Professional Documents
Culture Documents
Katalog Ukrasnog Bilja
Katalog Ukrasnog Bilja
Katalog Ukrasnog Bilja
Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naeg kataloga nai ete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drvea i grmlja kojim ete zadovoljiti Vae potrebe za osmiljeno ozelenjavanje Vae parkovne povrine, perivoja, vrta, aleje ili okunice u gradu, selu ili vikend naselju. umski rasadnik Hajderovac, umarija Kutjevo ima dugogodinju tradiciju i iskustvo u proizvodnji umskog sadnog materijala i ukrasnog drvea i grmlja. Sve godine svog postojanja struno osoblje rasadnika Hajderovac i poduzea Hrvatske ume prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadnike proizvodnje. U suradnji sa umarskim Fakultetom u Zagrebu i umarskim institutom u Jastrebarskom vre se struna i znanstvena istraivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zatiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog umarstva. U matinjaku drvea i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaanje vrsta i kultivara prema trinim potrebama i ukusima potroaa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se irokom lepezom asortimana koji je verificiran potranjom na tritu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i nainu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupanim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boinih drvaca po uzrastu i vrstama crnogorinog drvea. Kao vaan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraajnou boje, oblika i karakteristinih detalja daju temeljnu informaciju o dotinoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i slino. Date su temeljne ekoloke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlanost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i nain sadnje te nain odravanja i zatite. U tablici karakteristinih bjelogorinih vrsta drvea i grmlja dat je pregled godinjih fenolokih i vegetacijskih znaajki listanja, cvjetanja i plodonoenja. Za sva dodatna objanjenja, struna uputstva i poslovnu suradnju proizvoa nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika Hajderovac.
ZNANSTVENI NAZIVI
ABIES
1. Abies alba 2. -Fastigiata 3. Abies cephalonica 4. Abies concolor 5. Abies grandis 6. Abies koreana 7. -Horstmanns Sylberlocke 8. Abies nordmanniana 9. -Pendula 10. Abies pinsapo Glauca
CALYCANTHUS
43. Calycanthus floridus
str.
11
str.
1 1 1 1 2 2 2 2 3 3
CARPINUS
44. Carpinus betulus 45. -Columnaris 46. -Pendula 11 12 12
CARAGANA
47. Caragana arborescens Pendula 12
CASTANEA
48. Castanea sativa Mill. 12
ACER
11. Acer campestre 12. Acer negundo 13. -Albovariegatum 14. -Aureovariegatum 15. Acer palmatum 16. -Atropurpureum 17. -Dissectum 18. -Dissectum Atropurpureum 19. Acer platanoides 20. -Crimson King 21 -Globosum 22. Acer pseudoplatnanus 23. -Drummondii 24. -Leopoldii 25. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7
CATALPA
49. Catalpa bignonioides 13
CEDRUS
50. Cedrus atlantica 51. -Glauca 52. -Fastigiata 53. -Pendula 54. Cedrus deodara 13 13 13 14 14
CELTIS
55. Celtis australis 14
CHAMAECYPARIS
56. Chamaecyparis lawsoniana 57. -Alumii 58. -Alumigold 59. -Columnaris 60. -Ellwoodii 61. - Fletcheri 62. -Fletcheri Gold 63. -Globus 64. -Pottenii 65. -Stardust 66. -Silvania 67. -Stewartii 68. -Tekeres 69. -Winston Churchill 70. -Witzeliana 71. Chamaecyparis obtusa Nana Gracilis 72. -Tetragona Aurea 73. Chamaecyparis pisifera Boulevard 74. -Compacta Albovariegata 75. -Compacta Aureovariegata 76. -Filifera 77. -Filifera Gold Spangle 78. -Filifera Nana 79. -Snow 80. -Squarrosa 81. -Squarrosa Aurea 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21
AESCULUS
26. Aesculus x carnea 27. Aesculus hippocastanum 7 7
AILANTHUS
28. Ailanthus altissima 7
ALNUS
29. Alnus glutinosa Laciniata 8
ALBIZZIA
30. Albizzia julibrissin. 8
AUCUBA
31. Aucuba japonica Variegata 8
BERBERIS
32. Berberis julianae 33. Berberis thunbergii Atropurpurea 8 9
BETULA
34. Betula verrucosa 35. -Darlecarlica 36. -Fastigiata 37. -Youngii 9 9 9 10
CHAENOMELES
82. Chaenomeles japonica 21
BROUSSONETIA
38. Broussonetia papyrifera. 10
CORNUS
83. Cornus mas. 84. Cornus stolonifera Flamiramea 21 21
BUDDLEIA
39. Buddleia davidii 10
BUXUS
40. Buxus sempervirens. 41. -Albovariegata 42. -Gold Tip 10 10 10
CORYLUS
85. Corylus avellana 86. -Contorta 87. Corylus colurna. 88. Corylus maxima Purpurea 22 22 22 22
COTONEASTER
89. Cotoneaster dammeri 90. -Skogholm 91. Cotoneaster divaricatus 92. Cotoneaster horizontalis 93. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24
