za poznavanje i j n u M

i njenih m ana.
napisao

i lo i

U praktinu porabu zidara, peara i dimnjaara

Element
dimnjaarski obrtnik.

S a

S-O

Izdano podporom m inistarstva za trgovinu i industriju, odeljak u Zagrebu. Okrunicom povjereni tva za prosvjetu i vjere u Hr vatskoj i Slavoniji, broj 7.3251920. od 2. oujka 1920. preporu eno ravnateljstvima obrtnih, egrtskih i njima slinih kola za nabavu uiteljskim i uenikim knjinicama kao i uenicima.

Zagreb.
Tisak kr. zemaljske tiskare.
1020 .

Blagotvornom vatra vai, Had se budno pazi stra i!

'

Predgovor.
Zraan i ist stan glavni je preduvjet za povoljno zdravstveno stanje svakog ovjeka. Izknstvom, steenim mnogogodinjim izvrivanjem svog zvanja, doao sam do uvjerenja, da esto najuobnije gradjen i svim udobnostim a urejen stan ipak ne odgovara gore re enom preduvjetu, a to zato, jer loitna naprava bez koje stanbena prostorija u naim krajevima, na ravno, biti ne moe ne odgovara svojoj svrsi u podpunoj m jeri, te nepravilno ili nikako ne djeluje. N epravilna djelatnost loitne naprave ini dotinu stanbenu prostoriju ne samo neuporabivom , ve je esto i p*o zdravlje i po sam ivot u takovoj prosto riji obitavajuih osoba pogibeljna. Da se moe pronai pogrjeka, sbog koje je n a stala nepravilna djelatnost loitne naprave, potrebno je poznavanje teorije, na kojoj se u glavnome osniva sam a djelatnost svake loitne naprave, jer bez p o znavanja te teorije vrlo je teko ili skoro i nem ogue takovu pogrjeku pronai i ukloniti. T a se teorija pak ne moe stei samom praksom prigodom izvadjanja

VI
loitnih naprava, ve je za to potrebno i itanje i prouavanje strunih knjiga, koje nas u teoriju lo itnih naprava upuuju. Ali poto smo mi u hrvatskosrbskom jeziku do danas dosta siromani na strunim knjigama, to sam odluio, da napiem ovu knjigu, kako bi se time pruila prilika onom dielu osposob ljenih osoba, koje su sa izgradnjom i uzdravanjem loitnih naprava zaposlene, da se uz praktinu iz gradnju upute jo i u uzdravanje i teoriju loitnih naprava, te da tako budu kadri nove loitne naprave izvesti onako, kako to teorija zahtjeva. Kod ve po stojeih pak loitnih naprava, da na temelju te teo rije budu znali izpraviti i ukloniti postojee ve po grjeke ili moda i postojeu pogibelj poara. Napomenuti mi je, da sam ovu knjigu napisao jo prije rata, pa je jedan njen dio tik pred ratom bio ve i odtisnut, no dalnje se tiskanje uslied mog poziva na vojnu djelatnu dunost moralo obustaviti. Radi toga, kao i sbog po svoj prilici skorog mienjanja zakona za novu nau dravu, izostao je Dodatak % na koji se u ovoj knjizi na vie mjesta itatelj upu uje, a u koji sam Dodatak" htio umetnuti izvadak iz Gradjevnog reda1, obrtnog zakona i kaznenog za 1 kona i to one stavke, to se odnose na predmet, o kome se u ovoj knjizi razpravlja. Molim stoga itatelja, da dobrostivo izvine, ako dakle toga u knjizi nai ne e.

VII Knjiga ta nije nikakovo znanstveno djelo, ve

jednostavni prirunik za osobe, koje su sa izgradnjom i uzdravanjem loitnih naprava zaposlene. Zato sam i nastojao, da bude pisana tako, da se sadraj njen im laglje razumije i shvati. Znatne potekoe zada vali su mi u tom nastojanju tehniki izrazi, na kojima na hrvatsko-srbski jezik na alost. jo oskudieva. Stoga sam u pomo uzeo Rjenik hrvatskog i njemakog jezika* od Ivana Filipovia, te Rjenik znanstvenog nazivlja* kluba ininira i arhitekta u Zagrebu. Mnogo gradiva za sastav I. diela ove knjige izvadio sam iz sliedeih knjiga: 1. Die Feuerungsanlage fur das Haus*, od Otto Altberga. 2. Jeeps Feuerungsanlagen. od Adolf-a Oper-

3 . Die Allgemeine Raukunde*

beeke-a. 4. Heizung und Luftung* od I. E. Maver-a. 5. Katechismus der Heizung, Beleuchtung und Ventilation* od Th. Schwartze-a. G. Die Heizung* od ra. phil. Adolf-a Wolpert-a. 7. Parni kotao* od Dragu tina Koni-a. Uzeo sam iz svake od navedenih knjiga poneto, to je odgovaralo u ovoj knjizi opisanom predmetu, doim sam II., naroito pak III. dio ponajvie napisao samostalno, kod ega mi je posluilo moje praktino izkustvo, steeno mojim zvanjem. Da sam pak tu knjigu unato danas vladajue skupoe napokon ipak mogao izdati, moram da za hvalim u prvom redu Trgovako-obrtnikoj komori u -Zagrebu, na iju mi je toplu preporuku ministarstvo

VIII za trgovinu i irrhisfriju, odeljak u Zagrebu, podielilo izdanu novanu potporu, da sam zapoeti ve tisak konano mogao dati i dovriti. I ako tom knjigom moda nisam udovoljio za dai, kojoj je ona namienjena u pogledu tehnike struke, za koju je svakako potrebna via naobrazba, no Sto ju ja posjedujem, drim svejednako, da sam time ipak potakao koga na razmiljanje, da veim i boljim takovim djelom obogati nau do sada jo dosta siromanu strunu knjievnost. Najzad ne mogu, a da se ne zahvalim i gosp. Vjekoslavu Frobe-u (Slavko Trubljarski), tipografu u Zagrebu, koji je blagohotno preuzeo redigiranje i pro veo korekturu cieloga djela. U Z a g r e b u , mjeseca svibnja 1920. Klement Gensberger.

I. D io . 0 loenju i loitima.

Izgaranje.
Izgaranje je kemiki tok, kojim .se glavne esti goriva, (poela) uz arenje ili buktenje spajaju sa ki sikom, to se nalazi u gorivo okrunjuem uzdunom zraku, razvijajui pri tom svjetlo i toplinu. Kod svakog izgaranja dolazi u obzir ovo troje: a) gorivi predmet. b) kisik kao podravatelj izgaranja, te c) proizvod izgaranja. Sve ovo troje zajedno, dok je uareno, nazivljemo vatra**. Bez alnjeg osvrta na svezu svjetla i topline kao i na ostale promjene goriva, kojima je povod reeni kemiki tok, budi ovdje samo spomenuto, da su glavni proizvodi toga kemikog toka svjetlo i toplina, a nuzproizvo plinovi, doim manji samo dio esti goriva uslied vladajuih okolnosti ostaje kao neizgorivo kruto tielo. Popuno izgaranje postignuto je, kada se u pro izvedenim plinovima ne nalazi vie nikakovili gorivih esti, doim u obratnom sluaju takovo izgaranje zo vemo nepodpunim.

Gorivo.
Gorivom oznaujemo obenito svaki na zraku iz garajui predmet, kojim u svrhu loenja toplinu proizvajati moemo. Glavne esti svih goriva jesu ugljik i vodik. Ugljik se nalazi u gorivu djelomice prost, djelomice pak u kemikom spoju sa vodikom, kisikom i duikom. Osim ovih lahko gorivih esti nalaze se u gorivu jo i takove, koje ne mogu da izgore, a to su rudne sastojine, kao: licij, glina, eljezo i druge, a uz ove nalazi se u sva kom gorivu jo i vode. Prema tome, od kojih se od ovdje navedenih esti preteni dio u samom gorivu nalazi, rauna se sposobnost i vrienost dotinog goriva. Izkustvom se pokazalo, da se kod krutih goriva tek samo dvie treine istoga mogu izrabiti u ogrievne svrhe, doim se od preostale jo treine neto pre tvori u plinove, to se uzdiu u zrak, a neto pak ostane kao neizgorivo krato tielo, koje zovemo p e p e o * . Goriva se diele na: kruta, idka i plinovita, te se djelomice onako, kako nam ih sama narav daje, djelomice pak umjetnim nainom prenainjena za go rivo upotrebljavaju. Pod k r u t a goriva spadaju: drvo, treset (Torf), mrki ugljen, kameni ugljen, koks i preani ugljen (briketi). Medju i d k a goriva se broje: katran (smola), kameno ulje i esta. P l i n o v i t a goriva jesu: razsvjetni plin, vodeni plin i generator-plin. Poto se u kuanstvu za sada jo malo rabe idka i plinovita goriva, koja vie u industrijalne i teh

3 nike svrhe slue, to emo se poglavitije pozabaviti krutim gorivom, to se danas u svrhu loenja sveobenito i najvie rabi. Od krutih najplemenitije je gorivo:
A. Drvo. Ovo se dieli u mekano i tvrdo. Razlika

.se ta razliitom gustoom (jedrinom) spletaka ilja , uvjetuje. Pod mekana drva spadaju crnogoriee: omorika, jela i tis, a od brstnatog drvlja: breza, jablan, lipa i kesten. Crnogoriee radi svog sadraja smole obino gore ivahnim i praskaj u im plamenom; one se lahko zapale i doputaju lahko uzdravanje vatre; izgore mejutim brzo, te kod izgaranja proizvadjaju mnogo dima, uslied ega daju i obiljno adje. U pogledu naina, kako pojedine vrsti brstnatog inehkog drva izgaraju, napomenuti je sliedee: B r e z o v o drvo gori velikim, vrlo ifuhnim, ali tihim plamenom, a daje samo malo dima. T o p o l a imade dvie vrsti, i to crna i biela to pola. Crna topola gori tromo, sa sumornim plamenom i treba jaku promaju. Biela topola ili jasika gori i vahnim, praskavim plamenom, ali jako lahko ugasne i treba takodjer jaku promaju za podpuno izgaranje. Za ovo se drvo veli, da njegova vatra lahko dim raztvara, esa se radi u nekojim krajevima za izpaljivanje upotrebljava. J a l o v o d r v o gori kod slabe promaje vrlo tromo, kod jake promaje pak ivahno, sa malo dima, koji daje naslage svjetle adje. L i p o v o d r v o gori i kod slabe promaje vrlo ivahnim praskajuim plamenom.

4
K e s t e n o v o d r v o treba jau promaju od bre zovog, ^ gori ipak dobro. Medju tvrda drva spadaju: bukva (od kojih se opet razlikuje crvena i biela bukovina), hrast i briest. B u k o v o d r v o gori osobito ivahno i jednako, bez praskanja i bacanja iskri, sa malo dima. Bukovina je u obe najbolje gorivo drvo. H r a s t o v o d r v o gori jakim praskavim plame nom, ali ne ivahno, treba za izgaranje ja tu promaju, te daje malo aje. B r e s t o v o d r v o gori dobro, ali ne tako ivahna kao bukovo, i treba jau promaju. Ovdje navedena goriva drva sadravaju nekih 3% svoje teine rudnih sastojina, koje ne mogu da izgore, te ostaju u loitu kao pepeo. B. Treset (Torf) u naoj je domovini vrlo slabo poznato gorivo, a sastoji se iz smjesa raznih manje ili vie trulih bilinskih preostataka, daje lahko rahlo gorivo, koje sa nizkim plamenom i gustim dimom iz gara. U tresetu nalazi se pretean dio vode. koji se suenjem na zraku dade na 25 do 30% vlastite teine smanjiti. Pomou hidraulijskih prea stisnut i dobro izsuen, daje italmo izgarajue dobro gorivo. Neizgorivi dielovi esti treseta, koji kao pepeo ostaju, izna aju oko 5 do 30%, pa toga radi i zaostaje za osta lim gorivima. No u krajevima vie movarnim, gdje ga se moe jeftino dobiti (u gornjoj Pruskoj. Hanoveru, Branenburgu) kao i radi toga, to na oveoj povrini polagano i lahko izgara, daje prikladno go rivo za loenje peci.. C. Mrki ugljen u vriednosti je svojoj kao gorivo izmeju treseta i kamenog ugljena. To je zapravo ne-

5
popuno ozrieli kameni ugljen, pa se ponajvie i nalafi tek kao gornji sloj, doim se dublje pod njim obino ve do zrelog kamenog ugljena dolazi; razlikuje se pak od potonjeg svojom manje vie mrkom bojom, ie riedko manjkajuim, dobro se razluujueim oblicima drva kao i kod izgaranja proizvadjajuim vonjem slinog onom od treseta. Mrki ugljen sadraje popreno oko 35 do 50% ugljika, te od prilike oko 5% vodika i 20%, kisika. Kao gorivo vriei isto kao i treset, jer radi polaganog izgaranja daje blagu, skladnu toplinu, pa uslied toga dobro slui za loenje peci. . Kameni ugljen obzirom je na svoj postanak mnogo stariji od mrkog ugljena, pa se toga radi i slo jevi istoga mnogo dublje od potonjeg pod zemljom nalaze. Prema okolnostima toka svoga razpadanja imade kamenog ugljena razne kakvoe; sve vrsti pak gore svjetleim plamenom, te daju mnogo dima i adje.. Za uspjeno i popuno izgaranje kamenog ugljena po trebna je ivahna promaja. Uslied toga, to kod izga ranja proizvadja jaku toplinu, neprocjenivo je gorivo za prometne i inustrijalne svrhe, a ne manje i za kuanstvo, osobito u krajevima, gdje ne imade uma i gdje je uslied toga drvo vrlo skupo. E. Preani ugljen (briketi) sastoji se veim dielom iz odpadaka raznih vrsti kamenog ugljena, kojih u rudokopima imade na pretek. Putem dobre pripreme -dade se iz ovih na oko bezvrienih odpadaka vrlo dobro uporabivo gorivo sainiti. U tu se svrhu takovi opadci preberu-i pranjem oiste od negorivih pri mjesa, u koliko je to mogue. Napgkon se samelju te uz pridodatak kakvog liepila naini tiesto, iz kojeg.se onda u raznim oblicima prave tako zvani briketiw .

6
Poto pak nije mogue odpake kamenog ugljena za priredbu briketa sasma oistiti od negorivih pri mjesa, kao to su na primjer zemlja, piesak ili druge rudne sastojine i poto se u svrhu, da se ciela ta masa opet ne razpadne, kao vezivo najee upotreb ljava bud koja vrst smole ili katran, to briketi kod izgaranja daju mnogo crnog dima, a uz to i mnogo adje i pepela. Inae kod ivahne promaje proizvadjaju dostatnu toplinu, pa se radi toga, to su prema osta lom gorivu razmjerno jeftiniji, rado upotrebljavaju za loenje pei. Od krutih goriva imaemo medjutim jo i takova, koja se dobivaju umjetnim nainom, kao to su drveni ugljen i koks. F. Drveni ugljen u dananje se doba za loenje na ih loita ne rabi, ali u staro doba bio je u R im ljana glavnim gorivom, osobito u stanovima odlienijih slojeva, jer kod izgaranja ne daje nikakovog dima, to je za ono doba, kad jo nisu imali posebnih uredjaja za loenje poput dananjih, bilo od osobite vanosti. Danas se drvenim ugljenom loi samo jo u nekim krajevima june Italije, gdje je podneblje umje reno i gdje mnogo uma imade. G. Koks se dobiva tako, da se kameni ugljen u zraku zatvorenom prostoru, a kod vruine od 1000 do 1200 stupnjeva pougljeni. Time mu se naime oduzme vodik i kisik, tako da se koks lih samo iz ugljika i neto rudnih sastojina sastoji. Proizvaja se pak u za to posebno priredjenim peima, kojom se prilikom kao nuzproizvo dobiva razsvjetni plin i- katran. ICoks kod izgaranja daje vrlo jaku toplinu, a ne proizvaja ni kakvog dima, ni adje, ve vrlo kodljivi i po ljudsko

zdravlje ubitani ugljini oksid. Za podpuno izgaranje treba ivahnu promaju. Upotrebljuje se za loenje pei, a slui i kao Izvrstno gorivo u tehnike svrhe. Za zapaljenje svakog goriva potrebna je stano vita temperatura od po prilici kojih 500 stupnjeva G, tako zvana z a p a l j u j u a t e m p e r a t u r a (Entzunungs-Temperatur), koja se postizava umjetnim nai nom pomou lahko upaljivog i jaku toplinu proizvadjajueg goriva. Obino se u tu svrhu upotrebljava na sitno- sasjeeno suho drvo, kojim se potrebna potvtna temperatura u svrhu zapaljenja lahko postii dade.

Toplina i temperatura.
Osim proizvodnje topline putem kemikog spoja kod izgaranja, radja se toplina jo i uplivom sunta. trenjem i munjinom, a da ipak razna ta pobndjivanja topline u stanovitoj svezi stoje. Svako tielo treba za svoj obstanak manje ili vie topline (kod ega se studen ili hladnoa samo kao nii stupanj topline shvaati imae). Oduzme li se stano vitom tielu topline ili mu se ove dovodi vie, no to je potrebno, tada se dotini predmet (tielo) ili promieni ili nepotrebnu mu (suvinu) toplinu predaje na drugo tielo. Time se dotino tielo nalazi samo u sta nju djelovanja prema vani, a to stanje toga tiela zo vemo onda temperatura". Dakle toplina (vruina) je proizvod izgaranja, a temperatura je stanoviti stupanj topline, koji nam. osjeajem dade upoznati djelovanje (uinak) te topline. Ako dva tielesa (predmeta), koja se dotiu, po sjeduju razliite temperature, to e po prirodnom zakonu toplina onog tiela, koje posjeduje viu tem peraturu, prei na ono sa niom tempemturom. Taj

8 tok fv-elnza to p lin e iz jed n o g ja e u g rijanog tiela n a drugo m an je u grijano traje tako dugo, dok se razlik a to p lin e ovih dviju doti-uili se tielesa nije iz jed n aila, Ovaj n ain p relaza topline nazivljem o ,t o djenje topline* ili t o p l i n o v o d s t v o (W arm eleitung). N e dotiu li se tak o v a d v a tielesa, to moe ako se izm eju njih n alazi zrak ipak n astati p re d a ja topline. N aim e toplina, k o ju stan o v ito tielo po sjed u je u veoj te m p e ra tu ri, m o ra u tom sluaju da prolazi kroz zrani p ro sto r na tielo, koje posjeduje niu te m p e ra tu ru . Ovu vrst n ain a p re d a je topline nazivljem o . a r e n j e t o p l i n e u (W arm estrah lu n g ). P re d a ja to p lin e nije kod svih tielesa jed n ak a. N eka tielesa p re d a ju to p lin u n a d ru g a bre i lahko, n e k a p a k tee i sporije. Isto tak o je i k o d p rim an ja * topline. T ielesa, koja toplinu lahko i brzo prim aju, red o v ito ju isto ta k o lahko i brzo opet p re d a ju n a druga. T ak o v a tielesa zovem o dobrim vodiem to p lin e", a to s u : sve kovine, m eju ovim a i sreb ro i zlato. T ielesa, koja teko i sporo p rim a ju toplinu, a isto ju tako teko i sp o ro dalje p re d a ju , zovem o lo im vodiem to p lin e , a to s u : zatv o ren e zrane stup ine, u p ljik asta tielesa (pilovina, slam a, lie, pepeo, vlasi, p am u k ), azbest, snieg i voda. Izm edju ovih dviju vrsti vodia to pline im ade jo je d n a trea, koja tee i spo rije p rim a i p re d a je to plin u od dobrog, a ipak laglje i bre od loeg vodia to p lin e, a to su srednji vodii to p lin e : glina, penjaci (ploice od pei), staklo. P re ljz a topline, to biva arenjem pom ou zraka to p lin e (W arm estrah leu ), im ad e dvie v rsti: a) svietle, vidljive:

9 b) tam n e, nevidljive. S u n an e zrake i zrake, to ih o d b acuje vatra {ar ili plam en) prigodom izgaranja goriva, ili kovina, u g rija n a do r a/.arenja, je s u vidljive zrake, p o to ih mi vidim o i o?jecam o sad raj njihove to p lin e, koju p re nose. V oda, glina, penjaci, opeka i slino, p red aju to plin u pom ou tam nih loplininih zraka, kojih mi ne m oem o viiti. ve jed in o sam o osjeati. Svietle zrake topline im ad u jo i to svojstvo, da i kroz prozirna tielesa. kao to je staklo, m ogu p re n a a ti to p linu, d o im je to ta m n im zrak am a to p lin e nem ogue. 0 tom e se m oem o najlaglje osvjedoiti kod p ro zo ra. S u nane z ra k e staklo n a pro zo ru p ro p u ta , a da se od njih tek .samo m alo ugrije, doim tam n ih toplininih zraka s ta klo n e p ro p u ta , je r k a d bi to bilo, tad mi u obe n a e stan o v e u zimi ne bism o mogli n ik ad a ugrijali, p o to b i sva toplina p ro la n a .polje. P o to izm edju n u ta rn je g i vanjskog z rak a jed n e p ro sto rije obstoji obino n e k a razlika u te m p eratu ri, to p o p riro d n o m zakonu red o v ito obstoji i p red av a n je to p lin e od toplije stra n e p re m a onoj hladnijoj, a ta p re d a ja to p lin e m o ra u tom sluaju da uzsliedi kroz tielo, kojim je dotin a p ro sto rija o bgrajena. Svako j e tielo naim e m an je ili vie upljikavo (porezno), pak se p re m a tom e i tok izm jene ovih dviju te m p e ra tu ra bre ili sporije provadja. (Ako je p ro sto riju obgradjeno tielo vie upljikavo bre, ako m anje, tad laganije). Ovaj n ain p re n a a n ja to p lin e nazivljem o . . p r o p u t a n j e t o p l i n e * (W arm etran sm issio n ).

Mjerenje temperature.
Da se uzm ogne u stan o v iti ra z m je r te m p e ra tu re to p lin e razn ih tielesa sasvim neodvisno od nesigurne

10

podaje osjeaja, te tono i pouzdano izmjeriti povie nje ili smanjenje topline, potrebna nam je lih u tu svrhu priugotovljena sprava, koju nazivljemo t o p l o m j e r " (Thermometer). Ciela ta sprava sastoji se od zrakoprazne staklene devi, koja je odozdo razirena u krugljicu, a ozgor zatvorena. U krugljici i jednom ielu cievi nalazi se vrst kovine, koja imade svojstvo, da se kod vee topline raztee, a kod nie stee. Ta se kovina zove iva ili ivo srebro. Ova staklena ciev obino je privrena uzdu daice, na kojoj se uz ciev nalazi brojkama oznaena mjera, ustanovljena na ovaj nain: Ponajprije se krugljica sa ivom metne u posudu, u kojoj se nalazi ler koji se ve poeo raztapati. Tu e se iva vrlo stegnuti i u cievi nizko pasti. Mjesto, do kojeg je iva pala, ozna uje se sa 0 (niticom). Ta se toka nazivlje l e d i te. Potom se krugljica toplomjera nadnese sasvim blizu nad vodu, koja vrije. Tu e se iva vrlo raztegnuti i dii u cievi visoko do neke toke, uz koju se zabiljei brojka 100. Ta se toka na toplomjeru nazivlje vre-

lite.
Razmak izmedju ledita i vrelita razdieljen je kod toplomjera po Celsiju na 100 jednakih ielova, a svaki takav dio nazivljemo s t u p a n j . Izim ovako udeenog toplomjera po Celsiju, koji se danas sveobe rabe, imade jo i toplomjera po Reamuru sa 80 stupnjeva na vrelitu i po Fahrenheitu sa 180 stupnjeva, no ove potonje dvie vrste malo se kod nas rabe. Digne li se dakle iva u cievi toplomjera nalazeeg se u sobi uzmimo do brojke 20? to znai,, da imaemo u sobi temperaturu od 20 stupnja po

11

Celsiju. Iznesemo li zimi toplomjer na otvoren prostor (dvorite), a iva u cievi padne do 0 (nitice), to nam toplomjer pokazuje, daje temperatura zraka na leditu. Voda e se naime u dotinom prostoru, u kojem to plomjer tu temperaturu pokazuje, slediti.

Ogrievna povrina.
Ogrievnom povrinom nazivljemo stienu loitne spremnice (loita), kojoj je svrha toplinu s jedne strane primati, & na drugoj opet dalje podavati. Kod loita sastoji se svakolika ogrievna povr ina iz izravne ili neizravne. Naime primanje topline moe uzslieiti: 1. arenjem' topline, proizlazee od uarenog go riva ili plamena, ili pak vodjenjem od tik ogrievne povrine leeeg izgarajueg goriva. U tom sluaju nazivljemo dotinu ogrjevnu povrinu ri z r a v n a o g r i e v n a . p o v r i n a " , jer upija i prima toplinu iz r a v n o od same vatre; 2. vodjenjem topline uslied doticaja sa vruim plinovima proizvedenim izgaranjem. Tada se takova ogri evna povrina nazivlj e n e i z r a v n a o g r i e v n a p o v r i n a " , jer niti prima, miti upija toplinu izravno od same vatre, nego tek od njenog proizvoda ili od tiela, koje je izravno od vatre ugrijano. Za primanje, a isto tako i za predavanje topline obzirom na arenje kao i doticaj oito je nepovoljna okolnost, ako su ogrievne povrine bilo iznutra ili iz vana prekrile prainom, adjom ili pepelom. Te ogrievne povrine treba da su uviek iste, poto samo onda ovo djelovanje topline nesmetano uzslieiti moe. Time ali nije takodjer reeno, da ogrievne povrine moraju biti

12
gladke. 'Casuprot hrapave povrine djeluju kud i kamo bolje, nego li gladke, poto se hrapavou aree i doti-cajne povrine znatno poveavaju. Iz toga sliedi: im je ogrievna povrina vie hrapava, tim e veu koliinu to pline u se primati, a prema tome opet predavati i dalje. No ni boja ogrievne povrine nije u pogledu pri manja i predaje topline ba sasma bezpredmetna, ve -dapae od prilino znatnog upliva. Tanina boja na primjer lahko i brzo prima, a isto tako i predaje toplinu, doim svietle boje, na roito biela, teko i sporo primaju i predavaju toplinu. Tako e se primjerice u tamnom bojom olienim so bama, a kraj iste temperature zraka, osjeati vie topline, nego li u sobi sa svietlo obojaisanim sobnim :zidovifna. Od toga pravila i dolazi to, to se ljeti odievamo odielom vie svietle, a zimi vie tamne boje.

Dim.
Posljedica nepopunog izgaranja proizvod je bez brojne mnoine siunih mjehuria sa vrlo tanahnim opniama.' proizlazeih iz u gorivu nalazee se vode, (koja se tekom izgaranja pretvara u paru), ugljika, vodika i ostalih nepodpuno izgorjelih ili u obe neizgorivih estih goriva, kojima se jo i razne esti stra nih organizama, nalazeih se u gorivo okruujuem zraku, pridrue. Buu gustoa te skupne materije :Samo Vs gustoe zraka iznaa, kao i. poradi topline, do koje se prigodom izgaranja ugrije, imade ista to .svojstvo, da se u obliku pare, to ju nazivljemo d im ", uzdie u zrak. Prema okolnostima svojih sastojina gustoa je -dima razliita. U dimu prozirnom i svietle boje nalaze

13

se veim dielom samo plinovi, ugljini oksid i vodik, pomieani vodenom parom, doim ostalih gorivih esti goriva u takovom dimu malo imade. Takav je dim redovito proizvod podpunog izgaranja goriva. Kod gu stog, neprozirnog, mrke ili crne boje dima imade uz gore navedenih plinova i vodene pare jo i pretean dio neizgorjelih esti goriva, i to najvie ugljika u obliku siunih ielova ugljena, koji iz bud kojeg raz loga nije dospio da podpuno izgori, pa je tako sa ostalim sastojinama dima promajom povuen u zrak. Takav dim proizvod je nepodpunog izgaranja goriva. Kako je sastav samog goriva razliit, tako je razliit i spoj estica, to sainjavaju dim. Sastavne esti dima naime nisu uviek jednake, ve se uvjetuju prema sastavnim dielovima goriva. Tako je dim od drva svojim ustrojem razliit od dima, proizlazeeg od kamenog ugljena. * Dim od mladog, nepopuno suhog bukovog drva imade uz prenavedeno u sebi jo i oveu sadrinu kreozota". J o je neka ulju slina idkost otrog vonja i jedkog okusa, koja imade svojstvo, da odoljeva gnjiloi, pa zato meso, koje se takovim dimom nadimljuje, dulje vremena odoljeva raztvorbi. Dok je gustoa dima razmjerno manja od gustoe zraka, dotle imade to svojstvo, da se bud izravno, bud pak orejenim mu putem (kroz dimovode, cievi i dimnjak) die u zrak. Promjeni li se pak taj onoaj dima prema zraku, postane li naime dim gui od potonjega, a time i tei, to se povodom raznih vanj skih utjecaja dogoditi moe, pa se uslied toga dim razhladi, tada svoju sposobnost a dizanje u zrak sve to vie gubi, a kadto dapae i u tolikoj mjeri, da mora

14
i padati. Toplina i suhoa dima preduvjet je uspje nog njegovog uzdizanja u zrak. No dim se moe, ako ga i vi dio topline ostavi, ipak jo uzdizati, naroito moe to u zimi, za otre studeni, ako je vedar i ist zrak, jer u takovom sluaju dim je jo uviek topliji od okruujueg ga vanjskog zraka. Ako je pak dim sasvim ohladjen ili imade tek samo temperaturu okruujueg ga zraka, u koji ima da se uzdigne, onda lebdi zrakom u vodoravnom pravcu, nalik lahkom sve vie se razstavljajueni oblaku, to se najvie ljeti dogadja. Ta razlika topline dima prema uzunom zraku uzrok je esto takodjer i dimljenju naih loita, o kojem e se medjutim potanje na drugom mjestu ove knjige razpravljati. Za vrieme svog prolaza kroz imovoe ostavlja dim za sobom ve prema okolnostima vanjskih utjecaja i koliine svog sadraja manje ili vie u njem se nalazeih neizgorjelih esti goriva, koje se na .stiene dimovoda, kojima dim prolazi, naslau. Tu na slagu zovemo a jo m 1, o kojoj e se takodjer na drugom mjestu ove knjige potanje razpravljati.

O loitima u obe.
Da se postigne to koristnije i podpunije izgaTanje uz to manji potroak goriva i im vei proiz vod topline, koja nam u razne svrhe slui, potreban je poseban uredjaj, to ga u kratko nazivljemo l o i te* ili l o i t n a n a p r a v a " (Heizanlage). Glavni uvjet svakoga loita je taj, da je ustroj istoga takav, da omoguuje dovod dovoljne koliine zraka, potrebnog gorivu za izgaranje, te ujedno to bri odvod-jur iztroenog zraka kao i izgaranjem proizvedenih

15
plinova. Naroito pak, da proizvedenu toplinu na zato prikladnu ogrievnu povrinu prenosi, a uz to da nam prua to veu sigurnost protiv pogibelji poara i tet nom uplivu izgaranjem proizvedenih plinova na nae zdravlje. Svako loite sastavljeno je od triju glavnih ielova, k o j a u z a j e d n i c i tek sainjavaju podpuno loite, a ti dielovi jesu: 1. Ognjite (vatrite), to jest prostor, u kome izgara toplinu proizvadjajue gorivo. 2. Dimovodi, pomou kojih se proizvedena to plina koristno izrabljuje, te iztroeni zrak i plinovi ovajaju. 3. Dimnjak, koji slui za konani odvod iztroenog zraka i plinova kao i za uzdravanje promaje.

1. Ognjite (vatrite).
Ognjite (Feuerraum) zatvoren je prostor, gi'adjen iz vatrosigurnog, neprogorivog gradiva, a treba daje: a) tako prostrano, da moe obuhvatiti dovoljno goriva, potrebnog za postignue one svrhe loenja, kojoj je dotino loite namienjeno; b) treba da je tako visoko, da se vatra u njem slobodno razvijati moe; c) imade biti zatieno protiv odve brzoj pre daji topline i dovodu suvine koliine zraka, da uslied razhladjenja tok izgaranja ne bude smetan. Ognjite, u kojem se loi krutim gorivom, dieli se u dva diela, i to na: 1. Gornji dio, kojega je prednja strana providjena otvorom, zatvorenim dobrim eljeznim vrata-

16
ama. Taj dio slui za izgaranja goriva, to se po na podnoju ognjita nalazeem se r o t i l j u razp ro stre.t 2. Dolnji dio, koji slui za dovod svjeeg zrakaff gorivu i ujedno u svrhu sakupljanja preostalih neizgorjelih esti goriva: p e p e l a * 4. Zato taj prostor i nazivljemo p e p e o n i c a a (Aschenfall). Da se omogui djelovanje zrane struje na go rivo, nalazee se u ognjitu, okomito odozdol, to je glavni uvjet za ivahno uzdravanje vatre potrebnoje, da gorivo lei na upljikavom tlu, tako zvanom r o t i l j u " (Rost), kroz koji je zranoj struji pristup go rivu omoguen. Kako rotilj imae i tu svrhu, da kroza nj treba da pada pepeo, to je potrebno, da je uplji prostor rotilja u pravom razmjeru prem a gorivu. Naime, da proputa lih samo pepeo, a ne ujedno i vee estice samog goriva. R o t i l j je u obliku tapia razciepkana povr ina, koja je kod manjih loita u cielom iz lievanog eljeza, doim se kod veih loita rotilj sastoji iz * pojedinih tapia iz lievanog ili kovanog eljeza, koji se na podnoju ognjita sa malim razmakom jedan do drugoga sloe. Rotilja im ade tri vrsti i t o : 1. Ravan rotilj (Planrost), koji se upotrebljava bilo u vodoravnom ili kosom poloaju. 2. Postuhni rotilj (Treppenrost) rabi se kod veih industrijalnih loita, gdje se loi sitnim gorivom, kao na pr. sitnim ugljenom, pilovinom, trieslom i i. <L je r radi svog stubam a slinog poloaja tapia onemogu uje propadanje goriva.

if
8. Koftnjati rotilj (Korbrost) rabi se ponojvll* kod sobnih pei takovog sustava, koji om oguuje, da

ognjite najednom obuhvati veu koliinu goriva, Dolnji sloj loga goriva takav rotilj tada obuhvaa. Ukupna plotina m edjuprostora tapia (upljina rotilja) imala bi u pravilu biti jednaka prom jeru imovodnog ua u dimnjak. No obzirom na to, to je neki dio plotine rotilja pokriven gorivom ili zaepljen eravicom, ui nas izkustvo, da je najpodesnije uzeti plotinu rotilja u razmjeru sa 1: 4 , to j e s t : s v e u - _ k u p n a u p l j a p l o t i n a r o t i l j a i ma da je e t i r i p u t a v e a o d p r o m j e r a d i m o v o d n o g " u a u d i m n j a k . U ostalom ovisna je ta plotina i o mnoini te vrsti goriva, koje u stanovito vriei$e ima u ognjitu da izgori.

Dimovodi.
U neposrednom prikljuku sa ognjitem stoje dimovodi, koji spajaju ognjite sa dimnjakom, a im adu zadau, toplinu, dim i plinove tako voditi, da sa tielesima, na koje toplinu predavati imadu, to vie u doticaj dolaze, te iztroeni zrak, dim i plinove, nakon to su po mogunosti im vie svoje topline predali stanovitoj svrsi, odvode do dimnjaka. No ipak svu svoju sadrinu topline ne smiju predati na odnosna tielesa, jer neki dio topline potreban je jo i za uz dravanje prom aje u dimnjaku. Iz toga sliedi, da dimo vodi ne smiju imati prekomjerne duljine. Za obina kuna loita svakako n e p r e k o 5 m e t a r a , doim se za vea loita kao najvea skupna duljina dimovoda samo d o 30 m e t a r a uzeti moe, je r je izku2

18 stvom ustanovljeno, da se preko ove granice nikakova predaja topline vie ne postizava. Prom jer dimovoda treb a da je samo tako velikt da dim i plinovi u svom prolazku kroz imovode ne poprime preznatnu brzinu, te da im dovoljno vrem ena za predaju njihove topline ostaje. Stoga razloga je uputno, prom jer dimovoda prem a uu u dimnjak poste peno smanjiti, ali svakako opet ne odvie. Kod veih lo ita ima se stvar udesiti tako, da je prom jer dimovoda kod ua u dimnjak jednak razsjeku samog dim njaka. Da se temeljito i sgodno ienje dimovoda preduzeti moe, potrebno je iste providiti dovoljnim bro jem otvora, naroito na zavojima. Ti otvori im adu biti providjeni dobro zatvarajuim eljeznim vratacima. Nakon svoga prolazka kroz imovode te predaje oveeg diela svoje topline, nam ienjene bud kojoj svrsi,, odlaze dim i plinovi dalje u dimnjak.

3. Dimnjak,
Glavni dio svakog loita je bezuvjetno dimnjak, je r taj slui za odvod izgaranjem proizvedenih plinova, navlastito pak za pojaanje izgaranja, to jest, za to ue sjedinjenje sastojina goriva sa kisikom, nalazeim se u zraku. T a vie ili m anje uspjena djelatnost dim njaka zavisi lili o ravnoteju u dimnjaku nalazeeg se stupa toplih plinova, kojih je posebna (specifina) teina m anja od hladnog, dimnjak okruujueg zraka. Uslie toga nejednakog ravnoteja obiju zranih stu pina nastaje strujanje vanjskog hladnog zraka to dolazi iz vana u pepeonicu, a odavle kroz rotilj do goriva, kojemu je za izgaranje potreban, dok kroz ovo iztroen i ugrijan kroz dimovode i dimnjak

19

napokon opet ne proje u zrak. N utarnja naime zrana stupina dimnjaka stoji sa vanjskom istog prom jera tako dugo u ravnoteju, dok vatra ne pone na nutarnju zranu stupinu svojom toplinom djelovati. Uslied toga djelovanja, koje nije nita drugo, nego grijanje unu tarnje zrane stupine, postaje ova raztezljiva i spe cifino laglja od vanjske, koja ba povodom toga, jer nastoji -uzpostaviti ravnoteje, ini pritisak na tako proredjenim zrakom napunjeni prostor u ognjitu, dimovodu i dimnjaku. I tako to kretanje (strujenje) zraka podjedno tako dugo traje, dokle godj i izgaranje traje i dokle godj vatra na u unutrinji dimnjaka i loita nalazeu se zranu stupinu raztezujui dje luje. T u pak pojavu, koja nije nita drugo, nego jed nostavno gibanje zraka uslied nejednake tem perature obih zranih stupina, nazivljemo p r o m a j o m 1 (Zug). ' Netom opisanu pojavu moemo si sa sliedeim fizikalnim pokusom lahko predoiti. (Vidi sliku 1.) Preko jedne kratke go rue sviee m etnim o sta kleni valjak (Zilinder) od svjetiljke, koji treba posta viti na dva tanka tapia (igice). Iztraimo li tinjajuom votanicom put, to ga uzima tik valjka kruei zrak, nai emo, da taj- na podnoju valjka struji u va ljak, sa strane prem a dolje, a nad valjkom prem a gore, i to zato, jer se od gorue sviee ugrijana zrana stu-

Slika 1.

20

pina u valjku raztee i time postaje rieja i laglja, doim valjak okruujua zrana stupina, poto nije ugrijana dakle je nie temperature nastoji iz ravnati taj priteg i uzpostaviti ravnoteje, to pak ini na podnoju valjka pritisak na nutarnju zranu stupinu, koju iz valjka iztiskuje prema gore. Jakost i ivahnost promaje ovisi u prvom redu 0 visini i temperaturi u dimnjaku nalazeih se zatvo renih plinova. im j e v e a r a z l i k a i z m e d j u t e i n e z r a k a (plinova) u d i m j a k u i d i m n j a k o k r u u j u e g z r a k a , t i m j e j a a (ivahnija) p r o m a j a u d i m n j a k u . Ali tu je ipak jo od nekog upliva i kakvoa stiena dimnjaka, da li su naime ove gladke ili hrapave (uslied nemarno nabacane, buke ili vee naslage adje); nadalje, da li imadu svojstvo do brog ili loeg vodia topline. Ako je dimnjak gradjen iz gradiva, to toplinu brzo odvodi prema vani, to se naravno i plinovi u takovom dimnjaku brzo ohladjuju 1 time slabi promaja. Iz toga sliedi, da dimnjaci, gradjeni iz eljeza, proizvadjaju slabiju promaju od onih, gradjenih iz opeka. Promaji u dimnjaku mogu na utrb biti takodjer i druge razne okolnosti, o kojima e biti jo na knadno govora. r

Vrst i nain

g ra d n je

dimnjaka.

Dimnjaka imaemo dvie vrsti: iroke proplazne, (schlupfbare)' i uzke. tako zvane ruske dimnjake. Tu drugu vrst pak, grajene sa okruglom unutarnjom prostranou vidjela (Licht \veite), zovemo jo posebno cilinder dimnjacima.

SI Proplazni dimnjaci imadu 11 pravilu 40 do 50 centimetara, a ruski ili ciliner dimnjaci 15 do 25 cm. bilo etvornog ili okruglog promjera unutarnje prostranosti vidjela. No imade u nekim krajevima u starim sgradama jo i danas proplaznih dimjaka, koji daleko nadmauju gore navedeni promjer, dapae imade dim njaka; kojih irina dviju strana iznosi i preko 100 cm., doim druge dvie strane jedva kojih 30 cm. dosiu. To su tako zvani tjesnogruni dimnjaci (Brustenge Rauchfange,!, Ali takovi se dimnjaci danas ne smiju vie graditi. Ipak imade, pa i grade se jo i da nas dimnjaci, koji prema svojem unutarnjem pro mjeru nisu ni proplazni, ni ruski. To su naime takovi dimnjaci, kojih unutarnja prostranost vidjela nadmauje 25} a ipak nedosie 40 cm. Takove dimnjake nazivamo sustrimak8 (Bastard). Dimnjaci se grade u raznim oblicima unutranje pr.ostranosti vidjela: ili u obliku etvorine (sve etiri stranice jednake.irine), ili paetvorine (dvie stranice ire. a dvie ue), ili u obliku okruga ili pakruga, doim se vrlo rieko nadje takovih, koji su gradjeni u obliku trokuta. Glede probitanosti oblika unutarnje prostranost i vidjela dimnjaka obzirom na promaju, na prvom je mje stu ona u obliku okruga (cilineri) ili pakruga. Ipak se .najvie dimnjaka gradi u obliku etvorine, poto je to gledom na opeku, to se kod gradnje dimnjaka upo trebljava, najlagiji i najjednostavniji nain gradnje i jer je za gradnju dimnjaka u obliku okruga ili pakruga unutranje prostranosti vidjela potrebna opeka po sebnog oblika. B udu. pak takova vrst gradnje istu znatno poskupljuje, to se zato dimnjaci najvie i grade u obliku etvorine.

Ruski dim njaci h n adu pred propisanim a osobito u stanbenim ogradama tu prednost, to 1. mnogo m anje prostora zauzimlju i m ogunost ljepe i priklad nije razdiobe prostorija pruaju, a 2. to se u njima bre i laglje ugrije, a tee ohladi zrana stupina, to opet osobito uzdravanju prom aje pogoduje; 3. pak omoguuju laglji i jednostavniji nain ienja. U nutarnja irina prostranosti vidjela dimnjaka ovisi o broju i veliini loita, od kojih dotini dimnjak im ade prim ati dim i plinove. T u sluii mjerilom' ogrievna povrina loita, kao i vrst goriva i kolika mnoina istoga u jednoj uri u takovom loitu im ade da izgori. No ovo m jerilo dolazi u obzir samo kod dim njaka za vea loita, kao k o d : parnih kotlova, pekarskih pei,- zra nih i vodenih loita i t. ., doim se u stanbenim sgradam a, gdje su loita razne veliine, te poto se u takovima riedko uviek istom vrsti goriva loi, a niti se loita ne dvore kao ona kod tvornica, obino svi dimnjaci grade jednako, ponajvie sa 15 em. unutarnje prostranosti vidjela, koja je dostatna za prim anje jednog obinog ili dvoje m anjih stalno (tednjaka ili kotla od praone rublja) ili dviju djelomino (sobnih pei) u porahi stojeih norm alnih loita j e d n o g s p r a t a. O veih tednjaka, kao onihu svratitim a, gostionama, kavanam a, veim zavodima i t. d., a isto tako i od veih pei za grijanje velikih prostorija (ueevmh dvorana, plesnih dvorana i t. .) nije uputno vie no samo jedno jedino loite u jedan te isti dimnjak svesti, poto se takova loita ne moga sm atrati jednaka onim obinim u stanbenim prostorijam a, je r su svakako iznad norm ale. Imade li se vie loita, no to je gore navedeno, svesti u jedan samo dimnjak, onda se im ade i un u

23
tran ja prostranost vidjela toga dimnjaka razm jerno pove ati, po prilici o 15 cm. n a 25 ili to je jo uputni je, ?,a preostala loita posebno sagraditipotrebiti broj dimnjaka. Dimnjaci im au biti gracije ni iz vrstog, vatri i vruini odoljivog gradiva, na sigurnom tem elju, tako a svestrano pruaju sigurnost protiv pogibelji poara. Najvie se u tu svrha rabi dobro peena opeka, rt riedko u dananje vrieme kamen. U najnovije doba poimlju se dimnjaci graditi i iz betona, lo jest smjese ljunka ili tuenog kam ena, pjeska i portfan cem enti, ili iz arm iranog betona, to jest iste smjese, u koju su um etnute jo i eljezne Sibke, to ima da takav dim n jak, ini mnogo stalnijim i vrim. Da li e takovi dimnjaci, gradjeni iz betona, podpunotna i odgovarati svrsi, kojoj su nam ienjeni, te pruati ono, to je kod dim njaka najglavnije, naim e sigurnost protiv poara, to e nam tek budunost pokazati, je r se ti dim njaci imadu istom svestrano prokuati. Ali ini se ve sada. da ako ne loiji, a ono svakako ne e biti ni bolji od dimnjaka, gradjenili iz opeke, je r eem ent svoju vjstou dodue priraje u vlagi, izloen pak dulje vrem ena jaoj vruini kako je to sluaj kod dim njaka postaje krhak, i pone se m rviti, to kod dim njaka kroz dugi niz godina napokon moe imati i ozbiljnih posljedica. Nadalje je ustanovljeno, da beton Jaglje proputa toplinu od opeke, to je takodjer od priline vanosti kod dim njaka, jedno radi prebrzog ohladjenja istog,, to znatno djeluje na prom aju u dim njaku, a drugo, to se toga radi stiene dimnjaka, gradjenog iz betona, imadu i razm jerno deblje graditi, kako bi se postigla barem ista nepropustivost topline, kao to je ona kod opeke, to nije ba u svakom slu-

aju najshodnije, jer se time troi mnogo prostora, koji se u dananje doba, osobito kod stanbenih pros torija, nastoji im vie izrabiti u druge svrhe.-Napokon i dananji ukus gradnje zahtjeva, da se dimnjak u stanbenim prostorijama nikako ne izlie> Kod dimnjaka pak, gradjenih iz armiranog betona, treba u obzir uzeti jo i to, da se eljezo u vruini raztee, to kod izpaljivanja ili samo zapale tad je u dimnjaku takodjer moe imati vrlo pogibeljnih posljedica, poto takav dimnjak uslied raztezanja u njegovim stienama nalazeeg se eljeza moe lahko i znatnije pukotine dobili. Mjernik S c h o f e r u .Njemakoj pronaao je novu vrst gradnje dimnjaka, koja je istovjetna sa gradnjom dimnjak^ iz betona, ali je razlika ipak u tome,, to se ova nova vrst-dimnjaka ne zidje, ve se u dugim trako vima, poput betonskih kanala, gradi iz jednoga komada. Ovi se pak komadi priugotavljaju iz paljenog kamena, to jest iz smjese na sitno raztuene opeke sa dobrim portlandskim cementom, a bez svake primjese pjeska. Raztuena opeka upija cement i posteje bezu vjetno gusta smjesa, koja se onda u priugotovljene kalupe za dimnjak nabija. Time se pak stvaraju posve gladke stiene, koje se ne trebaju ni s nutra ni s vana pobukati, a koje i uslied najvee vruine svoj lik ne e promjeniti, posto je reeni materijal i opeka j cement pri svom priugotavljanju izloen veoj vru ini, nego e joj ikada posije izloen biti. Ovaj novi Schoferov dimnjak zaokruen je unaokolo sa zranim komorama i djeluje ujedno i kao zrani odvodnjak. Priugotavlja se bez ijedne okomite reke, a malobrojne horizontalne reke namjetene su tako, da su unutarnje prema vanjskim rekama vazda znatno

25

ili gore ili dolje pomaknute. Ova nova vrst dimnjaka naskroz je sigurna proti pogibelji od vatre. 0 temeljima, debljini stiena, visini i u obe o gradnji dimnjaka postoje potanji zakonom ure cijeni pro pisi, koji su sadrani u grajevnom redu, pa zato se ne e ovdje o tome obirnije razlagati, nego emo se poblie pozabaviti tek kratkim opisom naih starih proplaznib dimnjaka, to potiu jo iz prijanjih vremena, kada u obe jo nisu postojali dananji propisi o grad nji dimnjaka. Proplaznih dimnjaka, koji se u dananje doba - ma da su jo zakonom dozvoljeni vrlo riedko grade, ri&lazimo najvie u starijim kuama, koje potiu iz jTrolih stoljea, kao u: vojarnama, samostanima, katelima, iupnim dvorovima, starim obmslsim sgraama, a i u znatnoj -mnoini u privatnim i seljakim kuama, pa e jo po koje stoljee prije proi, dok e tih proplaznih dimnjaka napokon sasma nestati, da svoje mjesto ustupe modernim ruskim dimnjacima. Ti proplazni dimnjaci u vrlo su riedkim sluajevima makar i u jednoj te istoj sgradi jednolino gradjeni,. poto se u ono doba jo nije toliko obaziralo na potroak'gradjevnog materijala, a nije se tedilo ni sa pro storom, koji se je imao za dimnjak upotrebiti, pa je u dananje doba esto po gdjekoji dimnjak iz starih vremena pravo udovite za na Se moderne graditelje, kada ovi uoe razliku izmedju ovih starih i dananjih novih dimnjaka obzirom na gradju i prostor. esto se i mi dimnjaari udimo takovom dimnjaku, kad u nj udjemo i vidimo takav promjer istoga, da u dananje doba pogjekoja mala obitelj neima vee prostorije niti za svoje obitava!ite,pa se tada i nehotice pitamo:

26
ernu toliki promjer toga dimnjaka? Odgovaramo si pak obino, da je to po svoj prilici bila neukost i raztronost graditelja za ono doba. Tako naime sudimo mi pod dojmom naih modernih dimnjaka i loita. Nu razgledamo li si poblie u kojem starom gradu ili ruevini bar donekle jo uzrana loita (ognjita) i sobne pei onog doba, pa ako si k tome predoimo, .za koliko li se osoba na takovom jednom ognjitu obino imalo pripravljati jelo i druge potrebe, a na vlastito kod sobnih pei, kakve li su ogromne prosto rije esto sa svih strana izvrgnute uplivu vremena imale da griju, te za stanovanje prikladnim uine, a nisu imale takove razdiobe svoje nutrinje, koja bi bila kadra to koristnije izrabiti proizvedenu toplinu, kako je to kod naih modernih loita i peri, pa je zato i trebalo za stanovit svrhu razmjerno mnogo vje goriva, koje se takoer u mnogo veoj mjeri no danas najedanput na ili u ognjite natrpalo, te je da kako prema tome i razmjerno mnogo vie dima na jedanput proizvadjalo, osobito gdje se loilo ponajvie vlanim, jo sirovim drvom, a koji je dim opet morao dovoljan prostor imati, da je mogao nesmetano izai uoimo li dakle sve te okolnosti, moramo doi do uvjerenja, da nai predji nisu bili ba tako razsipni kod gradnje dimnjaka, kako se to u prvi mah ini, nego su i oni ako j ne sa takovom tonou kao mi, ali ipak priblino promjer dimnjaka gradili razmjerno prema broju i veliini loita, opredieljenih za dotini dimnjak. Dakako, da uz takav starodrevni dimnjak ne pristaje nae moderno loite: tednjak ili pe, a niti isti ne odgovara potonjima - to je napokon lahko razumljivo onako, kako tim modernim 'lo itima odgovara primjereno gradjeni ruski dimnjak.

