TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

1.
1.

NAIN PRIJENOSA TOPLINE din. 1,2

(05.04.04. RI)

PROVOENJE TOPLINE (KONDUKCIJA)

Prijenos unutar tvari ili fluida

2.

KONVEKCIJA TOPLINE
Prijenos izmeu vrste povrine i fluida

3.

ZRAENJE TOPLINE
Prijenos posredstvom elektromagnetskih valova izmeu dvaju tijela koja nisu u dodiru

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

2. KOMBINIRANI PRIJENOS TOPLINE

fluid stijenka fluid

T1 Q

Tw1 kondukcija (provoenje)

Tw2 Q

T2

Prijenos topline Q(W) ili q(W/m2) mogu je samo ako postoji temperaturna razlika i deava se u smjeru nie temperature Prijenos topline izmeu vrste tvari (stijenka) i fluida deava se konvekcijom Prijenos topline izmeu stijenki vrste tvari (unutar stijenke) deava se kondukcijom ili provoenjem

konvekcija

T1

Tw1 Tw2 T2

Tijek temperature

konvekcija

brzine strujanja fluida brzine strujanja fluida Tijek toplinskog otpora

U smjeru tijeka temperatura (T)

topline

opada

U smjeru tijeka topline poveava se toplinski otpor (R)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

3. PRIJENOS TOPLINE PROVOENJEM JEDNA RAVNA STIJENKA

Jedinini toplinski tok (q) odreuje se prema FOURIER-ovom zakonu: q = ( /x)(T1w T2w) gdje je: W/m K toplinska vodljivosti stijenke x m debljina ravne stijenke Ukupno izmjenjena toplina provoenjem:Q = q A = A(T1w T2w)/x povrina ravne stijenke gdje je: A m2 [W/m2]

[W]

Slino kao i u nauci o elektricitetu gdje vrijedi Ohmov zakon (I=U/R), u nauci o toplini vrijedi Jakob-ov zakon toplinskog otpora stijenke (R) Prema Jakob-ovom zakonu vrijedi: Q = (T1w T2w)/Rp [W] konduktivni ili toplinski otpor ravne stijenke: specifini toplinski otpor ravne stijenke: [m2K/W] Rp = (T1w T2w)/Q = x/( A) Rp A = x/ [K/W]

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

4. RAUNSKI PRIMJER
PRIJENOS TOPLINE PROVOENJEM

Ravna stijenka debljine 15 cm povrine 1 m2 ima toplinsku vodljivost od 0,5 W/mK. Temperaturna razlika izmeu stijenaka iznosi 55 0C. Odrediti: toplinski tok i toplinski otpor Jedinini toplinski tok iznosi: q = ( /x)(T1w T2w) q = (0,5/0,15)(55)= 183,3 W/m2 Ukupno izmjenjena toplina provoenjem: [W] Q = q A = A(T1w T2w)/x Q = q A = 183,3 1 = 183,3 W konduktivni ili toplinski otpor ravne stijenke: Rp = (T1w T2w)/Q = x/( A)= 55/183,3 = 0,3 K/W

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

5. PRIJENOS TOPLINE PROVOENJEM VIE RAVNIH STIJENKI

x1 x2 x3 x4

Konduktivni ili toplinski otpor vie ravnih stijenki se zbraja:

Rp = (T1w T5w)/Q= Rp1 + Rp2 + Rp3 + Rp4 +..+ Rpn =x1/(1A)+x2/(2A)+x3/(3A)+x4/(4A)+..+xn/(nA) [K/W]

Ukupno izmjenjena toplina provoenjem: Q = [T1w T(n+1)w]/Rp

T1w T2w T3w T4w T5w Rp4 Rp3 Rp2 Rp1

[W]

Temperature na dodiru povrina iznose: Q = [T1w T2w]/Rp1= [T1w T2w]/(x1/(1A ) T2w Q = [T2w T3w]/Rp2= [T2w T3w]/(x2/(2A ) T3w Q = [T3w T4w]/Rp3= [T3w T4w]/(x3/(3A ) T4w Q = [T4w T5w]/Rp4= [T4w T5w]/(x4/(4A ) T5w

Rp

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

6. PRIJENOS TOPLINE PROVOENJEM jedna cilindrina stijenka (cijev)

stijenka

d
d2
w

Jedinini toplinski tok: q = - (dT/dr) [W/m2] Ukupno izmjenjena toplina provoenjem: Q=qA [W]
gdje je: A=dL m2 povrina stijenke cijevi d=2r (srednji promjer)