JUGLANS
122. Juglans nigra 31
JUNIPERUS
123. Juniperus chinensis Blue Cloud 124. -Hetzii 125. -Pfitzeriana Aurea 126. -Stricta 127. Juniperus communis Repanda 128. -Suecica 129. Juniperus horizontalis Glauca 130. Juniperus sabina Variegata 131. Juniperus squamata Blue Carpet 132. -Blue Star 133. -Mayeri 134. Juniperus virginiana 135. -Glauca 136. -Hillii 137. -Skyrocket 138. Juniperus x horizontalis Glauca 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35
CRYPTOMERIA
94. Cryptomeria japonica 95. -Elegans 96. -Elegans Viridis 24 24 24
X CUPRESSOCYPARIS
97. X Cupressocyparis leylandii 25
DAPHNE
98. Daphne mezereum 25
DEUTZIA
99. Deutzia crenata 100. -Plena 25 25
KERRIA
139. Kerria japonica 35
ELAEAGNUS
101. Elaeagnus angustifolia 26
KOELREUTERIA
140. Koelreuteria paniculata 36
ERICA
102. Erica carnea 26
LABURNUM
141. Laburnum anagyroides 36
ESCALLONIA
103. Escallonia virgata 26
LARIX
142. Larix decidua 143. Larix japonica Diana 36 36
EUONYMUS
104. Euonymus japonicus 26
FAGUS
105. Fagus sylvartica 106. -Asplenifolia 107. -Atropurpurea 108. -Atropurpurea Pendula 109. -Fastigiata 110. -Pendula 111. -Tricolor 27 27 27 27 28 28 28
LIGUSTRUM
144. Ligustrum ovalifolium 37
LIQUIDAMBAR
145. Liquidambar styraciflua 37
LIRIODENDRON
146. Liriodendron tulipifera 37
FESTUCA
112. Festuca ovina Glauca 28
LONICERA
147. Lonicera pileata 148. Lonicera tatarica 37 38
FORSYTHIA
113. Forsythia europaea 29
MAGNOLIA
149. Magnolia kobus 150. Magnolia stellata 38 38
FRAXINUS
114. Fraxinus angustifolia 115. -Globosum 116. -Pendula 117. Fraxinus excelsior 29 29 29 30
MAHONIA
151. Mahonia aquifolium 38
GINKGO
118. Ginkgo biloba 30
MICROBIOTA
152. Microbiota decussata 39
GLEDITSIA
119. Gleditsia triacanthos. 30
MORUS
153. Morus alba 154. Morus nigra 39 39
HIBISCUS
120. Hibiscus syriacus 30
PHELLODENDRON
155. Phellodendron amurense 39
ILEX
121. Ilex aquifolium 31
PHILADELPHUS
156. Philadelphus coronarius 40
PICEA
157. Picea abies 158. -Inversa 159. -Nidiformis 160. Picea glauca 161. -Conica 162. Picea omorika 163. Picea pungens 164. -Glauca 165. -Koster 166. -Kutjevo 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42
SEQUOIADENDRON
195. Sequoiadendron giganteum 196. -Barabits Requiem 50 50 50 51
SORBUS
197. Sorbus aucuparia 198. Sorbus scandica
SPIRAEA
199. Spriaea x arguta 200. Spiraea billardii 201. Spiraea x bumalda Anthony Waterer 202. Spiraea x rosea 203. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52
PINUS
167. Pinus densiflora Oculus - draconis 168. Pinus leucodermis 169. Pinus mugo 170. Pinus nigra 171. -Pyramidalis 172. Pinus strobus 173. Pinus sylvestris 174. -Aurea 175. -Watererii 42 43 43 43 43 44 44 44 44
SYRINGA
204. Syringa sp. 52
TAMARIX
205. Tamarix tetrandra 53
TAXODIUM
206. Taxodium distichum 53
PLATANUS
176. Platanus acerifolia 45
TAXUS
207. Taxus baccata 208. -Fastigiata 209. -Fastigiata Aurea 53 53 53
POTENTILLA
177. Potentilla fruticosa 45
PRUNUS
178. Prunus laurocerasus 179. -Shipkaensis 180. Prunus padus 181. Prunus serrulata Kanzan 182. -Kiku-Shidare sakura 45 45 46 46 46
THUJA
210. Thuja occidentalis 211. -Barabits Gold 212. -Columna 213. -Danica 214. -Globosa 215. -Kobold 216. -Rheingold 217. -Smaragd 218. -Tiny Tim 219. -Wareana Lutescens 220. Thuja plicata Atrovirens 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56
PSEUDOTSUGA
183. Pseudotsuga menziesii 184. -Glauca 46 47
PYRACANTHA
185. Pyracantha coccinea 47
THUJOPSIS
221. Thujopsis dolobrata 56
QUERCUS
186. Quercus roburCristata 187. -Fastigiata 188. Quercus rubra 47 47 48
TILIA
222. Tilia cordata 223. Tilia platyphillos 57 57
RHODODENDRON
189. Rhododendron sp. - Rhododendron America, Rhododendron Dr. V.H.Rutgers, Rhododendron Catawbiense Album, Rhododendron Cynthia, Rhododendron Boursault
TSUGA
224. Tsuga canadensis 57
VIBURNUM
48 225. Viburnum opulus Roseum 226. Viburnum rhytidophyllum 57 58
RHUS
190. Rhus typhina 191. -Laciniata 49 49
WEIGELA
227. Weigela florida 58 58 59
ROBINIA
192. Robinia pseudoacacia 49
SALIX
193. Salix alba var. vitellina f. pendula 194. Salix matsudana 49 50
60
1. Abies alba Mill. (= A .pectiniata Lam. & DC, A. picea Lindl.) - Obina jela
Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. Korjenov sistem se sastoji od centralne ile koja ide dosta duboko u tlo , te snanih postranih ila. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i sue. Raste na dubokim, hranjivim, humusom bogatim tlima, zahtjeva stalnu vlanost zraka sa umjerenom temperaturom.