27

U pogledu sigurnosti tih starih proplaznili dim njaka. bud radi svoje vrstoe (stalnosti) ili bud radi svoje sigurnosti protiv pogibelji poara, mora se pri znati,' da su uz riodke iznimke mnogo sigurnije gradjeni od naih dananjih modernih ruskih dimnjaka, pretpostavljajui naravno odgovarajuu svrhu. kojoj su bili u bitnosti namienjeni. Da pak uz sve to, io su ostali u svom prijanjem stanju, ipak danas vie ne odgovaraju (oj sigurnosti u cielosti. r.a to im;hu mnogo sluajeva raznih vanih razloga, o kojima e na drugom mjestu ove knjige biti poblie govora. Sama vrst izvedbe proplaznih dimnjaka u staro -doba u mnogoeni se razlikuje od nadih modernih dimnjaka ne samo obzirom na vanjski objam i nutarnji m sjeni promjer, ve i obzirom na razdiobu prtma samim stanbenim prostorijama. Predaleko bi nas vodilo, kad bi se potanje upu tali i u razdiobu loita u pojedini dimnjak, ve emo se samo razdiobom samih proplaznih dimnjaka poza baviti. Vrlo se riedko nadje, da u jedno ili viekatnim sgraama iz najnieg sprata (podruma ili prizemlja) vodei proplazni dimnjak pjolazi kroz gornje spratove sasma okomito ili osamljeno, ve se u najvie slua jeva vue u kosom ili krivuljalo okomitom pravcu, pa u nj uviru proplazni dimnjaci gradjeni u narednim gornjim sprat ovima. esto se nadje, da u jedan takav proplazni dimnjak iz najdolnjeg sprata uviru po 3 do 4 proplazna dimnjaka iz raznih, gdjekad i dosta uda ljenih prostorija, koje emo prozvati p r i k l j u n i m d i m n j a c i m a 0 ili kako ih mi dimnjaari u praksi .nazivamo Schlung*.

28
Uzrok, da takovi prikljuni proplazni dimnjaci nisu izvedeni samostalno, svaki posebice do iznad krova, lei u tome, io se time htjelo priteiti na gradjevnom materijalu i poslu, ili su izveclenju takovog dimnjaka bili na pufti drveni ustroj podnica, konstrukcije kro vita ili razdiobe stanbenih prostorija, poradi ugraditi se imajuih vrata ili prozora u dotini zid. kojim bi u pravilu imao prolaziti takav dimnjak. esto se u starim sgradama nadje vie proplaznih dimnjaka, koji su u najgomjem spratu (tavanu) spojeni u jedan tako zvani s k u p l j a t " (Sammler), ili kako mi dimnjaari velimo Satz. Naime vie dim njaka, proizlazeeih iz raznih spratova (esto i udalje nijih dielova sgrade), bilo samostalnih ili sa priklju cima, vojeno je u takovom pravcu, da se pod kro vom sastaju u takav skuplja% ali su ipak jedan od drugoga razstavljeni zidom, tako zvanim p re z id o m 1 *, to ga mi nazivamo ffZunge;. 1 tako su ti dimnjaci izvedeni do iznad krova, gdje takav skuplja* izgleda kao -samo ijedan dimnjak, esto razliitog oblika. Ta kova vrst gradnje dimnjaka proizlazi bud radi postig nua to vee stalnosti istih, ili pak radi konstrukcije samog krovita, a esto i - arhitektonskih razloga, iz naime radi to ljepeg i ukusnijeg izgleda same sgrade* U seljakim kuama nalazimo jo dosta proplaznih dimnjaka, gdje sam njihov ustroj lei na drvenim gredama kuhinjskog svoda, te je lako svod kuhinje pretvoren u osebujan omaan dimnjak, koji se prenta uu suuje. Gradjeni su pak ovi dimnjaci u tom obliku ponajvie zato, to su u takovim seljakim kuama imali, a irnadu i danas jo velika otvorena ognjita i omane sobne pei, od kojih dotini dimnjak dim iz--

29
ravno obuhvaati imade, doim ujedno i kao sniona za svinjsko ineso slui.

Tvorniki dimnjaci.
Osim predn'avedenih dimnjaka u stanbenim sgradama ima jedna sasma osobita vrst, a to su tako zvani tvorniki dimnjaci1 koji imadu ovarljati dini i pli ', nove velikih loita kao to svi: krune pei. kod ci glana, vapnara i dr., dalje parnih kotlova kod tvor nica, pivovara i l. ., kao i naprava za grijanje vode u svrhu loenja velikih stanbenih sgrada, te -slinih loiStnih. uredaba. Tvorniki dimnjaci grade se obino okruglog ili etverokatnog oblika, riedko pak osrrierokutnog, te vrlo razliite nutarnje prostranosti vidjela, koja se uzima prefria broju i veliini loita i vrsti goriva, kojim .se dotina loita loe. Kod manjih loita, kao to su loita za grijanje stanbenih prostorija vodom, priklju uju se takovi dimnjaci na koji zid same sgrade: kod velikih pak loita parnih kotlova, krunih pei i t. d. * grae se radi to vee sigurnosti o poarn zasebno i to ponajvie okruglog oblika, jer taj oblik najbolje odoljeva pritisku vjetra. Visinu tvornikih dim njaka na osamljenim mjestima uvjetuju okolnosti, naime veliina i broj samih loita, te gorivo, kojim se loi, pa se prema tim okolnostima odredjuje i visina dim njaka, ve prema potrebi za postignue vee ili manje promaje, obino oko 20 do 40 metara. U napuenim predjelima imade se kod gradnje tvornikog dimnjaka uz gore navedeno uzeti u obzir jo i to, da takovi dimnjaci svojim orodjenim dimom, plinovima kao i

30

adjom, to Ubacuju, im manje smetaju susjednim sgradama, te se zato moraju esto graditi i na visinu od 50 do S0, a i vie metara. Vanjska strana tvornikog dimnjaka obino je gologradnja od opeka, sa cementom dobro umazanim rekama. U unutranjosti nalaze se uzidane eljezne u z e n d j i j e (Steigeisen) ili kroz sredinu vodei, na dolnjem i gornjem kraju dimnjaka dobro privreni i napeti eljezni lanac, koji dimnjaaru kod ienja takovog dimnjaka za uzpinjanje slui. Glede same vrsti gradiva kao i naina gradnje tvornikih dimnjaka postoje posebni zakonski propisi, koji se nalaze u Gradjevnom redu*.

Vrst loiiSta.
Loita, koja nam siue za proizvadjanje topline u razne svrhe, imademo raznovrstnih. Svrstat emo ih pak u dvie skupine i.to: 1 Loita u stanbenim sgradama. . II Loita obrtna.

L Loita u stanbenim sgr&dama.

Loita u stanbenim sgradama dielimo na dvoje i io : A. Loita, koja nam slue u kuanstvu za pri redbu jestiva, grijanje vode i t. . B. Loita, koja nam slue u svrhu grijanja stanbenih prostorija* Medju loita, koja nam slue u svrhu pod A. navedenom spadaju:

31 t. tednjaci.

tednjaci imadu svrhu, da se njihovom pomou jestivo varenjem ili peenjem na shodan nain za ui vanje pripravi. Do u novije doba zadovoljavalo se ovjeanstvo prvobitnim .otvorenim ognjitem", to ga jo i danas na selima nalazimo. Takovo otvoreno ognjite sagrndjeno je iz opeke ili kamena u obliku etvorine, na kojoj je izdubina, gdje se loi vatra. Posudje za va renje stavlja se uz vatru ili na eljezni tronoak nad vatrom; ako je pak posuda vea, to visi nad ognji tem o na strop privrenom lancu. Poto u staro doba jo nije bilo dimnjaka, ,(a imade jo i danas dosta kua na selima bez takovih), to si je dim, razprostiru se lagano po cieloj kui,-traio izlaz kroz otvorena vrat a prozor ili koju drugu rupu ili otvor. Uzme li se u obzir neistoa i neprikladnog, ta kovog uredjaja, s kojim je uz to spojena jo i velika potroba goriva kao i opasnost poara, ne da se skoro ni dokuiti, kako se ta neurednost mogla sve do da nas udrati. U gradovima, a u nekim naprednijim pre djelima i na selima razmjerno su dosta brzo *otvo rena ognjita" u velike iztjsnuta onima sa zatvorenom vatrom, tako zvanim zatvorenim ognjitima* Takovo . zatvoreno ognjite nije zapravo drugo, ve najprimi tivnija vrst dananjeg modernog tednjaka, sagradjenog u obliku otvorenog ognjita, samo to imade iru i dulju udubinu, koja izravno ili spojena sa limenom cievi vodi u dimnjak; doim je povrina njena prekri ta ploama iz lievanog eljeza, u kojima se nalaze po jedna ili dvie rupe, na koje se postavlja posudje za' varenje.

32
Slika 2. pokazuje nam takav jednostavni tednjak u prosjeku sa strane, a slika 3. pogled odozgror na

ploe sa razsjeenim dimnjakom. A je ognjite i rotilj, B pepeonica, C imovod, E eljezne ploe, D dimnjak.

Slika 8.

Kako tehnika struka sve to vie napreduje, tako se nastoji i tednjake im bolje usavriti. Naroito se ide za tim, da se uz to manji potroak goriva pro izvedena toplina im bolje izcrpi. Predaleko bi nas vodilo, kad bi ovdje htjeli poblie opisati svaku poje dinu vrst tednjaka, to ili do danas ve imademo.

33 nego emo opisali lih samo glavno naelo, na kojem se sve te vrsti tednjaka uz ve ili manju promjenu u bitnosti osnivaju. Poto nije svrha tednjaka, da grije st^nbenu prostoriju (kuhinja). to prirodno donekle ipak ini to se ve od temelja gradi iz masivnog zidja od opeke: .samo je gornja ograniena plolina ognjilnog kanala urejena kao ogrievna povrina za podavanje topline, a to se postizava eljeznim ploama. (Slika 2. E). Gieli gornji dio tednjaka obuhvaa vrst eljezni obrue (slika 3. a), koji titi zidje od razganjanja, to bi uslied vruine uzsliediti moglo. Samom zidju pak daje se na podnoju mala udubina (slika 4. < ), koja udobniji pri y stup tednjaku omoguuje. tednjak se obino postavlja u koji kut kuhinje tik dimnjaka, tako da je pristupaan sa dviju strana, ili to je jote bolje i praktinije, da se tednjak ako to okolnosti doputaju postavi uz zid, te je tako k istome sa triju strana pristup omoguen. I" veli kim sgraama sa obenitom svrhom (svrotiStima, bolni cama. veim zavodima i t. d.) postavlja se tednjak na sred kuhinje, tako daje sa sviju ftetir strana pristupaan. Odvod dima i plinova kod tako postavljenog tednjaka biva putem limenih dimnih cievi. Ognjitni kanal imade sg radi postignua to vee ogrievne povrine sagraditi iroko i plosnato. Ploe, koje se u tu svrhu upotrebljavaju, imadu obino okru gle luknje (slika 4. /), koje se dadu prekriti sa dubio jedan u drugi pristajuim kolutiima. Na prednjem dielu ognjitriog kanala nalaze se vrataca, (slika k 1) za dovod goriva i rotilj B , pod ovim pak mali pro-

stor C, koji slui za dovod svjee? zraka gorivu i sa biranje pepela, tako zvana ,p epeonica (Aschenkasten).

Slika 4 .

Ovo bi u kratko bio opis glavnog diela tednjaka, naim e onog, koji slui za varenje jestiva. Kn kako je ju r spom enuto, da tehnika ne miruje, ve napreduje duhom vrem ena i tei za to boljim usavrenjem , te e tako i tuj nije zadovoljila tednjakom , n a kom se m oe samo variti, ve je pola za tim. da proizve denu toplinu to vie izerpi i izrabi u svrhu, za koji: trebalo opet poseban uredjaj. Moglo se 1o pak tin jaglje postii, to se na onoj razm jerno maloj ogrievnoj povrini tednjaka tek samo manji dio proizve dene topline, troi, do im vei dio iste bezkoristno kro: dim njak u zrak odlazi. Povodom toga je faktinon te d n ja k u pri dodat nastavak, koji lakojer slui z:

35
priredbu jestiva, nu n a 'dragi nain, naime peenjem , a pripojen je tednjaku ovako: Ognjitni kanal nije u tom sluaju sveden izravno u dimnjak, kako je to kod jednostavnog tednjaka, ve je iza ogrievne povrine, na kojoj se vari (slika 4. H), u obliku sanduka prjgradjen nastavak sa udu binom. u koju je um etnuta iz jakog eljeznog lima priugotovljena p e e n j a r k a (Bratrohr), kojih moe biti i vie jedna uz drugu ili to je radi zauzi m anja m anjeg prostora jo praktinije, jedna nad dragom , obino po dvie. a uz to je nad ovima da se toplina im vie izrabi ugrajena i posuda za grijanje vode: k o t a o z a v o d u * (W asserkessel) Ovom prigradnjom nastavka vode se toplina i plinovi tako. da isti iz ognjitnog kanala {slika 4. A) um jesto da odlaze bezkoristno u dimnjak obilaze putem dimovoda D u vie zavoja sa sviju etir strana najprij.dolnju, zatim ako su dvie gornju peenjarku i napokon kotao za vodu, p a onda tek odlaze u dim njak G. U dimovodu D nad kotlom za vodu, to vodi u dimnjak <?, ugradjen je z a s u n 1 E (Schieber), koji 1 slui u svrhu reguliranja prom aje u tednjaku. F jesu otvori, koji slue u svrhu ienja dimovodn. . Samim oblikom i nainom gradnje diele se ted njaci u dvie vrsti i t o : a) tednjaci, visokog naina gradnje, tako zvani v i s o k i t e d n j a c i " (Aufsatzherde) i b) nizkog naina gradnje, slinog stolu, od kuda im i naziv s t o l n i t e d n j a c i " (Tischherde), P rva vrsi ve je gore opisana, a druga (slika 5.) razlikuje se od prve u tom e, to su peenjarke ne kao kod prve vrsti kao nastavak ognjitnog kanala iza ovog, ve
*

36
se nalaze pod ognjitnim kanalom ili bolje rei pod ogrievnom povrinom , n a kojoj se vari, tak o cla se to p lin a i'dim i p lin o v i' iz o gnjitnog kanala vodi prem a doljf:, gdje obilazi u m e tn u te p een jark e i k o tao za vodu, p a onda izlazi sa stra n e ili kod slobodno stojeih ted n jak a, p o stav ljen ih u sred k u h in je izpo poda o dim njak. Sam o se p a k po sebi razum jeva^ da se u takovom sluaju, n aim e v odjenja dim nog k a nala izpod poda, to vea p an ja posvetiti iinade pogibelji od po ara, koja bi odtu d n a s ta ti mogla.

Irlika o.

R azlika ovih dviju vrsti ted n jak a lib je sam o u ob lik u i n ainu g rad n je, dohn su si u naelu svoje bitnosti istovjetni, je d in o s tom razlikom , to p o to n ja vrst rad i n e p riro d n o g v o d jen ja topline (dim a i plinova)

37
p re m a dolje, u v jetu je m nogo jau prom aju* d im njaka, oim se kod p rv e v rsti isto djelovanje p o stizav a i sa slabijom pro m ajom , poto top lin a, udov o lju j ui p ri ro d n o m svom zakonu, i o n ak o tei p rem a gore. Osim gore opisan ih iz opeke g rad jen ih stalnih te d n ja k a im adem o jo i takovih, koji se d ad u p re n a ati iz jed n o g m jesta n a dru g o , a g rad jen i su obino iz ja k o g eljeznog lim a ili lievanog eljeza (slika 5.1. R azlikuju se p ak od p re d navedenih sam o vren g ra diva. iz kojeg su g radjeni i svojom esto vrlu razkonom izradbom oblika, doim su u naelu i bitnosti istovjetn i sa onim a grad jen im iz opeka.

2. Kotlovi.
K otao (kazanj^ koji se u p o treb ljav a u ku<huis1vu u svrh u grijan ja vode, izk u h av an ja rublja, v aren ja je stiva za b lag o i t. ., p o su d a je iz eljeza ili 'bakra, oblog, p re m a Ognjitu suenog, odsjenog oljliku. U p ra v ilu se kotlovi p o stav ljaju u obzidje sag rad jen o iz o peka, u kojem se na dolnjem ielu nalazi ognjite. N ajprim itivniji nain takovog u re d ja ja sastoji se u tom e. to ko tao , jed n o sta v n o p ro st sa sviju etir stra n a , visi n a d ognjitem . Kod takovog u red jaja svi su dielovi kotla p ro sti od zidja i p ristu p an i pod kotlom naloenoj v atri, koja k o tao sv ejed n ak o g rije . No p o to se tak o v o m uesbom u re d ja ja ne izrabljuje d o sta tn o to p lin a (dim i plinovi), nego vei dio ove odlazi bezkoristn o u dim njak, to se takav nain u esb e u p o treb ljav a sam o kod m an jih kotlova, kod kojih rad i n e d o sta tn e visine kotla, n ije d ru g a u d e sb a m ogua. P ra v iln ija u d esb a takovog u re d ja ja je ona, gdje k o ta o sam o olnjim svojim dielom (dnom ) stoji n ep o -

38
sredno nad vatrom, oirn se u stranjem ielu ognji ta (slika (i. i 7.) A nalazi otvor B, kojim toplina

(dim i plinovi) ulaze u kotao unaokolo okruujui dimovo 0 i tek onda odlaze u dim njak E. Ta vrst

Slika 7. (tloris).

imovoda, koju nazivljemo z a v o j n i c a (Schneckenzug), najvie se upotrebljava kod kotlova, poto se ta-

kovom toplina najbolje izrabljuje, a lime dakako uje dno i znatna pri tednja na gorivu postizava. 0 veim vrstima kotlova, kao onima kod pivo vara, tvornica sapuna i t. d biti e govora kod ,Lo i t a o h r tn a*.

3 . Pei za kupke.
Za grijanje vee ko liine vode, naroito za kup ke, im ade posebna u tu svrhu >rst loita: , p e z a k u p k e * 1 (Badeofen), T a kove pei, koje se u no-' vije doba ve posvuda rabe, gradjene su ponaj vie iz bakrenog lim a u obliku valjka {slika 8. a), u kojem se nalazi voda {& ), kroz taj valjak vodi jedna ciev (c) a moe ih biti i vie tako zvana vrel n a e i e v (Siedrohr). Giela ova posuda (valjak) poiva na ognjitn (ri) gradjenom iz lievanog eljeza ili opeke. Toplina (dim i plinovi) pro laze iz ognjita kroz vrelnu ciev, grijaju vodu, a odavle kroz dimovodnu ciev (e) .u u dimnjak

(f).
Siika 8.

40

Svrha i potreba loenja stanbenih prostorija.

Kai stanovi tite nas dodue protiv kie. vjetra i sunanih zraka, nu protiv neugodnostima, koje sobom donaa prom jena temperature vanjskog zraka, ne p ru aju nam nikakove zatite. elimo li se uiniti neod visnima od vanjske temperature, primorani smo stvo riti si urejaj, koji grijajui ili hiadjujui djeluje. Miena toplinu krvi ne smije ni naruavanje tvari ovjejeg tiela potranje stanovitu (36 do 37'5 stupnja po Celsiju). koja se znatno sniziti, ni povisiti, a da ne nastupi ivotnog toka. Toplina krvi uzdrava se

neprekidnim dovodom topline kroz povrinu tiela. Pre daja topline ovjeeg tiela stavlja uviek neki viak svoje temperature pred temperaturu okruujueg zraka. Ako je taj viak temperature prevelik, tad nastupa prevelika predaja topline tiela, ako je pak premalen, uzsliedit e opet preinala predaja topline. Oba pak ova sluaja o vrlo su vanog upliva za nae zdravlje. Svrha je dakle loenju naih stanbenih prostorija: d o b a v a u v j e t a za s g o d n u p r e d a j u t o p l i n e n a e g trie'la. Naim e: nae tielo okrnujuem zraku kao i okolitnim stienama i drugim predmetima dati takovo temperaturu, da nae tielo podaje toplinu samo u onoj mjeri, kuja je za nae zdravlje probitana. Pravu pak mjeru podavanja topline naeg tiela pokazuje nam osjeaj ugodnosti. Predaja topline tiela proizlazi uslied i sparivanja, usiied doticaja hladnijeg zraka sa toplijom koom na eg tiela i slino. Poto je prema tome uinak predaje topline naeg tiela ovisan o temperaturi okruujueg ga

41
7-raka, to iz loga proizlazi potreba, niu opet ohladiti. tc-mp^ra iliru

tielo okrnujueg zraka prem a potrebi ugrijati. a ve.n

Suvinu toplinu tielo okrnujueg zraka moenm <lo stanovitog stupnja dobrim zraenjem stanbenih pro storija odvoditi, doim se protivno u grij anje prenizk" temperature ne da tako jednostavnim nainom postii, ve nam zato treba poseban uredjaj. a to su gr i j al a" .

Prikladne temperature grijanih prostorija.

Iz gornjeg obrazlaganja vidimo, da j- za imodi.ui osjeaj u slanbenoj ili inoj prostoriji, gdje Obino obi tavamo, potreban 'stanovit stupanj temperature, a ba u tom pogledu naime zahtjevu temperature jeduprostorije susreemo n svagdanjem naem ivotu na razne osjeaje, dapae i kod osoba, koje se pod istim okolnostima 11 jednoj te istoj prostoriji nalaz . R a d i toga ?e i ne moe stanovitu neku temperaturu posve stalno oznaiti ugodnom, a tako istu ne ni kao probitanom, jer ovisi o okolnosti, da li j> dotina prostorija dobro zraena (ventilirana I ili ne i u kuj oj je mjeri u njoj zrak vlaan ili suh. U dobro zraenoj i suhoj sobi osjeamo viu temperaturu ugodnije, nego li u zlo zraenoj i vlanoj sobi. Isto tako treba uzeti u obzir i nain i trajanje porabe raznih prostorija, napose pak jo i okolnost, da li se u jednoj prostoriji neprekidno ili barem svaki dan loi, ili to biva tek duljim izprekidanjem. Ako su radi dulje trajueg prekida loenja stiene i ostali pred meti u sobi znatno ohladili, to toplomjer u takovoj sobi u istinu moe pokazivati norm alnu temperaturu zraka, no m i emo ipak radi nepravilnog arenja to-

pline n,.icg tiela prema obUvijenim predmetima osje ati studen. Kao poeljna sobna temperatura imade se u pra vilu smatrati ona. koju nam toplomjer nalazei se u sred sobe ili na preziju izroedju dviju loenih pro storija u visini glave pokazuje, a koju mi osjeamo ugodnom. No na toplomjer ne smije da znatno upliva izravan uinak zrane struje ili arenje grijala. Nad visinom glave obino je zrak grijane prostorije topliji, a nie ove kao i kraj stiena s vanjske strane nezati enih hladniji. Prikladnim temperaturama mogu se smatrati: sobu, kolsku dvoranu i slino 17 19 stupnjeva C, djeju sob u............................ 1820 spavau s o b u ....................... 1518 bolestnike s o b e ................... 16 20 , radionice, tvornike dvorane. prema porabi i nainu za nimanja (rada)...................10 J/ , . g o m b a o n e ....................... .... 1316 , , kazalita, koneertne i plesne d v o r a n e ............................ 1920 , * c rk v e ..................................... 10-13 Tome se primjeuje: da u s o b a ma , koje nisu s dobije sirane dovoljno zatiene proti uplivu vanj ske temperature (nad veom, hodnikom i si.) moe temperatura u visini glave biti neto via, da time bude i do!uji sloj zraka koji je u takovom sluaju znatno hladniji razmjerno boljo ugrijan. D j e j e s o b e treba da imadu neto viu tem peraturu od onih za odrasle, i to tim vie, im su djeca manja, pogotovo pak. ako se jo na podu sjeza * *

43

e igraju, i to s istih razloga, kao to je i gore na vedeno. Da s p a v a e sobe ne treba loiti, jer da'je u studenom zdravo spavati, poznata je reenica, koja se medjutim sravnjivanjem statistikih podataka u po gledi? zdravlja i pomora u mrzlom Ui toplom spavajuih osoba ipak jo nije dala temeljito dokazati. No svakako je ugodnije, za cie zime isto tako lagano pokriven u krevetu leati kao i u ljeti, pa je to sigurno i za zdravije probitanije. U b o 1e s tn i k i m s o b a m a ovisi probitanost temperature redovito o vrsti bolesti. pa je stvar lienika istu prosudjivati. Kod r a d i o n i c a i t v o r n i k i h d v o r a n a od luujua je o probitanosti temperature okolnost, da li radnici jaim ili slabijim gibanjem tiela rade, a im ade se uzeti u obzir i gradivo (gradjn), to se izradjiva. U k a z a l i t i m a , k o n c e r t n i m i p 1e s n i m d v o r a n a m a ne smije temperatura poradi labkog odiela gospodja biti prenizka. Naprotiv moe se kod c r kva predmnievati, da posjetioci iste, ako je vrlo studeno, veinom dobro i topio obueni u crkvu dolaze, pa im je zato i tempe ratura od 10 stupnja dostatna. Da ove stanovite temperature u raznim prosto rijama -postii moemo, potreban nam je kako je ve napred spomenuto poseban uredjaj. naime gri j al a", a tih imademo u tu svrhu dv i e vrsti i to: A. Mjestna (lokalna) grijala i B. Centralna grijala.

u
X. Mjestao loenje (mjestm grijala).
1. O g ri te (Kamin),

Pod mjcstnim loenjem razumjevamo grijanje stanbc-nib prostoriju takovom vrsti grijala, koje se na lazi u satnoj dotinoj stanbenoj prostoriji, to ju imade da ugrije, te se iz iste neposredno ili iz oblinje koje prostorije dvori (loi). Mjestno loenje jedno je od najstarijih naina grijanja stambenih prostorija, io su ga u krajevima hladnijeg podneblja upotrebljavali ve i nai predji. Oni su si na sred stanbene prostorije naloili na oveoj kamenoj ploi vatru, lotei je drvima ili drvenim ugljenom. Dim izlazio je iz prostorije kroz otvorena vrata ili prozore ili pak je u tu svrhu bila nainjena na. zgodnom mjestu ovea rupa, kroz koju je dim mogao izlaziti. Kasnije pomaknuli su takovo primitivno loite tik do zabatnog zida, obloiv ga sa triju strana ka menom :*i opekom, a prekriv ga zaklonom, nainjenim iz tanje ''peke ili eljeznog lima. Tik pod zaklonom nainjen.! jo un 2sba.tn.Qm zidu rupa, kroz koju je iz lazio dim u otvoreno polje. Ovakovo primitivno grijalo nazivali su nai pre dji C a m i n u s " , mi ga pak nazivljemo o g r i t e 0 ili k a m i n , Kasnije, tekom vremena, usavrena je ta vrst grijala na taj nain, da je ona primitivna rupa u zabatnom zidu svedena u poseban lih u tu svrhu sagradjeni kanal, koji je bio sveden okomito, te si zao rio preko krova dotine sgrade. Time je ta vrst grijala poboljana u toliko, to nije bio izlaz dima izvrgnut tetnom uplivu vjetra, ve se je mogao nesmetano odvajati.. Ovim poboljanjem udaren je temelj naem dananjem dimnjaku.

4 Dugi niz stoljeu ostala je ta vrst prijala u ta kovom bitno n e p r o iT u e n je u o m Manju, jedino je usavrivana svojom vanjtinom, koja se je u pogledu iz radbe esto doviuula du prave razkonosti. koja zadivljuje jo i danas na&e umjetnike. U krajevima blagog pod neblja nalazimo tu vrst grijala jo i danas u pura bi. a i u palaama englezkili lordova tako jt- obljubljena, dae se ondje svakako jo dugo vremena upotrebljavali-

Slika i).

Siika l" .

Slika y. pokazuje nam prvobitnu napravo tnk<*ogrifeta u eielosti, a slika lc). u prosjeku, Tu je u in svrhu upolm djen sam dimnjak )ja taj nain da mu je stiena, okrenuta k dotinoj sobi, probita i na podnoju uloen pod od kamena ili opeke, na kojem se loi vatra. Iza ovog prvog poboljanja ogrita sliedila su u predjelima, gdje su o^rita obiajtiija no kod nas,
vor

-46
ulJnja poboljanja, tako da *e nastojalo samo ogri.te pomaknuti vie od zida u sobu. to. tako omoguiti,

Slika 11.

da arua toplina goriva vie na sobni zrak djeluje. Na slici I I . vidimo takav sastav ogrita po Derosneu,

47
koje slui za loenje drvom. Toplina i plinovi udaraju protiv nagnute stranje stienc. koju ne pri Jei susmu zidju, veo s uviru pomoeju dviju etina iz lipvaiiug eljeza tvori prostor, odieijen vodoravnim sljenama, koje sainjavaju zrak grijajuee komore H. 7. K i iz kojih se ugrijani zrak putem kanala C dovodi u * sobu. Dovod svjeog zraka gorivu pod plou E sijedi putem kanala X ili 1 i Z. veo prema mjestu im okol nostima. Ova vrst ogrita proizvudja jaku promaju, ime se stanbena prostorija dobru zrai, a i gorivu se na taj nain vie izrabljuje. Poto jednostavno ogrile stanbene prostorije grije lili samo arom, Sto ga proizvadja izgaranih go riva, a uslied velikog otvora samog vairila udvadja razmjerno odvie jo neiztroenog zraka u dimnjak, to se uslied toga dotina staubena prostoriju grije samo u neposrednoj blizini ogrita, doint se podalje uinal; istoga skoro ni ne opaa. Za krajeve, gdje je hladnije podneblje, ova vrst grijalu, naime ogiite u svojoj bit noj napravi nikako ne moe da odgovara namienjenoj joj svrsi, jedno kako je ver spomenuto radi toga, to preslabo ugrije dotinu prostoriju, a drugo radi toga, to se tom vre u grijala i samo gorivo upravo razkono troi, poto vei dio proizvedene to pline ne izrabljen izlazi u zrak. Da se tome nedostatku doskoi, preinaeno je ogrite na taj nain, da je u stanbenoj prostoriji nalazei se otvor, koji je sluio za uvadjanje goriva, zatvoren prikladnim zato vrala i cima od eljeza ili eljeznog lima ili je pak takav otvor naime za nvad janje goriva nainjen u pokrajnoj prostoriji, nalazeoj se tik dotine, u kojoj se grijalo nalazilo, na primjer na hodniku, u kuhinji i t. d

48
a to se ponajvie izvadjalo tako, d a je u ta svrhu upotre bi jen o podnoje proplaznog dimnjaka, k o je j e tako sagradjeno, da nalii nekoj kom ori, i to feto prilino ve likoj, iz koje se je moglo saanoa udobno dvoriti (loiti) sva grijala nalazea se u obsegu ove kom ore. Ovakova urijala rradjena su iz opeke ili lili u tu svrhu priugolovljenili ploica iz gline, te ne grij u zrak sta n b en a prostoriji-' arenjem sam e vatre, nego tako, da u ta kovom grijalu naloemi vatra p onajprije grije gradju. iz k oje je grijalo gradjeno, a tek ova gradja, to je u primila vie topline, uo to je treba i zadrati moe, predaje tu za nju preobilnu toplinu ua grijalo okru ujui zrak staubene prostorije, Tim nainom p o b o lj anja oarila udaren je tem elj glavnoj vrsti grijala,, tu ih mi danas kod tnjestnog loenja (grijanja) stanbenih p rostorija upotrebljavam o, a to su nae , , p e i .. 2. P e. Od svake loitne naprave, naroito pak od pei da po mogunosti nastojim o postii to podpuuije izpnnjenje sliedeih u v je ta : 1. Prvi uvjet j e : dostatna sposobnost grijanja.. Loitua naprava (grijalo) naiiut! treba da imade ta kovu ugrievnu povrinu, da je i kod nepovoljnih okol nosti >a istom om ogueno n dotinoj prostoriji svrsi
ir " | jii

odgovarajuu tem peraturo postii, a bez da za postig nue U svrlu' ja e loenje bude na tetu sam om gri > jalu ili sastojim zraka dotino prostorije. 2. G rijan je staubene prostorije neka bude obzi rom na vrit-im; i m jesto blago i skladno. Vrlo je naime neprijatno. ;i i zdravlju kodljivo, kad se u prostoriji, u kojoj iiljitrtvanio. visoka tem peratura zraka naglo

49
rnienja sa uizkom, a jo je gore, kad se na prim jer glava nalazi u znatno vioj tem peraturi, no ostali ol uji dielovi tiela, ili kada nara je je d n a stnm a tielo, budi arenjem topline, budi zranom slrujorn, prouz rokovanom nejednakom tem peraturom , znatno vie ugrija n a od drugo. 3. Zrak stanbene prostorije ne .smije u tjecajem loenja m ienjati .svoje kem ike sastojin e (pokvariti se). Ne sm ije biti zasm radjen dimom, pepelom i prainom , ila ne bude tako neugodnim vonjem pretovaren. 4. Loite treba da disanjem ili inim nainom i/troen i zrak stanbene p rostorija izm ienju je svjeim * ali to treba da se proizvede bez propuha i sn ien ja tem perature. 5. Loite ne sm ije stanbene prostorije da nagrdi,, ve treba n astojati, da se u .sobi vidljivim dielovima loita u koliko to sredstva doputaju pod ade kunoj ugonosti prim jeren izgled, te da .se sa n am je tajem i ukrasom sobe u dobar sklad dovedu. 6. T re b a nastojati, da loitem samim kao i njimeprouzrokovanom zranom strujom ili arenjem dotinoj prostoriji bude im m an ji .dio u obinu svrhu o d re djenog prostora oduzet. 7. Loite ne sm ije da bude razporeoin gradnje-,, a ni vru i nainom razprostiranja topline opasno u l pogledu pogibelji od poara. 8. Ne samo tem peratura u grijati se im ajuof prostoriji, nego i razvitak topline u ognjitu treba da se dade prem a vanjskim okolnostim a i svrsi uporabe dotine prostorije lahko regulirati. 0, U ognjitu izgaranjem goriva razvijena mno ina toplini:' neka se do skrajnih granica m ogunosti 4

50
dovine onoj, koja se u obe postii dade, a snienjem neizbjeivih gubitaka topline na najniu mjeru neka se topiina to vie izrabi. 10. Glavni je zahtjev to vea trajnost loita, jer neobaziru se na trokove i neugodnosti, skop ane sa popravcima i izmienjivanjem pojedinih dielova loita, to je obzirom na tok loenja za vrieme loitne periode osobito neugodno treba nastojati, ako li se ve takovima na dui niz godina nikako izbjei ne da, du se samo oni popravci, koji su u istinu neodgodivi kao to je na primjer izmjena rotilja, odmah preduzmu. doim vei popravci neka se preduzimlju ljeti, poto se u to doba najlaglje i najbolje izvesti dadu, jer lo ite i onako izvan porabe stoji. 11. Trokovi loitne naprave kao i uzdravanje njegove djelatnosti treba da stoje u povoljnom raz mjeru sa koristi, to nam je ono daje. l~2. Kao zadnji, uli ne manje vani, ve naprotiv vrlo bitan zahtjev, oznaujemo jednostavnost luitne naprave u pogledu njenog sastava i postupka s njome. Mnogi na oko najbolji peni uredjaji pokazali su se u praksi nepouzdanim, ve stoga, to svojim izvanrednim sastavom otei'uju toan nadgle nad ispravnom iz vedbom, u sam postupak Ipodvorba) s takovom pei zahtlevu vie panje i dabre volje, no io je kod posluinskog osoblja obino nalazimo. U kratko reeno: od jedne dobre pei za htieva se to mogue podpunije izgaranje goriva uz to bolju izrabit proizvedene topline, te posve jednako grijanje ciele dotine prostorije, i to podavanjem samo voljke topline. Zato i ne smiju ogrievne povrine pei imati odve visoku temperaturu, a uredjaj neka je

51
tako udeen, da dim i plinovi im adu to sigurniji prolaz u dimnjak, te da ne prodiru u dotinu prosto riju, Povrina pei treba da siu dade lahko oistiti, kako bi se time na istoj spriedio sakupljanje praine, koja uslied arenja samo oneiuje zrak,

Vrst pei,
Pei imaemo t r o v r s t n i h i to: a) pei za brzo grijanje, a bez skupljanja vee koliine topline u svo joj ogrievnoj povrini, U ovoj se vrsti pei naime vatra brzo razvija i ugrija ogrievnu povrinu, koja toplinu ali od mah dalje predaje, to samo tako dugo biva, dok izgaranje u pei traje, im. pak ovo prestane, prestaje za kratko vrieme i predaja topline. To su obine eljezne pei, medju koje se kao naj-' slika 12 *. jednostavnija ubraja ona iz lieranog eljeza, p rig o tovljena poput valjkastog stupa, koji je radi boljeg izrabljivanja topline obino spojen sa dimnjakom duljim limenim dimovodnim cievima. To je tako zvana top lija a {Kanonofen). Slika 15. pokazuje nam takovu pe u prorezu. Valjak A, sastojei se iz jednog ili vie komada, postavljen je na podnoak 0, a gore je za tvoren poklopcem H, pod kojim se nalazi ciev B, koja uspostavlja svezu sa dimnjakom. Na podnoju valjka A nalazi se ognjite D , a na dolnjem dielu ovog rotilj F . Vrataca E slue za dovod goriva, doim je prostor G pod rotiljem pepeoniea. esto nalazimo u ovakovito peima pred eievi B lopati slian umetak M, ko jemu je svrha, da toplinu i plinove tako vodi, da se

dotiu poklopca H s im e se postizava p o v eanje ogrievne povrine. N a ciev B prikljuuje se lim ena dim ovodna ciev, k o ja se pon ajv ie tek n eto nie stropa ili pak u vie zavoja vodi u dim njak. O vakovim se uredjujern o p et p ovisuje sn a g a loenja i postizava bo lja izrab a goriva. N eto m alo p rein aen u pe gore opisane vrsti pokazuje nam slika 13., koja se od g ornje razlikuje sam o u tom e. to je u valjku A ua ognjitem u m e t n u ta eljezna ploa, te tim e dieli valjak u dva dieia. P o to je je d a n dio i to stranji n ad ognjitem p reg rad jen , to su toplina i plinovi p rim orani s je d n e stra n e p o n ajp rije se gore dizati, a o n d a d ru g e .s tra n e o pet sputati se, d a p u slika 13. tem eievi B b u d u odvodjeni u dim njak. D alnje p o b o ljan je ove vrsti pei postignuto je u a taj nain, da se toplina i plinovi vode iz m jenino vodoravno i okom ito u u n u tra n jo sti sam e pei sm je ten im dim o vodim, kako to p o kazuje slika 14 U svrh u , d a se p ro izv ed en a toplina to bolje izrabi. sa sta v ljena j e ista v rst pei na nain, kako nam to pokazuje slika 15. P oiluoak pei ua i hh naim e >a ognjitem f iz p u n je n je arnjaom iC ihurnott!: od rotilja < 1 Slika u . stru je toplina i plinovi okom ito

53
u vis kroz ciev h i ulaze kod e u kruni d im o v o d , u kojom idu protn dolje, te izlaze kroz ciov m u dim njak. K'od g/j nakvst; se liiktljiCM IU il [.>n>vidj(M H {t ll j fl ft ,

kroz koje struji sobni zrak u praznu p ro sto r ualazeei se inedj n u ta rn jim i v an j skim d im o v o d o m ; nakon to jt* ud ovih navijan izlazi kod i opet n atrag u sohu. Kod ( sv nalazi otvor, koji .'[ui u sv rh u ienja.

b) pei za polagano grijanje i sk u p ljan je topline

u svojoj ogrievnoj povrini. Ova vrst p eri treb a naim e n eto dulje za p o d p u n ra z vitak n aloene vatre, a p ro izvedenu toplinu skuplja p o n a jp rije u grafiji svoje o grievne povrine:, p a ju on d a lagano dalje p re d a je, T o su p ak glinene pei, koje su radi vee debljine stie n a ogrievne povrine u sta n ju veu m noinu topline skupiti (u se prim iti), te ju oiida la gano i blago p re d a ju n a pee o kruujui zrak i ine p red m ete.

54 P ori etlo glinenih pei je Ruska i vedska, Grade se pak iz lih u tu svrhu priugotovljenih i iz gline pe enih ploica zvanih penjaci* i opeke, a kao vezivo upotrebljava se dobra zemlja ilovaa. Slike 16., 17. i 18. pokazuju nam jednu rusku glinenu pee u prosjeku i sa sviju strada, a slika 19, u tlorisu. Nutrinja ove peci snab-

| gpjg Pni
J
Slika 17.

Slik 1 ), 5

je tvf okomitih dimovoda. Toplina i plinovi dolaze h ognjita A najprije u dimovod B, ovdje se vode prema gore, tad prolaze kod C u drugi imovod 1), u kojem dolaze natrag dolje, a da opet istim nai nom i redom prolaze rlimovode E, F, G i JI. Od dimovoda R dolaze u dimnjak, nu prije toga moraju ipak jo proi vodoravni prezid M, u kojem se nalazi zasun,

55 koji slui u svrhu reguliranja promaje i pridravanja topline u pei. Podnoje ognjita A providjeno je ro tiljem, pod kojim se nalazi pepeouica R. Vrataca od ognjita, to slue za dovod goriva, kao i ona na pe-

Btika 20. Prosjek sa strane.

Slika 21. Prosjek s preda.

Slika 22. Prosjek ctoljni.

Slika 23. Prosjek gornji.

peoniei. dadu se nepropusno zatvoriti, ime se sprieava ohladjenje ogrievne povrine. eli li se takovu pe providiti zranjakom, to se dade jednostavno ude-

56
siti na taj nain, da se jedan od dimovoa, na primjer B kan takav napusti, te dolje sa sobom, a gore sa dim njakom spoji. Na taj se nain postizava dobar odvod iztrof-nog zraka, doim svjei zrak na mjesto ovog ovodjenog kroz reke vratijn j prozora i onako struji u sobu vedske pei imadu prilino isti uredjaj kao i goi'tr upisane ruske pei, samo io svt veim dielom nauljene okruglog vanjskog oblika, Jedim vrst glinene peci, koja se najvie u Nje makoj rabi. prikazuju nam slike 20. do 23. Ova vrst pfci inuulio tu prednost, to bre grije, poto imade taku ni napravu, da jo prije no to s* ugrije sama pee, ugrije zrak, koji laa ugvijao struji u sobu. Ognji te A sloenu je iz tdjezniU pioa, od kojih se na dolujoj ploi nalazi rotilj B. a pod ovim kao obino peponica G, koja stoji medju produljenim stranicama ijgiijita ostrag. aii granii sa zicljem m, koje podupire ognjite. Ova vrst pei loi se obino izvan sobe, iz koje pukrajne prostorije. Za odvod topline i. plinova umetnuta .je na gornjoj ploi ognjita eiev D , koja stoji na ognjita podupiraem zidju E. a prolazi kroz pre zid . Izmedju vanjskih stiena peci i ognjita A nalazi oko i00 mm irok prostor, nad kojim se u istom razmaku nalazi zidje E. Odozol su na pei uredjeni otvori pp, a nad podaokom isto gg. Ovi otvqj| pro~ vidjeni su probuenim penijueima, tako da kroz pp sobni zrak struji k ognjitu A, dok kod gg ubijan ve opt-t izlazi. Ova naprava slui za prvo ugrijanje sobe prije no to je u stanju ogrievna povrina pei grija jui djelovati, te se pokazala vrio djelotvornom. Na stavak ove vrsti pei odieljen je jednom okomitom.

57
stienom u dva iela, a svaki ovaj dio uloenjetn tankih stiena iz eriepa oddieljen je opet u posebne odjele. Toplina i plinovi prolaz.* kroz ove odjele &, dok napokon ne stignu na najviem mjestu do eievi vodee u dimnjak. Ovo bi bio u kratko opi* dviju uajznatnijih vis ti glinenih pei, 110 danas ih imadefno to ne atjutarnje razdiobe aredjaja tie ve toliko vratili, da ili nije mogue ovdje opisati, lim manje, io se danas pei ba u pogledu svoje unutranje razdiobe sto je itajglavnije ne grade po stanovitoj metodi, ve vie prema zahtjevima moderne tehnike i vrsti goriva, koje se za loenje pei upotrebljava, te se ponajvie pre puta izradbu praksom steenom izkustvu dotinog pearskog obrtnika, koji pe postavlja.

c) pei $a trajnom vatrom (Dauerbrennei-. Tosu eljezne pei i2 nutra obloene loim vodiem topline (opekom, ilovaom ili arnjafom). jutarnjom razdielbom uredjene su tako. da najedanput primaju u ognjitmi utlinu vei sadraj goriva, koji lagano izgara i isto tako iagano, ali ujedno i trajno grije ogrjevnu povrinu pei. Uz dobro gorivo, kakovim se uzimlje koks ili najbolja vrst kamenog ugljena anthrazit u veliini oraha, te propisna povorbu i tono reguliranje dovoda zraku gorivu, dade se u tim peima uzdravati vatra po vie dana neprekidno, pak se toga radi ovim peima i daje prednost u takovim stanbenim prostorijama, koje s neprekidno u porabi,
I od ove vrsti pei imademo danas ve toliko raznih sustava, da je upravo nemogue ih ovdje na brojiti. Najbolja je pak ona vrst. kod koje biva izga-

58

Slika 24.

59

Slika 2&.

60
ranje goriva odozgor prema dolje. Takovu se naime pe ponajprije nakon to je dobro oiena napuni gorivom, kojeg olnjisJoj obuhvaa konjati rotilj, doim se gornji sloj pod pali, te tako gorivo polagano prema dolje izgara. Slika 24. pokazuje nam jednu vrst takove pei u cielosti. u slika 25. u prosjeku. Primjeuje se, da sustav peri, kakov nam pokazuje slika 25., omo guuje uzdravanje vatre i dulje vremena neprekidno, jer iinade takav uredjaj, koji omoguuje dovod goriva i za vrieme izgaranja, a bez da ovo smetano bude. >trit-lkv na slici 25. oznauju put, kojim prolaze dim, toplinu i plinovi. Osim ovih. dosele navedenih vrsti peci ii naemo jo i bikovih, koji* ne loe km tim gorivom, vf- kamenim uljem, razsvietnim plinom ili elektrinom stru jom. Od ovih potonjih do sada najvie je u porabi pe, to se rasvietniiu plinom loi, takozvana , plinska pe* Klaso fen), a najmanje ona loena elektrinom strujom. Strogo uzeto ne spada ni jedna od ovih dviju vrsti peri moriju lokalno loenje, ve vie u kanje na red dolazei centralno loenje, jer dobiva akoprem ne izravno toplinu, ali ono ipak gorivo iz plinare, od nosno immjare. Loenje plinom imue pred onim sa krutim go rivom iii prt.diiost, to je brzo, udobno i isto. No radi skupoe i opasnosti, koja se nalazi u tome, to ako se pipao nakon prekida loenja pomno ne zatvori, uslied dalnjes* strujenja plina u dotinu prostoriju, moe prouzroiti razprsnue (eksploziju) pei ili, to je jo gore, uguenje u takovoj prostoriji nalazeihse osoba. P r e d n o s t i m j es t n o g l o e n j a jesu: 1. Neodvisnost loenja dotine pojedine prosto rije od ostalih.

61 2. Pritednja na gorivu, jer isto se troi samo za onu prostoriju, koju elimo imati ugrijanom. ii. U jedno spojeno grijanje i zraenje doline prostorije, u kojoj se loi. M a n e m j e s t n o g l o e n j a j esu o v e : 1. Naporniji posao oko loenju pei i cloiifjaiij goriva, osobito -ako imade vie takovih pojedinih pro storija. 2. Zasmradjenje stanbenih prostorija dimom, adjom i pepelom.

B. Centralno loenje.
Centralno loenje razlikuje se od mjestnog u tome to se kod centralnog1 loenja ne nalazi loite a do tinoj prostoriji, koju imade da grije, ve na drugom kojem sgodnom mjestu izvan ove i to tako, da se moe tim nainom loenja u jedan mah i vie prostorija grijati. Sva centralna loita imadu to zajedniko svoj stvo, da mogu jednim samo ili vrlo malenim brojem loita grijati cielu jednu poveu sgradu ili dapae i cieli skup istih. Toplina, koja se proizvadja u centrali, moe se raznim posrednitvom (Med ten) prenaati u grijat se imajue prostorije. Ta posrednitva jesu: z r a k , v o d a iii p a r a . Prema tome se i dieli centralno loenje u dvie vrsti i to :

I. Grijanje zrakom.
(Luftheizung). Prema povjestnoin razvitku je grijanje zrakom najstariji nain centralnog loenja, poto su se njime

62 ve u prastaro doba sluili Rimljani za grijanje svojih kupalita. \u srednjem vieku upotrebljavao se ovaj nain grijanja u pojedinim sluajevima za grijanje ve ih prostorija, no tek u novije doba. nakon to je upoztiat vrlo shodan sustav po P. J. Meisneru, poimalo ga se obenito upotrebljavati. Grijanje zrakom osobito

Slika 2b'.

jeprikladno za prostorije, koje trebaju snano zraenje, kao ua primjer kole, kazalita, koncertne i plesne dvorane, upravne sgrade i t. d. U novije doba rabi se to grijanje i u sUmbeiiim sgradariia sa dobrim uspjehom. Grijanje zrakom biva pak na ovaj nain. h. vana dove deni svjei zrak ugrije se u loionici koja se ponajvie

63 u podrumu dotine sgrade nalazi pomou jedne pei nazvane kalorifer", te se odavle putem kanala odvaja u prostorije nalazee se nad loionicom, Nakon svog ohladnua odvadja se opet posebnim ka nalima iz dotine prostorije. Kao grijalo zraka (Kalorifer) slui veim dielom jedna ovea eljezna pe, kojoj su ognjite, kao i u bli zini ovog nalazei se dielovi obloeni opekom arnjaom (Chamottstein). fmade ih pak vie vrsti razliitog sustava. Slika 26. pokazuje nam jednu takovu pe po sustavu Wolpertovu: a je punile, koje se napuni go rivom: koksom iti kamenim ugljenom. Toplina i plinovi prolaze kroz iroku ciev nad kojom se. nalazi po suda za vodu W (u svrhu ovlaenja ugrijanog zraka) u pe b, koje ogrievnu povrinu ugriju i odlaze putem ci'evi c u dimnjak. C je kanal, kojim se dovadja svjei zrak u loionieu, a K kanal za odvod ugrija nog zraka u grijati se imajuu prostoriju. Slika 27. pokazuje nam pregledni nacrt centralnog loenja ugrijanim zrakom. A su podrumske prostorije, u kojima se nalazi centralno loite, koje se kod a dvori i puni gorivom; i je pej koja ima zadau putem kanala C dovedeni svjei zrak u loionici B ugrijati. Kanalom li dovadja se u grijani zrak iz loionice B u stanbene prostorije, a nakon to je toplinu predao, odvadja se putem odvodnih kanala i u zrak. Pr obi ta nos ti gri janja zrakom je su. Jaka ob nova zraka, usredotoena jeftina povorba loita, lahka uzpostava i isto lako prekidanje grijanja pojedinih soba, odpadanje aree topline, jednako grijanje svake prostorije, odaleenje praine i ine neistoe od soba, lahko uzdravanje vatre i nou, a vea priuva topline

04

65
u zidju loitne naprave to napokon, jer je to najjef tinija vrst centralnog loenja. M a n e su p a k ov e : koi.1 neprestane obnove zraka vei po troak goriva no kod loenja peima. Vatri u centralnom loitu treba osobitu panju' posvetiti, jer koti zle povorbe mogu sve prostorije da trpe. kod ljiv upliv vjetra na dimnjak vrlo lahko se osjea i u stanbenim prostorijama, zato ga treba po mogunosti odkloniti. Kod jaeg zraenja treba ugrijani zrak u loionici ovlaiti, jer je inae odve suh. Uslierl loe lo itne naprave ili ine kakove mane na ovoj lahko se zrak pokvari, pa onda tako pokvaren struji u stanbene prostorije.