1w

fluid konvekcija

fluid

T1

Q (dr/r)= -2L (dT) Q = 2L (T1w T2w)/ln(r2/r1) [W] Prema Jakob-ovom zakonu toplinski otpor stijenke cijevi (Rpc):Q = (T1w T2w)/Rpc [W] konduktivni ili toplinski otpor cilindrine stijenke: [K/W] Rpc = (T1w T2w)/Q = ln(r2/r1)/2L (Rpc logaritamska krivulja) specifini toplinski otpor cilindrine stijenke: Rpc A = (r/)ln(r2/r1) [m2K/W]

Tw1

kondukcija (provoenje)

konvekcija

Tw2

Tijek temperature

T2

Tijek toplinskog otpora

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

7. PRIJENOS TOPLINE PROVOENJEM vie cilindrinih stijenki

stijenka stijenka

Konduktivni ili toplinski otpor vie cilindrinih stijenki se zbraja:

Rpc = Rp1 + Rp2 +..+ Rpn = Rpc = (T1w T3w)/Q= = ln(r2/r1)/21L + ln(r3/r2)/22L ..+ ln(rn+1/rn)/2nL [K/W]

1w

d2

fluid konvekcija

d 3w

fluid

Ukupno prenesena toplina provoenjem: Q = [T1w T(n+1)w]/Rpc

[W]

T1

konvekcija

Tw1

kondukcija kondukcija (provoenje) (provoenje)

Temperature na dodiru povrina iznose T2w ; T3w ; T(n+1)w : Q = [T1w T2w]/Rp1= [T1w T2w]/ln(r2/r1)/21L T2w
Tijek temperature

Tw2

Tw3

T2

Q = [T2w T3w]/Rp2= [T2w T3w]/ln(r3/r2)/22L T3w ..... Q=[TnwT(n+1)w]/Rpn=[TnwT(n+1)w]/ln(r(n+1)/rn)/2nL T(n+1)w

Tijek toplinskog otpora

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

8. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

Prijenos topline konvekcijom deava se u fluidima prema krutim tvarima ili obrnuto. Prijenos topline konvekcijom ovisi o vie faktora, a najvaniji su: vrsta medija, oblik povrine na kojoj se izmjenjuje toplina, uvjeti strujanja i temperaturna razlika. Karakteristian sluaj konvektivnog prijenosa topline deava se na: povrinama ravnih stijenki razliitog poloaja, povrinama stijenki cijevi, kugli i ostalih tehnikih oblika

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

9. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

1. nastavak

Jedinini toplinski tok (q) odreuje se prema FOURIER-ovom zakonu: q1 = 1 (T1 T1w) [W/m2] za T1 > T1w q2 = 2 (T2w T2) [W/m2] za T2w > T2 W/m2 K koeficijent konvektivnog prijenosa topline Openito ukupni prijenos topline konvekcijom: Qk = qk A = A(TTw) [W] ako je T > Tw Qk = qk A = A(TwT) [W] ako je Tw > T
gdje je: A T Tw m2 K K povrina stijenke na kojoj se vri prijenos topline temperatura fluida temperatura stjenke povrine

Slino kao i u nauci o elektricitetu gdje vrijedi Ohmov zakon (I=U/R), u nauci o toplini vrijedi Jakob-ov zakon toplinskog otpora stijenke (R) Prema Jakob-ovom zakonu vrijedi: Qk = (T Tw)/Rk [W] konvektivni toplinski otpor fluida uz stjenku: Rk = (T Tw)/Q = 1/( A) [K/W] [m2K/W]

specifini konvektivni toplinski otpor fluida uz stjenku: Rp A = 1/

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

10. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

2. Nastavak

Koeficijent konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K ] openito je teko izraunati za sve sluajeve u tehnici, pa se stoga odreuje u veini sluajeva eksperimentalno. Tipine vrijednosti koeficijenta konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K] slobodno strujanje zraka =5 do 25 prisilno strujanje zraka =10 do 200 slobodno strujanje vode =20 do 100 prisilno strujanje vode =50 do 10.000 U neposrednoj blizini stjenke kod konvekcije dolazi do nagle promjene temperature fluida, jer se i u fluidu pojavljuje provoenje topline u njegovom graninom laminarnom sloju. Ako se granini laminarni sloj smanji prijenos topline je vei i obrnuto (hrapave povrine imaju bolji prijenos topline konvekcijom)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

11. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

3. Nastavak

Koeficijent konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K ] ovisi o: brzini strujanja vrsti fluida obliku i stanju povrine stjenke

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

12. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

4. Nastavak

Utjecaj brzine strujanja na koeficijent konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K] uzima se u obzir s vrstom strujanja, koje moe biti: laminarno Re<2.300 prijelaz iz laminarnog u turbulentno Re=2.300 do 10.000 turbulentno Re>10.000 Bezdimenzionalni Reynolds-ov broj (Re) uzima u obzir: vrstu strujanja (c brzina strujanja), vrstu fluida ( kinematska viskoznost fluida) i izmjere strujnog kanala ili prostora (dh hidrauliki promjer) Re=c l/
c

o A dh

m/s m2/s m m2 m

brzina strujanja kinematska viskoznost fluida opseg poprenog presjeka strujanja popreni presjek strujanja hidrauliki promjer dh=4A/o ; (kod cijevi; dh=4A/o=4(d2/4)/d=d) kod cijevi u cijevi; dh=4A/o=4[(D2/4)- (d2/4)]/(D+d)=D-d)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

13. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

5. Nastavak

Utjecaj vrste fluida na koeficijent konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K] uzima se u obzir s Prandtl-ovim brojem fluida (Pr):
Pr= cp/=/a

cp

a Pr=0,71 Pr=10.400 Pr=7,0

kg /m s J/kgK W/mK kg/m3 m2/s

dinamika viskoznost fluida specifina toplina fluida kod p=konst toplinska vodljivost fluida gustoa fluida temperaturna vodljivost fluida a= /( cp) zrak pri okolnom tlaku i temperaturi (1 bar; 20 0C) ulje za podmazivanje pri okolnom tlaku i temperaturi (1 bar; 20 0C) voda pri okolnom tlaku i temperaturi (1 bar; 20 0C)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

14. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

6. nastavak

Utjecaj oblika i stanja povrine te vrste fluida na koeficijent konvektivnog prijenosa topline [W/m2 K] uzima se u obzir s Nusselt-ovim brojem fluida (Nu):
Nu= dh /

dh

W/m2K m W/mK

koeficijent konvektivnog prijenosa topline hidrauliki promjer ili izmjer povrine dh=4A/o toplinska vodljivost fluida

Prema eksperimentima postoji niz formula za izraun Nu-broja Ovdje se daje primjer najee koritenih formula Uz svaku formulu za Nu-broj mora biti naznaeno kod kojih se temeperatura odreuju fizikalne znaajke fluida primjer: temperatura fluida (index f) srednju temperaturu fluida i stijenke (index f,s) temperaturu stjenke (index s)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

15. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

7. Nastavak (13.04.04. ZD)

Horizontalna cijev (ili drugi oblik) okruena mirujuim fluidom: Nuf = dh /=0,50 (gd3 T/2)0,25(Prf)0,25(Prf/Prs)0,25 T=|Tf - Tw | Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf) Horizontalna cijev (ili drugi oblik) okruena mirujuim zrakom: Nuf = dh /=0,46 (gd3 T/2)0,25 T=|Tf - Tw | Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf)

Tf Tw
d
h

=d

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

16. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

8. nastavak

Horizontalna cijev (ili drugi oblik) na koju okomito prisilno struji fluid: Za podruje: Re<1.000 Nuf = dh /=0,59 (Ref)0,47(Prf)0,38(Prf/Prs)0,25 T=|Tf - Tw | Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf)

Tf Tw

Za podruje: Re=1.000 do 100.000 Nuf = dh /=0,21 (Ref)0,62(Prf)0,38(Prf/Prs)0,25 T=|Tf - Tw | Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf)

=d

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

17. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

9. nastavak Cijev (ili drugi oblik) kroz koju struji fluid: Za laminarno podruje: Re<2.300 Nuf = dh /=1,86 (Ref)0,33(Prf)0,33(dh/L)0,33 (f/s)0,14 L duina cijevi (m) Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf) Za turbulentno podruje: Re>2.300 i ako temperaturna razlika T=|Tf - Tw | nije vea od 5,5 0C za tekuine i 55,5 0C za plinove Nuf = dh /=0,023 (Ref)0,8(Prf)0,4 za grijanje fluida Nuf = dh /=0,023 (Ref)0,8(Prf)0,3 za hlaenje fluida Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf) Za turbulentno podruje: Re>2.300 i ako je temperaturna razlika T=|Tf - Tw | vea od 5,5 0C za tekuine i 55,5 0C za plinove Nuf = dh /=0,027 (Ref)0,8(Prf)0,33 (f/s)0,14 Nazivna temperatura: temperatura fluida (Tf)

