva, posebno onih tretiranih eiektrookom, dijanetika bi se trebala primjenjivati u nastojanju da se pacijentu pomogne na bilo koji mogui nain. Sve okove i operacije trebalo bi tretirati kao ono to jesu - engrami. Niti jedna osoba koja moe izvravati rutinske poslove i ija se pozornost moe privui i usmjeriti, ne bi trebala oajavati ili se smatrati beznadnim sluajem. Svaka osoba koja je bila podvrgnuta takvom tretmanu moda nee biti sposobna dosegnuti optimalnu mentalnu sposobnost, ah moe biti sposobna postii razinu racionalnosti, ak i viu od dananje normale. Treba pokuati. Usprkos tome to se dogodilo, ih to je bilo uinjeno, u velikoj veini sluajeva postoji mogunost izvrsnog oporavka.*
' Pokuaj pobaaja ponekad maze uzrokovati neobine promjene na mozgu. One mogu biti svrstane u kategoriju povreda U takvim sluajevima mae se povratiti veina soninog 405

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE DRUGI DIO

Organski poremeaji Sadraj standardne vrste prenatalnih engrama je zabrinutost roditelja da e dijete biti slaboumno zbog neuspjelog pokuaja pobaaja u vrlo ranoj trudnoi. To dodaje emocionalno preoptereenje takvim engramima i, to je jednako vano, izaziva kod sada ve odraslog pacijenta aberativno stanje u smislu "nije u redu", "sav naopako", "slabouman" itd. Teina pobaaja gotovo uvijek se potcjenjuje: sredstva koja se koriste esto su neobina ili bizarna. Zabrinutost to dijete nije izilo iz maternice nakon pobaaja vrlo je velika. To, uz zabrinutost da je dijete nakon toga bespovratno oteeno, zajedno uzrokuju veoma snane aberativne engrame i, zbog svog sadraja, engrame do kojih je teko doprijeti. ^ Aberativno svojstvo "slaboumnih" primjedbi je, naravno, visoko. Cesta je zabrinutost da dijete moe biti roeno slijepo, gluho ih na neki drugi nain onesposobljeno. Prvi tip engramskih primjedbi moe dovesti do stvarne slaboumnosti. Zabrinutost zbog slijepoe itd. u najboljem sluaju dovodi do oteenog vizio i soninog sjeanja. Blokada sjeanja takoer je prouzrokovana engramskim vjerovanjem, ustaljenim u drutvu, da je neroeno dijete slijepo, da ne osjea i da nije ivo. To se vjerovanje u PP engrame (pokuaj pobaaja) uvodi u znaenju samoopravdavajuih primjedbi ljudi koji pokuavaju pobaaj: "Pa, ionako ne moe vidjeti, osjeati ih uti.", "Ne zna to se dogaa Slijepo je, gluho i nijemo. To je neka vrsta izrasline. To nije ovjek". Izvor veine svih blokada soninih i vizio sjeanja je u takvim primjedbama, bolnim emocijama ili drugim engramskim podacima. Moe proi stotine sati terapije prije nego to se ta sjeanja pojave. Glavnina svih blokada ukljuit e se tijekom terapije. Postoje tisue engramskih primjedbi i emocionalnih situacija koje preclearu uskrauju njegovo sjeanje i obino se moe oekivati da e ono biti obnovljeno. Pacijent s vrlo slabom dinamikom (jer ljudi imaju razliite uroene
sjeanja . Ako se razliita (prijsjeanja ne mogu oporaviti, engrami se jo uvijek mogu otkloniti. Inteligencija e u takvim sluajevima rasti, a esto je ve veoma visoka - LRH 406

snage dinamika) prilino lako moe imati blokadu sjeanja. Pacijentu s visokom dinamikom potrebno je mnogo vie aberacija da se sjeanja zatvore. Ta se sjeanja mogu ukljuiti jednostavnim prelaenjem kroz engrame tjelesne boli i engrame bolne emocije. Ipak, mora se istaknuti da pokuaji abortusa zaista mogu, iako rijetko, izazvati poremeaj mozga i ivanih mehanizama iznad fetusove sposobnosti obnavljanja. Rezultat toga je stvarna, fizioloka nesposobnost. Djeca i odrasli koji su sada svrstani meu slaboumne mogu se razdvojiti u dvije skupine: stvarni, fizioloki tip i aberirani tip. Nadalje, blokade sjeanja takoer moraju biti klasificirane u dva tipa, bez obzira na dinamiku i inteligenciju pojedinca: one prouzroene oteenjem mozga za vrijeme pokuaja pobaaja i one koje su iskljuivo aberacijske i proizlaze iz engramske zapovijedi i emocija. Sposobnost fetusa da ispravlja oteenja je izvanredna. Oteanje mozga obino moe biti potpuno ispravljeno bez obzira na to koliko se stranih tvari u njega unijelo. Sama injenica zadiranja u mozak pri pokuaju pobaaja, ne znai i da je to uzrok blokade sjeanja, budui daje taj uzrok rjei. Razumljivo je da ovo itaju mnogi s blokadom sjeanja te da ih to moe znatno uznemiriti. Ah, zapamtite: sonina i vizio sjeanja nisu presudna za gotovo potpuni Release. Ovaj komentar o organskom oteenju ne znai da se ne moe postii stanje Releasea to e osobu uiniti sposobnijom i sretnijom, jer se to moe napraviti uvijek, bez obzira na sjeanje. Ah, upamtite sljedee: sjeanja se gotovo uvijek ukljue, ak i ako je potrebno 500 ih vie sati. Ovo je stanje spomenuto stoga to e se pronai samo kod nekolicine sluajeva. Vivisekcijski "testovi" i "eksperimenti" ljudskoga mozga u institucijama, naalost, nisu valjani. Usprkos svoj boli, nevoljama i razaranju prouzrokovanim tim "eksperimentima", oni su bih uraeni bez prikladnog znanja o aberaciji i mentalnim poremeajima. Nijedan od tih podataka nema nikakve vrijednosti, osim to pokazuju da se mozak moe rezati na razliite naine, a da ovjek ipak preivi. Budui da su pacijenti obino reagirah zbog engramskog i tjelesnog poremeaja kojeg je uzrokovao psihijatar, ne postoji nain da se nakon
407

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

operacije, osim dijanetikom, to dvoje razlui. Zakljuci izvedeni iz tih podataka tada nisu valjani, jer reakcije pacijenta nakon operacije mogu proizlaziti iz razliitih uzroka: engramskog, iz engrama same operacije, iz oteenja nastalih pokuajem pobaaja u ranom ivotnom razdoblju, iz onesposobljenosti prouzroene operacijom itd. Stoga, nemojte donositi zakljuke da, na primjer, oslabljenje konceptualnog razmiljanja nastaje samo zbog uklanjanja dijela mozga, daje sjeanje blokirano samo kad je na mozgu izvrena vivisekcija itd. Sa znanstvenog stajalita, nijedan od tih "zakljuaka" nije dokazao nita osim da mozak, u kasnijem ivotnom razdoblju, moe biti oteen a da ovjek ipak preivi, te da kirurki zahvat bilo koje vrste esto donosi mentalnu promjenu kod pacijenta. Istina, moglo se otkriti da se uklanjanjem ovog ili onog dijela "razvodne ploe" zvane mozak, uklanja takoer i neka od izvrnih sposobnosti. Dijanetika prva pomo injenica da uklanjanje engrama zadobivenog u trenutku povrede moe uvelike pomoi lijeenju i oporavku svakog pacijenta, u smislu skraenog trajanja bolesti, bit e posebno vana za one koji rade u stanicama hitne pomoi. rtva nesretnog sluaja ponekad nakon nekohko dana umre od oka, ih se ne oporavlja ih ozdravljenje ne tee glatko. Kod svake povrede - opekotine, posjekotine, modrice bilo koje vrste - trauma42 se zadrava u povrijeenom podruju. Trenutak povrede je stvorio engram. Taj engram spreava oslobaanje traume. injenica da je ozlijeeni dio i dalje bolan, organski je restimulator koji smanjuje pacijentovu sposobnost oporavka. Koristei reverie, ih jednostavno radei s pacijentom koji ima zatvorene oi, i to to je prije mogue nakon povrede, lijenik, medicinska sestra ih lan obitelji mogu vratiti povrijeenu osobu u trenutak zadobivanja povrede i obino rekonstruirati, te iscrpiti dogaaj kao obian engram. Kada se engram povrede jednom reducira, pobolja se opi mentalni ton pacijenta, a povrijeeno e
42

podruje odgovarati na lijeenje. Odreena istraivanja takvih sluajeva pokazala su da se neke opekotine mogu izlijeiti i nestati nekohko sati nakon to se ukloni engram zadobiven pri njihovu nastanku. Kod ozbiljnijih povreda testovi su pokazali potpuno i oigledno ubrzanje lijeenja. U sluajevima operacija pod anestezijom dijanetika je korisna na dva naina: (1) kao preventivna mjera i (2) kao mjera oporavka. Dijanetika kao preventivna mjera znai da oko ih s "nesvjesnim" ih polusvjesnim pacijentom ne bi smjelo biti nikakvog razgovora. Drugi vid korisnosti znai da bi se trauma uzrokovana samom operacijom trebala rekonstruirati i otpustiti neposredno nakon operacije. Problem u obostranoj terapiji U osam mjeseci, R i njegova ena C su pomou dijanetike doveli jedno drugo do stanja Clear, radei etiri sata svake veeri, etiri veeri tjedno, svaki od njih auditirajui drugoga po dva sata. Taj obostrani dogovor zakomplicirao se injenicom da dok je R pokazivao zanimanje da doe do Cleara, njegova ena je u tome bila prilino apatina. On bi uspio pokrenuti sluaj tek nakon mnogo uvjeravanja. On je bio sluaj s visokom dinamikom, s mnogo zaahurenih emocija, a ona je bila apatini sluaj koji u potpunosti zanemaruje svoje probleme (mehanizam crne pantere). Njega je muio kronini ir i brige zbog posla, a nju je muilo ope alergijsko stanje i kronini nemar glede kuanskih poslova. Oni se nisu znatnije obostrano restimulirali, ali su imali problema s preutnim dogovorom, jer su izbjegavali teme koje bi ih najvie uzrujavale kad su zajedno - poput njenog spontanog pobaaja i kue izgubljene u poaru prije mnogo godina, kao i mnoge druge okove. Nadalje, s jedne strane bili su suoeni sa R-ovom estinom i introvertiranou, to je rezultiralo njegovim omalovaavanjem njezine terapije. S druge strane, C-ina apatija pomogla je R-ovu nastojanju da kao preclear provede vie vremena od nje, zbog ega je njen interes da bude dobar auditor opao. Daljnje komplikacije izbile su jer C nije razumjela Kodeks auditora ili njegovu upotrebu, i u nekoliko navrata je postala ljutita i nestrpljiva prema R-u, kad je on bio vraen u terapiji - stav koji je R-a
409

trauma: bolno emotivno iskustvo ili ok, koje esto ima trajne psihike posljedice i, ponekad, neurozu. 408

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

natjerao u valenciju ljutnje. Terapija se nastavljala tim nesigurnin smjerom. R je tada bio obavijeten o preutnom dogovoru i reeno mu je da bi svakako trebao osloboditi neke od njihovih zajednikih bolnih emocija. Nakon toga, pristupio je engramu poara i iznenada otkrio da moe auditirati neke ranije engrame suosjeanja svoje ene, koji do tada nisu bih dostupni. Otkriveno je da su njezine alergije potjecale od oevih prosudbi o suosjeanju te da je R bio pseudootac. To je rezultiralo znatnim poboljanjem u sluaju C-e. Alergije su je manje muile, a kronina bol srca, koju je imala tako dugo da se na nju vie nije obazirala, takoer je nestala. Postala je zainteresirana za to da bude dobar auditor i prouila je predmet, a pomalo joj je poelo smetati kada je R traio vie vremena u terapiji nego to mu pripada. (Taj porast zanimanja vrijedi za svaki sluaj apatije koji je poeo zanemarivanjem engrama.) R-a su, meutim, veoma koili njezini trenuci ljutnje i otkrio je da sad gotovo iskljuivo djeluje pod samokontrolom - stanje u kojemu on odluuje to hoe, a to nee biti pokrenuto u njemu. Naravno, ta samokontrola je beskorisna jer, ako bi poznavao svoje aberacije i podatke u svojim engrarnima, oni ne bi bili engrami. Tako je odreeno vrijeme R odbijao pokazivati bilo kakve emocije jer ga je ona zbog njih ismijavala, nije pratio njezine upute i, ukratko, pokoravao se engrarnima koje mu je ona dala tijekom prolih terapija ljutei se na njega. C-i se savjetovalo da nae trenutke ljutnje koje je pokazivala kao auditor tijekom terapije, i kada ih se reduciralo, otkriveno je da R ponovno dobro radi i surauje. Njegov ir je proizlazio iz pokuaja pobaaja. Njegov otac, izrazito aberirana osoba, inzistirao je na pokuaju pobaaja kad je majka bila u sedmom mjesecu trudnoe. Majka je prosvjedovala da bi dijete ipak moglo ostati ivo. Otac je rekao da e ga, ako se ivo rodi, ubiti im izie van. Nadalje, rekao je da majka mora ostati mirna dok on to radi. Drugom prilikom otac je rekao da e majku zakljuati u ormar ako se ne odlui na pobaaj. (Taj je sluaj prilino sloen zato jer se majka bojala ocu priznati trudnou i tri mjeseca se pretvarala da nije trudna, doputajui suprugu da vjeruje kako je dijete, inae staro
410

sedam mjeseci, zapravo staro samo etiri mjeseca. Stoga je u sluaju bilo mnogo tajnovitosti, zbrke i proturjenih podataka.) To znai da je R imao snaan holder u prenatalnom podruju: bio je zadran engramom koji je ukljuivao penetraciju njegova trbuha. To je bio kljuni engram, to e rei da su se drugi engrami, mehanizmom slinih somatika i sadraja, skupih oko njega i potisnuli ga. To je bio splet dogaaja s kojim se C, ne znajui, suoila, a postao je jo sloeniji zbog njezine ljutnje. R bi sad suraivao, ah' njegova se vremenska staza skupala oko kljunoga holder engrama. Dva vaenja umnjaka, uz upotrebu duikovog oksida kao anestetika, takoer su potiskivah prenatalne engrame. C je neko vrijeme pokuavala doi do tih kasnih engrama vaenja umnjaka, koji su sadravah nevjerojatno dugaak razgovor izmeu zubara, njegova pomonika i R-ove majke, koja se, na tetu njegova duevnog zdravlja, uputila s njim u zubnu ordinaciju. R se osjeao izrazito nelagodno zbog stalne restimulacije engrama koji se jo uvijek nisu mogli dohvatiti. Jednaku je nelagodu osjeao i esto prije, i da je C razumjela i pratila Kodeks auditora, njegova bi nelagoda izostala. Sluaj nije napredovao po nekoliko tjedana. C-ina terapija je napredovala. Za R-a je bilo vrlo restimulativno raditi na njoj jer je time njegova nelagoda rasla, ali stoje vie radio na njoj ona je imala bolji auditing i postajala je sve inteligentnija (njezin IQ porastao je za pedeset bodova nakon pet tjedana terapije). C je

411

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

kae da R ne moe "nita osjetiti", i kasnijim engramima kad se osjeao napetim na emotivnom planu a to nije mogao pokazati, poela se oslobaati emocija. R je tada poeo stabilno napredovati. Kasna bolna emocija je osloboena i time su se rani prenatalni engrami reducirali, a daljnje bolne emocije postale su vidljive za reduciranje. Iznenada je otkriveno da je uzrok to se R lako uzrujao zbog C-e, medicinska sestra koja ga je njegovala tijekom operacije krajnika kad je imao pet godina. C i ta medicinska sestra imale su neke slinosti u ponaanju. To je bio engram suosjeanja. Kad je osloboen, vremenska staza se poela izravnavati, pa se lake moglo doprijeti do engrama pobaaja. Ispostavilo se da je R bio poprilino izvan svoje vremenske staze veinu svojega ivota, njegova memorija bila je blokirana, a njegovo sjeanje u loem stanju. Otkrilo se da sve to lei u skrivenom kljunom engramu pokuaja pobaaja, kad se njegov otac zakleo da e ga ubiti ako se rodi i dodao da dijete ionako ne moe vidjeti, osjetiti ili uti bilo to, a to je engramski materijal izraen u R-ovoj nesposobnosti kretanja po njegovoj vremenskoj stazi. U trenutku u kojemu je klju pronaen - nakon dvjesto i osamdeset sati terapije - R se vratio na vremensku stazu, mogao se po njoj kretati, i brisanje njegovih engrama nastavljeno je na uobiajen nain. C je uinjena Clearom oko dva mjeseca prije nego to je R dohvatio posljednji engram. C-ine su alergije, meutim, nestale mnogo prije nego to je njezin sluaj doao do Cleara, a R-ov ir i neke druge psihosomatske tekoe takoer su nestale znatno prije nego to je uinjen Clearom. Problem kod restimuliranog sluaja G je u deset mjeseci povremenim terapijama uinjen Clearom. Njegov je sluaj imao poetnu dijagnozu non-sonika, non-vizia, boli, blokade emocija, trajni lagani trans i trajnu "regresiju" u dobi od tri godine. To znai da im bi uao u reverie naao bi se na smrt prestraen u zubarskoj stolici, tri godine star, i vadio bi zub - engram u kojemu se nalazio, i ne znajui, pola svojega budueg ivota. To je bio i djelomini uzrok njegova kroninog propadanja zubi i njegove
412

nesanice, kao bunt protiv anestetika. Situacija je postala oita, jer se odmah poeo mekoljiti i fufljati - stanje koje se odmah popravilo prolaenjem kroz engram, tako da je mogao doi u sadanje vrijeme, to i jest. On je imao podosta tekoa u ivotu, imao je visoku dinamiku, ali je pokazivao znakove apatije. Nakon sedamdeset i pet sati otkriveno je da je njegova ena ponekad bila njegova pseudobaka i, takoer ambivalencijom, njegova pseudomajka, nakon ega je dolo do osloboenja. Kako je njegova prosudba o suosjeanju zahtijevala da bude bolestan jer e tako njegova baka ostati s njim, i kao to su njegovi engrami protivni opstanku tvrdili da je njegova majka dobra prema njemu samo kad je bolestan, zakljuak reaktivnog prosuivanja bila je injenica da mora biti stalno bolestan, zahtijev koji je njegovo tijelo slualo dvadeset i tri godine. Naravno, sve se to popravilo i ispravilo samim reduciranjem engrama. Do brisanja je poelo dolaziti nakon dvjestotinjak sati terapije i ono se nastavljalo, a tada je sluaj iznenada prestao napredovati. Za pedeset ili vie sati terapije moglo se locirati samo nekoliko engrama, a oni koji su bili locirani nisu se mogli reducirati niti se bolna emocija mogla dohvatiti. Svi dohvaeni i reducirani engrami, locirani su i obraeni samo stoga to je auditor u ovom sluaju koristio tehnike otvaranja koje zahtijevaju veliku vjetinu (te tehnike gotovo nikada nisu nune i ne bi se trebale koristiti osim u psihotikim sluajevima). To nije bilo potrebno na poetku sluaja. Neto je oito bilo krivo. Pri pobliem ispitivanju otkriveno je da se G-ova ena snano suprostavljala dijanetici, i da nikad nije propustila niti jednu priliku da G-a ogoreno napadne zbog dijanetike, osobito kad je bio u drutvu prijatelja. Ona mu se rugala da je psihotian. Traila je odvjetnika zbog razvoda (obavijestivi ga nakon to je G poeo terapiju, ah je zapravo u posljednje dvije godine njihova braka imala s odvjetnikom stalne konzultacije oko razvoda) i uglavnom uznemiravala i smetala G-a do te mjere da je stalno primao engrame bolnih emocija, ak i ako nije pokazivao nikakve emocije protiv nje. Imah su dijete staro devet godina, djeaka. G ga je oboavao. Dijete je imalo neuobiajeno mnogo djejih bolesti, patilo je od bolesti oka i
413

L. RON Hl Kl!ARI)

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

kroninog sinusitisa, zaostajalo u koli. ena je prema djetetu znala biti otra. to god da je napravilo, inilo ju je nervoznom. Radei na tom sluaju auditor je, saznavajui injenice o njezinu openitu stavu prema muu i posebno stavu prema dijanetici, odrao s njom sastanak u vezi s njezinim muem. Otkrilo se da se ona sama ne protivi terapiji. Nemalo nakon sastanka, G i njegova ena su imali kratku svau u kojoj je G primijetio da je ona zasigurno aberirana. Ona se na to silno uvrijedila i rekla da je on taj koji je lud, s obzirom na to da ga zanima dijanetika. On je uzvratio injenicom da je od njih dvoje on manje aberiran jer barem nastoji napraviti neto glede toga. Nadalje, istaknuo je da ona mora da je aberirana, jer u protivnom ne bi bila toliko stroga s djetetom, kao to jest - injenica koja definitivno pokazuje da ima blokadu na drugoj (seksualnoj) dinamici. Sljedei dan kad je doao s posla, otkrio je da je podigla novac iz banke i otila u drugi grad povevi djeaka sa sobom. On je krenuo za njom i otkrio da boravi kod nekih svojih roaka. Ona im je rekla da ju je on tukao i toliko poludio da je morao ii na terapiju. Istina je zapravo bila da je on nikada u ivotu nije ni taknuo. Pri tom susretu, pred svjedocima, poela je bjesniti i rugati se svakom "psihijatrijskom sustavu" koji vjeruje u predgovornu memoriju. On je istaknuo da su mnoge kole u prolosti vjerovale u predgovornu memoriju, i da je u cijeloj osnovi psihijatrije dugo govoreno o "memoriji u maternici", premda nisu znali stoje to, itd. Njezini roaci, vidjevi ga tako smirenog, prisilili su je da se s njim vrati kui. Na putu je napravila dramatinu, niim izazvanu scenu, pokuavajui samoubojstvo iskakanjem iz auta. Auditor koji je radio na sluaju odrao je privatni sastanak s njom nakon njezina povratka. On je prekasno zakljuio da je postojalo neto u njezinu ivotu za to se bojala da e njezin mu otkriti i tako, suoena sa znanou koja bi mogla povratiti sva sjeanja, poela je estoko emotivno reagirati u vezi s tim. Na kraju je priznala, pri pobliem ispitivanju, da je to sluaj za koji njezin mu nikada ne smije saznati. Bila je toliko uzrujana, da je auditor s njom, nakon njezina pristanka, odrao nekoliko sati terapije. Odmah je otkriveno da je njezin otac mnogo puta prijetio da e ubiti njezinu majku, te da nju
414

nije elio. Nadalje, otkriveno je da je oevo ime Q i da je njezina banka engrama prepuna primjedbi poput "Q, molim te nemoj me ostaviti", "Umrijet u bez tebe". Osim toga, kad vie nije bila u seansi, iznenada je izjavila ono to joj je bila histerino smijena injenica, da je cijeli ivot imala veze s ljudima koji su se zvali Q, bez obzira na njihovu osobnost, veliinu ih godine. To je bilo daleko od Releasa, ah s obzirom na to da je njegov drugi pacijent, G, bio ugroen svom tom nepotrebnom zbrkom i da je terapija zastala, auditor ju je i dalje nastavio ispitivati. Ona je razglasila da je mnogo puta pokuala pobaciti njihova sina jer se uasno bojala da e on biti plav, a ona i njezin suprug imaju tamnu kosu. Nadalje, znala je da djetetovi engrami sadre podatke koje ona smatra optuujuima vie od samoga pobaaja - dok je bila trudna spolno je opila s jo trojicom mukaraca. Auditor joj je naglasio da je taj osjeaj krivnje, ma koliko bio stvaran, jo uvijek engramski, te da je upitno da e je mu ubiti kad to sazna. Rekao joj je da je dijete osudila na drugorazredno postojanje, da svojim strahovima supruga sputa do apatije dajui auditoru vie posla nego to je to potrebno. U muevoj i auditorovoj prisutnosti priznala je svoju nevjeru i s uenjem doznala da je njezin mu za to znao godinama. Nije znao za pokuaj pobaaja njihova djeteta. Zamoljena je da proui terapijski prirunik i svoje dijete uini Clearom, to je uz suprugovu pomo i uinila. Auditor je G-a doveo do Cleara, koji je zatim i svoju enu uinio Clearom. Savjet auditoru Sakriven izvor ljudskih aberacija bio je skriven zbog nekoliko vrlo specifinih razloga. Auditor e se susresti sa svakim od njih, i premda je, sa sadanjim tehnikama, sposobnost reaktivne engramske banke da ga odbije jednaka nuli, on bi trebao znati prirodu zvijeri koju napada. Mehanizmi zatite koje engramska banka ima - iako vie nisu tako stabilni jer znamo kako probiti taj oklop uzroka umobolnosti - su sljedei: 1. Tjelesna bol.
415

