lekcije kojima nas ui indijanski poglavica Ludi Konj

Poznati autor i novinar, Christopher Lynn Hedges, u svojem najnovijem tekstu iznosi estoku i buntovnu kritiku aktualnog drutva. Pritom svoj centralni simbol otpora pronalazi u legendarnom indijanskom poglavici.
Otpor amerikih Indijanaca protiv evropskih ekspanzionista doao je u dve forme. Jedna je bila nasilje. Druga je bila pokoravanje. Nijedna nije uspela. Zemlja im je ukradena, drutva su im desetkovana, njihove ene i deca poubijana, a okolina unitena. Nije bilo nikakvog pravnog postupka. Nije bilo pravde. Nikada je niti nema za potlaene. I sada kada smo suoeni sa slinom snagom grabeljive, neobuzdane korporativne moi koja se namerila na nae nemilosrdno izrabljivanje i oduzimanje naih pravnih i fizikih zatita, moramo odluiti kako

emo mi reagovati.

Chris HedgesChris Hedges je svetski priznati autor i iza sebe ima desetak vanih knjiga, no, za razliku od mnogih iz njegovog ranga, Hedges ni ne pomilja na konformizam. tavie, kako vreme prolazi, njegovi tekstovi su sve direktniji i sve puniji ara i revolucionarnog prkosa. Svi koji su upoznati s radom i pisanjem Chrisa Hedgesa znaju kako snaga njegove kritike ne lei u ponudi odgovora na gorue pitanje to nam je initi?, ve u estini kojom uverava itatelja da valja nikada ne odlutati od tog pitanja. Za Hedgesa simbolika otpora nije samo poluga kojom se moe menjati ekonomsko-drutveni model, ve i iskonska vrednost pravih, borbenih i revolucionarnih ljudskih bia koja mogu postojati i oseati se ivima samo dok se bore protiv nametnutog izrabljivanja i nepravde. Hedges je konstatovao kako oni koji se predaju prvi e i nestati, dok oni koji se bore makar znali da je poraz verovatno neizbean jedino oni mogu sauvati nadu od gaenja. Uprkos prezentiranju slika nae svakodnevnice bez imalo ulepavanja, Hedges ne alje poruku defetizma, upravo suprotno, za njega je sama borba neunitiva i kao takva, pre ili kasnije, mora i trijumfovati.

Chris Hedges: lekcije kojima nas ui indijanski poglavica Ludi Konj

Otpor amerikih Indijanaca protiv evropskih ekspanzionista doao je u dve forme. Jedna je bila nasilje. Druga je bila pokoravanje. Nijedna nije uspela. Zemlja im je ukradena, drutva su im desetkovana, njihove ene i deca poubijana, a okolina unitena. Nije bilo nikakvog pravnog postupka. Nije bilo pravde. Nikada je niti nema za potlaene. I sada kada smo suoeni sa slinom snagom grabeljive, neobuzdane korporativne moi koja se namerila na nae nemilosrdno izrabljivanje i oduzimanje naih pravnih i fizikih zatita, moramo odluiti kako emo mi reagovati. Ideologija gramzivog kapitalizma, kao lanovi kakvog primitivnog kulta, uzvikuju lanu mantru kako su prirodnu resursi i ekspanzija beskonani. Odbijaju pozive na pravinu preraspodjelu. Govore nam kako e uskoro svi uivati u ekspandirajuem bogatstvu, koje se zapravo stalno smanjuje. I dok se cijeli ovaj luaki projekt raspada, elite bjee kao ohari u svoja utoita. U konanici sve e se uruiti kao kula od karata. Civilizacije u zadnjoj fazi raspadanja su dominirane od strane elita koje su izgubile svaki doticaj sa stvarnou. Zajednice se upiru sve ee i ee kako bi osigurale dekadentno izobilje vladajue klase, ak i kada se u tom procesu unitavaju same osnove za proizvodnju bilo kakvog bogatstva.

