OSNOVNA KOLA BEDENICA BEDENICA

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA U PREDMETNOJ NASTAVI

ELEMENTE I KRITERIJE PRADENJA I OCJENJIVANJA IZRADILI SU PREDMETNI UITELJI:

Mira Rukavina (hrvatski jezik) Ivanka Hodja Kukovaec (likovna kultura) Ankica Kozjak (glazbena kultura) Darija otarid Zuckermann (engleski jezik) Martina Strelar (matematika) Jasmina arga (priroda i biologija) Marija Vida (kemija) Karmen Prugoveki (fizika) Krunoslav Ujlaki (geografija i povijest) Mladen Prugoveki (tehnika kultura) Milorad Milju (tjelesna i zdravstvena kultura) Jakovica Velid (vjeronauk) Marina Ivin (informatika) Blaenka Biak (njemaki jezik)

Na temelju lanka 12. Pravilnika o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli te sjednica Strunog aktiva predmetne nastave Osnovne kole Bedenica Uiteljsko vijede Osnovne kole Bedenica donosi

ELEMENTE I KRITERIJE PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U PREDMETNOJ NASTAVI

kojima se utvruju naini, postupci i elementi pradenja, ocjenjivanja i provjeravanja odgojnoobrazovnih postignuda te vladanje uenika u Osnovnoj koli Bedenica te prava i obveze uitelja, uenika, razrednika i roditelja. Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvadenim nainima, postupcima i elementima, a sastavnice su pradenje, provjeravanje i ocjenjivanje. Pradenje je sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te kolskim kurikulumom. Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine. Ocjenjivanje je pridavanje brojane ili opisne vrijednosti rezultatima pradenja i provjeravanja uenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta.

Elemente ocjenjivanja odreenoga nastavnoga predmeta te naine i postupke vrednovanja izrauje uitelj odreenoga nastavnoga predmeta. Razraeni elementi i kriteriji pradenja ocjenjivanja uenika bit de objavljeni na internet stranici kole. Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja uenikovih kompetencija i ponaanja provode uitelji, razrednici i struni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, potujudi uenikovu osobnost i dajudi svakom ueniku jednaku priliku. Uitelj svakog nastavnoga predmeta je na poetku i tijekom kolske godine duan upoznati uenike, razrednika te strunu slubu kole s elementima ocjenjivanja, kao i s nainima i postupcima vrednovanja. Broj i vrijeme pismenih provjera pojedinog nastavnog predmeta bit de izvjeeni u toku tredeg tjedna svakog polugodita na oglasnoj ploi kole te na internet stranici kole. Uenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja od svakog uitelja za svaki nastavni predmet te je duan pridravati se svih pravila koja se odnose na naine i postupke vrednovanja, te na pravila ponaanja uenika u koli. Ukoliko se uenik ne

pridrava pravila, uitelj moe predloiti odreenu pedagoku mjeru razredniku, razrednome vijedu ili uiteljskome vijedu, koje moe donijeti odluku o izricanju pedagoke mjere ueniku. Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet. O nainima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima. Razrednik je duan na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o elementima i kriterijima pradenja i ocjenjivanja uenika, a na prvome nastavnome satu i uenike. Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta izraz je postignute razine uenikovih kompetencija u nastavnome predmetu i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a utemeljena je na uiteljevim biljekama o pradenju uenika, ocjenama, kriterijima i elementima pradenja i ocjenjivanja Osnovne kole Bedenica u predmetnoj nastavi te Pravilniku o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli te nije aritmetika sredina svih ocjena po elementima. Uenici su obvezni redovito pisati domade zadade i nositi sav pribor za odreeni nastavni predmet. Nepisanje domade zadade kao i neredovito noenje potrebnog pribora biljeit de se u rubriku biljeaka. Takva tri propusta rezultirat de negativnom ocjenom (1). Redovito ispunjavanja svih zadanih obveza, kontinuiran samostalan, dodatan rad uenika, praktian rad ili vjebe, pokusi, seminarski radovi, koritenje raznih izvora znanja, materijala, instrumenata i pomagala u radu takoer de se biljeiti u rubriku biljeaka te mogu rezultirati odlinom ocjenom (5).

U svakom razredu (u dnevniku rada) nalazit de se i biljenica za biljeenje vladanja pojedinog razreda gdje de svi predmetni uitelji modi zapisati svoje opaske, kritike ili pohvale za pojedini razredni odjel. Ovo pradenje posluit de za ocjenjivanje vladanja uenika, kao i u donoenju prijedloga za pedagoke mjere. Prije upisivanja obvezno prethodi usmena opomena uitelja (ometanje nastave, koritenje neprimjerenog rjenika...). Upisuju se datum, ime uenika, kratak opis dogaaja (prema predloenim kriterijima) i potpis uitelja.
a) Odnos prema nastavi/uitelju (drugom djelatniku kole) Ometanje nastave unato usmenoj opomeni (hodanje po razredu, upadanje u rije...) Koritenje neprimjerenog rjenika prema uitelju (drugom djelatniku) b) Odnos prema drugim uenicima Koritenje neprimjerenog rjenika prema drugim uenicima unato usmenoj opomeni Ruganje drugim uenicima unato usmenoj opomeni Ometanje drugih uenika u radu Tjelesni sukobi s drugim uenicima (tue, fiziki napadi) odmah se upisuje i obavjetava struna sluba i roditelj c) Odnos prema imovini kole i imovini drugih uenika (djelatnika, graana) Unitavanje kolske imovine, imovine drugih uenika (djelatnika, graana) namjerno (lomi, ara, baca, otuuje....) u koli, kolskom dvoritu i igralitu i na svim drugim oblicima odgojno-obrazovnog rada d) Uivanje alkohola, drugih sredstava ovisnosti u prostoru kole i oko kole i njihovo unoenje u prostor kole te donoenje opasnih predmeta takva sredstva i predmeti se odmah oduzimaju, upisuju i obavjetava se struna sluba i roditelj

Obveza razrednika na satu razrednika pregledati zabiljeke tijekom prolog tjedna i prokomentirati, upozoriti uenika ili roditelja na informativnim razgovorima s roditeljima prokomentirati zabiljeke za pojedinog uenika obavijestiti strunu slubu kod uzastopnog ponavljanja nekih ponaanja (ometanje nastave) ili teih prekraja te pokretanje postupka za izricanje pedagoke mjere struni suradnik moe dati kratki komentar u biljenicu vladanja i opisati poduzete mjere i zakljuke Na kraju polugodita i kolske godine temeljem zabiljeki predloit de se ocjena iz vladanja (uzorno, dobro, loe). Ocjena vladanja mora biti izreena javno i nedvosmisleno na jednom od posljednjih sati razrednika (na kraju 1. polugodita i na kraju kolske godine).

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA IZ HRVATSKOGA JEZIKA OD 5. DO 8. RAZREDA OCJENA SLOVNICA ODLIAN - izraava znatielju i zanimanje za jezino gradivo - ima bogato predznanje - bez tekoda rjeava problemske zadatke - ui s razumijevanjem i ima razvijeno logiko zakljuivanje - s lakodom odvaja bitno od nebitnoga - usvaja gradivo s potpunim razumijevanjem i na razini samostalne primjene - posveduje pozornost zadatku i urednosti izvrenoga - samoinicijativno se ukljuuje u interpretaciju teksta - originalan je u rjeavanju zadataka potaknutih interpretacijom teksta - izvrsno uoava temu, odnose meu likovima te uzronoposljedine veze - samostalno izvodi zakljuke - izrazitih je stvaralakih sposobnosti VRLO DOBAR - samostalno ui i marljiv je, ali bez znatielje - ima dobro predznanje - ui s razumijevanjem i svjesno usvaja znanje - s lakodom pristupa rjeavanju zadataka, ali katkada grijei - motiviran je za izvravanje svih tipova zadada DOBAR - povremeno potrebni poticaji u radu - predznanje mu je na razini prisjedanja - oteano usvaja slovnike sadraje pa bi im trebalo posvetiti vie pozornosti - zvanje usvaja na razini reprodukcije - izraava nesigurnost pri objanjavanju injenica i pojmova -prepoznaje jezine pojave, ali je u njihovoj primjeni nesiguran - lako prepoznaje konkretna stilska sredstva, a tee metaforiku teksta - povremeno se ukljuuje u ralambu knjievnog teksta - zadatke rjeava uz voenje i poticaj -esto je nesamostalan kod iznoenja vlastitih razmiljanja o problemu - oteano uoava uzronoposljedine veze u tekstu DOVOLJAN - nesamostalan u radu - ima slabo predznanje - povremeno zanemaruje izvravanje zadataka - znanje primjenjuje s djelominim razumijevanjem - pokazuje slabu motiviranost za spoznavanje jezinih sadraja - oteano povezuje injenice - potrebni su stalni poticaji u radu

KNJIEVNOST

- samostalno rjeava probleme - esto se ukljuuje u interpretaciju teksta - uspjeno karakterizira likove na osnovi njihovih postupaka te lako otkriva stilske i sadrajne odrednice - povremeno je nesiguran u tonost svojih zakljuaka - zadatke izvrava redovito i uredan je

- na poticaj reagira privremeno i nepotpuno - esto zaboravlja izvriti zadatke - pripovjedni tekst razumije na razini fabule, a likove karakterizira na razini citata (ne iznosi vlastite zakljuke) - oteano prepoznaje nauene injenice u primjerima iz knjievnoga teksta

JEZINO IZRAAVANJE: USMENO I PISANO

- ita teno i izraajno - ima bogat rjenik - ima razvijenu sposobnost literarnog oblikovanja teme - tono primjenjuje pravopisna pravila - pokazuje bogatstvo rjenika u sastavcima i primjenjuje stilska izraajna sredstva - ima zavidnu sposobnost komponiranja sastavka - pie iscrpno, uredno, itljivim i povezanim rukopisom - reenice su tene, izraajne

- vjeto oblikuje govorne poruke - ita teno i izraajno s rijetkim pogrekama - uglavnom provodi pravogovorna pravila - uspjean je u prepriavanju - pazi na kompoziciju sastavka - primjenjuje pravopisna pravila - sastavci su tematski korektni - ponekad ne iscrpi temu do kraja i ostavlja nejasne poruke - pie uredno i itljivo - pogreke su rijetke i uglavnom stilske prirode

- treba raditi na poboljanju naina i tempa itanja - tee nalazi rijei za tono izraavanje vlastitih misli (oskudniji rjenik) - trudi se provoditi pravogovorna pravila - u literarnim pokuajima sklon je oponaanju - povremeno grijei u primjeni pravopisne norme - sastavci su tematski oskudni i kratki -rjenik je prosjean i ustaljen

- ima slabo razvijenu vjetinu itanja - ima oskudan rjenik, uglavnom se slui razgovornim jezikom - izlae samo na poticaj, i to vrlo kratko i neprecizno - slabo provodi pravogovorna i pravopisna pravila - rukopis je neuredan i povremeno neitak - sastavci nemaju stvaralakih obiljeja, esto su kompozicijski nesreeni - sklon je ustaljenim frazama

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA LIKOVNA KULTURA- V.-VIII. razred

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)
Izraena je kreativnost originalnost rada (izbjegavanje ablona, precrtavanje),visoka estetska kvaliteta rada. Rad u potpunosti zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jedinice. Visoka razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike i urednost rada i radnog mjesta ). Razumije kljune likovne pojmove, kompozicijske elemente, vlada likovnim tehnikama te razumije iste.

VRLO DOBAR (4) Uglavnom postoji kreativnost originalnost rada (izbjegavanje ablona, precrtavanje), estetska kvaliteta rada povremena, no ipak prisutna. Rad uz povremene greke zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jedinice. Zadovoljavajua razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike i urednost rada i radnog mjesta ). Uglavnom razumije kljune likovne pojmove, prepoznaje kompozicijske elemente.