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

2. Emocija u smislu zarobljenih jedinica. 3. "Nesvjesnost". 4. Osobina ukljuivanja da kasni. 5. Kanjenje izmeu restimulacije i bolesti. 6. Krajnja iracionalnost. O tjelesnoj boli znamo dovoljno - umje nastoji izbjei u sjeanju, isto kao to u ivotu tei tome da je izbjegne kao vanjski izvor: odatle proizlazi blokada sjeanja. Emocija gubitka nagomilava se da bi stvorila zatitnu zonu izmeu osobe i realnosti smrti. "Nesvjesnost" nije samo mehanizam skrivanja podatka, to je i blokada memoriji koja ne moe preskoiti praznine prolih trenutaka kada su osigurai pregorjeli. Engram moe drijemati vei dio ivota, ali kada se nae u blizini prave skupine restimulatora, u trenutku tjelesne iscrpljenosti ili bolesti, manifestira se, razotkrivajui uzrok ludila ili manjih aberacija mnogo godina nakon stvarnog dogaaja. Drugi aspekt zatitnog mehanizma banke bio je restimulativno zakanjenje, to znai da restimulirani engram esto poinje djelovati dva ih tri dana nakon to je bio ukljuen. (Primjer: recimo da migrena za svoj restimulator ima ritmiki bubnjajui zvuk; osoba koja ima engram uje taj zvuk; nakon tri dana ona iznenada dobije migrenu). Uzimajui u obzir to zakanjenje, kako netko moe locirati uzrok odreene restimulacije povremene bolesti? Krajnja iracionalnost engrama, vrhunac iracionalnosti - da je sve istovjetno svemu drugom u engramu, i da je to istovjetno stvarima u vanjskoj okolini koje jedva da su sline - majstorija je idiotizma za koju se moe oekivati da e je svaki razuman ovjek odbaciti kao "proces miljenja". ovjek je taj izvor traio nekoliko tisua godina. Ali, traio je neto komphcirano, pretpostavljajui da ono to moe biti toliko potresno, toliko destruktivno, toliko opako i toliko sposobno izazivati kompleksne manifestacije, mora imati kompleksan izvor. Istraivajui, pokazalo se da je taj izvor zapravo veoma jednostavan. Auditor e vrlo malo raditi na pokuaju da povue granicu izmeu
416

zdravlja i ludila, jer su to toliko relativni pojmovi. Od njega e se traiti da usporedi dijanetiku sa starijim mjerilima poput sloene Kraepelinove44 klasifikacije. To se moe uiniti, ali je korisno koliko i Aristotelova povijest, koja zanima samo povjesniare. Ako je pojedinac nesposoban prilagoditi se okolini tako da se slae s njom, ili joj se pokorava ili upravlja svojim blinjima ih, to je jo vanije, ako je nesposoban okolinu prilagoditi sebi, tada se moe smatrati "umobolnim". Ali, to je relativan pojam. Zdrav razum u dijanetici se veoma pribliava potencijalnom, apsolutnom znaenju, jer mi poznajemo optimalni um. Promjene obrazovanja i gledita mogu uiniti da racionalne akcije jedne osobe mogu izgledati iracionalnima drugoj, ali to nije problem zdravoga razuma - to je problem stajalita i obrazovanja, ime se auditor ne bi trebao puno baviti. Dakle, pacijenti s kojima e se auditor susresti pripadat e jednom od tri glavna dijanetika tipa: non-sonino sjeanje, imaginarno sjeanje, sonino sjeanje. Pitanje zdravoga razuma se ne postavlja, a pitanja koliko je teak sluaj ih koliko e trajati mogu se poprilino odrediti iz stupnja ta tri stanja. Ipak, auditor moe otkriti da u rukama ima sluaj pravog "ludila" koji je "psihotian". lijeenje takvog sluaja ovisi o tome kojoj od te tri vrste psihotini pacijent pripada. Problem je u oslabljivanju pacijentovih engrama to je prije mogue. Stanja i mehanizmi koji skrivaju engramsku banku se ne mijenjaju. Oni su jednako prisutni u svakog pacijenta, kod svakog ljudskog bia. Dijanetike tehnike mogu se poboljati - a koja znanstvena tehnika, posebno u prvim godinama svojega postojanja to ne moe - i one se ne primjenjuju selektivno, nego su primjenjive na sve osobe. Dakle, ako imamo "umobolnog" pacijenta, osnovni problem se ne mijenja i dijanetika tehnika djeluje kao u svakom drugom sluaju. Zadatak je oslabiti jainu naboja u sluaju, kako bi se on mogao rijeiti standardnom tehnikom. Umobolni pacijenti esto se zaglave na vremenskoj stazi. U tom
44

Kraepelin: Emil Kraepelin (1856-1926.), njemaki psihijatar koji je mentalne poremeaje podijelio na razliite vrste. 417

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

sluaju daju im se holderi, jedna vrsta za drugom, sve dok se ponovno ne uspiju pokrenuti. Ako je pacijent u regresiji, toliko se temeljito zaglavio da je izgubio dodir sa sadanjim vremenom. Svaki pacijent moe poeti ponovno proivljavati neki dogaaj umjesto da se na njega samo vrati sjeanjem, a auditor e ih, da bi to popravio, samo usmjeriti i tako to e im rei da se mogu toga sjetiti. To e ih ponovno dovesti u vraeni status. Kod umobolnih pacijenata esto se dogodi da uvijek iznova sluaju jedan engram. U tom sluaju potrebno je jedino fiksirati njihovu pozornost i dati im holdere, dok se opet ne pokrenu na stazi. Dogodi se da su umobolni pacijenti ponekad potpuno izvan vremenske staze, sluaju demone ili imaju privienja. Problemi su uvijek isti. Koristite tehniku ponavljanja dok na ovaj ili onaj nain ne fiksirate njihovu pozornost i tada ih ili pokrenite na vremenskoj stazi, ili ih vratite na nju. Sizofreniar je obino daleko izvan svoje vremenske staze. Najbolji nain da se oslabi sluaj, kako bi se moglo prijei na rutinsku terapiju, je otkrivanje i pranjenje engrama bolne emocije. Ako uobiajena terapija ne uspije, potraite pomo lijenika, dajte pacijentu duikov oksid ili natrij pentatol i tako dosegnite duboku razinu transa u kojoj e se obino otkriti da je pacijent sposoban kretati se po vremenskoj stazi, iako je u budnom stanju bio izvan nje. Pronaite kasniji engram oaja i ispraznite ga, kako je opisano u poglavlju o emocijama. Tehnika za duboki trans nije nimalo drukija osim to treba poduzeti velike mjere opreza kako se ne bi reklo nita to bi dalje aberiralo pacijenta, nego sav razgovor treba svesti na vokabular terapije, pazei da se uvede ponitava. Umobolni pacijent pokorava se nekim engramskim zapovijedima, moda mnogima, bez obzira to radi. Ta zapovijed moe, pacijentovim pogrenim tumaenjem, diktirati neki udan postupak, demone, bilo to. Ali, dijagnoza se sastoji samo od promatranja pacijenta zato da bi se otkrilo, putem njegovih reakcija, koja bi to engramska zapovijed mogla biti. Ova knjiga, osim tih nekoliko napomena, ne pokriva institucionalnu dijanetiku, ali auditor koji poznaje ovdje iznesene osnove i uz malo razumijevanja, moe u kratko vrijeme dovesti pacijenta do "zdravoga
418

razuma", koje odbori takvih institucija obino smatraju udesnim oporavkom. Pacijent je, ipak, veoma daleko od Releasea i trebat e potroiti jo mnogo sati na pranjenje daljnjih bolnih emocija i slabljenje engrama, prije nego to auditor zakljui da je sigurno dopustiti mu da napusti terapiju. Auditor bi, barem u sljedeih dvadeset godina, trebao biti posebno oprezan kod svakog sluaja hospitaliziranog u umobolnici, jer moe dobiti sluaj jatrogene psihoze - koju su uzrokovali lijenici - zajedno s ostalim pacijentovim engramima. Dijanetika ne moe puno pomoi umu s "izbodenim" ili "oguljenim" mozgom, i takvu umobolnost ne moe izlijeiti sve dok neki domiljati biolog ne pronae nain uzgajanja novog mozga. Sluajevi elektrookova su nesigurni jer mogu i ne moraju odgovoriti na tretman, jer je modano tkivo spaljeno do toke u kojoj mozak vie ne moe normalno funkcionirati. Pri preuzimanju takvih sluajeva auditor e biti zaprepaten izmijeanim stanjem standardne banke, da i ne govorimo o sklopovima kojima bi trebao dohvatiti engramsku banku. Sifilis45 i ostala razaranja mozga trebaju se slino klasificirati i trebalo bi im pristupiti, ili poduzeti neto, samo s potpunom spoznajom da dijanetika moda nije u stanju pomoi raskomadanom stroju. Postojalo je mnogo tisua takvih "operacija" mozga i na stotine tisua tretmana elektrookovima, stoga se auditor ne bi snio preopteretiti nekim beznadenim sluajem, kada postoji toliko mnogo sluajeva kojima se moe vie pomoi. Svakom sluaju koji je bio u instituciji za umobolne trebalo bi pristupiti sa sumnjom. I, ako bi neto bilo neobino u nainu na koji je pamenje izmijeano ih je zamijeeno pomanjkanje koordinacije, istraga moe otkriti skrivenu hospitalizaciju. Nadalje, ako je auditor pozvan da pomogne u sluaju koji e biti hospitaliziran, trebao bi uvijek biti na oprezu. Sluaj koji se alje u umobolnicu, moe biti sluaj koji je ve prethodno bio u nekoj takvoj ustanovi, bez obzira na tvrdnje roaka i prijatelja. Slino, sluajevi vraeni s bojita zbog iscrpljenosti borbom46 trebali
4r

46

' sifilis: zarazna spolna bolest koja se oituje u tri faze: u prvoj bolest djeluje lokalno; u drugoj napada kou i sluznicu; i u zavrnoj kosti, miie i mozak. iscrpljenost borbom: (psihijatrija) neurotino stanje tjeskobe, razdraljivosti, potitenosti itd., esto se pojavljuje kao rezultat dugog boravka u borbi ili bitci. 419

L. RON HllBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

bi se oprezno preuzeti jer su najvjerojatnije obraivani prije naputanja vojne slube - vrijeme u kojemu su elektrook, operacija mozga ili narkosinteza mogli biti primijenjeni bez pacijentova znanja ili pristanka. Ta upozorenja nisu dana zbog auditorove eventualne tjelesne ugroenosti - pacijenti, zdravi ili umobolni, rijetko ne surauju kad se primijeni dijanetika, ak i kad gunaju zbog toga - nego stoga to se moe uloiti mnogo rada samo da bi se otkrilo da je cijeli mentalni sklop upropaten i bez mogunosti popravka. Ako auditor preuzme sluaj tretiran elektrookom, pozornost treba ponajprije usmjeriti na oslobaanje oka kao engrama, jer institucionalni engrami sadre sve vrste bezveznog avrljanja, koji dalje mogu koiti lijeenje. Uz to, injenica je da bilo koji elektrook, bilo gdje u tijelu, ima tendenciju poremetiti engramsku banku i uvrstiti je tako da su dogaaji u njoj pomijeani vie nego obino. Samo zbog napredovanja dijanetike terapije i ouvanja auditorova vremena, takoer bi trebalo primijetiti da se kod sluajeva uhienika koji su ispitivani uz policijsku torturu i kod opih policijskih zlostavljanja kriminalaca ili obinih graana, ti dogaaji trebaju otpustiti prije nego to se pristupi daljnjoj terapiji. Boravak u zatvoru moe sadravati velike naboje oajanja dovoljne da poremete um, a ipak moe biti skriven od pacijenta zbog pogrene ideje da auditora interesira ili da e ga razoarati njegov "karakter". Razni drugi podaci ulaze u banku engrama, podaci za koje se ako se ne spomenu ne bi ni posumnjalo da su prepreka terapiji. Hipnoza moe biti krajnje aberativna i moe zadravati sluaj. Auditor bi trebao znati kako ona djeluje da bi mogao osloboditi engram koji stvara, a ne da bi mogao primjenjivati dijanetiku. Hipnoza je vjetina usadivanja pozitivnih sugestija u engramsku banku. One se tu mogu privrstiti za engrame i postati lockovi. Budui da veina engramskih banaka sadri uzorak veine svakidanjih rijei, hipnoza je gotovo sigurno aberativna. Oslabljenje analitike snage na umjetan nain dovodi tako tretiranu osobu u optimalno stanje za primanje engrama. Hipnotizer koristi mehanizam zaboravljanja u veini svojih sugestija, a veina ljudi ima sline engramske opaske koje ine nemoguim

oslobaanje od hipnotike sugestije. Hipnoza se moe smatrati lockom "velike snage" i moe biti ozbiljna zapreka u pacijentovoj engramskoj banci. Sugestije, koje nisu uvrene bolom sadranim u engramima, tijekom auditinga nestaju kao lockovi. Ali, hipnotike sugestije trebalo bi pronai i oistiti prije nego to se sluaj nastavi. U dananjem drutvu primjena hipnoze je uobiajena, i vrlo se esto dogaa da se, zahvaljujui mehanizmu zaboravljanja, pacijent ne moe prisjetiti je li ikada bio hipnotiziran. To e otkriti tehnika vraanja. Da bismo to locirah moemo se osloniti na tehniku ponavljanja, kojom se pacijent vrati ponavljajui hipnotiki izraz poput: "Idi spavati, idi spavati, idi spavati...". Hipnoza se ne odvija samo u salonu. Vrlo esto njome se slue pervertiti, unato injenici da bi "moral" hipnotizirane osobe trebao rasti. Takvi dogaaji, koji su ukljuivati ak i vrlo ugledne ljude, naeni su pri ispitivanju djetinjstva nekih pacijenata. Oni su esto za pacijenta potpuno blokirani jer su tako temeljito zastraujue bile zapovijedi sadrane u hipnotikoj sugestiji. Dijanetika i hipnoza mogu se povezati, ali isto tako i dijanetika i astronomija. Ako auditor radi s neko hipnotiziranim pacijentom morat e biti jako oprezan s vokabularom, da to manje svojih rijei unese u njegovu engramsku banku, kako dijanetiku ne bi pretvorio u hipnozu. Bilo koja korist dbbijena hipnozom nalazi se u polju istraivanja ili uvoenja privremenog maninog engrama. Manini engram mnogo vie teti nego koristi. Hipnotika anestezija je silno precijenjena. Hipnozu kao salonsku igru niti jedno drutvo ne bi smjelo tolerirati jer moe biti dovoljno destruktivna da uzrokuje restimuladju engrama do toke ludila, a hipnotizer nikad ne zna sadraj engramske banke. Svaki dobar hipnotizer mogao bi biti dobar auditor kad bi nadvladao elju da govori, ali ako pokua kombinirati dijanetiku i hipnozu, nai e se s potpuno bolesnim padjentom u rukama. Nikad ne uvodite pozitivnu sugestiju bilo koje vrste kod pacijenta, bez obzira na to koliko on za nju molio. To se pokazalo gotovo pogubnim. Cijeli sluaj moe se tretirati u dubokom amnezijskom transu. Cesto je mogue probuditi osobu koja spava i uvesti u duboki trans,
421

420

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

jednostavno joj njeno govorei nekoliko noi za redom u isto vrijeme i napokon je navesti da odgovori na poziv. Nakon toga moe se poeti i nastaviti dijanetika terapija, i uspjet e, osobito ako auditor nije toliko neoprezan da umjetno restimulira engram kasnije tjelesne boli, uzimajui preteno engrame bolnih emocija nakon roenja. Ako je osoba na kojoj se vri terapija svjesna te akcije, moe se uvesti u reverie da bi se mogli dohvatiti raniji podaci, poto je "ja" jae od jedinica panje koje ine bazinu osobnost i koje su, iako inteligentne, slabe. S njim se naizmjence radi u amnezijskom transu, a onda u reverieu. Sluaj e se na kraju rijeiti ak i ako reverie nije koriten. Ali, kod amnezijskog transa postoji ozbiljna odgovornost: uvijek se mora uvesti ponitava i koristiti u svakoj terapiji te govoriti to je manje mogue. Sve auditorove elje, ako je mogue, moraju biti izreene kao pitanja jer ona nisu aberativna koliko zapovijedi. Ta je metoda bila uspjena i moe se koristiti, ali reverie je, iako se ini da je sporiji, ak i kad sonik nije prisutan, mnogo uinkovitiji zbog neosporne injenice da se pacijent oporavlja ravnomjerno i mnogo bre, dok ga amnezijski trans moe onesposobiti na nekoliko dana, kada su dogaaji naizgled "dignuti" u dubokom transu ali u budnome stanju nisu "sputeni". Amnezijski trans se definitivno ne preporuuje. Podvrgnut je mnogim istraivanjima i otkriveno je da je neugodan za pacijenta i uznemirava auditora. Meutim, ako se druge metode ne mogu koristiti zbog ovog ili onog razloga (a niti jedan od tih razloga ne ukljuuje elju precleara koji, ako mu to auditor dopusti, moe traiti droge, hipnozu i pozitivnu sugestiju u nastojanju da pobjegne svojim engramima i koji e, ako mu se to dopusti, krasno zapetljati sluaj, to auditor trebati otpetljati), amnezijski trans se moe upotrijebiti, ali uvijek s najveim oprezom i uvijek s jasnom spoznajom da je oporavak pacijenta i do tri puta usporen, jer radei na istoj razini s engramskom bankom pri ispranjenju ostavlja sklopove analizatora neiskoritenima. Reverie je najbolji. Vanjski problemi s pacijentima Moe se dogoditi da pacijent koji napreduje odjednom prestane napredovati. Razlog tome moe biti negdje drugdje, a ne u terapiji.
422

Preclearova okolina moe biti tako intenzivno restimulativna da je pacijent rastresen, uvijek u restimulaciji i zbog toga sporo napreduje. U takvom sluaju moe se otkriti da je preclear (kao u jednom sluaju) napravio pogodbu sa svojom enom ili muem koji trai razvod da on ih ona saeka dok preclear ne postane Clearom. Druge okolnosti mogu biti vrijednosni sud okoline prema kojemu nije poeljno biti Clearom. Auditora se ne tie privatni ivot precleara, ali u sluaju gdje je sama terapija oteana postojeom situacijom, auditor, ulaui svoje vrijeme, ima puno pravo otkriti razlog. Svi ti razlozi svest e se na vrijednosni sud okoline da i nije neka prednost biti Clear. Privremenim udaljavanjem precleara od njegova doma, na primjer, promjena okoline moe pomoi terapiji. Auditor ima pravo traiti da pacijent rijei problem na vlastitu inicijativu, bez obzira na to je li Clear ili nije. esto precleari i ne uviaju da su Release, jer je cilj postizanja Cleara toliko bljetav, da se oni prestaju usporeivati s "normalnom" osobom koju su ve nadili. Cesto se moe oekivati da se pacijent tijekom dijanetike terapije uvelike introvertira47. Kako sluaj napreduje, za otprilike tri etvrtine puta, ta introverzija postie akutno stanje i nakon toga iezava. 48 Ambiverzija je vano obiljeje Cleara. Kod naglaene introverzije napredak sluaja znatno je odreen preclearovim zanimanjem za vanjske stvari. Gotovo svi precleari priaju mnogo o svojim engramima sve dok ne postanu vrlo solidan Release. Ako ne priaju ili ne ele priati o svojim engramima u obinom razgovoru, auditor moe sumnjati na neto silno zatieno u engramskoj banci, vezano uz potrebu da se neto sakrije. Auditor moe djelovati u skladu s tim. Iako takav razgovor moe izmoriti auditora, on moe otkriti mnogo novog materijala razmatrajui izraze koje preclear koristi u vezi s engramima. Temeljna je istina da je aberacija uzrokovana onim to je uinjeno pacijentu, a ne onim to je pacijent uinio. Pacijentova djela pri
47

18

introvertirati: gledati u sebe. ambiverzija: stanje ili obiljeje karaktera koje ukljuvge elemente i introverzije i ekstroverzije. 423

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

dramatiziranju, vrenju kriminalnih radnji itd., nisu aberativna za pacijenta. Zbog toga auditora ne bi trebale zanimati preclearove aktivnosti. Cijeli su sluajevi bili privedeni kraju, a da auditor nije znao ta je preclear bio po zanimanju. Dok aberirano drutvo od njega nuno zahtijeva odgovornost za njegove postupke, antisocijalno djelovanje je posljedica engrama koji ga diktiraju. Pacijent nije odgovoran za ono to je sam uinio. Kada postane Clear, to je ve druga stvar. Clear se moe smatrati potpuno odgovornim za svoja djela, jer moe racionalno prosuivati na osnovu svojega iskustva. Ali, aberirana osoba ima malo ili nimalo stvarne kontrole nad svojim djelima. Zbog toga bi auditor trebao jasno dati do znanja da ga ne zanima to je u ivotu radila aberirana osoba koja postaje preclear. Problem prisutan izmeu auditora i precleara je engramska banka koja sadri iskljuivo ono to su drugi ljudi inili preclearu i to mu je bilo uinjeno u trenucima kada se nije mogao zatititi. Taj pristup ne samo da je istinit, nego ima i terapeutsku vrijednost, jer ako to shvati, auditor esto moe postii suradnju koja bi mu inae bila uskraena. Auditor nikada ne bi smio prekriti Kodeks auditora prema pacijentu. Takvi prekraji neizbjeno produljuju terapiju. Re stimulacija Umje mehanizam koji sam sebe titi - ah to je takoer i dijanetika. Uinkovita znanost o misli toliko potpuno aproksimira radne principe uma da usporedno slijedi naredbe i uvjete samoga uma. Takav je sluaj s dijanetikom: um se dijagnosticira prema svojoj reakciji na terapiju, terapija se poboljava pomou reakcije uma na nju. To je vrlo vrijedan radni princip zato to objanjava mnogo opaenih pojava i predvia veinu ostalih. Dio tog paralelizma je osobina samozatite. Gotovo je nemogue otetiti um, to je krajnje vrst organizam. Naravno, kada ga neko pone sjei i piliti s komadom metala, trovati drogama ili bakterijama, ili skidati njegov prirodni oklop, kao pri hipnozi - mogu se dogoditi kobne stvari. Tamo gdje se primjenjuje bilo koji od dijanetikih principa nadrihjenitvo je gotovo nemogue. Osoba moe primjenjivati cjelokupnu dijanetiku i dobivati rezultate ili krenuti silaznom
424

putanjom - to je mehanika, znanstvena injenica. Dijanetika, kao znanost koja samu sebe titi, zahtijeva da je primjenjuju Clearovi ili barem dobri Releaseovi. Clear u svim svojim postupcima pomno slijedi bolje aspekte Kodeksa auditora jer je njegova etika razina veoma visoka. Zbog toga e svatko, tko pone primjenjivati dijanetiku, osjetiti poriv da krene prema cilju postizanja stanja Cleara, bez obzira na svoju prvobitnu namjeru. Postoji veoma dobar razlog za to. To je princip poznat kao restimulacija auditora. Sada znamo koji su uzroci restimulacije engrama. Kada se engram restimulira, utiskuje u organizam bol ili djelovanje engrama. Opaanje nekog predmeta u okolini koji je slian zapisu (zvuk ili vid ih organska senzacija) u engramu, u veoj ih manjoj mjeri potie engram na djelovanje. Slino, kada sam auditor jo nije Clear ih kada uope nije podvrgnut terapiji, radei prema Clearu on postaje restimuliran. Napokon, on je taj koji neprestano slua pacijentov engramski materijal . Taj engramski materijal upravo je graa koja sainjava ludilo. Svatko ima engrame. Prije ih poslije pacijent e poeti prolaziti kroz svoj engram koji e aproksimirati auditorove vlastite engrame. To dovodi auditora u vrlo nelagodnu situaciju, osim ako i on sam nije podvrgnut terapiji tijekom koje e se njemu ukloniti tako stvorena nelagoda. Sve dok netko radi samo na kasnim lockovima, to nije toliko izraeno - to je u prolosti omoguilo praktiarima i psihijatrima da izbjegnu vei dio kazne vlastitih aberacija - ali, kada se netko bavi izvornim materijalom tih aberacija, neprestano djelovanje restimulatora moe dovesti do ozbiljnoga stanja. To je mehanizam koji uzrokuje da ljudi u umobolnicama postaju rtve psihoza, iako ih je osoba prvo morala imati, da bi uope mogla biti restimulirana. Auditor moe obraditi jedan ili dva sluaja bez ikakvih ozbiljnih posljedica, jer, ma kakve one bile, dijanetika ih moe ukloniti. Meutim, da bi sauvao vlastito mentalno zdravlje, trebao bi postati Clear ih Release to je prije mogue. Kao Release moe auditirati bez previe problema, a to mu omoguuje i da sklopi zajedniki sporazum u kojemu on radi s nekim, a netko drugi s njim Moe doi do situacije u kojoj su oba precleara auditori. To izmjenjivanje izmeu leaja i
425