Karl Marx je bio u pravu kada je neregulirani kapitalizam nazvao strojem koji razbija ogranienja. Nemogunost da se uspostave ogranienja dovodi do kanibalizacije prirodnih resursa i ljudskih zajednica. Ovog puta je razlika u tome to kada odemo povui emo i cijeli planet sa sobom. Katastrofalne klimatske promjene su neizbjene. Arktiki led je u terminalnom nestanku. Uskoro e u atmosferi biti toliko zarobljene vruine da e svaki pokuaj smanjenja ugljine emisije biti uzaludan. Sue. Poplave. Toplotni valovi. Ubojiti uragani i pijavice. Prekidi struje. Kaotino vrijeme. Podizanje razine mora. Unitenje usjeva. Nestaice hrane. Kuga. ExxonMobil, BP i ostale kompanije koje crpe ugljen i prirodni plin ba kao i kolonijalistiki lovci na bizone, koji su ostavljali tisue leina da trunu na suncu nakon to su im oderali kou, u nekim sluajevima odnosei samo jezik nikada nee dopustiti da im se nametnu racionalna ogranienja. Eksploatirati e, kao i izrabljivai prije njih koji su istrijebili ivotinje koje su odravale ivot autohtonog naroda Velike nizine, sve dok vie ne budu imali to za eksploatirati. Kolektivno samoubojstvo nikada se ne istie na kvartalnim profitnim izvjetajima. Zaboravite sve one zgodne rijei koje su vas uili u kolama o naem sistemu vlade. Prave rijei koje opisuju ameriku mo su pljaka, prevara, kriminal, podvala, ubojstvo i represija. One zajednice amerikih Indijanaca koje su se prve prilagodile europskim kolonizatorima, kao to su bila miroljubiva kalifornijska plemena Chilulas, Chimarikos, Urebures, Nipewais i Alonas, kao i stotine manjih skupina oni su uniteni prvi. Ja ne pozivam na nasilje, tovie, uvijek nastojim izbjei nasilje, ali nemam nikakve namjere se podrediti korporativnoj moi bez obzira da li se ona skrivala iza maske Baracka Obame ili Mitta Romneya. U isto vrijeme moram sam sebi priznati da e otpor moda biti neuspjean. No, pruanje otpora govori neto o nama kao ljudskim biima. Odrava na ivotu mogunost nade, ak i kada svi empirijski dokazi ukazuju na neizbjeno unitenje. Otpor ini pobjedu, koliko god ona bila daleka, moguom. I pritom ivot vladajue klase postaje ipak mrvicu kompliciraniji, to zadovoljava ljudsku emociju za osvetom. Svaki puta kada zakonodavci krenu u uzimanje i unitavanje vlasnitva ljudi, ili ih pak pretvaraju u robove proizvoljne moi, zapisao je filozof John Locke, stavljaju sebe u ratno stanje protiv ljudi koji su nakon toga osloboeni od bilo kakve daljnje poslunosti. Europski kolonijalisti su potpisali i izignorirali nekih 400 sporazuma sa indijanskim plemenima. Natjerali su voe plemena na pristajanje na sporazume, uvijek kako bi im oteli zemlju, i tada bi ih izdali i ponavljali proces tako dugo dok vie nije bilo niega za oteti. Poglavice koji su vjerovali bijelcima, kao to je bio poglavica Crni Kotao (eng. Black Kettle), nisu proli bolje od onih koji nisu vjerovali. Crni Kotao, koji je ispred svoje nastambe esto vijorio ameriku zastavu koju su mu dali u Washingtonu kao znak prijateljstva, ubijen je od strane vojnika u slubi George Armstrong Custera u studenome 1868. zajedno sa enom i preko 100 pripadnika plemena ajen (eng. Cheyenne).