Tw

=d

Q Tf Q

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

18. RAUNSKI PRIMJER

PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM
10. Nastavak (19.04.04. RI)

Kroz cijev promjera 30 mm struji voda temperature 20 0C brzinom 1 m/s i zagrijava se za 20 0C. Izraunati koeficijent konvektivnog prijenosa topline i prenesenu toplinu na vodu na duini od 10 m. Rjeenje: Ref =c d/=(1)(0,030)/(1,00610-6)=29.821 (turbulentno) Prf=7,0; =0,597 W/mK Nuf = dh /=0,023 (Ref)0,8(Prf)0,4 za grijanje vode Nazivna temperatura: temperatura vode (Tf=20 0C) Nuf = 0,03 /0,597=0,023 (29.821)0,8(7,0)0,4=190,3 =190,30,597/0,03=3.787 W/m2K A=(0,030)(3,14)(10)=0,942 m2 Q= (3.787)(20)(0,942)=71.347 W=71,347 kJ/s=257 MJ/h

Tw

=d

Q Tf Q

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

19. PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM

HORIZONTALNA I VERTIKALNA PLOA
11. nastavak
fluid s gornje strane Q

Tf

Tijek temperature

Tw
horizontalna ploa

horizontalna ploa

Tw
Tijek temperature fluid s donje strane

Tf

vertikalna ploa fluid Q visina

Horizontalna ploa okruena mirujuim fluidom s gornje strane: Nus = dh /=1,3 C (GrPr)n dh=manja stranica ploe (m) Horizontalna ploa okruena mirujuim fluidom s donje strane: Nus = dh /=0,7 C (GrPr)n dh=manja stranica ploe (m) Vertikalna ploa okruena mirujuim fluidom: Nus = dh /= C (GrPr)n dh=visina ploe (m) ; Grashof-ov broj Gdje je: Gr= (gdh3 T/2) Pr= cp/=/a ; Prandtl-ov broj T=|Tf - Tw | Nazivna temperatura: Ts=(Tf+Tw)/2 A=xy m2 povrina ploe (duina irina ili visina ploe) Napomena: ako se radi o kugli ili cijevi moe se koristiti formula za vertikalnu plou s tim to e dh uvrsti kao promjer kugle ili cijevi!!! GrPr C 1,18 0,54 0,135 n 1/8 1/4 1/3 1x10-3 do 5x102 5x102 do 2x107 2x107 do 1x1013

Tw Tf
Tijek temperature

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

20. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

Prijenos topline zraenjem deava se izmeu dviju razmaknutih povrina tijela preko elektromagnetskih valova valne duine od 0,8 do 400 m (usporedba: svjetlosne zrake imaju valnu duinu od 0,4 do 0,8 m). Koliina prenesene topline ovisi o: temperaturama povrina veliini povrina stupnju crnoe povrine (sivoa povrine) ne ovisi o: razmaku povrina, fluidu izmeu njih i temperaturi fluida izmeu njih Zraenje topline povrine neke tvari otkrili su dvojica znanstvenika J. Stefan (slovenac) i L.Boltzmann (nijemac), pa se njihov zakon o prijenosu topline zraenjem naziva StefanBoltzmann-ov zakon, a glasi: Qr = AT4 [W] gdje je: = 5,66710-8 [ W/m2K4 ] konstanta zraenja i vrijedi za tzv. tijelo crne povrine Pokazalo se praktinije pisati: Cc=1004 =5,667 [W/m2 (100K4)]

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

21. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

1. nastavak

Crno tijelo moe emitirati ili apsorbirati toplinu: qrc = Cc (T/100)4 [W/m2] Stvarno (necrno) tijelo moe emitirati ili apsorbirati toplinu: qr = C (T/100)4 [W/m2] Odnos prenesene topline zraenjem (necrno/crno) tijela naziva se emisijski omjer zraenja (): = qr/qrc=C/Cc <1 Emisijski omjer zraenja () za neke tvari iznosi: = 0,052 aluminij = 0,037 bakar slabo oksidiran = 0,610 eljezo slabo zaralo = 0,940 staklo = 0,950 guma, buka, krovna ljepenka = 0,985 inje !!!!!!!!!! (najcrnije poznato tijelo)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

22. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

izmeu dviju paralelnih povrina

Ploa 1. Tw1 Q2

Ploa 2. Tw2

Emitirana toplina(ploa 1): Qr1 = AC1 (Tw1/100)4 [W] Emitirana toplina(ploa 2): Qr2 = AC2 (Tw2/100)4 [W] Emisijski omjeri zraenja: 1 = C1/Cc 2 = C2/Cc [W] Zbroj prenesenih toplina: Q=Qr+Qa+Qd 1= (Qr/Q)+(Qa/Q)+(Qd/Q)=r+a+d r-koeficijent refleksije (za crno tijelo r=0) a-koeficijent apsorcije (za crno tijelo a=1, =1) d-koeficijent prozranosti (dijatermnost) (za kruta tijela d=0) Ukupno emitirana energija s ploe 1.: Ukupno emitirana energija s ploe 2.: E1=Q1+r1E2 E2=Q2+r2E1

r2 E 1
visina fluid

r1E2 Q1

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

23. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

izmeu dviju paralelnih povrina (1. nastavak)

Koeficijenti refleksije: r1=1-a1=1- 1
Ploa 1. Tw1 Q2 Ploa 2. Tw2

r2=1-a2= 1- 2 [W] [W]

Ukupno emitirana toplina s ploe 1.: E1=Q1+r1E2= Q1+ (1- 1)E2= Q1+ (1- 1)[Q2+(1- 2 )E1] Ukupno emitirana toplina s ploe 2.: E2=Q2+r2E1= Q2+ (1- 2)E1= Q2+ (1- 2)[Q1+(1- 1 )E2] Ukupno prenesena toplina s ploe vie temperature stijenke na plou nie temperature stijenke:

r2 E 1
visina fluid

Qz=E1-E2=A{Cc/[(1/ 1)+(1/ 2)-1]} [(T1w/100)4-(T2w/100)4] [W] Konstanta zraenja topline: C1,2= {Cc/[(1/ 1)+(1/ 2)-1]} Qz= A(C1,2)[(T1w/100)4-(T2w/100)4] [W] Qz=(Tw1-Tw2)/Rz Ukupni otpor zraenju: Rz= (Tw1-Tw2)/{A(C1,2)[(T1w/100)4-(T2w/100)4]} A m2 povrina jedne ploe [K/W]

r1E2 Q1

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

24. RAUNSKI PRIMJER

PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM izmeu dviju paralelnih povrina Izmeu dviju paralelnih staklenih povrina nalazi se zrak. Izmeu ploa prenosi se toplina zraenjem. Povrina svake ploe iznosi 3 m2. Jedna staklena povrina ima temperaturu 60 0C, a druga 0 0C. Odrediti: Koliinu izmjenjene topline izmeu staklenih povrina. Rjeenje: Iz tabela za staklo oitamo: =0,940
Qz

Ploa 1. Tw1
zrak

Ploa 2. Tw2

za crno tijelo oitamo: =5,667 W/m2 (100K)4 Qz=3{5,667/[(1/ 0,94)+(1/ 0,94)-1]} [(333/100)4-(273/100)4] [W] uvrtenjem se proizlazi Qz = 1.017,6 Qz=(Tw1-Tw2)/Rz 1.017,6=(333-273)/ Rz Rz= 0,0589 [K/W] W Ukupni otpor zraenju:

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

25. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

izmeu dviju obuhvaenih povrina

Emitirana energija s tijela (1) A2 Tw2 prozrani fluid A1 Tw1 prozrani fluid A1 Emitirana energija s tijela (2) A2 Tw2

obuhvaeno tijelo

A2e2(1-1)

A2e2(1-2)(1-)

Tw1

A2 q2

obuhvaeno tijelo

A1 q1 A1e1(1-2)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

26. PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM

izmeu dviju obuhvaenih povrina (1. nastavak)

svaki toplinski val s povrine A1 gaa povrinu A2 (= A1/A2 <1 E=Ae [W] ; e odnos povrina) W/m2 ukupna emitirana energija po jedinici povrine

od svih toplinskih valova s povrine A2 samo jedan dio pada na povrinu A1, dok ostatak (1-) pada ponovno na A2 Uz pretposatavku da je Tw1>Tw2 ukupna emitirana toplina s tijela (1): A1e1=A1 q1+A2e2(1-1) [W] Ukupna emitirana toplina s tijela (2): Qz= A1 e1- A2e2 1 [W] Qz={A1Cc / [(1/1)+(1/2 -1)]}[(Tw1/100)4 - (Tw2/100)4] Qz=(Tw1-Tw2)/Rz Ukupni otpor zraenju kod obuhvaenih tijela: Rz= (Tw1-Tw2)/{A1Cc / [(1/1)+(1/2 -1)]}[(Tw1/100)4 - (Tw2/100)4] [K/W] [W] A2e2=A2 q2+A1e1(1-2)+ A2e2(1-2)(1-) [W]