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

auditorove stolice obino vrlo dobro funkcionira. Meutim, moe se dogoditi da dvije osobe, nakon to su poele raditi, otkriju da su meusobno restimulativne - odnosno svaka je pseudoosoba u engramu onog drugog, ili jedna restimulira (boja glasa, dogaaj) drugu. To ne bi trebalo biti zapreka terapiji. To je prevladano i terapija je napredovala usprkos najteim restimulativnim okolnostima. Uobiajena preclearova metoda izbjegavanja je tvrdnja kako ga auditor restimulira. To nije dovoljno vano da bi zaustavilo terapiju. Meutim, dvoje ljudi mogu ui s treim u lanac i znatno ublaiti napetost, meusobno se dovodei do stanja Qear. Trostrani plan rada, gdje niti jedna osoba ne radi s osobom koja radi s njom, prilino je uspjean. Mu i ena koji su se dugo i esto svaali mogu smatrati da se previe restimuliraju da bi jedan drugoga doveli do Cleara. Oni se mogu meusobno auditirati, to je esto i uinjeno, ali ako drukiji dogovor nije mogu a terapija ne ide dobro, i on i ona trebali bi pronai druge partnere za terapiju. Majke koje su pokuale pobaaj na svojoj djeci ili su ih zlostavljale na druge naine, mogu provesti terapiju na svojoj djeci, ali u sluaju takve restimulativne okolnosti auditor mora poduzeti najvee mjere opreza kako bi se drao Kodeksa auditora sve drugo moglo bi umjeti vie stresa u terapiju nego to je nuno. U takvom sluaju, za majku bi bilo bolje da bude barem Release prije nego to pokua svoju djecu dovesti do Cleara - a djeca trebaju imati barem 8 godina. Predmet auditor-restimulacije, gdje auditor restimulira precleara ili preclear restimulira auditora, ne ukljuuje rutinsku postavku terapije daje preclear uvijek umjetno restimuliran putem standardne terapije. Engram se moe restimulirati tako da se dodirne nekoliko puta te se tako oslobodi. Problem auditor-restimulacije je specifian, jer je auditor u tom sluaju pseudoneprijatelj, slian osobi koja je ozlijedila pacijenta. Obino je to uzrok pacijentovog divljeg antagonizma prema auditoru. Neki pacijenti osjeaju takvu mrnju prema mukarcima da samo ene mogu raditi s njima, neki osjeaju takvu mrnju prema enama da samo mukarci mogu raditi s njima. Ali, ak i kad postoji izraena antipatija, i ako ne postoji niti jedan drugi auditor koji bi se
426

mogao obuiti u kratkom roku, terapija se moe nastaviti i postii e rezultate. Ponovno uravnoteenje sluaja Svaki sluaj koji prekine s terapijom ponovno e se uravnoteiti za nekoliko tjedana, to jest, ustalit e se na vioj razini kod osobe. Osim ako se ne koristi hipnoza drogom ili neka druga dijanetiki ilegalna metoda, svi e se takvi sluajevi ponovno uravnoteiti, uz mnogo koristi. Moe se oekivati i da e restimulacija nestati, ako ona postoji zbog terapije. Pacijent e postupno nai vlastitu razinu u stanju Releasea. Ako auditor ima premalo vremena, sluajevi ne moraju biti nastavljeni do Cleara. Ali, naravno, bolje je ako jesu, a i veina pacijenata zahtijeva da budu Clear. Radno vrijeme u terapiji Dijanetiki tretman traje obino 2 sata. U ta dva sata, kod uobiajenog pacijenta, bit e postignuto sve to moe biti postignuto tog dana. Raditi svaki dan nije nuno, ah poeljno je raditi svakih dva ili tri dana. Nije optimalno raditi u razmacima od jednoga tjedna jer se sluaj mora ponovno uravnoteiti. Nadalje, kada se ne radi unutar tih kratkih razdoblja kao to su tri dana, dogaa se "uleknue" sluaja, obino svaki etvrti dan. "Uleknue" etvrtog dana je prirodni, mehaniki proces jer su ukljuenom engramu, kada je restimuliran, potrebna oko etiri dana da se otro ureze. U terapiji su ponekad potrebna tri dana da se engram "razvije". To ne znai da trebaju proi tri dana prije nego to engram postane dostupan, niti da se posao treba zaustaviti na tri dana. Ah znai da engrami, s obzirom na to da nisu sjeanja i kao takvi razgovijetni, ponekad trebaju tri dana da iziu na povrinu. Da bude jasnije, engram se moe zatraiti prvoga dana, a bit e pronaen treega U meuvremenu auditor e dobivati druge engrame. Taj proces je toliko automatski da ne zahtijeva nikakvu pozornost i nee biti zapaen osim kod sluajeva na kojima se radi jednom tjedno. Engram je zatraen prvoga dana, trei dan spreman za reduciranje, etvrti dan se "ulekne", i ponovno je uravnoteen do
427

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

sedmoga dana. Trodnevni aspekt je zanimljiv i u jednom drugom smislu. To vrijeme od tri dana samo je promatranje prosjenog ponaanja preclearova. Precizno istraivanje moe taj broj smjestiti na 2,5 ili 3,6 dana (to se razlikuje od pojedinca do pojedinca), ali tri dana su za nae potrebe dovoljno precizna. Kada netko radi na sluaju dovoenja osobe samo do Releasa, ponekad e uvidjeti da je potrebno uzeti kasni engram i proi kroz njega. init e se da engram tjelesne boli iz kasnijeg ivotnog razdoblja (nakon roenja) jaa, tri dana ostat e nepromijenjen, i tada e se "uleknuti". Kad se to dogodi, auditor e se trebati vratiti natrag na njega i ponovno ga proi. Vaenje tih "uleknua" na kraju e rezultirati da se kasniji engram privremeno povue. Kod sluaja kada auditor dodirne engram koji sadrava manik esto se pojavljuje euforija. Pacijent e tada naokolo priati kako je dijanetika divna zato to je on sada u velianstvenom stanju i toliko je sretan. Pripazite. Za tri ili etiri dana taj e se manik spustiti u depresivno stanje. Budite na oprezu ako neko iskusi jedno od tih vrtoglavih "ozdravljenja", jer traje otprilike koliko i plamen gorue ibice. Ona se gasi i ostavlja vrlo hladan pepeo. Auditor bi, opazivi tu euforiju, trebao ponovno ui u sluaj i potpunije oslabiti engram koji je sadrava ili dohvatiti osnovniji engram. Potrebno vrijeme da se osoba uini Clearom prilino je promjenjivo. Razarajui naboje oaja i radei na nekoliko ranih engrama, auditor moe dovesti precleara do boljeg stanja nego za 20 ili 30 sati bilo koje prole terapije - to je Release. Moe se usporediti s dvije ili tri godine terapeutskoga rada u prolosti. Potrebno trajanje terapije da bi se dolo do Cleara ne moe se usporediti s bilo kojim prijanjim standardom, jer je Clear neto o emu nijedan prijanji standard nije ni sanjao. U soninom sluaju, gdje je sjeanje u dobrom stanju, Clear se moe postii za 100 sati. Za sluaj koji ima potpuno zatvorena sjeanja moe se glede trajanja terapije oekivati bilo to, sve do, u krajnjoj granici, 1000 sati. Isto tako moe potrajati sluaj imaginacije, koji zamilja stvari koje se nikad nisu dogodile.
428

Gledajte to ovako: moemo dobiti rezultate za dvije ili tri godine psihoanalize ili za dva ili tri sata dijanetike, a ono to postignemo dijanetikom je trajno, to ne vrijedi za psihoanalizu. To je Release. On, poto su njegovi emocionalni naboji uglavnom osloboeni, moe znatno uinkovitije obavljati svoj posao. Kod Cleara pokuavamo i moemo postii supernormalno stanje uma. Tisue, tisue i tisue sati utroeno je na ovjekovo obrazovanje: utroak od dvije ili ak deset tisua sati rada, da bi se uzdigao iznad dosadanjih mogunosti, dobro je utroeno vrijeme. Ali, mi ne moramo utroiti ni priblino toliko vremena. Ljudi su bili uinjeni Clearom za 30 sati rada, kada su imah sonik i malo sadraja, a za 500 sati kada su imali i zatvoreno i imaginarno sjeanje. Upitno je to auditor, vremenski gledano, moe raditi sa svojih prvih nekoliko sluajeva, no, naposljetku e sigurno doi do Cleara za manje od 1200 sati, i to kod tekog sluaja. Cijelo vrijeme rada prema Clearu on postie vii i vii Release koji se, nakon barem 50 sati, uzdigne prilino iznad sadanje normale i nastavlja s uzletom. Poboljanje je takvo da je iz tjedna u tjedan promjena fizioloki zamjetljiva i psiholoki zaprepaujua Ako netko misli da je tenja za Clearom kratak skok i mah dobitak, tada nema predodbu o tome koliko je to visok cilj. Veina auditora e prvo pokuati s Releasom, i razboriti su ako tako uine. Kada njihov vlastiti sluaj napokon bude uinjen Clearom tek e tada shvatiti da je za postizanje tog stanja bilo vrijedno utroiti mnogo vie vremena nego stoje utroeno. Nemogue je predvidjeti koliko vremena e novi auditor izgubiti zbog svojih pogreaka, uenja o svojim oruima i postizanja spretnosti. Zbog toga je za njega nemogue procijeniti koliko e mu vremena biti potrebno da pacijenta dovede do Cleara. Dobro uvjebanom auditoru nikada nije potrebno vie od 800 sati kod najgoreg sluaja, 500 je mnogo. Podaci od rodbine Auditoru e uvijek dodijavati pacijentova velika elja da dobije podatke od rodbine ili prijatelja. Sama molba za tim podacima je restimulativna, kako za precleara, tako i za lana rodbine. Znalo se
429

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO

dogoditi da majke obole kada im dijete, koje je "odjednom saznalo", restimulira njihove prole bolesti. Standardno je iskustvo da su podaci koje je preclear dobio od rodbine, roditelja i prijatelja apsolutno i potpuno bezvrijedni. Tu ovisimo o sjeanju aberirane osobe, dok s dijanetikom imamo pri ruci pouzdani izvor tonog materijala. Auditori su imali sluajeve koji su napredovali veoma glatko i odjednom stali. U istrazi je otkriveno daje preclear trao okolo do svojih roditelja i rodbine traei podatke i oni su ga, elei samo da on zaboravi sve to su mu uinili, naveli na pogrene tragove kako bi to pomno uklonili. To su negativci u kazalinom komadu, ljudi koji su preclearu napravili sve ono to ga je uinilo aberiranom osobom. Ako netko oekuje precizne podatke od njih, isto tako moe oekivati da mjesec postane zeleni sir. Ako auditor eli i zatrai podatke od tih ljudi, zaobilazei precleara, mogao bi doi do neega. Ah, svi tako dobiveni podaci imaju vrijednost koja se u obavjetajnoj slubi naziva "nekompetentan izvor - materijal koji nije vjerodostojan". Upozorite precleara da ne uznemirava svoju rodbinu i roditelje i objasnite mu da ih na principu restimulatora, moe uiniti bolesnima traei od njih podatke. Ako elimo potvrdu dobivenih podataka, jedini nain da je dobijemo je da provedemo kroz terapiju roditelja ili lanove rodbine. U takvom sluaju u prenatalnom ivotu i djetinjstvu roditelja otkrit emo osnovne uzroke za dramatizaciju. To je problem istraivanja, a ne terapije. Ako je auditoru preclearova majka na raspolaganju, on moe "obraditi" engram roenja i iz pozicije majke i djeteta, tretirajui ih odvojeno, te tako provjeriti tonost terapije. Postoje i drugi podaci koji se mogu na taj nain usporeivati, primjenjujui pravilnu zatitu. Vano pitanje za auditora je subjektivna, a ne objektivna realnost. Prvo, posljednje i jedino -je li pacijentu bolje? Zaustavljanje terapije Odbaena ena49 ima estokog takmaca u preclearu kod kojega je
49

odbaena ena: aluzija na izreku "hell hath no fury like a woman scorned" to znai da niko nije toliko bijesan kao ena odbaena u ljubavi. 430

terapija zaustavljena auditorovom odlukom. Odravanje precleara u terapiji, ma koliko rijetke seanse bile, u nekoj mjeri zadovoljava nastojanja njegove bazine osobnosti da se izbori za ienje aberacija. Bazina osobnost, arhivar, sr "ja" koja eli upravljati organizmom te najosnovnije elje njegove osobnosti mogu se za nae potrebe smatrati sinonimima. Bazino "ja" - koje je zapravo osoba sama - silno nasre na osvajanje engrama. Engrami, koji posuuju ivot od svojega domaina, ponaaju se kao da ne ele biti osvojeni. Koliko god to mehaniki bilo, auditor e esto biti zadivljen otporom koji engrami mogu pruiti i nastojanjima bazine osobnosti da ih osvoji. On radi s bazinom osobnou, osobom samom i ignorira nastojanje engrama da se umijeaju. Ali, postoji situacija u kojoj se ini da bazina osobnost u nastojanju da provede terapiju ostavlja engramima slobodan prostor. Tijekom terapije "pacijent?' moe biti skeptian, sarkastian ili zloban prema auditoru. Moe potpuno zanemariti vlastitu engramsku banku ili moda ak i vikati da mrzi terapiju. Zbog nekog od tih razloga auditor moe nerazborito odluiti prekinuti rad s pacijentom te obavijestiti pacijenta o tome. U prvi trenutak pacijent moda nee reagirati, ali nakon nekoliko minuta, nekoliko sati ili dana, bazina osobnost, poto joj je put prema vani uskraen, moe poeti koristiti svako oruje koje joj je pri ruci kako bi prisilila auditora da nastavi s terapijom. Uznemiren prestankom terapije, iako je upravo on inzistirao na njezinu prekidu, bivi pacijent moe poeti ili brzo nazadovati ih napadati auditora i ak samu terapiju, bilo otvoreno, bilo iza lea. Odbaena ena rijetko stvara toliko nereda kao bivi pacijenti kojima je odbijen nastavak terapije. Oni vrijeaju auditore, a budui da je rije i o estokim napadima na samu terapiju time su ugroeni i auditorovi ostali precleari. Auditori su bih mete optubi svih vrsta i kampanje potajnog diskreditiranja, te su im preclearovi, kojima je uskraena daljnja terapija prije nego to su postali Release, uinili razne neugodnosti. Opaeno je da se ak i solidni, dokazani Releaseovi, ije su psihosomatske bolesti nestale i koji bi trebali biti prilino radosni, uznemire kada ih auditor ne eli dovesti do Cleara.
431

L. RON HtJBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI mo

Bivi pacijent moe koristiti bilo koje mehanizme, sve one koje su ljudi koristili da bi prisilili druge na djelovanje. Jedan od mehanizama je ponovo predavanje apatiji i "brzo propadanje". Drugi je estoka kampanja protiv terapije, a zatim osobni napad na auditora. Svakome od njh, to se moe dokazati, cilj je nastavak terapije. Um zna kako um radi. Ako je za um, koji je iskusio put prema vani iz boli i nesree, taj put blokiran, moe se oekivati da e koristiti sve metode kako bi se terapija nastavila. Bez obzira na to koliko je bivi pacijent bio krajnje neugodan, u trenutku kada auditor ponovno krene u terapiju s njim, stav se mijenja. Nema vie daljnjih destruktivnih nastojanja protiv auditora ili terapije, nego je sve gotovo onoliko dobro kao to je bilo i prije nego stoje prekid objavljen. Meutim, nemojte misliti da e preclear, ako je prije bio nemaran, neposluan ili openito nekooperativan, prigrliti terapiju poput krotkog pacijenta. Daleko od toga. S njim je sada barem toliko teko raditi kao i prije, plus neto dodatnog antagonizma izazvanog inom prestanka. U takvom sluaju auditor je proklet ako to uini i dvostruko proklet ako to ne uini. Ali, postoji izlaz iz toga. Ovdje nije rije o fenomenu "prenoenja" gdje pacijent jednostavno prenese svoju alost na praktiara. Prenoenje je druga stvar, proistekla iz udnje za panjom i potrebe za potporom od svijeta. Moete oekivati da e prenoenje, ako se dopusti, trajati zauvijek. Pacijent, primjerice, moe neprestano obolijevati samo da bi svog lijenika drao u blizini. Prenoenje se moe pojaviti i u dijanetikoj terapiji: pacijent se moe potpuno osloniti na auditora, moliti ga za savjete, djelovati kao da prua engrame, a sve u nastojanju da dri auditora zaposlenog, dostupnog i zainteresiranog. To je sve aberirano ponaanje i rezultat je prosudbe o suosjeanju. Mudar auditor nee davati savjete ili pokuavati voditi neiji ivot, jer osoba funkcionira dobro samo kao samoodreen organizam. U dijanetikoj terapiji, bez obzira na stav pacijenta, ma koliko je velika njegova "elja da bude bolestan" ili njegovo prenoenje tereta, ak i bez obzira na njegove zlobne primjedbe auditoru tijekom

terapije, to se stanje ne moe odrati zauvijek Bazina osobnost se pokuava probiti, "ja" se pokuava integrirati. ak i nemaran posao na kraju e osloboditi dovoljno naboja iz sluaja i reducirati dovoljno engrama da bi doveo pacijenta do vie razine stabilnosti. Bazina osobnost postaje sve jaa i jaa i zbog toga samostalnija. Kako sluaj napreduje introverzija, uzrokovana neprekidnim nastojanjem da se dohvati unutarnji svijet engramske banke, oslabljuje i sve vie nastupa ekstroverzija. Izlaz je u glatkom i dobrom radu s pacijentom i jednoga dana on e biti dobar Release ili Clear. Ali, u meuvremenu, ako bilo s kim prekinete terapiju, neka vas nita ne iznenadi. To moete popraviti samo tako da ponovno nastavite raditi na sluaju. Auditorovo vrednovanje Auditor za sebe mora uiniti mnogo procjena. On ne vrednuje niti namee preclearu bilo koju prosudbu. Ako preclear zakljui da je to ono to ga je uinilo bolesnim, onda je to ono to auditor prihvaa. Objanjavanje preclearu to je to u engramima toliko utjecalo na njega nije samo gubljenje vremena, nego i zbunjuje precleara. Auditor vrednuje da bi se uvjerio kako ne prihvaa izmiljene ili nepotpune podatke kao engrame. Dogaaj nee nestati ako podaci u njemu nisu toni. To se dogaa automatski, promijenite samo jedan slog u dogaaju i on e zapeti ili, ako se ini da odlazi, vratit e se. Stoga nema bojazni da je bilo koji dogaaj koji se ponovnim prolaenjem oslabljuje netoan. Podaci u njemu moraju biti vie ih manje toni ili se dogaaj nee reducirati. Stoga e auditor koji osporava dogaaje i podatke ili se na drugi nain igra boga, imati u rukama potpuno zamren sluaj ve na samom poetku, i precleara koji ne napreduje. Ako preclear prolazi kroz engram u kojemu je majka spolno opila s pet Eskima, pustite ga da prolazi, i nikad, nikad, nikad, nikad ne recite da mislite da to nije istina. Ako kaete preclearu kako mislite da izmilja, moete ga ozbiljno usporiti. Ako mu kaete da je majka imala svoje razloge, time ste preli na stranu opozicije, vi time ne napadate engram, nego pomaete majci da napadne precleara. Za kritiziranje, ispravljanje ili bilo kakvo osuivanje precleara u dijanetici nema mjesta, to e

432

433

L. RON HUBBARD

MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE DRUGI PIO

usporavati sluaj vie od bilo ega drugog. Mogue je da se auditor, koji osporava dani materijal, bavi vradbinama, kineskom akupunkturom 50 , amanizmom ili vuduom 51 , ali ne i dijanetikom. I nee dobiti rezultate. Primjedba upuena preclearu poput "Mislim da grijeite ako vjerujete da bi Vas majka pokuala pobaciti." ili "Ciri mi se da to izmiljate.", moe ga vratiti za 50 sati unatrag. Auditor ne kritizira niti osuuje precleara, niti umjesto njega vrednuje taj osobni materijal. Auditing se radi osobno i za sebe. Ako je pacijent upravo proao svoj peti prenatalni "sudar vlakova", moete biti sigurni da ste pokrenuli tvornicu lai u nekom engramu. Pogrean nain da se to popravi je saopiti to preclearu. Pravi nain da se to rijei je pronai tvornicu lai, engram koji sadri takve oznake poput "Reci mi bilo to! Reci mi bilo to. Nije me briga, samo mi reci neto. Ali, za miloga Boga, ne reci mi istinu, to ne mogu podnijeti!" ili "Ne moe mu rei istinu. Previe bi boljelo.". Postoje tisue oblika tvornica lai. I one nisu previe neuobiajene. Nikada ne recite preclearu zbog ega neto traite. Ako kaete da elite tvornicu lai, tvornica lai e stvoriti tvornicu lai. Ako kaete da elite emotivni naboj, sprijeit ete bilo koji emotivni naboj da se isprazni. Jednostavno napravite tihu procjenu situacije, reducirajte sve to mislite da treba i budite ustrajni u pokuaju da dobijete razlog zbog kojega sluaj ne funkcionira najbolje to moe. Provjeravanje valjanosti engrama nije pria Pria je bezvrijedna. Engrami su samo kolekcije primjedbi sadranih u razdobljima "nesvjesnosti". Uope nije vano slau li se te primjedbe s auditorovim miljenjem o tome kako treba ivjeti ili se ophoditi prema roditeljima. Pria je ono na emu pisci grade romane. Auditori nemaju nita s tim. Engram je u osnovi nelogian i iracionalan, nemojte pokuavati u njemu itati nepostojeu racionalnost! Ako se za roditelje zna da su bili pristojni, "ispravni" graani, a engrami upuuju na to da je majka nou glumila prostitutku, prihvatite engrame.
50 akunpuktura: kineska praksa ubadanja tankih igala u tijelo da bi se olakala bol ili kao lokalni anestetik. 51 vudu: voodoo - oblik religije zasnovan na vjerovanju u arolije i magine obrede, prakticira se na podruju Malih i Velikih Antila, Bahama i u Americi.