DOBAR (3) Djelomina kreativnost originalnost rada (esto prisutna ablona, precrtavanje), estetska kvaliteta rada smanjena. Rad uz nadzor i dodatno poticanje uz prisutne greke zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jedinice. Smanjena razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike i urednost rada i radnog mjesta ). Uz pomo povremeno razumije kljune likovne pojmove, ponekad prepoznaje kompozicijske elemente. Radi bez razumijevanja. Interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru. Uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima. Promjenjiv radni tempo.

DOVOLJAN (2) Mala ili nikakva kreativnost originalnost rada (prisutna sklonost ablonama i precrtavanju). Rad uz stalni nadzor i dodatno poticanje povremeno zadovoljava s obzirom na zadatak nastavne jediniceuestalo prisutne greke. Niska razina tehnike izvedbe (primjena zadane tehnike). Neuredan rad i radno mjesto. Uglavnom ne razumije kljune likovne pojmove, ne prepoznaje kompozicijske elemente. Interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru. Odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima. Nizak radni tempo. Oteano potuje rokove izvrenja zadataka.

IZRAAVANJE CRTEOM, KOLORISTIKO I TONSKO IZRAAVANJE, 3D OBLIKOVANJE, GRAFIKO IZRAAVANJE, RAZUMIJEVANJE I VREDNOVANJE OSNOVNIH ODNOSA U LIKOVNOM DJELU

ODNOS PREMA RADU

Radi s lakoom i razumijevanjem. Interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru Pozorno slua na satu, usredotoen na rad uz visoki radni tempo. Radi samostalno i redovito, brzo,

Radi s razumijevanjem. Interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru. Uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad, ima umjeren radni tempo. Ulae napor i trudi se postii

tono i sigurno. Prisutna izrazita marljivost. Redovit u noenju pribora. Potuje svoje i tue radove.

to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi Uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke.

Uglavnom oteano rjeava zadatke. Brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka Katkad izbjegava obveze.

Sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza te ometanju nastave.

Elementi i kriteriji pradenja i ocjenjivanja uenika u glazbenoj kulturi

4. razred
ODLIAN I VRLO DOBAR o pisanje nota po obliku i njihovih vrijednosti o glazbena abeceda i solmizacija o analiza slunih primjera DOBAR o prepoznavanje nota po obliku o glazbena abeceda o analiza uz pomod uitelja

5. i 6. razred
ODLIAN I VRLO DOBAR o uporaba notnog pisma kod sviranja blok-flaute i pjevanja o sviranje obraenih pjesama o analiza sluanja (za vrlo dobar uz manju pomod uitelja) DOBAR o pjevanje obraenih pjesama o po mogudnosti sviranje jednostavnih melodija o analiza sluanja uz vedu pomod uitelja

7. i 8. razred
ODLIAN I VRLO DOBAR o pjevanje obraenih pjesama lijepo i izraajno o nastavak uporabe notnog pisma o sluno prepoznavanje instrumenata o analiza slunih primjera o sviranje blok-flaute po mogudnosti DOBAR o pjevanje obraenih pjesama o po mogudnosti analiza djela uz pomod uitelja o uporaba notnog pisma

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U ENGLESKOM JEZIKU ZA 5. RAZRED

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)

VRLO DOBAR (4) -uglavnom razumije i uzvrada na upute i naredbe na engleskom jez. -djelomino povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i govor normalne brzine i artikulacije -uglavnom razumije krade jednostavne izjavne reenice i pitanja -vedinom globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije jednostavnije slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole -djelomino razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -uglavnom teno ita i svladava reeninu intonaciju -vedinom uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uglavnom pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -dobro oblikuje jednostavne

DOBAR (3) -djelomino razumije i uzvrada reagira na upute i naredbe na engleskom jeziku -ponekad povezuje vidni i sluni jezini sadraj -djelomino razumije osnovnu namjeru sugovornika te govor normalne brzine i artikulacije - razumije poznate krade jednostavne izjavne reenice i pitanja -povremeno globalno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uz pomod uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomod razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole i vedinom ne razumije slovkane rijei -ita s manjim potekodama te djelomino svladava reeninu intonaciju -slabo uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uz manju pomod tono izgovara specifine glasove engleskog jez. -djelomino samostalno oblikuje

DOVOLJAN (2) -ne reagira i ne uzvrada na upute i naredbe na engleskom jeziku (osim uz dodatna objanjenja) -ne povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije -razumije krade jednostavne izjavne reenice i pitanja uz dodatnu pomod -ne pokazuje globalno razumijevanje teksta -uglavnom ne uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krade slovkane rijei -uz pomod i dodatne upute uitelja razumije kratke pisane upute i kradi jednostavni tekst -ita uz ponavljanje za modelom -ne svladava reeninu intonaciju -uglavnom ne uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uglavnom netono izgovara specifine glasove engleskog jez. -uz pomod i model oblikuje

RAZUMIJEVANJE -razumije i uzvrada na upute i naredbe ITANJEM I na engleskom jeziku SLUANJEM -povezuje vidni i sluni jezini sadraj -izvrsno razumije govor normalne brzine i artikulacije te osnovnu namjeru sugovornika -razumije krade jednostavne izjavne reenice i pitanja -globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole -u potpunosti razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -vrlo teno ita te u potpunosti vlada reeninom intonacijom -uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE

-pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -samostalno oblikuje jednostavne

(GOVORNE SPOSOBNOSTI)

reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -samostalno prepriava slijed dogaaja -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -uspjeno postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -vrlo uspjeno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -vrlo aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima -samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i engleskog jezika -tono pie rijei prema diktatu

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja -koristi razne tehnike uenja te vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -koristi ilustracije kao pomodno sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -koristi popis rijei u udbeniku i dvojezini rjenik -vodi vlastiti rjenik po tematskim podrujima -samostalno zakljuuje i uoava i

reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz manju pomod prepriava slijed nekog dogaaja -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -uglavnom tono postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -uz manje potekode reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -uz manju pomod vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima -uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -uglavnom uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i engleskog jezika -uz manje pogrjeke pie rijei prema diktatu -postupno ovladava tehnikama preglednoga biljeenja -povremeno koristi vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -uglavnom koristi ilustracije kao pomodno sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -uz manje tekode koristi popis rijei u udbeniku i dvojezini rjenik te povremeno vodi vlastiti rjenik po tematskim podrujima -povremeno uspijeva koristiti

jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz model i manju pomod uitelja prepriava slijed nekog dogaaja -s manjim tekodama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -djelomino samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -ponekad aktivno sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -djelomino tono oblikuje i pie reenice i krade tekstove -ponekad uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i engleskog jezika -s pogrjekama pie rijei prema diktatu -povremeno uredno i tono biljei -uz pomod koristi vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -uz dodatni napor koristi ilustracije kao pomodno sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -uz dodatna objanjenja koristi kontekst kao pomod pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -uz poticaj i manju pomod koristi popis rijei u udbeniku

nekoliko jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz pomod iznosi rezultate pojedinanog rada -uz pomod, voenje i model uitelja prepriava slijed nekog dogaaja -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom i izmjenu poznatijih elemenata -s tekodama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -pri oblikovanju i pisanju reenica potrebna je stalna pomod -slabo uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i engleskog jezika -s uestalim pogrjekama pie rijei prema diktatu -esto ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje koristi vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -uz voenje i dodatne upute koristi ilustracije kao pomodno sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -esto ne uspijeva koristiti kontekst kao pomod pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei

ODNOS PREMA RADU

pronalazi pravilnosti i analogije -koristi kontekst kao pomod pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja -ui s lakodom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

kontekst kao pomod pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -povremeno samostalno zakljuuje -vedinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -razvija sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postidi to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekodama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-ponekad vodi manji vlastiti rjenik po tematskim podrujima -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje uz manju pomod uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-uz voenje i dodatni napor koristi popis rijei u udbeniku i/ili slikovni rjenik -povremeno, uz poticaj vodi vlastiti slikovni rjenik po tematskim podrujima -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja radom u skupinama -samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje uz voenje uitelja -usvaja sadraje bez razumijevanja i mogudnosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U ENGLESKOM JEZIKU ZA 6. RAZRED

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)

VRLO DOBAR (4) -razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i paljivo artikuliran govor -vedinom samostalno globalno i selektivno razumije kradi tekst -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekode razumije pisane upute i proitane tekstove -uglavnom teno ita naglas -vedinom samostalno odgovara na pitanja i rjeava zadatke nakon itanja -uglavnom pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -vedinom pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -djelomino samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -uz manju pomod povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora

DOBAR (3) -djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovnu namjeru sugovornika u paljivo artikuliranom govoru -povremeno uspijeva globalno razumjeti kradi tekst -uz pomod uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomod razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krade slovkane rijei -ita naglas s manjim potekodama -uz pomod odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon itanja -uz manju pomod tono izgovara specifine glasove engleskog jez. -uz pogrjeke reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz model i manju pomod uitelja prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije -treba ga poticati da iznosi

DOVOLJAN (2) -uz pomod izvrava upute i naredbe na engleskom jeziku -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika -uz pomod globalno razumije kradi tekst -uz dodatne upute i objanjenja uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krade slovkane rijei -uz pomod i dodatne upute uitelja razumije pisane upute i proitane jednostavne tekstove -ita uz ponavljanje za modelom -uz pomod i voenje uitelja odgovara na zadana pitanja i rjeava jednostavnije zadatke nakon itanja -uglavnom netono izgovara specifine glasove engleskog jez. -uz ponavljanje za modelom reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz pomod i voenje uitelja jednostavnim reenicama opisuje osobe, predmete i situacije -uz pomod iznosi rezultate pojedinanog rada

RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno izvrava upute i ITANJEM I naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovnu namjeru sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije kradi tekst -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije pisane upute i proitane tekstove -tekstove naglas ita teno -samostalno odgovara na pitanja i rjeava zadatke nakon itanja

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

-pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -samostalno povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga, razgovora -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada

-vrlo uspjeno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -povezuje elemente teksta i samostalno pisano odgovara na pitanja -tono pie rijei prema diktatu i krade, voene sastavke -vlada tehnikama preglednoga biljeenja -koristi razne tehnike uenja te vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -koristi udbeniki rjenik za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei -redovito vodi vlastiti rjenik -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -koristi kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja -ui s lakodom i razumijevanjem

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

ODNOS PREMA

-samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -uz manju pomod vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -vedinom povezuje elemente teksta i uglavnom samostalno pisano odgovara na postavljena pitanja -uz manje pogrjeke pie rijei prema diktatu i krade, voene sastavke -postupno ovladava tehnikama preglednoga biljeenja -povremeno koristi vizualne elemente radi pamdenja jezinih sadraja -uz manje tekode koristi udbeniki rjenik za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei i povremeno vodi vlastiti rjenik -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -vedinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -razvija sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja -ui s razumijevanjem

rezultate skupnog ili pojedinanog rada -djelomino samostalno vodi krade dijaloge poznatih situacija -djelomino tono oblikuje i pie reenice i krade tekstove -djelomino povezuje elemente teksta i uz pomod pisano odgovara na postavljena pitanja -s pogrjekama pie rijei prema diktatu i krade, voene sastavke