2. Grijanje vodom ili parom..

(Wasser- oder Dampf-Heizung). Kori loitnih naprava za grijanje vodom ili parom biva prenos topline u grijat. se imajuo prostorije vru om rodom ili parom. Isto lako naime kao i kod gri janja zrakom, nalazi se loi&tna naprava obino u po drumu u posebno u tu svrhu uredjenom prostoru, u kojem je smjeten sgradi primjeren kotao za grijanje vode. U kotkiugrijnna voda vodi se cievima u grijala, smjetena, po prostorijama te na ovaj nain ove grije. Ta vrst cen tralnog loenja potie navodno od veda Jlartina Frievalda, koji je godine !7H>. u Ne\veastl-u prvu takovu loitnu napravu sagradio. Od godine 1820. razmo se ovaj nain loenja najprije u Englezkoj-, a poslie godine 1870. i u Njemakoj, odkuda je doao u nau domovinu.. Loitnih naprava za grijanje vodom, razluujemu tri vrsti i to: a) sa malim tlakom,

b) sa .srednjim tlakom i c) sa velikim tlakom. Kod sustava sa malim tlakom ugrije se voda u kotlu, kojemu je pristup vanjskog zraka otvoren, samo do vrelita (Siedepunkt), tako da je svaka opasnost od suvinog tlaka ii kotlu i provodnim cievima iskljuena, uslied oga dvorba ove vrsti loitne naprave no izi skuje vie znanja i brinosti no obilna kakova pet1 . Ali poto je temperatura voe razmjerno malena, treba uzeti to ni razmjeru odgovarajua grijali* sa veroni ojrrievnom povrinom, to niejutim opet u predje lima hladnije klime takav sustav ini nezgrapnim i skupljim od sustava sa srednjim tlakom, gdje voda u podpuno zatvorenom kotlu ujrrije do 1H0 stupnju po Celsiju. Svakako jo manjn ngriovnu povrinu iziskuje sustav velikim tlakom, jer se ovdje voda ugrije do kojil) lijo stupnja, pa no treba uzimati ni debljih cievi od 2 do i*f>. cm. u promjeru, a tako se tanke ciovi vrlo Ifdiko dadu u prostorijama sakriti. Njo radi visokog liafca pae, koja se u kotlu razvija, ova je vrst loitne naprave v. redarstveno sigurnoslnili obzira arao a iznimnim sluajevima dozvoljena. Dalnja mana sustava velikog tlaka jeste ta. to iziskuje pomnu strunjacku cl/orbu i to je podvrgnut redarstveno sigumostnom nadzoru. Radi ovih mana u pravilu se daje prednost sustavu s;i malim tlakom, pa emo se zato istim i obirnije pozabavili (upoznati). Jednu osnovu centralnog loenja grijanja voom sustava malog tlaka predouje nam u oboj svojoj raz redbi slika Od u podrumu se nalazeeg parnog kotla .4 die se eiev dovodniea i> do najvie toke sgrade, to jest do izpod krova na tavan, gdje utie

67
u tako zvanu razstenu posudu1 (Ausdelmungsgefoss) 1 jB, koja tvori najgornji dio ove loistne naprave spo jene sa vanjskim zrakom. Vrua voda kao i u kotlu proizvedena para dolaze putem cievi dovonice u ovu posudu, gdje se prua vodi mogunost raztezanja, a pari slobodan izlaz u zrak, tako da tlak u kotlu ne prekorai tlak vode u cievi ijorodnici, a kotao ostaje uviek pun vode. Stoga je razloga nuno da se u razstenoj posudi vazda nalazi do stanovite visine vode. Od razstene posude B rlolazi voda putem cievi E li u grijala 00, koja su po stanbenim prostorijama raz mjetena. Od grijala 0 0 polaze povratne cievi rr prema koti. Ako je takova loitna naprava podpuna, to jest do stanovite razine u razstenoj posudi napu njena vodom, pa naloi li se onda vatra pod kotlom, tad e ugrijana voda na najvi Slika 29. em mjestu, to jest gdje ciev dovodnica S utie u kotao tlakom voene stupine, nalazee se u povratnim cievima rr, biti potis nuta u ciev dovod nicu S.

68
Ciev dovodnica kao i razstena posuda treba da su loim vodiem topline dobro ovite, da tako im vie tite toplinu kroz njih prolazeoe vrue vode, tako da voda u kotlu dobljenom temperaturom dodje do povratnih devi rr, u kojima im uslied ohlanua padajua voda mjesta pravi. Na ovaj nain grijala 0 0 i ii; prostimo se poje vruom vodom, doim uslied predaje svoje topline ohladnjela voda struji opet natrag u kotao, odkuda ponovno ugrijana opet isti put prosltedjuje. Ovakovo jednom uzb u cijeno kolanje traje jo neko vrieme i nakon to je vatra pori kotlom utr n u la , i to tim due, im ,je kotao vie topline bio sakupio, u prestaje tek onrla, kad je nastalo jednolino stanje temperature zraka i vode. jer je time postignuto ravnoteje obiju t.ielesa (zraka i vodo). Za grijanje voe centralnog loenja . sustav malog tlaka rabe se danas najvie stojei iz vie lanaka sastojei se kotlovi iGliederfeesse!), gradjeni iz lievanog eljeza. Ovoj vrsti kotlova daje se prednost zato. jer se radi svog sbitog oblika i razredbe dadu vrlo lahko smjestiti i u manje prostorije, pogotovo pak zato. to ne trebaju biti uzidani. eli li se pak takav kotao po veati. dii:l> se to vrlo lahko postii jednostavnim pridodatkom pojedinih lanaka. Slike 2-1, HO.. 31. i 33. predouju nam takav kotao, a umetnuta slova ozna uju nam: a otvor za dovod goriva, b pepeonien,. c kanal za dovod svjeog zraka gorivu, d tlani re gulator, c rotilj, f 1 vatro i dimovoci, y . dimovodnu ciev. h otvore za ienje, dimovoda, k gornji dio kotla, n ciev ovodnic.u (kojom se clovadja vrua voda u grijala), o povratnu ciev, (kojom se ohladnjela voda vraa opi-i mdray u kotao), p ivni manometar.

70
Dim i plinovi prolaze od roti lja izravno kroz postrane okomite dimovode f 1f okrenu ?e u obim jnjolikim kana lima / prema pred noj strani ko tla, te ulaze u vod f S. kojim napokon stiu do odvodnu devi < /> :\ odavle ii dim njak, Kao gurivo upotrebljava se koks. Slika 33. po___________________________ kazuje nam gri jalo lako 2vani slika Bi, Prosiek kroz sredinu. Jiad ia to r* sa umetnutim ormariem za grijanje vode. jestiva i t. d. P r o b i ta e u o s ti grijanja vodom jesu: ugodno priju nje. vrlo lalika dvurba i lahko izobcVnje pojedinih >o '~ ba, akt) ue elimo d;i budu grijane, Ma ne su pak ovo: uepodpuno reguliranje topline kod slobodno stojeih sgraria, samo

Slika 32. Razsieku.

7t
kratko raztezanje cievi u vodoravnom smjera, kod

neopreznog zraenja zimi smrznute cievi ouih poje-

Slika BB.

dinib dielova* koje se od grijanja izoboilo. nakupljanje praine na teko pristupane vodoravno poloene cievi i napokon skupocjenost ciele ove loitne naprave.

II, Loita obrtna.

l i Kruiie peci.
Peci, to nam slue za peenje kruha i ine vrsti peciva sastoje se u najjednostavnijem svom obliku iz. ognjitne podine (Herdsohle) nadkrite svodom. Nn pred-

72 njoj uoj strani pei nalazi se lako zvano drielo (Mundloch), kroz koji se umee gorivo, a kasnije pecivo. Dim i plinovi izlaze kod starinskih pei, kakove jo i danas gdjegdje na selima nalazimo, kroz drielo, kod novije gradjprtili pak kroz nad svodom nalazeih se dintovoda u dimnjak. Krunih pei imademo dvie vrsti i to: a) Krune pei sa prekidnim radom. Kod ove vrsti pei izgara-gorivo u prostoru, koji slui ujedno i za peenje peciva, pa se mora prije, no to se moe pecivo u dovoljno ngrijanu pe ulagati, vatra, ugasiti i ognjistna pod inu pomno oistili. S tojm razloga zabticva. ova- vrst. pei znatna koliinu goriva, jer se za >vakim ponovnim peenjem mora ponovno naloili i vatra u pei, da ju do potrebne temperature ugrije, uslied ega se dakako ni sa ulajptujem peciva ne moe prije zapoeti, ime se opet gubi mnogo vremena. Kao gorivo ponajvie se upotrebljava kalano drvo. U tom sluaju ne treba rotilja. eli li se pak takovu pe lo iti kamenim ugljenom, tada se imae prednji dio ognjitne podinc providiti rotiljem. Takav se rotilj nakon to j vatra iz pei uklonjena pokrije eljeznim ploama, ila ne smeta ulaganju i peenju peciva. Slika ;>4. predo uje nam tloris, Ho. rasjek sprieda, a ;it>. prosjek sa strane jedile krune pei sa prekidnim radom. ^1 je jajolika ognjitnapodina. B drielo. CG dimovodi (prema veliini

pei izmedju 2 do 4), koji poimiju na protivnoj (stranoj) strani drielu, te voe nad svodom, to ga ujedno griju, u dimnjak E i F. I) je zasun, kojim se regulira promaja, a nakon izgaranja temperatura u pei. G je zalistak (Klappe.;, kojom se zatvara dimnjak, te time sprjeava propuh u pekarni i zasmradjenje ove iz dim njaka padajuom eadjom. b) Krune pei sa neprekidnim radom. Ova vrst pei rabi se u peka mama, gdje se pe civo na veliko proizvadja, a imade pred onom sa prekidnim radom tu prednost, to bolje izrabljuje proiz-

Slika 35.

vedenu toplinu, ime se postizava znatna pritednja. uu gorivu. Kod ove vrsti krune pei ne izgara naime gorivo u prostoru za peenje, ve pod njim u poseb nom ognjitu. Tim se nainom moe umetanje i vadjettje peciva obavljati posve neodvisno od loenja, 4to omoguuje neprekidan rad takove pei. Slika 37. predouje nam tloris. a 38. prosiek strane ove vrsti pei. A je prostor za peenje peciva. B clrielo, G rotilj. D vrata za do'rod <?nriva, E pe-

74

peoniea, F ognjite, koje se prem.t pozadini proiruje, a ruzdieljeno je prezijem (Zunge) M u imovode' -(?<?, koji se ua stranjoj strani pei diu okomito, te pro-

S lik a ;38.

laze kod H mi .svodom prekrit prostorom za pee nje J , to era ujedno grij u, u. dimnjak ili ako im ade

75

vie takovih pe.i uzporeosa zajednikim dimnjakom, u ovaj voe# dimovo K. I je zasun, a L otvor, koji ribfAi u svrhu ienju dimovorfa, Ovo je opis jedne najjednostavnije vrsti krune peci sa neprekidnim radom. No danas iraade tehniki ve vrlo navrenih takovih pei raznih sustava, koje nije mogue sve ovdje opisa ti. Drimo pak, da to nije ni potrebno, polo se i onako u bitnosti svojoj na ovdje opisanom pravilu osnivaju.

5. Suio ne mesa.
Za suenje vee koliine mesa a tvornicama suhomesne robe grae se posebne lih u tu svrhu prema potrebi manjeg ili veeg objema komore. <3rajene gu pak iz masivnog zitlja od opeke. Podnoje ove komore slui ujedno i kao ognjite, na kojem Je loi jako puea se vatra (Schmaiiehfeu&r), hranjena gorivom, koje kod izgaranja proizvadja mnogo dima (mokro drvo, pilovina i si). Ovo ognjite prekrito je mreom od ice, a to zato, da u sluaju, kad bi se vatra snano uzpirila, plamen ne segne do mesa, kao i zato, da ako sluajno koji komad mesa spadne, ne padne ba iz ravno u vatru. Na najgornjem mjestu ove komore na lazi se dimnjak ili dimovod, koji odvadja dim u dim njak. Po komori razmjetene su eljezne ibke, na koje se vjea meso.

3. Parni kotao.
Farm kotao je tijelo mi no vodom napunjena po suda, u kojoj se pod utjecajem topline proizvadja para. Proizvedena se para sakuplja u vodom nenapunjenom praznom prostoru, tako zvanom ,paritu (ampf-

76

raum), od kuda se putem eievi voi odredjenoj joj svrsi tparnom stroju, grijalu centralnog loenja i t, cl). Glavne sastojine parnog kotla jesu sKedee: 1. Sam kotao, 2. Oprema (Armatura) kotla. 3. Ognjite. 4. Zid. b. Dimnjak. Parni se kotlovi prave od iievanog ili kovanog eljeza. iieiuH. ijakra ili ute mjedi. Vrlo se sgodno i uspjeno rabi za gradnju parnih kotlova, eljezo, jer je ono jfifoko i vrsto. Najobiniji oblik parnih kotlova je valjak, koji je s < iliji' slnuie eljeznom j.iloeoiu zatvoren; mdji su oblici oknisdjasti ili <:<;tverougla.sti. Diele se pak na hrkove, kuji 1 ee, i koji su nagnuti. .Suslavtio
se

diele parni kotlovi u pogledu loenja:

a) Na kotlove, koji se loe iz vana.

Ova jednostavna vrat kotlova rabi .se najvie kod stalnih (stabilnih) parnih strojeva. Valjkasti se kolao sastoji od oveeg valjka, koji je sprieda i straga zatvoren ravnom ili trbuastom e ljeznom ploom. Slika 39. i 40. nam pokazuje takav kutnu .- jednostavnim garigtern odozdo. A je kotao, ii i i H kanali (dirnovoili) za vatru, dim. i plinove, 1 je ognjite (i'Vuerliueh), r rotilj, a izpod ovoga je pepeonica /. Rod kotlova ove vrsti prolaze, kako se vidi na slici ili*, i 40,. dim i plinovi najprije izpod stiena kotla kod 1, zatim dodju natrag kod ii, tada diraju kotao jo jednom kod 3, odkuda napokon idu u dimnjak. Ovakovi se parni kotlovi prave 10 do 12 metara dugi i to zato, to vatra kod samo jednokratnog prolaza izpod kotla ovome mnogo manje topline poava, nego

77

li kod onakovih kotlova, gdje vatra, dim i plinovi moraju da prodju kroz vie kanala (dimovoda), te uslied toga i vie topline kotlu podrivaj.

Slika )39,

b) Na parne kotlove, koji se foe iz nutra.

Kod ovih kotlova nenalazi se ognjite, kao kod netom opisanih, pori kotlom, nego ba u samom kotlu.. Takav se kotao sastoji od eievi, kojima vatra, dim i plinovi prolaze (Rauclirohrfcessel), te ,~ najpri je sakup e ljaju u dimniku (Rauehfcasten.) slika 41. i 4-i, B a odavle tek odlaze u dimnjak. Ovo. je taku zvani Comwal!-ov Slika 40. koji imade tu prednost, to posjeduje veliku

78 ogrievnu povrinu i to vrue plinove dobro izrabljuje, te uslied toga brzo paru proizvadja. Takav jednostavni kotao sa loenjem iz mitra (slika 42.) rabi .se kod parostroja (eljeznice) i lokomobila jer zauzima vrlo malo prostora. Kod velikih stalnih (stabil nih) kotlova ove vrsti udeenaje njihova uredba tako, da se toplina im vie izrabi na taj nain, da se vatra, dim i plinovi kao

j B X AA \

Slika 41.

Sliku 42.

i kod kotlova, koji.se loe iz vana vode istim smje rom, kako je to koil one vrsti kotlova opisano. Dim i plinovi prolaze naime najprije kroz tako zvane vrelne cievi (Siedrohre), g'itje se na stranjoj strani kotla raz dvajaju, te dim o m Iima s obe strane kotla opet prolaze u prednju stranu kotla, a d a onda tek izpod kotla, to ga u eloj njegovoj duljini dotiu, odlaze u dinijak. Kako je parni kotao danas jedno od najvanijih obrtnih loita, to je *asma naravno, da ga se nastoji

70
tehniki im bolje usavriti, tuko da ve imaemo toliko raznih sustava, da ih je upravo nemogue sve ovdje opi sat], ve smo se ograniili opisom onih najjednostav nijih vrsti, na ijem se. pravilu manje vie sve ostale vrsti osnivaju Slika 43* pokazuje nam jedan kotao no vijeg sustava, koji se u velikim tvornicama danas naj vie rabi, tako zvani cievni kotaoK (Rohrenkessel), naloi se i/- vana.

Slika 43.

4. Pivovarnik (Braupfaime).

Za varenje piva potrebni su kotlovi tako zvani pivovnrnici, koji su istovjetni sa kotlovi ma, to se rabe

80 u kuanstvu (vidi strana ST.), samo to su mudgo ve eg objema. U pogledu svoje uredbe loenja takodjer neima-baS velike razlike, poto .je topogledni uredjaj, isti, kao i kod onih a kuanstvu, jedino to je ognji te mnogo vee. a dimovodi prostraniji, tako da od govaraju razmjeru objema kotla.

*lika -ii.

Slika 14. pokii'/itiji' naru pivovarnik najnovijeg su.-tiivH. A je u.iiijif tr. // rotilj, (' pepeonica. I)D dimovodi (striilif*' oznaruju put. kojim dim i plinovi pro-'1

81
laze), E E je dimnjak, F zasun, 1 otvor za dovod go riva, 2 otvor za ienje dimovoda i dimnjaka, 3 otvor za ienje pepeonice. M je mjealo. koje, parnim stro jem stavljeno u gibanje, mjea maiu u koti.
Ovakovc velike kotlove, kako sa ovdje netom opisani, rabe takodjer i sapunari za kuhanje sapuna, tvornice kobasica za kuhanje mesa i velike pecare za palenje rakije; pak poto se svi ovi kotlovi veom ili manjom razlikom u pogledu .svoje loi tne razredbe osnivaju na pravilu opisanog pivarnika, to dalnji nji hov opis nije od potrebe.

5. Suione slaa (Malzdarre).

Suione sladu upotrebljavaju se u pivovarama za suenje vee koliine jema slada. To su ovee komore razdieljene u vie spratova, kojih je pod, tako zvana ,]jesa~ (die Horde), nainjen od sitnim luknjioama probuenog jakog lima ili iz jake ice na gu sto pletene mree. Na ovim podovima razprostire se slad. koji se umjetnim nainom proizvedenom topli nom sui ili prema potrebi manje ili vie pri. Poto nas u glavnome zanima samo nain, kojim se za 3Uenje slada potrebna toplina proizvaja, to se u dalnji opis same suione ne emo uputati. Pozabaviti emo se potanje lih vru loita, koja se u tu svrhu upotrebljavaju. Za postignue svrhe, kojoj je suioria slada immienjena naime za suenje i prenje slada po trebno ju je do stanovite temperature grijati. To pak biva na (ivo. naina, i to: pomou loita ugrijanirn zrukom ili p'ak parom. Oba ova naina grijanja sa^ma s istovjetna sa onim ve ot>U_.:iim kud 6

82
centralnog loenja, poto se prvim nainom grijanje proizvadja pomoju samo jednog loita (slino onome za grijanje zrakom), koje cielu sui onu grije, a na drugi nain isto tako, samo to se grijanje poluuje onako, kako je to opisano kod centralnog loenja vodom ili parom. Za grijanje susiona slada ugrijanim zrakom rabe se posebna lih u tu svrhu urejena loita, kojih imade raznih vrsti, tako da skoro svaka pivovara ili tvornica slada imade drugu uredbu takovog loita. No u bit nosti svojoj ipak se sva ta loita osnivaju najednom te istom pravilu. U najdolnjem spratu suione naime nalazi se posebnu, komora, u kojoj *e grije zrak, koji onda ugrian struji kroz cielu povrinu upljikastog poda u dal nje gornje spratove. Dakako, da se kod toga najvie i najprije uirrije najdolnji, a tek onda sve manje gor nji spratovi, pa se prema tome ono svjee, najvlanije zraje i rasprostire ponajprije u najgornjem spratu, a onda se postepeno premjeta u dolnjf, dok se napokon u najdo]* njem spratu podpunoma za dalnju porabu izsui ili spri. U toj komori za grijanje zraka nalazi se i loite, koje pomou svoje velike ogrievne povrine grije zrak. Ta velika ogrievna povrina postizava se na taj nain, da 30 u toj dosta prostranoj komori namjeste u vie zavoja devi iz lima ili lievanog eljeza (dimovodi), kroz koje se vode dim i vrui plinovi, to se u ognjitu loita izgaranjem goriva proizvode. Takove cievi vrlo su raz liitog promjera. Kod nekih su loita ue, oko 20 do 30 c m , kod nekih pak ire, oko 40 do 60 em. u pro mjeru. Riedko su kada ove cievi okruglog, ve po najvie jajolikog, trokutnog ili peterokutnog oblika, a to zato, da *e na njima ne mogu zaustavljati i sakup ljati praina i ljuske od zrnja, koja bi se tada na ovim

83
cievima prila i time zasmradjivala ugrijani zrak u suioni. Takovih loita imade dvie vrsti: a) sa okomito stojeim i b) sa leeim cievima. Komora, u kojoj se nalazi loite sustava sa le eim cievima, dieli se u dva iela, i to u dolnji dio, u kojem se nalazi loite, te koji je prekrit tankim svodom, providjenim sa dkuljama ili cievima, to od sa mog loita proizvedenu toplinu vode u drugi, gornji dio komore, tako zvani ^krme* (Sau), jrdje su smjetene u vie zavoja vodee cievi (dimovodi). Kod loita sa oko mitim cievima odpada gornji dio komore, pa se ta onda sastoji samo iz jednog dieia, u kom se grijc zrak.

S lik a 45.

Slika 45. predouje nam tloris jedne vrsti loita za suione slada sustava sa okomitim cievima, a slika 46. cieli pogled na takovo loite sa strane. A je ro tilj, koji se nalazi u valjku ii, obloenim opekom arnjaom. Tome su prikljueni sanduku slini nastavci C i I), koji kroz obzid komore prolaze u pred ovom nalazei se prostor, gdje G slui za dovod goriva u loite, a D za ienje pepeonice E, Valjak S stoji putem cievi F u svezi sa nastavkom Gy tako da dim i plinovi, uzdiui se cievju F izpune prostor G, iz kojega kroz sastavnu ciev / dolaze u valjak H, odakle
*

84
se kroz ame cievi sputaju dolje, da se u valjkas tom pro storu K opet spoje, h valjka K prelaze putem cievi N u isto takav valjak L, odavle uzdiu se eievima P opet do prostora M gdje se ponovno spajaju, da na pokon putem na slici nevidljive cievi doju u dimnjak. Valjak K i L stoje na zidanim kanalima, koji kroz stierm W vode u vanjski prostor, dje se pune svjeim zrakom, koji kroz otvore Wt i W2 struji u komoru.

Slika - . iu

Slika 47. pokazuje eiulu jednu suiouu slada u prosjeku su. isto takovim loitem sustava okomitih cievi. i je mala komora, nalazeea se pred komorom K , u kojoj se nalazi loite, koje se odovud putem otvora 1 dvori, dok s kod ;> vadi popeo iz pepeoniee B. A je ognjite, > rotilj, CC ciev i.. kojima na slini ve nain opisani u ' slici 45. i4'(i. dim i plinovi kolaju. D je odvodni dimovod,

dlika 47.

Slika 18.

koji uz stieriu su Sione vodi do na sred stropa iste nalazeeg se dimnjaka, oko kojega se nalazi prostor. Sto slui kao odvodni kanal u suioni iztroehog zraka i izparivanjem mokrog zrnja proizvedene pare. E je kanal, kojiru se dovadja svjei zrak u komoru. .Slika 1- pokazuje nam jednu suionh slada u 8. prosjeku sa loitem sustava leeih cievi. Ucrtana slova oznauju: l predkomoru, X dolnji dio komore, u kojoj se nalazi loite, -4 je ognjite, r rotilj, B pepeoniea, DD imovod, koji vodi dim i plikove n limene ili eljezne cievi G-G. to se nalaze u gornjem ielu komore, tako zvanom krme* (Snu). JE je imovod. koji vodi do u sredini svoda suione se nalazeeg dim njaka F, K je kanal, kojim se ovadja svjei zrak u komoru. Osim ovih pod naslovom Loita obrtna* ovdje opisanih loita im ade^-joj drugih, kao na primjer onih za peenje vapna, opeke i gline, za lievanje eljeza, lalenje stakla$jP^ivanje odpaaka, spa ljivanje mrtvaca i t- d. Nu midu se sva ova loita u bitnosti loitnom svojom uredbom znatno ne raz likuju od tih ovdje opisanih, to se ne emo- na njih poblie lit osvrtati, ve ih samo onako mimogred na pominjemo.
c

- to Q ci = s

XI. dio.

0 tetnim uzrocima po promaju.

Uzroci nepravilne djelatnosti dimnjaka i loita, te naiin, kojim se ti uzroci odstraniti odnosno ublaliti dadu.
Podpunim se pravom uztvriti moe, da neima vee neugodnosti, 110 to je ona, kada loite ne e da pravilno funkcionira. Zamislimo si samo nepriliku, u .koju uslisd fafroyoM f f i n;aija loita zapadne do maica, napreui 3$?* svoje sile, da svojoj dunosti udovolji, te da pravodobno objed ili veeru priredi, ili da sobu ugrije, to joj ipak nikako ne e da za rukom podje, poto je loite svoju djelatnost uzkratilo, a uz to jo jelo i stan dimom zasmradilo. Bacimo li, Setajui gradom, pogled 11a krovove kua, opaziti emo, kako je velik hroj dimnjaka providjen tako zvanim nastavcima raznog sustava i oblika. Nehotice emo se zapitati, em na dimnjacima ti nastavci, koji se u mnogom sluaju ba ni malo ne s'Jaiz sa arhitekturom dotine sgracle, ve ju naprotiv samo nagrjuju. Takove sa nastavcima providjene dimnjake moemo podpunim pravom smatrati bolest-

88
nicima, a njihove nastavke bolestnikim kapama; jer -zdravom, to jest propisno gradjenom i pravilno funkciotjirajuem dimnjaku takav je nastavak posve suvi an. Uzroci pak toj bolesti dimnjaka naime nepra vilnoj djelatnosti mogu biti razlini, pak emo ih ovdje, u koliko je to mogue, u kratko redom opisali i ob razloiti. Pouajglaviiiji uzroci nepravilne djelatnosti dim njak a jesu:

1, Vjetar.
Za vrierne jakog vjetra esto se opaa, da u je dnoj te istoj kui nekoji dimnjaci i loita 3as ma dobro funkcioniraj u, dapae i odve ivahnom promajom, tuko da se mora ako ne emo, da odvie goriva i topline gubimo pomoju zasuna ili boljim pritvo reuju m vrataca od pepeoniee dovod zraka gorivu skuiti, n time i promaju osporiti, doim opet nekoji drugi dimnjaci istu kue nipoto ne^er^ funkcioniraju, pa ne samo dini. ut Iju i pepeo, veoesto i sam plamen svom silom kroz otvore loita u stanlrenu prostoriju vraaju. Sad nam se samo od sebe namie pitanje; kako jt- ti; mi mie:- Za.sfo vjetar stanovitim dimnjacima u jednoj b- istoj kui smeta u pravilnoj djelatnosti, a druinu ne. ve ju dapae jo i pospjeuje? IVijf, no to na ovo pitanje dademo odgovor, treba da si raztumaimo pitanje: to je vjetar 'i Vjetrom uazivljemo gibanje (strujanje) uzduha {uzduno!/ zi'iika}. koji nas okruuje. To gibanje moe uzsliediti iz raznih uzroka, kojih razlaganje ovamo ne spada. Nadalje to gibanje moe biti i razliitog pravca i brzine, a naprama tome, s koje strane scieta to

89
strujenje uduha dolazi, dobiva i vjetar svoje ime. Brzina gibanja uzdaha je takodjer razliita, a prema tome i snaga vjetra. Poto je uzdufa pruivo tielo, to ono, tjerano, strujota, slino svakom drugom tielu udara u predmet, koji mu na alnjem njegovom putu smeta. Naiavi pak na kakovu zapriekn, to ju ne moe svladati, pa da si prokri. put, odbija se od tog predmeta, te na drugom kojem mjestu trai prolaz. Prema obliku i j veliini povrine dotinog predmeta i jakosti- vjetra,; kojemu je isti izloen, ovisi i uinak tlaka na taj pred met i odbijanje od njega. Predmeti plosnate i nepo mine povrine, kao na primjer zidovi, krovovi i t. d. pruaju vjetru znatno jai odpor (zaprieku), no pred meti okruglji,' a jo manji odpor pruaju predmeti iljaste povrine, poto se na njima uzduh ree. Zato ee vihor prije sruiti kakav vei zid, krov od kue ili jako razgraujeno stablo, no drugi koji predmet okru gle ili iljaste povrine, To je bilo od potrebe spomenuti, jer upravo na tome se osniva povoljni i tetni uinak vjetra na dje latnost dimnjaka. Ako je naime riee dimnjaka sa sviju strana slobodno, da rteima u neposrednoj blizini dim njaka od istog viih predmeta (zidova, drvea, briega i t. (L), tad e vjetar na promaju u tom dimnjaku samo povoljno djelovati, doim u obratnom sluaju, ako se ue dimnjaka nalazi nie od u neposrednoj blizini istog nalazeeih se predmeta (zida, krova i t. d.), biti os uinak vjetra na promaju u dimnjaku tetan, i to s razloga osnivajueih se na gore upisanom pra vilu strujanja vjetra. Slika 49. pokazuje nam tetni uinak vjetra na pravilnu djelatnost dimnjake* i i 2.

<)0
Vjetar struji u pravcu, to ga pokazuje strielica te se struje lom i rta krovnom bridu d. Jedan dio p u tu zadran je tisi dalujem. svom
a * ft,

zrane c.

zidom

Zrake vjetra prisiljene su usiiod tojjji skrenuti svoj pui pn-nm unije, a daliijim tlakom odostrag zabiju se i n<w dim njaka / f\ te taku prouzrouju .povrat dim a i prostorije*. U \o se doptuiju na slici 40 . i kd dim njaka Dio vjelrovih zraka, lornljen na krov nom usli/d l>fi:Ju /, bude stisnut i potjeran prema gore-, a ** onda i i u jedan din /raka kod g 11

1irn predje preko krovnog sljem ena c} opet se sprui.

dim njak ^ Libije.

Uvsij tetni dimnjaka'1 ujje jt; ovisan tome

upliv

vjetra na

pravilnu djelatnost sluaju jednak, ve

uviek i u svakom

ne samo u jakosti vjetra povod.

vjetra, nego i o udalje D im njak naime, koji se

nomu i povrini predmeta* uplivu

koji je za pravo tetnome

nalazi tik vjetar tfaustavljajueg predmeta (stiene) bit e tetnom uplivu vjetra jae izvrgnut, no onaj, koji je pd to^ predmeta udaljeniji, i im je ta udaljenost vjetra na dim njak. vea, tim ju slabiji tetni uinak

9t
Uz ovu obol nosi dolazi jo n obzir i cjelokupna visina (Umnjaka. Kod kratkih dimnjaku takav u se tetni upliv vjetra mnogo jace osjetiti, no onaj kod vee. vi sine dimnjaka. Tako e sr na primjer tnj sletui ui-' nak vjtitra u .jalnoj dvokatnoj kui najjae opaziti u 1 kalu, slabije u L katu* a tek neznatno ili nita u 1 prizemlju. Prema tome od tetnog uinka vjetra u pravilu trpe najvie prizemna kue i gornji katovi vi ekatnih kua. (vime smo dobili odgovor na prijanje pitanje: Zato vjetar jednom dielu dimnjaka jedne te iste kue smola pravilnoj djelatnosti? Naime zato, jer im je dimnjak nii, a blie predmetu koji vjetru na putu stoji, tim mu tetnu upliv vjetra i vie kodi.
Ve je ovdje spomenuto, da, ako je gornje ue dim njaka aa s viju strana slobodno. d a j e tada i vjetar ? po djelatnost d im njaka povoljan, a to dolazi od tuda* to u takovom sluaju vjetar, bom i zranu struje bre ili kada ne nailazi n a zai to prema jakosti pospjeuje i pro priektu te strujee uz i nad dim njakom , povlai sa so stupi.au dim njaka sporije, im ujedao moemo laltko pokraj

m a ju u dimnjaku Tuj povoljan uinak vjetra na dje latnost dim njaka opaziti, ako za jake dobro naloeue pecijae, asom opet sniene vijavice sjedimo zit emo naim e,

u sobi, te sluamo bukterije u iloj u'oree vatre. Opada vatra asom slabije bukti, kadkada pak za as posve prestane, daonda opet samo tim snanije uzbukti. Povod su dim njaci, tome tum ai n am kako vidimo, slika 50. i 51. Ovdje slobodni, strieujedno sasma

lice oznauju smjer

vjetra i put m u, te nam

pokazuju, kako se struja (zrake) vjetra,

udarajui u

dim njak, lom i, te kako jedan dio iste ide prema doljer

a drugi prema gore. povlaei sa sohom zranu struju, a s njome zajedno i dim i plinove iz dimnjaka. Takav e dimnjak i za najjaeg vjetra dobru funkcionirati. elimo li odvratiti tetan upliv vjetra po djelatnost dimnjaka, tad moramo u prvom redu nastojati uklo nili /.apri^ke. kojo prilazu vjetra na putu stoje. Xo

> iik n V'.

s lik u

0 1.

lo nijo i mek lahku izvedivo, jar ni i na primjer ne moemo zato, da tetan upliv vjetra na na dimnjak odvratimo, zabtie sviti od naeg susjeda, ija je kua vis;i ud mie pa toga radi povod tom tetnom uplivu, da je moramo dakle traiti drugi uztuk, a taj bi 1 takovim sluajevima bio: 1

a) P r o d u l j e n j e d i m n j a k a . dimnjaka iznad razine krova naalost se kod gradnje kua vrlo malo panje posveuje, te so takova u najvii- sim-ajeva nakon to je tek neto preko kojih iJO cm. tmd razinu krova dignuta, obino ve i zavr* je, po^tc.) r?e dri. da je ta visina za dimnjak do 11 statnu. Str-tni upliv vjetra u tom se sluaju posve 3 uma mee. Tek onda. kad s sa loenjem zapome, pa se loitni urodjaj na sve strane dimi, pomu jadikovke i iztraivanja uzroka toj nevolji, boji se tada esto
Visini

svagdje trai, samo ne hi inu, ^ [je u i.sli mi jest. B nik li napokon kuevhistnik ipak uvjeren < pnivom uzroku, > 0da ili mom da se podvrgli oveem trosku, da do tini preuizki dimnjak imdozLdali dade. ili ~ kako to ve obino biva osla ne sve pri starom, pogotovo, ako to nije dimnjak od njegovog vlastitog stana, No to ne v;dja. Kod gradnje koa u prvom redu bi se imala posvetiti rim vea panja izved i) i loilinoja uredjaja. kojega je upet najslavniji dio dimnjak, jer e se samo na taj nai u moi prou sresti kasnijim, ne prilikama i neu^od nosi ima po kurV-vlastuika i pu sta nare, to ih im pogries=no ili nepravilno ^radjena lo ita i. dirrmjaei prouzrouju. Ta se pak panja u tom sluaju sastoji 1 tome, da se dim ujaci ma dade potre1 bita visina, kako njihovoj djelatnosti ne e moi sme tati upliv vjetra. S v a k i d i m n j a k t r e b a da h a r e m za 30 em. nad m a u j e v i s i n u i j e m e n a k r o v a i l i u ne p o s r e d n o j b l i z i n i n a l a z e e g se z i d a i s t e ili s u s j e d n e k u e . Ovoga pravila trebalo bi da se strogo dre graditelji i zidari prigodom gradnje kua, pak e se time mnogim kasnijim neprili kama preusresti. Kod novogradnja dade se to vrlo lahko udesiti, jer se ve kod obnove nacrta gra dit se imajue kue tmaele ta svakog obzira vriedna okolnost u obzir uzeti* te prema tome i razredbu dim njaka primjereno loj okolnosti odrediti. Mnogo tee se to provadja kod ve postojeih kua, gdje na pri mjer susjed jedne prizemne kue tik do ove sagradi jedno ili dvokatnu kuu. Dimnjaci l.e prizemne kue* koji su do tada raama pravilno funkcionirali* za jaeg e vjetra protivnog smjera za b ah w zida susjedne vie kue svoju djelahtosf najednom zatajili. A zastor Zato,.

n
jer je prigradnjom susjedne vie kue put vjetru spneen i taj sada tetno upliva na dimnjak prizemne te kue. Ponovnom razdiobom dimnjaka u prizemnoj kui u tom se sluaju nita ne da postii, a bio bi to i prevelik troak. Xe preostaje dakle ino, ve ako se tomu zlu radikalno eli pomoi dotine tetnom upiivu vjetra izcrgnnte dimnjake povisiti do potrebite visim;. To se pak postizava iJi nadogradnjom ili pro duljenjem dimnjaka potrebitom duljinom limenih ili glinenih cievi. Nadogradnja dimnjaka u tom je sluaju istina najskuplja, ali i najtrajnija, pa se zato gdje to ikako mogunost doputa osobito preporuuje, (Slika 51) Po gradjevnom propisu duni su vlassinici novograd nja tik ovih viih kua uz zabatni zid nalazee se dimnjake nie su sjedne kue o svom troku skupa sa zabatnim zidom preko njegove visine (preko krova) izvesti, a viastnik nie kue imade samo zato potrebno gradivo (opeku, vapno i piesak) dati. Takovo produljenje dade se Sliku 2. kod dimnjaka, nalazethh se tik i{( faar nedaleko zaludnog zida vie kue. izvesti bez veih potekoa. No mno^o je to tee sa od aba Inog zida udaljenijima dimnjacima, jer se

95
ti. ima izvesti slobodno stojei, a takovoj izvedbi znade biti zaprieka esto ve u tonu*, io temelj pro dulji! se imajueg dimnjaku ne odgovara tereta, to bi ga uslied nadogradnje imao da nosi. Ii takovim se sluajevima utiemo obino produljenju dimnjaka sa eievima od jakog, dobro poeinenog eljeznog lima, kako to pokazuje sliku 53. Sinliiji tetni ui nak vjetra na dimnjak dade se i sa manjim trokom odkloniti i to fta taj nain, da se gornje ue dimnjaka protiv tog tetnog upli va vjetra zakloni, a to se navlastito kod pz'Oplaznih dimnjaka dade postii vrlo jed' nastavnim i jeftinim nainom, sto nam ga pokazuje slika 54. U prosjeku predoeno ue proplaznog dim njaka A prekrije se ploom JB od jakog eljeznog lima ili lievanog eljeza. Ta ploa mora da imade dvo struki promjer unu tarnje prostran osti vi djela dimnjaka C, a u visini D dvie treine

siiika 58.

iste do nt$ >u^|pinjaka, gdje lei privrena jakim u vrije dimnjaka ukidanim eljeznim ibkania E , b) P>e ud esha u a hn n j ;>k a. Kod slobodno sto jeih dimnjaka, fjiJo proplaznih ili ruskih, dade se sirup vjetra probitano po djelat nost dimnjaka izrabiti na nain, kako to po kazuje slika 55. Izpo ua dimnjaka naimenaine se u zidu kose produbine a, povrftine istih podavaju struji vjetra y uzdiui pra vac, a time ova na zranu sfupinu u dim njaku ee iajui djetaje* te ju s veim pospjeenjem a njom naravno i dim i plinove iz dim njaka povlaci Uje dno se preporua ne samo u ovom sluaj u, nego kod svih dimnjaka obod dimnjaka f na 45 stupnjeva (polovicu pravog- kuta) u kositi, jer se time postizava to*

S lik a 54

slika 55.

97
da se tetna vodoravna struja vjetra k iu kosom \ uu dimnjak odbija prema gore i tirne unutarnja zranu stupi mt za sobom povlai, n njome i dim i plinove. Kod dimnjaka, koji se elo ljepeg i/.gleda radi ukrasiti, d ado se taj opisani nain ukorifcnja struje vjetra postii, izgradnjom ukus ni li kapa na dimnjaku, kako to pokazuju slike 56 < 57 , 58. i 5th Osim ovih rio sada navede nih uz tuka protiv tetnom uplivu Slika 56. (u cielosti' vjetra na djelatnost dimnjaka

^lika. 67. Ui prosjeku)

Sliku 58.

Slika oSL

rabe se jo i neke vrsti tako zvanih nastavaka za dim njake, o kojima je na drugom mjestu ovog diela po blie govor*

2. Stutftmi traci.
0 prilikama promaje u dimnjaku u obe vlaHaju m prkos prastarih iskustva jo tolike ne jasnosti, da
T

isti vrstni teoretiari dolaze do zakljuaka, koji uslie praksom steenih iskustva nisu posvema opravdani. Tako isto vlada nejasnost i o djelovanju sunanih traka na pravilnu djelatnost dimnjaka. Uvaeni teore tiar P e t t e n k o f e r kae ^1858.) o tome ovo: Alle Phjsiker sind daruber einig. das as Phiinomen vorlaufig uicht erkiftrt sei; *elbst Peclet gesteht das zu, der in diesen Dingen als eine vollberechtigte Autori tat angesehon \verdeu rnusu. U prevodu glasi to: Svi liziari u tome su sloni, da ta pojava predbjefcno jo nije objanjena; a to priznaje i i?ti Peclet, koji u ovim stvarima pod punim pravom slovi kao autoritet*. Drim, da e o toj temi praksom steeno izkustvo moda dati najpovoljniji odgovor time, ako si lo uinak sunanih traka na pravilnu djelatnost dimnjaka tumaimo na ovaj nain: Sunani traci, osobito kaci hunce visoko stoji i svoje trake okomito baca na povrinu krova, tetu jako' ugriju, a time ujedno i vanjski zrak znatno razred]uju, esto u tolikoj mjeri, da izmedju vanjske zrane ?tupine i one nalazee se u dimnjaku neima razlike u temperaturi. Dapae se dogadja, da je temperatura vanjskog, dimnjak okrunjueg zraka uslied navedene okolnosti jae ugrijana, no ona u dimnjaku. Coiv tu okolnost lahko je razumljivo zapinjanje djelatnosti dimnjaka, posto sunanim tracima ugrijani, dimnjak okruujui' zrak ne doputa zranoj stupim nalazeoj se u dimnjaku uzdizanje s razloga, to je iste ili da pae jo i nie temperature. Time je onda dakako sprieOi-no gibanja u dimnjaku ualazee se zrane stupine, a ujedno i pritisak vanjskog zraka na podnoje dimnjaka, to kroz pepeonicu, rotilj i dirnovode biva.

99
Ovu pojavu mi dimnjaari u praksi mizivljomo zaduni zrak (Stickiuft duik). Ako je temperatura zrane stupine u dimnjaka znatno nia od vanjske, dimnjak okru u ju i tad se dogadja, da ova prvu popusti pritisku potonje i tako onda nastane obratno strujanje u diniujaku nalazee se zrane stupine, numio ne ozdola prema gore, ve od gore prema dolje, u emu se mo emo lahko osvjedoiti, ako pred otvor na vrataciina '/a dovod goriva stavimo goruu svieu. Jer emo tada vi djeti, da u tom sluaju plamen sviee ne naginje u ognjite, ve sasmn obratnim smjerom prema nama u stanbenu prostoriju, to se isto dogadja i sa dimom, ako se naime uz istu vladajuu oklnost naloi vatra u loitu. Isti je razlog i neugodnome vonju po eadji za vrieme velike vruine, to iz dimnjaka kroz loite u stanbenu prostoriju dopire. Tu pojavu mi dimnja ari u praksi nazivljemo protupromajorn* (Gegenzug), a opaa se najee kod dimnjaka, kojih ue na lazi u neposrednoj blizini sunanim tracima u grijane krovne povrine, to je redovito sluaj kod dimnjaka tek kojih 3050 cm, iznad krovne povrine izvedenih. Od znatnog je upliva po ovu pojavu uiedjulim jo i temperatura unutar sgrade. Mi znademo, da je za vru eg ljetnog dana temperatura naih stanova neto nia od vanjske, osobito se to opaa u podrumskim sta novima, a ba ova okolnost od znatnog je upliva na gore opisanu pojavu. Ako je naime tem peratura pro storije, u kojoj se nalazi loite, jednaka ili via od vanjske atmosfere, tad e promaja u dimnjaku nakon naloenja vatre u loitu biti brzo uzpostavijena, jer zrana stupina u dimnjaku ne treba znatnog ugrjjanja. No ako je temperatura vanjske atmosfere znatno via

luo
o d o n e u stanfoenoj p ro s to riji p r o m je n e v re m e n u . e m u hn ne m o r a ju

biti p o v o d s u n a n i trnci, jei' se to rto g ad ju i izu n ag le k ad a rtu prirjijtfi iza ja k e .~ itk'tie

i to iz ra zlo g a

vijavicu n a s tu p i ju jru v in ti tada e uz p o s ta v a p r o

maji.- i; d im n ja k u tee u zslie d itj, j/ore o p is a n ih . l z slie d iti h-, p u k p r a v iln a p r o m a ja tek o n d a . kad se zra n a tu putu u d im n ja k u , :-:iiinu isti <>kr njue^r zrak a. ;>' n in f n iu ni n ja k a i d im e u g rije n a d tem pedje latno sti, d im D o k to n ije p o s tig n u to . v ra a ti u stan-

govora u p r a v iln o j re d o v ito iz lo i ta

iii'Hti p n i't o r ij n .

Iz ovo;/ razmatranja dolazimo do zakljuka, da sunani traci nisu I>a izravni povod nepravilne djel a l i i o s t i dim njaka ono malo sunanih traka, to u dim njak dopiru, ne mogu ovu ipak sprieiti. ako je zranu stupitiu dim njaku dobro u b ija n a ve su neizravni povod zato. to dim njak okruujui zrak ii^riju nad temperaturu zrane .stupim; mdnzee se u dim njaku. Kao uzi u k ovoj pojavi nepravilne djelatnosti dim njaka preporuuju se razni nastavci na ue dim njaka, ali je djt-loviiiije takovih nastavaka u tom sluaju vrlo iiesiaurnn. N ajuputiiije za odstranjenje nepravilne dje latnosti dim njaka jest. dim njak produljiti do iznad ra zine krovno;/ Sljemena, liiio uadozidanjem (slika 5'^.j, lulo pol n-lm uru duljinom limenih cio vi (slika 58.}, poto .- ' >a(uo nu taj nain u6.< ditiiiijuk izlae zranoj c struji, kuja se kiiku je to kod tetno" upliva vjetra opisano prem isi.'om nSJt dimnjaka, prem a opisu slike 53., dade probitano izrabiti. Ne pomae li ni to, tada ne preoslaje dru^u, nego potrebiti najradikal nije sredstvo, koji" s - ustoji u tome, da se zrana .

10S slupina u dimrijaku ugrije rio potrebne temperature na taj nain, da se neposredno u samom dimnjaku naloi vatra pomou brzo izgaraj ueg goriva, kao to je papir, slama, strugotine i slino. Izprva e takova vatra goriti tromo, no ve za kratico vri omr; poet e buktjeti ivahno, to je oit dokaz, da je eljena promaja u dimnjaku usposta vljena Tada se dal njim loenjem u dimnjaku prestane i bezodvlano naloi vatra u lo itu, kako ?e naknadnim strnjenjem hladnog zraka u dimnjak unutarnja njegova zrana stnpina ne bi opet ohladila. Primjeuje da se prigodom takovog grijanja zrane stupine u dimnjaku im ado vrlo oprezno postu pati, jer se d o g m t j a . da se vee pod. koriac borbe nutarnje zrane stupine dimnjaka sa vanjskom, koja se prigodom loenja neposredno u dimnjaku m uu istoga razvija, za kratak as vanjska stupina onu u dimnjaku prevlada, uslied ega ju svom silom potisne prema dolje, tako da skoro cielu u dimnjaku naloenu vatru slino eksploziji izbaci, a da ju ve za tren opet natrag gore povue, ime je onda dakako ujedno i promaja uspostavljena. Ne postupa li se kod loga posla dosta oprezno, moe se tahko dogoditi, pogotovo ako suelice otvoru dimnjaka stojimo, da nas tako izbaena vatra zahvati, te nam zapali odielo. Isto se tako lahko dogodi, ako naime u vatru zurimo ili puemo, da nam ista udari izravno u lice, te nam ga opri. Konano se jo upozoruje i na to, da se kod toga posla moda ne tura preodvie goriva u c imnjak, jer bi se ako u njemu imade naslage svjetlo-smolne adje, mogla ova zapaliti, pa bi se tako mogao poro diti i poar. Zato neka se taj posao ne povjerava ne upuenim osobama.

Odustaje li se iz bud kojeg razloga od uporabe kojeg od mitom opisanih uz tuka, ne preostaje drugo, nego da vatru, ako se ne alimo guiti u dimu, u lo itu im ranije a jutro naloimo i tako ju neprekidno podrajemo barem kroz cielo prije podne. Drugog sredstvu u tom sluaju nema.

3. Kia ili snieg1 .

Za dulje tvajueeg kiovitog vremena ili sniene meave, ako je ue di unija ka iroko (kod prop lanih dimnjaka), a nije tjadkrifcn, postaju stiene dimnjaka dune, to osobito ako je vlaga dublje u nutrinjn dimnjaka doprla na pravilnu djelatnost dimnjaka moe tetno u plivati zato, jer voda. nalazea se na stienama dimnjaka, 2a svoje izparivauje (osuenje) iz rabljuje toplinu u dimnjaku nalazee se zrane stup ine, ime se pak znatno slabi promaja. Kod ruskih dim njaka predpostavljaju. da im je ue 11 dobrom stanju navlastito onih, koji se redovito rabe. neopaa se taj lo upliv kie i sniega tako jako, jer im je otvor ua razmjerno malen, iako da samo malo vlage u nj dopre, koja se ako je dimnjak stalno u pornbi odmah opet bez dalnjeg tetnog upliva i izsui. No kod dimnjaka samo djelomino 11 porabi stojeih moe ovakoyu ovi uivanje imati tetan upliv ni,- samo na promaju u dimnjaku, ve so moe dogo diti, da voda, pomieana sa adjom, dopre ak tlo podnoja dimnjaka ili cievi loita, gdje onda izvire u stanhenu prostoriju i time ju zasmradjuje. Ovakovom U-Iriom uplivu kie i sniega na dimnjak najbolji je uztnk. dimnjak prekriti na nain opisani kod slike 54 . ili od vremena do vremena, prema potrebi, jakim

103
loenjem neposredno u dimnjaku stiene mu osuiti i adju izpuliti. To je tako zvano izpaljivarije dimnjaka, posao, koji se smije samo po izmHmom dimnjaaru obavljati.

i. Upliv atmosfere.
Atmosferom zovemo nau zemaljsku kruglju okru ujui arak, koji sa zajedno sa zemaljskom krngljom oko njene osi i oko suncu kreu. Od koje je u obtS* vanosti vanjski dimnjak okru ujui zrak atmosfera po promaju u dimnjaku, ve je otiirnije obrazloeno a i. dielu ove knjige, kod tumaenja promaje u dimnjaku, a u ovom dieki pod sunani traci 1 njegov tetan upliv, pa emo se sada ograniiti samo na razlaganje tetnog upliva atmosfere, prouzroenog njenim elementima, na djelatnost dim njaka. U jeseni i zimi, za veliko magle, opaa se znatno slabija djelatnost dimnjaka no obino, to dolazi od tuda, jer tnagta, koja se sastoji iz snmih Siunih vo denih mjehuria, proizvadja pritisak na uSc- dimjaka i time sprjeava izlaz dimu i plinovima. Gim je zrana stupina u dimnjaku manja a manja je, in ije dim njak krai i njena temperatura nia. tim se taj te tan upliv magle na djelatnost dimnjaka jae iztie. Protuuztuk tome jest: neprekidno i jae loenje u lo itu sa gorivom, koje malo dima daje, kao to su suho drvo ili koks. Drugog lieka tome tetnom uplivu magle na djelatnost dimnjaka nema., Cesto se kod osamljeno stojeih kua opaa na zabatnom zidu osobito na takovom zidu, koji stoji prema sjeveru u smjeru, kojim teku dimnjaci, ovee

sfiieclje iiirlje, i to gdjekad u cieloj visini i irini dim njaka. kako to pokazuje slika (JU. Ove mrlje proizvod su tetnog upliva atmosfere na dimnjak.
injenicu, da -u sobe,

koje se nalaze na kraju

jedne osam ljeno stojee sprude tik nezatienog zabatnog zida, uviek hlad-

fti je i lee za grij ti, nu one miluzete se u nutriiiji .^mrii? dolazi i kod ' dimnjaka.. nnlazei'ili si; u nezatienom Zidailnom zUlu. do izraaja.