Ukupno prenesena toplina zraenjem s tijela (1) na tijelo (2) iznosi:

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

27. RAUNSKI PRIMJER

PRIJENOS TOPLINE ZRAENJEM izmeu dviju obuhvaenih povrina 14.04.04. ZD

Jedan je radnik premjeten iz tvornike hale na radno mjesto u ured poslovoe. Tvornika hala ima dimenzije 100x60x10 m(A2H=15.200 m2) , a ured poslovoe 2x2x3 m(A2U=32m2). Temperature u oba prostora su jednake. Radnik je u radnom odijelu od tkanine sa 1=0,75 (pamuk), a jedna i druga graevina je od istih materijala - sa 2=0,65. Povrina radnikovog radnog odijela i kape iznosi A1=3 m2. Odrediti: Za koliko % mora radnik umanjiti dnevni unos energije hranom, ako dnevno i dalje troi jednaku energiju. Rjeenje: Izmjena topline zraenjem obuhvaenog tijela (radnik) iznosi: Za sluaj rada u tvornikoj hali:

QzH={A1Cc / [(1/1)+H(1/2 -1)]}[(Tw1/100)4 - (Tw2/100)4]

Za sluaj rada u uredu:

[W] [W]

QzU={A1Cc / [(1/1)+U(1/2 -1)]}[(Tw1/100)4 - (Tw2/100)4] QzH/ QzU =1,0379 ili 103,79%

QzH/ QzU={35,667 / [(1/0,75)+(3/15.200)(1/0,65 -1)]}/{35,667 / [(1/0,75)+(3/32)(1/0,65 -1)]}

Primjera radi, ako radnik prosjeno unosi 15.000 kJ/dan onda moe smanjiti unos energije za 569 kJ/dan (dva jogurta).

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

28. KOMBINIRANI PRIJENOS TOPLINE

fluid stijenka fluid

Kombinirani prijenos topline obuhvaa openito sve vrste prijenosa topline: Prijenos topline kovekcijom Prijenos topline zraenjem Prijenos topline provoenjem Uzastopni otpori prijenosa topline se zbrajaju (serijski otpor), a paralelni otpori imaju izjednaavanje temperature (paralelni otpor) Izraun otopra kod prijenosa topline slino je izraunu otpora kod prijenosa elektrine struje

T1

Tw1 kondukcija (provoenje)

Tw2 Q

T2

konvekcija

T1

Tw1 Tw2 T2

Tijek temperature

Tijek toplinskog otpora

konvekcija

Qz Qk

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

29. KOMBINIRANI PRIJENOS TOPLINE

fluid stijenka fluid

Istovremena konvekcija i zraenje topline (lijevi fluid): Q=Qz+Qk=[(T1-Tw1)/Rz]+[(T1-Tw1)/Rk]= (T1-Tw1)/Rz,k (1/Rz)+ (1/Rk)= (1/Rzk) Rzk= Rz Rk/(Rz+Rk) Rp=(T1w T2w)/Q Rk = (Tw2 T2)/Q Ru= Rzk+ Rp+ Rk= (T1 T2)/Q Q= (T1 T2)/ Ru
[K/W]

T1

Tw1 kondukcija (provoenje)

Tw2 Q

T2

konvekcija

konvekcija

Qz Qk

T1

Prijenos topline provoenjem (stijenka):

[K/W]

Tw1 Tw2 T2

Tijek temperature

Prijenos topline konvekcijom i (desni fluid):

[K/W]

Ukupni otpor prijenosa topline za prikazani sluaj:

Tijek toplinskog otpora

[K/W] [W]

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

30. IZMJENJIVAI TOPLINE

Primjena: U tehnici grijanja i hlaenja Regenerativni zagrijai napojne vode Regenerativni zagrijai zraka kod plinskoturbinskih postrojenja Grijanje nafte i tekog goriva u transportu brodom Grijanje tekog goriva dizelskih motora Grijanje tekog goriva generatora pare