3. Abies cephalonica Loud (= A. reginae-amaliae Heldr.; A. eloponnesiaca Haage; A. panachaica Held.; A. apollinis Link; A.c. ssp. apollinis (Link) Fukarek) - Grka jela
Grka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Iglice uiljena vrha, bodljikave. Dolazi na vapnencu, dolomitu, serpentinu, kriljevcima sa pH od 5 do 8. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20C do +33 C. Otpornija je na mraz od panjolske jele, a suu bolje podnosi od obine jele.
5. Abies grandis Lindl. (= A. amabilis Murr. not Forbes.; A. excelsior Franco; A. gordoniana Carr. ) - gorostasna jela
Stablo do 60 (90) m visoko; kronja piramidalna. To je relativno brzorastua vrsta, te doivi starost i preko 200 godina.
12. Acer negundo L. (=Negundo fraxnifolia Nutt.) - jasenolisni javor, negundovac, pajavac
Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlanim pjeskovitim, dobro propusnim tlima. esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i prainu.
16. Acer palmatum Atropurpureum (Van Houtte, 1857). - kultivar dlanolisnog javora Atropurpureum
Naraste kao vei grm ili manje drvo. Lie je osrednje veliine, gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.
17. Acer palmatum Dissectum (Thunberg, 1784) - Kultivar dlanolisnog javora Dissectum
Niska zbijena rasta, polu kuglastog habitusa, esto s isprepletenim granama. Lie je sasvim do baze urezano, zeleno. Lapovi su perasto izrezani, a rub im je urezano napiljen.
18. Acer palmatum Dissectum Atropurpureum - Kultivar dlanolisnog javora Dissectum Atropurpureum
Dostie visinu do 3,5 metra. Vrlo dekorativan i traen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. esto se sadi u kamenjarima, te u vrtovima kao pojedinana biljka.
20. Acer platanoides Crimson King (Barbier) - kultivar javora mlijei Crimson King
Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima, koji dugo ostaju crnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado lie je tamnosmeecrveno i naborano. Raste do visine kao i osnovna vrsta, te je i slinog habitusa.
21. Acer platanoides Globosum (Van Houtte) - kultivar javora mlijei Globosum
Naraste puno vie u irinu nego u visinu. Vrlo je gusto razgranjen kultivar. Mlae lie je svijetleecrveno. Lie je normalno, otro nazubljeno. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2,5 m.
24. Acer pseudoplatanus Leopoldii (Vervaene, 1864, Belgija) - kultivar gorskog javora Leopoldii
Stablo dosegne visinu od 15-20 m. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Vrlo esto se u rasadnikim uvjetima javljaju slini variegirani primjerci, a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom Variegata trebao zapravo prodavati pod imenom Leopoldii. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom, treba ga razmnoavati samo s tono identificiranih primjeraka okuliranjem.
27. Aesculus x carnea Hayne (= A. x rubicunda Loisl.; A. x intermedia Amdr) - crvenocvijetni divlji kesten
Listopadno stablo do 20 m visine, iroke, guste kronje. To je krianac izmeu obinog divljeg kestena (A. hippocastanum L.) i crvenog divljeg kestena (A. pavia L.). Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli svjea tla. Sadi se pojedinano, u skupinama ili u drvoredima.
28. Ailanthus altissima (Mill.) Sw. (= A. glandulosa Desf.; A. cacodendron Schinz & Thell.) - pajasen
Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo esto uzgaja. Zbog irokog i razgrananog korijena koristi se za uvrivanje klizita. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova utonaranaste boje i crvenkastonaranaste boje listova u jesen.
30. Albizzia julibrissin Dur. (= Acacia julibrisin Willd,; A. nemu Willd.) - albicija
Listopadno, 10-15 m visoko drvo, iroko razgranate kronje. U doba cvjetanja, ( VI. i VII. mjesec), izuzetno je dekorativna i interesantna. Najee se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu, ali moe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdri temperature i do -15C. Moramo je uzgajati na sunanim i zaklonjenim mjestima, a trai duboka, svjea, rahla i hranjiva tla.
33. Berberis thunbergii Atropurpurea (Leon Renault) - kultivar Thunbergove utike Atropurpurea
Listopadni grm veoma zatvorenog, kompaktnog habitusa, od 1-2,5 m visine. Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je na dim, prainu i otrovne plinove. Ne zahtjeva posebnu njegu, a otporna je na razliite biljne bolesti. U vrtlarstvu se masovno koristi za ive ograde, ali se esto uzgaja pojedinano i u grupama.
34. Betula pendula Roth. (= B. verrucosa Ehrh.; B. alba L. sensu Coste; B. alba var. pendula Ait.) - obina breza
Naraste do 20 m visoko, a ponekad i do 30 m. Za habitus je karakteristino vitko deblo i rijetka, prozrana kronja. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. Otporna je na mraz. Na suu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini ivota. Trai mnogo svjetlosti. Raste na razliitim tipovima tala ali izbjegava tresetita i izrazito vapnena tla. Mnogo se uzgaja u nasadima. Otporna je na gradske polutante: dim, prainu, tetne plinove, te se u urbanom umarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama.