-uz pomod, voenje i model uitelja prepriava krade prie -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom -pri oblikovanju i pisanju tekstova i reenica potrebna je stalna pomod i nadzor -ne povezuje elemente teksta i tee pismeno odgovara na pitanja -s uestalim pogrjekama pie rijei prema diktatu i krade tekstove -povremeno uredno i tono biljei -ima nepregledne i neitke -uz pomod koristi vizualne biljeke elemente radi pamdenja jezinih -uz voenje koristi vizualne sadraja elemente radi pamdenja jezinih -uz poticaj i manju pomod koristi sadraja udbeniki rjenik za -uz voenje i dodatni napor pronalaenje znaenja i naina koristi popis rijei u udbeniku pisanja rijei i ponekad vodi i/ili slikovni rjenik te povremeno, vlastiti rjenik uz poticaj vodi vlastiti (slikovni) -povremeno pokazuje razvoj rjenik samostalnog i suradnikog uenja -rijetko koristi mogudnosti -ponekad koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika engleskog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke -ponekad samostalno zakljuuje -slabo razvija kognitivne i -djelomino razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) kontekst, analiza, saimanje i dr.) -rijetko pokazuje razvoj -samoprocjenjuje i samovrjednuje samostalnog i suradnikog uenja znanje uz manju pomod uitelja -samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje uz voenje uitelja -ui bez razumijevanja -usvaja sadraje bez

RADU

-interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postidi to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekodama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

razumijevanja i mogudnosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U ENGLESKOM JEZIKU ZA 7. RAZRED

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)

VRLO DOBAR (4) -razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovne namjere sugovornika -vedinom samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekode razumije proitane tekstove -uglavnom teno ita naglas i interpretira reeninu intonaciju -uglavnom pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -vedinom pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -djelomino samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -uz manju pomod povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora te osobne doivljaje -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u

DOBAR (3) -djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovne namjere sugovornika -povremeno uspijeva globalno razumjeti kradi poznati tekst -uz pomod uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomod razumije proitane tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krade slovkane rijei -ita naglas s manjim potekodama i uglavnom pravilno interpretira reeninu intonaciju -uz manju pomod tono izgovara specifine glasove engleskog jez. -uz pogrjeke reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz model i manju pomod uitelja prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije te kratko prepriava osobne doivljaje -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili

DOVOLJAN (2) -uz pomod izvrava upute i naredbe na engleskom jeziku -uglavnom ne razumije osnovne namjere sugovornika -uz pomod globalno razumije kradi poznati tekst, a uz dodatne upute i proitane tekstove -uz dodatne upute i objanjenja uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krade slovkane rijei -ita uz ponavljanje za modelom i uglavnom nepravilno interpretira reeninu intonaciju -uglavnom netono izgovara specifine glasove engleskog jez. -uz vede pogrjeke reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz pomod i voenje uitelja jednostavnim reenicama opisuje osobe, predmete i situacije te osobne doivljaje -uz pomod iznosi rezultate pojedinanog rada -uz pomod, voenje i model uitelja prepriava krade prie

RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno izvrava upute i ITANJEM I naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovne namjere sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije proitane tekstove -tekstove naglas ita teno i pravilno interpretira reeninu intonaciju USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI) -pravilno izgovara specifine glasove engleskog jezika -pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -samostalno povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga, razgovora -tono i teno prepriava osobne doivljaje -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i

igranju uloga

dramatizacijama i igranju uloga

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku - samostalno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -tono pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

-uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -djelomino samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku -vedinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -uz manje pogrjeke pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja te pie biljeke i natuknice radi boljeg pamdenja -koristi razne tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -koristi kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.)

-ovladava tehnikama preglednoga biljeenja i ponekad dodatno biljei radi boljeg pamdenja -povremeno koristi razne tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -vedinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza,

pojedinanog rada -povremeno aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -djelomino tono oblikuje i pie reenice i krade tekstove -uz pomod uitelja i dodatne upute pie razne tekstove prema uzorku -djelomino samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -s pogrjekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -povremeno uredno i tono biljei -uz pomod i poticaj koristi tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -ponekad samostalno zakljuuje -djelomino razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -djelomino samostalno

-uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -pri oblikovanju i pisanju tekstova i reenica potrebna je stalna pomod i nadzor -uz pomod uitelja i dodatne upute pie krade tekstove prema uzorku - tee pismeno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -s uestalim pogrjekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje, nadzor i poticaj koristi tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -rijetko koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke -slabo razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja

-ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja ODNOS PREMA RADU -ui s lakodom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

saimanje i dr.) -razvija sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postidi to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekodama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje

-samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje uz upute uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogudnosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U ENGLESKOM JEZIKU ZA 8. RAZRED

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)

VRLO DOBAR (4) -razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovne namjere sugovornika -vedinom samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekode razumije proitane tekstove -uglavnom teno ita naglas i interpretira reeninu intonaciju -vedinom pravilno reproducira obraene jezine sadraje -djelomino samostalno opisuje osobe, predmete i situacije te slikovne predloke -uz manju pomod povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora -uglavnom samostalno moe voditi dijalog ili razgovor

DOBAR (3) -djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovne namjere sugovornika -povremeno uspijeva globalno razumjeti kradi poznati tekst -djelomino uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uz manju pomod uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomod razumije proitane tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krade slovkane rijei -ita naglas s manjim potekodama i uglavnom pravilno interpretira reeninu intonaciju -uz pogrjeke reproducira obraene jezine sadraje -uz model i manju pomod uitelja prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete, situacije i slikovne predloke -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada

DOVOLJAN (2) -uz pomod izvrava upute i naredbe na engleskom jeziku -uglavnom ne razumije osnovne namjere sugovornika -uz pomod globalno razumije kradi poznati tekst, a uz dodatne upute i proitane tekstove -uglavnom ne uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -u jednostavnijim primjerima uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krade slovkane rijei -ita uz ponavljanje za modelom i uglavnom nepravilno interpretira reeninu intonaciju -uz vede pogrjeke i pomod reproducira obraene jezine sadraje -uz pomod i voenje uitelja jednostavnim reenicama opisuje osobe, predmete, situacije i slikovne predloke -uz pomod i model uitelja prepriava jednostavnije elemente pria i vodi kratke

RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno izvrava upute i ITANJEM I naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovne namjere sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije proitane tekstove -tekstove naglas ita teno i pravilno interpretira reeninu intonaciju

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

-samostalno i pravilno reproducira obraene jezine sadraje -samostalno opisuje osobe, predmete i situacije te slikovne predloke -samostalno povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga, razgovora -samostalno vodi dijalog -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i

igranju uloga

-samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -djelomino samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku te voene i slobodne sastavke -vedinom samostalno odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -uz manje pogrjeke pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata -ovladava tehnikama preglednoga biljeenja i ponekad dodatno biljei radi boljeg pamdenja -povremeno koristi razne elemente, tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -vedinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -razvija kognitivne i metakognitivne

-povremeno aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku te voene i slobodne sastavke - samostalno odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -tono pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja te pie biljeke i natuknice radi boljeg pamdenja -koristi razne elemente, tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -koristi kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka

-djelomino tono oblikuje i pie reenice i krade tekstove -uz pomod uitelja i dodatne upute pie razne tekstove prema uzorku te voene sastavke -djelomino samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -s pogrjekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -povremeno uredno i tono biljei -uz pomod i poticaj koristi elemente, tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -ponekad samostalno zakljuuje -djelomino razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.)

dijaloge -uz pomod iznosi rezultate pojedinanog rada -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -pri oblikovanju i pisanju tekstova i reenica potrebna je stalna pomod i nadzor -uz pomod uitelja i dodatne upute pie krade tekstove prema uzorku te krade voene sastavke - tee pismeno odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -s uestalim pogrjekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje, nadzor i poticaj koristi elemente, tehnike i strategije uenja i pamdenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, mnemotehnike, rime, sinonimi) -rijetko koristi mogudnosti masovnih medija u funkciji uenja engleskog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke -slabo razvija kognitivne i metakognitivne strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.)

(predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja ODNOS PREMA RADU -ui s lakodom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

strategije pri rjeavanju zadataka (predvianje, kontekst, analiza, saimanje i dr.) -razvija sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postidi to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekodama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-djelomino samostalno samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje

-rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samoprocjenjuje i samovrjednuje znanje uz upute uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogudnosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA ZA MATEMATIKU OD 5. DO 8. RAZREDA ODLIAN VRLO DOBAR DOBAR Znanje reprodukcije DOVOLJAN Znanje prepoznavanja Uenici prepoznaju neke sadraje, znaju na to se oni odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazloiti Usmeno provjeravanje: Prisjea se osnovnih pojmova uz pomo nastavnika. Pismeno provjeravanje: Radi uz pomo i ne uoava greke samostalno. NEDOVOLJAN Znanje prisjedanja Najnia je kvaliteta znanja. Uenik se samo prisjeda nekih sadraja Usmeno provjeravanje: ne prepoznaje ni osnovne pojmove

Znanje stvaralako ili Znanje primjenjivo ili kreativno operativno

Najvedi stupanj znanja. Uenik na osnovi steenog znanja napreduje dalje u spoznaji novih znanja i stvaranju inovacija. Usmeno provjeravanje:
Poznaje sve nastavne Usmeno provjeravanje: sadraje, ali ih ne Povezuje usvojeno povezuje sa slinim znanje sa drugim slinim sadrajima.

Uenici poznaju (neke) Uenici vladaju sadraje, znaju ih sadrajima, umiju t reproducirati, mogu ih sadraje objasniti i ponekad i objasniti, ali obrazloiti i znanje umiju ta znanja ne mogu primjenjivati primjenjivati Usmeno provjeravanje: Poznaje osnovne pojmove. Pismeno provjeravanje: Radi uz povremenu pomo, greke uoava, i ispravlja ih uz pomo nastavnika.

sadrajima.

Pismeno provjeravanje: Kreativno primjenjuje usvojene vjetine u novim situacijama Redovite domade zadade, donoenje matematikog pribora te uredno voenje biljenice

Pismeno provjeravanje: Primjenjuje steeno znanje, samostalno uoava pogreke i ispravlja ih. Redovite domade zadade, donoenje matematikog pribora te uredno voenje biljenice

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA (5.-8.razred) PRIRODA I BIOLOGIJA

Obavezno je redovito noenje pribora za rad (udbenika, radne biljenice i biljenice Isto pravilo odnosi se na pisanje domadih zadada, radne biljenice i biljenice koje se pregledavaju prema potrebi, skupni rad te na disciplinu i ponaanje tijekom nastavnog procesa. ELEMENTI OCJENJIVANJA Usvojenost programskih sadraja najvaniji element, usmeno ili pismeno; poznavanje, razumijevanje i povezivanje sadraja - USMENO moe biti svaki sat, nenajavljeno (osim u iznimnim sluajevima, npr. dogovor s uenikom) - PISMENO vieminutne provjere koje se upisuju u rubiku lijevo i mogu se uzeti kao kriterij za konanu ocjenu na kraju obrazovnog razdoblja - najmanje 2 velike pismene provjere tijekom kolske godine (nakon jedne vede ili vie manjih obraenih tema); po potrebi (u svrhu smanjenja opsega gradiva za pismenu provjeru) 3-4 provjere tijekom godine

- PRAKTINI RAD izvoenje pokusa (na satu i domadi rad) - izrada plakata, prezentacija na raunalu, modela, herbarija (samostalni rad) - pisanje seminarskih radova (samostalni rad) - rjeavanje problemskih zadataka (na satu)

KRITERIJI OCJENJIVANJA USVOJENOSTI OBRAZOVNIH SADRAJA

PISMENO(rijeenost) OCJENA
Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2)

USMENO (kvaliteta odgovora) Uenik je usvojio sve injenice, razumije gradivo u cijelosti, i povezuje pojmove samostalno, bez pomoi Uenik je usvojio injenice, razumije gradivo i povezuje pojmove uz izrazito malu pomo uitelja Uenik je usvojio injenice, razumije gradivo, ali ne povezuje pojmove u potpunosti; potrebna je pomo uitelja Uenik je usvojio osnovne pojmove, znanje mu je nepotpuno, ne razumije gradivo; prezentira znanje uz znatnu pomo uitelja povezuje gradivo, ne razumije smisao gradiva

80 % - 100 % 70 % - 80 % 60 % - 70 % 50 % - 60%

0 % - 50 %

Nedovoljan (1) Uenik ne zna pojmove, pogreno objanjava i ne

KRITERIJI OCJENJIVANJA RAZVOJA SPOSOBNOSTI

Pokusi Ocjenu odreuje: -izvedba-nain i dovrenost; -prikaz rezultata; -zakljuci; -urednost i pridravanje mjera opreza; -razumijevanje Plakati i prezentacije Ocjenu odreuje: -sadrajna obuhvaenost teme; -sadrajna tonost; -sadrajna jezgrovitost; -preglednost; -urednost Seminarski radovi i skupni radovi Ocjenu odreuje: -sadrajna tonost; -sadrajna obuhvaenost teme; -urednost; -struktura rada (naslovna stranica s imenom uenika, popis literature, slike i grafikoni imenovani, tekst: tri glavna dijela-uvod, razrada, zakljuak) - suradnja uenika kod rada u skupini Problemski zadatci Ocjenu odreuje: -samostalnost u pronalaenju rjeenja jedinica; -sistematinost i ispravno povezivanje injenica koje dovodi do rjeenja

Pridravanje zadanog vremena izvoenja radnog zadatka utjee na ocjenu!