Valjanost se veoma jednostavno utvruje. Postavite sljedea pitanja u vezi s engramima: 1. Ima li somatiku? 2. Varira li somatika, to znai prolazi li kroz neprekidne promjene? 3. Da li se reducira? (Ako ne, sadraj koji preclear prolazi je pogrean ili je engram kasno na lancu i ima drugih prije njega.) 4. Slae li se sadraj engrama s pacijentovom aberacijom? 5. Slae li se somatika s psihosomatskim bolestima za koje se zna da ih pacijent ima? 6. Donosi li olakanje pacijentu? To je vanije od svega drugoga. Zato to su mentalni iscjeljitelji u prolosti uzvieno govorili "Oh, ovo se ne uklapa u moju ideju o tome kako treba ivjeti", nije razlog zbog kojeg bi auditor trebao skretati dijanetiku s njenog kolosijeka. Mentalni iscjeljitelji prolih vremena nisu postigli rezultate, dijanetika postie. A jedan od najvanijih razloga zbog kojih postie rezultate je taj to ne pokuava izokrenuti ivot kako bi se uklopio u dijanetiku, nego dijanetiku primjenjuje na ivot. Auditor e otkriti mnogo novih i zauujuih podataka. Njegovo geslo, poput onoga na drevnom engleskom grbu, gdje 30-metarski gavran stoji iznad zamka, moglo bi glasiti: "Neka Vas nita ne udi." Kinsevev izvjetaj nije ni poeo priati priu koju ete vi kao auditor dobiti u dijanetici. To to majka, sama za sebe, nema ono lice koje je pokazivala sinu, niti lice koje je pokazivala drutvu, i to se otac i majka zajedno ne ponaaju onako kako drutvo pretpostavlja, nije dovoljan razlog da preclear i dalje bude aberiran. U psihijatrijskim tekstovima nalazimo pacijente koji su im pokuavali govoriti o prenatalnom ivotu i kojima je ironino nadmono reeno da su ti dogaaji izmiljeni. Pacijenti od kojih su sve postojee kole, na svim poljima, digle ruke, jer njihovi podaci nisu krojeni po mjeri uenja tih kola, u potpunosti su se oporavili pomou dijanetike i postigli optimalno mentalno stanje, bolje od svojih bivih mentora, djelomino i stoga to se dijanetika ne postavlja iznad ivotnih injenica. Auditor ne trai samo od pacijenta da se prelaenjem kroz engrame suoi s realnou, nego takoer i od sebe
435

434

w^~
L. RON HUBBARD MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DROGI DIO

zahtijeva da se suoi s realnou prihvaanjem injenice da je svaki sadraj, ako odgovara bilo kojem prije navedenom stanju, terapijski vrijedan. Auditirati znai sluati, ali to takoer znai i prosuivati. Prosuivanje sluaja sastoji se od utvrivanja gdje se pacijent u svom ponaanju, odvaja od optimalne racionalnosti, ali, to je jo vanije, gdje postoje engrami tjelesne boli i engrami bolne emocije i kako im se moe pristupiti i reducirati ih. Pacijenti tijekom terapije otkrivaju neke zaprepatavajue injenice o svojim roditeljima i roacima. Cesto otkrivaju, poput jednog pacijenta koji je vjerovao da ga je otac svakodnevno tukao, da je ivot zapravo bio mnogo bolji nego to im se inilo. Sluajevi predbranog zaea, u kojima se jo neroeni pacijent ugleda na vjenanju svojih roditelja, su veoma esti. Ti sluajevi su veoma teki za rjeavanje jer sadre toliko mnogo tajnovitosti u svojim engramima. Mehanizmi tvornice lai esto e pokuati majci pridati dodatne ljubavnike i pokuati oca pretvoriti u pobjenjelu zvijer, ali tvornicu lai je veoma lako otkriti jer se dogaaji koji izlaze ne mogu obraivati kao engrami. Pri drugom prolasku njihov je sadraj znatno izmijenjen, oni nemaju somatika i sadraj im nije aberativan. Ukratko, treba utvrditi ima li netko stvarni engram, a ne ima li taj engram smisla. Tako, otac moe lako biti pobjenjela zvjer u budoaru, a majka imati ljubavni odnos s podstanarima, ili bi otac mogao biti pitomo janje, usprkos svoj reputaciji koju mu je majka nakon roenja dala, a majka veoma lako moe biti frigidna i stidljiva, usprkos divljim priama koje je preclear mogao uti. Istina e izii na vidjelo tijekom reduciranja, ali ta istina, izuzevi napredovanja engrama, nije auditorova briga. Prvo, posljednje i jedino, dohvatite engrame, dohvatite ih stoje prije mogue da bi dobili bol, a zatim emocije. Dohvatite ih izbriite, ispraznite, oistite! To to nisu mogli biti prosueni kao istiniti podaci je ono to je aberiranu osobu inilo aberiranom. Priu prepustite piscima, na je zadatak terapija. Ali, nemojte "kupovati smee". Traite somatiku, uoite mijenja li se
436

kad preclear izgovara rijei. Provjerite engrame. I nek vrag odnese pria

437

DESETO POGLAVLJE

DlJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST

DlJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST

Povijest dijanetike

ovijest dijanetike povijest je puteva otkrivanja, istraivanja novih i gotovo nepoznatih podruja, terra incognita - ljudski um - zemlja nedaleko iza vaega ela. Posao je bio velik i putovanje je trajalo mnogo godina, ali sada imamo zemljovide pa moemo odlaziti i vraati se po volji. Prouavanja primitivnih i civiliziranih rasa u naim i dalekim podrujima stvorila su osnovu za antropoloka istraivanja. Pisana djela nekoliko ljudi u posljednje etiri tisue godina postavila su smjernice znanja. Drevni hindustiki spisi, djela starih Grka i Rimljana, ukljuujui Lukrecija, zatim radovi Prancisa Bacona, te Darvvinova istraivanja i neke misli Herberta Spencera, ine glavninu filozofske podloge. Neizbjena asimiliranja dananje kulture snabdjela su nas mnogim nezamijeenim informacijama. Ostatak, kao to bi navigator rekao, bio je "izvan zemljovida". Godine 1935. poela su osnovna istraivanja, a 1938. bili su otkriveni i formulirani prvi aksiomi. Sljedeih nekoliko godina ti aksiomi provjereni su u laboratoriju svijeta. Rat je prekinuo istraivanja stvarajui kaos, kao to to ratovi i ine, ali ubrzo nakon smirivanja neprijateljstava istraivanje je obnovljeno. Tijekom godine dana, kako su se osnove ove znanosti primjenjivale na ljudski um, tako su bivale integrirane. Ispitivanjem na velikim serijama nasumino odabranih pacijenata svaki sljedei test je dalje usavravao rad, a svaka primjena dala je specifine rezultate. Pet godina nakon nastavka rada, 1950., djelo je bilo spremno za izdavanje, jer su sva ispitivanja dovela do zakljuka da dijanetika ,/esf znanost o umu i da otkriva dotad nepoznate zakonitosti misli, te da je u svim sluajevima anorganskih mentalnih i organskih 438

psihosomatskih bolesti bila uinkovita. Daljnjim usavravanjem postignute forme pokazalo se da za primjenu dijanetike nije potrebno dugotrajno obuavanje. Uspjeli smo stvoriti djelotvornu znanost, koju i kratkotrajno obuavane osobe mogu uinkovito primjenjivati. Taj cilj do sada ne samo da nije bio postignut, ve mu se nije niti pribliilo. Kad se jednom uvrsti uporite na nepoznatoj zemlji, sve vie stvari postaje poznato i sa svakim novim podatkom horizont se iri, ukljuujui i irenje raznih podruja znanja. Dijanetika lijei, i to uvijek uspjeno. Ali, postoje i daljnji ciljevi. Obrazovanje, medicina, politika i umjetnost, zapravo sva podruja ljudske misli, razjanjena su dijanetikom. Ah, ak ni to nije dovoljno. Dijanetika do sada ima kratku povijest, no ima snanu mladost i predvia bolje sutra. Uskoro e jo vie proiriti svoj djelokrug. Povijest dijanetike tek je poela. Han A obuhvaao je usavravanje znanosti, ispitivanje na raznim pacijentima, te naposljetku, prezentaciju i prenoenje dijanetike u terapijskom smislu. Taj plan zavrava izdavanjem ove knjige. Han B obuhvaa daljnja istraivanja ivotne sile, zatim pokuaje rjeenja nekih jo neobuhvaenih bolesti kao to su rak i dijabetes, te usavravanje otkrivenih tehnika i njihovo irenje. Time e zavriti plan B. Han C obuhvaa tenju za otkrivanjem viih razina jedinstvenog uzroka i krajnjega cilja - ako problem jest u uzroku i krajnjem cilju te imbenika i sila koje u tome sudjeluju, sve dok se ne osigura bolje razumijevanje i praktina primjena tako postignutog znanja, te ako se to postigne, i njegovo irenje. Dio plana B je organizacija fondacije kako bi se ubrzala istraivanja. Povijest dijanetike upravo je poela. Samo e vrijeme moi pokazati to e roenje znanosti o umu pokrenuti. Sudska dijanetika Kao pomo auditoru u ovu je knjigu ukljuen kratak saetak sudske dijanetike.
439

L. RON HlIBBARD

DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST

Sudska dijanetika obuhvaa podruje pravne presude unutar drutva i izmeu ljudskih drutava. Ona nuno obuhvaa pravnu znanost i njezine zakone te postavlja precizne definicije i jednadbe za uspostavu pravinosti. Ona je znanost o prosudbi. Pravo i pravne presude izgraeni su na temelju ispravnog i pogrenog te dobra i zla. Njihova definicija priroena je dijanetici. Putem nje moemo doi do ispravnog rjeenja vezanog uz bilo koju ljudsku akciju ili akcije. Osnovni kriterij racionalnosti (razumnosti) je sposobnost razlikovanja ispravnog od pogrenog. Osnovni imbenici uvoenja zabrane su dobro i zlo. Bez preciznih definicija tih etiriju imbenika, svaka struktura zakona i sudske presude ostaje bez snage i komplicira se uvoenjem arbitrarnih imbenika koji su skloni presuivanju uvoenjem novih pogreaka da bi se ponitile prethodne. Kazneni zakoni koji bi zadovoljavali potrebe sviju mogu biti napisani tek kad se postave precizne znanstvene definicije za ta etiri imbenika, i tek tad e biti uspostavljena i formulirana jednakost graana koja nee voditi prema nepravdi. Problemi pravne znanosti i svih presuda doista su nerazdvojno povezani s problemima ponaanja. Idealno drutvo bilo bi drutvo neaberiranih osoba, Clearova, koji bi ivjeli u neaberiranoj kulturi, jer i osoba i kultura mogu biti aberirane. Iza samih vrata obrazovanja, drutvenih obiaja i prava, aberacije kulture ulaze u jednadbu ponaanja kao iracionalni imbenik. Nije dostatno da je osoba sama neaberirana, jer se nalazi unutar drutvenih ograda, a to je drutvo svoju kulturu sastavilo od nebrojenih nerazumnih predrasuda i obiaja. Pronalaenje stvarnoga uzroka za pogreno i zlo temeljni je problem cjelokupnoga prava. Stvarni uzrok zapravo lei u iracionalnostima onih iz prolih narataja, koji su radei s ogranienim znanjem, a pod pritiskom svoje okoline, traili rjeenja pomou jednadbi koje su sadravale pogrene i neodreene imbenike. Meutim, za to ne moemo kriviti te odavno sahranjene narataje. M smo nasljednici svih narataja, i to je dobro, ali smo ujedno i nasljednici svih iracionalnosti prolosti, to je zlo. Zbog takvih okolnosti i u
440

nedostatku opeg razumijevanja, auditorova prosudba precleara glede njegovih pogrenih i zlih djela ne moe se precizirati. Kriminalac i umobolna osoba, hipohondar, ovjek koji tue svoju enu, bezobzirni diktator koji eli uzdrmati svijet, ista ulica koji samo sjedi i plae svi oni, zarobljeni i voeni vlastitim izvorima nerazumnosti, svijetom koji je uao u skrivene dubine njihovih bolom unitenih umova i koji ih, u obliku drutvene aberacije, udara izvana. Auditor svoje zanimanje usmjerava prema onome to je pacijentu bilo uinjeno, a ne to je pacijent uinio, jer to god da je pacijent uinio, to se vie ne moe vratiti i nije uzrok, nego posljedica njegovih jada. Tek u drutvu neaberiranih osoba, u kulturi iz koje je izbrisana sva iracionalnost, tada i jedino tada ovjek moe biti istinski odgovoran za svoja djela, tada i jedino tada. Ali, mi sada zbog te injenice moramo preuzeti barem sjenku odgovornosti. ovjek se ne mora predati svojim engramima. Moda e negdje u dalekoj budunosti samo neaberirane osobe pred zakonom imati graanska prava. Moda e negdje u budunosti cilj biti postignut kada e zaista samo neaberirana osoba moi dobiti i uivati graanska prava. To su poeljni ciljevi i doveli bi do znatnog poboljanja u ovjekovoj sposobnosti opstanka i njegovoj srei. ak i sada pravni bi se zakoni mogli reformirati i moglo bi se precizno utvrditi je li djelo koje je osobu dovelo pred sud bilo aberiran in, ili je proizilo iz aberacije kulture, ili je bilo uinjeno na tetu drugoga ili drutva. Proces kazne vjerojatno se moe usavriti tako da se osobu, kao zatvorenika ili unitenog ovjeka, ne osudi na daljnje aberacije ve da ga se brisanjem aberacije podigne do vie razine razuma. Prola djela osobe koja je uinjena dearom trebalo bi izbrisati iz njezina dosjea, kao to su izbrisane i njezine bolesti, jer kad se ukloni uzrok kanjavanje nema smisla, osim ako drutvo samo nije toliko aberirano da eli djelovati na sadistikim naelima.*
' Nae dananje drutvo nije aberirano u tom smislu: umobolna osoba se ne smatra krivom ili odgovornom za svoja djela. Drutvo, u nedostatku definicije precizne znanstvene prirode umobolnosti i zbog neuspjeha u prepoznavanju svih iracionalnih djela kao privremenog ludila, nije sposobno provesti svoju temeljnu namjeru. -LRH 441

L. RON HUBBARD

DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST

Ovdje nije rije samo o idealizmu, jer se moe dokazati da aberacije i osobe i drutva rastu proporcionalno s kanjavanjem. Nastojanja da se rijee problemi pravne znanosti, koja pojmove ispravnog i pogrenog, dobrog i zla jo uvijek nije obuhvatila preciznim definicijama, imala su utoite samo u naelu koje je u dijanetici poznato kao uvoenje arbitrae. U nastojanju da se rijee problemi, u njih su uvedena opsena nefleksibilna pravila, a ipak, svako novo pravilo sve se vie udaljavalo od razuma, te je bilo potrebno jo vie pravila. Arbitrarna struktura je ona u kojoj se jedna pronaena pogreka nastojala popraviti uvoenjem nove pogreke. U toj rastuoj kompleksnosti, moraju se uvesti nove pogreke da bi se ponitile tetne posljedice starih. Kultura, da i ne spominjemo pravnu znanost, postaje sloena i preopsena, rastui proporcionalno broju novih zala koje mora uvesti u nastojanju da poniti stara. Na kraju tu ne moe biti razuma, moe postojati samo sila, a tamo gdje ivi sila, a ne razum, nema niega osim vrtloga luakoga gnjeva Tamo gdje jo uvijek u punoj snazi poiva luaki gnjev, na kraju e neminovno uslijediti apatija, a apatija u svojoj silaznoj putanji neizbjeno dosee smrt. Mi smo ovdje na mostu izmeu sadanjeg stanja ovjeka i njegova budueg stanja. Nalazimo se iznad provalije koja dijeli niu od vie razine, a ta provalija oznaava umjetan evolucijski korak u ljudskom razvoju. Auditor je na tom mosta Kad postane Clear, bit e na njegovu viem kraju. Promatrat e kako mnogo prometa prolazi. Moda e vidjeti obiaje, zakone, organizacije i drutva kako pokuavaju izbjei most, ali e pometeni pasti u bezdan ispod U svom stavu prema preclearima ili prema drutvu u cjelini auditor ne moe nita dobiti prijekorima i osuivanjem starih pogreaka u svjetlu sadanje svijesti. Ne samo da nee nita dobiti, nego moe usporiti napredak. Nemilosrdna je injenica da je napad na nerazumnost poeo. Napadajte nerazumnost, a ne drutvo ih ovjeka. Dijanetika i rat Drutveni organizmi koje nazivamo drave i narodi ponaaju se i

reagiraju u svakom pogledu kao da su individualni organizmi. Kultura ima svoj analitiki um, udruenu svijest svojih, graana u cjelini, i posebno svojih umjetnika, znanstvenika i dravnika. Drutvenu standardnu banku memorije ine podaci skupljeni naratajima. Drutveni organizam takoer ima i reaktivni um koji se oituje u predrasudama i iracionalnostima cijele skupine. Taj reaktivni um slui se podacima iz engramske banke u kojoj lee prola bolna iskustva koja diktiraju reaktivne akcije na odreenim podrujima, kad god su ta podruja restimulirana u drutvu. To je, ukratko, analogija koja se koristi u politikoj dijanetici. Ponaanje drutvenog organizma moe se prikazati grafom na tonskoj skali: ono ima svoju dinamiku opstanka i svoje supresore, svoju unutarnju supresiju zbog engrama i svoj poticaj prema beskonanosti optimalnoga trajanja. Kriminalci, izdajice i fanatici predstavljaju, na primjer, unutarnje engrame koji oslabljuju potencijal opstanka na tonskoj skali. Postoji precizna definicija svakog drutvenog sloja prema poloaju na tonskoj skali. Slobodno drutvo koje u potpunosti surauje na postizanju zajednikih ciljeva bilo bi drutvo tona 4. Drutvo zaustavljano arbitrarnim ogranienjima i ugnjetavakim zakonima bilo bi drutvo tona 2. Drutvo kojim upravlja i koje je odreeno hirovima jednoga ovjeka ih skupine bilo bi drutvo tona 1. Drutvo voeno praznovjerjem i tajnovitou neke mistine organizacije bilo bi drutvo tona 0. Potencijal opstanka za svaki od tih sluajeva vidljiv je bilo gdje u povijesti. Svako zlatno doba je na tonu 4. Ugnjetavake prakse, individualna pohlepa i pogreni prorauni u cjelini oslabljuju drutvo uvodei u njega nezadovoljne elemente. U prolosti su drutva da bi se nosila s tim primjenjivala daljnju prisilu. Time je opstojanje drutva sve vie oslabljivano. S vie prisile doli su i novi engrami, i tako su niz tonsku skalu izmakle mogunosti za dugi opstanak. A sa smanjenjem potencijala, ulaskom u nie zone, dola je bol. Drutva se podiu i padaju na tonskoj skali, ali postoji toka opasnosti ispod koje drutvo ne moe ii a da ne reagira, kao to bi reagirala i osoba pod pritiskom - drutvo dostie toku loma i poludi. Ta toka je oko 2,0.
443

442

L . R O N H l BI!ARI)

DlJANETIKA PROLOST I BUDUNOST

Postoji mnogo uzroka za svau drutva s drutvom, naroda s narodom, i svaki od njih je manje ili vie iracionalan. Mnogo se puta dogodilo da je jedno drutvo bilo prisiljeno unititi drugo, manje svjesno od njega. Ali, sa svakim sudarom stvorili su se novi engrami, i na meunarodnoj sceni i izmeu samih drutava. Rat je meunarodni ton 1. Rat nije nita razumniji od osobe koja je nakon dosezanja opeg i kroninog tona 1 smjetena u instituciju za mentalno oboljele, ili ako je, privremeno u tonu 1, poinila neko kriminalno djelo i zbog toga zavrila u zatvora Meutim, za drutva ne postoji tamniar. U dananje vrijeme postoji samo smrt, i tako drutva umiru i tako su umirala. Sve do sada narodi suoeni s drugim poludjelim narodom nisu mogli upotrijebiti nijedno sredstvo osim sile. Zbog zaraznosti aberacija tada polude oba naroda. Nijedna nacija nikada nije potpuno dobila rat. Nijedna nacija nikada nije pobijedila oruanom silom. Nijedna nacija nije sprijeila rat prijetnjama ili pokazivanjem obrane. ovjek je danas zbog rastue mrnje suoen s orujem toliko monim da bi mogao nestati s lica Zemlje. Nije problem u kontroliranju tih oruja, ona eksplodiraju kada i gdje ih ovjek aktivira. Problem je u kontroliranju ovjeka. Danas u svijetu ne postoji nacionalni problem koji se ne moe rijeiti samo razumom. Svi imbenici koji sprijeavaju rjeenje problema rata i oruja su arbitrarni i nemaju veu vrijednost od opravdavajuih objanjenja lopova ili ubojice. 1 2 Farmer iz Iowe nije u svai s trgovcem iz Staljingrada . Oni koji kau da takve svae postoje, lau. 3 Ne postoje meunarodni problemi koji se ne mogu rijeiti mirnim putem, ne u smislu vienarodne vlade, nego u smislu razuma. Manipulirajui ideologijama4 koje se ne mogu definirati, igrajui se neznanjem masa, nepostojei entiteti poput nonih mora mariraju
1 Iowa: drava na sjeveru sredinjega dijela Amerike: njezina glavna djelatnost je poljoprivreda. 2 Staljingrad: bive ime za Volgograd, grad na rijeci Volgi, Rusija. 3 meunarodna: koja ukljuuje sve ili odreeni broj naroda. 4 ideologije: sistematski programi, ideje, obino se odnosi na politiku ili drutvo, ili pokuaje klase ili skupine, koje se smatraju opravdanjem za djela; posebno one koje se dre bezuvjetnima ili su prihvaene kao cjelina te ih se podupire bez obzira na tijek dogaaja.

svijetom kao bogovi "-izama"5. Niti jedan vlastiti interes ne moe biti dovoljno velik da zahtijeva pokolj ovjeanstva. Onaj tko bi to zahtijevao, tko to ne bi sprijeio svim razumnim sredstvima, je lud. Ne postoji opravdanje za rat. Iza zavjesa jezika i razliitih obiaja narodi se ue da ne prepoznaju bliskost s drugim narodima. Poueni vlastitim strahovima i voeni vlastitim aberacijama, voe istiu ostale "-izme" kao mrske stvari. Na Zemlji danas ne postoji politiki savreno ureena drava, ne postoji ak niti dobra definicija za savreni politiki kredo6. Drave su rtve unutarnjih i vanjskih aberacija. Dijanetika proziva rat, jer zapravo traje utrka izmeu znanosti o umu i atomske bombe. Moda nee biti budueg narataja koji bi saznao tko je pobjedio. Kroz tu prijetnju njegovu izumiranju samo razum moe voditi ovjeka. Ludost postoji u prisustvu nepoznavanja definicija i svrhe. Rjeenje tog meunarodnog problema ne lei u propisima o naoruanju ili u njegovu smanjivanju, niti u ograniavanju ljudi. Ono lei u takvom definiranju politike teorije i smjernica koje nee izazivati zabune glede ispravnosti postupaka, u postavljanju razumnih ciljeva prema kojima drutva mogu zajedniki i pojedinano djelovati te u meuljudskom natjecanju koje e svima donijeti toliko dobrobiti da e svaki lan drutva biti vrijedan drugome. _ Glavna ovjekova borba nije borba s drugim ovjekom - to je ludost. ovjekova glavna borba je borba s onim to ga tlai kao vrstu i sputava njegovu tenju prema visokim ciljevima. ovjekova borba je borba s prirodnim nepogodama, prostorom, vremenom i vrstama koje su prema njemu destruktivne. ovjek jedva da je poeo svoje osvajanje. On je sada samo opskrbljen sredstvima i znanou dovoljnima da uspije u osvajanju svemira i nema vremena za bijes, svae i prepucavanja7 "za ankom" o atomskim bombama. Drugi su mu svjetovi na dohvat ruke zahvaljujui iskoritavanju
s

-izam: sufiks; doktrina, teorija, sistem itd., primjerice nacionalizam, komunizam, nacizam... kredo : saeto naelo, uvjerenje koje se moe saeti u kratku i jasnu formulaciju. 7 prepucavanje: arg. rasprave, razmjenjivanje kritika 445