Ta pojava pak. kao kod soba tako i koti dim njaka. dolazi od tuda, to opeka i buka, iz koje je zsibatni zid gradjen, ustied svoje upijiIcui'osti (porezno?ti) do pusta brzu izmjenu nu la raje temperature sa vanjskom. Radi ove brze izmjene temperature oduv . i i u i i se -Urnama dimnjaka toplina, uslie tega se poto ,- time ujedno i zrana stup ina u dimnjaku e znatno ohladjuj.- para, proizlazea iz goriva, na svom putu kroz dimnjak prije vremena sgusuje i na le hladne stioiu- dimnjaka koo voda nnslae, pa tako savezno sa f-mljom stvara idki.i tekuinu, koja imade svojstvo, da se nv[ari n upljine opeke i buke, od~

105
kuda nakon nekog vremena probija sve do vanjske .strane dimnjaka. U tome je poslu jo i vlagu atmos fere izdano podupire i od mrlja na zabatnom zidu. tuda evo tih ivdiepili

Uz ovu neugodnost dolazi jo i druga, i to, da dimnjaci, nalazei se u zabatnom zidu, uz vrlo riedke iznimke obino pokazuju nepravilnu djelatnost, Sto je napokon asm lahko pojmljivo, kad iz prijanjeg raz laganju znademo, od kolike je ranosli to via. tem peratura zrat'Ue siupine u dim njaku na prom aju, a time i na ujegovu djelatnost. Poto pak uslied brzog oblajeuja stiemi dimnjaka ova tem peraturu zrafue stupiue u dim njaku brzo pada, to se time dakako i znatno u>pot'uji- promaja. Ut pojavu pokazuje :- i kod otnli dim njaka u e uutrinji sgrade, kojima ,-tiene nisu dovoljno debele ili su pak gradjene iz loeg, jako upljikavog gradiva. jer i u tom sluaju vanjski zrak atmosfera na n u tarnju zranut stupicu dim njaka tetno djeluje. To se donacija i onda, ako su .-riene dim njaka ili loita po pucane ili imadu drugih kakovih kulja. kroz koje hladni vanjski zrak na nutarnjo&t dim njaka razbladjujue djelovati moe. Takovih sluaja, koji su izravni povod nepravilnoj djelatnosti diraju ka, kao to su na prim jer: loa oduna vrataca na dim njaku, loe um a zana mjesta, gdje ctev pei uvire u dimnjak, pukotine na pei, loe jedna u drugu pristajue pioee od ted njaka i t. d., imade vrlo mnogo, od ini se na aiost obino vrlo slaba panja posveuje.

Izreenog sliedi pravilo, d a j<j u p l i v v a n j skog z r a k a a t m o s f e r e na p r a v i l n u d j e l a t n o s t d i m n j a k a u vi e k tetan, ako d o l a z i

100
u d i m n ja k drug im putem, na samo kroz pepeon icu, rotilj, g or iv o i d i m o v o d e , te mu s e i madf : ! s v a k i d r u g i p u t z a p r i e i t i . Kao uztuk tetnom uplivu atmosfere n a djelat nost dimnjak*, kako to i samo spom enuto pravilo kaeT sluzi, ako se dopirunje takove izravno u sam dimnjak ili Loite mimo odredjenog m u p uta zaprieSi. Kod dimnjaku, ualnzeih se u zabatnom zidu, ako se ve iz bud kojeg opravdanog razloga neminovno u istom izvesti m oraju na taj nain, da se vanjska stieua dimnjaka po mogunosti im masivnije izgradi i Urne brza izmjena te m p e ra tu re spriei. Jo uputnije je kod takovih dimnjaka, d a se izmedju zabatnog zida i dimnjaka izgradi zrani kanal uz cielu visinu dim njaku, Nastavci, bili oni kakovog mu drago sustava, u i a kovom sluaju ba nita ne pomau,

5. Pogriena gradnja dimnjaka i loita.

T ok dim a kroz dimnjak moe se pod punim p ra vom prispodobiti toku vode u potoku. Dok je tok vode urejen liepim ravnim nasipom sa dosta pada, tako dugo e i voda nesm etano dalje tei p re m a potrebi i dati iz vrstnu vodenu snagu. Prolazi li potok kroz proirujui* se za volu, tad nastaje uzpor, tok vode postaje trom i guhi na svojoj snazi. S uzi li se pak korito potoka uslied prirodnog oblija, tad se ve pred samim s uenjem uzpor toka vode u obliku proirbe vodene povrine jasno opaa, doim se ve i kod samog ulaza u * uenje uzpor toka vode odaje i njena snaga znatno je manja, no kod nesm etanog toka. isto se zbiva i sa tokom dima u dimnjaku. Kako god voda za to ravnijim i spytajuim se pravcem

107
tei, tako i dim trai to ravniji, ali i u z d i u i se pravac, p a ako nigdje ne nailazi n a odpor, to e izviranje dima iz dim njaka biti brzo, (ivahna promaja). U koliko se pravilnom odvodu vode, osobito iz kue, posebna panja posveuje, to se na alost ista panja ne posveuje i odvodu dima, akoprem je p ra vilni odvod imn iz kue* ako ne vie, a ono isto tako vaan, kao i odvod vode. Za dim se obino prerlmnieva, da je dovoljno, sumo ako m u je p ut bilo m a kakovim pravcem orejen, jer da je m ekan i lagan, pa se moe kao zmija lahko kroz svaku kulju provui. Da je pak to posve kriv nazor, jasno n am dokazuje ovo p ravilo: M n o t v o d i m a i p l i n o v a . Sto se u s l i d u ep od p u n o g i z g a r a n j a g o r i v a u o g n j i t u r a z v i j a , i z i s k u j e r a z t e z a n j e , te si u t u s v r h u b i r a put, na k o j e m n a n a j m a n j e z a p r i e k a nailazi, a im a d e p r e m a v i s i ni s v o j e t e m p e r a t u r e j a u ili s l a b i j u t e n j u za s p o j e n i k i s i k a iz z r a k a . M o g u n o s t , d a bi si d i m i p l i n o v i u z e l i p u t k r o z g o r i v o , r o t i l j ili p u k o t i n e p r o p u s n i h loita, ako im i s t o d o b n o put sa m a n j e z a p r i e k a o t v o r e n stoji, p r o t i vi se ne s a m o z a k o n i m a fi zi ke, ve i p r a s t a r i m i z k n s t vi m a . Kako je za pravilan tok vode od vanosti oblik korita, kojim ona tee, tako je kod dima i plinova od iste vanosti nutarnji oblik i om jer dimnjaka.

I, Oblije dimnjaka,
Nutarnji oblik dimnjaka dade se svesti na sJieea p e t oblija, to n am ih pokazuju slike 61. t>5. u prosjeku, i to :

108
a) Dimnjak izveden sa uzporednim stienam a. T o oblije, Sto nam ga pokazuje slika 61., do pu sta dim u skladnu kretnju, poto m u svojim jedna kim prosjekom diljem ciele duljine ne suprotstavlja nikakovih>zaprieka. Zato je ovo oblije dim njaka za pravilnu njegovu djelatnost najprikladnije.

Slika 01.

S lik a -82.

Slika 63. Slika 04.

Slika <35.

b) Dimnjak prem a uu s uen. Kori dim njaka oblija prem a gore s uenog (slika 62.) nastoje najvea brzina prom aje (tok dima i pli nova) na najgotnjem dielu ua dimnjaka. Ali teoretska brzina nije ovdje ipak nita vea, nego li ona pod istim okolnostim a kod dim njaka sa uzporednim stienam a to jest, ako zrak iste tem perature nesm etano pri tjecati moe. Poto brzina prom aje kod dim njaka gore s aenih u irim olnjim prosjecim a jenja, to je i odpor trvenja u toj d evi manji. Budu pak kod jed n ak e veliine gornjeg ua prostornost stiena istog

prouzrokuje vei u poj topline iz proizvoda izgar& tip| (dima i plinova), to okomito iu<:e estice zraka a njim a i.d im o kosu stientf. ua adarajjj, prem a sredini sabijaju, uslie Sega e.vei d jo ldM ltllvanja uztrajnosti prom aje gubi, tako da kod n e z n a te p brzine prom aje moe nastupiti i okolnost, da ti posve obladjeni dietovi dima po stienam a iri^ fa k ^ ' opet natrag dolje teku. T vrdnja, da se dimnjaci prem a uu s uujii zato, to se dim na svom pulu kroz dim njak" ohladjuje i tim e na svom objamu gubi, donekle jest oprav dana. No ovo sm anjenje objama, dima k o d 'm an jih je visina preneznatno. a da bi uvaen ja vrieiio bilo. h kustvom je dokazano, da je takav prem a gore s ueni dim njak a porabi ipak m anje prikladan od onog sa uzporenim stienam a, te se gradnja takovog prem a gore s uenog dim njaka preporui a iznimno samo kod ve likih visina, i to iz obzira prem a stabilitetu dim njaka i om jeru opeke, koja se kod gradnje upotrebljava, kao to je to sluaj kod tvornikih dim njaka. c) Dimnjak prem a uu proiren. P roirenje dim njaka prem a uu (slika 63.) p ro uzrokuje sm anjenje brzine prom aje u dim njaku i to ba u njegovom proirenom dielu. Ako dim sa velikom brzinom u dim njak utai (za jake prom aje), lo mu o t o sm anjenje brzine u gornjem irem dielu dim njaka ne e mnogo smetati, je r tamo imade m unje trvenja. Ako pak dim sporo u dim njak ulazi (kod slabe promaje) ili je gornje proirenje dim njaka tako velikog objem a, da ga dim sasm a izpuniti ne moe, pa se toga radi brzo ohladi., tada se prom aja a time dakako i tok

110
dimu znatno usporuje, a kod mirnog stanja vanj skog zraka moe u toru sluaju nastupiti jo i dvojaka struja (na jednoj strani dimnjaka prem a gore, a na drugoj prema dolje). No uza sve to ipak ne m ora ba uzslioditi i povraanje dima- natrag u loite, jer prema gore upravljena jak ost prom aje u olnjem, uem dielu dimnjaka d o sta je snana, da ohladnjelim i prem a dolje Uperim p t i c a m a dima ne sam o odoljeti, ve ih i opet natrag gore po nai moe. Ali nepovoljni sm jer neto jaeg vjetra moe ipak uslied um anjenja brzine pro maje na uu dimnjaka ako u nj dopire cielu unutarnju zranu stupinu (dim i plinove) natrag prema dolje potisnuti. Previdi li se ovo proireno ue dim njaka. pristalom napravom, koja tetan upliv vjetra zadraje (vidi sliku r>i.) ili takovom, koja ga ukorituje (slika 55.) to takav postepeno prema gore proireni dimnjak moe i sasm a sbodan bitig i dobro funkcionirati,
d) Dimnjak u sredini proiren.

Ovaj oblik prosjeka nutrinje dim njaka (slika G4.) moemo sm atrati sastavom gore s uenog i gore pro irenog dim njaka, a i^to tako i
e) Dimnjak u sredini s uen.

Oba ova oblija dim njaka imadu u pogledu sm a njenja trvenja dima dodue neku opravdanost, ali su ipak f lina onome sa uem prema gore s uenomt kojega i manjkavosti posjeduju, te u pravilnoj svojoj djelatnosti daleko zaostaju za oblijem sa uzporenim s ti o nama.

111
Najprikladniji oblik razsieka nutarnjosti dimnjaka svakako je okrugli, jer od svih jednako velikih razsjenih plotina imade okrugla najm anji obseg* pa toga radi je i odpor trvenja kod okruglih (cilinder) dim njaka znatno manji, no kod dimnjaka inih oblika. Od osobite vanosti po nesm etani tok dim a i plinova kroz dimnjak jo je i im vea gladkoa unu tarnjih stiena, jer im su ove glrtdje. tim je i dim manje izvren trvenju, pa e i tok njegov biti bri. Da se pak u tu svrhu m oraju dimnjaci iznutra gladko obukati, to ne stoji, jer ova buka s vreme nom se i onako uslied ienja dimnjaka ostrue tako, da obino ostane tek goLa opeka. N ajshonija je za gradnju dim njaka dobro peena, im gladja opeka, a sljubnice iz nutarnje se i vanjske strane dimnjaka izmau dobrom bukom, kojoj se ntto portland ce menta pridoda* Ovim razm atranjem probitanosti i tetnosti unu tarnjeg oblija dim njaka na tok dima dosta je jasn o oznaeno, koji je od tih opisanih oblija na;shodniji. pa se svaki dimnjak, koji se od ovog n^jshodnijeg oblija (sa uzporeclnim stienama) odaleuje, moe sm a trati pogrieno gradjenim.

II. Vojenje dimnjaka.

Od znatne vanosti za to bri odvorl izgaranjem goriva iztroenog zraka, dima i plinova iz loita u atmosferu to je glavni uvjet za svaku loitnu napravu jest uz ve- opisani oblik itutarnjosli dim njaka i sm jer, kojim; se dimnjak vodi. Kako je kod vode prirodno nagnue, da uslied svoje vlastite teine pada, te se njen tok veim kutem izpod horizontale

(vodoravne razine') pospjeuje, tako je is to ali samo obratno nagnue dima, da se uslied svoje sadrine topline Jer je riedji od zraka die a vis i to tim bre, im mu je odredjeni put u veem kutu-riacl horizontalom, a blii vertikalnom (okomitom) pravcu. Iz toga sfiedi pravilo: e l i m o li p o s t i i i m b r i i . p r a v i l n i j i o d v o d _d i m a i p l i n o v a iz ! o i ta, i m a d e ni o n a s t o j a t i , "dat i d i m oy*c> d7 m^ i r T a:~ T p o s e d i m n j a k u i ni o k o m i t i j i p r a v a c , da t i m e u d o vo 1j i m o j j j ' i r o d n o m. n a g n u u d i m a j p lirvo v a. Kako god[ je ovo pravilo sasma naravno i lahko shvatljivo, to se ipak na alost, kako nas izkustvo ..ui, n praksi ne provadja A b? time, jer se ovo vrlo vano pravilo kod gradnje dimnjaka ne .uvauje, poOmjaju_se vrlo grube pogrjeke, koje se poslije najvie na kuevlastnicima i stanarima osveuju. Kad bi se to pravilo tono i sa vjet no provadja lb, to se ne bi elite tolike tube na lou djelatnost loita i dimnjaka, a kui-evlasinicima kao i stanarima bila bi ne samo mnoga neugodnost utedjena, ve bi se time postigla i znatna pristi-dnja na gorivu, koje u svakom kuan stvu sainjava dosta znatnu rubriku. Krivnja se u tom pogledu ipak ne moe uviek bacati na graditelja ili Ofiiuvatelja nan ta kue, ve vie na nadglednike grad nje i zidarske radnike, Kojim jc izgradnja dimnjaka povjerena. Ali i na ovim potonjima krivnja je sarm ou toliko, u koliko se ne dre tono gradjevnih nacrta i propisa. E mnogom sluaj u* pak nisu ni oni ba to j liko krivi, koliko sami vlastnici dotine gradnje. Iz prakse je poznato, <la su dimnjaci u osnovi novogradnje sasma liopo i propisno osnovani, nu na-

 f t

jednom dodje viastnik gradnje, kad je ista ve u toku, te eli, da se uzmimo na primjer neka vrata ne namjeste onako, kako to u nacrtu stoji, veo jer mu to bolje konvenira na drugom kojem mjestu, i to moda ba ondje, kuda se prema osnovi moraju voditi dimnjaci. Da graditelj udovolji elji vlastnika gradnje, on namjesti vrata na eljeno mjesto. A dim njaci, koji su imali na to mjesto doi? E, oni se jednostavno povuku posve drugim smjerom, ne glede naravno pri tom na to. hoe li to biti dobro ili ne. Takovih sluajeva nalazimo skoro u svakoj veoj grad nji, a njihova posljedica kasnije su tube na lou dje latnost loita, kojima se tada vie izbjei neda, te ostanu vjeitom neprilikom Isuevlastnika i stanara. Zato se samo onaj dimnjak moe smatrati normalnim, koji je n eielo't svojoj visini gradjen u oko-' mitom smjeru. Okomiti smjer dimnjaka najshodniji je za to bri odvod, dima i plinova ne samo zato, to udovo ljava prirodnom nagnuu dizanja toplog dima i plinova u zrak, nego i zato, to je tim smjerom poluen naj krai put. na kojem je ujedno i dim najmanje smetan, jer pogotovo ako su stiene dimnjaka gladke neima znatnog trvenja, a time niti ikakvog uzpora, l (nade medjutim sluajeva, da se prigodom grad nje dimnjaka nikako ne da izbjei, a da se ne bi od izvedbe okomitog pravca dimnjaka odustati moralo, jer to kako je prije napomenuto iziskuje ili elja rlastnika gradnje ili tako udeeua razdioba prostorija, greda ili krovita, pase tada s dimnjakom mora skre nuti iz okomitog u kosi pravac. (Slika 66.). Takova kosina dimnjaka uviek ide na tetan raun promaje

\U
u dim njaku, i to tim vie, im se ta kosina vie, od stranjuje od okomitog, a pribliava vodoravnom pravcu. N o .n e sam o, da je takovo koso vodjenje^ dim njaka ti a utrb kasnije njegove djelatnosti, ve vrlo sm eta i

Slika

Omeiilii ni" dodue proj)lanih, ali tim vie ruskih dim njaku, u to za to, je r se sprava kojom se L dim njaci i ciste, sastoji ol :etke, alazee se na uetu, provijenom tekom eljeznom krugljom . koja etku vla-

115
titom teinom u dim njak vne. Ako je dim njak okomit, to e krugla lahko svoju zadaa vriti, n u kod koso gradjenih dim njaka, gdje krugla m ora da strne po dol nj oj kosoj stieni dim njaka, znatno se oslabljuje njen naravni pad, a time i uinak. Zato. ako se ve niko jim nainom ne da izbjei gradnji kosog sm jera dim njaka, tad a neka se barem uvai to, da se obzirom n a tok dim a kao i n a ienje, dim njaku ne da vei nagib od 30 stupnjeva, a samo u i z v a n r e d n i m , o s o b i t i m s l u a j e v i m a n a j v i e 45 s t u p n j e v a o d o k o m i t o g p r a v c a , Jer praksom steenim izkustvom dokazano je, d a je svaki vei nagib po tok dim a i plinova kao i po ienje dim njaka tetan. Kod svakog nagiba dim njaka od okom itog pravca najvie sm etaju toku dim a pa i ienju m jesta, gdje. se okomiti pravac lomi* (Slika 66. L a i i.) Toku dima. zato, to n a tim m jestim a nailazi na opor, koji m u sm eta prirodni put, a ienju, je r se ue obino u bridove a i b ovih zavoja u reze/ Zato je vrlo u p u tn a ta mjesta, gdje se okom iti pravac lomi, zaobliti, no ne sam o bukom, je r ta s. vrem enom i onako odpadne.. nego Uh za to izdjelanom opekom . .Jo je uputnije,. a uije sa velikim trokom skopano, ako se n a najizboitijem m jestu zaokreta, kojim prigodom ienja dim njaka ue prolazi (slika 66. IL a i b) uzidju o k ru gle eljezne ibke, koje urezivanje ueta u opeku sp rie avaj u, to u mnogom sluaju daje povoda, da ?.e dim njak n a tom m jestu m ora probiti. Jer ako se ue u opeku uree, ne da se ni etka ni krugla vie iz dim jaka izvui, to osobito u stanbenim prostorijam a do sta neugodnosti prouzrouje. Slika 66, I. pokazuje prim jer nepravilne, a IL pravilne gradnje vuenih dim njaka.

116

III. Sabirni dimnjaci.

(Sammelrauehfflnge). Osim u I. dielu ove knjige opisanih proplaznih dimjaka, to se sastaju u tako zvani skuplja, grade se i ruski dimnjaci isto tako, da u jedan ruski dim njak; koji vodi iz najdolnjeg sprata kue tako zvani sabirni kanal (Sammler) uviru u istom smjeru vodjeni dimnjaci gornjih spratova. Ovaj se nain gradnje dim njaka osobito kod sgrada sa vie spratora rado upo trebljava, jer se tako postizava znatnija jakost temeljnog zidja. Akoprem se ovom nainu gradnje dimnjaka pro bitanosti radi, to je u pogledu vrstoe temeljnog zidja prua, ba ne moe prigovoriti, ipak u pogledu pravilne svoje djelatnosti daleko zaostaje za nainom gradnje samostalno vodjenih dimnjaka. Kako iz dosadanjeg razlaganja razabiremo, mogu slobodnom prolazu dima i plinova h dimnjaka biti na putu razne zaprieke, uslie ega onda nastaje poremeenje djelatnosti loita. Ako je dimnjak samostalno vctdjeu, to e ove zaprieke upliva ti samo na dotini dimnjak, koji je kakovoj od tih zaprieka izvrgnut. Ako pak u takav dimnjak uviru jo i drugi ili taj u druge dimnjake, tada se do graji a, da takove zaprieke jednog dimnjaka djeluju tetno i rta ostale,, koji su njim u savezu, pa tako moe nastati po remeenje pravilne djelatnosti rie jedne skupine dimnjaka i loita. Slika i}7. I. prikazuje nam primjer gradnje sa birnih dimnjaka u prosieku. A je dimnjak vodjen iz najdolnjeg sprata kue (podruma). U nj uvire u pri zemlju dimnjak B, u 1 katu C, a u 0. katu dimnjak . D u C. Strielice pokazuju mjesto, gdje dimovod lo

117 ita ulazi u dimnjak. Na prvi pogled ne e nevjei (laiku) odmah u oi pasti pogriena gradnja ove sku pine dimnjaka. No promotrimo li tonije razredbu lo ita pojedinih spra tova, svedenih u te dimnjake, odmah

e nam biti jasno, da je ta' razredba pogriena i da ti dimnjaci ne mogu pravilno funkcionirati. Zato? Evo zato: Ako se naloi vatra u podrumu (u praoni)

ii loitu, to vodi u dimnjak. A, tada dim, ako < * u gornjim spvatovima takodjt-r loi ne e prolazili ravno odmijenim mn putem kroz dimnjak A, akoprem mu prirodnom okomitom uzdizanju nita na putu ne -toji, polo ne imade uikakovih nagiba, ve rt- ui u koji dimnjak gornjih spratova, i to redovito u onaj, u kuji'in najvie loi. Na laj ga put vanjska stupina zraka poradi uzdravanja ravnoteja. a usiied toga i nastala ividinija promaja tjera. Ako se na primjer loi V fiti-a u loitu kuhinje u ti, katu, klo rodi u dim njak D. i u I. kalu. io vodi u dimnjak C. to e sva kako dim od loita u podrumu ui dimnjak V, ;i onda zaj-dno u dimnjak D i odavle tek u zrak. Da pak. tu Stel.no djeluje na djelatnost loita u gornjem spratu, o tom hiti e jo potanjeg razlaganja kasnije kod Zajedniki dimnjaci za vie loita". Takova razredba sabirnih dimnjaka prouzrouje mlovilu nepravilnu djelatnost loita, a time dakako i mnoge neugodnosti kuevlastniku i stanaru. Zato bi je trebalo posve iz gradnje izkljuiti, i to tim vie, to ueima drugog- opravdanog temelja, osim onog glede veeg stahilileta zidja, to se pak i drugim nainom postii dade. Ve izvedena takova pogriena gradnja dimnjaka dade s^ popravili jedino tim, ako se dimnjaci u sva kom spratu kod X slika t>7. i. prezidom odiele od susjednog dhnnjaka i na tom mjestu provide dobro zatvurajuim dvostrukim eljeznim vrataeima. Time prestaju hiti sabirnim dimnjacima, te su pretvoreni u samostalne dimnjake. Pa ako neimade drugih kakovih zaprieka, to e njihova djelatnost tada sigurno zado voljavati. Jedino imaju onda tu pogrieku, to se eaja za svaki dimnjak mora u svakom spratu vaditi pose-

119
hice, to kod sabirnih dimnjaka biva na jednom mjestu, obino u podrumu, Ali ta mala neugodnost, to ju prouzrokuje tnrljanje prigodom vadjenja aje iz dim njaka, mnogo e se iaglje podnositi, no ona, kad nam se loite redovito pui, te cieii slan zasmradjuje di mom i ajom. Ako se iz bud kojeg razloga mimoidje jedini i najbolji nain gradnje samostalnih dimnjaka i daje prednost sabirnim, onda neka se barem uvai primjer to ga poktizuje slika t> . II., osnivaju se na pravilu: 7 1, Da se u s a b i r n i di mn j ak ( kana 1 u v e d u ) u v i e k samo l o i t a iz n a j g o r n j e g s p r a ta s g r a d e. 2. Da svi d i m n j a c i u t i u u s a b i r n i d i m n j a k s a m o s t a l n o , a bez da u i s t e j o k a k a v d r u g i d i m n j a k ut i e, (Slika 67. II. 0 i D). Uvai li se ovo pravilo, to e se barem u slu ajevima, kad ovakova skupina dimnjaka redovito u porabi stoji, postii pravilna djelatnost dimnjaka, i lo ita. Nisu li svi dimnjaci takove skupine redovito u porabi, tada moe i kod takove razredbe nastati poremeenje djelatnosti. Naloi li se naime vatra na pri mjer u loitu sobe u II. katu, to vodi u dimnjak (slika 67. II.) D, a ostali se dimnjaci za to vrieme nalaze izvan porabe, to e se usiied priticanja hladnog zraka iz dolnjeg sabirnog dimnjaka A i ostalih u nj uviruih, zrana stupina u dimnjaku D samo teko ogrijati i vatra e trebati due vremena, da se ivahno razvije. Ako se pak svi dimnjaci ove skupine istodobno loe, to e se dakako ovo tetno priticanje hladnog zraka iz sabirnog dimnjaka A. znatno ublaiti, jer e se. razieiiti i m ostalo u njuvirue dimnjake. Nastupi

120
li uz to jo i druga kakova zaprieka izlazu dima iz dimnjaka Z>, kao na primjer vjetar, via temperatura vanjskog zraka i t. ., tada e se dim iz dimnjaka D ne samo povratiti 11 loite i sohu a II. katu, nego se dogadja, da bude potisnut i u sabirni dimnjak A, a odavle u dimnjak C. te kroz loite u sobu u I. kata i tavanu, pa se tako onda ovo prostorije napune dimom, a bez da se u njihovim loitima vatra loi. Ako se ova neugodnost redovito ponavlja, to je najuputnije, dimnjake u svakom spratu pregraditi, kako je to ve n slici 67. I. predoeno. Jo imade jedna pogrjeka gradnje dimnjaka, koja se ba niim eda opravdati, a to je, da se samo stalno vodei dimnjaci na podnoju pretvore u sku plja. Ti dimnjaci naime na podnoju nisu svaki za sebe odieljen prezidom i providjen posebnim vrata eima, ve ciela jedna skupina, dimnjaka, 2 do 4 i vie njih, u visini se od kojih 50 cm nad podnojem pre staju dielili prezidom, te tako stvaraju ovei sabirni prostor (Sammelkasten), u kojem se iz dimnjaka pa dajua Oadja sakuplja, a odavle kroz jedna samo vra taca vadi. Istina je, da se tim nainom dodue pritede po koja vrataca, to ba ni za graditelja kao ni za vlastnika gradnje u pogledu troka nije od osobite vanosti, no ova se neznatna pritedtija ipak esto vrlo neugodno osveuje, poto se istom poremeuje pravilna djelatnost dimnjaka i loita, opisanih kod sabirnih dimnjaka. Jer i ovo. napokon nisu drugo, nego sabirni dimnjaci, pa imadu iste pogrjeke, kao i prije opisani. Za bolju pred obu njihove tetnosti neka slui sliedei primjer iz prakse.

121
U jednoj jednokatnoj kui vode dva dimnjaka iz prizemlja. Jedan sasma okomito, a drugi sa nagibom od 35 stupnja, samostalno, do iznad krovu posve pro pisno izvedeni. No na podnoja u visini od kojih 60 . spojena su oba ova dimnjaka u skuplja, navodno cm za to,' da se vrataca, to slue za vadjenje Oadje, u hodniku manje iztiu. U jedan od ovih dimnjaka sve~ den je tednjak kuhinje, nalazeee se u prizemlju, a u drugi pe od sobe iz I. kata, to podpnnoma odgovara propisima gradjevnog reda. U zimi oba ova dimnjaka sasma dobro funkcioniraju, no ne tako u ljeti, kada se doruak i veera pripravljaju u kuhinji na plinskom reeu, pa se usiie.toga dimnjak od loenja samo za priredbu objeda brzo opet ohladi. Naloi li se tada vatra u tednjaku, to obino izmedju 10 i 11 sati prije podne biva, kad je vanjski zrak ve dobrano ugrijan, to se dakako tednjak iz poznatih nam ve razloga pui. Kako se tome poraoi dade, takodjer nam je poznato. No poto sluinad obino ne uvauje takove savjete, ve se radje a dimu davi, to se dakako i cielo prizemlje napuni dimom, iledj utiru i to jo nije tako zlo. Ali poto su_oba ova dimnjaka na podnoju spojena, a dim uslied vie temperature vanjskog' zrsfcr ne moe da se uzdie u odredjenom mu dimnjaku, to si tlaen prema dolje trai drugi izlaz. Kako je pak i zrak na podnoju dimnjaka hladniji, to onda na mjestu, gdje su oba ova dimnjaka spojena, prodire u susjedni dimnjak, koji se na taj nain takodjer na puni dimom. Poto pak isto tako radi vanjskog pri tiska zraka ni iz toga dimnjaka izai ne moe, to pro dire, traei si svedjer izlaz, kroz penu ciev u per a odavle dakako i u sobu. I tako se eto i soba u L

katu napuni dimom h tednjaka. Svatko si lahko i sam moe predoiti ovu neugodnost, koja dolazi lili od tuda, to oba dimnjaka nisu razdvojena, ve spo jena u skuplja. Nakon to je kuevlastnik ovu pogr teku dao izpraviti, je slabije puenje tednjaka bivalo, jer se dimnjak nije mogao tako brzo ohlarljmiti, dok je dimljenje u sobi u 1. katu sasma izostalo, to je napokon i posve naravno, poto u dotini dimnjak, od nikud vie nije mojjrao u vira ti dim, ve arao od pei, za koju je i orirejen bio. Kako se takovi slu ajevi redovito pojavljuju kod sabirnih dimnjaka, bili ni spojeni na podnoju, vMu ili a sredini dimnjaka, to se gradnja takovih nikako ne moe preporuiti, ve nuka se radjt* uviek dade prednost u eieloj svojoj du ljini samostalno vodeim dimnjacima. Jer ako se i kod takovih iz bud kojeg razloga dogodi kakovo poremeoenje djelatnosti, to se ono ipak ograniuje lili samo na jedan dimnjak i jedan dio prostorija, a ne protee se i na ostale, kako se to dogadja kod sabirnih dim njaka.

IV. Pogriena gradnja loita.

.._V pristaje svaki eir na svaku glava1, to je u * obo po/.nata reenica, koja se zgodno prilagodjuje praksom steenom izkiistvo, da ne pristaje nj svako loitu svakom dimnjaku. Kod postavljanja loita, bilo tednjaka ili pei, gleda se obino jedino samo na to. da li je i gdje dimnjak, u koji e se loite svesti moi. Da li taj dimnjak i odgovara zahtjevu, to ga dotino postavit se imaju.e loite na nj stavlja, na to se na alost obino nitko ne obazire.. Tek kad je loite ve postavljeno i treba da slui svrsi, kojoj je namienjeno,

123

a ono ne funkcionira kako treha, onda se trai po grjeka, koja se tada teko ili ikako vie ispraviti ne da. Za to je neophodno potrebno, da se prije, no to se pristupi postavljanju loita, tor no izpita, da li je dotini dimnjak, u koji se loite svesti imade, i sposoban udovoljiti zahtjevima, koji se na nj stavljaju. Vlastnik jedne dvokatne kue 1 a primjer eli u 1 svojoj kuhinji, nalazeoj se u drugom katu, namjesto dotadanjeg starog visokog tednjaka imati jedan mo derni stolni tednjak (Tischher). Pozove dakle zidara ili peara. Ovaj si pogleda kuhinju, vidi. da je dim njak na sgonom mjestu, pogodi se sa vlastnikoin kue za eienu i postavi eljeni tednjak bez svakog prigo vora. Ali, akoprem je taj oovi tednjak sagma propisno po izkusnom radniku izveden, ipak ne funkcionira tako, kako funkcionira isti ovakav tednjak, to ga je moda isti radnik postavljao u istoj ovoj kui u p r iz e m lju . Kako je to mogueV Evo tako: U prizemlju postavljeni tednjak svakako e pravilno funkcionirati, jer imae visok dimnjak, koji kako iz prijanjeg razlaganja znamo prouzrokuje znatno ivahniju pro maju, no nizki, rtoi m dimnjak od II, sprata ove kue uslied svoje kratkoe prouzrokuje znatno slabiju pro maju, a izvrgnut je moda jo k tome i tetnom uplivu vjetra. Kako je u i. dielu ove knjige kod opisa ted njaka napomenuto, da stolni, tednjaci uslied nepri rodnog vodjenja dima prema dolje trebaju znatno jau promaju od visokih (Aufsatzherde), to je jasno, da stolni tednjak ne pristaje uz kratak dimnjak, ve e ovom dimnjaku bolje pristajati visoki tednjak, poto se kod takovog dim prirodno vodi prema gore, te zato i ne iziskuje tako ivahnu promaju.

\n
Sline pogrjeke prave se i time, to se u dim njak nvadjaju loita, za koje je promjer nutarnje prostrnnosti vidjelu dimnjaka premalen ili opet pre velik. Prevelik je obino kod prop lanih dimnjaka, je r dananja loita tehniki sa proraanana za uske ruske dimnjab.-. do-im je naprotiv proplazni dim njak proi-avujnan xn starinska velika loita sa vrlo manjkavom unutarnjom razdiobom. Te se pogrjeke u praksi kao neznatne dodue amo omalovaavaju, ali ipak u m no gom sluaju prouzrouju dosta osjetljive neugodnosti, kojima. se uzrok onda obino sasma negdje drugdje I rai. Od znatnog upliva na pravilnu djelatnost loita, jtslt; i veliini [oila primjeren rotilj. Ako je rotilj p m m ile n , to gorivu ne pritie dosta svjeeg, za izga ranje potrebitog mu zraka, pa zato ono ne moe ni podpm iom a da izgori, tislied ega opet ne proizvadja ni dosta topline, to naravno ima za posljedicu suvinu potrobu goriva. Prevelik rotilj uviek je m anja po grjeka, poto se pritok zraka gorivu dade regulirati, vratacima na pepeonici, doim se kod premalenog rotilja ne dade nita pomoi, jedino, ako 36 ga izmjeni veim. Kod gradnje loita poinja se esto jo i ta po grjeka, da se 'lim u vod i mjestimice znatno s uuju ili proiruju, to osobito u prvom sluaju prouzrokuje znatan nzpor prolazu dim a i plinova. Za to je uajuputrnje, da se dimovodi loita u eieloj svojoj duljini grade po mogunosti uzponoiri. jednolino i sa to veim

Krupne pogriek*? po<iinjaju se kod postavljanja loita jo i time, to se dijnoodvodne eievi, koje spa jaju loite sa dimnjakom, tek povrno ngradjuju.

125
Prazan prostor rupe (Kiknje) u stieni naime, koja je nainjena u dimnjak, nakon to je u ishi umetnuta dim oo vodna eiev, bilo to od glinene ili eljezne pei, obino se oko umetnute devi jednostavno zamae zemljom ilovaom, koja uslied rastezanja vrue cievi popuca i tako dotini din i nj nk na mjestu oko dimoodvodne devi uini propusnim. Kroz ove popucane reke dopire onda u dim njak hladni zrak, koji kako to iz prijanjeg razlaganja ve znademo na pro m aju u dim njaku samo tetno djeluje. Takovo povrno uzidavanje clirnood vodnih cievi u dimnjak, imae jo i tu neugodnu posljedicu, to se kroz one reke prigodom tetnog upliva vjetra ili toplijeg vanjskog' zraka dira i plinovi tjeraju dotinu stan bem prostoriju, ma da se loite u istoj i ne loi, jer taj dim i ti plinovi lahko dolaze od loita druge koje prostorije, koje je u isti dimnjak svedeno. Pri godom ienja pak dotinog dimnjaka, prodire kroz takove reke oko dimoodvodnih cievi jo i adja u odnosnu prostoriju, ime se ista dakako samo zasmradjuje. Da se tim neugodnostima izbjegne, valja dimoodvodne cievi kod nepominih loita, kao to su gli nene pei, u dim njak dobro uzidati (a ne amo umet nuti i omazati). Kod loita, koja se prenose (eljezne pei, koje se u ljeti iznaaju iz sohe) ili se, dimo od vodne cievi ienja radi snim lju, treba na uu u dim njak dobro uzidati komad cievi iz jakog eljeznog lima, u koju um etnut se im ajua imoodvodna cifev dobro pristaje. Ovim jednostavnim sredstvom dade se izbjei mnogim neugodnostima i tetama, koje se uslied u prostorije iz dim njaka, bilo to tetnim uplivom vjetra ili ienjem potisnutom adjom i dimom prouzrouju.

V. Zajedniki dimnjaci za vie loita.

Utiu li u jedan dimnjak odvodne devi vie isto dobno u porabi stojeih loita istog sprata kue, to e uz ine povoljne okolnosti ovaj imjak sasma pra vilno funkcionirati. I promaja u tom dimnjaku biti e vrlo ivahna, ako je p r o m j e r u n u t a r n j e p r o s t r anos ti v i d j e l u di m nj aka j o d n a k u k u pnorn p ro m j e r u s v i h u ovaj d i m n j a k v o d e i h i movoda i ako su pojedine zrane struje ne sudaraju tako, da se izmjeniee slabe. Ovo potonje ogadja se obino, ako dvie suelice leee dimovodne cievi u jednakoj vodoravnoj visini 11 dimnjak utiu. Za to nije uputno,, dimovodne cievi voditi u vodoravnom, ve u kosom pravcu u dimnjak. Ili, ako se ve vodoravni pravac u dimnjak vodeih imovoda udobnosti radi pridraje* tu neka * usra imovoda u dimnjaku u razliite vi <' sine porazmjesle. Za razliku visine, jednog ua imo voda od drugog bit e dovoljno 25 cm. Ugrije li se dimnjak loenjem jednog loita, koji. 1 nj vodi. lo nastaje suvian-tlak zraka za ostala u 1 nj vodea nepropusno zatvorena loita, te e iz svih tili rienalo-fceiiih lobista u dimnjak str uji ti mnogo hlad nojzn zraka, to promaju znatno oslabljuje. PredpostavIju. si: naime, da f.a loi ta. nisu sa toli opasnim i oliliistno zabranjenim za klopom u di mood vodnoj fiievj xatvoi( 110. L ostalom* ako i jesu, to se ipak riodkof< dn^raja* da su u istinu podpunoma i nepropusno za-*, tvorena, sto je islo tako dobro poznati sluaj i o za sunima i vrafadum na loitima* Promaja u loitu bila bi znatno ivahnija, a time dakako i izgaranje pod puni je, kad bi ovo s&nio bilo u dimnjak svedeno, pa ma da bi dimnjak i znatno ui.

127
bio. Ali promaja se opet jaa, ako se loe i ostala loita, to su u isti dimnjak svedena, te dapae moe postati i tako jaka, da se zasuni na loitnim vratacima moraju pritvoriti, ako ne emo, a odvie topline bezkoristno gubimo, to opet iziskuje posebnu panju. Iz toga svega sliedi. da bi naj uputnije bilo, svakom loitu dati poseban dimnjak. Mejutim mora se ipak priznati, da je ogranienje broja dimnjaka u jednoj sgradi obzirom na troak gradnje, vrstou zidja, razpored greda i krovita popunoma opravdano, a time i sveenje dvaju, ili triju loita jednog te istog sprata u jedan dimnjak primjerene irine, to se u praksi i provadja. A No sasma se drugaije stvar opet imade kod vodjenja vie loita iz vie spra tova u jedan zajed niki dimnjak. Tu nije od tetnog upliva na promaju samo ve prije napomenuto ohladjenje dimnjaka, ve tu dolazi do znatnog izraaja i nejednakost suvinog tlaka vanjskog zraka u raznim spratovima. Loe li se naime sva vi vie spratova u jedan zajedniki dimnjak vodea loita istodobno, to je kako nam je ve poznato promaja u. loitima olnjth spratova zna tno jaa (ivahnija) od onih u gornjim spratovima. pa nije U dotini dimnjak razmjerno dosta irok, tada se dogadja, da iz doinjih loita dolazee mnoine zraka dima i plinova dimnjak tako podpiuioma zapreme, da zrak. dim i plinovi iz loita gornjih spratova ne mogu vie u nj uljezti. Kod prekomjernog s uenja ua dimnjaka uzeti e dapae dim i plinovi doinjih loita svoj put djelomino kroz gornja loita u stanhene prostorije isto tako kao i onda, kad bi takav dimnjak na njegovu uu podpuno zatvorili

128
zaepili* No za takovu pojavu nije oiti potrebno, da je ue dimnjaka s ueno, jer se ista poja vija ve i kod slabijeg tetnog upliva vjetra, pri emu naravno trpe samo loita gornjih spratova, doim ona dolnjih spratova taj tetni upliv vjetra ni ne osjeaju. Isto se dogadja i onda, kada je temperatura vanjskog zraka via od one u dimnjaku i stambenim prostorijama. I u tom e sluaju dim iz loita naloenog u dolnjem spratu prodirati kroz loita gornjih spratova u stanhene prostorije tako dugo. dok se zrana stupina u dimnjaku dovoljno ne ugrije. Moe se ali m istu okol nost dogoditi i obratno, da se naime dim, kad se na loi vatra u loitu gornjeg spr&ta poto mu topliji vanjski zrak priei izlaz vraa natrag u prema po dnoju dimnjaka hladniji zrak, te tada kroz loita prodire u stambene prostorije dolnjih spratova. Iz svih tih injenica proizlazi pravilo, da se l o i t a iz vie r a z n i h s p r a t o v a u j e d a n te i st i z a j e d n i k i d i m n j a k m o g u bez t e t n o g u p l i v a na p r a v i l n u d j e l a t n o s t s ve s t i s a mo onda, ako je d i m n j a k za sva u nj uvi r u a l o i t a r a z mj erno dos t a irok i ak o nije i z v r g n u t tet no m u p l i v u v j e t r a i l i a t mo s f e r e , t e n a p o k o n , ak o s u s v a a t a k a v z a j e d n i k i d i m n j a k v o dea l o i t a u vi o k i s t o d o b n o u por ubi . Poto si.i ali afthtjevi ovog pravila u praktinoj porobi naih loita skoro neprovedivi, to je najuputnije, da se barem za dva samo u iznimnim slua jevima za tri l o i t a j e d n o g s p r a t a gradi poseban dimnjak. Ba je udnovata tvrdokornost, kojom se ta po grjeka to jest vodjenje loita iz vie fpralova u jedan zajedniki dimnjak jo i danas provadja,

akoprem je ve godine 1872. uvaeni njemaki stru njak loitne teorije, profesor Meiinger poremeenje promaje u zajednikim dimnjacima vrlo jednostavnim i zorno prikazanim nainom razloio svojom posve jednostavnom spravom, to nam ju pokazuju slike 68. do 73 Opis ove sprave jest slieei: Na jednom podnoju A, koje je poradi toga, da bolje stoji, priugotovljeno iz Ijevanog eljeza, nalazi se okomito stojea dolje zatvorena ciev B , na kojoj se u zgodnim razmacima nalaze tri kraka u. h, c. T o u kratke zastrane cievice, koje predstavljaju u dim njak utiue dimovodne devi triju loi&ta vi, raznih spratova. Okomita ciev B nainjena je iz dva komada, jednog duljeg 1. i jednog kraeg 7/., a svaki od ovih zaogrnut je vanjskim platem D , kojim se ujedno stvara med juprostor f i g, koji se napuni toplom ili hlad nom vodom. Pr vi pokus, slika < 8 Mejupro>. stovi f'\ij obiju plata D napunjena su to plom vodom, koja je samo za kojih 5 stup njeva Celsija toplija od temperature doti ne prostorije, u kojoj, se pokus izvadja Sta vimo li pred pokrajSlika 68. Slika. 69. nim cievima , b, e zapaljene sviee, to se odmah pokazuje znatna razlika u

330

snazi, kojom se plamen gorue sviee u eiev vue. Plamen kod dolnje cievi a jest vodoravan, kod sreuje cievi b kos, a kod gornje cievi c skoro sasma okomit, te je samo malo nagnut prema cievi. Zatvorimo li poklopcem m (slika 69) dolnjvi ciev a i sredju b, to e plamen gornje sviee neto ivahnije naginjati u ciev c. Ako pak zatvorimo gornja ciev c i sred nja i, to se ipak ne e pravac plamena dol nje sviee kod cievi a znatno promjeniti. Iz ovog prvog po kusa razabiremo, daje kod zajednikih dim njaka za vie loita iz raznih spratova, kroz ciefu svoju duljinu u jednakoj irini gracijenih, promaja u najolnjem sprat najivabnija i neprorajenjena, doim je u gor njim spratovima sve to slabija, i to tim sla bija, im se sprat vie nalazi, ko egaje ipak posve svejedno, da. li se u dolnjim spratovima ioite loi ili ne. D r u g i pokus. Gornje ue cievi B s uli se na stavkom jednog tuljka (slika 70.) K na yie treine njene irine. Pojava je plamena sviee kod cievi a i b u bitnosti ista, kao i u prvom pokusu, ali kod cievi c

131
plamen e izvirala zrana struja natrag puhnuti. Sta vimo Ji tinjajui! votanieu u do Inju a ili srednju b ciev, vidjeti emo dim iz gornje cievi c izvirati. Za tvorimo ii obje dolnje cievi a i b, to e gornja ciev c plamen sviee opet uvlaiti (slika 71.). Taj pokus nam dokazuje, da s u e n j e g o r n j e g u a z a j e d n i k i h d i m n j a k a za vie l o i t a iz r a z n i h s p r a t ova, d j e l u j e t et no n:i p r o m a j u u l o i t i m a g o r n j i h spra t ova, doimolnji spratovi od tog tetnog upliva ostaju skoro posve netaknuti, a ostaju tim vie netaknuti, im su nie dolje. Uzrok ove pojave ne treba tek posebno obirnije ob razlagati, poto je to ve prije protumaeno, kod oblija dimnjaka. Naloi U se u najdolnjem spratu jedne trokatne kue vatra u loitu, a zajedniki dimnjak je na uu s uen ili zaOepljen (to se lahko i uslied neodgovarajuih .nastavaka dogodi), to e dim prodirati loite u najgornjem III. spratu, ili, ako je ovo zaklopom u cievi nepropusno zatvoreno, u niem II. spratu, oim kraj toga vatra u loitu najdolnjeg sprata ipak ivahno goriti moe. (sta se pojava raja i kod tetnog upliva vjetra i atmosfere na dimnjak, Tr ei p o k u s . Dolnji manjr medju prostor f i g plata jD l (slika 72.) napuni se yodom, kojoj'je tem peratura oko 10 stupnjeva Celsija via od ciev B okru uju eg vanjskog zraka. Gornji medjuprostor plata D 2 pak napuni se im hladnijom vodom. Srednja ciev b ostane zatvorena, a dolnja a i gornja e neka su otvo rene Stavimo li sada u dolnji otvor cievi a tinjajuu votanicu, odmah emo opaziti, da e njen dim kroz gornju ciev c izlaziti. Zatvorimo Ii gornju ciev c, a otvorimo srednju b, to e dim opet kroz ovu izlaziti,
*

132
akoprem gornje ue cievi B niti nije zatvoreno niti s u eno. islo se dogaja i kod dimnjaka, ako je gornji dio istoga hladniji, a dolnji topliji od vanjskog dimnjak okcuujueg zraka. 1 u tom. e se sluaju, ako se u loitu dolnjeg sprata vatra naloi, dim kroz loita gornjih spratova u stanbene prostorije uvui. Z r a k u h l a d n i j e m d i e t u d i m n j a k a t r a i si n a i m e put prema dolje (jer ga vanjski top liji u uzdizanju priei), doi m. naproti v onaj n t o p l i j e m i el n d i m n j a k a tei 7.a uzdi zanj em, pa si konano o b j e ove pr o tivne struje trae zajedniki izlaz u i zmedju tih dvi ju razl i itih t e mp e r a* tura zraka nal a zei se med j uSlika 72. Slika 73. proslor, to jest u dimovodnu ciev lofcita gornjeg sprata. Taj sluaj irnIjenja loita kod zajednikih dimnjaka opaa se oso bito, ako iza studeni naglo nastaje toplije vrieme. e t v r t i pokus. Mcdjuprostori f i pobiju plata D l i D2 napune se mrzlom vodom od po prilici 6 stupnjeva Celsija iz p o d temperature vanjskog ciev B okruujueg zraka. Srednja ciev b ostane jo zatvorena. Stavimo li tada tinjajui! volanicu u gornju ciev c, to e dim ornah kroz dolnju ciev a izlazili (slika 73.),

pa e si taj put i dulje vremena zadrati, Isto e biti, ako gornju ciev c zatvorimo, te tinjaj uu votanicu u srednju ciev b postavimo. Taj etvrti nam pokus pokazuje, kako e dim, ako je dimnjak u eieloj nutarnjoj svojoj visini (nutar nja zrana stupina) hladniji od vanjskog zraka, a mi naloimo vatru u loitu gornjeg sprata, kroz Loite u dolnjem spratu izlaziti u stanbenu prostoriju zato, jer u d i mn j a k u nal azea se i padaj ua zrana struja vue uj edno i dim sa sobom. Loenje vatre u najdolnjem spratu u tom e nam sluaju uspjeti tek onda, kad ovu hladnu zranu stupinu u dimnjaku na ve prije opisani, nain posebnim loenjem sa brzo izgarajuim i malo dima dajuim gorivom neposredno u dimnjaku samom brzo ugrijemo nad temperaturu vanjskog dim njak okruujueg zraka. Ta etiri pokusa jasno nam predouju, od koje li je tetnosti, ako se loita iz vie ratnih spratova svedu u jedan zajedniki dimnjak.

Svi dosele ovdje opisani uzroci nepravilne dje latnosti dimnjaka i loita proiztiu vie manje od tetnog upliva dimnjak ili loite okruujuih elemenata (vjetar, sunce, kia, snieg i t, d.) ili pogriene gradnje kojeg diela loitne naprave. No osim tih im ade jo jedan uzrok, koji se uporabom loistne naprave u istoj stvara, te ju s vremenom, ako se pravodobno ne od strani, moe uiniti i posve neupdrabivom, a to je ,adja. Poto je pak. aja kno uzrok nepravilne dje latnosti loitne naprave tako razprostranjena,- da je se

176
dim. Vatrogasci razvalile neznatan dio krova j doskora ograniile irenje vatre. Pregledbom ustanovljeno je, da je vatra nastala u s l i e d p r e u g r i j a n j a e l je zn e cievi pei, sv ed e ne kroz d r v e n u stienu u dimnjak, Sva je srea, da je vatra jo pra vodobno opaena, te se u tim dvim .sobama spavajue pekarsko, osoblje biegom spasilo. Takovih sluajeva imade na alost dosta, dapae i gorih, gdje su uslied vo(ljenja dimo?odnih cievi tik iii kroz drvenu stienu nastradali ivotom i ljudi, kako to vidimo iz ovoga sluaja; Djeca posjednika Pranje Doboa, tri keri dobi od 16, l i i 3 godine, kao i jedan sin, bijahu na otevom imanju u Nagyszeheru.' Neku veer koncem mjeseca studena VMS. po&joe djevojke spavati u sobu, dok je sin otiao u staju. U sobi bio je tednjak. e l j e z n a d i m o v o d n a ei ev p r o l a z i l a j e k r o z zi d n a m j e s t u , g d j e j e b i l a d r v e n a g r e d a . Kako se ev bila jako ugrijala, poela je greda gorjetu Vatra se dosta brzo irila. Brat, koji je spavao u staji, probudi se od pucketanja, to ga prouzroila vatra, iziav na dvorite, ugleda kuu u plamena. Htio je unii u sobu, u kojoj su imi sestre spavale, ali nije mogao, jer su vrata bila iznutra zatvorena. Istom kad su susjedi dotrali, uspjelo je provaliti vrata. Kad su unili u sobu, nadjoe djevojke na pola izgorjele i mrtve na podu".

b) Vodjenje dimovodnih cievi kroz sliepi (neuporabivi) prostor (Blende).