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA U KEMIJI ZA 7. I 8. RAZRED

NEDOVOLJAN USVOJENOST SADRAJA USMENO - uenik ne prepoznaje temeljne pojmove, nije u stanju reproducirati sadraj, a ponekad ak ni prepoznati

DOVOLJAN - prepoznaje temeljne pojmove i odgovara po sjedanju i bez razumijevanja, do rezultata dolazi uz pomod uiteljice

DOBAR - jasno izlae sadraje, ali ih s tekodom primjenjuje - sadraje ne uspijeva potkrijepiti primjerima iz vlastitog ivota

VRLO DOBAR - razumije gradivo, slui se usvojenim znanjem, navodi vlastite primjere, samostalno rjeava i sloenije probleme

ODLIAN - samostalno obrazlae sadraj navodedi i vlastite primjere - uspjeno povezuje sadraj sa srodnim sadrajima - navodi informacije i injenice iz ostalih izvora (mediji, literatura)

USVOJENOST SADRAJA- PISMENO

- osnovna kemijska simbolika nije usvojena - zadaci su rijeeni povrno i esto sasvim netono

- poznaje osnovne formule i kemijsku simboliku, ali esto grijei prilikom rjeavanja zadataka

- razumije sadraj, ali je povran i brzoplet u rjeavanju i primjeni nauenog - poznaje osnovne pojmove

- samostalno rjeava zadatke i probleme s velikom tonodu - rijetko se ne snalazi u teim problemima i zadacima

-osnovni pojmovi su izvrsno usvojeni - rjeava tee problemske zadatke s lakodom i bez greke - povezuje podatke dane u grafovima ili drugim prikazima -samostalnost u radu -donosi opaanja i zakljuke nainjenih

PRAKTINI RAD

- uenik ne nosi redovito udbenik, radnu biljenicu i

- uenik nosi redovito udbenik, radnu biljenicu i biljenicu

- uenik vodi biljeke o uinjenom praktinom radu u skladu s

- uenik je redovit u noenju udbenika, radne biljenice i

biljenicu - ne sudjeluje aktivno u praktinom radu (individualni ili skupni rad) - ne vodi biljeke o uinjenom pokusu niti izvodi zakljuke - domade zadade pie rijetko ili ih uopde ne pie

- sudjeluje u praktinom radu (biljeke su nepotpune i neuredne, ali ih vodi) - ne koristi crte kako bi upotpunio opaanja, a ako ga koristi nije oznaen, a kemijski pribor i posue su neprepoznatljivi

mogudnostima - redovit u pisanju domdih zadada i rjeavanju nastavnih listida koji se temelje na praktinom radu - uenik rado izrauje plakate, referate, PowerPoint prezentacije i sl.

biljenice - redovitost u pisanju domdih zadada i rjeavanju nastavnih listida - sustavnost u voenju biljeki praktinog rada i donoenje samostalnih zakljuaka - samostalno izrauje referate, plakate , PowerPoint prezentacije

pokusa bez pomodi -redovitost u pisanju domadih zadada, nastavnih listida, izrada plakata, referata, PowerPoint prezentacija

RJEAVANJE PROBLEMA

- ne poznaje osnovnu kemijsku simboliku te esto ne moe ni srediti podatke nekog problemskog zadatka - do rezultata ne dolazi ak ni uz pomod

- uenik poznaje osnovnu kemijsku simboliku, no esto se zabuni pri sreivanju podataka i postavljanju zadatka - esto do rjeenja ne dolazi ni uz pomod

- uenik poznaje kemijsku simboliku i princip rjeavanja zadataka -vrlo esto se zabuni pri planiranju rjeenja ili brzopleto unosi krive podatke

- samostalnost u sreivanju dobivenih podataka i u planiranju rjeenja - vrlo rijetko je potrebna pomod

- uenik rjeava problemske zadatke s lakodom - izuzetno dobro povezuje znanja s vie srodnih podruja i donosi samostalna rjeenja

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA U FIZICI

Ocjena
nedovoljan (1)

Usvojenost programskih sadraja (znanje i razumijevanje)

Uenik nije usvojio temeljne fizikalne koncepte.

dovoljan (2)

Uenik moe: a) prepoznati fizikalne veliine, pripadajue mjerne jedinice i prikazati njihova simbole b) prepoznati fizikalne pojave i zakonitosti bez meusobnog povezivanja i objanjenja c) opisati fizikalnu pojavu pomou fizikalnih veliina uz pomo uitelja

dobar (3)

Uenik moe: a) povezati fizikalne veliine u bitnu zakonitost ili teoriju uz pomo fizikalnog jezika b) opisati bitnu fizikalnu zakonitost algebarskim modelom

vrlo dobar (4)

Uenik moe: a) objasniti pojave uporabom fizikalnih zakonitosti i teorija b) raslaniti pojavu, uoiti varijable i objasniti dostupne podatke na znanstveni nain te objasniti zakonitosti mrusobnih odnosa c) navesti i fizikalno objasniti vlastite primjere iz svakodnevnice

odlian (5)

Uenik moe: a) postaviti pitanja za raspravu o problemu b) predvidjeti i pretpostaviti rjeenja problema c) konstruirati primjeren misaoni i simboliki model kao rjeenje problema, razlikovati njegove nebitne sastavnice te objasniti njegove prednosti i nedostatke d) obrazloiti povezanost fizike s ostalim znanostima, drutvom i okoliem

Ocjena
nedovoljan (1)

Praktini rad
Uenik ne prati tijek odvijanja procesa pri izvoenju pokusa i ne surauje s ostalim uanicima. Uenik moe: a) prepoznati pribor i mjerne instrumente za izvoenje pokusa b) sloiti pokus uz pomo lanova grupa ili uitelja sa zadanim priborom i po uputama c) opisati opaanja i biljeiti podatke pri izvoenju pokusa d) izvoditi najjednostavnija mjerenja e) objasniti zakljuke nakon to su ih donijeli ostali lanovi grupe Uenik moe: a) samostalno sloiti i izvesti jednostavan pokus sa zadanim priborom i po uputama b) samostalno izmjeriti i prikazati podatke jednostavnih pokusa c) objasniti zakljuke jednostavnih pokusa Uenik moe: a) samostalno sloiti i izvesti pokus sa zadanim priborom i po uputama b) samostalno prepoznati varijable i izmjeriti njihove vrijednosti c) izmjerene podatke prikazati tablino i grafiki d) raspraviti problem na temelju prikazanih podataka s ostalim uiteljima i uiteljem e) formulirati zakljuke u suradnji s ostalim uenicima i uiteljem Uenik moe: a) sakupiti i organizirati podatke o problemu iz razliitih izvora b) osmisliti pokus za rjeavanje problema c) samostalno planirati i izvesti eksperimentalnu proceduru d) samostalno formulirati zakljuke, kritiki ih analizirati i otvoriti nove probleme za daljnja istraivanja

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odlian (5)

Ocjena
nedovoljan (1)

Primjena znanja
Uenik nije primijenio znanje na odgovarajui nain jer nije shvatio smisao postavljenog problema. (manje od 40% rijeenih tonih odgovora)

dovoljan (2)

Uenik primjenjuje samo bitne fizikalne zakonitosti u rjeavanju jednostavnih problema uz pomo nastavnika.
(od 40% - 56% rijeenih problemskih zadataka)

dobar (3)
Uenik samostalno primjenjuje bitne fizikalne zakonitosti u rjeavanju jednostavnih problema. (od 56%-70% rijeenih problemskih zadataka)

vrlo dobar (4)

Uenik samostalno, brzo i precizno rjeava probleme upotrebom uvjebanih metoda. (od 70% - 86% rijeenih problemskih zadataka)

odlian (5)

Uenik koristi primjerene analitike i sintetike metode za rjeavanje problema. Rjeenje problema prikazuje razliitim postupcima i kritiki ga analizira u odnosu prema stvarnosti.
(od 86%-100% rijeenih problemskih zadataka)

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJJIVANJA UENIKA U GEOGRAFIJI OD 5. DO 8. RAZREDA u geografiji su 3 sastavnice vrednovanja -usvojenost znanja -uoavanje pojava i procesa -uporaba zemljovida sve tri sastavnice mogu se vrednovati kroz pisane i usmene naine, tako da se iz jednog pisanog rada ili usmene provjere moe dobiti jedna, dvije ili tri ocjene, ovisno o tome to se provjeravalo kod usvojenosti znanja vrednuje se koliina i razumijevanje usvojenih podataka kod uoavanja pojava i procesa vrednuje se povezivanje i objanjavanje usvojenih podataka, sposobnost analiziranja i zakljuivanja, razvijenost geografskog miljenja kod uporabe zemljovida provjerava se znanje i sposobnost snalaenja na svim vrstama geografskih zemljovida (fiziki,topografski,planovi,tematske karte) te izrada i itanje svih vrsta grafikona. U pisanim provjerama kartografska pismenost provjerava se na slijepom zemljovidu, a kod usmenog ispitivanja uenici pokazuju traeno na preglednoj karti ( fiziki zemljovid u boji s oznaenim reljefom,vodama,gradovima...)