444

L. RON HUBBARD

DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST

atomske energije. Zato se svaati zbog toga? Nedavna otkria na podruju fotosinteze upuuju na to da bi se ljudi mogli kraljevski hraniti i odijevati, ak i kad ih bude tisuu puta vie od sadanje dvije milijarde na Zemlji. emu onda svaa? Zato? Dva razumna ovjeka natjecat e se zbog dobitaka, vrijednosti i proizvodnje. Jesu li te mone nacije, ti moni, strahoviti, tutnjajui "giganti" zapravo mali i slabo obrazovani, jedva razumni djeaii koji e psovati jedni na druge oko toga ija je zapravo mrtva maka. Sto je s vojskama? Vojske umiru. Ako su moda u pravu, tada Rim jo uvijek vlada svijetom. Tko se danas boji te arheoloke zanimljivosti koja je nekada bila Rim? Postoji vii cilj, bolji cilj, slavnija pobjeda od opustoenih gradova i radijacijom spaljenih tijela. Sloboda i srea, obilje i cijeli svemir su tu za osvojiti. Onaj tko to ne bi vidio, ni izdaleka nije dostojan da vlada. Onaj tko bi se prepustio svojoj mrnji, previe je lud da bi savjetovao. Koliko ovjek moe osvojiti? Ako osvoji ovjeka, gubi. Pobjeuje ako osvoji vlastite strahove, a tada osvaja i zvijezde. Napadnite ovjekove prirodne neprijatelje, dobro ih napadnite, i rat meu ljudima vie nee biti problem. To je racionalnost. Dijanetika ne namjerava spasiti svijet, ona samo nastoji sprijeiti da svijet bude "spaen". To bi jo jedanput bilo pogubno! Dijanetika nije protiv borbe, ona definira protiv ega se moe boriti. To obuhvaa uzroke ljudskih patnji kod pojedinca, unutar drutva, i neprijatelje cijeloga ovjeanstva. ovjek, zbunjen, nije poznavao svoje neprijatelje. Sada su vidljivi: napadnite! Budunost terapije Za dvadeset ili za stotinu godina terapijska tehnika ponuena u ovoj knjizi izgledat e zastarjelo. Ako ne bude, tada e autorova vjera u inventivnost njegovih blinjih biti neopravdana. Sada imamo neto to prije nije postojalo, neizostavno uinkovitu znanost o umu Njezine se metode primjene moraju usavravati. Svaka znanost poinje otkriem osnovnih aksioma. Ona napreduje otkrivanjem novih podataka i proirivanjem njezina dometa. Stalno se
446

iznalaze novi, poboljani alati i tehnike. Osnovni aksiomi, poetna dijanetika otkria, toliko su vrste znanstvene istine da e se malo mijenjati. Podataka otkrivenih tim aksiomima ve je mnogo, i svakodnevno ih je sve vie. Tehnike rada s podacima, prikazane u ovoj knjizi, uskoro e biti modificirane i poboljane. Sada je njihova vrlina u uinkovitosti i davanju dobrih, vrstih, znanstvenih rezultata. Jednom davno netko je otkrio osnovne principe vezane uz vatru. Prije toga njome se nije moglo proizvoljno upravljati. Kuhanje, grijanje i na kraju metalurgija8 stvorili su novu kulturu. Osnovni principi vezani uz vatru nisu se mnogo promijenili. Tehnike koritene pri rukovanju njome, neposredno nakon to je otkrivena, danas se smatraju zastarjelima. Danas imamo ibice, upaljae i goriva, ali u doba kad je tek shvaena i uvedena u upotrebu, fitilj, kremen i elik smatrali bi se udesnim izumima. Bez obzira na to , ovjek je ve koristio vatru, bilo kao oruje ili pomo u kuanstvu, i od nje imao koristi znatno prije otkria ih izuma fitilja, kremena i elika. U sluaju kotaa postavljeni su osnovni principi koji se nisu mijenjali sve do danas. Prvi upotrebljivi kota sigurno je bio prilino nezgrapan, ali, u usporedbi s nepostojanjem kotaa bio je udo. Tako je i s dijanetikom terapijom. Osnovni principi, aksiomi i opa dijanetika otkria oblikuju organizaciju podataka koju ovjek dosad nije posjedovao. Kao i prve vatre i prvi kotai, terapijska tehnika moe se znatno poboljati. Ona je sada uinkovita: sigurno se i djelotvorno moe koristiti. Meutim, sadanja dijanetika tehnika ima dva nedostatka. Zahtijeva vie vjetine od auditora nego to bi trebalo biti nuno i nije tako brza kao to bi mogla biti. Auditor uope ne bi trebao prosuivati. Mogue je zamisliti terapijsku tehniku gdje auditor uope nee biti potreban, no, u ovom trenutku njegova je uloga vrlo bitna. Potpunog Cleara trebalo bi se moi dosei za samo nekoliko sati. Dakle, ovdje navedeni problemi obuhvaaju poboljanja u smislu smanjenja potrebne vjetine i smanjenje obima posla. Moglo bi se zakljuiti da je matematiarima i filozofima od kojih se
metalurgija: znanstveno prouavanje svojstava metala i legura, umijee izrade metala ili njihova dobivanja iz rude. 447
8

L. R O N Hrid) \RI>

DODATAK

zahtijeva da sami razrijee sve probleme i objave sva poboljanja to nepravedno nametnuti teret. I zaista je nepravedno da se od njih uope zahtijeva da razvijaju tehniku primjene, jer bi u svakom drutvu trebala postojati raspodjela rada. Po zavretku osnovnih dijanetikih aksioma i polazinih prorauna, bilo ih je nemogue objaviti jer nije bilo nikoga kome bi se takvo istraivanje moglo proslijediti za primjenu. Stoga se ovaj posao trebao zavriti do kraja, ne samo istraivanjem, nego i razvojem i dokazom tehnika primjene. Usporedimo to s gradnjom mosta. Pretpostavimo da postoje dvije strane, jedna via od druge, i kanjon izmeu njih. Inenjer uvidi da e, ako se bude moglo prelaziti preko kanjona, dotad nekoritena poviena strana, mnogo plodnija i ugodnija, postati poprite nove kulture. Postavlja si zadatak da sagradi most. Pretpostavljalo se da se nijedan most ne moe sagraditi preko kanjona, i zapravo, kako oni na nioj strani nisu mogli ni vidjeti viu, samo njezino postojanje se poricalo. Inenjer, razvijajui nove principe gradnje mosta i otkrivajui nove mogunosti svojih materijala, uspijeva premostiti kanjon. On sam ga prijee i pomno istrai viu stranu. I ostali prijeu preko mosta i s oduevljenjem istrae novi teren. Sve vie i vie ljudi prelazi most. Most je vrst i, iako nije irok, moe se sigurno prijei. Nije konstruiran za teak, brzi promet, ah sadri osnovne principe i aksiome na osnovu kojih se uvijek iznova kanjon moe premostiti. Sve vie ljudi poinje se pribliavati kanjonu i gledati uvis. Kakvo biste miljenje imali o drutvu na nioj strani, koje samo jadikuje, plae i svaa se i ne eli pomoi da se most proiri ili da se naprave novi mostovi? U ovom priruniku imamo osnovne aksiome i uinkovitu terapiju. Za ime Boga, primite se posla i sagradite bolji most! L. Ron Hubbard, 1950.

DlJANETIKA: MOST DO CLEARA

Izdavaki dodatak Dijanetici iz 1950.

JLM ijanetika je danas uobiajena rije, a knjiga je dostupna na vie od pedeset jezika. U takvim je okolnostima lako izgubiti iz vida njezin fantastian zaetak i put kojim se razvijala, te postala svjetskim fenomenom. Danas, sa desetima milijuna itatelja u mnogim zemljama i Clearovima koji svakodnevno nastaju irom svijeta, lako bismo mogli pomisliti daje dijanetika oduvijek s nama. injenica je, meutim, da su u ranim pedesetima, dok je L. Ron Hubbard radio na konanom rukopisu knjige "Dijanetika: Modema znanost o mentalnom zdravlju", samo neki od aice bliskih mu ljudi mogli uope naslutiti kakav e zapanjujui odjek ona imati u svijetu. Napokon, to je bilo jedno novo i neistraeno podruje. Nikad prije nije bio napisan takav popularan, svakome razumljiv, tekst o umu. Nikad prije nitko nije pisao o ranije nepoznatim i tiranskim aspetima ljudskoga uma, niti je predoio tehniku koju je gotovo svatko mogao koristiti da bi uvelike poboljao svoj ivot. U sijenju 1950. lan udruenja novinara, kolumnist Walter Winchell najavio je ono to e postati poznato jednostavno kao "Knjiga". Napisao je: "Neto novo, nazvano Dijanetika, izlazi u travnju. Nova znanost na polju ljudskoga uma koja funkcionira postojano poput prirodnih znanosti. Po svim nagovjetajima, to e se pokazati toliko revolucionarnim za ovjeanstvo kao i prvo otkrie peinskog ovjeka i otkrie uporabe vatre." Knjiga je zapravo objavljena, ne u travnju, ve 9. svibnja, a tada su tisue ljudi shvatile daje rije o materiji koja najavljuje revoluciju misli. etrdeset tisua narudbi primljeno je prije no to je knjiga napustila tiskaru, zahvaljujui lanku L. Fona Hubbarda koji je objavljen u travanjskom broju jednog asopisa Nakon to je knjiga razaslana, na 449

448

DODATAK

DIJANETIKA - MOST DO CLEARA

adresu zapanjenog izdavaa stiglo je oko 25 000 estitaka i telegrama autoru. Zapravo, jadan ovjek jednog jutra nije mogao otvoriti vrata ureda od silne pote koja gaje ekala na uredskom podu. Knjiare nisu mogle zadrati ni jedan primjerak na policama, a drale su knjigu i ispod pulta za odabrane muterije. Na vratima g. Hubbarda u New Jerseyu pojavljivale su se gomile ljudi traei da ih auditira ili da im osobno odgovara na pitanja. U svjetlu svega reenog nije bilo iznenaujue to je knjiga postala nacionalni bestseler. Za nekoliko se tjedana nala na listi bestselera New York Timesa, gdje je doslovno ostala pola godine, odnosno 26 tjedana. Knjiare su prodavale po 4000 primjeraka tjedno, a do kraja godine prodalo se 150 000 knjiga. Do svibnja 1951. godine doivjela je ve sedmo izdanje. No to se dogaalo sa samom materijom? ljudi nisu samo itali knjigu i o njoj raspravljali za veerom. Dijanetika nipoto nije samo teoretsko razlaganje, ona je prirunik postupaka, uputstvo za upotrebu uma. Ljudi su je primjenjivali. Do jeseni 1950. ve je postojalo 750 skupina irom drave koje su primjenjivale dijanetike tehnike, a novinski naslovi obznanjivali su: "Dijanetika strelovito osvaja Sjedinjene Drave.", "Najbre rastui pokret u Americi". Jedan je pisac procijenio da se, do rujna 1950. godine, samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama meusobno auditiralo oko 250 000 ljudi. Ovaj podatak dovodi do sljedee kljune toke - meunarodnog utjecaja dijanetike. Ta knjiga nije poznavala granice. Do sijenja 1951. godine tiskala se u Engleskoj, a prevodila na francuski, njemaki, japanski i skandinavske jezike Do tog trenutka su uspostavljene dijanetike grupe u Finskoj, vedskoj, Njemakoj, vicarskoj, Junoafrikoj Bepublici, Australiji, Gvatemali, Peruu, Kanadi i Engleskoj. Dijanetika je uistinu bila meunarodni fenomen, U dananje vrijeme knjige se pojave na listama bestselera na nekoliko mjeseci, pa nestanu i nikada se vie za njih ne uje. "Dijanetika: Moderna znanost o mentalnom zdravlju" nije bila prolazni trend. Ono stoje zaista izvanredno jest njezina trajna popularnost. Do 1968. prodano je vie od 850 000 tvrdo ukorienih primjeraka. Te je godine izalo i meko ukorieno izdanje. Do 1977. godine, za manje od deset godina, prodano je 2.6
450

milijuna primjeraka, a dijanetiki se auditing primjenjivao u 55 zemalja Do sljedeeg desetljea knjiga se vratila na liste meunarodnih bestselera, a u oujku 1987. ula je u povijest izdavatva kao prva knjiga koja se vratila na prestino prvo mjesto liste bestselera New York Timesa i to 36 godina nakon prvog izdanja. Na listi je ostala vie od godinu dana. Za to vrijeme, u opticaju je bilo oko 10 milijuna primjeraka. Iako su ove brojke impresivne, nemogue je previdjeti razlog ovakvome uspjehu. Ljudi koji su knjigu proitali utvrdili su da dijanetika funkcionira. A o rezultatima su priali drugim ljudima. Razlog trajne popularnosti knjige koju danas drite u rukama je injenica da dijanetika postie rezultate. U pola stoljea nakon to je prodrla u svijet dijanetika je proela kulturu na nebrojeno naina. Znanost je za to vrijeme potvrdila injenicu koju je svaki dijanetiki auditor znao 1950., da neroeni fetus ne samo da uje zvukove, ve da se djetetova osobnost uvelike moe oblikovati prenatalnim i poroajnim iskustvima. Zapravo su ova otkria dijanetike dovela do napretka u pokretu prirodnog poroda, posebno "tihog poraanja". Jednako je tako dijanetika prva otkrila tetnost izgovaranja rijei pored osobe u nesvijesti. U kasnim su osamdesetima u Sjedinjenim Dravama, Nizozemskoj i Engleskoj poduzeti pokusi koji e potvrdili da "ono to ujete pod anestezijom moe na vas utjecati". Danas su u bolnicama irom svijeta prihvaeni naputci g. Hubbarda o tiini tijekom operativnih zahvata. I tako to napreduje. Svijet se polako prikljuuje. A stoje s L. Ronom Hubbardom i njegovim istraivanjima uma? Mnogi znaju da on nakon "Dijanetike: Moderne znanosti o mentalnom zdravlju" nije prestao raditi. Jer sve to je dijanetika razrijeila na polju ljudskog ponaanja i uma, zajednitvo iskustava i fenomena ljudi koji su je koristili, trailo je daljnje odgovore. To je gospodina Hubbarda navelo na daljnje istraivanje sljedeeg: kada netko u dijanetici gleda mentalnu sliku u umu, tko je zapravo taj koji gleda tu sliku? Njegovo daljnje istraivanje dovelo gaje do iznenaujueg zakljuka: ovjek nije ni tijelo, ni um, ve je duhovno bie. ovjek nema duu ili duh, zakljuio je, on sam je ta dua A taje ivotna sila izvor svega dobroga, potenoga, kreativnoga
451

DODATAK

i lijepoga u svijetu; to je osoba sama. Na taj se nain pomiui u podruje koje je tradicionalno pripadah religiji - polju duha ili ljudske due - g. Hubbard je osnovao scijentoloku religiju. Ta rije potjee od latinskog scio (znati) i grkog logos, to sugerira rije ili vanjsku formu kojom se izraava i obznanjuje unutarnja misao. Prema tome scijentologija znai znanje o znanju. Danas scijentologija ini osnovu cvjetajue svjetske religije - zapravo najbre rastue nove svjetske religije. Pitate se gdje je u tome svemu dijanetika? Ona je dio scijentoloke religije, iva i zdrava i prosperitetna Unutar dijanetike i scijentologije nalazi se toan put prema viim razinama sposobnosti i slobode. Eadei istodobno na umu i dui, via stanja postojanja danas je svima mogue dostii u lokalnim Hubbardovim dijanetikim Fondacijama ili Scijentolokim crkvama ili misijama. Standardno pruanje usluga precizne tehnologije g. Hubbarda osnovno je obiljeje tih dijanetikih i scijentolokih grupa One pomau svakom tko studira dijanetiku i scijentologiju da potpuno shvati i primijeni principe sadrane u Dijanetici i kasnijim materijalima Osiguravaju audio i video kazete demonstracija auditinga i Hubbardovih predavanja, koluju auditore dananjice dovodei ih do profesionalnog standarda, te svakodnevno pruaju usluge dijanetikog auditinga U tim se organizacijama stvaraju Clearovi. Danas su vrata prema Clearu irom otvorena, bez obzira na to koliko je daleko najblia organizacija U gradovima i zajednicama irom svijeta postoje grupe koje prouavaju dijanetiku. Bez obzira gdje ivite moete nai nekoga zainteresiranog za dijanetiku, i meusobno se auditirati. Proitavi Dijanetiku napravili ste prvi korak prema Clearu. Svakako napravite i sljedei. Most o kojem je L. Ron Hubbard pisao na kraju knjige "Dijanetika: Moderna znanost o mentalnom zdravlju" postao je stvarnost. On postoji za Vas.

NEKOLIKO RIJEI o AUTORU

J i . Ron Hubbard jedan je od najuvaenijih i najitanijih autora svoga vremena. Vie od 120 milijuna primjeraka njegovih djela prevedeno je na vie od pedeset jezika irom svijeta. Jedan vaan razlog je taj to njegovo tivo izraava znanje o osnovama ivota i sposobnosti "iz prve ruke" znanje koje nije steeno na marginama ivota ve ivei u punom smislu te rijei. Napisao je: "Da biste poznavali ivot, morate biti njegov dio. Morate ui u njega i promatrati. Morate ui u svaki zakutak ivota i morate se druiti sa svim vrstama i tipovima ljudi prije nego to ete konano moi utvrditi to je ovjek." On je uinio upravo to. Od prostranih ravnica njegova doma u Montani do uzvisina Kine, od ledenih obala Aljaske do dungli juno-pacifikih otoja, bilo radei s ljudima na istraivanju ih pouavajui neiskusnu mornariku posadu kako da preivi razaranja svjetskoga rata, L Ron Hubbard je doista nauio to uistinu ovjek i ivot jesu. Naoruan britkim intelektom, neizmjernom energijom, beskrajnom znatieljom i jedinstvenim pristupom filozofiji i znanosti koji su naglaavali djelotvornost i praktinost iznad svega, Ron se upustio u prouavanje ivota i njegovih tajni jo kao tinejder.

452

453

NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

Intenzivno putujui po Aziji i Pacifiku prouavao je mudrost filozofije Dalekog istoka, istodobno uoavajui posvemanju patnju i siromatvo. Ako je na Istoku mudrost tako duboka, emu sve to - pitao se. Nakon povratka u SAD, 1929., Ron je odabrao studij matematike i tehnikih znanosti na sveuilitu "George Washington". Bio je polaznik jedne od prvih amerikih studijskih grupa nuklearne fizike, te je tada napravio svoja prva istraivanja na podruju uma. Otkrio je, da unato svom napredovanju ovjeanstva na podruju prirodnih znanosti, nikad nije bila razvijena djelotvorna tehnologija uma i ivota. Mentalne "tehnologije" koje su postojale, psihologija i psihijatrija, zapravo su bile barbarski, lani predmeti - nimalo djelotvornije od metoda vraeva u dungli. Ron se usredotoio na pronalaenje osnovnog principa egzistencije principa koji bi vodio ujedinjenju znanja i objasnio znaenje same egzistencije - neto to su ostali filozofi pokuavali, ali nikada nisu uspjeli pronai. Da bi to postigao poeo je prouavati ovjeka u mnogim razliitim okruenjima i kulturama. U ljeto 1932., nakon to je napustio fakultet, krenuo je na niz ekspedicija. Prva ekspedicija odvela gaje na Karibe, gdje je prouavao primitivne seljake Martinika. Vraajui se nakon nekoliko mjeseci na podruje Malih i Velikih Antila i Bahama, prouavao je kulture drugih otoka, ukljuujui Haiti i njihova ezoterina vudu vjerovanja, a poslije je prouavao i vjerovanja Portorikanskih gortaka. Nakon povratka u Sjedinjene Drave Ron je poeo dokazivati osnovu svoje teorije, te je 1937. proveo niz biolokih pokusa koji su doveli do prijelomnog otkria koje je izoliralo dinamiko naelo postojanja zajedniki nazivnik cijelog ivota - OPSTANU Doavi do tih otkria Ron ih je tijekom prvih tjedana 1938. zabiljeio u filozofskom djelu nazvanom "Ekskalibur". Nakon zavretka tog povijesnog rukopisa dopustio je drugima da ga pregledaju. Odgovor je bio dramatian i nemari broj izdavaa ga je eljno traio. Iako su ponude stizale, znao je da ne moe izdati knjigu, jer nije sadravala primjenjivu terapiju. To ne znai da otkria u "Ekskaliburu" nisu poslije koritena.

Naime, sve osnovne spoznaje iz tog djela objavljene su u drugim Ronovim knjigama ili materijalima. Veinu njegovih istraivanja financirala je njegova profesionalna knjievna karijera pisca fantastike. Postao je jedan od najtraenijih autora u zlatnom razdoblju popularne avanturistike i znanstvenofantastine literature tijekom 1930-ih i 1940-ih - to je prekinuto jedino aktivnom slubom u mornarici Sjedinjenih Drava u Drugom svjetskom ratu. Djelomino onesposobljen pri kraju rata, u proljee 1945., ponovno je nastavio svoj rad u mornarikoj bolnici "Oak Knoll" u Oaklandu, Kalifornija, gdje se oporavljao od povreda. Meu 5000 pacijenata mornarice i mornarike pjeadije, u "Oak Knollu" bilo je na stotine bivih amerikih ratnih zarobljenika osloboenih iz japanskih logora na otocima Junog Pacifika. Primijetio je da je medicinsko osoblje u mornarikoj bolnici bilo zaokupljeno pokuajima da uini neto za bive ratne zarobljenike, ije je tjelesno stanje, zbogizgladnjenosti i kojeega drugoga, bilo vrlo teko. Pokuavajui makar djelomino ublaiti njihove patnje, Ron je primijenio ono to je nauio u svojim istraivanjima. Time je napravio daljnji proboj i razvio tehnike koje su omoguile ne samo njegov oporavak od povrede, ve su pomogle i drugim vojnicima da ozdrave. Tijekom godina koje su uslijedile proveo je tisue sati kodificirajui dosad prvu djelotvornu tehnologiju uma. Ron je neprestano sakupljao biljeke o svom istraivanju, pripremajui knjigu o tom predmetu. Da bi i dalje provjeravao svoje teorije, otvorio je ured u Hollywoodu, Kalifornija, gdje je mogao raditi s ljudima svih profesionalnih opredjeljenja. Uskoro je bio preplavljen raznolikom publikom, koja je udila za njegovom pomoi. Do kraja 1947. napisao je rukopis u kojemu je izloio svoja otkria o uma Tada jo nije bio objavljen, ah je kruio meu Ronovim prijateljima, koji su ga fotokopirali i dalje predavali drugima. (Taj je rukopis formalno objavljen 1951., i danas se zove Dinamike ivota) Godine 1948. proveo je tri mjeseca pomaui ozbiljno poremeenim pacijentima bolnice za umobolne u Savannahu, Georgia. "Radio sam s

454

455

NEKOLIKO RIJECI O AUTORU

NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

nekima od njih," sjea se, "razgovarajui i pomaui u svojstvu onoga to se zove praktikant laik, to znai dobrovoljac. Time sam donekle stekao uvid u drutvene probleme umobolnosti i prikupio daljnje podatke za vlastita istraivanja." Takoer je obnovio razumnost mnogim dotad beznadenim sluajevima, i tako jo jednom dokazao da su njegova otkria primjenjiva na svakoga, bez obzira na to u koliko loem stanju bio. Kako se vijest o Ronovim istraivanjima irila, u stalno rastuoj bujici pisama traile su se dodatne informacije i zahtijevalo da potanko opie daljnju primjenu svojih otkria Da bi odgovorio na sva ta pitanja odluio je napisati i izdati cjelovito djelo o tom predmetu: Dijanetiku - modernu znanost o mentalnom zdravlju. Kad je Dijanetika izila, 9. svibnja 1950., cjelokupan prirunik primjene te nove tehnologije prvi je put bio dostupan irokoj javnosti. Javno zanimanje irilo se brzinom munje i knjiga je dospjela na vrh liste najbolje prodavanih knjiga New York Timesa, ostajui na vrhu tjedan za tjednom. Nakon izdavanja tog jedinstvenog bestselera, Ronovo slobodno vrijeme je sve manje pripadalo njemu samome, budui da je stalno primao pozive da demonstrira dijanetike postupke i iznese nove informacije o dijanetici. Prihvatio se daljnjih israivanja, osiguravajui stalnu informiranost javnosti o svojim posljednjim prijelomnim otkriima putem predavanja i bujice izdanih biltena, asopisa i knjiga. Kako se 1950. bliila kraju, usprkos injenici da je nekoliko desetaka tisua itatelja Dijanetike zahtijevalo sve vie njegova vremena, intenzivirao je svoja istraivanja istinskog identiteta "ivotne energije" koju je u Dijanetici nazvao "centar svjesnosti" ili "ja". "Osnovno dijanetiko otkrie bila je precizna anatomija ljudskoga uma", napisao je: "Otkrivena je aberativna snaga engrama. Razvijeni su postupci za njihovo brisanje. Dobit od prolaska kroz manje od desetak engrama nadmauje sve to je ovjek ikada, i za koga mogao uiniti u povijesti ljudske rase." "Otkrie onoga to je um omotavao bilo je otkrie scientologije.

Um je omotavao thetana. Thetan je osoba sama - ne njezino tijelo ili ime, materijalni svemir, njezin um, ili bilo to drugo, nego ono to je svjesno svoje svjesnosti, ono to osoba JEST. Thetan je svima, i svakom pojedinano, najpoznatiji kao Vi." Ta otkria oblikovala su osnovu primijenjene religiozne filozofije scientologije, uenja o duhu u odnosu prema sebi samome, univerzumima i drugim ivotnim oblicima. Primjenom scijentoloke tehnologije mogu se izazvati poeljne promjene u ivotnim stanjima. Ona ukljuuje dijanetiku, vitalnu i osnovnu granu scientologije, i obuhvaa tehnike koje podiu osobnu sposobnost i svjesnost do prije nedostinih visina. Ron je cijeli svoj ivot posvetio konanom rijeenju zagonetke zvane ovjek i razvijanju tehnologije koja bi ljude dovela do viih razina razumijevanja, sposobnosti i slobode - cilj koji je u potpunosti postigao razvojem dijanetike i scientologije. Ron je uvijek smatrao da nije dovoljno da on sam ima koristi od rezultata istraivanja. Veoma brino zabiljeio je svaki detalj svojih otkria kako bi i drugi mogli dijeliti bogatstvo znanja i mudrosti i poboljati svoje ivote. "Volim pomagati drugima," rekao je, "i smatrajte mojim najveim ivotnim zadovoljstvom vidjeti osobu kako se oslobaa sjenki koje njegove dane obavijaju tamom." 'Te mu sjenke izgledaju toliko guste i pritiu ga, tako da kad otkrije da su to sjenke i da moe vidjeti kroz njih hodati kroz njih i ponovno biti pod suncem, silno se obraduje. I bojim se da sam i ja tada radostan ba koliko i on." Samo o ovjeku, umu i duhu, njegova djela sadravaju desetke milijuna izdanih rijei zabiljeenih u mnogim knjigama, rukopisima i u vie od 3000 snimljenih predavanja i obavijesti. Njegova se djela danas prouavaju i primjenjuju u vie od tisuu dijanetikih centara, scijentolokih crkvi, misija i organizacija irom svijeta. L. Ron Hubbard napustio je svoje tijelo 24. sijenja 1986. Njegovo nasljee je posve dovreno istraivanje i kodificiranje dijanetike i scijentoloke tehnologije.