Slika 82. D prikazuje takav sluaj, koji se stvara na sJiedei nain: Time, to se kosina krova sakrila stienom /, koja, uzmimo, da je za taj sluaj gradjena

1.77 iz opeke n a kanale ili iz sa&re, dobio se na tavanu izmeju stiene j i proplaznog dimnjaka prostor m, tako zvani sliepi (neuporabivi) prostor ili kako ga teh niari nazivaju Blencie". Kako nam to slika predo uje, vodi u tom si udaju dirao vodna ciev od pei k kroz taj prostor. Vodjenje dimovodnih cievi kroz takav prostor (Blende) vrlo je opasno, jer se jaim loenjem ciev jako ugrije, uslied ega se na devi nalazea se naslaga praine lahko zapali. Na taj nain zapaljena (uarena) naslaga praine tada se die, pa tako zahvati oko cievi viseu vrlo lahko i velikim plamenom goreu pauinu. Plamen zapaljene pauine dopre najzad do krovita, gdje nailazi na dosta hraniva i eto poar Je gotov l Ta se opasnost jo poveava onda, kada je dim ovo dri a ciev ve trona, a pogotovo, ako se u ta kovom stepom prozovu, nalaze iahko upaijivi pred met;, kao to su razni odpadei papira, slame, perje, cunje i i. d., to Je skoro redovito sluaj, poto takav inae neuporabivi prostor s vremenom obino postane smetite. Uslied tronosti dimovodne cievi pak lahko se dogodi, da kakova iskra iz cievi padne na te lahko upaljive predmete,'te ih zapali, a kako se takav poar teiko prije opazi, no Sto se ve jae razirio, to u kratko vrleme moe unititi i cielo krovite. Ne dade 1 se bod iz kojeg razloga izbjei pro1 vadjanju dimovodnih cievi kroz takove siiepe prostore tada se neka harem nastoji onaj dio cie\i, koji kroz takav prostor voi, dobro izolovati ili pak kroz takav prostor izgraditi valrosigurni dimovodni kanal iz opeke. Na seli i/)a u starim kuama, koje ne imau dim njaka, a smjetena su u njima loita novijeg doba, kao eljezni ili zidani tednjaci i pei, mnoga takova

12

178
kua jed n o g dan a ili noi sam o najednom nestane, je r ju je nem ili poar do tem elja unitio, a to opet samo' zato, to su dim ovodne cievi od tednjaka ili pei lahkoum no svedene kroz drvene stiene ili strop, a k tom e esto jo n a tavan slam om ili Sindrom pokritoga krova. Do kakovih upravo alostnih posljedica vodi takovo lahkoum no izvadjanje im ovodnih cievi n a tavan kue, najbolje nam prikazuju ove novinske viesti: *U selu H ruljevcu (obina Bikupec) porodila se dne 9. veljae 1911. v atra u kui m linara Mika Banka. Mlinarova snaha naloila je jaku vatru u pei, koja. je b u knula kroz ciev, t o v o d i n a t a v a n , a uslied toga zapalio se slam nati krov. Poar je zahvatio i sve gospodarske sgrade, koje su za as gorjele n aj veim plam enom . Osim sgrada izgorjelo je sve pokutvo i ito. U kupna teta iznosi do 6.000 K, a osi gurano nije bilo na alost n ita . ^ Dne 20. kolovoza 1911. porodio se u 11 sati prije podne poar kod itelja Vilima Juria, selo Brezje, obina T uhelj u klanjakom kotaru. Uzrokom poara bijae pom anjkanje _ dim njaka, poto je od ted n jak a bila izvedena tek zem ljena ciev pod slam nati krov.' Izgorjela je kua i staja posvem a, a tete im ade do 4.000 K, doim osigurano nije bilo nita. Uz to n a stradao je jo i ivotom blii rodjak oteenikov F ranjo K rajcar, koji je bio dohrlio u pomo, te na viku oteenikove ene, da se u ladici nalaze novci, skoio u goruu kuu, da te novce spasi. Tom prigodom za dobio je Krajcar takovih opeklina, kojim a je n a p o k o n . dne 3. rujna u najveim m ukam a i podlegao*. U takovoj nesrei jo je velika srea u tom e, ako uz goruu kuu ne postradaju i druge susjedne kue

179
ili cielo selo, kako se to vie p u ta dogadja, Kao uzrok poara tad a se nagadja sve i sva, ali pravi povod nitko ne e d a spom ene, ve iz straha pred oblasti, p a se onda takovi poari kao i mnogi drugi slini obino uvrste u stupac uzrok poara nepoznat*. Da se prouzroenju poara dim ovodim a na put stan e i po m ogunosti to vie sm anji, tre b a uvaiti i ovo: 1. L o i t e t r e b a p o s t a v i t i i m b l i e d o t i n o m d i m n j a k u , u k o j i sje s v e s t i i m a d e . 2. I z i s k u j e l i s p o j l o i t a s a d i m n j a kom v e u d ul j inu , t a d a n e k a se i m o v o d n e c i e v i v o d e t a k o , d a s u n a j m a n j e 50 c t m. od s v a k e d r v e n u g r a d j e u d a l j e n e i to k r o z t a k o v e p r o s t o r i j e , k o j e s u v a z d a n a oku. 3. M o r a j u l i s e p a k d i m o v o d n e c i e v i v o d i t i k r o z d r v e n i s t r o p ili d r v e n u s t i e n u , t a d a t r e b a d a je p r o s t o r i z m e d j u d r v a i di m o v o d n e cievi p o m n o o b z i d a n sa n a j m a n j e 15 c t m . d e b e l i m z i d j e m . 4. D i m o v o d n a c i e v n e k a s e n i k a d a n e v o d i na t a v a n kue , j e r j e to u v i e k v e l i k o m poarnom opasnou skopano.

3, Dimnjak kao uzrok poara.

Dimnjaci takodjer vrlo su esti uzrok poara, koji je ve m ilijune narodne im ovine unitio, pretvo riv ju u pepeo, ali naravno sam o takovi dimnjaci, koji su loe i pogrieno gradjeni. Ba j e udnovato, koliko se panje posveuje strogom obdravanju gra dje vnih propisa u pogledu jakosti stiena, .tn n stru k cije

180
svodova i krovita, doim se na izvedbu dimnjaka pazi samo slabo ili nita. Pa ipak: od kakove li e biti koristi propisna i solidna gradnja jedne sgrade, kad ju moe na oko neznatna pogriena gradnja dim njaka za nekoliko asaka posve unititi. Vie puta imao sam prilike uti, kako se prigo varalo neznatnoj kakvoj pogrieki na uresu proelja sgrade (fasadi), doim skroz pogrieno grajeni dim njak, koji ugroava eielu sgradu, obina ostaje , neopaen, ili ako se na isti posebice upozori, ne pripi suje se tomu nikakove vanosti, akoprem dimnjaci spadaju meju glavne dielove sgrade, jer ba o vaIjanosti njihovoj ovisi ne samo nesmetana i prijatna poraba sgrade, ve i sigurnost od poara. Da se pak tako malo panje posveuje bezpogrienoj gradnji imnj '.ka u pogledu njihove sigurnosti protiv poara, lei kako nas izkustvo ui naj vie u tom, to kod osoba, kojima je izvedba dim njaka povjerena i koje su sa gradnjom istih zaposlen^, vlada skroz krivo mnienje, da u dimnjak ne dolazi tolika toplina, a da bi ova mogla i tik uz dimnjak nalazeu se ili u sam dimnjak uzidanu drvenu gradju zapa liti. Medju mnogobrojnim poarima, koji svake godine po nekoliko milijuna kruna tete prouzroe, imade dosta velik broj i takovih, koji s pravom pobijaju gore* navedeno krivo mnienje. Naprotiv, ovi poari nam pruaju oit dokaz, da je pogrieno grajeni dimnjak u pogledu pogibelji od poara kud i kamo opasniji od loita, u kojem se toplina proizvadja, a to zato, je r pogrieno ili loe gradjeno loite vie je ili manje opasno samo za dotini dio sgrade ili prostorije, gdje se odnosno loite nalazi, pa e se nastali takav poar

'

181

i laglje i prije opazili, doim lue 1 pogrieno gradjeni dimnjak poarom ugroava ne samo dotinu, ve i susjednu sgradu, ne dodue izravno, jer se vatra ne ioi u samom dimnjaku (to je iznimni sluaj samo kod izpaljivanja dimnjaka), ve ova od loitnog ognjita kroz dimovode dolazi u dimnjak, te se vodi poput vode kanalom kroz vie spratova sgrade, to jest kroz sve one, kroz koje dotini dimnjak prolazi. Sve le spratove pak, kojima takav lo o.ili pogrieno gradjeni dimnjak prolazi, ugrouje on poarom, a najvio tavan, po kojem se poar moe, kad izbije, i naglo iriti, jer tu nailazi na dosta hraniva, a i neopaa se tako brzo, nego esto tek onda, kad je ve zauzeo vei mah, poto se taj dio sgrade (tavan) obino dosta ricko posjeuje. Uzrok, da lou i pogriena gradnja dimnjaka prouzrouje poar, jeste taj, to se obino stienama dimnjaka preblizu stavlja drvena gradja, kao na primjer grede, drvene oplate i t. d., ili, to je jo gorje, ako je ta kova drvena gradja uzidana u stiene dimnjaka. Mnogo doprinaa prouzroenju poara od dimnjaka povrno ili nikakovo izmazanje sijubniea opeka ili obukanje dimnjaka iz vanjske strane. Obenito mnienje, da ta kove pogrieke nalazimo samo na dimnjacima starih kua, gdje su poinjene uslied neupuenosti tadanjih graditelja, u istinu stoji. Jer tu treba uzeti u obzir to, da za ono doba, kad su stare kue gradjene, nisu ta kove pogrieke bile od tako velike opasnosti, kao to su danas. Stvar se naime ima ovako: U doba, kad su takove stare kue gradjene, bile su i sasma druge vrsti loita i to ponajvie otvorena, isto kao i dimnjaci, tako da je hladni zrak u dimnjak uviek mogao stru-

t8
jiti u veoj koliini, radi ega u dimnjaku nikada nije vladala velika toplina, pogotovo ne takova, koja bi bila mogla stiene dimnjaka jae ugrijati i time zapa liti drvenu graju uz dimnjak. To izkustvo im a li'su tadanji graditelji, zidari i tesari, pa su bez bojazni mogli prema tome i dimnjake graditi. No ako je ta okolnost vrieila za ono doba, ne vriedi vie danas kod naih m odernih loita,, koja sc osnivaju na p ra vilu, da se u loite ne smije dovajati vie svjeeg zraka, no samo onu koliinu, koja. je za izgaranje go riva nudna, pa se zato danas u dimnjaku koji takodjer ne smije da dobiva od nikud dragud zraka, ve samo putem loita sakuplja znatno vea to r plina, no to je to bio sluaj kod starih loita. U ko liko je starodrevni nain gradnje dimnjaka za ono doba radi netom napom enutih okolnosti izprian, u toliko je taj nain gradnje dimnjaka uz danas posto jei sustav loita u novim kuama upravo grubi prekraj javne sigurnosti u pogledu pogibelji od poara i teak grieh, koji se na alost redovito . osveuje na nedunim osobama, i to kuevlastnicima i stanarim a. Uz vrlo povoljan napredak tehnike i postojeih gradjevnih propisa obenito je mnienje, da se dainas ne moe dogoditi, da bi se sagradio lo i pogriean dimnjak, slino kao u staro doba. Izkustvo nas pak ui, da se n a alost danas u razmjeni prem a prije mnogo vie takovih pogrieaka poinja, i to he samo kod pregrndjivanja starih, jo dobro uzdranib kua, nego dapae i kod novogradnja. Krivo bi inio onaj, koji bi svaku takovu pogrienu gradnju dimnjaka upi sao u grieh nadlenoj oblasti iii dotinom graditelju, koji'kueu gradi, a osobito kod veih sgrada, jer oblast

183
sigurno ne e odobriti nacrta, u kojem e nai protupropisnu osnovu dimnjaka. Graditelj sam opet ne moe osobito kod vee gradnje svaku malenkost uoiti. Prem a tome ostane dakle glavna skrb nad tonom i propisnom izvedbom dimnjaka na osobi, koja vodi gradnju, i na zidarima, koji gradnju izvadjaju. Pogriena gradnja dimnjaka pak uzsliediti e obino radi neupu enosti i krivog shvaanja zadae, koja je dimnjaku oamienjena, ili sbog nesavjestnosti, a gdjekad i krivnjom samog vlastnika gradnje, ako ovaj za vrieme, dok je gradnja u teaju, zahtjeva takove akoprem na oko neznatne promjene izvedbe mimo odobrenog na crta, koje ba u pogledu gradnje dimnjaka mogu imati kasnije vrlo zle j opasne posljedice, kako je to ve u II. dielu ove knjige kod vodjenja dimnjaka spom e nuto. Svemu tomu pogodjuje napokon obino jo i okolnost, to se oevidi tek obavljaju, kada je sgrada ve sasma gotova i kad se takove na izvedbi dim njaka poinjene pogrieke vie ne mogu opaziti. Uzroke, koji prouzrouju poar, a nastali su uslie loe i pogriene gradnje dimnjaka, predouje nam slika Sli u pet najobinijih primjera, oznaenih sa A, , C, I) i E. I. prim jer A prikazuje nam, kako je greda c, koja se nalazi u pou , protupropisno i pogrieno smje tena tik uz stienu dimnjaka a. Dimnjak nije kako se to iz slike razabire na mjestu, gdje je greda smjetena, ni obukau. Sljubnice opeka takodjer nisu posebno dobrom bukom izmazane (ausgefugt) to se u istinu i vrlo ri'edko kad ini nego su propune, pa tako toplina iz nutnnje dimnjaka kroz reke sljubnica dopire do grede, koju najprije dobro izsui, zatim pougljeni i konano zapali.'

184

S lik a

tSi> .

18&
II. primjer B prikazuje nam gredu c u podu d, od, stiene dimnjaka b udaljeno kojih 5 ctm. No poto kao to to u praksi obino biva nije ni tu vanj ska strana dimnjaka obukana, a sljubniee opeke isto nisu izmazane, to e i u tom sluaju toplina iz nutrinje dimnjaka kroz reke sijubnica doprieti do neza tiene grede c, koju onda s vremenom zapali isto tako, kao i onu tik uz stienu dimnjaka smjetenu. Pospjeenju zapaljen]a tako smjetene grede znadu esto mnogo doprinieti mievi, koji se u prostoru X izmeju dimnjaka i grede nastane i ugniezde, pa u taj prostor nanose lahko upaljivih stvari, kao slamu, perje, cunje i t. . U smislu propisa gradjevnog reda mora se iz meju unutarnje stiene dimnjaka 1 drvenih sastojina nalaziti zidje od najmanje 15 ctm. debljine i jedan stojei sloj criepa napram drvenini, koji mora biti tako namjeten, da pokriva vertikalne (okomite) i horizon talne (vodoravne) sljubnice zija. To je dodue svrsi odgovarajui propis za obina manja kuna loita, ali je vrlo dvojbeno, da bi taj propisani sloj criepa 'izmeju stiene dimnjaka i drvenine, bio u istinu kadar izpuniti zadau, to mu ju gradjevni red namjenjuje, a to zato. jer je criep tanak, pa kod umetanja lahko ili pukne ili se sasma sdrobi, uslied ega ipak ostane drvenina izvrena opasnosti zapaljenja putem reka sijubnica. Mejutim je iz prakse poznato, da je taj propis i onako samo na papira, jer se u praksi u obe ne provadja. III. primjer G (slika 83.) predouje, kako je greda e elom (Stirn) uzidana u stienu dimnjaka a, ne do due do unutarnje stiene dimnjaka akoprem ima

186 i takovih sluajeva ve samo do polovice stiene. Sada, ako je ve nezatieno namjetenje greda tik uz dimnjak protupropisno i vatropogibeljno, to je isto naravno u tom sluaju, naime uzidanje grede u stienu samog dimnjaka, tim pogibeljnije, poto tako uidanu gredu od nutrinje dimnjaka dieli samo tanki sloj opeke. moda niti polovica koji se sloj.opeke prigodom ienja dimnjaka lahko i razkfima te odpade, uslie ega onda uzidana *grea skioz nezatiena dolazi u neposredni doticaj sa samom unutranjou dimnjaka. IV. primjer D (slika 83.)' istovjetan je sa pri mjerom A , jedino s tom razlikom, to je prema pri mjeru A pogrieno i vatropogibeljno smjetena greda u podu, a u primjeru D na tavanu. Kod gradnje kro vita naime doao je u tom sluaju razmak greda tako, da je greda f, tako zvana ronica (Sparren), dospjela ba na sam dimnjak. Poto se pak tu gredu ro nicu uslied dimnjaka nije moglo vezati sa isto ta kovom gredom od protivne strane, to je podboena sa okomitom gredom (?, tako zvanim stupom (S&ule), stojeim na gredi i, zvanoj veznica* (Zange), koja je smjetena tik uz naravno neobukanu stienu dimnjaka a. Kroz reke sljubnica stiene dimnjaka omo guen je pristup toplini, iz nutranjosti'dimnjaka do grede g uz cielu njezinu visinu, koja se uslied toga iahko moe zapaliti. V. primjer E slike 83. istovjetan je sa primjerom . C s tom razlikom, to je u tom sluaju greda h uzi dana u stienu dimnjaka tik pod krovom, a s razloga slinog onom, opijanog kod primjera D. Osim ovih netom opisanih pet primjera uzrokai to mogu prouzroiti poar proizaaveg iz dimnjaka,

187 imade ih jo sva sila, kojih sve pojedince ovdje nije mogue ni nabrojiti, ni opisali, kao to su na primjer uzidanje drvenih stuba, vratnika (Turstock) i t. d. u stiene dimnjaka, ali su ipak svi manje vie vatropogibeljni, bez obzira na sprat, u kojem se nalaze. Opomene li se dotinog voditelja gradnje ili zi darskog ili tesarskog obrtnika ili radnika na pogibelj, koja dotinoj gradi uslied takovog protupropishog namjetenja tik uz ili u dimnjak uzidane drvenine prieti, to obino sliedi odgovor: Ve sam toliko i toliko kua gradio, te isto_ tako radio, pa se ipak nije nikada nita dogodilo1 No to u istinit ne stoji, jer *. imade primjera, da se u novoj, tek sagradjenoj kui, ve prve godine nakon to je nastanjena, sbio takav sluaj, da se zapalila greda pod podom, i to samo radi protupropisnog smjetenja iste tik uz ili u sam dimnjak. Za takav sluaj riedko kad sazna dotini vo ditelj gradnje ili radnik, koji je takovu pogrienu rad nju izveo, jer ili se ga ne moe nai ili se ga u obe ne trai, pogotovo kod veih sgrada, gdje je i vei broj radnika zaposlen bio, pa je onda teko ustano viti ba onoga, koji je takovu pogrienu radnju izveo. Takovi su sluajevi odmah u prvoj godini nakon svr ene gradnje dodue dosta rieki, pa se dogadjaju siimo uslied vrlo grubih pogrieaka, no riedki su ipak samo zato, to su u gradnju umetnute grede obino jo vlane, pa se prije svog zapaljenja trebaju tek izsuitL to napokon moe i dulje vremena potrajati. Dosta puta ba je udnovato, kako tako pogrieno smjetena greda tik uz ili u dimnjak moe dotinu sgrau poarom ugroavati i po vie godina prije, dok napokon isti ipak u istinu ne izbije. Kao dokaz tome evo jedan takav sluaj iz prakse.

188 Dne 3. lipnja 1907., oko 8 sati u veer, pozvarr sam, da dodjem odmah u kuu broj 6 na Katarinskom trgu, jer da izpod poda prodire dim. Do~av na lica mjesta, ustanovio sam, da se u sobi u prvofn katu, nalazeoj se nad kuhinjom tik ti2 proplazni dimnjak, u koji je sveden tednjak, 2apalila greda pod podom. Nakon to je potrebni dio poda otvoren i vatra ugu ena, ustanovio 3am, da je tik uz stienu dimnjaka (prema slici 83. primjeru A) bila smjetena greda, to se zapalila i ve dobar dio poda zahvatila bila. Znaajno je kod toga sluaja bilo to, to se odnosna palaa broji medju najstarije sgrade gornjeg graa Zagreba, a gradjena je jo godine 1335. Bio je to naime nekada kraljevski dvor, u kom su obitavali hrvatski kraljevi i njene porodice. Dio palae, u kom se spo menuti poar porodio bio, stajao je ve od zasnutka sgrade, isto tako i dotini proplazni dimnjak kao i kuhinja, a bez da se je ikada jto pregradjivalo ili u konstrukciji poda to mienjalo. Prema tome je dakle greda, to je spomenutog dana bila uzrokom poara, kroz punih 572 godine ugroavala ovu za hrvatski narod od neprocjenive vriednosti historinu palau, koju bi nastali taj poar u istinu lahko i unitio, ili bar znatno otetio, da nije pravodobno opaen i uguen. Da je pak tvrdnja nekih obrtnika, koji su oko gradnja dimnjaka zaposleni, da se uslied pogriene gradnje dimnjaka, kako ih prikazuju primjeri na slici 83., ne moe nita dogoditi, u istinu neopravdana, potvrdjuju nam dosta esti poari, koji se svake godina ba s tih uzroka radjaju, a od kojih neke donosim kao izvadak iz godinjeg izvjea dobrovoljnog vatrogasnog drutva zagrebakog:

189 Dne 23. sienja 1907., u 6 sati 4o as. u jutro, javi pazikua telefonom u gasilanu, da su prostorije zemaljskog kemikog laboratorija na Akademikom trgu kbr. 14. u jednom dimu. Vatrogasna straa pohiti od mah na Akaemiki trg, te nadje, kako s iztone i sjeverne strane sa vie prozora prodire ugui? dim. Odmah priredjen je vodovodni nastavak i poloene su eievi nosilice u prvi sprat, te vatrogasci navalie m la zom vodovoda kroz vrata u sobu, u kojoj su se na lazite sprave i mikroskopi. Uguiv dim i nesnosna vruina u toj sobi bijahu 'tako estoki, da su vatro gasci morali nekoliko puta uzmicati. Vatrogasni voj voda odredi, da se prodru vrata pokrajne sobe, u kojoj je bila> smjetena drogua i knjinica, jer je izpo vrata te sobe prodirao takodjer dim. im su vatrogasci pro^ * vafili vrata buknuo je plamen na podnoju ormara, u kojem se nalazila sbirka drogua i knjiga, ali i taj plamen bude odmah potiten. Medjutim prodrla je vatra, unitiv strop izpo parketnog poda prije spo menute prostorije, i u prizemnu sobu*. Uzrok tome poaru bio je taj, to je greda, na~ Jazei!a se u stropu izmedju prizemlja i prvog sprata, bila smjetena tik uz neobukanu stienu dimnjaka, prema primjeru, to ga pokazuje slika 83. A . Tim po arom prouzroena je teta od nekoliko tisua kruna, jer ne samo da je oteen jedan dio sgvade, ve su oteene i unitene mnoge skupocjene sprave, koje su se u tim prostorijama, gdje se poar porodio bio, na lazile. Dne 17. travnja 1907. u 6 sati i 25 as. u jutro javi uprava .Narodnih >T ovina*, da se u njenoj palai u prvom spratu pojavio sobni poar. Vatrogasna straa

190
pohiti odm ah na lice mjesta i nadje, da je u pred soblju urednitva Ve progorio strop. Vatra je nastala, kako se dalo ustanoviti, uslied povrno gradjenog dim njaka, u koji je bila uzidana drvena greda tako, ose je morala s vremenom zapaliti1 (Sluaj, kako ga *. prikazuje slika 83. G . No ne samo da imade u gradu Zagrebu takovih sluajeva .poara, ve ih im a isto takovih i u provinciji kao na primjer ovaj: U mjestu Oborovo, u blizini Dugogsela, zapalile se dne 15. sienja 1912. n a upnom dvoru u prizemlju na tri strane grede, to su bile smjetene u neposred noj blizini dimnjaka. Oevidno povjerenstvo, sastojee se od mjernika i dimnjaara, ustanovilo je, da je razmak izm edju stiena dim njaka i greda bio premalen, uslied ega su se grede morale zapaliti. teta naneena ovim poarom, iznaa oko 1000 kruna. (Sluaj, kako ga prikazuje slika 83. primjer B , Takovih poara bilo je prema izvjeu dobro voljnog vatrogasnog drutva u gradu Zagrebu godine 1910., 1911. i 1912. ukupno 16, neraunajui ovamo i one sluajeve, u kojim a je bio u pom o prizvan samo dotini kuni dim njaar, koji je takav poar uz pripomo ukuana jo u zamet'.u uguio, bez da je u pom o prizvano vatrogastvo. Poprieno se moe sa si gurnou raunati, da imade u samom grau Zagrebu svake godine oko deset takovih vrsti poara, koji su prouzroeni pogrieuom gradnjom loita ili dim njaka, a samo brzoj pornoi obino se imade zahvaliti, da ti poari riedko kad vei m ah preotima. No u provinciji, gdje se mnogo manje pazi na tonost provadjanja gradjevnih propisa, bit e broj takove vrsti poara po

191 svoj prilici znatno vei, a poto je u najvie sluajeva brza struna pomo (vatrogastvo ili dimnjaar) nem o gua, to se takav poar brzo raziri i uniti vei dio jli cielu sgradu, pa je onda teko ili nemogue usta noviti, kako li je poar nastao. Zato se i takav poar obino uvrtuje u stavku ,,s nepoznatog uzroka". Mnienje, da je uz dananji nain gradnje stro pova, koji se grade iz armiranog betona, dakle bez ikakovih drvenih greda, pogibeij poara pod podom , a prouzroen dim njakom , podpunom a iskljuena, ta 1 kodjer nije posvema opravdano, jer ako i neim a u .'tropu drvenih greda, koje nadom jeuju eljezne traverse. to je ipak gornji dio stropa, to jest pod, izvren pogibelji poara time, ako se podvale (Polsterholz) sliepog poda (Blendboden) isto kao i drvene grede polau tik uz stienu dim njaka. ogaja se pak i to, da se i takove podvale sliepog poda uzidju u stienu dim njaka isto tako, kao i grede. Sloj armiranog be tona u sluaju porodiveg se poara, prouzroenog radi pogrieno smjetene podvale tik uz ili u dimnjak, priei jedino prodiranje poara u dol nje ili u gornje prosto rije, ali samu dotinu prostoriju, pod podom koje se taknv poar pojavi, moe isti ipak znatno otetiti. Zato treba i kod tog novog naina gradnje stropova u po gledu opasnosti pogibelji od poara drvenini, to d o lazi u blizinu dimnjaka, istu panju posvetiti, kao i kod starog naina gradnje stropova sa drvenim gre dama, Samo se pak po sebi razumjeva, da je pola^tn je podvala sliepog poda tik uz stienu dim njaka i kod tlosadanjeg naina gradnje stropa tim opasnije, A i -e moe zapaliti cieli ustroj stropa i ugroziti ujedno t< i dotnje prostorije.

192
Jedna od najveih pogrieaka prigodom gradnje dim n jaka poeinja se u nekim upanijam a najSe dom o vine time, io se dim njaci ne izgradjuju, kako to pro pisuje grrtdjevni r e d .i kako to sam zd rav razum kul turnog ovjeka zahtjeva, preko krova, ve sam o do tavana kue. Kad bi se to dogadjalo sam o. u starim seljakim kuam a, jo kako tako, no o vo odaleenje od pravila, to ga ve sam zdrav razum ovjeka za htjeva, provad ja se na aiost bez ikakovih zaprieka i u sasm a novo gradjenim kuam a, kojih urejaj inae podpunom a o d govara dananjem duhu vrem ena. Dodjem o li u takovu kuu, to vidim o u kuhinji liepi m o derni tednjak, u sobi isto m odernu pe, a kad tam o na tavanu izveden je dim njak m oda tek jed an m etar iznad tavanskog poda, te izgleda, kao da se dalje na nj zaboravilo, ili da je ponestalo graje, da se isti d alje izgradi. T a k a v nain grad nje dim njaka odaje sam o velik kulturni zaostatak naeg seljakog naroda, shvaa koji vrlo na aiost u d vadesetom vieku jo ne vane zadae, to ju im ade dim njak u

pogledu odstranjenja pogibelji od poara, Navodi, koji bi imali ovu nepravilnost gradnje im jaka sam o do tavana izpriati, kao na primjer, da se time, to se dim po tavanu kue razliee, postizava vea trajnost greda krovita i om oguuje suenje m esa, skroz su bez svakog tem elja, jer grad ja krovita, ako se krov u redu dri, biti e i onako trajna, a za su enje m esa dade se na vrlo jeftin nain nainiti u redjaj, koji podpunom a odgovara svrsi, pa je uz to i vatrosiguran, kako to nalazim o kod drugih naprednih naroda. Da je takav samo do tavana vodjeni dim n jak' osobito vatropogibeljan, ne treba posebno niti sporni

m
njati. K ako pak daleko vodi lahkoum nost naega n a roda u pogledu neopreza p rotiv poarne pogibelji, najbolje se razabire odtuda, to narod oko ili nad takav krnj dim njak (iti kroz strop na tavan izvedenu dim ovonu ciev) naslae n a sitno razciepario drvo, to mu rabi za popalenje vatre, da se osui. D akako, da m noga takova kua jed n o g dana ili noi padne piienoni plam ena, te se onda susjedi, koji m oda isto takav krnj dim njak imau, o sjeaju sretnim a, ako su ostali od poara potedjeni, a ipak niti ne m isle na to, da se u njihovoj kui s istog uzroka to isto svaki as dogoditi moe, pa da zato radje svoj dim njak iz vedu propisno preko krova kue. Pogrieno ugradjenu drvenu graju tik uz ili. u sam dim njak nai je skoro u svakoj veoj zgradi. U koliko se pak tom e za vriem e sam e gradnje izb jeg nu lo, ilogadja se to vrlo esto tek naknadno, m oda istom nakon vie godina, to je kua sagrad jen a, i to* prigodom kakove pregrauje. T o m e pak m nogo dopri na u jo i to, to se kod novogradnja veih sgrada xrad<_' i tako zvani sliepi dim n jaci", koji v e u sam oj gni(ijt;vnoj osnovi nisu odredjeni za prim anje dim a iz kakovog loita, ve sam o za odvod iztroenog zraka, tako zvani ventilatori. Graditelj dotine sgrade ne p o lae u ove sliepe dim njake u pogled u n jih ove vatrosigurnosti nikakove vanosti, je r prem a osnovi gradi te ijevoj u istinu ne dolaze sa loitem dakle i sa vatrom ni u kakav doticaj, p a se zato po nuenju grad iteljeva slobodno i drvena g rad ja u iste uzidje. No kasnije m oda i nakon odu ljeg niza godina kad se u dotinoj sgradi preduzm e kak o v a na d ograd n ja iii kakovo pregradjivan je stanbenih prostorija,
13

194
te kod toga najednom uzm anjka dimnjak, to se kako natn je iz prakse poznato eventualna loita jedno- , stavno svedu i u takove sliepe dim njake, ventilatore, za koje se m oda i predm nieva, da su to tek preko brojni dimnjaci, dakle propisno gradjeni i vatrosigurni. Isti sluaj dogadja se i onda,' kada na prim jer koje loite ne e pravilno da funkcionira, je r je moda dotini dim njak sa loitima preobtereen. Prizvani pear, koji bi im ao tu pogrieku da popravi, nita zla ne slutei, prem jesti dimovod dotinog nepravilno funkcionirajueg loita pei ili tednjaka u pokraj toga loita nalazei se sliepi dimnjak, ventilator, za kojega dri, da je to dim njak izvan porabe. I tako je onda na taj nain dotina sgrada izvrgnuta pogibelji od poara. Da se takovom netom opisanom sluaju izbjegne, treb a kod gradnje da se takovim ventilatorom dade po seb an oblik i da se svedu ne preko, ve samo do izpod krova, i to do tavana sgrade, da se tako oznae i za kasnije doba, da nisu opredieljeni za prim anje dim a iz loita. Dimnjak moe biti dzrokom poara, ma da je inae sasm a propisno i bezpogrieno gradjen, i onda, ako se preobtereti loitima, to jest, ako se u jedan te isti dim njak svede vie loita, no to je to obzirom na u n u tarn ju prostranost kao i debljinu (jakost) stiena dim njaka tehniki doputeno. Isto se dogadja i onda, ako se u jedan obino gradjeni dim njak, koji je nam ienjen norm alnim kunim loitima, svedu loita abnorm alne veliine, kao na primjer pe ili kotao od centralnog loita, veliki tednjaci od svratita, raznih zavoda i t. d., u kojima se znatno vea toplina p ro -

195

izvadja, no u obinim kunim loitima. Ovako preobtereeni dim njaci mogu postati uzrokom poara zato, to se radi abnorm alne topline, koja kroza nj prolazi, stiene njegove mogu i tako jako ugrijati, da e za paliti svaki lahko upaljivi predm et, koji se uz stienu toga dim njaka nalazi, kao na prim jer pokutvo, tapete, sieno, slam u i t. d. Poar moe biti prouzroen dim njakom i onda, ako su stiene dim njaka popucane, to se moe dogo diti ili uslied potresa ili kod novogradnja usiied slegnua zidja, emu je teko izbjei. Ako takove pukotine stiena dim njaka jaasfanu na vidjivom i pristupanom mjestu, tad a se naravno lahko opaze i poprave No nastanu li pukotine na stieni dim njaka n a m jestim a, do kojih se ne moe dopriett, kao n a prim jer pod podom ili na tavanu tik pod Sljemenom krova, tada ih je dakako teko ili nem ogue uoiti, dok su ba na takovim m jestim a najpogibeljnije u pogledu pogibelji od poara. Napokon doprinaaju svoje k prouzroenju p o ara, od dim njaka i rupe, to se u stienam a dim njaka naiaze, a slue za uvod dim ovonih cievi u dim njak. Te rupe m ogu postati pogibeljne naroito onda, kad se iz bud kojega razloga loite odstrani, pa se tad a rupa, um jesto da se dobro zazidje, jednostavno zaepi papirom, krpam a ili obliepi liepenkom (Papendeckel), a na liolino se mjesto, gdje je stajalo prije loite, postavi tik do stiene kakav dio pokutva, kao orm ar, polica i t. d. Takovi se sluajevi najvie dese, kad se iz koje stanb^ne prostorije uredi skladite za raznu robu iii duan, gdje tada dosta esto prouzrouju sobni poar.

196 Navadjati ovdje jo i dalnje uzroke, koji mogu biti porod poaru, prouzroenog dimnjakom, nije mo gue, jer bi se o tom predmetu dala napisati ciela dosta omana knjiga. Nego s ovima do sada navedenim najvanijim neka je svraena pozornost i na ostale manje vane sluajeve. Da se pak po mogunosti iz bjegne opasnosti prouzroenja poara od dimnjaka, treba nastojati, da su vanjske strane stiena dimnjaka u cieloj njihovoj visini dobro obukane i da je svaka drvena gradja, naroito u konstrukciji stropa i krova, najmanje 15 ctm. od vanjske strane stiene dimnjaka udaljena, a medjuprostor izmedju stiene dimnjaka i drvene gradje u stropu izpunjen opekom ili jo bolje dobro sabitim betonom, kako to pokazuje slika 83. primjer F u prosjeku, a primjer Gr u razsjeku. Primjer <? prikazuje nam nain, kako se imadu u pravilu smjestiti grede oko dimnjaka tako zvanom izmjenom (Wechsel). Da se moemo osvjedoiti o tome, d a li je dim njak skroz nepropuan i siguran, bilo to protiv poara ili protiv izbijanju po zdravlje tetnih plinova, najuputnije je kod novogradnja, kad je gradnja ve do vrena, a. prije no to se dimnjacima priklope loita, preduzeti izkuavanje dimnjaka (Rauehprobe), to biva na taj nain: Svi otvori, u koje se imadu svesti dimovone cievi loita, privremeno se zazidju. Na gornji se otvor dimnjaka metne vreica napunjena pieskom, koja e dimnjak sasma zaepiti. Kad je sve to uinjeno, naloi se kod odusnih vrataca na podnoju dimnjaka vatra, podravana jako pueim se gorivom, kao m o krom slamom, u ulje namoenim krpama ili slinim. Poto se vatra dobro razgorila, treba zatvoriti i ta

197 oduna vrataca dimnjaka, te onda zaredati svim pro storijama, kojima dotini dimnjak prolazi, pazei pri tome budno na to, da li od kuda, napose pak moda izpod poda prodire dim, pri e s ^ n a m kao izvrstan iztraiva moe dobro posluiti nos. Imade li gdje na dimnjaku pukotina ili reka, to e nam dim, koji u tom sluaju iz dimnjaka prodire, pokazati mjesto, koje lahko jodnom moe biti i uzrokom poara. To je najsigurniji i najjednostavniji nain izkuavanja dim njaka 1 .1 pogledu njegove nepropunosti i poarne si gurnosti. Dimnjakom ve prouzroeni poar u stropu (podu) istovjetan je sa onim, prouzroen pepeonicom. Kao onaj. lako i ovaj poar moe ne samo vie sati, vei po nekoliko dana pod podom haraiti, a da se za njega ni ne zna. To pak dolazi od tuda, to se takovom poaru ni iz daieka ne nadamo, poto moda ba na mjestu. gdje se isti porodio, ni neima nikakvog loita, ve se ono nalazi u dolnjem kojem spratu. Dru (ii uzrok, da takav porodivi se poar odmah m opaamo, jeste taj, to dim i plinovi, koji se izga > ranjem drvene grede razvijaju, obino izlaze onim istim putem, kojim je i poar nastao, naime kroz pukotine ili reke ?ljutmica u dimnjak, a u odnosnu prostoriju prodire dim tek onda, kad se ve pqar razirio i sam si put do svjeeg zraka utro. Najprije se ta vrst poara primjeuje po tome, to se od vremena do vremena uje neko pucketanje pod podom, slino onom, kad izgara komad mekog drva (daske} u pei. Opipavanjem poda osjetit emo, da je ili na nekom mjestu topao ili dapae i vru. U prostoriji, nalazeoj se pod onom, gdje se poar u

t98
podu p orod io, opaa se esto odlupljivanje i izpada'hje buke sa stropa, na kom se gdjekad ako se poar ve ja e razirio konano opaaju i pukotine. Nasluujemo li takav poar pod podom , tada se treba ponajprije pobrinuti za brzu strunu pom o. Samo garite ili barem blizinu istoga ustanovit em o najlaglje opipavanjem poda, te se blizina garita uviek nalazi ondje, gdje j e p od najvie topao. Ravnati se po tragu, kuda dim izlazi, nije uputno, a to zato ne, to dim esto i u dosta velikoj udaljenosti od garita. na povrinu poda prodire, a to opet s uzroka, to na drugom bliem mjestu nije m ogao nai izlaza, kako se to lahko zbiva kod podova iz betona ili kamenih ploica, gdje dim u tom sluaju, prodire i po nekoliko metara udaljeno od garita, a esto i na skroz p ro tivnoj strani. U ostalom cieli alnji postupak kod ga enja ove vrsti poara isti je, kao i kod onog pod p odom , a prouzroenog pepeonicom .

adja uzrok poiara.

Medju najvee neprijatelje ljudstva, koji mu ugrouju ne samo imovinu, ve i zdravlje, dapae i sam ivot, m oe se ubrojiti i adja. T o pak zato, jer se adje nalazi u svakoj kui, gdje se loi krutim gorivom. Neprijateljem je zato, to i adja m oe biti izravni p o v o d poara i prodiranja p o nae zdravlje tetnih plinova u stanbene prostorije. Uzrokom poara zato je r stoji u neposrednom doticaju sa vatrom u loitu, o d koje se m oe poto je lahko upatjiva i za paliti, pa tako uarena putem dim ovoda i dimnjaka doprieti do drvene gradje, nalazee se u blizini loe

199
ili pogrieno gradjenog dimnjaka, te tako prouzroiti poar u unutarnjosti sgrade. Izvan sgrade pak, kada onako gorua adja dopre do lahko upaljivih pred meta, nalazeih se u neposrednoj blizini oko dimnjaka, kao to je na primjer slamom ili daskama pokriti krov kue. Izkustvom je dokazano, da je od svih vrsti adje pranata pahuljasta adja najopasnija u pogledu pogibelji od poara, a to zato, jer se ta vrst adje vrlo lahko zapali, pa se k tomu jo vazda nalazi u neposrednom doticaju sa vatrom u loitu, to jest u dim ovodim a. Zapali se pak obino na- sliedei n ain : U ognjitu, gdje vatra ivahno izgara, jer dovoljno zraka imade, neima skoro nikakove ili sam o male naslage adje, to je ve i samo po sebi razumljivo, poto ista ako se i stvori ve odmah opet kod budueg jaeg loenja izgori. Iza ognjita, kam o plamen vie ne dopire, takodjer se stvara pranata adja, a samo uslied vlanog goriva i vrlo slabe pro maje kruta ili smolna adja. Naloi li ae vatra u lo itu ili se ve naloena proiuje i iz nova nalae gorivom , to se kod toga posla, poto su vrata loita otvorena, lahko dogodi, da iz vana potlaeni zrak svom jakou navali kroz otvorena vrata u ognjite, a odavle u dim ovode, pa da pri tom sa sobom povu e i plamen dalje, no to to kod izgaranja ob in o biva. Na taj nain dopre ili sam plamen ili kakva god iskra i do naslage adje, koja se poto je lahko upaljiva ~ odm ah i zapali. No pranata adja ne gori plamenom, ve samo tinja, upaljuju jednu esticu za drugom. Pri tom pak razvija dosta dima i ako je uarena naslaga adje ve neto deblia ujedno i jaku vruinu.

200

Poznato nam je, da je pranata adja vrlo la gana, osobito onda, ako je do vee temperature ugrijana. Tinjajue su estice uslied jakog ugrijanja naravno jo laglje, pa ih zato promaja povlai dalje sa sobom po dimovodima, gdje onako uarene dolaze opet u doticaj sa ostalim esticama naslage adje, to ih ta kodjer zapale, pa je tako za'kratko vrieme ciela na slaga adje u dimovodima uarena. Sad, ako je naslaga pranate adje u dimovodima tanka, to e ona brzo izgoriti. Obino to biva tako, da im je jedan dio ua<renih estica zapalio druge, sam odmah opet ugasne ili bolje reeno, dotle ve izgori, jer jedna samo esticaadje posebice ne moe dugo goriti, poto je presi* una. No ako j naslaga adje u dimovodima deblja pahuljasta tada dakako due vremena treba, dok sve estice izgore, pa se pri tom izgaranju adje u dimovodima razvija i jaa vruina, koja opet prouzronje jai pritok vanjskog zraka u loite, ime se naravno takodjer i ivahnija- promaja prouzrouje, koja uarenu adju jo veom snagom sa sobom povlai, tako da ova u uarenom stanju ak i u dimnjak dopre. Kod dobro gradjenih loita, slobodno stojeih ili gradjenih uz vrstu stienu iz opeke, nije lakova upala pranate adje u dimovodima pogibeljna. No kod loita gradjenih tik uz drvenu stienu. uz koju vode i dimovodi, svakako je opasna, jer tinjajua pranata adja dapire i do pukotina ili reka u dimovodima, te zapali i u istima nalazeu se pranatu adju, to onako uarena dopire do drvene stiene, koju naravno i zapali. Jo opasnija je upala pranate adje u limenim dimovodnim cievima, jer se ove uslied toga takodjer

201

razare i zapale drveninu, to se uz iste nalazi (slika 83. primjer A i .) Kod tronih limenih cievi dakako da je ta opasnost jo vea, jer kroz kulje trone gievi uarena adja lahko izpada, a padne ii onako uarena na lahko upaljivi predmet, to je naravno poar neizbjeiv. (Slika 83. primjer D, vodjenje cievi kroz sliepi prostor Blende.) Dopru li uarene esti pranate adje u dimnjak, to kako je ve prvo spomenuto biva uslie nastalo ivahnije promaje, to iste sa dimom i plino vima kod nizkih (kratkih) dimnjaka jo gorue, a kod viih (duljih) ve utrnute iz- dimnjaka pro diru. Te tinjajue estice pranate adje mogu na svom putu kroz loe i pogrieno gradjeni dimnjak biti od vrlo sudbonosnih posljedica za dotinu sgradu, poSlo vrlo lahko mogu da prouzroe poar, to obino biva na ovaj nain. Nalazi li se tik uz neobukan i dobro neizmazanih sljutmica opeke dimnjak smjetena greda ili pod vala sliepog poda (slika 63., primjer A, C \ D) ili u stienu 4imnjaka uzidana greda (slika 83., primjer B), to *' s vremenom u Um neizmazanim rekama sljubniea nakupi adje, do koje na svom puta kroz dim njak lahko dopre i uarena adja na taj nain, to se moda radi hrapavosti stiene ba na tom mjestu za ustavi i zapali tamo nalazeu se naslagu pranate adje, knja onda uslied dulnjeg tinjaj a opet dopre i do one naslage adje u rekama sljubnica i tako dalje poput litilja sve do^ drvene gradje, nalazee se tik uz stienu dimnjaka, koju napokon dakako i zapali. Takav sluaj Uhko se desi kod pogrienog smjetenja greda uz loe izgradjeni dimnjak, kako to pokaT.je slika 83., pri-

202
mjer E. U tom primjeru nije dodae greda smjetena sasma tik uz stienu dimnjaka, ve je od ove udaljena kojih 5 10 cm. No poto ovaj prostor izmedju stiene dimnjaka i grede nije.izpunjen, ve je ostao prazan, to se s vremenom i u tom prostoru kroz reke sljubnica nakupilo dosta adje, koja se prema netom opi sanom nainu lahko zapali i tako prouzroi poar pod podom. Takovo tinjanje pranate adje u dimovodima i dimnjaku dogadja se dosta esto, pa ono kod manje naslage adje i propisno dobro gradjenih dimnjaka obino prolazi bez svake dalnje opasnosti. Nalazi lie pak u dimovodima osim pranate naslage jo i tvrde ili smolne adje, to obino biva kod duljih dimovoda, a pogotovo, gdje se loi gorivom, koje takovu vrst adje radja, tada takovo inae neopasno tinjanje pra nate adje u dimovodu- moe imati i teih, gdjekad i vrlo sudbonosnih'posljedica.

Poar u dimnjaku.
Kuda god due vremena prolazi dim i pri tom se dotie ma kakovog predmeta, ostavit e na istom *voj trag, to jest naslagu ugljika adju. Budu je loitni uredjaj lih u svrhu prolaza dima oredjen, to se u tom urejaju dimovodima i dimnjaku na ravno i najvie naslage adje nakupi. Zapali li se ta naslagu adje u dimnjaku, tada tu pojavu nazivljemo vatra ili poar u dimnjaku, ili puki reeno: upalio se dimnjak*. Zapalenje naslage adje u dimnjaku moe uzsliediti na dva naina i to:

203
1. Kada adja, nalazea se u dimnjaku, odje u izravni doticaj sa plamenom; to biva, kad se nepo sredno u nutrinji dimnjaka naloi jaa vatra, lia^primjer kada se u svrhu brzog ugrijanja unutarnje zrane stupine dimnjaka u dimnjaku samom naloi vatra pa pirom, slamom i t. d. 2. Posrednim nainom, to jest od vatre naloene u ognjitu loita. Poto nam je poznato, da je adja lahko upaIjiva, to je i iahko razumljiv povod njenog zapalenja u prvom nainu, jer u tom sluaju sa plamenom do lazi u izravni doticaj. Tee je shvatljiv drugi nain zapalenja adje u dimnjaku posrednim nainom, po gotovo kod takovog uredjaja loita, koje duljinom svojih imovoda ini dopiranje vatre iz ognjita loita do nutrinji,* dimnjaka skoro nemoguim, pa ae ipak oeto dogft'ija, da je uzprkos tome poar u dim njaku prrmznu'en od vatre nalo2en% u takovom ognji tu. Nain, kojim se to zbiva, malo je kojem stru njaku jasan i poblie poznat. Pa ipak je poznavanje toga naina prouzroenja poara u dimnjaku od znatne vanosti, jer se tim poznavanjem u prvom redu moe predusresti daloj im takovim sluajevima, a u drugom reda lahko je prosudjivati, ijom je krivnjom takav poar u dimnjaku nastao, to je vazda u interesu zato odgovornih osoba, kao dimnjaara i stranke (stanara). Mnogogodinjim prouavanjem ovog pitanja i praktinim pokusima u naravi doao sam do osvje doenja, da zapalenje naslage adje u dimnjaku od vatre u Ognjitu loita biva jedino posredstvom nasiage pranate adje, nalazee se u dimovoima loita. Prije ve opisano zapalenje na?lge adje u dimovo-

204

....... .

dima, jeste kod prouzroenja poara u dimnjaku prvo razdoblje njegovog toka, koji se dalje razvija na sliedei nain: Nalazi li se u dimnjaku neto deblja naslaga pranate adje, koja se ve poela pretvarati u pahu ljastu, a do iste dopre iz dimovoda promajom povu ena uarena adja, to e se uslied doticaja sa ua renom ajom iz dimovoda i ta naslaga adje u dim njaku zapaliti istim nainom, kao i u djmovodima. Pojedini uareni dielovi pahuljaste adje postaju time znatno laglji,' pa se od stiene dimnjaka odlupljuju i promajom jo jae razpireni izviru iz dimnjaka. Ovo izviranje uarene pahuljaste adje iz dimnjaka nalii izbacivanju iskri, to se u nono doba esto vidi iz dimnjaka parostroja eljeznice, a nazivlje se ,,iskrovlje" (Funkenflug). Ta vrst poara u dimnjaku vrlo je esta kod dimnjaka, u koje vode skoro neprekidno u porabi nalazeaf se loita, loena gorivom, koje sadraje mnogo ugljika, kao kameni ugljen i briketi, tako da se dimovodi i dimnjak istih loita skoro ni kada ne ohlade, kako je to sluaj kod tednjaka go stiona i kavana, a jo ee u dimnjacima pekara, slastiara i onih od parnih kotlova, ako se isti prema potrebi, koja ovisi o ustroju i jakosti loenja dotinog loita, pravodobno i uredno ne iste. Naslaga tvrde adje (Hartruss) u dimnjaku ne zapali se tako lahko i brzo, Jjao naslaga pranate pahuljaste adje zato, to su esti tvrde adje jedna uz drugu vrsto spojene (kompaktne). No ako se ipak. uslied jae vatre zapali, to se obino dogadja, kad se neposredno u nutrinji dimnjaka naloi vatra, tada poput pranate adje samo tinja, pa se samo po gdje-

205
koja uarena est promajom die. oCim ponajvie ostane onako uarena na stieni dimnjaka priliepljena, dok ne izgori ili, ako je naslaga ove vrsti a d j^ v e neto deblja, odkida se i pada na podnoje dimnjaka, gdje dalje izgara. Svjetla smolna adja stoji u pogledu lahkoe svog zapalenja a sredini izmedju pranate i tvrde adje No ipak ne svaka. Treba naime znati, da svjetle smolne adje imae vie vrsti. Naroito se razlikuju u pogledu lahkoe svog zapalenja ona proizvedena od drva i ona od kamenog ugljena. Svjetla smolna adja, to ju proizvadja drvo, mnogo je laglje upaljiva od one od kamenog ugljena. Proizvedena od drva najopasnija je ona od suliog, mehkog drva, kao jele i bora, a to zato, jer ove dvie vrsti drva jela i bor opet posebno radjaju osebujnu vrst adje, sastojee se iz triju slojeva, od kojih je na stienu dimnjaka priliepljeni najdoljnji sloj svjetla smolna, nad ovim slojem tvrda, a kao najgornji sloj pranata adja. Ova, iz tri sloja naslaga sastojea se adja, radja se u dimnjacima, gdje se loi pretenim dielom sa jelovim i borovim drvom, kao to je to najee sluaj u dimnjacima, u koje su svedena loita stolarskih radiona, gdje se izkijuivo sa odpadcima ovih dviju vrsti drva loi. Ta vrst trostruke naslage adje, proizvedene od jele i bora, od svih je ostalih vrsti naslaga svjetle smolne adje najpogibeljnija u pogledu prouzroenja poara u dimnjaku zato, jer se gornji sloj ove vrsti adje, to jest pranata adja, najlaglje zapali na prije opisani nfein, naime od uarene naslage pranate adje u dimovodima. Kad se pak ovaj gornji sloj zapali, to se uslied jae vruine, koja so tom prigodom u

206
dimnjaku razvija, ugrije i najdolnji sloj, naime svjetle smolne adje, do zapalenja, pa ista odmah pone goriti jakim plamenom, te tako oba ova sloja uzajamno konano zapale i srednji sloj, to jest tvrdu adju. Tako sva tri sloja ove naslage adje istodobno izgaraju proizvadjajui pri tom silnu vruinu. Za uporabe jako vlanog, jo sirovog drva, radja se u dimnjaku a i u dimovodima naslaga svjetle mastne adje, koja nalii kolomazu ili katranu, te takav dimnjak, izgleda iz nutra, kao da je olien katranom. Poto ova vrst adje sadraje mnogo iz drva proiztiue vode, koja se kod izgaranja pretvorena u paru poslije u dimnjaku na stienama dimnjaka opet sgustnula u vodu, kao i kreozota (idke tekuine) gdjekad u vanrednoj koliini, to se ista kao gusta te kuina po stienama dimnjaka ciedi. U tom tekuem stanju nije dakako ta vrst naslage svjetle smolne adje opasna, da e se zapaliti, jer je prevlana. No prekine li se loenje sa jako mokrim drvom i umjesto toga nastavi loiti suhim bukovim drvom, to e se uslied toga, to manje vlage, a vie topline u dimnjak dolazi,, ta vlana naslaga svjetle smolne adje naskoro osuiti i postati tvrdom, uslied ega se tako u stiene dimnjaka upije i priliepi, da je nije mogue nikako vim orudjem i obinim nainom ienja dimnjaka odstraniti. Proi/.vajanju takove vlane svjetle smolne adje u dimnjaku mejutim nije uviek uzrok mokro gorivo, ve moe totne biti uzrok i vanjski upliv atmosfere, kako je to u 1 . dielu ove knjige opisano. Uz isti 1 vanjski upliv atmosfere racija se u dimnjaku i od.kar menog ugljena takova mastna vlana naslaga svjetle smolne adje, koja sadraje dosta katrana, no ipak

207
se tee upaljuje od one, proizvedene od drva, i to zato, jer uz sumpor sadraje i dosta amoniaka, Koji kao uguiv plin sprieava brzo njeno zapalenje. No kod jae temperature i kad je u suhom stanju, gori dodue slabim plamenom, koji ipak jaku vruinu proizvadja. Naslaga svjetle smolne adje, proizvedena drvom a u suhom stanju, lahko je upaljiva zato, jer se sa stoji iz znatne koliine katrana, kreozota i smole, to se nalazi u svakom drvu, najvie pak u crnogorici, koja prigodom izgaranja sva ne izgori, ve pomieana sa ugljikom, katranom i ostalim neizgorenim Cesticama goriva dolazi u dimovode i dimnjak, gdje sainjava na slagu svjetle smolne adje. Poznato je, da se svaka vrst smole lahko zapali i rado gori. Kad je tome tako,, tada je lahko shvatljiva pogibelj uslied ove smole u nutrinji dimnjaka ili dimovoda, tim vie, to se ista tuj nalazi u spoju, sa ugljikom i katranom, koji su takodjer dobra vrst goriva. Nain zapalenja svjetle smolne adje, proiztiue iz drva o kojoj e se sad potanje razpravljati znatno se razlikuje od onogpranato-pahuljaste naslage adje time, to svjetla smolna adja za zapalenje uvjetuje iste uslove, koji su obenito svakom gorivu za zapalenje potrebni. Naime poetna zapaijujua temperatura, koja najprije suhom destilacijom tjera iz ove vrsti naslage adje plinove, koje u sebi sadraje, a meju ovima u prvom redu lahko upaljivi vodik, koji, kad plane, odmah za dali i ostale lahko upaljive sastojine svjetle smolne ilje, naroito smolu, katran i kreozot* koji zapaljuju M ive upaljivi ugljik i tako onda zajedno izgaraju veli kim .plamenom, proizvadjajui jaka vruinu.