10
42. Buxus sempervirens Gold Tip - kultivar obinog imira Gold Tip
Kultivar sa utobijelom do zlatnoutom bojom jednogodinjih i dvogodinjih listova. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste, a listovi mu ostaju uti i preko zime.
11
48. Castanea sativa Mill. (=C. vesca Gaern; C. vulgaris Lam.) - pitomi kesten
Listopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5, koja su umjereno vlana i plodna. Plodovi se od davnina koriste za prehranu ovjeka, a cvjetni pelud u pelarenju.
12
50. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti (= C. africana Gord. ex Knight; C. libani var. atlantica Hort. ex Carr.) - atlaski cedar
Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m; kora u starosti ispucala; kronja piramidalna, nije gusta, svijetla. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. Atlaski cedar je heliofilna vrsta, koja dobro uspijeva na bazinoj podlozi. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. Brzo raste. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima, nasadima i drvoredima, a dolazi u obzir i kod poumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti.
51. Cedrus atlantica Glauca (= C. a. argentea Murray) - kultivar atlaskog cedra Glauca
Iglice sivoplave, naroito intenzivno obojene u mladih izbojaka; vie je granata od tipine vrste. esto se pojavljuje u prirodi, a veoma se esto uzgaja.
13
54. Cedrus deodara (D.Don.) G. Don. (= C. indica Chambray; C. libani var. deodara Hook.) - himalajski cedar
Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Prirodno dolazi na podruju Himalaja. Voli duboka i svjea tla, podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza , te ih je potrebno saditi na zatiene june ekspozicije. Stablo 30 - 50 (60) m visoko i promjera do 2 m. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. U mladosti raste sporo, a kasnije bre. Otporan je na niske temperature sve do 25C. Nema posebnih zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na dubokim, svjeim, glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Moe uspijevati dobro kod punog svjetla, kao i u polusjeni. Dosta dobro podnosi suu. Otporan je i na oneienost zraka od dima i praine. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Ovo je jedna od vrsta etinjaa s moda najveim brojem kultivara. esto se koristi u ivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.
14
58. Chamaecyparis lawsoniana Alumigold - kultivar lawsonovog paempresa Alumigold 59. Chamaecyparis lawsoniana Columnaris - kultivar lawsonovog paempresa Columnaris
Usko stupolikog rasta, 5-10 m visine. Grane su mu prema gore usmjerene, pri bazi je neto iri, a pri vrhu se suava. Mutacija od cv. Alumii, od kojeg se razlikuje po tome to je neto nii, a iglice su mu vie ute, dok su u nutarnjem djelu kronje plavkastouto-zelene.
60. Chamaecyparis lawsoniana Ellwoodii (=C. l. var. ellwoodii Honn.) - kultivar lawsonovog paempresa Ellwoodii
unjastog rasta, 2-3 m visine. Vrlo je gust, sa igliastim liem plavozelene od plavosive boje (slino kao Fletcheri). Ovo je jedan od najljepih kultivara za kamenjare.
15
61. Chamaecyparis lawsoniana Fletcheri (= C. l. var. fletcheri (Fletcher) Hornibr.) - kultivar lawsonovog paempresa Fletcheri
Sporog stupolikog do unjastog rasta, 5-8 m visoka forma. Nastao kao mutacija tipine vrste.
62. Chamaecyparis lawsoniana Fletcheri Gold - kultivar lawsonovog paempresa Fletcheri Gold
Rastom i oblikom slian cv. Fletcheri samo to mu je igliasto lie zlatnoute boje.
64. Chamaecyparis lawsoniana Pottenii (= Cupressus lawsoniana var. pottensoi Dall. et. Jacks.) - kultivar lawsonovog paempresa Pottenii
Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Svijetlozelene do zelene boje, na dodir vrlo mekana, moe se saditi pojedinano ili u grupi u neparnom broju biljaka.
16
67. Chamaecyparis lawsoniana Stewartii (= C. l. var. stewartii Schelle) - kultivar lawsonovog paempresa Stewartii
unjastog rasta, do 10 m visoka forma; grane i granice prilino prema gore usmjerene; izbojci zlatnouti i porma osnovi utozeleni. Na hladnou jako otporna forma.
17
69. Chamaecyparis lawsoniana Winston Churchil - kultivar lawsonovog paempresa Winston Churchil
Jedan od najljepih zlatnoutih kultivara lawsonovog paempresa sa liem koje je cijele godine bogato obojeno. Rastom je iroko stupolik kultivar, koji raste kao manje ili srednje veliko stablo.
72. Chamaecyparis obtusa Tetragona Aurea (Ch. o. var. tetragona aurea Nicholson) - kultivar hinoki paempresa Tetragona Aurea 71. Chamaecyparis obtusa Nana Gracilis - kultivar hinoki paempresa Nana Gracilis
Vrlo traen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. Rastom je piramidalan, neto iri, sa vrlo dekorativnim granicama koljkastog izgleda.
Naraste do 2 m visoko, iroke unjaste kronje. Lie je zlatnouto do svijetlo-uto u nakupinama poput liaja na izbojcima.