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

31. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE istosmjernog strujanja fluida

izmjena topline na povrini dA:
in mh; cph mc; cpc Q (q) fluidh fluidc fluidh out

Q=-mhcphdTh=mccpcdTc= Ku dA (Th-Tc) [W] Q=-CphdTh=CpcdTc= Ku dA (Th-Tc) [W] kako je: h (index) fluid vie temperature (index) fluid nie temperature kg/s protok fluida specifina toplina fluida W/K toplinski kapacitet (uz p=konst) c m

Th in Th in -Tc in

dTh dT dTc Tc in dA A (povrina)

Th out Tc out

Th out -Tc out

cp J/kgK Cp=mh cp

Ku W/m2K ukupni koeficijent prijenosa topline (sadri konvekciju i provoenje)

Ku dA/ch=-dTh/(Th-Tc); Ku dA/cc=dTc/(Th-Tc) (Ku dA/ch)+(Ku dA/cc)=(dTc- dTh)/(Th-Tc)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

32. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE istosmjernog strujanja fluida (1. nastavak)

=(Th-Tc) temperaturna razlika izmeu fluida
in mh; cph mc; cpc Q (q) fluidh fluidc fluidh out

Tin=Thin-Tcin ; Tout=Thout-Tcout (Ku dA/ch)+(Ku dA/cc)=-d/ Integriranjem lijevo po A i desno po od A=0 (in) do A (out) ukupna povrina izmeu dva fluida

Th in Th in -Tc in

dTh dT dTc Tc in dA A (povrina)

Th out Tc out

Th out -Tc out

(KuA/Ch)+(Ku A/Cc)=ln(Tin/Tout) Q=Ku A Ts=Ch(Thin-Thout)=Cc(Tcout-Tcin) Ku A= Ch(Thin-Thout)/ Ts =Cc(Tcout-Tcin)/ Ts Ts srednja logaritamska temperatura (K) Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout) Q=Ku A Ts

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

33. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE protusmjernog strujanja fluida

izmjena topline na povrini dA:
A mh; cph mc; cpc Q (q) fluidh fluidc fluidh Th in Th in -Tc out B

Q=-mhcphdTh=mccpcdTc= Ku dA (Th-Tc) [W] Q=-CphdTh=CpcdTc= Ku dA (Th-Tc) [W] kako je: h c m cp J/kgK Cp=mh cp (index) fluid vie temperature (index) fluid nie temperature kg/s protok fluida specifina toplina fluida W/K toplinski kapacitet (uz p=konst)

Tc out Th out -Tc in Th out

Tc in A (povrina)

Ku W/m2K ukupni koeficijent prijenosa topline (sadri konvekciju i provoenje)

Ku dA/ch=-dTh/(Th-Tc); Ku dA/cc=dTc/(Th-Tc) (Ku dA/ch)+(Ku dA/cc)=(dTc- dTh)/(Th-Tc)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

34. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE protusmjernog strujanja fluida (1.nastavak)

A mh; cph mc; cpc Q (q) fluidh fluidc fluidh Th in Th in -Tc out

=(Th-Tc) temperaturna razlika izmeu fluida Tin=Thin-Tcout ; Tout=Thout-Tcin (Ku dA/ch)+(Ku dA/cc)=-d/ Integriranjem lijevo po A i desno po od A=0 (in) do A (out) ukupna povrina izmeu dva fluida (KuA/Ch)+(Ku A/Cc)=ln(Tin/Tout) Q=Ku A Ts=Ch(Thin-Thout)=Cc(Tcout-Tcin) Ku A= Ch(Thin-Thout)/ Ts =Cc(Tcout-Tcin)/ Ts Ts srednja logaritamska temperatura (K) Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout) Q=Ku A Ts

Tc out Th out -Tc in Th out

Tc in A (povrina)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

35. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE kondenzacija pare

Temperaturne razlike na ulazu i izlazu:
fluidh A Q (q) mh; hh in B

Tin=Thin-Tcin ; Tout=Thout-Tcout Izmjenjena toplina u izmjenjivau:

fluidc

mc; cpc Tc in

mc; cpc Tc out

fluidc

Q=Ku A Ts Q=Ku A Ts=mh(hhin-hhout)=mccc(Tc out-Tc in) Ku A= mh(hh in-hh out)/Ts = mccc(Tcout-Tcin)/ Ts

Thin Th in -Tc out

Thout

Th out -Tc out

fluidh

mh; hh out

Tc out

Ts srednja logaritamska temperatura (K) Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout)

A (povrina)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

36. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE

s jednim prolazom toplijeg fluida i dva (ili vie) prolaza hladnijeg fluida
mh; hh in fluidh Th in