208
Zapalenje svjetle smolne adje u dimnjaku od vatre u ognjitu loita sbiva se na dva naina, i to : 1. Posredstvom pranate aje, nalazee se u dimovodima. 2. Razvitkom velike vruine u dimnjaku. Strogo uzeto oba su ova naina zapalenja svje tle smolne aje u dimnjaku istovjetna. Razluujemo ih pak zato, da se tok jednog i drugog naina zapa lenja razumljivije prikae. Posredovanjem pranate adje u imovodima lo ita sliei zapalenje naslage svjetle smolne adje u dimnjaku tako, to na prije opisani nain upaljena i razarena pranata adja u dimovodima i dimnjaku razvija jaku vruinu. Uslied ove jae vruine u dim njaku, zapoinje suha destilacija naslage svjetle smolne adje. to jest, ista se pone pod utjecajem topline razpadati, te se iz nje izluuju plinovi slino kao i kod svakog drugog goriva u tom sluaju. 0 tome se lahko osvjedoimo, ako na jednu limenu plou sta vimo komadi svjetle smolne adje, te ju metnemo nad plamen sviee. Girn se limena ploa ugrije, opazit emo kako se adja pone taliti i naduvati, a uz to izluuje dim smedje boje. Drimo li pak taj komadi adje dulje vremena nad plamenom sviee, ali tako, da se limena ploa ne ugrije do uarenja, to emo viiti, kako se taj komadi adje sve to jae naduva i sve veim postaje. Kad je napokon naduvanje pre stalo, a time i izluivanje dima, znak je, da je suha estilizacija ovog komadia svjetle smolne adje do vrena, to jest, da se u njem ne nalazi vie ili samo malo jo plinova. Dobili smo pak ujedno iz onog ma log komadia adje znatno vei na objamu, ali mnogo

269
laglji predmet, koji je pun puncat veih ili m atjih upljinica (luknjica). Ako se za vrieme naduvanja i izluivanja dima ovom komadiu adje lagano pribli imo goruom igicom, to e prije, no to se plamen igice dotakao adje, ista planuti i poeti ivahno go* riti dosta velikim plajnenom, ali ipak ne e sasmst izgoriti, ve e se time samo pospjeiti naduvanje, t6 je znak, da samo izluujui se plinovi izgaraju. Ista ta pojava sbiva se i u dimnjaku. Uarena pranata eadja u dimovoima proizvadja naime osobito kod vee naslage jaku vruinu, koja promajom ctopir u dimnjak. Kod ua dimovoda u dimnjak sili tamo nal.tzeu se naslagu svjetie smolne ajc na 1'aztvara* nje suhu destilacijo, to jest izluivanje plinova; Tom pak prigodom ovi izluujui se lahko gorivi pli novi dolaze u doticaj sa uarenom pranatom adjom* usiied ega se naravno odmah i zapale, te ponu gor riti plamenom, to postepeno cielom duljinom dim njaka biva i lako je evo nastao poar u dimnjaku, Nalazi li se pak ve ii samom imovodu naslage svje* tlo smotne adje, tada je naravno ve kod prvog jaeg loenja zapalenje iste neizbjeivo, pa se onda isto ta kova naslaga i u dimnjaku- tim laglje i bre zapali. -Je dnako je naslaga svjetlo-smolne adje izvrgnuta brzom zapalenju kod manjih loita sa kratkim dimovodima, gdje kod jaeg loenja plamen iz ognjita sve do u dimnjak dopire, Prouzroenju poara u dimnjaku oso bito pogodjuju limene dimovodne cievi, koje se ve kod malo jaeg loenja brzo razare, pa time i na slagu adje, nalazeu se u tim limenim cievima, lahko i brzo zapale. Dulje limene dimovodne cievi tim su opasnije, jer se u njima rack) stvara svjetla amolna
U

210 adja, to naravno opasnost poara u dimnjaku samo jo poveava, Time je u kratico opisan tok zapalenja naslage svjetle smolne aje u dimnjaku, prouzroen vatrom, naloenom u ognjitu loita, a posredstvom naslage pranate aclje, nalazee se u dimovodima loitne na prave. Medjutim imade i sluajeva, da se naslaga svjetle smolne adje u dimnjaku zapali od vatre, naloene u ognjitu loita, a bez posredovanja pranate adje, nalazee se u dimovodima, akoprem su dimovoi dosta dugaki, tako da plamen vatre iz ogojita u dimnjak doprieti ne moe. Prigodom nekib poara u dimnjaku ustanovljeno je naime, da su dimovodi do tinog loita, vodei u dimnjak, u kom se poar porodio, bili isti od naslage pranate adje, ili je pak ista bila tako tanka, da je izkljueno, da bi se ako se i zapalila mogla od nje razviti tako jaka vruina, koja bi bila kadra naslagu svjelie smolne adje u dimnjaku zapaliti. Uzrok tome, da se to ipak dogaja, jeste t a j: Stoji li loite iz bud kojeg razloga dulje vremena no obino u porabi, a uz to se moda i jae loi, to se ciela loitna naprava jako ugrije, ime se ujedno i temperatura u nutrinji dimnjaka znatno povisuje i to vie, no obino kod normalnog loenja. Isto se dogadja i onda, kad se u loitu na loi jaka vatra sa lahko izgorivim gorivom, koje, kad izgara, najedanput vie topline proizvadja, no to je ogrievna povrina loita moe u sebe primati, pa uslied toga neizrabljena - toplina jo u znatno visokoj temperaturi dolazi u dimnjak. Sve ove okolnosti jaeg loenja uplivaju na naslagu svjetle smolne adje u

211 dimnjaku isto tako, kao i toplina plairnena sviee na onaj komadi te vrsti aje na limenoj ploi, metnute nad plamen sviee (prema prije opisanom pokusu), Ova via temperatura topline naime u dimnjaku, pro izvedena jaim loenjem, djeluje na ondje nalazeu se naslagu svjetle smolne adje raztvaraiu, uslied ega se ista pone naduvavati i izluivati plinove. Dakako, da je to raztvaranje adje najjae u okolini, gdje dimovod loita ulazi u dimnjak, jer je naslaga adje na tome mjestu izvrena najvioj temperaturi, sto iz loita dolazi. Kod neobino jakog loenja nn.-tijulim m oe se to protegnuti i na eielu nutrinju dimnjaka, pogotovo, ako je isti kratak, to je obino siuaj kod dimnjaka prizemnih kua. To je.tako zvano , preugrijanje dimnjaka" (Oberbeizung). Uz povoljne okolnosti, kao to su ne prekratki spoj loita sa dimnjakom i ivahna promaja, moe to raztvaranje naslage svjetle smolne adje u dimnjaku proi bez dalnjih posljedica zato, jer se kako nam je ve poznato izlueni plinovi ne e od same vruine tako lahko zapaliti, izim kod izvanredno visoke tempe rature, ve ti izlueni plinovi uslied ivahnosti promaje iz dimnjaka izviru. Uz nepovoljne okolnosti, kao to su troma promajji ili s uenje gornjeg na dimnjaka i?a nastavkom (vidi sliku 80. i 81.), koje priei brzi izlaz razlvaranjem adje izluujuih se plinova iz dim njaka. dogadja se, da ti plinovi cielu nutrinju dimnjaka napune, tako da kro2 dimovode dopru ak, do same vatre u loitu, gdje se onda naravno zapale, to pak u tom sluaju biva slino, kao da je baeno neto baruta u vatru. Stojimo li naime u taj tren kraj loJita, to ujemo, kako u istome neto zabukti, a gdje-

m
kad bude ako se vea koliina plinova ve nakupila u isti as jae ili slabije, slino eksploziji, i piamer> i pepeo iz ognjita loita izbaen, nato odmah za pone jako dumljenje u samom dimnjaku, to je oit. dokaz, da su se ne samo plinovi, ve i ostale gorive esti naslage svjetle smolne adje zapalile. Iz dimnjaka u tom asu izlazi mnogo gustog dima crne hoje, a kod kraih dimnjaka sliedi naskoro i plamen. Poari u dimnjaku, prouzroeni netom opisanim, nainom zapalenja naslage svjetle smolne adje. naj ei su za vremena jakog vjetra, napose pak u zinn za jae sniene vijavice. Uzrok tome je upliv vjetra na promaju u dimnjaku, to opet biva na ovaj nain: Djeluje li vjetar na promaju u dimnjaku po voljno, to jest, da nutarnju zranu stupinu dimtljaka sobom povlai, tada se dogadja, naroito kod manjiht loita sa kratkim dimovodima, da jaa struja vjetra zranu stupinu u dimnjaku u jedan mah takovom snagom sobom povue, da poradi uzdranja ravnoteja sliedi tako jaka navala vanjskog zraka kroz pepeonicu i rotilj u ognjite loita, da ova opet tako jaku pro maju prouzroi, da iz ognjita sa sobom povue ne samo iskre, ve<i i plamen, koji tada kod kratkih dinlovoda dosegne u sam dimnjak i tamo naslagu svjetle smolne adje zapali, to u tom sluaju biva na isti nain, kao da se neposredno u samom dimnjaku vatra naloii. Kod veih loita sa duljim dimOvodima prouzrouje vjetar zapalenje adje u dimnjaku tako, to' protjzroenjem jae promaje dopiru iskre ili plamen iz ognjita loita u dimovode, te tuj zapale naslagu pranate adje, od kuda se onda dalnje zapaJjervjeftdja u dimnjaku razvija na ve opisani nain. tetan

upliv vjetra na dimnjak prouzrouje zapalenje naslage' ailje u dimnjaku time, to na asove, kad sa valovi vjetra sabiti u ue dimnjaka, priei toplini, dimu i plinovima izlaz iz dimnjaka, uslied ega se za vrieme ;e zaostale promaje u nutrinji dimnjaka koja moe rajati po kojih 10 do 30 sekunda temperatura matno digne i to gdjekad tako, da onda prouzroi ve prije opisanu suhu destilaciju razpadanj^ nasiuge svjetle smolne adje u dimnjaku, od koje izluOeni laltko gorivi plinovi ijudu uslied pritiska vjetra na u dimnjaka takovom silom natrag .potlaeni, da < ;ak u ognjite loita do same vatre dopru, gdje se zapalu, te, im pritisak vjetra na uu dimnjaka popusti, !-vom silom uzplamte cielum duljinom dimnjaka, zapaliv ujedno i ostale gorive esti adje. Takovom nainu zapalenja adje u dimnjaku pogoduje za vrieme jake sniene vijavice jo i ta okolnost, to se u loi tima radi vee studeni obino loi jaa vatra i ve lime temperatura u dimnjaku znatno povisuje, to na naslagu svjetle-smolne adje u dimnjaku raztvarajui urinak prouzrouje. ... Itnade sluajeva, da se poar u dimnjaku pro uzroi izravno krivnjom loite dvoree osobe, kad i*ta na primjer vatru podpaljuje petrolejem ili u vatru Ivica hotice ili se to sluajno dogodi, ako se prevrne lonac mast, ulje ili takovim tvarima na topljeno cunje. Nadalje, kad se za bre ugrijanje nu tarnje zrane stupine u svrhu postignua promaje neposredno u dimnjaku ili dimovodu naloi jaka vatra. Najee je pak uzrok taj, to se radi zanemarenja <ionja dimovoda loita eli iz istih kad se loite pui adja odstraniti tim nainom, da dotina osoba

214
u imovou zapali petrolejem nakvaeni papir, krpe i slino, ime se napokon ipak nita nije postiglo. Kako dugo takav u dimnjaku porodivi se poar moe potrajati, to u prvom redu ovisi o debljini sloja naslage svjetle smolne aje, zatim o irini i duljini (visini) dimnjaka, napose pak o ivahnosti promaje u dotinom dimnjaku. Ako je dimnjak, u kom se naslaga svjetle smolne adje zapalila, irok, a promaja u njemu ivahna, to e se doskora uz lahko gorive sastojine adje kao smolu, kreozot 1 katran i tee zapaljivi ugljik zapaliti, pa e u tom sluaju poar u dimnjaku biti znatno ei i dulje vremena potrajati, to jest tako dugo, dok sve esti naslage adje do na pepeo ne izgore. Kod uzkih dimnjaka sa tromom promajom ne e kod deblje naslage ove vrsti svietle smolne adje poar dugo potrajati, ve e se za kratko vrieme sam uguiti, i to iz sliedeeg uzroka. U govoru stojea vrst svjetle smolne adje proizvedena od drva i (nae, kako se to iz prije opisanog pokusa razabire, to. osebujno svojstvo, da se pod uplivom vie temperature naduva, a pri tom izluuje dim plinove. Slika 84. prikazuje! nam fotografiku snimku po naravi o pro mjeni svjetle smolne adje pod utjecajem topline, a ) je komadi svjetle smolne adje, izvadjen iz dimnjaka, gdje se loi izkljuivo samo suhim bukovim drvom. Debljina tog komadia adje iznaa 4 mm. Grijan prema prije opisanom pokusu, promjeuio je, nakon to su iz! ueni dim i plinovi, svoj oblik u oblik, to ga pokazuje slika 84. b) vijen lievo odozgora, a desno vidjen sa strane. Kako se to iz slike razabire, ovaj se komadi svjetle smolne adje grijanjem znatno poveao, tako da je njegova debljina od 4 mm. narasla na 20

215

Slika 84.

216
mm,, duljina od 20 mm., na 45 mm., a irina od 13 na 30 mm. Novi ovaj lik, u koji se taj kom adi svjetle siolne adje grijanjem pretvorio, naliio sinjem gniezdu, kakvog esto na tavanu kue o gredu viseeg nadjemo. Iznutra nalii spuvi, jer ako ga prereemo, (slika 84,. c) lievo), vidimo u njem same uplje rupe isto kao u spuve. Tokom zapalenja naslage svjetle 3raolne adje u dim njaku zbiva se isto, kao i kod sa tim netom opisanim komadiem adje, ona se utjecajem vie temperature poene pokusa naim e: najprije

taliti, zatim izluivati plinove i naduvati se. Zapale li se napokon izluujui se. plinovi p o d utjecajem prije opisanih okolnosti, tada se cieli taj proces silno pospjeuje, a osobito nauvanje. No u dim njaku ne moe ovo naduvanje adje uzsliediti na sve strane, kako je to sluaj kod opisanog pokusa, jer tome priee stiene dim njaka o em se m oem o osvje doili na taj nain, ako komadi te vrsti adje m et nemo

a posudu iste veliine u objam u i stavimo nad

vatru. Tada emo opaziti, kako e se adja pod utje cajem topline u ovoj, jer jo j stranice posude smetaju irenju, dizati poput kvasca u loncu u zrak to kod uzkih ruskih dim njaka im ade za posljedicu, da se ciela nutarnja prostranost vidjela dim njaka ovom naduvenom naslagom adje izpuni i time u njem u sprieava promaja, Poto je ali uslied toga ujedno sprieen i pritok svjeeg zraka u dim njak, to zapaljena adja ne moe da dalje izgara, ve se ugasi i tak a nastaje samouguenje poara u dim njaku. Zavirimo li nakon takovog uguenja zapaljene svjetle smolne adje u dim njak, to vidimo, da je ciela nutarujost dim njaka izpunjena ovom naduvenom a-

217
djom . Nevjea (laik), koji u stvar nije upuen, drati e. da je to naslaga adje, koja se kroz godine uslied eienja dim njaka u istom nakupila, to m edjutim u istinu nije, ve je to pod utjecajem raztvaranja nastala promjena oblika i sastojine prvobitne naslage svjetle smolne adje, pa se ta novo stvorena naslaga znatno razlikuje od njene bitnosti u tofne, to je vrlo krhka i lagana. Debljina u govoru stojee naslage svjetle smolne adje od cigla 2 m m . nadune se pri g o d o m -svog zapalenja na debljinu od kojih 50 dor *i0 mm. l'oto to pak biva kroz cielu nutrinju dim njaka, tu e kod 15 cm. promjera n utam josti vidjela dim r njaka, ako uzmemo, da se adja nadunula na 50 m m . ostati samo jo 5 cm u promjeru po adji nezapremljenoK prostora. Veliki jedan komad takove nadu vene cadje. koju mi dim njaari u praksi nazivamo *Rapl\ dade se sasma lahko prstim a u prah smrviti, a ta prnPina nije drugo no ugljen. No- pri tom smrvljenju mnogo gubi na svom objam u, tako da u zdrobljenom stanju ne iznaa ni % prijanje svoje kolikome. Kod vrlo tanke naslage svjetle smolne adje u ruskom dim njaku od kojib l/2 ili 1 m m . debljine ili liebtje naslage, pa ako je dim njak dosta irok, tako ta uslied nauvanja adje ipak jo ostane dosta irok
prostor u dim njaku

zapalenja

za uzdravanje promaje, nakon prvih izluenih plinova odm ah se zapale i

o^lale lahko gorive esti adje, a s ovim a ujedno i ta tnuluvena tvarina (masa), koja u ostalom nije drugo, nt-i'o i drugi iz izestiiiranih goriva mnogo ugljika o dravajui preostattdt, kao. kod kam enog ugljena koks, a kod drva ugljen. U tom sluaju naime, kad 5- sve to zajedno zapali i uari, poar e u dim~

m
suju oblastne odredbe, da se takav dimnjak imade providiti iskrohvatom (Funkenfanger), kako to pokazuje slika 5. To je vrst koare, pletena iz jake eljezne

Slika 85.

ice. No u praksi pokazala se ova vrst iskrohvata ne prikladnom zato, to se kod gusto pletenih sita istih

218
njaku due vrem ena potrajati, a goriti e od svogizhodita, to jest od ua dimovoda u dimnjak onog loita, od kojeg je do zapalenja adje dolo, lagano po cieloj duljini (visini) dimnjaka, pri emu u istome silnu vruinu razvija.

Opasnost od polara u dimnjaku*

Prvobitno obenito mnienje, da zapalenje naslage adje u dimnjaku nije opasno, izkustvom je dokazano neizpravnim, poto je takav poar u dimnjaku ve mnoge ne samo pojedine sgrade, u kojim a se porodio, nego i susjedne, dapae i vee gradske predjele i sela unitio i time prouzroio ogromne tete. Od tuda i dolazi danas ova donekle opravdana uzrujanost puan stva, kad se porodi poar u dimnjaku, koji lahko iz mitrinje dim njaka moe prei i na sam u dotinu ili susjedne sgrade, to se pak dogadja na ovaj nain:. Zapalenje adje u dimnjaku, gradjenu tono po propisima gradjevnog reda, to jest iz dobroggradiva, dovoljne debljine zidja i dostatne visine iznad razine krova, a uz to ako su idjubnice opeke dobro izmazane i u obfc cieli dimnjak s vanjske strane obukan proi e bez svake dalnje pogibelji, pred postavljajui, ako se poar u dimnjaku porodio za mirnog i vlanog vrem ena, ili da se u okolinoj blizini dotinog dimnjaka ne nalazi kakovo lahko upaljivo gradivo. No kod pogrieno grajenih ili ve tronih dim njaka moe se poar u dimnjaku brzo i dalje raziriti, a osobito kod zapalenja pranate adje u dimovodima loita. Naravno u tom sluaju to znatno bre biva, je r se lahko dogodi, da se ciela naslaga pranate pahuljaste adje u dimnjaku uari, ime se pospjeuje-

219prodiranje goruilr eesti u reke sljubnica ili pukotinena stienama dimnjaka. Osim toga, poto je razarenjem adje u dimnjaku prouzroena i znatno jaa promaja, to osobito kod deblje naslage pranate adje, pretvo rene ve u pahuljice, iste onako uarene izviru iz dim njaka, to opet moe da prouzroi poar ne samo u najblioj okolini dim njaka, ve i podalje od njega zato, je r te iz dimnjaka izvirue uarene pahuljice adje mogu i izvan dim njaka jo due vremena tinjati, te padnu li tada sluajno na lahko upaljivi predmet, kao suhu slamu, indru, sieno ili slino, to naravno isti takodjer zapale. Duva li k tome jo i vjetar, to se ove uarene pahulje ne arao jo bolje razpirnju, ve i da)j odnose, pa time ugrouju i od dotinog dim njaka udaljenije lahko upaljive predmete. Z a jaeg vjetra je i blia okolina .dimnjaka ugroena zato, to se uarene pahulje adje lahko potisnu pod gradju, kojom je krov kue pokrit, gdje opet dolaze u doticaj sa lahko upaljivom pauinom, prainom i t. d., koju zapale i tako prouzroe dalji, vei poar. T a vrst poara u dimnjaku zapaienje pranato-pahuljasteadje zvan iskrovlje*, poradja se kako je to ve i prije napomenuto u dim njacim a sa veim loitima, u kojim a se poradi proizvoda ja e topline loi suhim drvom ili kamenim ugljenom , kao na prim jer kod pekara i u obe u svim tvornicam a sa parnim kotlovima, a uzrok tome ili je tek povrno ili u odve dugim razmacima vrem ena preduzeto ienje dim njaka, uslied ega je naslaga pranate adje imala dosta vremena pretvoriti se u vee pahulje. U svrhu zaprieenja izvirivanja uarenih esti adje iz dim njaka i time prouzroenja poara, propi-

m
brzo zaepe i time promaju u dimnjaku sprjeavaju. Kod na riedko pletenih iakrohvata to se dodue ne ogadja tako iahko, ali takovi opet ne odgovaraju na* mienjenoj svri, jer kroz vee rupe uarena Cadja iz vire, kao da ga na dimnjaku u obe i neima. Iskrohvati koje nam pokazuju slika 86. do 89., mnogo bolje odgo varaj, namienjenoj im svrsi, ali imadu opet tu po grjeku, to se u istima nakuplja adja, koja se od vreme na do vremen amora iz njih odstranjivati, to opet uviek nije mogue, pogotovo ne kod visokih ili tvornikih dimnjaka, ili je barem sa potekoama skopano. Naj radikalnije i najsigurnije sredstvo za predusretanje poara, prouzroenog izviranjem uarene pahuljaste adj<>, jeste io ee ienje dimnjaka i loita. Tvrdnja u stvar neupuenih, da izviranje uarene naslage adje iz tvornikog dimnjaka nije opasno i da se od toga ne moe dalnji poar poroditi, skroz je neopravdana. U naoj domovini, gdje je razvitak in dustrije jo u povojima, nisu takovi poari poznati, no u dravama, gdje je industrija jako razvita, dosta su ve i ogromnih teta nanieli, od kojih primjerice spominjem ove: U tvornici Steinbrecher u "Mfthrisch-Trubau-u po rodio se godine 1895. u jednom osam godina neienom tvornikom dimnjaku poar, koji je unitio vie okolitnih kua, te prouzroio sudbeno proeienjenu tetu od preko 48.000 kruna. One l+. studenoga 190L porodio se usiiedl zapalenja adje u tvornikom dimnjaku tvornice Lohstracta Nonackii u Klagenfurtu poar, koji je haraio tri dana i prouzroio tetu od <S9.000 kruna.

223
Mjeseca travnja god. 1910. zapalio se od izbaci -vane gorue a.je iz tvornikog dimnjaka Vonwilter> ove tvornice u Baslach-u u gornjoj Austriji sienik susjeda Wurzinger-a i prouzroio tetu od 70.000 kruna. } A i'uasan poar, koji je dne 17, svibnja 1913. u Pounu unitio 97 kua, tako da je 5.200 ljudi ostalo bez kue i kuita, prouzroiv tetu od oko 8 milijuna kruna, porodio se najprije u dimnjaku od krune pei pekara Ivana Hackena. Izbaena uarena adja iz dim njaka zapalila je naime krov pekarove kue, te su ve nakon nekoliko asaka poele gorili susjedne kue. irenju toga poara mriogo je doprinjeo u to doba vladajui burni vjetar. Budui se u loitima stanbenih. sgrada rsedko loi uviek jednom te istom vrsti goriva, a i loenje nije tako jako, kao kod prvo napomenutih veih lo itu, to se uslied esto# ohladjenja dimnjaka u i3tom stvara preteni dio tvrde i svjetle smolne adje, S loga razloga i jeste netom opisana vrst poara u dim njaku, to jest zapalenje pranale pahuljaste adje, u stanbenim sgradama riedja, ali je zato ee zapalenje naslage svjetle smolne adje, koja prouzrouje znatno jai poar u dimnjaku, koji se ujedno i brzo razvija, tako da i pokadto dosta visok plamen iz dimnjaka suklja. Poto izgaranje naslage svjetle smolne adje proizvadja i jaku vruinu, to je ova vrst poara u dimnjaku u sva kom pogledu opasnija od prije opisane, i to s razloga, to se razvitkom silne vruine sfiene dimnjaka jako ugrjju, pa nije li drvena gradja od stiena dimnjaka zatiena, to je Sirenje poara skoro neizbjeivo. Pa i za okolinu dimnjaka zapalenje je naslage svj^ia smolne adje

m
vrlo opasno, i to tim vie, to vruinom prouzroena jaka- prom aja u dimnjaku izbacuje i vee uarene esti ove adje, koje u prostom zraku jo dugo dalje izga raju, a padnu li na suh i lahko upaljivi predmet, kaoslamom, Sindrom ili trstikom pokrit krov od kue, to e ga naravno i zapaliti. Z a jaeg vjetra ove udarene esti adje budu i dalje noene, pa time stavljaju u pogibelj i okolitne susjedne sgrade ili lahko upaljive predmete. Izgaranje deblje naslage svjetle smolne ad je donosi sobom jo i tu opasnost, to se moe dogoditi pogotovo, ako je dimnjak troan ili loe gradjen da uslied razvitka vruine u dimnjaku stiene istoga popucaju, a kroz tako nastale pvikotine poar se onda moe brzo i lahko iriti. Uztuk radjanju ove vrsti po ara u dimn,jaku jeste redovito ienje dimnjaka i loita, te prema potrebi odstranjenje naslage svjetle smolne adje iz dim njaka izpaljivanjem. Napokon nam je napomenuti jo jednu vrst po ara u dimnjaku, koja se dodue ba ne moe takovim smatrati, ali je ipak sa istim istovjetna ve zato, to moe prouzroiti dalnje irenje poara isto tako, kaoi prije opisane dvie vrsti, a to je zapalenje adje na podnoju (Ausmilndung) dimnjaka. Ne samo prigodom ienja dimnjaka, ve i za vrieme loenja okiaju se neke esti naslage adje u dimnjaku od stiena, pa one (ee padaju na drio dimnjaka, gdje se skupljaju; Na podnoju svakog dimnjaka nalaze se tako zvana oduna vrataca (Ausrm'indungsturl), koja slue u svrhu, vadjenja ovdje nakupljene adje. Kod kratkih dimovoda ili u sluaju zapalenja naslage pranate adje u dimovodu lahko se dogodi, da promajom u dim njak povuena uarena est adje padne na dno istoga u

225
ovdje sakupljena adju, koju takodjer i zapali, p a nisu li oduna vrataca dim njaka nepropusna to je obino riedko kada sluaj tada se uslied strujenja svjeeg zraka toj adji ista sve dalje zapaljuje, tako da je za kratko vrieme cjela na podnoju dimnjaka nalazea se adja uarena. Ako su oduna vrataca dvostruka i u dobrom stanju, a nisu zaprem ljena lahko upaljivim predmetima, tada to zapalenje adje na pod noju dimnjaka ne e imati bas nikakovih zlih poslje dica, je r e adja bez svakog dalnjeg zla izgoriti. No kod jednostavnih, moda jo tome i tronih odunih vr.UiiAta, pogotovo ako su zapremljena lahko upaljivim predmetima, kako to u praksi obino biva, da se naime pred takova oduna vrataca metne pokutvo, kao kre vet, divan, ormar i t. d. ili ako se ista nalaze u podrumu, da su zapremljena drvom, krinjam a i t. d. takovo zapalenje adje na podnoju dim njaka moe imati vrlo ozbiljnih posljedica, pa je ve i mnogi sobni ili podrumski poar jedino iz toga razloga naatao. Izbjei tome sakupljanju adje na podnoju dimnjaka se ne da, izim ako bi se ta tu nakupljena adja dnevno vadila, je r se na podnoju dimnjaka ne sakuplja adja samo onda, kada se isti isti, ve na to mjesto pada 'adja dnevno za porabe loita, dodue u samo maloj koliini, ali se ista ipak danomice sve to vie poveaje. O ku p lja se tu pak ili povuena promajom iz dimovoda loita ili izravno pada iz dimnjaka sam oga i to od onoga mjesta, do kojega radi pogriene gradnje dimnjaka nije mogla doprieti sprava za ienje, kao to je to na primjer sluaj kod jako koso vodjenih dimnjaka. Kod vee koliine sakupljene adje na podnoju dim njaka nije pogibelj irenja poara tako velika, kao kod
16

in ale, jer. a k o j e p rim je ric e s lo je m sam a adj e u trn u li. onem oguen-, A li p o to

slo j ad je pa e se u vie k

p rea o ista

ve i-

visin u o d u n ih v ra ta ca , p ristu p je sv je em z r a k u ' liro d oskora i pu stiti, n ije u p u tn o

a i p rotu p ro p isn o je d a se n a p o d n o ju d im n ja k a toliki sloj a d je n ak u p i, im e bi se s p rie a v a la m o g u n o st d a ln jeg ire n ja p o a ra , pa d a se to ip a k p o stig n e , treb a se n a sto ja ti, d a su o d u n a v ra ta c a i da od d im n ja k a n isu n ikad d v o stru k a i v a zd a n ala ze n a u d o b ro m sta n ju , n a p o s e pak , .d a m jestu

p ristu p an o m

zap rern ljen a b ilo m a k ak o v im p red m etim a.

Ogranienje poiara u dimnjaku.

K a d s e p o rod i p o ar u d im n jaku , to o so b a , n a n a la ze a se kraj lo ita , o d k o je g a se p o a r p o ro d io , e sto to ni n e o p aa , to je osobito slu a j kod u zk ih ru skih d im n ja k a , v e e taj p o ar r e d o v ito p rije o p a ziti p ro la zn ici sa u lice ili su sje d i i to p o gu sto m d im u , a g d je k a d i p o izv iru im isk ra m a ili p la m en u iz dim * n ja k a. T a d a o b in o n a sta je strk a lju d i i vik a , to s ta n a re d o tin e k u e , u k o jo j se p o ar u d im n ja k u p o ro d io , tako u zru ja i s m ete, d a u p rvi m ah ni n e zn ad u , d a u rad e. U p rv o m r e d u p o tre b n a j e kao u sv a k o m slin om slu a ju , tak o i u ovom b la d n o k rv n o t j p risu tn o st d u h a . Jer p o gib elj, d a bi s e p o ar ii d im k ako j e to slu iz d a s a k a sta n ju , p o p titrbn om

n jaku m ogao brzo razSiriti, te za h va titi i d ru g e d ie lo v e sg ca d e, o b sto ji sam o o n d a, ako je aj n a selim a ili p le te ra , to je s t, ili pak d otin i d a je d im njak v e u vrlo g ra d je n

d a su s t ie n e . d im n ja k a na vie m jesta

CAn's ili "se ii n jim a n ala ze k a k o v e v e e o tv o re n e ru p e. N a d a lje , afeoj'e d otin a k u a 1p o k riv e n a lah k o u p a ljiv iin

n%gra d iv o m , k a o da je sla m o m , in d ro m ili. slin im , a u z tO;

ta k o v a -g r a d ja - jo i p o d p u a o m a su h a , to je, iz o p e k e , i v a tr io d o ljiv im cielo k u p n a n a s la g a v e to b iv a kod d osta gradivom ; m o g u e, oc}

ob in o slu a j u ljetn o d o b a za v e lik e su e. K od dim -, njalca, g ra je n ih je r se ried k o po kritih k u a , n ije tako b rzo ire n je p o a ra k ad a n ja k a na je d a n p u t za p a li,

a d je u d im p o ste p e n o

d o lje prem a go re, to p o g o to v o am a sa vie sp ra to v a izisk u je

d im n ja k a u k u vrem e n a , p a j e p o ara n a s to ji

zato sv a k a p r e v e lik a b o jaza n i u zru ja n o st n eop ravd an a., K ako kod sv ih vrsti p o ara, ta k o i k o d u d im n ja k u v r ie d i p ra vilo , d a se p rije sv eg a

poar o g ra n iiti, to je s t z a p r ie ili, d a se isti d a lje ir i, a tek on d a, k a d j e to u in jen o , d a se p re d je n a gaenje; sam og p o a ra . dogodi, o so b ito in i li se p ak o b ra tn o , to s e ra zv ito g se u p o a ra , prvo m labko. d a se re d k o d v e ja e op azi,

taj u o b e n e u gasi, v e n a su p ro t sv e d a lje iri. im se p o ar u d im n ja k u treb a pobrinuti, d a se o to m e o b a v je sti d im n ja a r ili va tro -, pastvo. Z a vriem e , d ok k oji od o v ih stig n e , u initi e, ukuan i d ob ro , sve a k o od u n a ta va n k u e , te odstrane: p red m ete, n a la z e e se m od a u b lizin i d o ti n o g ne d o p re na

dim n jaka. U z to tre b a za tv o riti sv e ta v a n s k e prozore,! da iz d im n ja k a izv iru a u a re n a a d ja oam ta va n . K o d v ra ta c a d im n ja k a n a ta v a n u n ek a se, p o stavi je d n a o so b a , koja e u slu a ju , d a se ista r a z are, o h la d jiv a ti ih sa m o k ro m k rp o m . TI slu aju , su vra ta ca od d im n ja k a tro n a za tv a ra ju , ta k o d a iz n jih n a ta va n p r o d ir u da ili i n a e . d o b ro n e iskre ili p e p e lo m , bukon}

plam en, tr e b a ih za m aza ti b la to m ,

ili ako n ije toga o d m a h p ri ru ci treb a ih o b loiti m okrim k rp am a , k o je se od vrem e n a do vrem en a po-

28
tievaju voom, da se ne zapale. Za veu sigurnost uputno je ustroj krova i pod od tavana u neposrednoj blizini dimnjaka takodjer vodom nakvasiti. Poto smo time zaprieili dalnje irenje poara na najopasnijem dielu sgrade, to jest na tavanu, treba jo proi sve prostorije, kros koje dotini dimnjak prolazi i nasto jati, da se sva u nj vodea loita pomno zatvore, pa da se time spriei pritok svjeeg zraka u dimnjak. Kod toga obilaenja treba osobitu pozornost svratiti neposrednoj okolini dotinog dimnjaka, te si dobro zapamtiti iii oznaiti mjesto, na kojem se opaa pro diranje dima iz nutrinje dimnjaka. Na podnoju dim njaka, gdje se nalaze oduna vrataca (Ausmilndung), treba odstraniti sve, to pristupu smeta ili stoji u opasnosti, da bi se moglo zapaliti, a pred sama vra taca valja staviti posudu s vodom, kojom se ako se dotina vrataca razare ista opet ohladiti mogu. Otvarati bilo koja vrataca na dimnjaku nije uputno, jer ae time u dimnjak dovodi svjei zrak, koji gorou adju samo jo jae razpiruje. Vodi li dotini dimnjak tik uz susjednu kuu, pa obstoji li mogunost, da bi izvirua uarena aja mogla doprieti na iii pod krov susjedne kue, tada treba na tavan ove kue takodjer postaviti osobu, koja e eventualno prodiranje iskri nadgledati i u sluaju potrebe odmah ih ugasiti. Ovo su zatitne mjere za suzbijanje irenja dimnjaku porodiveeg se poara, pa ako je dotini dim* njak inae u dobrom stanju, a u okoh'ci neima na dohvatu tzviruoj uarenoj adji lahko apaljivih pred meta, to 9e jednostavno moe pustiti, da naslaga adje u dimnjaku nesmetano izgori.

229
Sasma je ali druga stvar, ako je dotina kua, u kojoj se porodio poar u dimnjak, pokriia lahko upaljivim gradivom (slamom, Sindrom, trstikom i i. d.), V tom je sluaju opasnost irenja poara vrlo velika, pa treba a se ukuani i susjedi vrsto prihvate posla, da takovo irenje poara odmah ve u zaetku spriee. To e pak postii time, ako sa razdiele tako, da jedan ili dvojica njih odu s vodom na tavan dotine kue i tu na prije opisani nain irenje poara nastoje po mogunosti osujetiti. Druga dvojica ili trojica popnii se odtnah na krov i pokriju ue dimnjaka sa nakvaenim gunjem, vreom ili. to slinim, ali ne posve, ve tako, da jo razmjeran prostor ostane za izlaz plinova iz dimnjaka. Prekrivale dimnjaka u tom slu aj sa mreom pletenom od ice nije se u praksi pokazalo shodnim, poto ista ipak jo velik dio iskara proputa. Prekrivanjem ua dimnjaka na gore reeni nain postizava se ne samo ogranienje izviranja gorue adje, ve i promaje u dimnjaku, to na e stinu izgaranja adje samo potitujui djeluje, Medjuliro se krov oko dimnjaka dobro poiieva vodom ili se isti ako je na vodi oskudica pokrije sa mokrim gunjevima, vreama, ponjavama ili neim slinim, to se onda od vremena do vremena nakvauje vodom. Za gaenje pojedinih dalje odneenih ugaraka (iskra) uputno je, na dui kolac privezati dobro nakvaenu krpu, kojom se udara na ono mjesto, kamo je iskra pala, i time odmah pogasi. Pomnim provajanjem tih uputa i svestranom opreznou moe se izgaranje adje u dimnjaku pustiti, dok ista ili faktino izgori ili se opet ugasi. Posve je naravno, ako je dimnjak gradjen iz dasaka ili pletera, a je tu svaka mogunost za-

prieenja dalnjeg irenja poara gotovo izkljuena, je r 6 e sa naslagom adje odmah i grad ja dim njaka plaA u tii tako nastali poar sve unititi. Zato u dananjem vieku ve ne bi sm jelo vie ni biti takovih iz dasaka i pletera g ra e n ih d im n ja k a .'

Gaienje poara u dimnjaku

Nakon to su sve m jere za ogranienje poara u dim njaku preduzete i time svaka opasnost dalnjeg irenja poara uklonjena, moe se, ako to opravdani razlog iziskuje, pristupiti samom gaenju u dim njaku gorue adje. Sred stva i naina za gaenje poara u dim njaku im ade vie vrsti. T a k o na prim jer na selim a jo i danas goruu adju gase pucanjem u nutrinju d im njaka iz puke ili sam okresa. U potrebi li se. to sredstvo odm ah u poetku zapalenja naslage adje, dok se jo nije ja k o uarila, to se eljen a svrha u istinu i postigne, je r silan tlak zraka, prouzroen u dim njaku izbaenim hitcem, uguit e svakako plam en. No ako se poar u dim njaku ve ja e razvio, tad a ne sam o da ovo pucanje u isti nita ne koristi, je r e za kratak as uarena adja pouovno poeti plam enom goriti, nego se kod slabo grajen og ili ve tronog dim njaka m oe dogoditi, da uslied hitcem nastalog tlaka zraka stiene dim njaka popucaju ili se isti i sasm a srui. T o je dakle vie kodljivo, no koristno gaenje. enje Drugo na selim a mnogo rabljeno sredstvo za ga poara u dim njaku jeste bacan je m okrih koa

sa krova u dim njak. T o sredstvo gaenja nije ba sasm a na odm et, ali je uporabivo sam o kod kraih i okom ito vodeih proplaznih. dim njaka. Kod koso vuenih dim njaka m oe se dogoditi, da se koe na pre

.8 3 1

gibu dim njaka zaustaye, te tako dim njak posve zaepe, to kod ja k o u istom e razvite ve vruine moe im ati i kobnih posljedica, je r uslied pretvaranja vod e, kojom je koa nakvaena, u paru, m oe u dolnjem 2aepljenom dielu dim njaka lahko uzsljediti ra z p rsn u e stie n a istoga, pa e i koe izgoriti. ! Grozan i okrutan nain gaenja aje u dim njaku lacanje je ivih gusaka u uareni dim njak, kako je to tbiaj u nekim krajevim a na selu. Guska bi naime mala m ahanjem svojih krila odiupiti goruu adju i time poar uguiti, to se naravno ne postizava, je r guska oe u silnoj vruini brzo poginuti i to prije, no to dospije izpuniti zadanu jo j zadau, Jo groznije i neovjenije sredstvo jest siro m anog dim njaarskog naunika ili pom onika prisi liti, da se om otan u m okre gunje spusti kroz uareni proplazni dim njak, kako je to obiaj bio u staro doba, a kod kojega je mnogi i ivotom nastradao, je r je o kakvom izboenom kam enu ili cievi u uarenom dim njaku ostao visiti ili se inae dobavio silnih opeklina, a da ipak poar tim e nije bio uguen. Naprotiv spu tanjem dim njaara kroz dim njak naduvena se j e na slaga svjetle sm olne adje sam o prom jeala i jo ja e razpirila. Jedno od najglupijih sredstava, to se u nekim krajevim a upotrebljava 11 svrhu gaenja poara u dim ujaku, jeste njegovo ruenje. T o je u istinu najprak tinije sredstvo, poarom u dim njaku zapaliti i cielu kuu. Mnogo uputnije i koristnije naprotiv jest, ako se slobodno stojei ve stari i troni dim njak, kojem u prieti pogibelj, d a bi uslied razvitka vruine m ogao p o p u r cati, i z , vana na tavanu obloi hakvaenim daskam a

ili letvama, te-ga se onda uetorn ili lancem vrsto stegne. Time se zapriefiuje raztezanje i popucanje stiena dimnjaka. Vrlo shodno sredstvo za uguenje poara u dim njaku jeste sumpor, ako ga prilinu koliinu ; naj bolje sumporni cviet (prainu)* stavimo u oveu posudu, zapalimo i kroz oduna vrataca (Ausmundung) metnemo u podnoje dimnjaka. Tada treba ujedno zatvoriti sva loita ili ine otvore, kroz koje bi svjei zrak u dimnjak prodirati mogao. Gornje ue dimnjaka valja prekriti criepom ili mokrom krpom, te ostaviti samo malen otvor za uzdravanje slabe pro maje. Izgaranjem sumpora razvija se naime stanovita vrst plina, tako zvana sumporovica (Sch\veflige Sauere), . koja se tada pomoju obstojee jo slabe promaje u dimnjaku lagano uzdie. Poto je sumporovica ugui v plin, u kojem ne moe vatra goriti, to e se poar, ako smo dostatnu koliinu sumpora zapalili i ako se sumporovica izpunjuju cieli nutarnji prostor dimnjaka bez zapreke uzdizati moe, a pogotovo ako mu od nikuda svjei zrak ne pritie, brzo opet uguiti. Jo se bolji posljedak postii dade, ako se sumporu (prahu) primjea i neto malo baruta, poto se time uzdizanje proizvedenog uguljivog plina kroz dimnjak znatno pospjeuje. Vrlo jednostavno, ali uspjeno i bezpogibeljno sreditvo za brzo uguenje poara u uzkom ruskom dimnjaku jeste piesak, pepeo, ..graha (uta), ugljevtina i ljunak, koja se sva rabe tako, da se u veim koli inama sa krova (ili ako to iz bud kojega razloga nije mogue, uz osobiti oprez kroz vrataca na tavanu) u uareni dimnjak usipavaju. Tlak zraka, prouzroen

233
padanjem kojega o gore navedenih sredstava u dim njak., potituje naime takodjer poar, a sam dotini predmet oiupljuje padanjem goruu adju sa stiena' dimnjaka iii kod naduvene adje njene upljine izpunjava. Ako se taj postupak dakle nekoliko, puta opetuje, te ujedno se svaki put dimnjak odozgor na kratak as zaepi, to e poar u dimnjaku do mala biti uguen. Jo nam preostaje osvrnuti se na jedno najjedno stavnije sredstvo, poznato kao sveobi uztuk protiv valre, naime vodu. "Akoprem je voda najbolje i naj prikladnije sredstvo za gaenje vatre u obe, to ipak za gaenje gorue adje u dimnjaku nije osobito po desna zato, jer lievanjem u dimnjak voda kod posve okomitih stiena prolazi samo sredinom dimnjaka, a da se stiena ih gorue adje tek gdjegdje dotie. Kod koso gradjenih dimnjaka ulita se voda razlieva dodue po doinjoj stieni dimnjaka, to je meutim samo o slabe koristi, poto se najvie adje nakupi ba na gornjoj stieni, pa je tuj i najjae uarena. Kad bismo poar u dimnjaku htjeli vodom pogasiti, morah bi cteli dimnjak napuniti vodom, to je opet nemogue, jer e voda na podnoju dimnjaka izeuriti, pa se tako zaadjanom voom naini vie tete, no koristi. Ali je zato voda odmah u prvom poetku zapaljenja adje u dimnjaku ipak vrlo shodno sredstvo za suzdravanje jaeg irenja poara u dimnjaku, osobito kod naslage svjetle smolne aje, to je proizvadja drvo, a za koju znamo, da se u prvom razdoblju izgararanja jako naduva. Ualied laganog lievanja vode u dimnjak, i to tako, da ulivena voda u irokom mlazu u dimnjak pada, naduvena naslaga adje upija naime vodu slino

m
spuvi, pa se time nakvasi i tako spriei ne samo. brzo dalnje zapalenje, ve 9e i gorua adja ugasi. Kod zapalenja naslage svjetle smolne adje, to je proizvadja kameni ugljen, lievanjem se vode u dimnjak ne postizava tako povoljan uspjeh gaenja, i to zato ne, Sto se ta vrst adje ne naduva, Naprotiv, ako se poar u dimnjaku ve jae tazvio, to jest, ako se na slaga ove vrsti svjetle smolne adje zapalila u oieloj duljini (visini) dimnjaka, moe lievanje vode u dimnjak imati i zlih posijedica. Uslied silne vruine naime, koja se izgaranjem- te vrsti adje u dimnjaku razvija, pre tvara se u dimnjak ulivena voda brzo u paru, koja lahko moe i stiene dimnjaka rastjerati, to jest uiniti,, ,a iste razpucaju. Isto je tako pogibeljno lievanje vode u dimnjak, kad je izgaranje adje ve . jenjalo, i to s razloga, to su stiene dimnjaka jako uarene, pa .lievanje vode u. dimnjak uslied naglog razhladjenja opeke moe i opet prouzroiti razpucanje stiena dim njaka. Uslied toga svega dolazimo do zakljuka, d a .je .lievanje vode u d im n j a k u svrhu g a e n j a i d a l n j e g i r e n j a z a .p a ,lje n e n a s l a g e a d j e uputno s a m o o d m a h u p o e t k u p o r o d i v e g ^ e p o a r a u d i m n j ai . u, d o i m k a d j e ve za p a l e n j e a d j e p r e u z e l o mah, n e , s a m o da j e b e z k o r i s t n o , ve d a p a e i t e t n o i opasno. Time su nabrojena sva do danas poznata sredstva za uguenja poara u dimnjaka. No kako razabiramo, nije nijedno osobito praktino i uspjeno, jer ili ga u onaj as, kad ga trebamo, nemamo odmah pri ruci, ili pak postoje razne potekoe, koje nam priee upotrebiti ga. Poto pak ne vjeto i nespretno, gaenjfe poara u dimnjaku moe imati i: vrlo zlih poslj/edicq,

m
to je najuputnije, pustiti zapaljenu ve naslagu ajeu dimnjaku da izgori, pa posvetiti svu panju lih ogra nienju poara, to jest, preuzeti sve mjere opreznosti, da poar iz dimnjaka ne predje na svoju okolinu. Nakon prestalog ili uguenog poara u dimnjaku treba sigurnosti i opreza vadi preuzeti tonu pregledbu samog dimnjaka i njegove neposredne okoline na nain, kako je to obirnije opisano , kod izpaljivanja dimnjaka.

Izpaljivanje dimnjaka.
Da se preusretne radjanje poara u dimnjaku, imade se nastojati, da se naslaga svjetle smolne adje, koja je tom radjanju poara povod, iz dimnjaka od*strani. Ali poto se ta vrst adje ne samo na tiene dimnjaka vrsto priliepi, nego se i u samu gradju stiene opeku i buku tako uvue, da je nije mogue nikakovim alatom, to se u svrhu ienja dimnjaka upotrebljava, oistiti, to se imade odstranjenje svjetie smolne adje iz dimnjaka preuzeti na taj nain, da se u samom dotinom dimnjaku, u kojem se na slaga te vrsti adje nakupila, naloi jaa vatra, kojom se u dimnjaku nalazea se svjetla smolna adja zapali, uslied ega ista onda popunoma izgori. Taj nain odstranjenja svjetle smolne adje, iz dimnjaka nazivIjento izpaljivanje (Ausbrennen) dimnjaka*1. Izpaljivanje dimnjaka opasan je posao, za koji je potrebna posebna struna sprema i vjetina, pa ga smije preduzimati damo osposobljeni strunjak dim njaar i to samo tekom prije podneva, kad ne uva jaki vjetar, ili za vlanog vremena. Kod lahko upaljivim gradivom pokritih agrada pak najbolje u zimi, kad je krov kue pokrit sniegom ili barom debljim mrazom.