18
73. Chamaecyparis pisifera Boulevard (=C. p. cyanoviridis Hort.; Retinospora squarrosa K. et C.) - kultivar pjegavog paempresa Boulevard
Nastao je kao mutant kultivara Squarrosa; unjastog rasta, 5 m visoka forma; iglice 5 - 6 mm duge, fino uiljene, na vrhovima izbojaka srpasto povinute, srebrnastoplave ljeti, sivoplave zimi.
74. Chamaecyparis pisifera Compacta Albovariegata - kultivar pjegavog paempresa Compacta Albovariegata
Gusta patuljasta forma do 1 m visine i irine. Ljuskaste iglice mjestimino bjelkasto obojene, dok su ostale tamnozelene boje.
75. Chamaecyparis pisifera Compacta Aureovariegata - kultivar pjegavog paempresa Compacta Aureovariegata
Rastom i oblikom identian prethodnom kultivaru sa tom razlikom to mu je dio ljuskastog lia ukaste do zlatnoute boje.
76. Chamaecyparis pisifera Filifera (=Ch. p. var. filifera (Sncl.) Hartw. et Ruempel.) - kultivar pjegavog paempresa Filifera
Naraste do 5 m visoko, iroko unjastog oblika. Izbojci su nitasti i tanki, vise. Vrlo dekorativan kultivar.
19
77. Chamaecyparis pisifera Filifera Gold Spangle - kultivar pjegavog paempresa Filifera Gold Spangle
Kultivar rastom i oblikom slian prethodnom. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto ute boje koju zadravaju cijele godine.
78. Chamaecyparis pisifera Filifera Nana - kultivar lawsonovog paempresa Filifera Nana
Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i ardinjere.
80. Chamaecyparis pisifera Squarrosa (=C. p. var. squarrosa (Zucc.) Beissn. et Hochst.) - kultivar pjegavog paempresa Squarrosa
Naraste do 10 (20) m, unjaste, prozrane kronje. igliasto lie plavo zelenkasto, a sa donje strane bijelo.
20
81. Chamaecyparis pisifera Squarrosa Aurea - kultivar pjegavog paempresa Squarrosa Aurea
Naraste slino kao i cv. Squarrosa. Kronja je neto gua i igliasto lie je sumporasto ute do svijetlo ute boje.
82. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. (=C. speciosa ( Sweet.) Nakai; C. lagenaria (Loisel.) Koidz.; Cydonia japonica Loisel.) - Japanska dunja
Listopadni iroki grm visok 1 - 1,5 m, uspravnih, trnastih i golih grana. Cvjeta u III. i IV. mjesecu prije listanja. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. Trai svjea i plodna, dobro drenirana tla. Otporna je na niske temperature, suu, dim, prainu i tetne plinove. Voli sunana i svjetlija mjesta. Kao rano cvjetajua i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi, te se uzgaja pojedinano, u grupama i u ivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).
21
22
23
94. Cryptomeria japonica D.Don (= C. fortunei Hooib.; C. kawaii Hayata) - japanska kriptomerija, japanski cedar, sugi
Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m; deblo ravno i vitko; kronja unjasta i gusta. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Zahtjeva svjea tla i visoku vlanost zraka. Najbolje uspijeva na dubokim, svjeim, glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. U naim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura, a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.
95. Cryptomeria japonica Elegans (= C. japonica var. elegans (Henk.&Hochst.) Mast.; C. gracilis Hort. non Sieb.; Yawarasugi) - kultivar japanske kriptomerije Elegans
Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove; gusto granat grm ili malo stabalce; grane otklonjene; iglice 1,5 - 2 cm duge, tanke, mekane, otklonjene, plavozelene, zimi crvenkasto bakarne boje.
96. Cryptomeria japonica Elegans Viridis - kultivar japanske kriptomerije Elegans Viridis
Od prethodnog kultivara Elegans razlikuje se po izrazitije zelenijoj i ukastijoj boji iglica.
24
97. X Cupressocyparis leylandii (Dall. et Jacks.) Dall. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) - kupresociparis
Stablo visoko 30 ili vie metara; kronja gusta, unjasta do stupolika kao u C. macrocarpa. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji vie od 50 godina i ima bujan rast, otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. Uspjeno se moe razmnoavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 - 20 godina.
25
26
108. Fagus sylvatica Atropurpurea Pendula - kultivar obine bukve Atropurpurea Pendula
Grane rastu prema dolje. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do eljene visine, a tada grane nastavljaju rast prema dolje. Rezidbom se postie gui kiobranast izgled.
27
28
115. Fraxinus angustifolia Globosum - kultivar poljskg jasena Globosum 116. Fraxinus angustifolia Pendula - kultivar poljskog jasena Pendula
Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na eljenu visinu. Biljka se moe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. Kada se po elji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje, a reu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiobrana. Gustoa kronje se moe poveati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih e potjerati nove granice ali sada krae i sa manjim razmakom izmeu pupova. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na eljenoj visini. Kugla dosegne promjer do 1,5 m. Pogodan za drvorede.
29
30
123. Juniperus chinensis Blue Cloud - kultivar kineske borovice Blue Cloud
Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteno horizontalno. Izrazito plave boje koja se zadrava tokom cijele godine ali u proljee na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraajnija. Najbolje uspijeva na vapnenim i neto svjeijim tlima ali dobro e uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previe siromana hranjivima.