PISANE PROVJERE -pisanih provjera 1-2 u polugoditu -kratkih provjera, po potrebi

USMENE PROVJERE -sukladno Pravilniku provodi se nenajavljeno i na svakom nastavnom satu

Pisane provjere sastoje se od vie vrsta zadataka razliitog tipa: zaokruivanje, nadopunjavanje,povezivanje, kronoloki poredak, razvrstavanje,definiranja pojmova te opirnijih zadataka u kojima treba neto opisati, objasniti i obrazloiti Zadatcima se provjerava - usvojenost, razumijevanje i povezivanje sadraja - pismeno izraavanje - kartografska pismenost uobiajeni KRITERIJ VRJEDNOVANJA pisanih provjera znanja 86 100 % rijeenih zadataka odlian (5) 70 85 % rijeenih zadataka vrlo dobar (4) 51 69 % rijeenih zadataka dobar (3) 35 50 % rijeenih zadataka dovoljan (2) do 34 % rijeenih zadataka nedovoljan (1)

 Kriteriji za ocjenjivanje kratkih pisanih provjera mijenjaju se ovisno o vrsti i koliini zadataka kojima se provjerava (uenici su uvijek upoznati s tim) Kriteriji ocjenjivanja usmenog provjeravanja:

ocjena 5

Kriterij Usvojio sve potrebne podatke,razumije ih,povezuje,iznosi vlastito miljenje,brzo,samostalno i sigurno pokazuje znanja Usvojio vedinu potrebnih znanja,gradivo razumije i povezuje,potrebna mala pomod Usvojio sve osnovne podatke,razumije gradivo,treba pomod Usvojio samo osnovne podatke, ne povezuje i ne razumije gradivo,treba puno pomodi Nije usvojio ni osnovne podatke

3 2

Posljednja, prazna rubrika namijenjena je za Rad na satu. Tu se ocjenjuje sudjelovanje uenika tijekom satova obrade i ponavljanja. Ocjene u ovoj rubrici slue za poticaj pa su kriteriji ovakvi:

ocjena 5 4 3 2 1

Kriterij Aktivan, znatieljan, samostalan, siguran, uvijek se javlja Aktivan, samostalan, esto se javlja, Trudi se, rijetko se javlja, radi zadatke Malo se trudi, povrno radi zadatke, ne javlja se Ne pie, ne prati, ometa

U geografiji pratimo i vrednujemo, najvie opisno u rubriku Biljeaka, pronalaenje razliitih informacija, koritenje razliitih izvora znanja, interes i ouvanje prirodne batine, kritiko vrednovanje drutvene i gospodarske situacije u nekoj zemlji i sl. Uenici mogu samostalno ili po zadatku napraviti plakat, prezentaciju, referat i sl. Takvi radovi slue razvijanju samostalnosti, samopouzdanja, pismenosti, prezentacijskih tehnika i istraivakih metoda. Na satu analiziramo uradak, uenici

ga vrednuju, a ocjena je poticajna. Ocjena moe biti opisna i/ili brojana.

DOMADE ZADADE, DEBATE (6.,7.,8.r), PROJEKTI (6.,8.r) vrednuju se opisno u rubriku Biljeaka

GRUPNI RAD vrednuju uenici unutar grupe i izmeu grupa te uitelj za svaki grupni rad izrauje se tablica sa elementima vrednovanja

SASTAVNICE OPISNOG PRADENJA, koje biljeimo u rubriku Biljeaka SAMOSTALNOST, RADNE NAVIKE, ZALAGANJE UENICE/ UENIKA: radi samostalno redovito izvrava zadatke marljiv(a ) izrazito marljiv(a) ulae napor i trudi se da postigne vie radi brzo, tono i sigurno uporan(a) i ustrajan (na ) uredno, tono i na vrijeme izvrava zadatke oteano rjeava zadatke potrebno ju/ga je poticati u radu oteano potuje rokove za izvrenje zadataka

SPOSOBNOSTI UENICE/UENIKA mogu biti: veoma razvijene razvijene prosjene slabe nedovoljno razvijene

UENICA/UENIK moe uiti : s lakodom s razumijevanjem bez razumijevanja usvajajudi sadraj bez razumijevanja, ali i praktine primjene

INTERES I PANJA UENICE/UENIKA moe biti:

izrazit veoma dobar dobar slab pojaan za rad u skupini nedovoljan za rad u skupini

UENICA/UENIK tijekom sata: pozorno slua usredotoen/a je na rad odsutan/na je duhom zaokupljen/a je drugim aktivnostima

RADNI TEMPO UENICE / UENIKA moe biti: visok umjeren promjenjiv nizak

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA OD 5. DO 8. RAZREDA U POVIJESTI

u povijesti su 3 sastavnice vrednovanja -usvojenost osnovnih podataka -uoavanje uzronoposljedinih veza -snalaenje u vremenu i prostoru sve tri sastavnice mogu se vrednovati kroz pisane i usmene naine,tako da se iz jednog pisanog rada ili usmene provjere moe dobiti jedna, dvije ili tri ocjene, ovisno o tome to se provjeravalo kod usvojenosti osnovnih podataka vrednuje se koliina i razumijevanje usvojenih podataka kod uoavanja uzrono-posljedinih veza vrednuje se povezivanje i objanjavanje usvojenih podataka, sposobnost analiziranja i zakljuivanja kod snalaenja u prostoru i vremenu provjerava se znanje i sposobnost da odreene dogaaje smjeste u odreeni prostor i vrijeme

PISMENE PROVJERE -pisanih provjera 1-2 u polugoditu -kratkih provjera, po potrebi

USMENE PROVJERE -sukladno Pravilniku provodi se nenajavljeno i na svakom nastavnom satu

Pisane provjere sastoje se od vie vrsta zadataka razliitog tipa: zaokruivanje, nadopunjavanje, povezivanje, kronoloki poredak, razvrstavanje, definiranja pojmova te opirnijih zadataka u kojima treba neto opisatI, objasniti i obrazloiti Zadatcima se provjerava - usvojenost, razumijevanje i povezivanje sadraja - pismeno izraavanje - snalaenje u vremenu i prostoru

uobiajeni KRITERIJ VRJEDNOVANJA pisanih provjera znanja 86 100 % rijeenih zadataka odlian (5) 70 85 % rijeenih zadataka vrlo dobar (4) 51 69 % rijeenih zadataka dobar (3) 35 50 % rijeenih zadataka dovoljan (2) do 34 % rijeenih zadataka nedovoljan (1)

 Kriteriji za ocjenjivanje kratkih pisanih provjera mijenjaju se ovisno o vrsti i koliini zadataka kojima se provjerava (uenici su uvijek upoznati s tim) Kriteriji ocjenjivanja usmenog provjeravanja:

ocjena 5

kriterij Usvojio sve potrebne podatke, razumije ih, povezuje, iznosi vlastito miljenje, brzo, samostalno i sigurno pokazuje znanja Usvojio vedinu potrebnih znanja, gradivo razumije i povezuje, potrebna mala pomod Usvojio sve osnovne podatke, razumije gradivo, treba pomod Usvojio samo osnovne podatke, ne povezuje i ne razumije gradivo, treba puno pomodi Nije usvojio ni osnovne podatke

3 2

Posljednja, prazna rubrika namijenjena je za Rad na satu. Tu se ocjenjuje sudjelovanje uenika tijekom obrade i ponavljanja. Ocjene u ovoj rubrici slue za poticaj pa su kriteriji ovakvi:

ocjena 5 4 3 2 1

kriterij Aktivan,znatieljan,samostalan,siguran,uvijek se javlja Aktivan,samostalan,esto se javlja, Trudi se,rijetko se javlja,radi zadatke Malo se trudi,povrno radi zadatke,ne javlja se Ne pie,ne prati,ometa

u povijesti pratimo i vrednujemo, najvie opisno u rubriku Biljeaka, pronalaenje razliitih informacija, koritenje povijesnih izvora, interes i ouvanje kulturno-povijesne batine, kritiko vrednovanje osoba i dogaaja i sl. Uenici mogu samostalno ili po zadatku napraviti plakat, prezentaciju, referat i sl. Takvi radovi slue razvijanju samostalnosti, samopouzdanja, pismenosti, prezentacijskih tehnika i

istraivakih metoda. Na satu analiziramo uradak, uenici ga vrednuju, a ocjena je poticajna. Ocjena moe biti opisna i/ili brojana.

DOMADE ZADADE vrednuju se opisno u rubriku Biljeaka

SASTAVNICE OPISNOG PRADENJA,koje biljeimo u rubriku Biljeaka SAMOSTALNOST, RADNE NAVIKE, ZALAGANJE UENICE/ UENIKA: radi samostalno redovito izvrava zadatke marljiv(a ) izrazito marljiv(a) ulae napor i trudi se da postigne vie radi brzo, tono i sigurno uporan(a) i ustrajan (na ) uredno, tono i na vrijeme izvrava zadatke oteano rjeava zadatke potrebno ju/ga je poticati u radu oteano potuje rokove za izvrenje zadataka

SPOSOBNOSTI UENICE/UENIKA mogu biti: veoma razvijene razvijene prosjene slabe nedovoljno razvijene

UENICA/UENIK moe uiti : s lakodom s razumijevanjem bez razumijevanja usvajajudi sadraj bez razumijevanja, ali i praktine primjene

INTERES I PANJA UENICE/UENIKA moe biti: izrazit veoma dobar dobar slab pojaan za rad u skupini nedovoljan za rad u skupini

UENICA/UENIK tijekom sata: pozorno slua usredotoen/a je na rad odsutan/na je duhom zaokupljen/a je drugim aktivnostima

RADNI TEMPO UENICE / UENIKA moe biti: visok umjeren promjenjiv nizak

Elementi i kriteriji pradenja i ocjenjivanja uenika na TEHNIKOJ KULTURI ( 5. 8. razred )

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)
- lako memorira nove sadraje - samostalno razumije memorirane sadraje - izvrsno primjenjuje nove sadraje u ivotnom okruenju - s lakoom analizira nove sadraje - samostalno prosuuje korisnost i ispravnost novih sadraja - u potpunosti i bez pomoi stvara nove vrijednosti - izvrsno rukuje opremom, alatima, aparatima i strojevima - toan i precizan u praktinom radu - objedinjuje vie dijelova u cjelinu - samostalno izrauje zadani cilj praktine vjebe

VRLO DOBAR (4)

- uglavnom memorira nove sadraje - vrlo dobro razumije memorirane sadraje - uz manje potekoe primjenjuje nove sadraje u ivotnom okruenju - veinom analizira nove sadraje - uz manju pomo prosuuje korisnost i ispravnost novih sadraja - uz manje potekoe stvara nove vrijednosti - dobro rukuje opremom, alatima, aparatima i strojevima - vrlo toan i precizan u praktinom radu - uz malu pomo objedinjuje vie dijelova u cjelinu - uz malu pomo izrauje zadani cilj praktine vjebe

DOBAR (3)
- djelomino memorira nove sadraje - djelomino razumije memorirane sadraje - povremeno primjenjuje nove sadraje u ivotnom okruenju - djelomino analizira nove sadraje - teko prosuuje korisnost i ispravnost novih sadraja - teko stvara nove vrijednosti - djelomino oponaa druge - loe rukuje opremom, alatima, aparatima i strojevima - u praktinom radu odstupa od doputenih mjera definiranih tolerancijom - uz veu pomo objedinjuje vie dijelova u cjelinu - djelomino izrauje zadani cilj praktine vjebe - djelomino otvoren je za primanje novih sadraja - reagira na poticaje - teko vrednuje svoj rad i rad drugih - djelominih organizacijskih potencijala - teko donosi valjane zakljuke o sadraju novog gradiva

DOVOLJAN (2)
- uz dodatne upute i pojanjavanje memorira nove sadraje - ne razumije memorirane sadraje - uz pomo smjeta nove sadraje u ivotno okruenje - Vrlo teko analizira nove sadraje - Ne moe prosuditi korisnost i ispravnost novih sadraja bez pomoi - Uz veliku pomo stvara nove vrijednosti - oponaa druge - loe i neprecizno rukuje opremom, alatima, aparatima i strojevima ne toan i neprecizan u praktinom radu - ne moe objediniti vie dijelova u cjelinu - uz veliku pomo izrauje dijelove zadanog cilja praktine vjebe

Znanje

Radne vjetine i navike

Zalaganje

- otvoren je za primanje novih sadraja - vrednuje svoj rad i rad drugih - ima organizacijske potencijale - donosi valjane zakljuke o sadraju novog gradiva

- uglavnom otvoren je za primanje novih sadraja - uglavnom vrednuje svoj rad i rad drugih - vrlo dobrih organizacijskih potencijala - uz malu pomo donosi valjane zakljuke o sadraju novog gradiva

- nezainteresirano reagira na poticaje - ima loe organizacijske potencijale - ne donosi valjane zakljuke o sadraju novog gradiva ili je potrebna velika pomo