236 Prije no to se sa izpaljivanjem dimnjaka zapone, treba udovoljiti svira topoglednim oblastnim propisima, kao Sto su prijava o izpaljivanju dimnjaka redarstvu i vatrogastvu, da se time zapriei uzbud na vatro. Nadalje imade dimnjaar izviditi, da li se u neposrednoj blioj okolini dotine kue, u kojoj se ispaljivanje dim njaka preduzeti ima, ne nalaze sgrade ili ini predmeti, koji bi izpaljivanjem dimnjaka mogli biti ugroeni, da se zapale. U samoj dotinoj kui imade dimnjaar da pregleda sve prostorije, kojima izpalit se imajui dim njak prolazi, osvjedoiti se, da stiene dimnjaka nisu popucane ili da se u njima moda ne nalaze otvorene rupe. Pronadjene vee pukotine ili rupe na stienama dimnjaka treba bukom, sadrom ili zemljom ilovaom dobro izmazati, odnosno zazidati. Opazi ii se ili jo to dimnjaaru moda ve od prije poznato, da je u stienu dimnjaka uzidana drvena graja, greda ili ronica, koja bi se od razvite vruine u dimnjaku za paliti mogla, tada neka se takova drvena gradja ili. odstrani iz stiene dimnjaka ili barem drugim kojim shodnim nainom od zapalenja osigura, na prim jer, da se dobro nakvasi vodom, u koju se svrhu akoje potrebno oko grede izdube zidje tako, da se vodom do ugroenog mjesta doprieti moe. Na tavan dotine kue treba osobit obzir uzeti, te se poskrbiti i za dostatnu koliinu vode. Ako su vrataca dimnjaka loa ili moda dobro ne zatvaraju, treba ih bukom ili zemljom ilovaom omazati i tako nepropusnima n a initi. Predmete, leee okodimnjaka, valja odstranili tako da je pristup dimnjaka sa sviju strana omoguenProzore na tavanu treba takodjer pomno zatvoriti. Kod veih kua sa viSe spratova imade se na tavanu

237 postaviti jedna osoba (dimnjaarskog pomonika ili upuenog naunika), kojoj je dunost budno paziti na padanje iz dimnjaka izviru e uarene adje. Ako je naslaga svjetle smolne adje u dimnjaku ve .deblja, a dimnjak prolazi kroz vie spratova, tada nije uputc adju zapaliti od podnoja dimnjaka, nego se u tom sluaju izpaljivanje preuzimlje najbolje postepeno, od gore prema dolje, to jest, najprije se naloi vatra u dimnjaku u najgornjem spratu i to, ako ondje nema potrebnih vrataca, kroz dimovodnu ciev loita ili ako i to nije mogue kroz posebno u tu svrhu u dimnjak probuenu rupu, koja se odmah, im se prelazi u nii sprat, opet zazidati ima. Ovo postepeno izpaljivanje dimnjaka preduzimlje se kod deblje naslage svjetle smolne adje kroz vie spratova vodeeg dim njaka zato, da se dimnjak ne preobtereti plinovima i vruinom, koja se prigodom izgaranja adje razvija, te Sto bi moglo prouzroiti i razprsnue stiena dim njaka. Tek onda, kad su sve mjere opreznosti preduete, naloi se vatra u dimnjaku. Kod suhe naslage vjetle smolne adje bit e dostatno, ako se vatra u limnjaku samo neko vrieme podraje slamom, papirom li strugotinama, ali kad je naslaga adje u dimnjaku rlana ili kod onakove, to je radja kameni ugljen, le e se moi ni duljim loenjem sa slamom postii iapalenje adje, jer se ta vrst u obe dosta te2ko zaDali. Nego tu treba u dimnjaku i dulje vremena loiti iobrim suhim drvom, a najbolje je u tu svrhu uzeti opadke mehkog drva, kao daske od starih krinja i slino. U poetku nalaganja vetre u dimnjaku trebft osobito paziti na to, da se izprva u dimnjak ne naloii

238
previe goriva, je r se time moe sprieitt promaja, aj prouzroiti prevelik razvitak plinova najedanput. U tom se sluaju onda iahko dogodi, da za'patenje veekoliine izluujuih se plinova u nutrinji dimnjaka pro uzroi rasprsnue (eksploziju), koja tada plamen, a esto i gorifo izbacuje iz dimnjaka i to na mjeltt, od kuda se dimnjak upaljuje, pa tako iahko opri i osobu (dim-, njaara), koja je nalaganjem vatre u dimnjaku zapo slena. Rada se ve naslaga adje u dimnjak 2apa)?lat tada se prestane dalnjim loenjem, jer e se preostala, jo nezapaljena aja postepeno od dolnje ve ua rene zapaliti. Vrataca od dimnjaka na podnoju istoga ostave se otvorena, da to vie svjeeg zraka izgaranju tiadje priticati moe. Pred ta otvorena vrataca dim njaka valja staviti posudu s vodom, u koju se olupljena i na podnoje dimnjaka padajua uarena adja. mee. Uputno je, osobito kod naslage svjetle smoine adje, to je radja drvo, a koja se za svog izgaranja jako naduva, pa tako s utuje nutrinju dimnjaka i- tim e sprieava promaju, od vremena do vremena u dimnjak baciti po vie komadia criepa ili opeke, koji svojim padanjem kroz dimnjak neto od te nadavene ad je odlupe. Naravno, da se to pred uzet i moe samo kod, okomito vodeih dimnjaka. Kod koso vodeih nijeuputno bacanje komadia criepa ili op eke'u dimnjak zato, jer se ti zajedno sa odlupljenom adjom na za voju stiena dimnjaka Iahko zaustave i tako dimnjak posve zaepe. Kod koso vodeih dimnjaka kroz vie spratova upotrebljava se u sluaju prevelikog ,s uenja nutrinje dimnjaka uslied naduvanja adje na tankom lancu objeena eljezna kruglja, koja se od vremena do vrem ena prema potrebi kroz dimnjak sputa. U,

m
ostalom, ako je prom aja u dimnjaku dosta ivahna, * najuputnije je pustiti,: da adja mirno makar i pola gano izgara. Za vrieme dok aja u dimnjaku izgara, imade dimnjaar vie puta obii sve prostorije sgrade, kroz koje dotini dimnjak prolazi, te pri tom osobitu po-; zornost svratili na mjesta, kroz koja moda, prodire dim iz dimnjaka. Opaa li se, da dim prodire izp o d ' poda, tada se dimnjaar mora od vremena do vremena osvjedoiti, kakve li je naravi taj dim, to jest., da U dolazi kroz pukotine stiena iz nutrinje dimnjaka, ilimoda ve od kakove zapaljene drvene gradje. Pri lom istraivanju dobro e posluiti njuh. im od \zsrafanja adje nije jedak i oslastnog je okusa, doim je naprotiv dim od izgaranja drvene gradje jecfak i malko gorkog okusa. U prvom sluaju neima jo. ni-; kakove opasnosti, nu u drugom Sluaju siguran je znak, da se je u blizini dimnjaka naiazea se drvena gradja zapalila, pa treba odmah preduzeti gaenje, da se poar, dalje ne raziri. Digne li se za vrieme izpaljivanja dimnjaka na jednom jaki vjetar, a u blizini se dotinog dimnjakanalaze lahko upaljivi predmeti, kao slamom pokriter gospodarske sgrade, stogovi siena i t. d., kojima prveU' pogibelj, da bi se uslied od vjetra noene,, a iz dim njaka izvirue uarene adje zapaliti mogli, tada se. imade gornje ue dimnjaka prekriti gustom mreomod ice iii ako takove odmah pri ruci neima, sa mo krim gunjem ili vreama, ali opet ne tako, da se dim njak posve zaepi-, ve tako, da na jednoj strani ostane o dosta veliki prostor, kroz koji plinovi iz dimnjakazlazrti mogu; Pred taj se. otvor stavi opet takav na-

40 kvaeni predmet, u koji e se izvirua uarena adja zadjeii i donekle ugaena pasti ili opet natrag u dim njak ili kraj istoga, gdje ju se onda odmah sa n pri pravi imaj u ora vodom lahko posvema ugasi. Izgaranje adje u dimnjaku moe potrajati ve prema tome, kajco je debela naslaga- adje i prema visini dimnjaka po jedan, dva i vie sati. a uslied toga opet krae ili dulje vremena, dok se uarena gradja stiena dimnjaka u toliko ohladi, da se teme ljito ienje i konana pregtedba dimnjaka preduzeti moe. Najuputnije je to ienje i preglebu tek izpaIjenog dimnjaka preduzeti jo tokom popodnera istoga dana, Kako je pak ienje dimnjaka u tom sluaju sporedna stvar, poto se obavlja isto tako, kao i svako drugo ienje, to ga zato nije ni nudno posebno opisivati, ve emo se bolje osvrnuti na mnogo va niju preglebu dimnjaka poslije izpaljivanja. Nakon to je izpaljeni dimnjak temeljito oien, obadje dimnjaar jo jedanput sve prostorije, kroz koje dotini dimnjak prolazi. Tom pri!ikom opazit e se u mnogo sluajeva, da su stiene dimnjaka znatno toplije, no to su bile odmah nakon svrenog, izpaljivanja. Ta okolnost mejutim nije opasna, a dolazi od tuda, to je toplina iz nutrinje dimnjaka prelazom pro drla na vanjske strane stiene. Opazi li dimnjaar na stienama dimnjaka vee pukotine, to su uslied ras tezanja zidja povodom u dimnjaku izgaranjem adje proizvedene vruine prouzroene, upozorit mu je na to kuevlastnika ili njegova zamjenika, da ih im prije izmazati dade, kako bi se time sprieilo prodiranje vanjskog zraka u dimnjak Hi prodiranje piinoya iz dimnjaka u dotinu prostoriju. Osobitu pozornost valja

m
svratiti na drvenu gradju, nalazeu se tik z dotini dimnjak, napose pak na pod, i to opipavanjem poda i njuhom, da li izpod poda moda ne prodire vonj po paljevini drva. Primjeti li se, da je pod u blizini dimnjaka neobino topao ili vru, najuputuije je si gurnosti radi pod na dotinom mjestu otvoriti i dobro vodom nakvasiti. Ako se pak ustanovi zapalenje grede ili blazinice (Polsterholz), tada se' postupa, kako je to opisano kod gaenja poara pod podom. No imae sluajeva, da se ni najpomnijom pregiedfoom okoline dimnjaka nakon ispaljivanja ne moe nai ma ba nita, to bi moglo dati nasluivati kakovo zapalenje drvene gradje, nalazee se oko dimnjaka u pou, pa ipak se ve Cesto sbilo, daje unato tome do takovog zupalenja dolo, a izbilo je isto na povrinu tek drugi ili trei dan nakon obavljenog izpaljivanja dimnjaka^ Uzrok tome je istovjetan sa onim opisanim kod prpr uzroenja poara uslied loe i pogrieno gradjenog dimnjaka (vidi 3trana 184), kako to pokazuje slika 83, primjer A, B i <7,. a razjanjuje ga .sliedei u praksi zbivSi se sluaj: ' . " . Dne 14. prosinca 1890. izpaljivan je u banskim dvori ma u Zagrebu jedan iz prvog kata vodei proiplazni dimnjak. Povod ispaljivanju toga dimnjaka b 5 i< je taj, to se u loitima, koja su u nj svedena, mnogo loilo bukovim drvom, od ega se u tom dimnjaku nakupila znatna naslaga svjetla smolne adje. Uz to bio je taj dimnjak na prelazu izmedju prvog kata i tavana tako s uen, da nije bilo mogue provui se kroza nj i oistiti ga. Samo izpaljivanje toga dimnjaka preduzeto je gore spomenutog dana oko 9 sati u jutro, a dovreno bez ikakovih alnjih potekoa oko 12 sati 1 6

242
o podne. Poslije podne istog dana oko 4 sata preduzeto je ienje i tona pregledba dimnjaka i okoline m a, te se nije ba na nijednom mjestu opazilo nita, to bi nasluivati dalo kakovo zapalenje drvene gradje oko dimnjaka. Dne 17. prosinca oko 4 sata u jutro probudio nas je vratar banskih dvori i pozvao, da odmah dodjemo onamo, je r da se ondje porodio poar. oav na lice m jesta nadjosmo, da se je poar porodio na tavanu kraj dimnjaka, koji je dne U . prosinca izpaljen. Poar se ju r toliko razmahao bio, da je ve i ustroj krovita kraj dimnjaka zahvatio bio. Nakon to je poar uz pripomo sluinadi uguen, ustanovljeno je , da se poar porodio uslied toga, to su neke grede u podu, odnosno stropu izmedju prvog sprata i tavana elom bile uzidane u stiene dimnjaka, i to ba na onom mjestu, gdje je dotini proplazni dimnjak s uen bio. Pod tavana naime odnosno strop prvog kata gradjen je po starinskom sustavu, tako da su drvene grede u stropu sm jetene jedna tik druge, tako zvani pod strop od greda (Balkenecke-Tramboen). Iz nutarnje strane dimnjaka pak kako se to tek kasnije ustanoviti dalo bile su grede obloene opekama postavljenima na kanat (Kantziegel). Sljubnice naravno nisu bile izmazane, ve izpunjene naslagom svjetle smolne adje. Za izgaranja aje u tom dim njaku zapalila se naravno i adja, nalazea se u sljubnicama opeke, odakle je vatra onda doprla i do ela greda, te iste zapalila. Da tako zapaljene grede nisu odmah ja e planule, uzrok je u tome, to je nad gre dama bio '20 cm. debeli sloj sabite zemlje ilovae, koji je naravno prieio pristup zraku, a ujedno i pro

243
diranje dima na povrinu, po emu bi se to zapaljenje greda odmah bilo moglo opaziti. Uslied toga bivalo je izgaranje greda samo njihovom sredinom srcem , a razvijajui se dim i toplina izlazili su istim putem, kojim je uzsliedilo i zapaljenje, naime kroz sljubnice opeka u dimnjak. Kad su sloj zemlje ilovae i nagor jele grede odstranjene, ustanovljeno je , da su neke grede bile ve u duljini od kojih 4 do 5 metara na gorjele i to samo u sredini sreu , doim su ostale grede naokolo od poara ostale posve netaknute, to je napokon i lahko shvatljivo, kada znamo, da od nikud nije mogao priticati svjei zrak, koji je za raz vijanje poara neobhodno potreban. T ek u neposred noj blizini stiene dimnjaka bile su grede u cielosti nagorjele i odatle je onda izbio poar na povrinu poda tavana, zahvativ odmah ujedno i ustroj krovita. Prema tome trebao je dakle taj u podu poro divi 9e poar od izgaranja adje u dimnjaku preko 80 sati, dok je napokon izbio na povrinu, da se ga moglo opaziti. Takovih sluajeva deava se u praksi prigodom izpaljivanja dimnjaka dosta esto, a uzrok im je ve prije opisana pogriena gradnja dimnjaka i sm jelenje nezatienih greda tik uz ili u stiene dim njaka. Mnienje, da je izpaljivanje dimnjaka tetno ne samo po dotini dimnjak, ve i po dotinu sgradu, je r da uslied vruine, koja se izgaranjem zapaljene naslage svjetlo-sm olne adje u dimnjaku razvija, stra daju stiene dimnjaka time, to popucaju, te da se izpaljivanjem dimnjaka vrlo esto prouzrouje poar u podu, ime se opet nanaa znatna teta, nije oprav dano. Naprotiv, ee izpaljivanje dimnjaka znatno

244 poveaje sigurnost protiv poara, jer se izpaljivanjem dimnjaka staje na put poarima, koji su dodue posve istovjetni sa izpaljivanjem dimnjaka, ali su ipak u toliko opet razlini, to kod izpaljivanja naslagu svjetle smolne adje u dimnjaku dimnjaar zapali u zato sgodno vrieme, a uz predhodno preduzee svih potrebnih mjera opreznosti u svrhu zatite protiv Sirenja poara, dofiim kod poara u dimnjaku zapalenje naslage adje biva iz ve prije opisan/h uzroka posve samotvorno, i to u najvie sluajeva ba za vrieme jaeg vjetra ili bure, kad je po^ibelj irenja poara najvea, a'budui da to ujedno biva i nenadano, zato i prouzrouje .uzrujanost i stravu stanara dotine i susjednih kua, pogotovo, ako se poar u dimnjaku desi u nono doba. Naprotiv pak, kad se izpaljivanje dimnjaka obavlja poslovno, to se od ukuana na isto osvre samo po koji zna tieljnik i taj se posao obino obavi bez ikakvog uzrujavanja, jer se ukuani pouzdaju u vjetinu i spremu strunjaka dimnjaara, komu je taj posao povjeren. Mnienje o tetnosti izpaJjiranja dimnjaka neopravdano je tim vie, to se ba radi propusta potrebnog izpa ljivanja u dimnjaka svakim danom sve to vie naslage svjetle smolne adje nakuplja, koja, poto se ne da drugim nainom, ve jedino izpaljivanjem iz dimnjaka odstraniti, a ne da se takodjer ni najmarnijim i estim ienjem kraj stanovite vrsti goriva njeno radjanje zaprieiti, neprestano ugroava dotinu i susjedne kue poarom, jer e se napokon prije ili poslije kod jaeg loenja ipak sama od sebe zapaliti, ili ako se to ne zbude tekom godina nutrinju dimnjaka tako 5 uziti. da e dotini dimnjak postati sasma neuporabiv. Kad je tome tako, onda je svakako uputnije i

m
sa .manjom tetricu po stiene dimnjaka skopano, ako se naslaga svjetle smolne adje iz .dimnjaka; odr strani izpaljivanjem, dok je naslada te. adje joS tanja, jer tada njeno izgaranje ne e dugo potrajati, a ne e ni tolik vruinu razvijati, koja bi prouzroila jae raztezaoje (pucanje) siiena dimnjaka. I obzirom na radjanje poara pod podom izpaljivanje je dimnjaka shodno zato, to se izpaljivanjem, ako je dimnjak loe i pogrieno grajen, takav poar upravo upriliuje, to p svakako opet bolje i sigurnije, da se to sbude prigodom ispaljivanja, koje se obavlja uz prije preduzete mjere opreznosti u pogledu afnjeg irenja po ara, nego da se to sbude nenadano i samo od sebe, to e- se napokon, ako se izpaljivanje propusti,' prije ili poslije svakako ipak sbiti. Opredieljeno vrieme. a kojem je potrebno dim njak izpaliti, ne da se unapred ustanoviti, jer to ovisi 3 sporijem ili brem nainu tvoritbe naslage svjetle smolne adje, a ovo opet u prvom redu o koliini i vrsti goriva, kojim se loi, zatim o promaji u dimnjaku i inim prije ve opisanim okolnostima, koje su stva ranju svjetle smolne adje povod. Nije uviefc ba ni lako iahko ustanoviti, da li je potrebno fcoji dimnjak izpaliti ili ne, pa se kod toga ustanovljenja lahko moe i najsposobniji sirunjak (dimnjaar) prevariti. Osobito se to laliko dogodi kod dimnjaka, koji prolaze kroz vise spratova kua, a pogotovo, ako iz razliitih spratora vode- loita u jedan te isti zajedniki dimnjak, i to zato, je r se riedko kada u svim loitima, to su u takav zajedniki dimnjak svedena, loi jednakom vrsti goriva, pa se uslied toga obino u svakom medjuspratu nutrinje dimnjaka radja druga vrst adje, i to

246 u doJnjeiu najpristupanijem zapalenju ponajv e svietla stnolna, u srednjem tvrda, a u najgornjim ieloviiria dim njaka pranata naslaga aja. is<o se sbiva i kod dim njaka, u koje su svedena po vie loita (2 do 4) m a i iz jednoga samo sprata. Kod norm alno grajenih proplaznih dim njaka dade se vrst u d im njaku n aJazee se naslage adje labko ustanoviti, je r prigodom ienja dim njaar dimnjak propuzava, te pri tom ili vidi ili' napipije ondje nalazei! se vrst adje. No kod ruskih je dim njaka ustanovljenje u dim njaku nalazee se vrsti adje mnogo tee, dapae i nem ogue zato, je r ruski dimnjaci im adu obino samo jedan otvor, kroz koji se u m itrinju dim njaka vidjeti moe, i to vrataca, kroz koja se obavlja ienje dim njaka. P oto se pak ova vrataca redovito nalaze na najgornjem ielu dim njaka na tavanu to se tako^jer samo najgornji dio dim njaka iztraiti moe, oim bi se dolnji dio dao iztraiti na taj nain, da se u dim njak spusti elektrina arulja ili zapali m a gnezij i tim e nutrinja dim njaka razavietli, te prom otri pom oju na podnoju dimnjaka (Ausmvindung) u m et nutog zrcala. No takova pom ona sredstva za istra ivanje n u trin je dim njaka riedko su kada pri ruci, pa se i eljena svrha s istim a postizava samo kod posve okomito grajenih ruskih dimnjaka. Po samoj aji, iavajenoj iz podnoja dim njaka nakon obavljenog ienja takodjer se riedko kada dade sa sigurnou ustanoviti naslaga svietle smolne adje u dim njaku xato, jer lu nalazimo sam o pranatu 1 tvrdu adju, koja se ienjem odstraniti dade, ali svjetle sm olne adje ako se ista i nalazi u dim njaku fiefco kada emo med ovom nai. je r se ta,

247 kako je poznato, obinim ienjem ne da sa stiena dim njaka odstranti. T a netom opisana okolnost esto dovadja dim njaara u bludnju, te propusti preduzeti izpaljivanje takovog dim njaka, poto dri, da se u istome nalazi sam o naslaga pranate ili tvrde aje, koju dim njaar i onako oisti, a kad* .tamo, to se u tom dim njaku nalazi i naslaga svjetle smolne adje, koje dim njaar u tom sluaju naravno ne moe vidjeti. Uslied toga se lahko dogodi, da se u takovom dim njaku i odm ah poslije obavljenog ienja porodi poar, to je napo kon lahko shvatljivo, kada znamo, da je dim njaar mogao oistiti samo lagtje odstraniti se dajuu p ranatu i tvrdu adju, doim je ba najopasnija vrst svjetle stnoJne adje ostala i nadalje u dimnjaku.

Da se pak izbjegne radjanju poara u dimnjaku kojemu povod moe biti netom opisana okolnost, to jest, da dimnjaar popunom sigurnou ne moe usta noviti u njem nalazeu se vrst adje, :najuputnije je, takove dimnjake od vremena do vremena izpaliti, Izpaljivanje dimnjaka ne smije se ipak preduzeti kada god, ve treba za taj posao sigurnosti radi izabrati sgodno godinje doba. Ljeti moe se izpaljivanje dim njaka preduzeti samo za duljeg kiovitog vremena, Najagodnije godinje doba za izpaljivanje dimnjaka jest jesen, jer se tada tim poslom dimnjaci ujedno priprave za bezpogibeljno jae loenje zimi.
U sluajevima, gdje je izpaljivanje dim njaka skop ano sa oitom pogibelju irenja poara, kako je to prim jerice u mjestim a, gdje su kue pokrite slamom iii inrom , preduzim lje se izpaijivannje uz osobiti oprez sam o u zimi, kad su krovovi pokriti sniegom

348
ili barem debljim mrazom. Ustanovi )i dimnjaar, da se u kojem dimnjaku nakupilo svjetle smolne Cadje, koju treba ispaliti, a taj mu posao iz bud kojeg raz loga nije mogue odmah obaviti, tada tfeba da o tome obaviesti sve ukuane, ija loita u dotini' dimnjak uvir i upozoriti ih na to, da prigodom loenja u lo ite ne trpaju najedamput preodvie goriva, ime bi se moglo prouzroiti samotvorno zapalenje svjetlesmolne adje u dimnjaku. Ali imade i takovih slua jeva, gdje tvoritba svjetle smolne adje u dimnjak tako brzo napreduje, a se bez -pogibejji sa mo tromog zapalenja ne moe do stanovitog za izpaljivanje shonog doba ekati. U takovim se sluajevima izpaljivanje preduzimije im prije, a uz uporabu svih prehodnih mjera opreznosti, koje su opisane za ogranienje .po ara u dimnjaku na strani 236.

Iz maziva nje dimnjaka.

Vrlo troni stari i popucani proplazni dimnjaci, u kojima se nakupila naslaga svjetle smolne adje, ne mogu se izpaljivati, jer prieti pogibelj, da im stiene aslied razvitka vruine posve razpueaju, pa da se time prouzroi brzo dalnje irenje poara. Isti sluaj jeste i kod proplaznih dimnjaka, koji su gradjeni iz dasaka ili pletera. Budui se pak naslaga svjetle smolne adja drugi nainom odstraniti ne da, nego izpaljivanjem,, to se takav dimnjak, da se izbjegne samotvomom zapalenju i lime ujedno unitenju dotine sgrade po arom, iz nutra u cieloj visini izmae {AilsschlemenAuspatschokiren) sa l/8 do 1 cm. debelim slojem ilo vae, .kojoj se pridoda neto pepela, a razredi jako zasoljenom vodom. Tim se izmazivanjem prekrije sloj

m
uslage vjetle smolne adje i odkloni njeno zapalenje. Sliedea radjajua se naslaga smolne adje nakupit e ae opet na tom sloju ilovae, koji se onda prema- po trebi zajedno sa na njem nakupljenom naslagom adje grebijicom od stiena dimnjaka ostrue, to je lahko izvedivo, a zatim se izmazivanje dimnjaka opet ponovi. Preuzeti ponovno izmazivanje dimnjaka prije, no to se prvanji sloj ilovae ukloni,, nije uputno, jer bi se time ~ ako se to vie puta ponovi dimnjak u svom promjeru jako s U io, pa )> s vremenom postao ne2 i uporabiv. Osim toga neodstranjenje prvobitnog sloja ilovae poarnu pogibelj samo jo poveaje, poto uslied usisanja svjetle smolne adje i sam sloj ilovae postaje goriv. Samo se pak po sebi razumieva, da se to iz mazivanje dimnjaka dade izvesti jedino u proplaznim dimnjacima, doim je to izmazivanje kod uzkih ili rus kih dimnjaka nemogue, jer se dade samo rukom oba viti. No imae takovih i ruskih dimnjaka, u kojima se nakupila naslaga svjetle smolne adje, koji se radi tronosti ispaljivati ne mogu, pak je tada najuputnije, takav troan dimnjak sasma sruiti i iznova ga izgra diti. Troak ruenja i novogradnje dimnjaka svakako e biti znatno manji od tete, to je moe takav dim* njak samotvornim zapalenjem adje to e se prije ili poslije ipak sbiti te uslied toga eventualno dalnjim irenjem poara prouzroiti.

Rasprsnute (exDiozija) plinova u dimnjaku.

Rasprsnue plinova, proizvedenih izgaranjem gori va u loitu, broji medju najneugodnije pojave, naroito ti glinenim peima, gdje je to rasprsnue plinova obino

250 skopano ujedno i aa manjim ili veim razorenjem pei. Stanbene se prostorije pri tom zasmradjuju adjom, pepelom i dimom, a stanari, kao i prizvani pear i dimnjaar stoje pred uinkom ove pojave zbunjeni i bez pomoi. K toj ye prouzroenoj teti pridolazi joS i potekoa raztumaenja postanka te pojave, pa se uslied toga cieia krivnja obino svaljuje na peara i dimnjaara. Obinstvo naime predmnieva, daje rasprs nute piinova u pei posljedica ili nepravilne gradnje loita ili loeg ienja istoga. Ali krivnja u tom slu aju nije ni na pearu, ni na dimnjaaru, ve napro tiv na osobi, koja je. tu pojavu dakako neznalice i nehotice izazvala nepravilnim ili nespretnim dvorenjem loenjem pei. Kako dakle nastaje rasprsnue plinova u pei? Za razjanjenje tog pitanja posluit emo se slje deim jednostavnim pokusom: Uzme se jedan stakleni valjak, 36 cm', visok, a 4 do 5 cm. irok, sa obruenim rubom. Taj se stakleni valjak napuni razsvjelnim plinom i pokrije staklenom ploom. Zapalimo Ii nakon to smo odmakli reeni poklopac taj razsvjetm plin u valjku goruom igicom, vidjet emo, kako taj plin tamno-modrim i uto-crvenkasfcm rubom omedjenim plamenom izgara. Napunimo li pak taj valjak samo do polovice razsvjetnim plinom, a preostalu polovicu zrakom, pa to dvoje nakon to smo poklopcem pokrili valjak gibanjem istoga amo tamo dobro promjeamo jer bez dobrog proraieanja pokus ne e uspijeti pa tu mjeavinu plina i zraka onda zapa limo, to e iata izgorjeti liepim svjetlo-modrim pla menom.

251 iste se pojava pokazuju, ako se l/3 do % razsvjetnog plina pomijea sa % do 7 zraka. / No pomieanjo li u staklenom vajjku dobro V msvjelnog plina sa % zraka ili l/,c plina sa % zraka, io e u obim sluajevima ta mjeavina razsvjetnog plina i zraka, ako joj ae goruom igicom pribliimo, prouzroiti rasprsnue explo2 iju popraenu sa dosta estokim praskom. Ako pak pomjeamo samo Vi 2 raz~ svjetnog plina sa n/1 zraka i tu mjeavinu zapalimo,, 2 vidjeti emo, da e plin tek jedva htjeti goriti, a o kakovom rasprsnueu exploziji vie ni traga neirna. Iz toga pokusa dakle razabiremo, da r a s p r s n u e r a z s v j e t n o g p l i n a m o e n a s t u p i t i samo onda, kad se i z v j e s t n a k o l i i n a p l i n a sa i s t o t a k o i z v j e s t n o m k o l i i n o m z r a k a p o d p u n o pom i e a i ako za z a p a l e n j e te m j e a v i n e zraka i p l i n a o d g o v a r a ju a te m p e r a t u r a vlada. Istim nainom, kako se razvija pojava rasprsnua razsvjetnog plina u staklenom valjku, razvija se i rasprsnue plinova u pei. Razsvjetni plin proizvod jesuhe destilacije kamenog ugljena, koji se u plina rama u tako zvanim retortama" proizvadja. Kameni se naime ugljen u uarenim retortama grije, uslied ega se razvijaju katranom zasiene pare, koje se onda iste i u plinske kotlove utiae, od kada se napokon pomoju eljeznih eievi u nae stanove dovode. Kad mi u naoj pei na eravicu naloimo ka meni ugljen, tada se taj ugrije i izluuje isto onakove plinove kao i onaj u retortama plinare. Razlika je samo 11 tome, to plin, razvit u naoj pei poto nije posebno ien sadraje znatno vie katrana i drugih lahko upaljivih sastojina, to, mimogred budi

252 spomenulo, smanjuje visinu potrebne zapaljujue tem perature. Kad bismo sa neoienim plinom iz nae pei preduzeli iste pokuse, kao to smo to uinili sa razsvjetnim plinom, tada bismo opazili i posve istu pojavu, to jest, da samo izvjestna koliina zraka {8 do 1{ dielova), dobro promjeana sa plinom, kod izvjestne zapaljujue temperature (500 do 700 C) proizvadja rasprsnue exploziju. Bude li previe ili premalo zraka plinu primjeano ili je temperatura za zapaljenje prenizka, tada rasprsnue ne moe uzsliediti: Poto se pak u praksi dosta riedko kada desi, da se za vrieme raztvorbe suhe {destilacije kamenog ugljena u naoj pei ba i potrebna koliina zraka nalazi, a riedko 3e kada ujedno desi i to, da u asu, kada se ta umjetna mjeavina plina sa zrakom U pei nalazi, i za zapalenje potrebna temperatura vlada, to se uslied toga rasprsnua explozije pei u mnogo manje sluajeva deavaju, no to bismo to u prvi mah, razmatrajui prije opisane pokuse, i oe kivali. Kad bi pak za tok rasprsnua plinova bilo sve jedno; u kojoj se god koliini plin sa zrakom mtea, tada mi naih pei u obe ne bismo mogli rabiti, jer bi svaki as uzsliedilo rasprsnue plinova, a time ujedno i manje ili vie razorenje pei. Iz toga sijedi, da za rasprsnue plinova u pei trebaju ove dvie predpostavke: 1. Plin u pei mora da se nalazi u rasprsnuem explozivnom stanju.

% Temperatura, potrebna za zapalenje toga plina,

treba da je postignuta tek za vrieme, kad su ve svi uplji prostori pei sa rasprsnuom explozivnom mjeavinom plina napunjeni.

25* Sliedei primjer neka slui tim predpostavkattia za razjanjenje; Na naravnom rotilju nalazeu se eravicu u pei nasiplje se najedanput toliko kamenog ugljena, da je cieli rotilj slojem ugljena prekrit i da se od eravice nita vie ne vidi. Uz to se ali vrataca pepeonice ostave otvorena. eravica e u tom sluaju nad njom leei kameni ugljen ugrijati, uslie ega e se razviti plinovi, koji se uslied promaje mjeaju sa zrakom, to kroz pepeonicu i rotilj u pe struji, te tako napune cieli nutarnji prostor iste. U poetku razvije se mnogo plina, koji je protiv dovodjenoj koliini zraka pretean. No im to grijanje ugljena dulje traje tim to izlui vanje plina postaje sve to manje, doim strujenje zraka kroz rotilj ostaje priblino isto. Tima se dakle pri bliavamo stanju, u kojem mala koliina plina stoji protiv vee koliine zraka (vidi prijanje pokuse). Sad ali to posliednje stanje nastupa bafl u doba, kad e ravica pomalo progorjeva sloj ugljena i time imademo sa dalnjim imbenikom, to jest sa zaptjujuom tem peraturom raunati. Prodre li nakon izluenja plinova, dok su jo uplji prostori pei (ognjite i dimovodi) izpunjeni rasprsnuim piinorn (t. j. malo plina pomieano sa mnogo zraka) plamen kroz nasipano gorivo (kameni ugljen), tada je rasprsnue explozija gotova stvar. Sreom sbivaju se takova rasprsnua u pei i inim loitima dosta riedko, a to zato, jer se za rasprsnue potrebita sastavina zraka i plina, kao i bezuslovnb potrebita dobra njihova mjeavina, a jo vie zapa njujua temperatura, kako je to ve prije spomenuto, tek samo sluajno istodobno sastaju.

Iz prednaveenog dolari se do naravnog zakljuka, da je za odvraanje rasprsnua plinova u pei potrebnot Da se izbjegne razvitku vie temperature u -ognjitu pei ili 2. da se ne proizvadjaju u pei rasprsnue expjozivne koliine plina. Prvo nije mogue, jer ve u naelu samog lo enja, odnosno izrabe goriva lei proizvadjanje im viih temperatura, to obino dostiu visinu od 1.000 do 1.250 C. No mogue je posljednje. Evo zato dva primjera: Vraamo se opet naem prijanjem pokusu i loimo pe. Sad ali ne bacamo bezobzirno svjei kameni ugljen na eravicu to se na rotilju nalazi, ve jedan dio ove najprije potisnemo na stranju stranu rotilja, a na prednju stranu prema vratacima lo ita naspemo ugljena. Moe da se naloi dosta ugljena, ali ipak samo toliko, da stranji dio eravice ostane prost neprekrit ugljenom. Kad se sada uslie vruine eravice iz ugljena opet razvijaju plinovi i dovadja svjei zrak, .tada e se ti proizvedeni plinovi, pomieani sa zrakom, na otvorenoj eravici s mjesta zapaliti, pa e tako, tvorei plamen, ve u ognjitu izgarati i davati osim svjetla jo i toplinu. Iz toga postupka loenja pei vidimo, da ako se stvar udesi tako. da se plinovi odmah nakon njihovog razvitka jo u samom ognjitu sagu se ne moe desiti, da se loite napuni jo neizgorenim plinovima, pa je uslie.d toga i rasprsnue - explozija -sasma izkljuena. Drugi postupak loenja, kojim se spreava rasprs nue plinova u loitu, jeste taj, da se na dobro pro ieni rotilj saspe najprije kameni ugljen, ve prema tome, koliko je za dulje izgaranje potrebno, po prilici

255
< do 10 kg. Na taj sloj kamenog ugljena naslae se 5 tada drvo, koje se podpali. Takav postupak loenja upotrebljava se kod peci sa trajnom vatrom (auerbranoffen), a budui ovdje gorivo izgara od gore prema do!je, pa uslie toga izluujui se plinovi mo raju prolaziti kroz eravicu ili plamen, gdje od naah i izgaraju, to je u tom sluaju rasprsnue plinova takodjer sasma izklj ueno, U novije doba rabe se u gradovima u kuanstvu uz obina kuna loita mnogo jo i takova, koja se loe razsvjetnim plinom, kao to su plinske pei za grijanje soba (GasSffen) i plinske pei za grijanje vode za kupelj (Gasbadeoffen). Obe ove vrsti loita plinom treba da im au za odvod izgaranjem plina istroenog zraka i proizvedenih plinova (ugljine i sumporne ki seline) odvodni kanal, isto kao i svako drugo obino loite. 1 novogradnjama, za koje se ve u napred 7 znade, a e se u njima smjestiti loita plinom, grade se a tu vrst loita odmah i posebni dimnjaci. No u starijim sgradama ili i u novima, u koja se tek na knadno smjetuju loita plinom, obino postavljao (monteur) takove loi ine naprave odvodnu ciev loita pli nom svede u koji mu drago prvi pri ruci ve posto jei dimnjak, bez. obzira na to, da li u taj dimnjak vode jo i druga kakova obina loita ili ne. To vodjenje loita plinom zajedniki sa obinim loitima u jedan te isti dimnjak moe imati vrlo pogibeljnih posljedica. Treba naime uzeti u obzir, da ve kod samog zapalenja plina; to jest, kad pipac plinske devi otvo rimo i primaknutom goruom igicom zapaljujemo plin, dosia toga jo neizgorenog plina odlazi u dimnjak-

256 poto je ba nemogue, a sva u taj tren iz cievi izvirua koliina plina izgori. Uzmel i se pak u obzir jo& i ta mogunost, da se nakon uporabe pipac plinske cievi moda dobro ne zatvori ili to se kod starije, dulje vremena u porabi stojee plinske naprave lahko do jraja da je taj pipac pokvaren pa proputa plin,, ma da je na oko dobro zatvoren, to u obim ovim sluajevima plin iz cievi struji u dimnjak. Ako je lo ite plinom svedeno u lih samo za nj odredjeni dini* njak, to jest. ako u taj dimnjak ne vodi i ostalo kojeobino loite, pa prepostavfjajui, da je dotini dim njak u podpunom redu (da nije zaepljen), tada to strujanje plina iz cievi kroz dimnjak ne e imati dalnjih ozbiljnih posljedica, osim to e dotina stranka, na takav nain bezkoristno strujei plin morati platiti kao potroak. No druga je stvar, ako u dotini dim njak vodi jo i drugo koje ili vie obinih loita, U tom se sluaju u dimnjaku naravno nalazi i naslaga adje, koja bila ona koje mu drago vrsti imadeto svojstvo, da taj izvuui msvjetni plin upija i njimese zasiuje. Ovako razsvjetnim plinom zasiena naslaga adje u dimnjaka vrlo se lahko prigodom jaeg loenja u loitu zapali, te izgara, proizvadjajui jaku vruinu* pa se na taj nain raja poar u dimnjaku sa ve prijeopisanim opasnostima. Kako se povodom rasnih ve u II. dielu oveknjige opisanih okolnosti, koje m oju biti uzrokom ne pravilnom funkcioniranju dimnjaka, lahko dogodi, a iz plinske cievi loita plinom izvirui razsvjetni plin ne moe iz dimnjaka izticati, jer ga u tome moda priei tetni upliv vjetra, s ueno gornje ue dimnjaka i t d., to se u tom sluaju dogaja, da se ne samo

257 cteli dimnjak napuni razsvjetnim plinom, ve taj plin dapae dopire i a koje u dotini dimnjak vodee obino loite. Naloi li se. pak onda u tom razsvjetnim plir nom napunjenom loitu vatra, to e bezuvjetno uz sliediti i naglo zapalenje plina ne samo u loitu, ve i u dimnjaku, pa tako nastaje rasprsnue explozija , koja moe prouzroiti i morenje dotinog loita, a popraeno je obino jo i zapalenjem u dimnjaku nalazee se naslage adje. * S toga razloga najuputnije je, da se loita plin nom svedu u poseban dimnjak, u koji ne vodi nijedno drugo obino loite. Uputno je to ve i zato, to sit loita piinom uredjena tako, da sa uvjek otvorena, uslie ega neprestano svjei zrak struji a dimnjak, te ga time obladjuje, to opet samo tetno djeluje na promaju u dimnjaku, a donosi sobom kao posljedicu nepodpuno izgaranje goriva i radjanje vee koliine naslage adje u loitu i dimnjaku.

LoSiStna naprava kao uzrok otrovanja plinom.

Dok za vrieme izgaranja u loitu ugljiku, naia~ zeem se u gorivu, dosta zraka priticati moe, radja se u ognjitu loita ugljina kiselina. Ako pak za vrieme izgaranja u ognjitu loita vlada oskudica svje teg zraka, tada se u loitu radja vrst plina, koji se zove jugljun* ili ugljini kis (Kohlenoxid). Taj plin uasan je otrov, pa je njegova opasnost po ovjeji ivot jo uveana time, to; je bez boje i mirisa, te se u zraku, kojega uiemo, ne moe ni osjetiti. Pa ipak ve i posve mala koliina toga otrovnog plina, poraie*

258 ana sa zrakom, moe da prouzroi smrt ovjeka. Prema sada u zaanosti postojeem nazoru, ve sastojiria t : 5 do 3 :5 dielova ugljuna na 1.000 prostornih dielova zraka prouzrokuje kod ovjeka pomaljanje bolesti, a sastoj ina od 5 :0 dielova ugljuna na i.000 pro stornih dielova zraka svrava brzo smru ovjeka iislied otrovanja. Otrovan! esto u obe ni ne opaa, da je tim plinom otrovan. ovjek se obino samo ujedanput srui. Gdjekad pokazuju se i znaci poku aja domaiti se vratiju iii prozora, doim kratko vrieme prije toga ovjeka napadne stezanje srdca i munina. Ako je samo mala koliina Ugljana sadrana u zraku, to ga udiemo, tada to otrovanje prolazi laganije. Najprije zapone glavoboljom, onda sliedi bezsviestica, iza koje konano nastupi smrt. Ako je loitna naprava u redu, to jest, ako ista pravilno funkcionira, onda je svaka mogunost otro vanja ugUunom izkljuena. a to zato, jer se u loitu za dobre i ivahne promaje za vrieme izgaranja u obe ne radja ugljun, vo samo ugljina kiselina, koja je dodue takodjer otrovni plin, no isti se uBiied ivahnosti promaje odmah iz loita kroz dimnjak odvodi u. zrak. Ali u loitu, kojega je pravilna djelatnost sprieena kojim od u ii. die!u ove knjige opisanim uzrokom, vazda je uslie pomanjkanja odgovarajue promaje ujedno i oskudica na dovodu syjeeg zraka izgaranju goriva, Stoje povod, da se u ognjitu loita radja ugljun. Poto pak uzrok nepravilne djelatnosti loita ponajvie lei dalje od ognjita, naime u dirnovodima ili dimnjaku, to je posve naravno, da u ognjitu radjajui se otrovni ugljun ne moe putem, kojim h> v pravilu morao, izlaziti iz ognjita, jer mu i

m
tuj zakruje prolaz ista. ona zaprieka, koja je povod nepravilne djelatnosti dotinog loita i radjanju !.;g!juna. Zato si taj plin trai izlaz iz loita drugim kojim pu tem. nalazeim se pred ovom zaprekom, kao na pri mjer kroz vrataca za dovod goriva ili kroz ona na pepeonici, kroz pukotine ili reke na stienama loita, a u pomanjkanju takovih i nepropuno zatvorenih vrataca dapae i kroz upljinice (pore) gradje, iz koje je loite gradjeno. Najei uzrok otrovanju ugljunorn jeste u dimovodu loita smjeteni zasun (Schieber), koji slui u svrhu reguliranja promaje u loitu. Radi toga ugra ivanje je zasuna u sobne pei obtastno zabranjeno. Ta obfasina zabrana ugrajivanja zasuna u dimovode sobnih pei obzirom je na mnoge sbive se ve nesree otrovanja ugjjunom posvema opravdana, samo Sto se na alost svuda ne provadja. U koliko se pak i provadja, to veim dielotn titi samo puanstvo sred njih i imunijih slojeva, kojima materijalne prilike do zvoljavaju, da si mogu urediti bar jednu ili dvie sobe posebno za spavanje. Siromanije slojeve puanstva kao i vei dio seljakog stalia ta oblastna zabrana ugradjivanja zasuna u imovode loita ne titi od otrovanja ugijunom. Prvi zato ne, jer si radi siroma tva ne moe drati vei stan, a drftgi seljaki sta li opet radi toga ne, to ovaj akoprem gdjekojemu imustvene prilike to i dozvoljavaju uz riedke iznimke ba nita ne mari do zdravog stana. I tako oba ova stalia najvie obitavaju po stanovima sastojeim se iz iih jedne sobice, u kojoj stanuju, spavaju i kuhaju.

260
Poto se zabrana ugradjivanja zasuna u dim ovode loita odnosi sam o na sobne pei, to je napo kon i sasm a opravdano, jer loita, kojima nije svrha grijanje stana, ba treba da su providjena zasunom, da se s istim prem a potrebi moe regulirati prom aja u loitu i tako laglje i bre postii eljena svrha uz to veu pritednju goriva to su loita u reenim, malim stanovim a, je r su udeena ujedno i za kuhanje, obino providjena zasunom. Sm jetenje zasuna u dimovodn loita sarno po sebi nije ni najm anje opasnoT predpostavljajui naravno, da je zasun u redu, ve ta pogibelj proizlazi tek pogrienom uporabom istoga, to se pak obino dogadja ili iz krtosti ili usiied pre tjerane tedljivosti na gorivu. U obim ovim sluaje vima zasun se obino zatvori prije, no to dotina obitelj legne na poinak, a to zato, da se toplina zadri u loitu i tim e dulje grije dotina soba. Ako je vatra u loitu ve posve utrnula, tada neim a nikakove opa snosti, no ako u ognjitu im ade jo eravice, to e ista m a da joj je usiied zatvaranja zasuna dovod zraka sprieen ' ipak jo i dalje izgarati, te pri tom proizvadjati ugijun, koji poto iz ognjita ne moe izai pravilnim putem kroz dimnjak u zrak, je r ga u tom e priei zatvoreni zasun u dim ovodu struji kroz vrataca loita, pepeonice ili koju reku u dotinu sobu, gdje se miea sa zrakom, to ga u toj sobi obi tavajui ljudi udiu i tako eto nastaje otrovanje ciele jedne obitetji. Takovoj nesrei naravno da je kriv do tini lan obitelji, koji je tu nesm otrenost poinio i zasun zatvorio, akoprem je u ognjitu bilo jo vatie. Da se takovim dosta estim nesream a otrovanja ugljunom izbjegne, trebalo bi, da zidari i peari pri

261
godom postavljanja tednjaka u takove prostorije, gdje se zajedno stanuje i, kuha, ugradjivanje zasuna udese tako, da se zasun podnipoto neda sasm a nepropusno zatvoriti, ve da barem jedna etvrtina upljeg pro stora ostane otvorena i onda, kad se inae predm nieva. da je zasun posve zatvoren. Takav zasunom jo nezatvoreni prostor u dimovodu bio bi dostatan za sprieenje nesrea uslied otrovanja plinom, jer radjajui se ugljun .mogao bi si ipak jo nai izlaz pravilnim putem . Uz ine uzroke, koj,i su povod nepravilne djelat nosti toita, a tim e ujedno i radjanju i strujenju ugljuna iz loita u stanbenu prostoriju, najopasnija je a.ja. Iz potanjeg razlaganja o tvorbi adje u II. dielu ove knjige znadem o, da se naslaga adje u dirriovoima loita i dim njaku kod redovite porabe lo ita svakim danom sve to vie poveava, p a ne odr strani li se jo za vrem ena, to e napokon navlastito dimovodi naslagom adje biti tako zaprem ljeni, d a dim i plinovi kroz njih vie ne e moi prolaziti, ve e si m orati svoj izlaz nai drugim putem , koji im ne stavlja nikakovih zaprieka, a su to vrataca na ognji tu, Sto slue za dovod goriva ili ona od pepeonice ili pak reke i pukotine u stienam a loita. Takovo adjom zsibrtveno loite moe biti vrlo sudbonosno po ivot osoba, koje u prostoriji, u kojoj se takovo loite nalazi, obitavaju. Da je tom e u istinu tako, najbolje dokazuje sliedei zbivi se sluaj iz prakse: Dne 9. sienja 11303. doao sam u kuu broj 7 fia Markovom trgu (u Zagrebu, gdje daoas stoji vla dina palaa), da u istoj obavim dim njaarske radnje. U dvoritnoj sgradi te kue stanovd?. je jedna radnika

obitelj, sastojea se od est osoba: suprug, supruga i etvero m ale djeice. Doav oko pol 7 sati u jutro reenog dana do njihovog stana, da i tam o svoj po sao obavim, morao sam dugo kucati na vratim a, dok je konano ipak doao suprug i otvorio mi vrata, ali im je vrata otvorio, sruio se predaranom onesvieten na pod. Pom ou prizvanog ljekarnika, koji je u istoj kui imao svoju ljekarnu, uspjelo nam je nakon duljeg vremena onesvietenog privesti k sviesti i poloiti ga na njegov krevet, nalazei se u sobi kraj pei. Budui a je u dotinoj sobi bilo vrlo zaguljivo, to smo odm ah otvorili i prozore. Supruga i djeica leahu na svojim krevetima, sm jetenima kraj prozora, dodue jo pri sviesti, ali ve posve nemoni. No im je do njih dopro svjei zimski zrak, poeli su se i oni po malo oporavljati, te pomoju ljekarija, to im ih je ljekarnik pruio, doskora se u toliko oporavie, da su mogli ustati iz kreveta. to se s njim a sbilo, nisu znali, ve su se tuili, da ih boli glava u zatiljku i da im je muno, to je bio oit znak, da su otrovani ngljunom. Tom otrovanju pak bila je uzrok adja. U sobi ove obitelji naim e nalazila se eljezna pe, spo jena pomou oko 4 m etara dugih limenih cievi sa dim njakom, nalazeim 3 a kuhinji. T a pe loila se po radi dosta stroge zime i male djeice skoro cieli dan neprekidno sa kamenim ugljenom. Prem a kazivanju supruge pak nije ve kojih pet do est dana u toj pei htjelo pravo goriti, te se pomalo puila. Ali znajui, d a je ve blizu vrieme, kad obino dim njaar u kuu dolazi, odluila je supruga priekati, dok ovaj odje, a poto se pe sve jae poela puiti, to si je cievi, u koliko joj je to bilo mogue, sam a oistila, akoprem

263
je u istoj kui u ljekarni bio telefon, kojim bi lahko bila pozvala dim njaara, da joj taj posao uredno obavi. Sve te dane m orala je po vie puta na dan otvarati prozore radi dima, a sam a utila se bolestnom i tuila n a glavobolju i m uninu. U veer dne 8. sienja naloila ie prije veere dobro pe kam enim ugljenim, a budui se ista opet jako puila, drala je prozore tako dugo otvorene, dok iz pei vie nije strujio dim, na to je prozore zatvorila i ciela obitelj legla na po inak. Iz naloene pei sada dodue nije vie prodirao dim, koji bi podraivao disalne organe ove spavajue obitelji, to je i lahko shvatljivo, jer je prvo i drugo razdoblje izgaranja natoenog kamenog ugljena u pei, za vrieme kojega se razvija dim, ju r ve minulo, pa je preostalo samo jo tree razdoblje izgaranja, za ko jega se vie ne razvija dim, nego kod pravilne dje latnosti loita ugljina kiselina, koja akoprem je i to otrovni plin nesm etano iz loita izlazi. Poto je pak u tom sluaju bita pravilna djelatnost loita sprieena naslagom aje, nalazeom se u dimovodnim cievima pei, to se izgaranjem goriva i uz oskudicu zraka u pei razvijao ugljun, koji je, nem ogu pra vilnim putem iz loita izai, strujio u sobu i tako prouzroio otrovanje ciele obitelji. T aj sbivi se sluaj bez dalnjeg nam razlaganja jasno predouje, od kolike je ivotne opasnosti nasla gom adje sprieena djelatnost loitne naprave i kako je po ovjeji ivot opasno tree razdoblje izgaranja goriva, kad se naime vie ne razvija guiv dim, ve samo otrovni plinovi, koji potajice ugrouju ivot o vjeka. Zato treb a uvjek budno paziti na to, da je loitna naprava u redu, to jest, da pravilno funkcionira.