31
125. Juniperus chinensis Pfitzeriana Aurea - kultivar kineske borovice Pfitzeriana Aurea
Vrlo irok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoutim vrhovima. Zlatnouta boja najintenzivnija je u proljee na mladim izbojcima. Vrlo esto se uzgaja.
32
33
34
Listopadni do 3 m visok grm. Kora granica zelene boje. Cvjeta od IV. do V. mjeseca. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uestalije cvatnje. Voli sunane do polu sjenovite poloaje, a sadi se kao pojedinaan grm ili po elji kao iva ograda koja nee cvjetati punim intenzitetom ali e biti posuta cvijetovima, pogotovo kultivar Pleniflora.
35
140. Laburnum anagyroides Med. ( = Cytisus Laburnum L.; Laburnum vulgare Gris ) - obini negnjil, zanovijet
Vei listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Cvjeta u IV. i V. mjesecu, a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromana tla. Voli sunane i otvorene poloaje.
36
37
38
39
157. Picea abies (L.) Karst (= P. excelsa (Lam.) Link) - obina smreka
Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Uspijeva na ilovastim, pjeanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa, raste i na podzolima. Voli vlaniju i hladniju klimu.
158. Picea abies Inversa (= Abies excelsa inverta Gord.; P. a. var. Inversa (Beissn.) Nash.) - kultivar obine smreke Inversa
Stablo do 10 m visoko, sa priljubljenim viseim granama uz deblo.
159. Picea abies Nidiformis (= P. a. f. nidiformis (Beissn.) Slavin) - kultivar obine smreke Nidiformis
Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. U sredini kronje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifinog smjera rasta izbojaka u sredini kronje. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama.
40
160. Picea glauca (Moench) Boss. (= P. canadensis B. S. P.; P. alba Link; P. laxa Sarg.) - bijela, sura ili kanadska smreka
Stablo do 40 m visine sa gustom i unjastom kronjom. Dolazi na vlanijim i pjeskovitim tlima, ali ne voli movarna tla. Dobro podnosi mraz, te u mladosti dosta brzo raste.
161. Picea glauca Conica (= P. g. var. albertiana f. conica Rehd.) - kultivar kanadske smreke Conica
Gust, konian kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u ardinjerama. Traen i esto uzgajan kultivar.
163. Picea pungens Engelm. (= P. commutata Hort.; P. menziesii Engelm.; P. parryana Sarg. ) - bodljikava ili plava smreka
Do 50 m visoko stablo, iroke piramidalne kronje. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. Raste sporije od obine smreke, te vrlo dobro podnosi gradski klimat.
41
164. Picea pungens Glauca - kultivar bodljikave ili plave smreke Glauca
Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica, a naziv Glauca predstavlja skupni naziv za vie kultivara plave boje iglica. Ovaj kultivar naraste do 10 m , dosta sporo i najsliniji je tipinoj vrsti.
165. Picea pungens Koster - kultivar bodljikave ili plave smreke Koster
Takoer jedan vrlo poznati i traeni kultivar koji naraste neto manje od cv. Glauca. Grana se nepravilno, zbijenog je i unjastog je rasta.
167. Pinus densiflora Oculus - draconis - kultivar japanskog crvenog bora Oculusdraconis
Raste kao manje stablo. Iglice imaju po dvije ute mrlje, tj. dijelovi iglice su uti, a dijelovi normalne zelene boje.
166. Picea pungens Kutjevo - kultivar bodljikave ili plave smreke Kutjevo
Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac, Antun Mijokovi. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica, kratkim granicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili ardinjerama.
42
169. Pinus mugo Turra. (= P. montana Mill.; P. mughus Scopoli) - planinski bor
Najee je nizak, polegnut grm, a rjee stablo oko 10 m visine. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veim posudama. est je u parkovima i nasadima.
170. Pinus nigra Arn. (= P. laricio Poir.; P. clusiana Clem.; P. pyrenaica Lap.; P. austriaca Hss; P. nigricans Host; P. hispanica Cook ) - crni bor
Stablo oko 40 m visine iroke kronje u mladosti, a kasnije kronja postaje ira, kiobranasta. Podnosi vrlo siromana i suha tla pa je jedna od najee koritenih vrsta za poumljavanja mediterana i submediterana. Voli sunane poloaje. Vrlo se esto sadi po parkovima kao pojedinana ili kao stabla u skupinama.
43
172. Pinus strobus L. (= P.alba var. canadensis Prov.; P. canadensis var. quinquefolia Du Hamel; P. tenuifolia Salisb.) - borvac
Do 30 m visoko stablo, iroke unjaste kronje. Kora debla glatka. Uspijeva na glinastim i vlanim tlima.
174. Pinus sylvestris Aurea - kultivar obinog ili bijelog bora Aurea
Raste kao grm ili manje stabalce, zlatnoutih iglica.
175. Pinus sylvestris Watereri - kultivar obinog ili bijelog bora Watereri
Okruglast kultivar visok do 3 m. Iglice su mu plavozelene boje.
44
45
180. Prunus padus L. (= Padus racemosa Gilib.; Prunus racemosa Lam. ) - sremza
15 m visoko listopadno stablo, bijelih, miriljavih, grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. mjesecu.
183. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco (= P. texifolia (Lamb.) Britt.; P. douglasii (Lindl.) Carr.; P. mucronata Sudw.) - obina amerika duglazija
Do 40 m visoko stablo, a na otoku Vancouveru, gdje dolazi od prirode, naraste i do 100 m visine. Voli visoku zranu vlagu i duboko, hranjivo i vlano tlo. Vrlo se esto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinana stabla ili u skupinama.
46
esto u gradovima uzgajan kultivar, posebno u drvoredima. Habitus biljke podsjea na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Naraste i do 10 m visine. Dobro podnosi gradski klimat, ali voli dublja i hranjiva tla.
47
48
49
195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjea tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloaje kao pojedinane biljke ili u skupinama.
196. Sequoiadendron giganteum Barabits Requiem - kultivar divovske sekvoje Barabits Requiem
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeene.
50
199. Spiraea x arguta Zbl. (= S. multiflora Zab. x S. thunbergii Sieb.) - otozuba suruica
Listopadan grm, visine od 1 - 2 m, tankih grana. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli hranjiva i dobro drenirana tla, sunane ili polu sjenovite poloaje. Dobro podnosi niske temperature i prainu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima, bilo pojedinano ili u skupinama.
200. Spiraea x billardii Hering. (= S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.) - Bilardova suruica
Listopadni grm od 1 - 1,5 m visine. Cvijeta u (VI.) VII. i VIII. mjesecu. Takoer voli svjea, hranjiva, rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje te se moe koristiti u ivim ogradama.
201. Spiraea x bumalda Anthony Waterer (=S. japonica L. x S. albiflora (Mig.) Zab.) - kultivar Bumaldove suruice Anthony Waterer
Listopadni do 80 cm visoki grm. Voli svjea i hranjiva tla, te sunane poloaje. Dobro raste i na kiselim zemljitima. Mogu se uzgajati pojedinane biljke i u skupinama, te u ivim ogradama.
51
203. Spiraea x vanhouttei (Briot.) Zbl. (= S. cantoniensis Lour. x S. trilobata L.) - Vanhoutteova suruica
Listopadni grm do 2 m visine. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Jedna od najee uzgajanih suruica u vrtovima i parkovima. Dobro raste na svakom tipu tla, ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u ivim ogradama, u skupinama ili pojedinano.
Najee uzgajani S. vulgaris L. - obini jorgovan kod nas naraste kao vei grm ili manje stablo do 7 m visine. Cvjeta V. - VI. mjesec. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje, radi stvaranja cvjetnih pupova za iduu godinu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunane poloaje. Rasadnik Hajderovac raspolae sa 150 razliitih vrsta i kultivara jorgovana.
52
206. Taxodium distichum (L.) Rich. (= Schubertia disticha (L.) Mirb.) - movarni taksodij
Vrsta porijeklom iz Sjev. Amerike, koja kod nas naraste do 50 m visine. Dobro podnosi vlana, movarna tla, te stvara zrano korijenje koje moe biti do 1 m visine. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge etinjae ne mogu uspijevati zbog prevelike koliine vode.
209. Taxus baccata Fastigiata Aurea - kultivar obine tise Fastigiata Aurea
Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoutoj boji iglica.
53
210. Thuja occidentalis L. (= T. obtusa Moench; T. odorata Marshall) - obina amerika tuja
Naraste kao stablo do 20 m visine, iroke kronje. Vrlo se esto uzgaja u ivim ogradama jer podnosi orezivanje. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previe suha ni prevlana tla.
211. Thuja occidentalis Barabits Gold - kultivar obine amerike tuje Barabits Gold
Uskog i stupolikog habitusa, a naraste do 4 m visine i 1,5 m irine. Ljuskasto lie zlatno ute boje, pogotovo intenzivno obojano u proljee i ljeto. Moe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinanu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom.
54
55
218. Thuja occidentalis Tiny Tim - kultivar obine amerike tuje Tiny Tim
Okruglasta forma koja je rastom vrlo slina kultivaru Globosa, ali su joj granice sa ljuskavim liem poredane poput koljke. Neto je izrazitije zelene boje.
219. Thuja occidentalis Wareana Lutescens - kultivar obine amerike tuje Wareana Lutescens
Gust i ie ui nego unjast kultivar koji moe narasti do 7 - 8 m visine i 2 m irine. Ljuskastolie blijedo uto proarano. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici).
56
222. Tilia cordata Mill. (= T. parvifolia Ehrh.) - malolisna lipa, sitnolisna lipa
Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine, okruglaste ili duguljasto-jajolike kronje. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka.
223. Tilia platyphillos Scop. (= T. gradifolia Ehrh.) - velelisna lipa, irokolisna lipa
Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine, iroke, velike kronje. Trai dublja, humozna i hranjiva tla.
225. Viburnum opulus Roseum - kultivar bekovine ili crvene hudike Roseum, "snjena gruda"
Listopadan grm ili manje stabalce, koje naraste do 4 m visine. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli sunane ili polu sjenovite poloaje na svjeim i hranjivim tlima. Uzgaja se pojedinano ili u skupinama.