456

457

NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

Najbolja svjedoanstva Ronovoj viziji su udesni rezultati njegove tehnologije i milijuni prijatelja u cijelom svijetu koji njegovo nasljee prenose u 21. stoljee. I oboje se poveava sa svakim novim danom

"Uvijek sam sretan kada mi itatelji piu." L. Ron Hubbard

To su rijei L Rona Hubbarda koji je uvijek bio zainteresiran za reakcije prijatelja i itatelja. Istaknuo je vanost odravanja komunikacije sa svima s kojima je stupio u kontakt tijekom pedeset godina karijere profesionalnoga pisca, te se dopisivao s tisuama svojih potovatelja i prijatelja. Izdavai djela L Ron Hubbarda ele nastaviti tu tradiciju pa i od Vas, njegovih itatelja, starih ili novih, eljno oekuju pisma i komentare. Takoer, izdavai e Vam rado poslati bilo koju informaciju o Ronu koja Vas zanima, o njegovu iznimnom ivotu i postignuima, te mnogim knjigama koje je napisao. Svaka poruka naslovljena na Author's Affairs Director u NEW ERA Publications International ApS bit e odmah i s punom panjom razmotrena. NEW ERA Publications International ApS Store Kongensgade 55 1264 Copenhagen K Denmark INTERNET www.newerapublications.com

458

459

TUMA POJMOVA

TUMA POJMOVA
aberacija: lat. (ab - od + errare - skrenuti) odstupanje od razboritog razmiljanja ili ponaanja. U osnovi znai pogrijeiti, raditi pogreke ih, tonije, imati fiksne ideje koje nisu istinite. Rije se rabi i u znanstvenome smislu, a znai skretanje od ravne crte. Ako crta treba ii od A do B i ako je "aberirana", ii e od A do neke druge toke i na posljetku stii do B. U znanstvenom smislu ta rije takoer znai nedostatak tonosti ih pogreno vienje. Primjerice, ovjek vidi konja, ali misli da vidi slona. Aberirano ponaanje bilo bi krivo ili nerazumno ponaanje. Kada osoba ima engrame, oni mogu skrenuti njezinu normalnu sposobnost opaanja istine do aberiranog opaanja, a potom i do aberirane reakcije na okolnosti. Aberacija se suprotstavlja zdravom razumu, koji je njezina suprotnost. Najosnovnija razina aberacije bila bi: "Ako hrana dobro mirie, makni se od nje!". To se izravno protivi nastojanju organizma da opstane. (Kako itati ovu knjigu, #9) aberirana osoba: osoba koja nije Clear. aboridini: narod koji je na svojim stanitima ivio od poetka; prasjedioci.(Knjiga prva, Prvo poglavlje, #1) abreakcija: (psihoanaliza) oslobaanje (potisnutih emocija) odigravajui situaciju koja uzrokuje konflikt, upotrebom rijei, radnji ih matanja. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #19) ACTH: hormon koji se ponekad upotrebljavao za borbu protiv simptoma reumatinog artritisa; stimulira proizvodnju ostalih hormona u tijelu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #1) ad absurdum: do toke besmislenosti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #22) adrenalin: hormon koji stimulira srce, pojaava snagu miia itd., a lui ga nadbubrena hjezda. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #5) afinitet: privlanost izmeu dvaju ljudskih bia, ih izmeu ljudskih bia i drugih ivih organizama. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #18) Ahilova peta: dio, toka, podruje ili slino, koje je posebno ih jedino
461

DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJU

TlIMA POJMOVA

ranjivo. U grkoj mitologiji Ahil je bio glasoviti grki ratnik Majka ga je uronila u rijeku Styx (jedna od mitolokih rijeka pakla) zbog ega je postao neranjiv, jedino mu je peta, za koju ga je majka drala, ostala ranjiva. U tu je petu strijelom bio smrtonosno ranjen. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #23) akupunktura: kineska praksa ubadanja tankih igala u tijelo da bi se olakala bol ili kao lokalni anestetik. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #50) akutno: kratkotrajno i estoko. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #8) Albert Einstein: (1879-1955.), njemaki fiziar, dravljanin Sjedinjenih Amerikih Drava od 1940.; formulirao teoriju o pretvorbi mase u energiju, otvarajui put ka razvoju atomske bombe. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #20) Aleksandar: Aleksandar III., poznatiji kao Aleksandar Veliki (356-323. pr.ne.) kralj Makedonije (drevno kraljevstvo locirano na podruju dananje Grke i Makedonije). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #15) altruizam: nesebina briga za dobrobit drugih. (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #1) amajlija: predmet koji se nosi uza se zbog njegove navodne magine moi da zatiti od nesree ih zla. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #23) ambivalentnost: koji ima dvije valencije (ambi- latinski, znai "oboje"). Vidi takoer valencija u tumau pojmova. ambiverzija: stanje ih obiljeje karaktera koje ukljuuje elemente i introverzije i ekstroverzije. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #48) amonij klorid: bijela, kristalna smjesa dobivena reakcijom amonijaka s klorovodinom kiselinom; koristi se u medicini, takoer u suhim baterijama, za bojanje, itd. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #39) analitiki um: onaj dio uma koji promatra i pohranjuje iskustvene podatke kako bi postavio i rijeio probleme, te usmjerio organizam du etiri dinamike. On razmilja u razlikama i slinostima. analizator: vidi analitiki um. (Knjiga prva, Peto poglavlje, #1) analogija: objanjavanje neega usporeujui toku po toku s neim
462

slinim (Knjiga prva, Tree poglavlje, #3), stvar ili dio koji je slian ih se moe usporeivati u nekim odnosima. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #21) anemija: nedostatak tvari koja prenosi kisik u krvi, a kao posljedicu ima bljedilo, opu slabost itd. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #3) Anton Mesmer: (1734-1815.) austrijski lijenik koji je razvio praksu mesmerizma - hipnoze. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #28) antropomorfiziran: kojemu je dan ljudski lik ih svojstvo. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #2) arhivar: argonski izraz dijanetiMh auditora za mehanizam uma koji se ponaa kao promatra podataka. Auditori izravno od arhivara mogu dobiti trenutni ih 'Tihe" odgovor kao pomo u pristupanju dogaaju. Tehniki govorei, arhivar bi se mogao nazvati "bankovna nadzorna jedinica", ah taj je izraz isuvie nezgrapan (Knjiga trea, Peto poglavlje, #1) Aristotel: (384-322. pr.n.e.), grki filozof poznat po djelima o logici, etici, politici itd. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #11) Aristotelova logika: Aristotelova metoda logike, okarakterizirana silogizmom, argumentima ili oblikom zakljuivanja u kojemu su postavljene dvije izjave ih pretpostavke iz kojih se izvodi logiki zakljuak. Primjer: Svi sisavci su toplokrvni (prva izjava); kitovi su sisavci (druga izjava); dakle, kitovi su toplokrvni (zakljuak). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #27) artritis: stanje koje uzrokuje upalu, bol i ukoenost zglobova. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #3) astigmatizam: nepravilnost na oku ili lei koja onemoguuje ispravno fokusiranje. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #11) astma: openit kronini poremeaj karakteriziran tekim disanjem, kaljanjem, tekoama u disanju i osjeajem guenja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #5) astralno ja: takoer zvano astralno tijelo: drugo tijelo - za koje se, prema nekim filozofskim ili religijskim miljenjima, kae da pripada svakom pojedincu, sastavljeno od tvari koja je iznad ili ispod osjetilnog opaanja i koja ispunjava cijeli prostor. Prema tim vjerovanjima, astralno tijelo prati pojedinca kroz ivot, po volji je sposobno ostaviti
463

DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

ljudsko tijelo i nadivjeti pojedinca nakon smrti. Astralna tijela zapravo su samo neija obmana. Obino su to zamiljene stvari u koje mistik tada istinski pokuava vjerovati. On astralno tijelo vidi kao neto drugo i onda ga nastoji nastaniti najee kroz praksu "astralnog putovanja". (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #4) auditing: auditorova primjena dijanetikih procesa i postupaka na nekome. Auditirati znai i sluati i prosuivati. auditor: uvjebana osoba, kvalificirana za primjenu dijanetikih procesa i postupaka na dobrobit drugih; nazvana je auditorom jer auditor znai "onaj koji slua". (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #1) autonomni ivani sustav: sustav ivaca u tijelu koji regulira nesvjesne radnje srca, lijezda i unutranjih organa. Autonomni znai "sarnoregulirajui" ih "neovisan". (Knjiga druga, Peto poglavlje, #18) bacil: bakterija tapiastog oblika, uzronik nekih bolesti. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #14) banka: vidi reaktivni um. Barrvmore: obitelj amerikih glumaca, englesko-irski potomci, jedna od najpoznatijih obitelji u povijesti amerikoga kazalita: Maurice Barrvmore (1847-1905.) i njegovo troje djece - Lionel (18784954.), Ethel (1879-1959.) i John (1892-1942.). (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #10) basic-basic: prvi engram prvog lanca engrama. bazina osobnost: osoba sama. Bazina osoba nije skrivena nepoznanica niti netko drugi, nego intenzitet svega onoga to je najbolje i najsposobnije u osobi. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #5) Bedlam: stara ustanova za umobolne (puni naziv: St. Mary of Bethlehem) u Londonu, ozloglaena zbog brutalnog zlostavljanja pri lijeenju umobolnih. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #8) Benzedrin: (zatieno ime) amphetamin, droga koja se koristi kao stimulans. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #34) Bergson: Henri Bergson (1859-1941.), francuski filozof. Nagraen Nobelovom nagradom za knjievnost (1927.). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #1) "beskonana traka": (engl. loop) odreena duina filmske ili magnetske vrpce iji su krajevi spojeni te ine beskonanu traku, ime je
464

omogueno neprekidno ponavljanje snimke (npr. pri isprobavanju sinkronizacije potrebne za snimanje tonskog zapisa na stranom jeziku). Upotrijebljeno figurativno. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #9) biokemija: znanost o kemiji ivih organizama. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #21) blic-odgovor: prvo to pacijentu padne na pamet, kad mu se postavi pitanje. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #3) boato: pomalo slano, kao voda nekih bara u blizini mora. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #26) boil-off: (engl.) postati pospan ili naizgled spavati. Ova manifestacija upuuje na laganu restimulaciju nekog ivotnog razdoblja u kojem je osoba bila nesvjesna. bona fide: u dobroj vjeri, dobronamjerno. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #10) bosun: brodski potasnik zaduen za snasti (zajedniki naziv za sve konope i uad koji podravaju jedra), amce, sidro itd. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #5) Boulder Dam: slubeno, Hoover Dam, jedna od najviih brana na svijetu; nalazi se na rijeci Colorado, izmeu krajnjeg juga Nevade i Arizone. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #11) bounce: engl. izbaciti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #6) bouncer: engl., engramska zapovijed (tipa "Ne mogu ostati ovdje." ili "Gubi se!", "Odlazi!") koja precleara izbacuje na vremensku stazu prema sadanjemu vremenu. (Knjiga trea, esto poglavlje, #3) Britanska Gvajana: biva britanska kolonija na sjeveroistoku June Amerike; postigla nezavisnost i postala lanicom Commonvvealtha godine 1966. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #3) bubonika kuga: vrlo opasna zarazna bolest popraena visokom temperaturom, groznicom i oticanjem limfnih lijezda. Na ljude je prenose buhe sa takora ili vjeverica. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #15) Bund: ulica koja se protee obalom angaja (luke u istonoj Kini). (Knjiga prva, Tree poglavlje, #25) bursitis: upala burse, vreice izmeu kostiju I zglobova, miia, koe itd. i
465

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

kostiju, koja slui za smanjenje trenja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #4) Carry Nation: (1846 - 1911.) amerika "trezvena" agitatorka poznata po upotrebi sjekire u razbijanju saloona. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #7) cerviks: anatomska struktura, oblikovana poput grlia boce, usM ulaz u maternicu. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #20) Cezar: Julije Cezar (oko 100 - 44. g.pr.n.e.), rimski vojskovoa i dravnik U sklopu svojih vojnih osvajanja, 55. i 54. godine pr.n.e., napao je Veliku Britaniju, a 49. g.pr.n.e. postao je rimski diktator. (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #4) cijanid: vrlo otrovna kemijska tvar. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #38) cikliki: koji se ponavlja kao u krugu u odreenim razmacima. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #4) citologija: znanstveno prouavanje stanica. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #24) Clear: Clear je osoba bez aberacija. Racionalna je, u smislu da donosi najbolja mogua rjeenja prema podacima kojima raspolae, i iz svog kuta gledanja. Clear nema engrama koji bi se mogli restimulirati i, unosei pogrene podatke, navesti osobu na pogrean zakljuak Clear je cilj dijanetike terapije. Do tog se cilja dolazi s neto strpljenja i malo uenja. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #1) daltonizam: mana vida koja se oituje u nerazlikovanju nekih boja. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #8) Dante: izvorno Durante, Alighieri (1265-1321.) talijanski pjesnik. Napisao Boanstvenu komediju, poemu o autorovu zamiljenom putovanju kroz pakao, istilie i raj. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #28) delirij: poremeaj svijesti u bolesnom stanju. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #20) delirium tremens: estok delirij (privremeno stanje krajnje mentalne uzbudenosti, karakterizirano nemirom, zbrkanim govorom i halucinacijama); uglavnom posljedica prekomjernog pijenja alkoholnih pia, a simptomi su: znojenje, drhtanje, tjeskoba i zastraujue
466

halucinacije. Delirium tremens dolazi od latinskog, i doslovno znai "drhtei delirij". (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #36) demon: mehanizam uma uspostavljen engramom koji preuzima dio analizatora, te se ponaa kao samostalno bie. Bona fide demon je onaj koji se predstavlja kao unutarnji glas ili odjek izreenoj rijei ih koji kao stvaran iv vanjski glas daje najrazliitije komplicirane savjete. denver: vrste zapovijedi koje doslovno prevedene znae da engram ne postoji. "Ja nisam ovdje.", "Ovo ne vodi nikuda.", "Ne smijem priati o tome.", "Ne mogu se sjetiti.", itd. Zapovijed zbog koje preclear osjea da dogaaj nije prisutan. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #5) dermatitis: upala koe. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #6) dervi: lan jednog od mnogih muslimanskih redova asketa koji ive u strogoj samodisciplini, ime pokazuju religioznu predanost i pokoru; neki od tih redova s namjerom izazivanja skupne ekstaze izvode ples u obliku vrtoglavog okretanja te pjevanje vjerskih formula. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #7) dijabetes: bolest zbog koje tijelo nepravilno asporbira eer i krob. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #9) dijanetika: tehnologija duhovnog lijeenja. Bavi se utjecajem duha na tijelo i moe ublaiti neeljene senzacije i emocije, nezgode, ozljede i psihosomatske bolesti (bolesti uzrokovane ih pojaane mentalnim stresom). Rije dijanetika znai "kroz duh" (od grkogdia, kroz, i nous, duh). Nadalje je definirana kao "ono to duh radi tijelu". dinamiko naelo postojanja: opstanak. Beskonaan opstanak moemo smatrati ciljem ivota. Moemo dokazati da se ovjek kao ivotni oblik, u svim svojim djelovanjima i svrhama pokorava zapovijedi "Opstani!". Mje nova misao da ovjek opstaje. Nova misao je ovjekova motiviranost jedino opstankom. dinamika: volja za ivotom, vitalnost i ustrajnost u opstanku. Poriv za ivotom, njegova silovitost i svrha - Opstani! - u svoje etiri manifestacije: ja, seks, skupina i ovjeanstvo. dipsoman: osoba koja pati od nekontrolirane udnje za alkoholom (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #15) doktrina: skup miljenja jedne knjievne i filozofske kole ih skup
467

DiJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

vjerovanja jedne religije. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #11) Dr. Pametnjakovi: izmiljeno ime za "autoritet'; pametnjakovi: onaj koji misli da je vrlo pametan i uvijek u pravu. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #13) Dr. Zamba: izmiljena osoba; neki lijenik. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #14) dramatis personae: lica u drami ili prii (odnosi se na ljude prisutne u engramima aberirane osobe). (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #4) dramatizacija: preslikavanje engramskog sadraja aberirane osobe, dijelom ili u cijelosti, u njenu sadanju okolinu. Aberirano ponaanje u potpunosti je dramatizacija. Stupanj dramatizacije u izravnom je omjeru sa stupnjem restimulacije engrama koji je uzrokuju. Kada dramatizira, osoba je poput glumca koji glumi propisanu mu rolu i prolazi kroz cijeli niz iracionalnih akcija. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #33) Drunkard: djelo koje su krajem devetnaestog stoljea napisali Wil]iam H. Smith i anonimni "gospodin", moralna obiteljska drama iz amerikog ivota. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #5) duikov oksid: bezbojni plin koji otupljuje bol, a kod nekih pacijenata uzrokuje veselost ponekad popraenu nekontroliranim napadajima smijeha. Koristi se kao anestetik. duboka analiza: dubinska terapija: oblik psihoterapije koji pokuava doprijeti do nesvjesnih konflikata da bi rijeio probleme u ponaanju. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #4) Dingis Khan: (1162-1227.), mongolski osvaja veeg dijela Azije i istone Europe. On i njegova vojska bili su krajnje nemilosrdni u svojim akcijama. Pria se da su u samo jednom gradu pobili vie od milijun ljudi. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #14) egocentrian: koji promatra sve u odnosu na sebe; usredotoen na sebe. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #21) ektoplazma: svijetlea tvar za koju se vjeruje da je odailje spiritistiki medij. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #8) Ellis: Henry Havelock EUis (1859-1939.), engleski kriminolog i psiholog koji je napravio studije o psihologiji i sociologiji seksa. (Knjiga druga,
468

Peto poglavlje, #26) embrij: dijete u maternici prvih osam tjedana svoga razvoja; rano ili nerazvijeno stanje neega. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #14) emersonske: u stilu pisanja Ralpha Walda Emersona (1803 - 1882.), amerikog esejista i pjesnika, te predavaa poznatog po izrekama poput: "Svako zlo za neko dobro", "Upregnite zvijezde u svoja kola". (Knjiga trea, Osino poglavlje, #9) endokrino: koje opisuje ili je u vezi s bilo kojom lijezdom koja stvara unutarnje izluine putajui ih izravno u krvotok. One se krvotokom prenose do drugih dijelova tijela regulirajui ih kontrolirajui njihove funkcije. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #23) digram: trenutak "nesvjesnosti" koji sadri tjelesnu bol ili bolnu emociju i sve percepcije, a analitikom je umu nedostupan kao iskustvo. Engram je jedini uzrok aberacija i psihosomatskih bolesti. engramska zapovijed: bilo koji izraz sadran u engramu. Eskulap: bog medicine i lijeenja u drevnoj grkoj i rimskoj mitologiji. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #6) estrogen: spolni hormon ili druga supstanca koja je sposobna za razvijanje i odravanje enskih karakteristika tijela. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #14) eter: narkotik koji se koristi za anesteziju, npr. pri operaciji. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #22) fan-tan: kineska igra klaenja u kojoj se hrpica kovanog novca, etona ih predmeta stavlja pod posudu nakon ega se igrai klade koliko e ih ostati kada se predmeti odbroje po etiri. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #6) ulizica: osoba koja je demonstrativna u svojim osobnim kontaktima; onaj koji se ponaa vie prijateljski ili vie optimistino nego to je potrebno; osoba u liku politiara, koja glumi prijateljstvo. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #12) Farragut: David Glasgovv Farragut (1801-1870.), ameriki admiral. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #5) fetii: objekti, ideje ili bilo to emu se besmisleno pridaje neumjereno potovanje ili odanost, (c) fetus: kod ovjeka, potomak u maternici od kraja treeg mjeseca trudnoe
469

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

do roenja (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #15) Filip: Filip II. (382-336. p.n.e.) kralj Makedonije, otac Aleksandra Velikog. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #17) flebotomija: in ili praksa putanja krvi kao terapeutske mjere. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #21) forgetter: doslovno znai "zaboravlja"; forgetter je izraz koji sainjava i nalazi se u mehanizmu zaboravljanja (forgetter mechanism). Izraz ostaje na engleskom jeziku kao dio dijanetikog rjenika. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #6) fotosinteza: proces kojim zelene biljke koriste sunevu svjetlost da bi vodu i ugljini dioksid (uzet iz zraka) pretvarale u sloene supstance. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #6) Francis Bacon: (1561-1626.), engleski filozof i esejist, naglaavao da istraivanje umjesto s teorijama, mora zapoeti s injenicama koje se mogu opaziti. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #11) G-2: vojno-obavjetajna sluba mornarice ih kopnene vojske. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #18) Galen: (oko 130-200. g.) grki lijenik iji su radovi stoljeima predstavljali standarde anatomije i fiziologije. Iako je Galen dobro opisao neke od razliitih dijelova ljudskoga tijela i njihove funkcije, njegova su promatranja i zakljuci o cirkulaciji krvi bili daleko od ispravnih. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #8) Gali: ljudi koji su govorili keltski na podruju Galije, negdanje regije u zapadnoj Europi koja je zauzimala vei dio dananje Francuske i Belgije. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #10) galvanometar: instrument za detektiranje i mjerenje malih elektrinih naboja. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Prvi dio, #7) Gaslight: predstava Patricka Hamiltona (poslije nazvana Angel Street) u kojoj mu pokuava izludjeti svoju enu. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #3) genetika: dio biologije koji se bavi nasljednou i nainom na koji ivotinje i biljke svojem potomstvu predaju karakteristike poput veliine, boje, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #4) geometrijska progresija: red brojeva, primjerice 1, 3, 9, 27, 81, itd., kod kojega se svaki sljedei broj dobiva mnoenjem prethodnoga s
470

odreenom konstantom (Knjiga prva, Tree poglavlje, #5) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: (1770-1831.), njemaki filozof utemeljio svoju filozofiju na naelu da ideja ih dogaaj (teza) stvarc svoju suprotnost (antiteza), vodei prema uravnoteenju suprotnosti (Kako itati ovu knjigu, #7) Glava - ja, pismo - ti: opis jednostrane nagodbe. Fraza dolazi od igre u kojoj se kovanica baca u zrak i kladi se na koju e stranu pasti. Glava se odnosi na stranu kovanice koja nosi datum i glavni dizajn (esto v obliku glave); pismo se odnosi na suprotnu stranu kovanice. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #25) gnom: folklor, bilo koji iz vrste malih, nakaznih patuljastih bia za koja se pretpostavljalo da borave pod zemljom i uvaju njezina blaga. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #22) Goldi: tradicionalni lovci i ribii koji nastanjuju dolinu rijeke Amur u jugoistonom Sibiru i sjeveroistonoj Manduriji (regija i bivi administrativni dio sjeveroistone Kine). (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #4) gonade: tjelesni organi koji proizvode gamete (zrelu spermu ili jajaca pripravna za oplodnju). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #22) Grand Coulee Dam: velika betonska brana na rijeci Columbiji u sredinjem dijelu drave Washington. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #8) grizli: kratica za grizli medvjeda: golemi, divlji, smekast, sivkast ili ukast medvjed sa zapada Sjeverne Amerike, ima grbu na leima i duge prednje pande. (Knjiga druga, esto poglavlje, #5) grouper: vrste zapovijedi koje, doslovce prevedene, znae da se svi dogaaji nalaze na jednom mjestu na vremenskoj stazi: "Zapetljan sam.", "Sve se dogaa odjednom", "Sve ni to dolazi odjednom", "Doi emo mi na ista", itd. Hamlet: glavni lik tragedije Hamlet, Williama Shakespearea (prvi put tiskana 1603.). Hamlet je mladi princ koji osveuje umorstvo svojega oca (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #8) hebefrenija: (psihijatrija) oblik aberacije koji karakterizira djetinjasto ili luckasto ponaanje. (Knjiga druga, esto poglavlje, #9)
471