Bijeli ovjek nam je dao vie obeanja no to pamtim, rekao je poglavica Crveni Oblak (eng. Red Cloud) u staroj dobi, ali zadrao je jedno. Obeali su da e nam uzeti zemlju i uzeli su je. U indijanskim zajednicama, u kojima su ljudi redistribuirali bogatstvo kako bi zadobili potovanje, a oni koji su zgrtali bili su prezirani, imali su drutvenu etiku koju je valjalo izbrisati i zamijeniti je s pohlepom, divljim izrabljivanjem i kultom sebinosti koji potpaljuje kapitalistiku ekspanziju. Lewis Henry Morgan u svojoj knjizi Liga Irokeza iz 1861, nakon to je ivio s njima, zapisao je kako su Irokezi razvili kompletnu civilnu politiku koja je imala averziju prema ideji da mo bude koncentrirana u rukama manjine, ve se sve baziralo na principima jednakosti. Princip jednakosti bio je nain odnoenja prema drugome i prema prirodi, koncept koji je bio potpuno nepoznat i nerazumljiv europskim kolonizatorima. Oni koji izrabljuju ine to kroz vie slojeva obmane. Za svoje ciljeve angairaju armantne i elokventne glasnogovornike. Koliko jo dugo elimo trpiti lai Baracka Obame? Kakva je to sklonost samozavaravanja koja nas ini nesposobnima da shvatimo kako nas prodaju u roblje? Zato vjerujemo onima koji ne zasluuju nae povjerenje? Zato nas se stalno iznova zavodi? Obeano zatvaranje zatvora Guantanamo. Javno zdravstvo. Reforme Patriot Act-a. Zatita okolia. Sudska sasluavanja. Regulacija Wall Street-a. Zaustavljanje ratove. Zaposlenja. Obrane radnikih prava. Mogao bih nastaviti U povijesti otpora ima malo linosti koje su toliko plemenite kao to je bio poglavica Ludi Konj (eng. Crazy Horse). Vodio je, dugo nakon to je postalo jasno da je poraz neizbjean, najuspjeniju pobunu na prostoru Velike nizine, porazio Custera i njegove ljude kod mjesta Little Big Horn. ak i osnovni detalji njegova ivota pokazuju koliko je zaista velik bio, zapisao je Ian Frazier u svojoj knjizi Velika nizina, jer ostao je svoj od trenutka kada je roen do trenutka kada je umro, jer uvijek je znao tono gdje eli ivjeti i od tamo nikada nije otiao. ak i nakon to se morao predati, nikada nije stvarno poraen u bitci, jer unato injenici da je ubijen, ak i vojska je priznala kako nikada nije bio stvarno zarobljen bio je toliko slobodan da nije znao ni kako izgleda zatvor. Njegova nenaklonost civilizaciji koja dolazi bila je doslovno proroanska, pie Frazier. Nikada nije upoznao Predsjednika i nikada se vozio u vlaku, spavao u kui, jeo za stolom, ali za razliku od mnogih ljudi diljem svijeta, kada se susreo s bijelim ovjekom taj susret nije umanjio njegovu veliinu. Ludi Konj je ubijen bajunetama 5. rujna 1877, nakon to su ga na prevaru zaputili prema zatvoru u Fort Robinson-u, Nebraska. im je osjetio da se radi o klopci, potegao je no i nastavio se boriti sve do posljednjeg trenutka. ak i kada je izboden umirao odbio je lei na postelju bijelog ovjeka. Inzistirao je da ga se ostavi na podu. Njegov prijatelj iz plemena Miniconjou, Touch the Clouds, bio je uz njega kada je zadnji put udahnuo. Njegovi roditelji u tuzi su pokopali Ludog Konja na nepoznatoj lokaciji. Legenda kae kako su mu se kosti pretvorile u kamenje, a zglobovi u kremen. estina njegova duha ostaje svijetlo koje vodi sve one koji ele ivjeti ivotom otpora. Prijevod: Marko K. (advance.hr) Predgovor tekstu: Antun Roa

Naslov originala: A Lesson from Crazy Horse Autor: Chris Hedges Direktan link na original: http://truth-out.org/opinion/item/10107-chris-hedges-time-to-get-crazy Datum objave originala: 2.7.2012 http://beleznica.wordpress.com/2012/08/10/chris-hedges-lekcije-kojima-nas-uciindijanski-poglavica-ludi-konj/