57
227. Weigela florida (Sieb. & Zucc.) A.DC. (= Weigela rosea Lindl.; W. amabilis Hort.; Diervilla florida Sieb.& Zucc.) - vajgelija 226. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudika
Zimzeleni grm visok 3 m, sa listovima dugim do 20 cm. Cvijeta od IV. - VI. mjeseca. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliitim tlima. Listopadan grm koji najee naraste do 3 m visine i irine. Cvijeta vrlo obilno, tako da je cijela biljka prekrivena ruiastim cvjetiima. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Voli neto dublja i svjeija tla, sa dovoljno vlage. Treba je saditi na svijetle i osunane poloaje radi obilnije cvatnje. Uzgaja se pojedinano u skupinama ili u ivim ogradama.
ZAKLJUAK
Ovim radom uinjen je pokuaj da se valorizira dugogodinji rad umarskih djelatnika u rasadniarskoj proizvodnji, te da se vizualno prikae to trenutano imamo u jednom od veih hortikulturnih rasadnika JP Hrvatske ume, u rasadniku Hajderovac Uprave uma Poega. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruju Hrvatskih uma, to je davna elja autora, sada prikazana slikom i popraen tekstom. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu ve sad imamo u matinjaku, razmnoava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. Neki kultivari su razvijeni jedino u umskom rasadniku Hajderovac Picea pungens - Kutjevo - i u suradnji s djelatnicima umarskog fakulteta iz Zagreba. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku Hajderovac svesrdnim radom Draena Dumania i Tomislava Benia, autora, razvijat e se i dalje. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu:
rasadnik.hajderovac@hrsume.hr
Autori: Tomislav Beni dipl. ing. um. Draen Dumani dipl. ing. um.
58
IVE OGRADE
Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u ivim ogradama, a koju emo vrstu upotrijebiti ovisi o vie imbenika: da li je ograda na sunanoj strani ili u sjeni, do koje visine i irine ogradu elimo uzgojiti, da li elimo listopadnu ili zimzelenu ogradu, da li elimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. Razliite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliitim intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu esto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listia i granica. Cvjetajue grmlje veinom orezujemo tako da se inicira nastanak to veeg broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan geometrijski oblik, ve se sastoji od spojenih grmova unjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. Obino se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu, zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i idue godine u veljai prihranjuju umjetnim gnojivom NPK, a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuih gnojiva koji postoje na tritu. Potrebno je postii da biljke budu snane i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem postie veliki broj mladih izbojaka koji ine ogradu guom, svjeijom, a samim tim i zdravijom. Najea greka prilikom sadnje ive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotine vrste tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granice odumiru pa se ograda sui od tla prema vrhu. Obino se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepeg izgleda i forme.
LISTOPADNE OGRADE
Od listopadnih ograda najee se uzgaja irokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk.), obini grab (Carpinus betulus L.), kultivar Thunbergove utike Atropurpurea (Berberis thunbergii Atropurpurea (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristiti gotovo sve vrste drvea i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila to gua pri tlu. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). Uobiajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 m irine.
CVJETAJUE OGRADE
Za cvjetajue ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajue grmlje gustog habitusa. Najee uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. & Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruice Anthony Waterer (Spiraea x bumalda Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenata Sieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao to je ve napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne to vei broj cvjetnih pupova, a to uglavnom znai da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik ve se mladi izbojci prikrauju uglavnom za polovinu duine nakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).
CRNOGORINE OGRADE
To je najee uzgajan tip ivih ograda u kontinentalnom podruju Hrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paempresi, borovice, smreke itd. Najee uzgajane biljke i kultivari su : obina amerika tuja (Thuja occidentalis L.), kultivar obine amerike tuje Columna (Thuja occidentalis Columna), kultivar obine amerike tuje Smaragd (Tuja occidentalis Smaragd), Lawsonov paempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.), razliiti kultivari lawsonovog paempresa : Stewartii, Columnaris, Pottenii, Almii, itd.; kultvar kineske borovice Stricta (Juniperus chinensis Stricta), obina smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najee od 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m irine, to ovisi o vrsti biljke upotrebljene u ivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeno uzgajati na visini od 5 m i vie (Thuja occ. Columna, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.).
59
60
U svojih 40 rasadnika ukupne povrine 484 ha, s osnovnim zadatkom proizvodnje umskih sadnica bjelogorinih i crnogorinih umskih vrsta drvea godinje koliine preko 35 000 000 komada. Hrvatske ume - u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: ukrasno drvee i grmlje vie od 250 vrsta ili kultivara obloenog korjenovog sustava (kontejnirano) na rasadnikim povrinama proizvodnja u tlu u staklenicima (cijepljenje sadnice) i oiljenice u lijehama (klijanci) boina drvca raznih vrsta jele, obine smreke, srebrne smreke i omorike, bave se djelatnou: projektiranja i izvoenja parkovnih i drugih zelenih povrina odravanjem zelenih povrina izradom - montaom razne drvne galanterije (ljetnikovci, nadstrenice, lovake eke, klupe, stolovi, sjedalice, cvjetnjaci i razna drvna poploenja)
Hajderovac Kutjevo
Dodatne informacije: Hrvatske ume p.o. Zagreb, Direkcija: Vukotinovieva 2 tel.: 01 4804-111, fax.: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume.hr www.hrsume.hr www.hrsume.hr/rasadnici
Direktor: eljko Ledinski Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Materijal pripremio: Draen Dumani Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaka 94, Varadin