Elementi i kriteriji pradenja i ocjenjivanja uenika od 5.-8.razreda u TZK

Redovito noenje potrebne opreme i sudjelovanje u nastavi Aktivno sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima i provjerama Napredak u sferi funkcionalnih i motorikih sposobnosti i stanje i rezultati u motorikim dostignudima Usvojenost znanja i vjetina, ostalih objektivnih sastavnica (sudjelovanje u sekcijama kole)

MOTORIKA DOSTIGNUDA provjeravamo i ocjenjujemo pomodu mjerenja pri emu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izraene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja) Ocjenom: ODLIAN (5) - bit de ocijenjen rezultat koji se nalazi u prvoj etvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata VRLO DOBAR (4) - bit de rezultat druge etvrtine dobivenih rezultata DOBAR (3) - svi rezultati u tredoj po vrijednosti etvrtini DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj po vrijednosti etvrtini izmjerenih rezultata NEDOVOLJAN (1) - je ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i sl.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI ocjenjujemo nakon testiranja tranzitivnog ili finalnog stanja. Rezultati se izraavaju kao u sluaju dostignuda. Ocjenom: ODLIAN (5) - bit de ocjenjeno napredovanje u pet ili est segmenata motorikih sposobnosti VRLO DOBAR (4) - napredovanje u etiri segmenta DOBAR (3) - napredovanje u tri segmenta DOVOLJAN (2) - napredovanje u dva segmenta NEDOVOLJAN (1) - napredovanje u jednom ili nijednom segmentu

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI ocjenjujemo rezultat izraen prijeenom udaljenodu u zadanom vremenu proizvoljnim tempom, nakon tranzitivnog ili finalnog mjerenja kao: ODLIAN (5) - bit de ocjenjena prva, najbolja etvrtina po vrijednosti postignutih rezultata bez obzira na vrijednost napredovanja

VRLO DOBAR (4) - je ocjena za znaajan napredak u rezultatu DOBAR (3) - je ocjena za umjereno napredovanje u rezultatu DOVOLJAN (2) - je ocjena za stagniranje ili zanemariv napredak NEDOVOLJAN (1) - je ocjena za diskvalifikaciju ili nepotrebno odustajanje

MOTORIKA ZNANJA ocjenjujemo testovima motorikih znanja i to ocjenom: ODLIAN (5) - za vjebu izvedenu pravilno i sa sigurnodu u svim fazama, te uz estetsku dotjeranost VRLO DOBAR (4) - za vjebu izvedenu pravilno i sigurno uz manje tehnike ili estetske nedostatke DOBAR (3) - za vjebu izvedenu sa promjenjivim uspjehom uz manju sigurnost i manje tehnike i estetske nedostatke DOVOLJAN (2) - za vjebu izvedenu slabo i nesigurno uz vede tehnike i estetske rezultate NEDOVOLJAN (1) - ako vjebu ne izvodi, odustaje

ODGOJNI REZULTATI i ostale objektivne komponente (briga za zdravlje, higijenske i radne navike, aktivnost, sudjelovanje u INA, IA i dr.) ODLIAN (5) - radi redovito, ispunjava vedinu gore navedenih zahtjeva i sudjeluje u portskim INA i IA VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava vedinu gore navedenih zahtjeva i ne sudjeluje u INA i IA DOBAR (3) - radi redovito sa vie opravdanih izostanaka DOVOLJAN (2) radi neredovito i ne ispunjava vedinu gore postavljenih zadataka NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi

ELEMENTI I KRITERIJI PRADENJA I OCJENJIVANJA UENIKA OD 5. DO 8. RAZREDA U VJERONAUKU

OCJENA
SASTAVNICE OCJENJIVANJA

ODLIAN (5)
-radi samostalno -djelatno koristi vrijeme -govori teno -logino povezuje sadraje -teno prepriava i primjeduje puno detalja -istie se u literarnom, scenskom, likovnom i glazbenom izraavanju

VRLO DOBAR (4) -uglavnom radi samostalno -uobiajeno djelatno koristi vrijeme -uobiajeno govori teno te uglavnom logino povezuje sadraje -uglavnom teno prepriava i primjeduje puno detalja -uobiajeno je uspjean u literarnom, scenskom, likovnom i glazbenom izraavanju -uobiajeno potuje razredna pravila i uljudno se ponaa -uglavnom prihvada i potuje autoritet -uglavnom primjereno komunicira s vrnjacima -sudjeluje u radu u grupi -uobiajeno na primjeren nain rjeava sukobe -uglavnom potuje tue vlasnitvo -uglavnom svladava gradivo i uenike aktivnosti -redovito nosi pribor

DOBAR (3) -ponekad radi samostalno -ponekad djelatno koristi vrijeme -ponekad govori teno i logino povezuje sadraje -ponekad teno prepriava i primjeduje puno detalja -ponekad je uspjean u literarnom, scenskom, likovnom i glazbenom izraavanju -ponekad potuje razredna pravila i uljudno se ponaa -ponekad prihvada i potuje autoritet -ponekad primjereno komunicira s vrnjacima -zadovoljava u radu u grupi -ponekad na primjeren nain rjeava sukobe -ponekad potuje tue vlasnitvo -ponekad svladava gradivo i uenike aktivnosti -ponekad nosi pribor

DOVOLJAN (2) -rijetko radi samostalno -rijetko djelatno koristi vrijeme -rijetko govori teno i logino povezuje sadraje -rijetko teno prepriava i primjeduje detalje -rijetko je uspjean u literarnom, scenskom, likovnom i glazbenom izraavanju -rijetko potuje razredna pravila i uljudno se ponaa -rijetko prihvada i potuje autoritet -rijetko primjereno komunicira s vrnjacima -rijetko zadovoljava u radu u grupi -rijetko na primjeren nain rjeava sukobe -rijetko potuje tue vlasnitvo -rijetko svladava gradivo i uenike aktivnosti -rijetko nosi pribor

NEDOVOLJAN (1) -ne radi samostalno -ne koristi vrijeme djelatno -ne govori teno -ne povezuje sadraje

ZNANJE

STVARALAKO IZRAAVANJE

- ne prepriava i ne primjeduje detalje -nije uspjean u literarnom, scenskom, likovnom i glazbenom izraavanju -ne potuje razredna pravila i ne ponaa se uljudno -ne prihvada i ne potuje autoritet -neprimjereno komunicira s vrnjacima -ne zadovoljava u radu u grupi -na neprimjeren nain rjeava sukobe -ne potuje tue vlasnitvo -ne svladava gradivo i uenike aktivnosti -ne nosi pribor

KULTURA -potuje razredna MEUSOBNOG pravila i uljudno se KOMUNICIRANJA ponaa -prihvada i potuje autoritet -primjereno komunicira s vrnjacima -istie se u radu u grupi -na primjeren nain rjeava sukobe -potuje tue vlasnitvo ZALAGANJE -istie se u svladavanju gradiva i uenikim aktivnostima -redovito nosi pribor

Elementi i kriteriji pradenja i ocjenjivanja uenika na izbornoj nastavi INFORMATIKE za 5.-8 razred
Ocjena
Sastavnice ocjenjivana

Odlian (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Znanje (usmeno i pismeno)

razumije gradivo u potpunosti te spremno i tono odgovara na zadana pitanja spremno i tono rjeava zadane problemske situacije povezuje nastavne sadraje izvrsno se snalazi sa radnim uputama ima sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja s lakodom shvada radni zadatak te ga isto tako lako rjeava na raunalu prilikom rjeavanja zadataka dodaje svoje kreativne ideje i zamisli za to bolji rezultat iznimno je nadaren, marljiv, zainteresiran, aktivan savjesno pristupa radu samoinicijativno se javlja tei originalnosti i pokuava nadi svoj put do rjeenja djeluje poticajno na ostale uenike usredotoen na rad pozorno slua na satu

uglavnom razumije gradivo te esto tono odgovara na zadana pitanja uglavnom rjeava zadane problemske situacije uglavnom povezuje nastavne sadraje vrlo dobro se snalazi sa radnim uputama

Rad na raunalu

Zalaganje

uglavnom shvada radni zadatak te ga vrlo dobro rjeava na raunalu prilikom rjeavanja zadataka uglavnom se dri zadanog kako bi postigao rezultat aktivno sudjeluje u nastavi, ali nedovoljno siguran u sebe u samostalnom radu ne iskoritava svoje sposobnosti uglavnom aktivan i marljiv na satu uglavnom zainteresiran za predmet i nastavne sadraje

djelomino razumije gradivo te rijetko odgovara na zadana pitanja djelomino rjeava zadane problemske situacije djelomino povezuje nastavne sadraje dobro se snalazi sa radnim uputama djelomino shvada radni zadatak te ga dobro rjeava na raunalu prilikom rjeavanja zadataka djelomino se dri zadanog kako bi postigao rezultat povrno pristupa zadacima nedostaje mu samostalnosti brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka promjenjiv radni tempo ui bez razumijevanja katkad izbjegava obaveze ne ulae dovoljno truda u rad

ne razumije gradivo te esto netono odgovara na zadana pitanja netono rjeava vedinu zadanih problemskih situacija ili ih ne rjeava uopde sa radnim uputama snalazi se uz pomod i dodatne upute teko, a ponekad uopde ne shvati radni zadatak pa ga ponekad nije ni u mogudnosti izvesti na svom raunalu rjeava zadatke uz dodatnu pomod ne pokazuje zanimanje za nastavne sadraje izbjegava radne zadatke nizak radni tempo povran obaveze ne shvada ozbiljno zaokupljen drugim aktivnostima u razredu esto nemiran na satu nerazvijene radne navike

KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U NJEMAKOM JEZIKU ZA 4. RAZRED ODLIAN (5) OCJENA / SASTAVNICE OCJENJIVANJA SLUANJE -razumije i uzvraa na upute i naredbe na njemakom jeziku -povezuje vidni i sluni jezini sadraj -izvrsno razumije govor normalne brzine i artikulacije te osnovnu namjeru sugovornika -razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole -u potpunosti razumije kratke pisane upute i kratke tekstove VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

-uglavnom razumije i uzvraa na upute i naredbe na njemakom jez. -djelomino povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i govor normalne brzine i artikulacije -uglavnom razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -veinom globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije jednostavnije slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole

-djelomino razumije i uzvraa reagira na upute i naredbe na njemakom jeziku -ponekad povezuje vidni i sluni jezini sadraj -djelomino razumije osnovnu namjeru sugovornika te govor normalne brzine i artikulacije - razumije poznate krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -povremeno globalno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uz pomo uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomo razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomino prepoznaje i

-ne reagira i ne uzvraa na upute i naredbe na njemakom jeziku (osim uz dodatna objanjenja) -ne povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije -razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja uz dodatnu pomo -ne pokazuje globalno razumijevanje teksta -uglavnom ne uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krae slovkane rijei -uz pomo i dodatne

-djelomino razumije kratke pisane upute i kratke tekstove ITANJE -vrlo teno ita te u potpunosti vlada reeninom intonacijom -uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uglavnom teno ita i svladava reeninu intonaciju -veinom uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei

ita fonetske simbole i veinom ne razumije slovkane rijei -ita s manjim potekoama te djelomino svladava reeninu intonaciju -slabo uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uz manju pomo tono izgovara specifine glasove njemakog jez. -djelomino samostalno oblikuje jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -djelomino samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -ponekad aktivno sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima

upute uitelja razumije kratke pisane upute i krai jednostavni tekst -ita uz ponavljanje za modelom -ne svladava reeninu intonaciju -uglavnom ne uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uglavnom netono izgovara specifine glasove njemakog jez. -uz pomo i model oblikuje nekoliko jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom i izmjenu poznatijih elemenata -s tekoama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja

USMENO

-pravilno izgovara specifine glasove njemakog jezika -samostalno oblikuje jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacije -uspjeno postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -vrlo uspjeno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -vrlo aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima

-uglavnom pravilno izgovara specifine glasove njemakog jezika -dobro oblikuje jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uglavnom tono postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -uz manje potekoe reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -uz manju pomo vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima

PISANJE

-uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -tono pie rijei prema diktatu -vlada tehnikama preglednoga biljeenja -koristi razne tehnike uenja te vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -koristi popis rijei u udbeniku i dvojezini rjenik -vodi vlastiti rjenik po tematskim podrujima -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -koristi kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-uglavnom uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -uz manje pogreke pie rijei prema diktatu -postupno ovladava tehnikama preglednoga biljeenja -povremeno koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uglavnom koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -uz manje tekoe koristi popis rijei u udbeniku i dvojezini rjenik te povremeno vodi vlastiti rjenik po tematskim podrujima -povremeno uspijeva koristiti kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -povremeno samostalno zakljuuje -veinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja

-ponekad uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -s pogrekama pie rijei prema diktatu -povremeno uredno i tono biljei -uz pomo koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz dodatni napor koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -uz dodatna objanjenja koristi kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -uz poticaj i manju pomo koristi popis rijei u udbeniku -ponekad vodi manji vlastiti rjenik po tematskim podrujima -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja

-slabo uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -s uestalim pogrekama pie rijei prema diktatu -esto ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz voenje i dodatne upute koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -esto ne uspijeva koristiti kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -uz voenje i dodatni napor koristi popis rijei u udbeniku i/ili slikovni rjenik -povremeno, uz poticaj vodi vlastiti slikovni rjenik po tematskim podrujima -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja

-ima sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja

-povremeno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -razvija sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja

njemakog jezika -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz manju pomo uitelja

radom u skupinama -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz voenje uitelja

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U NJEMAKOM JEZIKU ZA 5. RAZRED ODLIAN (5) OCJENA / SASTAVNICE OCJENJIVANJA RAZUMIJEVANJE -razumije i uzvraa na upute ITANJEM I i naredbe na njemakom SLUANJEM jeziku -povezuje vidni i sluni jezini sadraj -izvrsno razumije govor normalne brzine i artikulacije te osnovnu namjeru sugovornika -razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole -u potpunosti razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -vrlo teno ita te u potpunosti vlada reeninom intonacijom VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

-uglavnom razumije i uzvraa na upute i naredbe na njemakom jez. -djelomino povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i govor normalne brzine i artikulacije -uglavnom razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -veinom globalno i selektivno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije jednostavnije slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole

-djelomino razumije i uzvraa reagira na upute i naredbe na njemakom jeziku -ponekad povezuje vidni i sluni jezini sadraj -djelomino razumije osnovnu namjeru sugovornika te govor normalne brzine i artikulacije - razumije poznate krae jednostavne izjavne reenice i pitanja -povremeno globalno razumije kratki poznati tekst sluanjem -uz pomo uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomo razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomino prepoznaje i

-ne reagira i ne uzvraa na upute i naredbe na njemakom jeziku (osim uz dodatna objanjenja) -ne povezuje vidni i sluni jezini sadraj -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika kao ni govor normalne brzine i artikulacije -razumije krae jednostavne izjavne reenice i pitanja uz dodatnu pomo -ne pokazuje globalno razumijevanje teksta -uglavnom ne uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krae slovkane rijei -uz pomo i dodatne

-uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei

-djelomino razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -uglavnom teno ita i svladava reeninu intonaciju -veinom uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei

ita fonetske simbole i veinom ne razumije slovkane rijei -ita s manjim potekoama te djelomino svladava reeninu intonaciju -slabo uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

-pravilno izgovara specifine glasove njemakog jezika -samostalno oblikuje jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -samostalno prepriava slijed dogaaja -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -uspjeno postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -samostalno reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -vrlo uspjeno vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -vrlo aktivno sudjeluje u

-uglavnom pravilno izgovara specifine glasove njemakog jezika -dobro oblikuje jednostavne reenice za opisivanje osoba, predmeta i situacija -uz manju pomo prepriava slijed nekog dogaaja -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -uglavnom tono postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -uz manje potekoe reproducira dijaloge uz izmjenu pojedinih elemenata -uz manju pomo vodi

upute uitelja razumije kratke pisane upute i krai jednostavni tekst -ita uz ponavljanje za modelom -ne svladava reeninu intonaciju -uglavnom ne uoava razlike izmeu pisanja i izgovora kod uestalih rijei -uz manju pomo tono -uglavnom netono izgovara specifine izgovara specifine glasove njemakog jez. glasove njemakog jez. -djelomino samostalno -uz pomo i model oblikuje jednostavne oblikuje nekoliko reenice za opisivanje jednostavnih reenica za osoba, predmeta i opisivanje osoba, situacija predmeta i situacija -uz model i manju -uz pomo iznosi pomo uitelja rezultate pojedinanog prepriava slijed nekog rada dogaaja -uz pomo, voenje i -s manjim tekoama model uitelja postavlja i odgovara na prepriava jednostavna pitanja slijed nekog dogaaja -treba ga poticati da -uz poticaj sudjeluje u iznosi rezultate skupnog ili dramatizacijama i pojedinanog rada dijalozima -djelomino samostalno -reproducira kratke reproducira dijaloge uz dijaloge uz ponavljanje izmjenu pojedinih za modelom i izmjenu

kratkim dramatizacijama i dijalozima

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija -aktivno sudjeluje u kratkim dramatizacijama i dijalozima -samostalno oblikuje i pie -uglavnom samostalno reenice i kratke tekstove oblikuje i pie reenice i -uoava osnovne razlike kratke tekstove izmeu pisanja hrvatskog i -uglavnom uoava njemakog jezika osnovne razlike izmeu -tono pie rijei prema pisanja hrvatskog i diktatu njemakog jezika -uz manje pogreke pie rijei prema diktatu -vlada tehnikama -postupno ovladava preglednoga biljeenja tehnikama preglednoga -koristi razne tehnike uenja biljeenja te vizualne elemente radi -povremeno koristi pamenja jezinih sadraja vizualne elemente radi -koristi ilustracije kao pamenja jezinih pomono sredstvo za sadraja razumijevanje sadraja -uglavnom koristi teksta ilustracije kao pomono -koristi popis rijei u sredstvo za razumijevanje udbeniku i dvojezini rjenik sadraja teksta -vodi vlastiti rjenik po -uz manje tekoe koristi tematskim podrujima popis rijei u udbeniku i -samostalno zakljuuje i dvojezini rjenik te uoava i pronalazi povremeno vodi vlastiti pravilnosti i analogije rjenik po tematskim -koristi kontekst kao pomo podrujima pri razumijevanju znaenja -povremeno uspijeva

elemenata -ponekad aktivno sudjeluje u dramatizacijama i dijalozima -djelomino tono oblikuje i pie reenice i krae tekstove -ponekad uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -s pogrekama pie rijei prema diktatu -povremeno uredno i tono biljei -uz pomo koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz dodatni napor koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -uz dodatna objanjenja koristi kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -uz poticaj i manju pomo koristi popis rijei u udbeniku

poznatijih elemenata -s tekoama postavlja i odgovara na jednostavna pitanja -pri oblikovanju i pisanju reenica potrebna je stalna pomo -slabo uoava osnovne razlike izmeu pisanja hrvatskog i njemakog jezika -s uestalim pogrekama pie rijei prema diktatu -esto ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz voenje i dodatne upute koristi ilustracije kao pomono sredstvo za razumijevanje sadraja teksta -esto ne uspijeva koristiti kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -uz voenje i dodatni napor koristi popis rijei u udbeniku i/ili slikovni

nepoznatih rijei -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja

ODNOS PREMA RADU

-ui s lakoom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

koristiti kontekst kao pomo pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei -povremeno samostalno zakljuuje -veinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -razvija sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postii to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje

-ponekad vodi manji vlastiti rjenik po tematskim podrujima -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz manju pomo uitelja

rjenik -povremeno, uz poticaj vodi vlastiti slikovni rjenik po tematskim podrujima -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja radom u skupinama -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz voenje uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogunosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i

znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U NJEMAKOM JEZIKU ZA 6. RAZRED ODLIAN (5) OCJENA / SASTAVNICE OCJENJIVANJA RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno ITANJEM I izvrava upute i naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovnu namjeru sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije krai tekst -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije pisane upute i proitane tekstove -tekstove naglas ita teno -samostalno odgovara na pitanja i rjeava zadatke nakon itanja VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

-razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovnu namjeru sugovornika i paljivo artikuliran govor -veinom samostalno globalno i selektivno razumije krai tekst -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekoe razumije pisane upute i proitane tekstove -uglavnom teno ita naglas -veinom samostalno odgovara na pitanja i

-djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovnu namjeru sugovornika u paljivo artikuliranom govoru -povremeno uspijeva globalno razumjeti krai tekst -uz pomo uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomo razumije kratke pisane upute i kratke tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krae slovkane rijei -ita naglas s manjim potekoama -uz pomo odgovara na zadana pitanja i rjeava

-uz pomo izvrava upute i naredbe na njemakom jeziku -uglavnom ne razumije osnovnu namjeru sugovornika -uz pomo globalno razumije krai tekst -uz dodatne upute i objanjenja uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krae slovkane rijei -uz pomo i dodatne upute uitelja razumije pisane upute i proitane jednostavne tekstove -ita uz ponavljanje za modelom -uz pomo i voenje uitelja odgovara na zadana pitanja i rjeava

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

rjeava zadatke nakon itanja -pravilno izgovara specifine -uglavnom pravilno glasove njemakog jezika izgovara specifine -pravilno reproducira glasove njemakog jezika govorene ili snimljene -veinom pravilno zvune modele reproducira govorene ili -samostalno opisuje osobe, snimljene zvune modele predmete i situacije -djelomino samostalno -samostalno povezuje i opisuje osobe, predmete i prepriava elemente prie, situacije dijaloga, razgovora -uz manju pomo -samostalno iznosi rezultate povezuje i skupnog ili pojedinanog prepriava elemente rada prie, dijaloga i razgovora -vrlo uspjeno vodi kratke -samostalno iznosi dijaloge u sklopu poznatih rezultate skupnog ili situacija pojedinanog rada -uz manju pomo vodi kratke dijaloge u sklopu poznatih situacija

zadatke nakon itanja

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -povezuje elemente teksta i samostalno pisano odgovara na pitanja -tono pie rijei prema diktatu i krae, voene sastavke

-uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -veinom povezuje elemente teksta i uglavnom samostalno pisano odgovara na postavljena pitanja -uz manje pogreke pie

jednostavnije zadatke nakon itanja -uz manju pomo tono -uglavnom netono izgovara specifine izgovara specifine glasove njemakog jez. glasove njemakog jez. -uz pogreke reproducira -uz ponavljanje za govorene ili snimljene modelom reproducira zvune modele govorene ili snimljene -uz model i manju zvune modele pomo uitelja -uz pomo i voenje prepriava elemente uitelja jednostavnim prie, dijaloga i reenicama opisuje razgovora i opisuje osobe, predmete i osobe, predmete i situacije situacije -uz pomo iznosi -treba ga poticati da rezultate pojedinanog iznosi rezultate skupnog ili rada pojedinanog rada -uz pomo, voenje i -djelomino samostalno model uitelja vodi krae dijaloge prepriava krae prie poznatih situacija -reproducira kratke dijaloge uz ponavljanje za modelom -djelomino tono -pri oblikovanju i pisanju oblikuje i pie reenice i tekstova i reenica krae tekstove potrebna je stalna -djelomino povezuje pomo i nadzor elemente teksta i uz -ne povezuje elemente pomo pisano odgovara teksta i tee pismeno na postavljena pitanja odgovara na pitanja -s pogjekama pie rijei -s uestalim pogrekama prema diktatu i krae, pie rijei prema diktatu i