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

helij: jedan od kemijskih elemenata, vrlo lagan, inertan, bezbojan plin; upotrebljava se za punjenje balona, itd. (Knjiga druga, esto poglavlje, #2) Herbert Spencer: (1820-1903.), engleski filozof, jedan od nekolicine suvremenih mislilaca koji su pokuali sustavno procijeniti sve fenomene svemira, ukljuujui duevna i drutvena naela. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #13) herkulovski: silan, orijaki, golem; potjee od Herkula, mitskoga grkog heroja goleme snage i hrabrosti koji je, nakon to je izvrio dvanaest herojskih djela koja su mu bila povjerena (ukljuujui ubijanje nekoliko legendarnih udovita), postao besmrtan. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #1) hidraulina naprava: naprava kojom se energija padajue vode koristi za podizanje odreene koliine vode iznad prvotne visine. Hidrauline se naprave ponekad koriste kao izvor stlaenoga zraka u inenjerskim radovima. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #26) hinduistiko trojstvo: Hinduski prikaz triju manifestacija Vrhovnoga bia - Brahme, Vine i Sive - svaka s posebnom kozmikom funkcijom Brahma se povezuje sa stvaranjem; Vinu s ouvanjem i obnavljanjem; a iva s destrukcijom i raspadanjem (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #21) Hindus: od hinduizma, religijskog i drutvenog sustava koji se razvio u Indiji oko 1400. g.pr.n.e., s vjerom u reinkarnaciju, oboavanje nekoliko bogova i sustav kasta vrste, drutvene klase u kojima se ljudi raaju kao temelj drutva. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #1) hipnoanaliza: (psihoanaliza) upotreba hipnoze ili hipnotikih droga u kombinaciji s psihoanalitikim tehnikama. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #3) hipnoskop: instrument koji se koristi za ustanovljavanje neije podlonosti hipnozi. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #2) hipohondar: osoba koja se kontinuirano nepotrebnu brine zbog svojega zdravlja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #19) Hipokrat: (4607-370? pr.n.e.) grki lijenik, poznat kao "otac medicine". (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #30) histamin: tvar koju lue tkiva u alergijskim reakcijama: proiruje krvne
472

ile, stimulira eluane izluine, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #2) histerija: (psihijatrija) psihijatrijsko stanje okarakterizirano na razliite naine emocionalnom razdraljivou, pretjeranom zabrinutou, senzornim i motornim smetnjama ili nesvjesnim oponaanjem organskih poremeaja poput sljepoe, gluhoe, itd. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #13) hold: engl. zadrati. (Knjiga trea, esto poglavlje, #7) holder: bilo koja engramska zapovijed koja uzrokuje da pojedinac svjesno ili nesvjesno ostane u engramu. To ukljuuje zapovijedi poput "Ostani ovdje!", "Sjedi tu i razmisli o tome.", "Vrati se i sjedni.", "Ne mogu ii.", "Ne smijem otii." itd. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #4) homonimi: rijei koje imaju razliito znaenje, a izgovaraju se i piu jednako. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #2) humanist: znanstvenik koji se bavi humanistikim znanostima kao to su knjievnost, jezik, filozofija i umjetnost. Hume: David Hume (1711-1776.), kotski filozofi povjesniar. Hume je bio poznat po svom skepticizmu. Tvrdio je da je sve znanje temeljeno ili na impresijama osjeta ili logikim odnosima ideja. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #2) hvoscin: isto to i skopolamin, alkaloid koji se koristi u medicini kao sedativ, hipnotik i ponekad s drugim drogama za ublaavanje boli. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #29) ideologije: sistematski programi, ideje, obino se odnosi na politiku ili drutvo, ili pokuaje klase ili skupine, koje se smatraju opravdanjem za djela; posebno one koje se dre bezuvjetnima ili su prihvaene kao cjelina te ih se podupire bez obzira na tijek dogaaja. (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #4) imponderabilije: stvari koje se ne mogu sa sigurnou ustanoviti ili objasniti. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #7) indijski trik s uzetom: maioniar izvodi trik u kojemu se ini kao da je ue objeeno u zraku, ili se on penje po uetu i nestaje ili po njemu alje druge stvari koje na kraju nestanu. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #7) indolencija: osobina ili stanje odbijanja ili izbjegavanja rada; lijenost, nerad (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #18)
473

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

indukcija: logiko zakljuivanje da opi zakon postoji zbog pojedinih sluajeva koji izgledaju kao njegovi primjeri. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #2) integralni raun: (matematika) metoda raunanja u vioj matematici; nain raunanja o kvantitetama koje se stalno mijenjaju, kao to su brzina kamena u padu ili kosina zakrivljene linije. Integralni raun mjeri djelie stvari da bi otkrio to e napraviti cijela stvar. To je cijela teorija integralnoga rauna. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #24) introvertirati: gledati u sebe. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #47) inverzija: akutna svjesnost sebe. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #6) inzulinski ok: stanje kome, uzrokovano smanjenjem eera u krvi zbog prevelike koliine inzulina u krvi (supstanca koja pomae tijelu da koristi eer i ostale ugljikohidrate). Inzulinski ok koriste psihijatri kao oblik ok-terapije u "lijeenju" mentalnih bolesti. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #15) lova: drava na sjeveru sredinjega dijela Amerike: njezina glavna djelatnost je poljoprivreda. IQ: kvocijent inteligencije. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #8) irigatorska vreica: mala prica, s odjeljivim mlaznicama za upravljanje irigatorom: mlaz ili tok vode, ponekad s rastopljenim lijekom ili sredstvom za proiavanje, primjenjuje se na dio tijela, organ ili upljinu (kao to je vagina) u medicinske ili higijenske svrhe. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #17) iscrpljenost borbom: (psihijatrija) neurotino stanje tjeskobe, razdraljivosti, potitenosti itd., esto se pojavljuje kao rezultat dugog boravka u borbi ih bitci. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #46) iskljuiti: (engl. key-out) maknuti engram (ili engrame) u stranu, a da ih se ne izbrie. (Knjiga druga, esto poglavlje, #3) -izam: sufiks; doktrina, teorija, sistem itd., primjerice nacionalizam, komunizam, nacizam... (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #5) izbrisati: uzrokovati da engram, ponovnim prolaenjem kroz njega, u potpunosti "nestane", te se tada pohrani kao sjeanje i iskustvo. izluevine: otpadne materije koje lui tijelo, poput znoja ih urina., itd.
474

(Knjiga druga, Prvo poglavlje, #6) Jack Dalton: lan razbojnike bande amerikog zapada u devetnaestom stoljeu; takoer i lik iz ranih vesterna. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #1) James Clerk Maxwell: (1831-1879.) kotski fiziar, postavio teoriju daje osnovna priroda elektriciteta i svjetlosti jednaka. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #2) jatrogeno: odnosi se na bolesti koje je prouzrokovao lijenik. Operacija tijekom koje je lijenikov skalpel kliznuo i nehotice ozlijedio pacijenta, mogla bi izazvati jatrogenu bolest ili ozljedu jer je kirurg poinio pogreku. - LRH (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #4) Jean Jacques Rousseau (1712 - 1778.), roenjem vicarac, francuski filozof, autor, politiki teoretiar i skladatelj koji je dokazivao da je priroda dobra, a civilizacija loa. (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #3) jedinice panje: koliina svjesnosti. Bilo koji organizam svjestan je do odreene mjere. Racionalan ih relativno racionalan organizam svjestan je toga da je svjestan. U umu koliina tih jedinica varira od osobe do osobe. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #9) "Jenkiji dolaze": stih iz refrena pjesme "Over There" Georga M. Cohana (1878 - 1942.), amerikog glumca, pjesnika, dramskog pisca i producenta. Pjesma govori o amerikim trupama poslanim u Europu, za vrijeme prvog svjetskog rata. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #4) Jimmie the Cob: izmiljeno ime za kriminalca. Cob je britanski dijalekt za "vou, efa". (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #5) jutarnja munina: slabost do koje dolazi u jutarnjim satima, posebno kao karakteristian simptom u prvim mjesecima trudnoe. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #3) kalibar: promjer cijevi ili drugih predmeta; teh. instrument za provjeravanje pravilnosti razmjera; prenes. razmjer, vrsta, veliina neega. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #10) Kaligula: (12-41. g.) rimski imperator (37-41. g.). Njegova vladavina bila je obiljeena ekstremnom surovou i tiranijom (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #9) katalizator: osoba ili stvar koja se ponaa kao stimulans u postizanju ili ubrzavanju dolaska do rezultata. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #2)
475

DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

katarni: koji ima veze s upalom sluznice, osobito nosa ili grla, uzrokujui poveano luenje sluzi. Keats: John Keats (1795-1821.), engleski pjesnik, smatra se jednim od najveih engleskih pjesnika. Njegove su pjesme nedostine u dostojanstvenosti, melodinosti i bogatstvu slika. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #1) Keops: kralj u drevnom Egiptu; vladao 23 godine (oko 2900 pr.n.e.). Postao je poznat kao graditelj velike egipatske piramide, koja je jedno od sedam svjetskih uda. Egipatske su piramide bile sagraene kao kraljevske grobnice: svaki je faraon sagradio vlastitu piramidu. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #5) kinin: gorki lijek koji se koristi u lijeenju malarije i kao sastojak raznih tonika. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #2) Kinsey: Alfred Charles Kinsev (1894-1956.), ameriki znanstvenik. Bavio se istraivanjem muke i enske seksualnosti. 1947. i 1948. objavio je knjige s rezultatima istraivanja - "Sexual Behaviour in Human Male" i "Sexual Behaviour in Human Femal" - popularno poznate kao Kinsey Reports, koje su uzdrmale tadanje predodbe o prirodi i dometu amerike seksualnosti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #2) klatno: kruto tijelo koje visi o jednoj toki; njihalo. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #8) kleptoman: osoba s nekontroliranim porivom za kraom stvari, bez elje da se njima okoristi. (Knjiga trea, esto poglavlje, #5) klie: izraz ili ideja istroena dugom uporabom. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #12) kloroform: bezbojna tekuina otrog, slatkastog mirisa i okusa. Kloroform brzo i lako hlapi. Udisanje njegove pare ini osobu nesvjesnom ili neosjetljivom na bol. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #32) Kodeks auditora: skup pravila (zabrana i dozvola) kojih se auditor pridrava tijekom auditinga, to preclearu osigurava najveu moguu dobit od auditinga koji prima. (Knjiga trea, Tree poglavlje, #1) koma: razdoblje duboke, produene nesvjesnosti kao posljedica ozbiljne bolesti ih ozljede. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #10) kompulzija: prisila, prinuda; ponavljajui iracionalni impulsi koji
476

neodoljivo tjeraju na neku akciju. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #16) kondenzator: naprava za pohranjivanje elektrinog naboja. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #10) konfucijanizam: moralni sustav koji je poduavao Konfucije, kineski filozof (5517-479? pr.n.e.). (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #7) konjuktivitis: upala konjuktive, sluzne membrane koja prevlaci unutranjost onoga kapka i dio oka. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #23) kordit: bezdimni eksploziv, rabi se kao pokreta metaka i granata. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #12) koronarno: pripadajue ljudskom srcu, a odnosi se na zdravlje. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #7) Korzvbski: Alfred Korzvbski (1879-1950.), ameriki znanstvenik i pisac; razvio je podruje ope semantike, metodologije koja pokuava unaprijediti ljudsko ponaanje putem kritike upotrebe rijei i simbola. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #23) Kraepelin: Emil Kraepelin (1856-1926.), njemaki psihijatar koji je mentalne poremeaje podijelio na razliite vrste. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #44) Krafft-Ebing: Baron Richard von Krafft-Ebing (1840-1902.), njemaki neurolog i autor radova o seksualnoj patologiji. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #27) kredo: saeto naelo, uvjerenje koje se moe saeti u kratku i jasnu formulaciju (Knjiga tre, Deseto poglavlje, #6) kronometar: instrument za precizno mjerenje vremena, veoma precizna vrsta sata; koristi se npr. u znanstvene svrhe. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #11) kruha i igara: aluzija na praksu antikoga Rima u svrhu spreavanja nemira - nahraniti puk i prirediti mu masovnu razonodu (cirkus u areni). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #6) Krv i pijesak: naslov nijemog filma u kojemu glumi Rudolph Valentino. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #2) kurtizana: prostitutka. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #19) lanac: niz dogaaja sline prirode ili slinog sadraja. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #6)
477

DlJANKTlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

lanana fisija: (fisija znai cijepanje, dijeljenje) vei se atomi poput atoma urana mogu cijepati (dijeliti) na manje kao to su atomi joda i broma. Taj proces moe biti napravljen tako da svaka fisija uzrokuje sljedeu, stvarajui tako lananu reakciju. Atomska bomba je primjer lanane fisije. Upotrijebljeno figurativno. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #24) lapsus: od lat. lapsus linguae, to znai pogreka u govoru (npr. nesmotrene primjedbe). (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #16) lepra: kronina, zarazna bolest uzrokovana bakterijom koja napada kou, meso, ivce itd.: karakteriziraju je irevi, bijele ljuskave kraste, deformacije i otpadanje dijelova tijela. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #3) Lesbos: grki otok u Egejskome moru. Rije lezbijski dolazi od imena tog otoka, iz eroticizma i homoseksualnosti pripisanih Sapphi (drevna grka pjesnikinja s Lesbosa) i njezinim sljedbenicima. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #16) Leukip: grki filozof iz 5. st. pr.n.e. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #20) liner: (engl.) parni brod, putniki avion, itd, na redovnim odreenim linijama. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #12) lock: (engl., itaj "lok") analitiki trenutak u kojemu se pribliilo osjetima iz engrama, restimulirajui ga ih ukljuujui; reaktivni um pogreno interpretira osjete u sadanjemu vremenu, kao da su iste okolnosti koje su prije dovele do tjelesne boli ponovno prisutne. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #34) Lock: John Lock (1632.-1704.), engleski filozof koji se borio protiv vjerovanja da su ljudska bia roena s odreenim idejama u njihovim umovima. Suprotno tome, on je tvrdio da je um tabula rasa (prazna ploa), sve dok se ne pone "ispisivati" iskustvima. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #3) Lorentz-FitzGerald-Einsteinove jednadbe: matematike jednadbe koje su razvili Hendrik Lorentz i George Francis FitzGerald, usko povezane s Einsteinovim radom. Te formule, poznate kao LorentzFitzGeraldova kontrakcija, sadre hipotezu da se tijelo koje se kree saima u smjeru kretanja kada je njegova brzina blizu brzine svjetlosti.
478

Louis Pasteur (1822-1895.): francuski kemiar i bakteriolog; dokazao da truljenje i raspadanje uzrokuje bakterija, te razvio serume i cjepiva za bolesti poput kolere i bjesnoe. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #22) Lukrecije (98?-55. pr.n.e.): rimski pjesnik, autor nedovrene didaktike (instrukcijske) pjesme u est knjiga "0 prirodi", kojom je poeo uobliavati cjelovitu znanost o svemiru. Svrha toga djela bila je dokazati, istraujui svijet u kojemu ovjek ivi, da sve u prirodi ukljuujui i ovjeka - djeluje u skladu s prirodnim zakonima, te ni na koji nain nije pod utjecajem natprirodnih sila. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #13) ljama: junoamerika bezgrba deva koja se u andskim predjelima uzgaja kao domaa ivotinja radi mesa, mlijeka, vune i noenja tereta (lama). (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #26) Macbeth: glavni lik iz Shakespearove drame, kojeg je muio osjeaj krivnje zbog ubojstava koje je poinio u borbi za vlast u kotskoj. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #5) maligni: koji uzrokuje ili moe uzrokovati smrt, posebno zbog nekontroliranog irenja tijelom. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #10) manian: sklon ekstremnoj uzbuenosti, preuveliavanju osjeaja "kako je dobro", lutanju misli, pretjeranoj aktivnosti, itd. manino-depresivan: (psihijatrija) koji ima mentalni poremeaj karakteriziran izmjenama ekstremnog uzbuenja i depresije. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #14) Matterhorn: planina na granici vicarske i Italije. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #24) mauser: vrsta vojne ili lovake puke. (Knjiga druga, esto poglavlje, #6) Mazda i Ahriman: boanstva Zoroastrijanizma, religije Perzijanaca prije njihova preobraenja na Islam. Mazda je duh univerzalnog dobra, a Ahriman je njegov glavni protivnik kao duh zla. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #20) mehanizam zaboravljanja: mehanizam zaboravljanja je "Ne elim misliti na to", "Poludit u ako se toga sjetim", "Ne mogu se sjetiti." ili jednostavno "Ne znam.", kao i glavni izraz te obitelji: "Zaboravi!". Bilo koja engramska zapovijed zbog koje je osoba uvjerena da se ne moe sjetiti.
479

D I J A N E T I K A : M O D E R N A ZNANOST O M E N T A L N O M ZDRAVLJU

T U M A POJMOVA

melankolija: sumorno stanje uma, posebno kada je uobiajeno ili dugotrajno; depresija. (Knjiga druga, esto poglavlje, #8) memorija: sve opaeno i zatim pohranjeno u standardnu memorijsku banku, te dostupno analitikom umu. mentori: mudri uitelji ili savjetnici od povjerenja. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #12) "mesarska" medicina: odnosi se na kirurke zahvate koje su u prolim stoljeima izvodili brijai. Uglavnom neobrazovani u medicinskim zahvatima, pruali su vrlo bolne "tretmane" koji su zbog nehigijenskih uvjeta zavravali ozbiljnim infekcijama, a esto i smru. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #22) metafizika: podruje filozofije koje se bavi prirodom postojanja, istine i znanja. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #1) metalurgija: znanstveno prouavanje svojstava metala i legura, umijee izrade metala ili njihova dobivanja iz rude. (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #8) migrena: vrste intenzivne, periodiki ponavljajue glavobolje, obino ograniene na jednu stranu glave i popraene povraanjem, poremeajima vida, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #7) mijelinska ovojnica: masni sloj tkiva koji obavija ivce. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #6) miopija: stanje u kojemu je ovjek nesposoban jasno vidjeti na daljinu kratkovidnost. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #12) misdirect: engl. krivo usmjeriti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #10) misdirector: bilo koja engramska zapovijed zbog koje se pacijent po vremenskoj stazi pomie u smjeru suprotnom od auditorovih uputstava ih od eljenog smjera pacijentova analitikoga uma. misticizam: vjerovanje ili praksa onih koji tvrde da imaju iskustva duhovne prirode zasnovana na intuiciji, meditaciji itd., pomou kojih su nauili istine nepoznate obinim ljudima. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #2) Moloh: biblijski drevni bog Feniana, itd, kojemu su djeca bila rtvovana spaljivanjem. Moloh je postao sinonim za sve to zahtijeva grozno rtvovanje. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #17) monomanik: osoba koja pati od opsesije jednom idejom ili interesom.
480

(Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #11) "montaa": (engl. dub - in) manifestacija stavljanja u okolinu, ne znajui, percepcija koje zapravo ne postoje. (Izraz dub - in preuzet je iz filmske industrije, a oznaava snimanje dijaloga i zvukova koji se integriraju u film nakon njegova snimanja. To se radi za one scene kod kojih je izvorna snimka loa, ili gdje je naprosto prikladnije naknadno dodati dijaloge i ostale zvukove, te kod filmova koji se prikazuju u inozemstvu a zahtijevaju nove dijaloge na jeziku zemlje domaina.) (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #12) morfij: droga napravljena od opijuma; koristi se za ublaavanje boli. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #31) motorika traka: umni kontrolni sustav motorike kontrole. Postoje po dvije ploice na svakoj strani lubanje, jedan povrh druge, koje kontroliraju suprotne strane tijela. Po jedna od ploica na svakoj strani je mjesto registriranja misli, a na drugoj je postavljena miina kontrola. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #6) naboj: tetna energija ili sila akumulirana i spremljena u reaktivnome umu; nastaje zbog konflikata i neugodnih iskustava koje je osoba imala u prolosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #17) najmodernije konstrukcije: tehniki detalji odgovaraju tehnologiji 50-ih godina, kada je autor pisao ovu knjigu. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #3) Napoleon: Napoleon Bonaparte (1769-1821.), francuski vojskovoa. Vojnom silom doao je na vlast u Francuskoj, proglasio se carem i vodio vojne pohode irom Europe sve do njegova konanog poraza 1815., kad su ga porazile vojske koje su se udruile protiv njega. Napoleon je poznat po tome to je visinu svih Francuza "smanjio" za nekoliko centimetara tako to je odabrao sve visoke ljude za grenadire. Grenadiri su izvorno bili vojnici koji su nosili i bacali granate. U poetku, bilo je samo etiri ili pet odabranih visokih ljudi u svakoj vojnoj jedinici ija je dunost bila bacati granate. Napoleon je proirio upotrebu granata u svojim vojskama, organizirajui cijele divizije grenadira. Oni su obino bih odvojeni od glavne linije trupa (bojinice), i gotovo nikad se ne bi vratili jer su uglavnom pogibali. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #11)
481

DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

narkosinteza: metoda izazivanja sna drogama i navoenja pacijenta da iznese svoje sakrivene misli. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #2) nemoralna: odnosi se na seksualno ponaanje. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #31) neurologija: znanost o ivcima i ivanom sustavu, posebno o bolestima koje ih napadaju. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #13) neuroni: glavni graevni blokovi koji grade ivce. Sastoje se od staninih tijela s vlaknastim dijelovima koji prenose signale od i do stanica. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #1) neurotian: onaj koji je nerazuman ili uznemiren na nekom podruju (kao suprotnost psihotinoj osobi koja je u stanju ope uzrujanosti). (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #6) neuroza: stanje nerazumne brige ili straha; emocionalno stanje koje sadri konflikte i emocionalne podatke koji koe sposobnosti ili sreu pojedinca. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #15) Nineveh: prijestolnica drevnog Asirijskog carstva, smjetena na istonoj obali rijeke Tigris nasuprot modernom Mosulu u Iraku. Nineveh je posjedovao prekrasne palae i skulpture, otkrivene arheolokim iskopavanjima. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #10) nirvana: u budizmu, najvie stanje svijesti u kojemu je dua slobodna od svih udnji i spona materijalnoga svijeta. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #12) obavjetajac: vojni asnik odgovoran za sakupljanje i obradu podataka o neprijateljskim snagama, vremenu i terenu. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #3) odbaena ena: aluzija na izreku "hell hath no fury like a woman scorned", to znai da nitko nije toliko bijesan kao ena kojoj ljubav nije uzvraena. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #49) olfaktivni: od ili u vezi s osjetom mirisa. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #14) olimpskim: nalik na, koji ima svojstva ili je primjeren bogovima Olimpa (planine u sjeveroistonoj Grkoj); velianstven, dalek. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #26) opijum: droga napravljena od soka odreenih vrsta maka; pui se ili zvae kao stimulans ili narkotik, te se koristi u medicini kao sedativ.
482

(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #30) oportunizam: pravilo ili praksa, posebno u politici, poslu i osobnom ivotu, prilagoavanja, odluka, itd, tako da budu prikladne ili uinkovite bez obzira na krenje etikih naela (Knjiga prva, Tree poglavlje, #19) opstetrika: porodiljstvo, primaljstvo; dio ginekologije koje se bavi porodiljstvom (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #33) ortopedija: grana kirurgije koja se bavi tretmanom deformacija, bolesti i ozljeda kostiju, zglobova, miia itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #5) osnovni engram: prvi engram bilo kojeg lanca slinih engrama; osnovni engram je naprosto najraniji. panaceja: lijek za sve bolesti, sredstvo koje moe pomoi u svakoj prilici. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #4) paranoidno-izofrenino: (psihijatrija) odnosi se na mentalno stanje nalik paranoji (oblik psihoze u kojoj osoba zamilja da je progone ili da je vrlo velika ih vana), no takoer karakterizirana autistikim ponaanjem (koje se odnosi na stanje uma obiljeeno matanjem, halucinacijama i prezirom prema zbilji) i postupnim unitavanjem linosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #18) parathormon: hormon vaan u kontroliranju ravnotee kalcij-fosfata u tijelu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #16) pareza: bolest mozga sifilistikog uzroka, karakterizirana mentalnim pogoranjem, smetnjama u govoru i progresivnoj slabosti miia. Vidi takoer sifilis u tumau pojmova. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #16) Pasteurella pestis: bakterija koja uzrokuje buboniku kugu. Vidi takoer bubonika kuga u tumau pojmova. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #16) patologija: znanstveno prouavanje uzroka, prirode i tijeka bolesti. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #3) patoloki: koji je uzrokovan ih ima veze s boleu Vidi takoer patologija u tumau pojmova. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #18) Pavlov: Ivan Petrovi Pavlov (1849-1936), ruski psiholog; poznat po bihevioristikim eksperimentima na psima. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #2)
483

DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

penicilin: vrlo snaan lijek za unitavanje bakterija. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #2) percepcija: bilo koja osjetima poruka kao to je prizor, zvuk, miris, itd. phenobarbital: medicinska droga koja se koristi za umirenje ivaca i izazivanje sna. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #28) pigmej: vrlo niska osoba. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #9) Pittsburg: grad na jugozapadu amerike drave Pensilvanije; pitsburke cigare - izraz za dugake, grubo napravljene, jeftine cigare. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #27) pituitrin: razliite supstance koje lui hipofiza, lijezda smjetena u bazi mozga; imaju vaan utjecaj na rast i tjelesne funkcije. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #17) pogansko: nekransko; odnosi se na ljude koji su oboavah mnogo bogova, poput Grka i Rimljana. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #10) ponitava: ugovor s pacijentom da to god auditor rekao, pacijent nee doslovno interpretirati ili na bilo koji nain koristiti. To je prevencija nehotimine pozitivne sugestije. postgovorno: oznaava razdoblje ivota nakon to je osoba nauila govoriti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #3) postulati: stvari za koje se pretpostavlja da su istinite, posebno kao osnova zakljuivanja. (Kako itati ovu knjigu, #10) "povuen u mirovanje": engl. reduce to recession. Znai da se engram privremeno povukao i naizgled ga vie nema. No, za neko vrijeme (nekoliko dana) opet e se javiti u punoj snazi. (Knjiga trea, esto poglavlje, #14) pr.d.: skraenica izraza prije dijanetike. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #3) preclear: od pre-Clear, osoba koja jo nije Clear; openito, auditirana osoba na putu da postane Clear; osoba koja kroz dijanetiM auditing otkriva vie o sebi i ivotu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #24) predispozicija: stanje uma ih tijela koje osobu ini sklonom djelovanju ili ponaanju na odreeni nain ili podlonu odreenim bolestima. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #29) prefrontalna lobotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se prekidaju bijela vlakna koja povezuju prefrontalne i frontalne
484

renjeve s unutarnjim podrujem mozga. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #20) prefrontalni reanj: dio mozga odmah iza ela. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #1) prekognicija: sposobnost da se dogaaji ih akcije znaju prije nego to se dogode. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #6) prenatalan: koji postoji ili se dogodio prije roenja. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #1) prepucavanje: arg. rasprave, razmjenjivanje kritika (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #7) prerelease: osoba koja je zapoela i prolazi kroz dijanetiku terapiju. presedan: sluaj koji slui kao primjer ili opravdanje za kasnije sluajeve. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #13) preutni dogovor: u sluaju kada dva precleara rade zajedno, izmjenjujui se u ulozi auditora, moe se desiti da jedan drugoga sprijeavaju u kontaktiranju odreenih engrama. To je preutni dogovor. Brani par je moda imao zajednika razdoblja prepirki i nezadovoljstva. Radei jedan na drugome i izmjenjujui se u auditorskoj ulozi, oni reaktivnom prosudbom, neznajui, izbjegavaju ta zajednika razdoblja ostavljajui tako engrame bolne emocije. promjena valencije: postizanje da se preclear pomie od jedne do druge valencije. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #4) prosudba o savezniku: malo vie od pukog idiotskog zakljuivanja da se nekog prijatelja moe zadrati jedino pribliavanjem uvjetima u kojima je dolo do prijateljstva. To je zakljuivanje ija je osnova da osoba moe biti sigurna jedino u okolini odreenih ljudi i da u njoj moe biti jedino ako je bolesna, luda ili siromana, ili openito nesposobna. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #5) pseudo-: kombinirani oblik koji znai "podjednako ili varljivo slino (navedenoj stvari)", kao u pseudomedicinska sestra, pseudomajka, pseudootac, itd. (Knjiga druga, esto poglavlje, #7) psihiki: koji pripada ljudskoj dui ili umu; mentalno (suprotno od tjelesnog). (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #7) psihometrija: mjerenje psiholokih varijabli kao to su inteligencija, brzina shvaanja i emocionalna uznemirenost. (Knjiga trea, Deveto
485

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

poglavlje - Prvi dio, #12) psihosomatske: psiho se odnosi na um, a somatsko na tijelo; izraz psihosomatske) znai da um ini tijelo bolesnim ili se odnosi na bolesti koje su stvorene unutar tijela poremeajem uma. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #19) psihoza: teki mentalni poremeaj; ludilo. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #14) push button: engl., gumb koji pritiemo da bismo ukljuili elektrinu struju; u dijanetici znai: bilo koji restimulirajui podraaj koji ukljuuje engram osobe ili drutva. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #21) Q: simbol koji predstavlja nedefinirani oblik energije ili sile ije se postojanje moe ustanoviti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #35) racionaliziranje: opravdavanje - izgovori koje netko smilja da bi objasnio vlastito iracionalno ponaanje. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #31) reaktivni um: dio ljudskoga uma koji pohranjuje i uva tjelesnu bol i bolne emocije, te samo na osnovu podraaja i odgovora pokuava upravljati organizmom. On razmilja jedino u istovjetnostima. Takoer se naziva reaktivna banka ili banka. recession: engl. odstupanje, uzmicanje, povlaenje. (Knjiga trea, esto poglavlje, #13) reducirati: osloboditi sav naboj ili bol iz dogaaja. To znai da preclear proe kroz dogaaj od poetka do kraja nekoliko puta dok je u reverieu, skupljajui sve prisutne somatike i percepcije kao da se dogaaj odvija upravo u tom trenutka Reducirati tehniki znai osloboditi od aberativnog materijala koliko je to mogue, da bi sluaj napredovao. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #14) Renesansa: snaan procvat umjetnosti, literature i uenja u Europi u 14., 15. i 16. stoljeu, zasnovan na klasinim (grkim i rimskim) izvorima. Renesansa je poela u Italiji i postupno se proirila u ostale drave; obiljeila je prijelaz iz srednjega vijeka (od god. 500. do 1450.) u suvremeni svijet. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #11) reostat: elektrini ureaj koji variranjem otpora kontrolira struju. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #4)
486

replav: engl. doslovno znai ponoviti snimku nekog zapisa. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #2) represija: zapovijed da organizam ne smije neto uiniti. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #17) restimulacija: reaktivacija prolih sjeanja zbog okolnosti u sadanjosti koje nalikuju onima iz prolosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #28) restimulatori: aproksimacije sadraja reaktivnoga uma ili nekog njegova dijela koje organizam kontinuirano opaa u svojoj okolini. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #30) reumatska groznica: bolest uobiajenija kod djece nego kod odraslih; njezini simptomi su groznica i bolovi u zglobovima, a esto uzrokuje oteenje srca. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #6) reverie: stanje reveriea je zapravo samo naziv. Ta je oznaka uvedena kako bi pacijent osjetio da se neto promijenilo, te daje sada doao do stanja u kojem mu je pamenje vrlo dobro, ili u kojem moe uiniti neto za to inae nije sposoban. Zapravo, on je to ionako u stanju initi cijelo vrijeme. Nije rije o neemu neobinom. Osoba je potpuno budna, a zamolivi je da jednostavno zatvori oi ona je tehniki u reverieu. (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #2) revizor: osoba ovlatena za reviziju (provjeru ili pregled) rauna. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #4) roller-coaster: engl., pojam oznaava naizmjenina poboljanja i pogoranja kod osobe. Naziv dolazi od istoimene eljeznice u zabavnom parku. To je mala eljeznica koja se kree ponirui i uzdiui se po visokoj, otro zavojitoj stazi sa strmim uzbrdicama i nizbrdicama. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #5) Ronald Ross (1857-1932.): britanski lijenik. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #1) sadanje vrijeme: vrijeme koje je sada i postaje prolost onako brzo kako ga se promatra. Taj se termin slobodno primjenjuje i na upravo postojeu okolinu. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #16) samokontrola: autohipnoza ili pokuaj auditiranja samog sebe bez prisustva auditora. Kada se pokuava u dijanetici, autohipnoza vjerojatno nije nita drugo do besplodni mazohizam. Ako se pacijent stavi u autohipnozu i vrati se, u namjeri da doe do bolesti ili roenja
487

DiJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

ili prenatalnih engrama, uspjet e se jedino razboljeti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #11) samoodreenje: stanje u kojemu pojedinac po vlastitom izboru odluuje hoe li ga njegova okolina kontrolirati ili ne. U odnosima s ljudima osjea se sigurnim On razmilja, no ne mora reagirati. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #18) sanatorij: ustanova za lijeenje kroninih bolesti. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #7) saveznik: u dijanetici to u osnovi predstavlja nekoga tko titi bespomonu osobu i ima vrlo velik utjecaj na nju. Slabija osoba, kao to je dijete, ak moe preuzeti karakteristike saveznika tako da moete otkriti kako je, na primjer, hroma osoba u mladosti imala hromog zatitnika ili saveznika. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #4) Sax Rohmer: pseudonim Arthura Sarsfielda Warda (1883-1959.), engleskog autora zagonetnih trilera, posebice serije o izmiljenom junaku Dr. Fu Manchu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #29) Schopenhauer: Arthur Scopenhauer (1788-1860.), njemaki filozof. Tvrdio je da su elje i pokretake snage ovjeka, kao i prirodne snage, manifestacije odreene volje, osobito volje za ivotom koja predstavlja sr svijeta. Schopenhauer je branio stajalite da funkcija volje znai konstantnu borbu bez zadovoljstva, pa se ivot sastoji od patnje koja jedino moe nestati kontroliranjem volje intelektom i potiskivanjem elje za reprodukcijom (Knjiga druga, Peto poglavlje, #30) scijentologija: scijentoloka filozofija. To je znanost o duhu i njegovoj povezanosti sa samim sobom, svemirom i ostalim ivotom. Scijentologija znai scio, znanje u punom smislu te rijei i logos, znanost. Sama rije doslovce znai znati kako znati. Scijentologija je put, a ne dizertacija ili dogmatski skup znanja. ovjek, radei scijentoloke vjebe i studirajui scijentologiju, sam moe nai svoju istinu. Stoga, tehnologija nije sroena kao neto u to se treba vjerovati, ve kao neto to se radi. sekstant: instrument koji navigatori koriste za mjerenje kutne udaljenosti zvijezda, mjeseca i sunca od horizonta, te pri utvrivanju pozicije broda. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #16) semantiki: koji se odnosi na ih dolazi od razliitih znaenja rijei ili
488

drugih simbola. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #4) senzorska traka: senzorskom trakom mogla bi se smatrati "mentalna" strana razvodne kutije, a motorikom trakom tjelesna strana. Vidi takoer motorika traka u tumau pojmova. Shakespeare: William Shakespeare (1564-1616.), engleski pjesnik i dramaturg iz vremena vladavine kraljice Elizabete I. (1558-1603.), najpoznatiji autor u engleskoj knjievnosti. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #9) sifilis: zarazna spolna bolest koja se oituje u tri faze: u prvoj bolest djeluje lokalno; u drugoj napada kou i sluznicu; i u zavrnoj kosti, miie i mozak. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #45) silogizam: oblik rasuivanja u kojemu se zakljuak izvodi iz dvije tvrdnje, kao u "Svi ljudi moraju umrijeti; ja sam ovjek; dakle, ja moram umrijeti." (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #9) simbiont: onaj koji ivi u simbiozi (bliska povezanost dviju ili vie jedinki; tijesan suivot dvaju organizama). (Knjiga druga, esto poglavlje, #4) simbiozan: koji sudjeluje u suivotu slinih ih razliitih organizama radi obostrane koristi. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #17) simbolika logika: moderan tip formalne logike koji koristi specijalne matematike simbole za pretpostavke i odnose meu pretpostavkama. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #25) sinusitis: upala sinusa, s glavoboljom i curenjem upalnog sekreta kroz nos; upala jedne ili vie sinusnih upljina u lubanji. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #6) Sioux: pripadnik plemena amerikih Indijanaca koji ive u nizinama na sjeveru SAD-a i jugu Kanade. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #29) Sir Isaac Neveton (1642-1727.): engleski matematiar, astronom i filozof, jedan od najveih genija koje je svijet ikada upoznao. Od temeljne su vanosti njegova tri znanstvena otkria: metoda promjene varijabilnih koliina, koja je polazite modernog diferencijalnog rauna, zatim zakon sastava svjetlosti i zakon gravitacije. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #12) sklop: dio banke pojedinca (kolokvijalno ime za reaktivni um) koji se ponaa kao da je netko ili neto odvojeno od njega i koji mu ili govori
489

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

ili kree u akciju prema vlastitom nahoenju. ak moe, ako je dovoljno estok, preuzeti kontrolu nad osobom. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #8) skolastik: onaj koji se tono dri tradicionalnih uenja, doktrina ili metoda. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #17) slijepe ulice: (fig) bezizlazne situacije, prividno nerjeive tekoe, rasprave gdje nikakav dogovor nije mogu, itd. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #43) sluaj: (engl. case) opi termin za osobu kojoj se pomae ili koju se tretira. Sluaj se takoer odnosi na stanje osobe vodene sadrajem reaktivnog uma. Sluaj neke osobe je nain na koji ona reagira na svijet oko sebe na temelju zakljuaka njezinih aberacija. (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #3) Sokrat (oko 469-399. pr.n.e.): grki filozof i uitelj koji je vjerovao u "demona" iji ga je glas upozoravao kad god je bio blizu donoenja pogrene odluke. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #8) som: argon; u prenesenom znaenju - glupa osoba, tvrdoglava u svojevoljnim postupcima. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #7) somatik: tjelesni. U dijanetici rije somatik oznaava tjelesnu bol ili nelagodu bilo koje vrste. Koristi se zbog restimulativnosti rijei bol, te u prolosti prisutne konfuzije, do koje je rije bol dovodila, izmeu fizike i mentalne boli. somatska traka: tako nazvana, budui da djeluje kao da je tjelesni pokazivaM mehanizam vezan uz vrijeme. Auditor upravlja somatskom trakom Nju se moe poslati na poetak engrama i ona e tamo otii. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #1) somatski um: um koji sprovodi odluke na tjelesnoj razini, a voen je analitikim ili reaktivnim umom. sonik: prisjeanje zvuka pomou "uha uma". spartanci: graani Sparte, grada u staroj Grkoj, koji su dijete ostavljali na ivotu jedino ako bi pokazalo potencijal da postane korisno za dravu. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #7) spomen: posebna vrsta restimulatora; bilo koji predmet, radnja ili obrazac ponaanja koriten od strane jednog ili vie saveznika. Na
490

osnovu razmiljanja u istovjetnostima saveznik je opstanak, te je sve to je saveznik koristio ili radio takoer opstanak. Staljingrad: bive ime za Volgograd, grad na rijeci Volgi, Rusija. (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #1) standardna memorijska banka: zapis svega to je, tijekom ivota pa sve do sada, osoba opazila. Ne ukljuuje tjelesnu bol jer je ona zapisana u reaktivnom, a ne u analitikom umu. starac s mora: (engl. "Old Man of the Sea") lik iz prie "Sindbad moreplovac" u Tisuu i jednoj noi. Naizgled bezopasan stani koji se penje na ramena susretljivog Sindbada i odbija sii. Prilijepivi se tako, ostaje tamo mnogo dana i noi, sve dok mu Sindbad, napivi ga, nije uspio pobjei. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #12) status: razlika u stupnju prestia - netko tko ima vii status uvjerava nekog tko ima nii, samo zbog statusa. Auditor se moe nai u situaciji gdje je nesposoban, kod nekih pacijenata, zadobiti dovoljan status da bi s njima glatko radio, a kod drugih moe imati toliko visok status da vjeruju svemu to kae. Kada ima prenizak status, ne vjeruje mu se; kada ima previsok, previe mu se vjeruje. staza: vidi vremenska staza. stigma: biljeg srama, mrlja na neijem ugledu. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #9) stimulans: ono to osobu ili objekt potie k aktivnosti ili energiji, ili izaziva reakciju organa ili tkiva tijela. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #10) stoik: pripadnik ili istomiljenik grke filozofske kole koju je utemeljio Zenon oko 308. godine pr.n.e., drei se ideje da bi ljudska bia trebala biti slobodna od strasti i mirno prihvaati sve dogaaje kao neizbjean rezultat boanske volje. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #23) strihnin: gorka, veoma otrovna supstanca koja se koristi u vrlo malim dozama kao stimulans. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #37) sulfonamid: bilo koja iz skupine kemijskih mjeavina s antibakterijskim svojstvima. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #1) supresor: sve vanjske sile koje umanjuju izglede za opstanak bilo koje ivotne vrste.
491

DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJI;

TUMA POJMOVA

swami: glavar; gospodar: hinduistiki naziv iz potovanja, posebno za hinduistikog religijskog uitelja. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #11) umska staza: upotrijebljeno figurativno u smislu Rousseauove filozofije o "prirodnomovjeku". (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #2) aman: sveenik ili vra u nekih naroda, koji tvrdi da jedini ima kontakt s bogovima itd. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #2) iljak za led: dugaka, tanka otrica za lomljenje leda. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #10) izofreniar: (psihijatrija) osoba koja pati od izofrenije, mentalne bolesti u kojoj mahnito unutar jedne postoje dvije osobe. To je psihijatrijska klasifikacija izvedena od latinskog schizo, to znai "cijepam" i grkog phren, to znai "razum". (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #13) uga: kona bolest koja pogaa dlakave ivotinje; uzrokuje je parazit, a simptomi su intenzivan svrbe, stvaranje krasta i gubitak dlaka. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #35) talamus: unutarnje podruje mozga gdje poinju osjetilni ivci. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #15) talisman: predmet za koji se vjeruje da donosi sreu. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #24) tehnika ponavljanja: ponavljanje rijei ili izraza da bi se izazvao pomak na vremenskoj stazi u podruja ometanog razmiljanja koja sadre tu rije ih izraz. Nakon to je auditor smjestio pacijenta u reverie, ako, na primjer, otkrije da pacijent inzistira na tome da "ne moe nikuda ii", auditor e od njega zatraiti da ponovi taj izraz. Takvo uzastopno ponavljanje uvlai pacijenta u prolost niz vremensku stazu i u kontakt s engramom koji sadri taj izraz. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #11) telepatija: komunikacija izmeu dvaju umova bez upotrebe govora, pisanja, gesti itd. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #5) Teorija o boli kao pokretau: teorija prema kojoj se, kad organizam nepravilno reagira pod odreenim okolnostima, primjenom boli, uskraivanja ih nekog drugog neprijatnog djelovanja moe putem izbjegavanja postii eljena naobrazba ih ponaanje. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #27)

terra incognita: lat. nepoznata zemlja; podruje ili predmet o kojemu se nita ne zna. testosteron: muki spolni hormon. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #13) Theda Bara: umjetniko ime Theodosiae Goodman (1890 - 1955.), amerike glumice koja je igrala uloge zlih ena u etrdeset filmova izmeu 1915. i 1919. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #3) 6: theta, osmo slovo grke abecede. Oznaava misao, ivot ili duh. (Knjiga druga, esto poglavlje, #1) tiroksin: hormon koji regulira rast i razvoj tijela. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #15) tjelesno kanjavanje: (pravo) kazna, tjelesno kanjavanje, poput bievanja, provedeno nad osobom optuenom za zloin: u prolosti je ukljuivalo smrtnu kaznu , osude na godine zatvora itd. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #6) ton od tri tisue vibracija: zvuk zvonjave sa tri tisue vibracija ili ciklusa u sekundi. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #41) tonska skala: pokazuje emocionalne tonove (raspoloenja) osobe. Ti tonovi, poredani od najvieg do najnieg, dijelom su: blaenstvo (najvia razina), entuzijazam (kako idemo prema dolje), konzervativnost, dosada, antagonizam, ljutnja, prikriveno neprijateljstvo, strah, tuga, apatija. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #7) topektomija: (psihijatrija) operacija kojom se uklanjaju dijelovi mozga, otprilike kao kad vadite sriku jabuke. Torquemada: Tomas de Torquemada (1420-1498.), prvi veliki panjolski inkvizitor. panjolska inkvizicija utemeljena je pod vladavinom Ferdinanda i Isabelle (1478.). Torquemada ju je centralizirao nakon njegova imenovanja u Velikog Inkvizitora, godine 1483. Dijelom pretjerano, dijelom zaslueno, bio je na glasu kao vrlo okrutan zbog naina na koji je inkvizicija djelovala, i koja je, navodno, odgovorna za spaljivanje oko dvije tisue ljudi izmeu 1481. i 1504. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #13) transfer: (psihoanaliza) proces u kojemu, i pomou kojega se osjeaji, misli i elje prebacuju s jedne na drugu osobu, posebno u psihoanalizi, gdje analitiar predstavlja cilj prebacivanja. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #7)
493

492

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU

TUMA POJMOVA

transorbitalna leukotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se pacijentu, dok je pod elektro-okom, u svako oko gura jeftin iljak za led, da bi dosegnuo analizator i razderao ga na komade. (Knjiga prva, Peto poglavlje, #1) trauma: bolno emotivno iskustvo ili ok, koje esto ima trajne psihike posljedice i, ponekad, neurozu. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #42) tuberkuloza: iscrpljujua zarazna bolest koja napada razliite dijelove tijela. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #8) tvornica lai: tehniki, fraza sadrana u engramu koja zahtijeva izbjegavanje istine (prianje lai) - izvorno nazvana krivotvoritelj. u divljem braku: ivjeti zajedno u seksualnoj vezi bez legalno sklopljenoga braka. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #32) ukljuivanje: (engl. key - in) Uiniti aktivnim Ukljuivanje je trenutak kada je okolina oko budne, no umorne ili iscrpljene, jedinke slina mirnom (neaktivnom) engramu. U tom trenutku engram postaje aktivan. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #27) utisci: prepoznatljivi osjeaji ili impresije koje um prima putem osjetila. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #2) utopijski: odnosi se na utopiju, idealizirano mjesto, stanje ili situacija savrenstva. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #8) uzurpirati: nepravedno prisvojiti (pravo, privilegiju, itd.). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #9) valencija: osobnost. Termin se koristi da bi oznaio posuivanje neije osobnosti. Valencija je zamjena za sebe uzeta nakon injenice gubitka samopouzdanja. Preclear "u valenciji svojega oca" ponaa se kao da je otac. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #7) valenci jski zidovi: vrsta zatitnog mehanizma kojim je odijeljen naboj sluaja, kako bi pojedincu dopustio da barem neko vrijeme funkcionira. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #25) Vede: najstarija pisana sveta djela hinduizma. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #12) vektor: usmjerena veliina za iju je karakteristiku, osim brojanog znaenja, potrebno navesti i njezin pravac (npr. sila, brzina). (Knjiga prva, Peto poglavlje, #2)
494

vesele devedesete: razdoblje naglog uspona u SAD-u 1890-ih zbog industrijske revolucije. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #6) virus: mikroorganizam koji se moe razmnoavati samo unutar stanica ivih domaina, uglavnom bakterija, biljaka i ivotinja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #1) vizio: prisjeanje prizora pomou "oka uma". vivisekcija: operacija na ivoj ivotinji u svrhu prouavanja. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #8) vod: vodi elektriciteta (obino ica) koji prenosi struju od izvora do potroaa. (Knjiga trea, esto poglavlje, #12) voda trusovina: kinica koja se skuplja u upljinama panjeva, za koju se u narodu smatralo da lijei bradavice. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #15) vraanje: "slanje" dijela neijega uma u razdoblje iz prolosti, bilo na mentalnoj ili na tjelesnoj i mentalnoj razini, te ponovnog proivljavanja prolih dogaaja, na isti nain i s istim senzacijama kao i tada. vremenska staza: vremenski raspon od zaea do sadanjega vremena u kojemu su poredani dogaaji iz ivota osobe. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #3) vudu: voodoo - oblik religije zasnovan na vjerovanju u arolije i magine obrede, prakticira se na podruju Malih i Velikih Antila, Bahama i u Americi. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #51) VV.C.T.U.: Womerfs Christian Temperance Union - ensko kransko udruenje trezvenjaka, organizacija koja vodi kampanju protiv alkoholizma. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #40) William Harvev (1578-1657.): engleski lijenik i anatom, pronalaza naina funkcioniranja cirkulacije krvi. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #10) zavist zbog penisa: (psihoanaliza) potisnuta enska udnja za posjedovanjem penisa. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #7) zigota: prva tjelesna stanica nove osobe. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #6) zlatno doba: razdoblje najvieg napretka nacije i si., u kojem je neka umjetnost ili djelatnost najsavrenija. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #5)
495

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJI!

znak sumacije: (matematika) sigma(I) osamnaesto slovo grke abecede, koristi se pri oznaavanju ukupnog zbroja niza lanova. zombizam: nain ponaanja osobe koja djeluje kao da nema um ili volju. Dolazi od voodoo (vrsta magije koju prakticiraju crnci Karipskog otoja, posebice Haitija) rijei za le koji je oivljen nekom silom i primoran sluati zapovijedi. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #9) Zulu: velika skupina nekad ratobornih bantu crnaca jugoistone Afrike. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #4)

496