264
im se pak pokae kakovo poremeenje promaje u loitu, neka se, naroito u zimsko doba, kad prozore moramo imati zatvorene, omaii pozove strunjak, ili dimnjaar ili pear, da postojeu m anu 'u loitu od strani. Kakove li teke posljedice mogu nastati, ako se to zanemari ili i stoga, to si dotina osoba utvara, da to Jahko i sama obaviti moe, najbolje nam predouje netom opisani sluaj iz prakse, kao i sliedei izvadjeni iz novina: U pukoj koli u I s a r h a g e n u onesviestilo se o s a m d e s e t uenika puke kole zajedno sa uiteljem uslied ugljikovog kisa, koji je strujio iz pei. Prolaz nici su uli jecanje i pohrlili u kolsku sgradu, otvorili irom prozore i vrata, te tako spasili djecu i uitelja od sigurne smrti. Iz N e p o l o m i c z a . kod Krakova javlja se, da su neki dan abog jake zime ulani preve naloili pe u sobi, gdje momad spava, pa je uslied razpucane pei poeo strujiti ugljun tako, da su sliedeeg jutra svi momci leali onesvieteni. Jedan je momak bio ve umro, a trojica borila su se smru. U noi od 18. na 19. sienja 1914. zaguila se u Zagrebu u svom stanu, na kolskoj cesti kbr. 25, udisanjem otrovnog plina Antoaija Katui, supruga vrtljarskog pomonika Josipa Katuia. Zravstvenoredarstveno povjerenstvo ustanovilo je na licu mjesta, da se Antonija Katui uguila od otrovnih plinova, koji su se razvijali od ugljena, kojim se loila pe. Istoga dana Kafuieva se bila ve a jutro onesviestila, od udisanja otrovnih plinova, ali je nakon kratkog vremena dola opet k sebi, tumaei svoju nesviest tjelesnom slaboom. Oko 7 sati na veer pola je

265
sa svojim muem i djetetom spavati. Oko 1L sati u noi sve se troje probudilo i stalo tuili Li muninu, te poeli i bacati. Mu unesreene pokuao se dii, da pozove sustanare, ali se i opet onesviestio. Kada se napokon oko 3 sata u noi ponovno probudio, opazio je, da mu je ena ve m r t v a . Imade jo i takovih sluajeva otrovanja ugljunom, koji radi nepravilne djelatnosti loitne naprave struji u stanbenu prostoriju, gdje se tome ovjek ni izdaleka ne nada, niti slutiti' moe, da m u od tog otrovnog plina prieti ivotna pogibelj.. Takav jedan sluaj otro vanja ugljunom priobuje dr. P. D e u s s iz Zuricha u Korrespondenzblatt fur Schweitzer Aerzte, iz kojega obzirom na njegovu osobitu vanost, jer pobudjuje panju na pravilnu djelatnost, loita i dokazuje, da jji najmoderniji suslav loitne naprave u tom pogledu ne prua nikakove sigurnosti, vadim u izvadku slieee: Dne 23. sienja 1912., oko 12 sati o podne, na djen je limarski obrtnik B. u Zurichu u svojoj spa vaoj sobi onesvieten u krevetu, u kojem je radi lafike boljetice, koja se kod njega ve rano u jutro pojavila bila, toga dana ostao leati, akoprem nikad prije nije opazio ma i kakav znak oboljenja. Prizvani lienik predmnievao je napadaj apoplexije kapi (Sehiagfluss). Sliedecg jutra nadjev je B. u svom kre vetu mrtav, a jedan bolniar, koji je za njegovu dvorbu prizvan bio, leao je onesvieten kraj bolestnikovog kreveta. Ta okolnost pobudila je u lienika sumnju, uslied koje se dao na pomno poblie iztraivanje. te napokon ustanovio, da su obojica pala rtvom otro vanja ugljunom, a tu su injenicu potvrdile jo i potazijim povedenim izvidjajima ustanovljene slieee okolnosti:

266 U ponedjeljak ne 22. sienja poduzeo je imesreeni limarski obrtnik B. u najboljem zdravlju ovei poslovni put, pa doavi kui, sa zadovoljstvom se hvalio, kako je tako dalek put proSao pjeice, pa da se uza sve to osjea jo pogve svje, U utorak dne 23. sienja rano u jutro potuio se B. svojoj supniziT da ga u elu prebada i da se u ofce ne uti banajbolje zdrav. Uslied toga ostao je na nagovor su pruge u krevetu, doim je ona pola dolje u posaonicu, da obavi midne poslove. Svaki sat po prilici vraala, bi se, da vidi kako joj je suprugu i svaki put nala ga mirno spavajui. Oko 12 sati o podne se B. pro budio i poto se osjeao neto bolje, htio je da idek objedu, pa se u tu svrhu poeo oblaiti. AH usred svog nauma sruio se najednom na pod. Kad se nje gova supruga opet vratila, nala ga je na pola obu enog i onesvietenog, btiea u licu, na rubu kreveta leeega. Pokuala je, da mu dade neto kognaka, no mogla rm je samo tekom mukom otvoriti usta. Poto je pak i sama najednom outila neku tjeskobu kod disanja, pourila se i otvorila prozore odnosno sobe i prizvala lienika. Nadoavi lienik aadje bolestnife-a jo onesvietenog, ali sada sa jako zacrvenje nim licem. Budu 3e kod bolestnika opazila slaba hromoa iieve strane tiela, to je lienik premnievao napadaj kapi, te propisao bolestniku popuni mir. Izim toga, jer se pokazala jo i opasnost nastupa kljenuti plua (Lungenodem), preduzeto je i putanje krvi. Nakon jednog .^ata po prilici oporavio se B, od svoje nesviestice, aii je bio jo neko vrieme vrlo uzrujan i smeten, te govorio nesuvislo.

361 Poslije podne istog dana zamolila je gospodja. B. svoju ogoricu, da ju neko vrieme kod bolestnika zamjeni, jer da u poslovnici imae neodgodivog posla. ogorica se toj elji rado odazvala, ali morala je ve nakon poldmgsatnog prebivanja u bolestnikovoj sobi istu ostaviti, jer joj je bilo naglo pozlilo. Tokom noi gospo dja B. dugo nije mogla da usne, to je pripisivala vladaju oj vruini n sobi, a poto je i bolestnik bio nemiran, to je otvorila jedan prozor, nakon ega je naskoro usnula, te spavala ne prekidno do u jutro. U sriedu poslie podne preuzela je opet ogorica njegu bolestnika B-a. Kad je oko 4 sata gospodja B. htjela da uje u bolestnikovu sobu, nije mogla da otvori vrata. Kad je pak ula- iz pokrajne sobe, nala je svoju ogoricu nesvietenu leati pred vratima. ogorica je naime htjela da izadje iz sobe, ali se u tom svom nauma sruila onesvietena. Bolestnik nije bio u nesviesti. ali je bio nemoan, i vrlo zacrvenjen u licu. Opet su otvoreni prozori i prizvan lienik. o gorica se nakon sata. i pol ponovno tol<ko oporavila, da je mogla biti odvedena u svoj stan, dok o uzroku cielog tog dogodjaja ipak nije znala ba nita kazati. Na elju gospodje B. pobrinuo se lienik za na rednu no za jednog bolniara, koji je neto prije 11 sati u noi preuzeo njegu bolestnika uz strogi naputak, da gospodju B. odmah pozove, ako bi u stanju bo lestnika nastala kakova bojazan opasnosti. Kad je bol niar doao bolestniku, naao je ovoga pri podpunoj sviesti i normalne boje lica. Samo se tuio na jake boli u stranjem dielu glave, koje uzprkos hladnih obloga, to ma ih je bolniar metao ne samo da nisu

6 28
poputale, ve su se naprotiv sve to vie jaale. Poslije l i sati elioje bolestnik,'. da se zatvori prozor, koji je do tada otvoren bio. Toj je elji bolniar udovoljio, pa se zatim, svukao i takojer U>gao u krevet, u kome medjutim nije nikako mogao da usne. Uz to.utio je jako kucanje srdila, Sto je pripisivao zabmmtosti za boleslnika. Oko tri etvrt na jedan sat u noi dao je bolniar bolestmku od iienika propisani liefc, poto je pak poslije jednog sata u noi bolestnik bivao.sve to nemirniji, htio je bolniar pozvati gospodju B., te se poeo oblaiti, no sruio se najedanput onesvieten na pod. Oko 3 sata prema jutru probudila se gospo d i B. v po&a prislukivati na vrata sobe, gdje je leao bolestnik. Poto je bilo sve mimo i tiho, pola je umirena opet natrag i legla u krevet. T eku jutro o k o 8 sati, kad se u bolestnikovoj sobi jo nita nije mi calo, pola je gospodja B. u sobu, gdje je nala svog supruga mrtva u krevetu, a bolniara u blizini vratiju onesvietenog na pou teeeg. Nakon kratkog vre mena naoli prizvani iienik uoio je sada odmah cliagnozu otrovanja Ugljanom, pa preduzeo s mjesta t pokus oivljenja, koji su medjutim uspjeli samo joS kod bolniara. Jztraivanjem krvi, koju je preduzeo profesor Zangger, izpostavilo se, da se u krvi B-a kao i bolniara jasno oitovala nazonost ugljuna, i to kod prvog u etu: puta veoj koncentraciji, no kod poto njega. Time je bila nedvoumno ustanovljena diagnoza otrovanja ugljunom, pa se sada nametnulo samo pi tanje, od kuda je taj otrovni plin mogao oprieti u sobu. fz prva inilo se to pitanje vrlo zagonetnim, jer se kua rasvjetljivala izkljuivo elektrinim svjetlom, u sobe dobivale su toplinu od centralnog loita vodom,

kojega se pe k tom jos nalazila u jednoj drugoj pokrajnoj zgradi. No tonom pregledbom centralnog lo ita morala je ipak odmah, u oi pasti neshodnost istoga. U podrumu prije spomenute pokrajne sgrade nalazila se nairae pe centralnog loita. Ta pe bila je jo skoro posve nova i prividno podpunoma nepropuno sagradjena, pa se nije nikad opazilo, da bi ma od kuda iz pei strnjio dvtn. M.edjoVmi je ta pe pomoju 11 metara duge limene cievi jo k tome neizoiovanom, a vodeom kroz neloenu, dakie uvijek hladnu prostoriju spojena sa dimnjakom, koji se opet nalazi u nezatienom vatrohranom zidu (Feuermauer). Tehniki tiredjaj pei kao i dimnjaka od cen tralnog loita dobar je. Dimovodne cievi odgovaraju posvema promjera odune eievi pei i imadu 15 emu promjeru. Unutarnja prostranost vidjela dimnjaka je 20X cm,, a debljina sstiena dimnjaka 12 cm. (U ^ Ziirichu je naime opeka samo 12 cm. iroka, doim je kod nas 15 cm.) To su dakle sve mjere, koje pod punoma odgovaraju normalnim okolnostima jedne pei centralnog loita srednje veliine, pogotovo, kad u dotini dimnjak od nikud drugo koje loite ne vodi. Dimnjak sizao je prije svojim uem kojih 40 ero. iz nad razine krova, no pred kojih mjesec dana prije dogodjaja ove nesree produen je limenom cievi, a osim toga providjen jo i okreuom se kapom, sto je po svoj prilici uinjeno zato, da se pei koja ipak nije pravilno funkcionirala dade bolja i ivahnija promaja. Iza konane pregledbe cielog uredjaja te centralne loistne naprave sa stalnou je ustanov ljena injenica, da 'su se izgaranjem razvijajui se pli novi, prije no Sto su stigli do dimnjaka, morali tako

m
ohladiti, da su samo za nekoliko stupnja bili topliji od ietnpe?ature vanjskog, dimnjak okruujueg zraka. Prema tome bilo je uzdizanje a pei razvijajuih se plinova kod niske vanjske- temperature zraka jo mo gue, no im je temperatura vanjskog zraka vie rasla, tim je dizanje tih plinova bilo vie oteano. Napokon dolo je i do toga, da je tem peratura vanjskog zraka premaila temperaturu plinova u dimnjaku i tako im ne samo onemoguila dizali se kroz dimnjak u zrak, ve su dapae plinovi u climnjoku uz tu okolnost po tlaeni prema dolje, pa su si usiied toga morali tra iti drugi izlaz. Toj utvrdjenoj prepostavei odgovarala je jo i ta injenica, to je dimovodoa ciev pei cen tralnog loita akoprem se u pei loilo na uu dimnjak bila tako reku hladna. Radnik, koji je obavljao loenje, opazio je esto,, da za toplijeg vre mena u toj pei ba ne e najbolje da gori, a iz dimovodnih limenih- cievi kapala je na mjestima njiho vog sastava zaadjena voda. Taj niz okolnosti, to su prouzroile reeni nesretni Bluaj otrovanja ugljunom, upodpunjen je time, to je spavaa soba supruga B. graniila aeposredno sa dimnjakom tog centralnog lo ita, Sada je samo jo preostalo, da se ustanovi, kako je taj otrovni plin mogao dospjeti u spavau sobu supruga B, Da se i to sa sigurnou uzmogne stasoviti, zaepljen je dimnjak na uu vreicom pjesma, a u pei naloena vatra sa.; u nije nakvaenim krpama, ito je radjalo mnoge dima. Opaeno je pri tome, kako izpod pod* spavae sobe supruga.B,, koja *e nalazi u I; sprat, iimedju reika parketa prodiru tanki m la zovi dima. U iL spraiu, nad spavaom kfo o m $upr.uga ., n e same da e. opazi isto takovo prodiranje dima

27 / izpod poda, nego se dapae opazilo i strujanje dima iz jednog orm ara u stieni pokrajne sobe. Prema tome, dim je dakle iz nutrinje dimnjaka prevalio kojih 6 da S m etara izpod poda. Time je napokon cieli taj za-, gonetni sluaj otrovanja ugljunom odgonetan. Pe cen tralnog loita poetkom je mjeseca sienja naime loena dan i no, jer je vanjska tem peratura naroito u jio e i bila dosta ntzkai za sve to vrieme pe je dobro funkcionirala. No posto je vanjska tem peratura u da nima zbive se nesree porasla bila, to ohladjeli raz vijajui se plin nije mogao kroz dimnjak izlaziti u zrak, ve je, traei si drugi put, prodirao kroz neiz mazane sljubnice opeke i neobukane stiene dimnjaka u podu u spavau sobu limarskog obrtnika B-a, uslied ega je ovaj i ivotom nastradao. Taj prividno zamreni sluaj otrovanja ugljunom jasno nam predouje, od kolike li moe biti ivotne pogibelji povrno ili pogrieno grajena ioistna na prava i nepravilna djelatnost loita. Predouje nam ali ujedno i to, kako u zbivim se ve sluajevima otrovanja ugljunom treba pomno iztraiti uzrok,, s ko jeg je takav sluaj nastao, da se prema posliedku tog iztraivanja dotini kobni uzrok odstraniti i- time dalnju mogue jo veu nesreu zaprieiti uzmogne. Dalnji izvori otrovanja ugljunom jesu potajni poari pod podom i potajni poari drvenih stiena, nalazeih se tik uz loite. Radjanje tih poara opisano je na strani 153. ove knjige. U obim ovim sluajevima zapaljena drvena gradja grede ili daske izgaraju uz nestaicu zraka, pri emu se razvija: otrovni piia ugljun, koji si. bezuvjetno trai izlaz,, pa ako n e n io * drugud, to izlazi kroz upljiuice (pore) gradjev kojota,

m
je dotino garite obukano ili oplaeno. Nesretni slu aj 9a plesaicom Idora Merequez, koji se zbio dne 18. sienja 1913. (vidi strana 167.), moe se vie no' sa stalnou pripisati otrovanju Ugljanom, to je u r tom sluaju strujio izpod zapaljenog poda uslied pogrieSno gradjenog temelja pepeonice sobne pei. T o se pak moe uztvrditi zato, poto se od dima ovjelc. tako lahko ne ugui, ma bio on i u snu, jer dim na disalne organe ovjeka djeluje podraujui, pa e ga probuditi iz sna, dok otrovni plin ugljun ne izazivlje te pojave, ve naprotiv spavajuu osobu omamljuje t time onemoguuje njenu odpomost. 0 mogunosti prouzrokovanja otrovanja pliriotnr nisu izuzeta ni loita razsvjetnim plinom. Razsvjetnr plin naime za svog izgaranja u loitu radja ugljinu1 kiselinu, koja je jak otrovni plin. Ako je loitna na prava u redu, tada naravno neima opasnosti od toga plina,-poto ga kako je ve prije u vie navrata, napomenuto, promaja povue kroz odvodni kanal dimnjak u zrak. No ako je djelatnost odvodnog1 kanala loita plinom budi ime sprieena ili takovog kanala u obe ni neima, tada se Ugljina kiselina vraa u stambenu prostoriju, gdje takodjer moe prouzroiti otrovanje u istoj nalazeih se osoba. Mejutim je ipak ugljina kiselina u toliko manje opasna od otrovnog plina ugljuna, to je tea od obi nog zraka, pa se uslied toga tako lahko rte ! miea sa zrakom u -sobi kao ugljun, ve lebdi vie u blizini poda. Napuni' li se mejutim dotina prostorija veom koliinom iz lbita strujee ugljine kiseline, to istaovjeka ortiamljuje, uslied ega se obino srui na pod. Ali k a k o' Se: ba nad podom nalazi vea koliina

273 ugljine kiseline, to se ovjek u tom poloaju neima li brze pomoi pri ruci lahko naskoro i zagui. Zato ne bi nijedno takovo loite u stanbenoj pro storiji smjelo biti bez odvodnog kanala dimnjaka , koji'se imadu graditi po istim propisima i za trajanja uporabe od vremena do vremena tono pregledavati, kao i dimnjaci obinih kunih loita, dapae, obzirom na njihovu opasnost, jo pomnije, jer kakova nepra vilnost ili zaprieka u dimnjaku obinog kunog loita odmah e se opaziti po dimljenju toga loita, oinr se u odvodnom kanalu loita razsvjetnim plinom ta kova zaprieka tako lahko i brzo ne opaa, poto to loite ne proizvadja dim, po kojem se takova pogricka Opaziti dade. Zato otrovni plin obino i iinade dosta vremena, da sasma neopaeno u stanbenu prostoriju truji. Kako se pak danas sve to vie u porabu stav4jaju loita razsvjetnim plinom, trebalo bi za sprieenje veih nesrea otrovanjem svakako po oblastima izdati topogledne zatitne odredbe.-

Preventivne mjere protiv polara, prouzroenih loiitnim napravama.

Sadraj II. i III. diela ove knjige predouje nam, od kolike je vanosti propisna i sigurna gradnja loitnih naprava, ne samo zato, to u protivnom slu aju nepravilna djelatnost loita, zadaje razne ne ugodnosti, pa; time ini pojedini dio ili dapae- cielu kuu- za stanovanje neprikladnom, ve i stoga, to pogrieno i pratupropisno gradjena loitna napsava ugroava uz imovinu i zdravlje i sam ivot ovjeka.
18

274
Ali nije ipak dosta, posvetiti panju samo izgradnji loitne naprave, ve treba jo kud i kamo veu pa nju posvetiti i dainjem njezinom urednom uzdravanju, jer i najpomnije sagradjena IoiStna naprava postaje uslied uporabe s vremenom trona ili je njena pra vilna djelatnost uslied prije navedenih raznih okolnosti sprieena, to opet imade za posljedicu iste neugod nosti i pogibelji, kao i loo i protupropisno gradjeno loite. Uslied toga esto mogu da nastradaju i posve nedune osobe i to na taj nain, to uslied zanemarenja urednog- uzdravanja loitne naprave porodivi se poar uz dotinu kuu nemarnika moe da zahvati i susjedne kue, dapae i cieli dio sela ili grada. Drava, kojoj je dunost brinuti se za blagostanje i sigurnost svojih dravljana, morala je i u tom po gledu zatititi svoje podanike od pogibelji poara, to ih mogu da prouzroe loe i protupropisno gradjene i-neuredno uzdravane loitne naprave, te pobrinuti se za shodne preventivne mjere, kojima se imade javna sigurnost obezbiediti. U tu svrhu izdane su jo u staro doba razne odredbe oblasti. Kasnije u napre dnijim je dravama u tu svrhu stvoren posebni vatro gasni zakon i s time su u savezu u ivot pozvane posebne vatro-redarstvene oblasti, kojima je dunost bditi nad strogim provadjanjem vatrogasnog zakona. Naa domovina nije na alost jo tako daleko uznapredovala, da bi imala svoj vatrogasni zakon, ve se zadovoljuje sa odavna ve zastarjelima i dananjem duhu vremena neodgovarajuim propisima i odredbama, liuih se zaprieenja i suzbijanja poara, a izdanih od pojedinih oblasti i gradskih poglavarstva* kao to je na primjer .Zagrebaki gasnik* od god. 1857. U

275
svim tim oblastnim propisima i odredbama izim gradjevnog reda vrlo je manjkavo ili tek samo mimogred spomenuta i vatrosigurna gradnja i uredno uzdravanje loitnih naprava, akoprem su ba ove bile i mogu u najvie sluajeva biti uzrokom poara. Kazneni zakon od 27. svibnja 1852. sadraje dodue u glavi jedanaestoj . 434. do 444. propise za uklonjenje nemarnosti, kojom se prouzrouje pogibelj poara loom i pogrienom gradnjom i neure dnim uzdravanjem loitne naprave. No nadzor nad tonim provadjanjem te zakonske ustanove oblastima je vrlo otean, jer dotini oblastni organ, kojemu je taj nadzor povjeren, ipak ne moe prigodom svake gradnje loitne naprave biti prisutan, ve se oevid te gradnje obavlja redovito zajedno sa oevidom cieie nove sgrade i to obino tek onda, kad su do tina sgrada, a i loitne naprave u istoj, malne ve sasma dogotovljene, to jest stiene obukane, podovi poloeni i loita za dimnjake prikljuena. Poto su pak time moebitne mane loitne naprave, kao na primjer smjetenje drvene gradje tik uz dim njak ili uzidanje iste u stienu dimnjaka, to obino biva u podu, ve zakrile, to ih naravn nitko i ne moe uoiti. Isti sluaj je i sa urednim uzdravanjem loitnih naprava, poto je za nadzor istih i opet po trebna posebna struna sprema. Ve u prastaro doba, kad su loitne naprave bile posve jednostavno gradjene, bez ikakva osobita sastava, obavljalo se ienje tih loitnih naprava od adje po posebnim osobama, koje su se tome poslu posvetile. Bili su to ponajvie djeaci u dobi od 10 do 15 godina iz Savoje, vrlo siromanog kraja Italije.

Nemogui prehranjivati se u svojoj domovini, li su djeaci, putujui od jednog mjesta i prediela drugi, obavljali muan taj i zamusan posao, istei naime proplazne dimnjake u oveim sgmlama, kao samo stanima, vlastelinskim vorima i t. d., a gdjekad i u boljim seljakim kuama, sluei si tako svoj kruac. i tako muno se prehranjivaju. Osobita posebna vje tina bila im je u tome, to su se znali vrlo vjeto kroz dimnjak popeti i iz dimnjaka omesti adju. a koliko im je to sa manjkavim njihovim alatom bilo mogue. Kasnije se je u napuenijem kojem kraju ili gradu po koji Savojar i stalno namjestio, te obavljao taj musavi posao, za kojf se drugi ba ni najmanjeotimali nisu. 1 tako je po ovim Savojardima udaren temelj dananjem dimnjaarskom obrtu. Od tih pak Savojardajm ade jo i danas u Evropi, pa i u naim kraljevinama dosta odvjetaka, koji ve svojim pre zimenom odavaju porietlo nekadanjih Talijana. Naprednim duhom vremena napredovalo je i usavrivanje loistnih naprava lako, da je u svrhu nji hovog urednog uzdravanja, naroito ienja od aje, nastala potreba, za obavu toga posla stei si posebnustrunu vjetinu i sprema. Siromaniji slojevi puanstva, naroito seljatvo, pa i neki bolje stojei na selu i u gradu ovi potonji lili iz krtosti obavljali su si taj posao sami, dakako, kako su be2 potrebnog im za to alata najbolje znali i mogli. U apane doba, gdje se skoro ve w svakoj potleuici nadje..loite,, odgo varajue naprednom duhu vremena, a koje je rado .i u seljakoj kui radi svoje shodnoati i pritednjt. na gorivu. usvojeno, dok je s druge strane avedenjem tib loitnih naprava ujedno znatno uveana i opasnost

277
od poara, postao je i posao oko odstranjenja naslage adje zamreniji, a-to zato, jer sa- u tim loitima-, gledom na njihov sastav, sakupljaj mnogo vee koli ine adje, no to je to bio sluaj kod starinskih lbi&ta. Zato taj posao danas nevjea ne zna, a i ne moe vie uredno obaviti. Budui je pak to joS i ga rav posao, to se i u onim sluajevima, gdje je sastav loitnenaprave sasma jednostavan, te bi si ga dodue i manje upuen mogao od adje oistiti, ipak taj po sao odgaja tako dugo, dok se to iole dade, a tek onda. kad loitna naprava uslie silne naslage adje postane podpunoma neuporabha, konano se iefckom mukom odluci, urediti je opet za porabu, to se onda otjino na brzu ruku i povrno provede. Uslie tako vog neurednog uzdravanja loitne naprave radjaju se u predjelima, gdje se ne vodi toan i strog nadzor nad urednim uzdravanjem loita, dosta esti poari, koji onda unite ne samo kuu dotinog nemarnika, ve esto i susjednu kuu, a gdjekad se dogodi, da eieli jedan dio grada ili cielo selo pade- rtvom pla mena, a to sve samo radi nemarnosti-i nesavjestnosti pojedinog kojeg itelja. Cvidiv zakonodavno tielo, da se uslied takovog zatiemarenja urednog uzdravanja loitnih naprava stavlja na kocku ne samo narodna imovina, ve i zdravlje, dapae i sam ivot ovjeka, pri emu radi pojedinog nemarnika cesto moraju da stradaju i po vie njih posve neduno, nalo se ponukanim zakonom urediti strogi nadzor nad urednim uzdravanjem lo itnih naprava. To je. pak uinjeno nespominjajui ovdje prijanje, danas ve izvan krieposti stavljene zakone kaznenim zakonom od 27. svibnja 1SE 2., &

278 gdje se vf paragrafa 444. odredjuje, da dimnjaarski majstor im ade, kako mu to i dunost obrta njegova nalae, od vremena do vremena pogledati ili poslati koga da pogleda, metu li se u njegovu kotaru dim njaci kako treba. Zanemari li dimnjaarski majstor tu svoju dunost, tim ori se krivcem prekraja suprot sigurnosti vlastnitva, te se ima kazniti globom od 5 do 50 forinti. Dunost dakle nadzora ob urednom uzdravanju dimnjaka ova zakonska ustanova na-, mie dimnjaarskom obrtnik. Paragraf 442. istog zakona proiruje taj djelokrug dimnjaarev jo time to dimnjaaru pomoniku nalae, ako togod vatri pogibeljnoga oko pei, ognjita ili dimnjak?} opazi, da je duan to odmah javiti svome majstoru, iii ako ovoga neima, neposredno oblasti. Propusti ii to uiniti, ima se kazniti zatvorom od 1 do 8 dana. 443. nalae opet dimnjaaru-majstoru, da na teme]ju. prijave svog pomonika imae stvar razviditi, pa ako zbilja nadje prieteu pogibelj vatre, javiti to gospodaru dotine kue. Ako pak ovaj od nosnu manu ne popravi ili ne odstrani, imae o tom obavjestiti oblast. Propusti li to uiniti, ima se kazniti globom od 5 do 50 forinti. Ustanova paragrafa 444. kazn. zakona nejasna je barem za dananje okolnosti jer se istom ini dimnjaar odgovornim, da se dimnjaci u njegovu ko taru metu, kako treba, ali nigdje se jasno ne kae, da taj posao mora obavljati dimnjaar. Prema tome mogu si dakle vlastnici dimnjaka iste sami istiti ili po drugoj kojoj osobi oistiti dati, a ne ba po dim njaaru'. Dimnjaar imade prema smislu toga para grafa samo naravno tamo, gdje taj posao ne oba-

m
vlja sam od vremena do vremena pr?g2edati, dst li se dotini dimnjak isti kako treba. Makar se ova usta nova ini vrlo jednostavnom, ipak je njena praktina provedba nemogua, a to zato, jer prema ustanovi ne samo . 44i. ve i . 442. mora dimnjaar od vre mena do vremena obai sve kue svog radjevnog ko tara, bez obzira, da li on u svim tim kuama dim njake isti ili ne, jer inae, ne moe udovoljiti odredbi gore spomenutih paragrafa. Ako dimnjaar prigodom tog obilaenja svog radjevnog kotara u kuama ujedno obavlja i dimnjaarske radnje, tada e on i do svoje zaalube doi. No ako pak ide samo od kue do kue,' da vidi kako si^ofrtsri svoje dimnjake metu, to time samo vrteme gnbi, a ne zaslui nita, jer mu za samo njegovu pregledavanje nitko nita platiti ne e, tim manje, jer je ftakav nadzor po dimnjaaru svakom takovom kuevlastniku* koji si dimnjake sam isti, sva kako nepoudan. U sluaju pak, na koji e dimnjaar skoro u svakoj kui, gdje si domari svoje tmnjake samt iste, naii, to jest da dimnjak ipak nije u redu ili to dimnjaar ne priznaje radi toga, da dodje do zaalube' ili da togod vatropogibeijna opazi, pa na to upozori vlastnika kue, obino dolazi do vrlo neugodnih prizora izmedju stranaka i dimnjaara, a posljedica takovih nesuglasja obino je razprava kod obiasti ili suda. Zakonodavstvo uvidilo je, da se tim nainom, to jest s#mo pregledbom dimnjaara, da li se dim njaci uredno iste, ne da postii javna sigurnost od pogibeJji poara, pa je zato, da se to ipak nekako postigne, odredilo, da taj posao imae obavljati samo dimnjaar. To je pak uinjeno zakonskim lankom

280
XVII. od godine 1884. (Ugarsko-hrvatski obvtni zakon). Paragraf 18. tog zakonskog lanka oredjuje, da se dimnjaarstvo im.ade ograniiti na radjevno podruje. Dimnjaci da se imadu istili barem jedanput svaki mjesec, a ee, gdje kroz vei dio dana ili 'esto i preko noi vatra gori. Isti paragraf oredjuje i to, da se imadu ustanoviti pripadajte pristojbe za ienje dimnjaka. Ustanova toga paragrafe imade jo i danas dosta nezadovoljnika od strane vlastaika dimnjaka, odnosno kueviastnika, a to ponajvie zato, to J e temeljem te ustanove svakom dimnjaaru odredjen njegov radjevm kotar, vi kojem imade obavijati dimnjaarske radnje, pa je za uredno obavljanje tih radnja odgo voran nadlenoj mu oblasti. Nezadovoljstvo nekih kuevlastnika s ovom zakonskom ustanovom potie od tuda, to si pojedini kuevlastnik ne moe^po volji birati dimnjaara, ve mora ienje svojih dimnjaka prepustiti onome dimnjaaru, kojega za dotini radjevni kotar odredi obrtna ofalast. To nezadovoljstvo nekih kuevlastnika s tim zakonskim uredjajem dimnjaarstva nije obzirom na javnu sigurnost od pogibelji poara koja je u glavnom zakonodavstvo ba ponukala na tu ustanovu ni najmanje opravdano, a to zato, jer dimnjaar svoju zakonom mu propisanu dunost u istinu samo onda vriti roofco, ako je od kuevlastnika neodvisan. Prije no Sto je stupio na snagu zakonski lanak XVII. od god. 1884., vladala je u dimnjaarskom isto kao i. kod drugih obrta utakmica ~ konkurencija. Dimnjaarski obrtnik, borei se za svoj obstanak i da se prehrani esto brojnom obitelji, morao je poraditi

oko toga, da si pribavi to vie muterija, medju ko-; jima se uvjek naao pretean broj i takovih, koji su nastojali, da ini dimnjaarski raun im manje tereti njihovu novarku, pa je bilo i takovih sluajeva oso bito kod veih kua gdje sa se dimnjaari, morali obvezati, dimnjake istiti stanoviti niz godina posve bezplatno. Jedina zasluba u takovim kuama im je bila: ona, to su je dobivali od stanara ga ienje tednjaka i pei. U tom su sluaju dakle umjesto ku* evlastnika morali uzdravati dimnjaara stanari, da tobo budu zatieni od poarne pogibelji. No to je bila samo obsjena, jer svaki razuman ovjek lahko e shvatiti, da se posao, za koji se slabo ili kao ovdj.e nita nije plaalo, niti nije mogao obavljati onako, kako se obavlja onda, kada je plaen u pra vom razmjeru sa trudom i'gubitkom vremena. Ako je pak dimnjaar prigodom obavljanja svog posla u takovoj kui naiao na koju manu na lOitnoj napravi, koja je prietila pogibeiju poara, kao. na primjer loa vrtaa na dimnjak, trone dimovodne cievi i t. d,, ili je naa<? dimnjak na tavanu zametan lahko upaIjivim predmetima kao slamom, sienom i t'. d.; morao je pod prietnjom kaznenih posljedica na to upozoriti dotinog kuevlastnika, da to odmah odstraniti dade, jer porodivim se od tuda poarom moe da nastrada ne samo kua, ve i stanari dotine, a i susjednih kua ii sluaju, da se poar brzo raziri. Kome je uz vrlo riedke iznimke poblie poznat nehaj kueviaslnika u pogledu .pogibelji od poara i njihova skrb za svoje stanare, taj takodjer znade; da- je takav nesavjestan kueviastnik u najboljem sluaju tek obeao to ui-* niti, ali uinio ipak toga nije.- Kad je dimnjaar drugi

m
put doao u tu kuu i opet naiao na istu neurednost,, od koje ve unapred vidi posljedice nedogledne nesree, koje mogu snai ne samo istu ve i susjedne kue i njihove stanare, morao je ve po svojoj savjeti, a pogotovo, jer mu to i nakon nalae, o tome pouiet? prijavu obJastL Ali smije li to on obzirom na svoju eksistenciju uinili? Ne! Ni najsavjestniji dim njaar uz takove okolnosti konkurenciju to nemoe i ne e uiniti, osim ako je u tako povoljnim materijalnim prilikama, da zaaluhinn od takove kue prekoriti moe. Pa to je napokon i posve razumljivo,, jer prijaviti. dotinog nemarnog kuevlasnika obiasti, znati, da dotini dimnjaar, koji se usudio to uiniti, vie ne e smjeti doi u dotinu- kuu, da ondje dim njaarske radnje obavlja. To je opet pak samo zato mogue, jer je dimnjaar uz takove okolnosti kon kurenciju odraan od kuevkstnika, hoe Ii mu ovaj dozvoliti ili uzkratiti u njegovoj kui obavljati dim njaarske radnje. I ba takovi sluajevi ponukali su zakonodavstvo na uredjenje dimnjaarskih radjevnvh kolara, koji uredjaj jedini prua najvie jamstva za javnu sigurnost protiv pogibetji od poara. Za dimnjaare je uredjaj. radjevnih kotara obzirom nrif laglje obavljanje i pregledbu posla dodue btagodat, ali mu je time namet nuta znatna odgovornost, pa za svaku eventualno nataiu gfetu, prouzroenu njegovim nemarom ili neu rednim obavljanjem svojih dunosti, jami svom svo jom imovinom, a ux to gubi i obrtnu dozvolu. Radi toga, Sto dimnjaari kod svoga posla neImftdu utakmice konkurencije dosta imadu zaTidnlkft- od *trane drugih obrtnika, koji se konkuren-

285
ijom moraju boriti za svoj obstanak. No ta 2avidnost nije opravdana, jer drugi obrtnik, koji se mora boriti sa konkurencijom, im uje i svoj posao obino onako, kako ga dobiva plaeno, to dimnjaar, obzirom na veliku odgovornost, po kojom svoj posao obavlja,, ipak ne moe, pa uslie toga i uz najsavjestniji rad i nadzor uvjet lebdi u opasnosti, da e izgu biti ne samo svoju eksistenciju, ve i eielu svoju imo vinu radi nesretnog kojeg sluaja, prouzroenog ne marom, a moda i zlobom kojega nesavjestnoga svoga radnika, kakovih se ve sluajeva i u istinu sbilov ega svega kod veine drugih obrtnika ipak nije. Dalje mogu drugi obrtnici marljivim radom i osobnom svo jom sposobnou s vremenom si posao svoj i poveati* te tako doi i do blagostanja. Dimnjaaru to nije mo gue, ma bio on jo tako radin i sposoban obrtnik, jer njegov je posao ogranien na radjevni kotar, izvan kojega poslovati ne smije- Mogue mu je pak svojim ohokom napredovati, ako mu srea poslui te odje u takav predjel, gdje se izgradjuje vei broj novih kua sa. dimnjacima. No i taj napredak ne ostaje mu dugo, Je r im se koji radjevni kotar izgradnjom novih kua povea, naskoro se uslied prirodne tenje dimnjaar skih pomonika za samostalnou i razdvoji, te on dobar do svog ofrodka wora ustupiti novo ustro jenom radjevnom kotaru. Drugi je prigovor od strane nezadovoljnika sa urejajem rajevnih kotara, da kuevlastni moraj trpiti samovolju imnjaarevu i dozvoliti, da im i nepoudni dimnjaar u kuu dolazi, takodjer neopravdan. Jer preduvjeti za postignue radjevnog kotara, odnosno obrtne dozvole za tjeranje dimnjaarskog obrta, ve

su danas dosta strogi, te u glavnome propisuju podpunu pouzdanost osobe, kojoj se dozvola izdaje, a uz zakonske ustanove dunosti su i prava dimnjaara jo i posebnim Statutom oredjena, koji svaku samovolju od strane dimnjaara iskljuuje ve time, Sto svaki kueviaslnik ili stanar, koji je sa doieljenim mu dim njaarom iz opravdanih razloga nezadovoljan, moe protiv dotinika oblasti podnieti prijavu. Oblasti pak stoji na raspolaganje dosta zakonskih sredstava, da takovog krivca dimnjaara upokori ili, ako joj to ne uspije, da mu oduzme obrtnu dozvolu. Poto se i pristojbe za dimnjaarske radnje odredjuju Statutom, to ui u tom sluaju ne mogu od strane dimnjaara nastati zloporabe., kojima bi bio povod uredjaj radjevnih kotara, jer svakom kuevlastniku, koji dri, da su mu dimnjaarske pristojbe pre visoko uraunate, duna je obrtna oblast ako to zatrai raun dimnjaare? izpitati, pa pronadje li se, da je dimnjaar za obavljene radnje u istinu araunao vie, no to mu to Statut propisuje, tada podpada pod osjetljivu kazan globe (. 15G. obrtn. zak.). Paragrafom 16. zakonskog lanka XVII. od go dine 1884. odredjuje se nevoumno, da se dimnjaci irnadu istiti barem jedanpfft svaki mjesec, a ee, gdje se vei dio dana ili preko noi takodjer vatra loi. Prema tom jasnom slovu zakona duan je dakle dimnjaar sve kue svoga rajevnog kotara obai svaki mjesec i oistiti sve dimnjake u njima, to jest one, koji u porabi stoje, jer u kuama sa vie dimnjaka svi dimnjaci uviek nisu u porabi, ve se peki (od pei) rabe samo u zimi, a neki pak i kroz cielu godinu (od tednjaka, krunih pei, kupaona i t. d.).. Ovom

285

u stan ovom paragrafa 16. zakonskog danka XVH. od god. 1884. upodpunjuje se prije napomenuti paragraf 444. kaznenog zakona time, to dimnjaar ne samo da imade pregledati, da li se dimnjaci u njegovu ko taru metu kako treba, ve je i nedvoumno odredjeno, da taj posao imade obavljati ili dimnjaar sam ili po pouzdanim svojim radnicima pomonicima obav ljati dati, te je za urednu obavu toga posla odgovoran oblasti. Ve odmah u poetku provadjanja te zakonske ustanove dolo je izmeju stranaka i dimnjaara estodo priepora radi ienja loita tednjaka, peci.dimovodnih cievi i t. d. a to zato, jer . 16. zak, 61. X V II od god. 1S84. govori samo o ienju dim njaka po zato ovlatenim dimnjaarima, a nigdje ne spominje i loita, t. j, tednjaka, pei i t d. Tko je pomno prouio sadraj ove knjige, doi e i sam, bez svakog dalnjeg tumaenja, do zakljuka, da je. dim njak tek sastavni dio loitne naprave, koji sa ognji tem i dimovodima svakako sainjava cjelokupnu loitnu napravu. Pod oznakom riei dimnjak* morao je zatozakonodavac ima'ti pred oima i ostale ielovo loitne naprave, koje medjutim radi kratkoe stilizacije dotinog paragrafa nije posebice spomenuo, ve je kao glavniji dio loitne naprave spomenuo samo dimnjak, koji voi do iznad krova kue i po. kojem se poar lahko dalje iriti moe. No poar, prouzroen putem dim njaka, moe se kako je iz tumaenja u III. dielu ove knjige poznato u prvom redu lahko poroditi i pu tem : dimovoda loita, a to zato,'jer e.se-od vatre: . u ognjitu loita najprije zapaliti naslaga adje u

dimovovna, koja onako uarena tek dolazi u dimnjak,: te onda'zapali i tuj aaiazeu se naslagu fiadje ili, ako to nije, to-ju promaja povue sa sobom te iz dim njaka baca u zrak. Kad je ipme tako, onda je i posve, naravno, da se nekoga za neki posao moe initi od govornim samo onda, ako ovaj cjelokupni taj na je dan predmet o d n p ei se posao sam obavi. Ne moe ga .se pak pozvatv na odgovornost,., ako na takovom poslu radi vie njiliK a svaki na kojem pojedinom dielu. Tako na. primjer kroja, koji ije i kroji sve dielove jednog kaputa sam, V i sam ga sastavlja i sgotovi, mofe biti odgovoran m to, da taj. kaput bude dobro pristajao, no ne moe, za to odgovarati onda, ako je svaki dio kaputa krojio i sastavio . drugi koji ili . vie. radnika. Isto je tako i jcod ioilne naprave. Dimnjaar ae moe pozvati na odgovornost samo onda, ako on sve dieiove loiine naprave sam isti, u protivnom se sluaju dimnjaara ne moe pozvati na odgovornost, je r ako on dimnjak i najsavjestnije oisti, a nisu ujedno oieni i drugi dielovi loitu naprave, to e uzglioditi nepravilna djelatnost loita, kojoj je povod na slaga ad) u dimovodima,, a od ove brzo opet rajanje dalnje naslage adje u dimnjaku i to u tom sluaj t*. svjetle smolne adje, od ega se onda radja i p o fr r u dimnjaku. A li da pod oznakom riei dim njaci1 gakona>* ' dava i nije imao na umu cjelokupnu loitnu napravu,, to bi se aao, ako ve ae za doba stvaranja toga za kona kad su, osobito na selima veim dielom jo u porabi bila otvorena ognjita bez ikakvog posebnog, uredjaja svakako dana* ve moralo tako tumaiti, ' i- je inae nastojanje zakonodavevo: postii ito veti;

m
javnu sigurnost protiv pogibelji, od poara osve uza ludno. Ako naime sa/no jedan dio loitue naprave isti dimnjaar, a drugi se dio nikako ili am o povrno po u taj posao posve neupuenoj osobi isti, ne moe se vfe iz prije navedenih razloga izbjei radjattju po ara u dininjafcima. * T o je uslied estih priepora u tom pfe40ta uvidila i sama visoka zemaljska vlada, pa je u jediioBa .konkretnom sluaju ve u poetku provedbe n o v o j .Obrtnog zakona, i to godine 1889., izdala rjeitbu> ete -se tednjaci i pene ievi, kao' Sto je (6 za dfmrijake .ustanovljeno, im adu svakog mjeseca po jedanput oi stiti, i to izkljuiVo po dimiijaiafu. Kasnije j e p o ro d o m istovjetnog konkretnog sluaja priepora godine 1910: visoka zemaljska vlada izdala rjeitbu, da se pod dimnjakom razumjevati itn.adu sva ognjita, pod. kojim god imenom (tednjaci,1 pei, eievi i t. d ) , U koliko su sa dimovodnim kanalom u savezu i u . koliko se u njima adja sakuplja i nalagati moe. Tim e je napokon svaka sumnja o tome, da je za igfejrtj cjelokupne loitne naprave ovlaten asmo V'%nnjaar dotinog radjevneg kotara, posve nestala, ..ime je ujedno udovoljeno i nastojanju zakanpdavevu postignue javne sigurnosti protiv pogibelji od po ara, kojoj je najshodnija i najsigurnija preventivna |^jera dobro i strogo uredjeno dimnjaarstvo, i to tim p i er Sto dimnjaaru i zakon nalae, da prigodom obavljanja svog posla iiade u svakoj kui svratiti pozornost na ave, .Sto bi maglo prouzroiti poar, te $ a 'tO ; upozoriti dotinog kufcevlastnika, odnosno podaueti o tome prijafrU oblasti.

988
K j^ 'bi-'se svuda u naoj domovini taj propis zakona duijosti imnjaareve to<-no provadjao, u velik, bi se smanjio broj poara i time nastale tete. No na al ost la se zakonska ustanova ne provad|at, svudst svom strogoeu, a proputaju to initi ne samo njaavi, ve. i sanje oblasti, koje u konkretnim slua jevima preslupka'o<?e zakonske ustanove bilo s jedne ili s druge strane,'.a naroito obzirom na nedogledne posljedice, to ih takav, prestupak a sluaju porodiveg se poara imati moe, mnogo-preblago vjredjuju, usiied eega onda obino sve fcpet ostane/' * Da se pak ta najsflodnya .pr&ventisna. mjera sigurnosti protiv pogib'elji od poara kn bolje treba nastojati, da se; dumija&trsivo Sto bolje postavi na Sto sigurni To e se pak jedino lime, ako se dj^oKrug, dimttfaarev po nosti proiri i uvede., strogi, ^riadpin--oblastj p o sto j vanjem diranjaarevhni *;. . ;i ; Dalje trebalo bi, c&e'Sv&kctobeeviKi izdavanja stanbenih dodola privue i dabt^^fj'^kojfr* kao strunjak imade tzviiti,. da U uredjaj loiStttilfc. naprava ofetese kue i odgovara sigurnosti protiv pdl^ ara. Dakako, da uz dananji napredni duh vremen^ gdje se svakim danom ua trite stavljaju loita teh-t niki savrenija, treba i dimnjaara uz prakgu i-tefijs-l ttskog znanja, da sa sigurnou takove moderne lsi|v itne naprave prosuditi moe. Da se to pak postigne^ treba urediti strukovne teajeve,' u kojima e di$| njaari, a naroito podmladak njihov, imati prilike C svom zvanju usavriti se. Obzirom pak na prije napo** menuto tehniko usavrivanje loitnih naprava, kao.J i na mznovrstni njihov sastav, trebalo bi, da svaki J

289
^dimnjaar prije, no to mu se teda obrtna dozvolama .tjeranje dimnjaarskog obrta i poieti rajevni kotar ili namjesti kao odgovorni poslovodja, poioi teoretski; i praktini izpit sa dobrim uspjehom, kako je to pro pisano- za zidarske i tesarsfce obrtnike. Da je takav* izgit i te kako potreban i dimnjaara, predouje nam najbolje sadraj ove knjige, s kojim bi se morao svaki dimnjaar upoznati, ako hoe da udovolji svim svojim dunostima, to mu ih zakon nalae. Dimnjaarski strukovni- teajevi uvedeni su ve odavna u inozemstvu, a isto tako i preduvjet polaganja majstorskog izpita sa dobrim uspjehom za steenje obrtne dozvole, odnosno podieijenje radjevnog kotara iii namjetenje kao odgovornog postovodje. Pa kako. je ta uredba imnjaarstvo u inozemstvu podigla na visoki stepen i obi ugled, a time ujedno prioniela javnoj sigurnosti protiv pogibelji od poara, to bi if*' uvedetnje u naoj" domovini svakako samo jo bla tvornije djelovalo.

19

Dodatak,
.S to se u ovoj k n jizi.n a vie m jesta spom inje, m orao je izostati iz razloga navedenih u predgovora.

S a d r a j.
Strana.

P re d g o v o r

................................................................................................... V L Dio,

0 loenju i loitima.
Izgaranje ................................................................................................... 1 , . G orivo.......................................................................................... 2 Toplina i t e m p e r a t u r a ......................................................................... 7 w Mjerenje te m p e ra tu re ................................ . ...................................... 9 Ogrievna p o v r in a ......................................... ....................................... .... H D im ................................................................................................................. .... 12 0 loitima u o b e ...................................................................................... 14 1. Ognjite ( v a t r i S t e ) ............................................................... .... 15 .2, D irn o v o d i................................................................................. .... n 3. Dimnjak ................................................................................. .... 18 Vrst i natin gradnje d im n ja k a ............................................................... 20 Tvorniki d i m n ja c i ........................................................................ 29 VrBt l o i t a ..................................................................................' - 30 I. Loita, u stanbeairft sgrad am s..................................... ....30 1. tednjaci . . . . ; ........................... ......................31 2. Kotlovi . .................................................................... .... 37 3. Pei za k u p k e ............................................................... 39 Svrha t potreba loenja stanbenib p r o s t o r i ja ........................... .... 40 Prikladne temperature grijanih prostorija-.................................... .... 41 A. Mjestno loenje (mjesto g rija la ).................................... .... 44 1. OgriSte ( k a m i n ) ...................................................... .... 44 ' 2. P e ................................................................................. .... 4& Vrst pei ............................................................... 51 a) pei za brzo g r i ja n je .................. 51 b) pei za polagano grijanje . . . 53 c) pei sa trajnom vatrom . . . . 67

294
^ . Strana

B. C e n t r a l ^ l o e n j e ................. ' . . . . ....................... 81 1. Grijanje z r a k o m .................................................. 31 2. Grijanje vodom. i l t J j a r a t a ..................................,fe> ff. Loita obrtna ................. .... 71 " " l. Krune p e i ........................................................... ?1 a) Krune pei sa prekidnitn raam 72 b) Krune pei sa neprekidnim radoro TS 2. Suioae m e s a ......................................, . . 76 & P arni kotao . ...................................................... 75 4. Pivovarnik ( B r a u p f a n n e )................. .... , - . 79 81 5. SuSione slada (M aizdarre)............................. ' 11. dio.

0 tetnim uzrocima po promaju.

zioci nepravilne djelatnosti dim njaka i loita, te nain, ko jim se ti uzrog^ odstraniti odnosno ublaiti dadu . . , . 87 { ^ V je ta r ....................................................................... 8 2. Sunani t.ract ....................................................... 3. KiSa ili snieg ......................102 4. Upliy atm osfere 108 5. Pogriena gradnja dimnjaka i loita . . . . lf?1 I. Oblije dim njaka . . ...................................... 107 a) Dimnjak izveden sa uzporednim ~ 10% b) Dimnjak prem a uSu e uen ..................... 108 109 c) Dimnjak prem a uSu p ro flire n ................., . ) Dimnjak u sredini p r o ir e n ..................... .... . 110 e) Dimnjak u sredini s uen ..............................110 iJ. Vodjenje d i m n j a k a .............................................. 111 U l. dim njaci ...........................................................110 IV. PogiieSna gradnja loita ......................................... . 122 V. Zajedniki dimnjaci za vie l o i t a ..........................126 133 6. a d ja ....................................................... .... a) Uzroci i voriibfe i s d j e ................. 184, V) Vvsti fca&je .............................................. 142 > c) te tn i upliv adje na pravilnu djelah notst (o t a .............................................. 147 8, Nastavci za dimnjake .......................................... 149

29&
ffl. lO , S lr jiB a

0 poflrienim gradnjama fo/tnih napravu ' ' kao uzrocima poara j . . - . , . fst
X. Ognjite kao vzvak poava. 15% 2. Dimovodi uzrok p o a r a .................................................. 173 a) Vodjenje cievi kroz drvenu s t i e n u .................176 b) Vodjenje dimu vodnih cievi kroz sliepi prostor 176 8. Dimnjak kao uzrok p o a r a .......................................... 178 (<& <3ja uzrok p o a r a ................................. .... . . ..........................198 Poar u d i m n j a k u ........................................................................... 202 Opasnost od-poara u d im n ja k u .................................................. 18 2 Ogranienje poara u d i m n j a k u ..................... ...............................226 GaSeuje poara u imnjafca . . . .............................................. 280 Izpaliv&jye dim njaka .......................................... .............................286 Izmazivanje ftmnjaka ...................................... ...................................248 Razprsnue (eksplozija) plinova u' d im n ja k u ..............................249 Loitua njtprava kao uzrok otrovanja p lin o m ......................... 257 Preventivne m jere protiv poara, prouzroenih ioistnijn n a pravama ................. .................................. . . . . . . . . . 27a