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja -koristi razne tehnike uenja te vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -koristi udbeniki rjenik za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei -redovito vodi vlastiti rjenik -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ima sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja znanja

ODNOS PREMA RADU

-ui s lakoom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za

rijei prema diktatu i krae, voene sastavke -postupno ovladava tehnikama preglednoga biljeenja -povremeno koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz manje tekoe koristi udbeniki rjenik za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei i povremeno vodi vlastiti rjenik -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -veinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -razvija sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u

voene sastavke -povremeno uredno i tono biljei -uz pomo koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz poticaj i manju pomo koristi udbeniki rjenik za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei i ponekad vodi vlastiti rjenik -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ponekad samostalno zakljuuje -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz manju pomo uitelja

krae tekstove -ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje koristi vizualne elemente radi pamenja jezinih sadraja -uz voenje i dodatni napor koristi popis rijei u udbeniku i/ili slikovni rjenik te povremeno, uz poticaj vodi vlastiti (slikovni) rjenik -rijetko koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke - -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz voenje uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogunosti praktine primjene

rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postii to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U NJEMAKOM JEZIKU ZA 7. RAZRED ODLIAN (5) OCJENA / SASTAVNICE OCJENJIVANJA RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno ITANJEM I izvrava upute i naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovne namjere sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije proitane tekstove -tekstove naglas ita teno i pravilno interpretira reeninu intonaciju VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

USMENO

-razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovne namjere sugovornika -veinom samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekoe razumije proitane tekstove -uglavnom teno ita naglas i interpretira reeninu intonaciju -pravilno izgovara specifine -uglavnom pravilno

-djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovne namjere sugovornika -povremeno uspijeva globalno razumjeti krai poznati tekst -uz pomo uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomo razumije proitane tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krae slovkane rijei -ita naglas s manjim potekoama i uglavnom pravilno interpretira reeninu intonaciju -uz manju pomo tono

-uz pomo izvrava upute i naredbe na njemakom jeziku -uglavnom ne razumije osnovne namjere sugovornika -uz pomo globalno razumije krai poznati tekst, a uz dodatne upute i proitane tekstove -uz dodatne upute i objanjenja uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krae slovkane rijei -ita uz ponavljanje za modelom i uglavnom nepravilno interpretira reeninu intonaciju -uglavnom netono

IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

glasove njemakog jezika -pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -samostalno povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga, razgovora -tono i teno prepriava osobne doivljaje -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga

izgovara specifine glasove njemakog jezika -veinom pravilno reproducira govorene ili snimljene zvune modele -djelomino samostalno opisuje osobe, predmete i situacije -uz manju pomo povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora te osobne doivljaje -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku - samostalno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -tono pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

-uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -djelomino samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku -veinom samostalno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon proitanog teksta -uz manje pogreke pie

izgovara specifine glasove njemakog jez. -uz pogreke reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz model i manju pomo uitelja prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete i situacije te kratko prepriava osobne doivljaje -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -povremeno aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -djelomino tono oblikuje i pie reenice i krae tekstove -uz pomo uitelja i dodatne upute pie razne tekstove prema uzorku -djelomino samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon

izgovara specifine glasove njemakog jez. -uz vee pogreke reproducira govorene ili snimljene zvune modele -uz pomo i voenje uitelja jednostavnim reenicama opisuje osobe, predmete i situacije te osobne doivljaje -uz pomo iznosi rezultate pojedinanog rada -uz pomo, voenje i model uitelja prepriava krae prie -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -pri oblikovanju i pisanju tekstova i reenica potrebna je stalna pomo i nadzor -uz pomo uitelja i dodatne upute pie krae tekstove prema uzorku - tee pismeno odgovara na zadana pitanja i rjeava zadatke nakon

prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja te pie biljeke i natuknice radi boljeg pamenja -koristi razne tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, sinonimi) -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ima sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja te meusobnog vrednovanja

-ovladava tehnikama preglednoga biljeenja i ponekad dodatno biljei radi boljeg pamenja -povremeno koristi razne tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -veinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -razvija sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja

proitanog teksta -s pogrekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -povremeno uredno i tono biljei -uz pomo i poticaj koristi tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ponekad samostalno zakljuuje -djelomino samostalno samoprocjenjuje i samovrednuje znanje

proitanog teksta -s uestalim pogrekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje, nadzor i poticaj koristi tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -rijetko koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz upute uitelja

ODNOS PREMA RADU

-ui s lakoom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postii to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogunosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

ELEMENTI I KRITERIJI PRAENJA I OCJENJIVANJA UENIKA U NJEMAKOM JEZIKU ZA 8. RAZRED ODLIAN (5) OCJENA / SASTAVNICE OCJENJIVANJA RAZUMIJEVANJE -razumije i samostalno ITANJEM I izvrava upute i naredbe SLUANJEM -izvrsno razumije paljivo artikuliran govor te osnovne namjere sugovornika -samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije slovkane rijei -izvrsno prepoznaje, koristi i ita fonetske simbole u rjeniku -u potpunosti razumije proitane tekstove -tekstove naglas ita teno i pravilno interpretira reeninu intonaciju VRLO DOBAR (4) DOBAR (3) DOVOLJAN (2)

-razumije i uglavnom samostalno izvrava upute i naredbe -uglavnom razumije osnovne namjere sugovornika -veinom samostalno globalno i selektivno razumije tekst poznate tematike -uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uglavnom uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -razumije poznate slovkane rijei -prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku -uz manje potekoe razumije proitane tekstove -uglavnom teno ita

-djelomino razumije i izvrava upute i naredbe -djelomino razumije osnovne namjere sugovornika -povremeno uspijeva globalno razumjeti krai poznati tekst -djelomino uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -uz manju pomo uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -uz pomo razumije proitane tekstove -djelomino prepoznaje i ita fonetske simbole u rjeniku - razumije krae slovkane rijei -ita naglas s manjim

-uz pomo izvrava upute i naredbe na njemakom jeziku -uglavnom ne razumije osnovne namjere sugovornika -uz pomo globalno razumije krai poznati tekst, a uz dodatne upute i proitane tekstove -uglavnom ne uoava posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika -u jednostavnijim primjerima uoava razliku u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakog jezika u odnosu na hrvatski jezik -povremeno razumije jednostavne i krae slovkane rijei -ita uz ponavljanje za modelom i uglavnom

naglas i interpretira reeninu intonaciju

USMENO IZRAAVANJE I STVARANJE (GOVORNE SPOSOBNOSTI)

-samostalno i pravilno reproducira obraene jezine sadraje -samostalno opisuje osobe, predmete i situacije te slikovne predloke -samostalno povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga, razgovora -samostalno vodi dijalog -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga

-veinom pravilno reproducira obraene jezine sadraje -djelomino samostalno opisuje osobe, predmete i situacije te slikovne predloke -uz manju pomo povezuje i prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora -uglavnom samostalno moe voditi dijalog ili razgovor -samostalno iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -uglavnom samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -djelomino samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku te voene i slobodne sastavke

potekoama i uglavnom pravilno interpretira reeninu intonaciju -uz pogreke reproducira obraene jezine sadraje -uz model i manju pomo uitelja prepriava elemente prie, dijaloga i razgovora i opisuje osobe, predmete, situacije i slikovne predloke -treba ga poticati da iznosi rezultate skupnog ili pojedinanog rada -povremeno aktivno sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga

nepravilno interpretira reeninu intonaciju

PISANO IZRAAVANJE I STVARANJE

-samostalno oblikuje i pie reenice i kratke tekstove -samostalno pie razne vrste tekstova prema uzorku te voene i slobodne sastavke - samostalno odgovara na zadana pitanja i postavlja

-djelomino tono oblikuje i pie reenice i krae tekstove -uz pomo uitelja i dodatne upute pie razne tekstove prema uzorku te voene

-uz vee pogreke i pomo reproducira obraene jezine sadraje -uz pomo i voenje uitelja jednostavnim reenicama opisuje osobe, predmete, situacije i slikovne predloke -uz pomo i model uitelja prepriava jednostavnije elemente pria i vodi kratke dijaloge -uz pomo iznosi rezultate pojedinanog rada -uz poticaj sudjeluje u dramatizacijama i igranju uloga -pri oblikovanju i pisanju tekstova i reenica potrebna je stalna pomo i nadzor -uz pomo uitelja i dodatne upute pie krae tekstove prema

pitanja -tono pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

-veinom samostalno odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -uz manje pogreke pie prema diktatu -rado sudjeluje u izradi tematskih plakata

STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

-vlada tehnikama preglednoga biljeenja te pie biljeke i natuknice radi boljeg pamenja -koristi razne elemente, tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -samostalno zakljuuje i uoava i pronalazi pravilnosti i analogije -neprestano pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samostalno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ima sposobnost samoprocjene i

-ovladava tehnikama preglednoga biljeenja i ponekad dodatno biljei radi boljeg pamenja -povremeno koristi razne elemente, tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -povremeno samostalno zakljuuje i uoava odreene pravilnosti -veinom pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -povremeno koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika

sastavke -djelomino samostalno pisano odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -s pogrekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -povremeno uredno i tono biljei -uz pomo i poticaj koristi elemente, tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -povremeno pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -ponekad koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ponekad samostalno zakljuuje -djelomino samostalno samoprocjenjuje i samovrednuje

uzorku te krae voene sastavke - tee pismeno odgovara na zadana pitanja i postavlja pitanja -s uestalim pogrekama pie prema diktatu -uz poticaj sudjeluje u izradi tematskih plakata -ima nepregledne i neitke biljeke -uz voenje, nadzor i poticaj koristi elemente, tehnike i strategije uenja i pamenja (mentalne mape, voenje vlastitog rjenika, koritenje udbenikog i dvojezinog rjenika, rime, sinonimi) -rijetko koristi mogunosti masovnih medija u funkciji uenja njemakog jezika -ne izvodi samostalne zakljuke -rijetko pokazuje razvoj samostalnog i suradnikog uenja -samoprocjenjuje i samovrednuje znanje uz

samovrednovanja znanja te meusobnog vrjednovanja

ODNOS PREMA RADU

-ui s lakoom i razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su izraziti i pojaani za rad u skupini/paru -pozorno slua na satu -usredotoen na rad -visok radni tempo -radi samostalno i redovito -izrazito marljiv -radi brzo, tono i sigurno -pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-razvija sposobnost samoprocjene i samovrednovanja znanja te meusobnog vrednovanja -ui s razumijevanjem -interes i panja za rad na satu su vrlo dobri i pojaani za rad u skupini/paru -uglavnom slua pozorno i usredotoen je na rad -umjeren radni tempo -ulae napor i trudi se postii to vie, ustrajan, esto dovrava zadatak unato tekoama na koje nailazi -uredno, tono i uglavnom na vrijeme izvrava zadatke -uglavnom pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

znanje

upute uitelja

-ui bez razumijevanja -interes i panja za rad na satu su dobri i djelomino izraeni za rad u skupini/paru -uglavnom odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -promjenjiv radni tempo -uglavnom oteano rjeava zadatke -brzo se zasiti radom i lako odustaje od zadataka -katkad izbjegava obveze -ponekad pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje

-usvaja sadraje bez razumijevanja i mogunosti praktine primjene -interes i panja za rad na satu su slabi i rijetko izraeni za rad u skupini/paru -odsutan duhom ili zaokupljen drugim aktivnostima -nizak radni tempo -potrebno ga je poticati u radu -oteano potuje rokove izvrenja zadataka -sklon izbjegavanju i zanemarivanju radnih obveza - ne pokazuje znatielju i zanimanje za jezino gradivo i kulturoloke sadraje