Tc out

Izraun srednje logaritamske temperaturne razlike u odnosu na izmjenjiva topline s jednim prolazom medija korigira se s korekcijskim faktorima (F) a on se odreuje pomou faktora (P) i (Z):
mc; cpc

fluidc Tc in fluidh mh; hh out Th out mc; cpc

P faktor pokazuje odnos stvarne u odnosu na moguu koliinu izmjenjene topline u izmjenjivau P=(Tc out-Tc in)/(Th in-Tc in) Z faktor pokazuje odnos stvarnog u odnosu na mogui toplinski kapacitet u izmjenjivau Z=(mc cpc)/(mh cph)=(Tc in-Tc out)/(Tc out-Tc in)

Izmjenjena toplina u izmjenjivau: Q=Ku A Ts Ts srednja logaritamska temperatura (K) Tsk =F (Tin- Tout)/ln(Tin/Tout)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

37. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE

s jednim prolazom toplijeg fluida i dva (ili vie) prolaza hladnijeg fluida
mh; hh in fluidh Th in

1,00 0,95 0,90 0,85

faktor F

Tc out

Z=3 Z=2 Z=1,5 Z=1 Z=0,5 Z=0,2

fluidh mh; hh out Th out Tc in

mc; cpc

fluidc mc; cpc

0,80 0,75 0,70 0,65 0,60 0,55 0,50 0 0,1 0,2

jedan prolaz toplijeg fluida (h) dva prolaza hladnijeg fluida (c)
0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

faktor P

P=(Tc out-Tc in)/(Th in-Tc in)

Z=(Th in-Th out)/(Tc out-Tc in)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

38. CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE

s dva prolaza toplijeg fluida i dva (ili vie) prolaza hladnijeg fluida
mh; hh in fluidh Th in

1,00 0,95 0,90 0,85

faktor F

Tc out

Z=3 Z=2 Z=1 Z=1,5

Z=0,2

mc; cpc

fluidc

0,80 0,75 0,70 0,65 0,60 0,55 0,50 0 0,1 0,2 0,3

dva prolaza toplijeg fluida (h)

Z=0,5

etiri prolaza hladnijeg fluida (c)

mc; cpc

Tc in

fluidc mc; cpc

0,4

0,5 faktor P

0,6

0,7

0,8

0,9

1
fluidh mh; hh out Th out

P=(Tc out-Tc in)/(Th in-Tc in)

Z=(Th in-Th out)/(Tc out-Tc in)

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

39. RAUNSKI PRIMJER

CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE istosmjernog strujanja fluida U izmjenjivau topline s istosmjernim strujanjem fluida hladi se mh=0,63 kg/s ulja za podmazivanje (ch=3,35 kJ/kgK) sa Thin=75 0C na Thout=55 0C. Kao sredstvo hlaenja (index c) slui voda sa cc=4,18 kJ/kgK, ulazne temperature Tcin=10 0C i protokom mase mc=0,57 kg/s. Izmjenjiva ima ukupni koeficijent prijenosa topline Ku=85 W/m2K.
dTh dT dTc Tc in dA A (povrina) Tc out Th out Th out -Tc out

in mh; cph mc; cpc Q (q) fluidh fluidc fluidh

out

Th in Th in -Tc in

Odrediti duinu i broj cijevi koje imaju unutarnji promjer 30 mm. Ch(Thin-Thout)=Cc(Tcout-Tcin) mh ch(Thin-Thout)=mc cc(Tcout-Tcin) mh ch(Thin-Thout)/(mc cc)=(Tcout-Tcin) (Tcout-Tcin)=(0,63)(3,35)(75-55)/(0,574,18)=17,7 0C Tcout=17,7 0C+10 0C=27,7 0C

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

40. RAUNSKI PRIMJER

CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE istosmjernog strujanja fluida (1. nastavak) Izmjenjena toplina: Q=Ku A Ts=Ch(Thin-Thout)=0,633,35(75-55)=42,21 kW Tin=Thin-Tcin =75-10=65 0C ; Tout=Thout-Tcout=55-27,7=27,3 0C Srednja logaritamska razlika temperatura fluida: Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout)=(65-27,3)/ln(65/27,3)=37,7/ln 2,381=43,46 0C Ukupna povrina za izmjenu topline: Q=Ku A Ts =85A43,46=42.210A=11,426 m2 Duina cijevi izmjenjivaa: A=dL L=11,426/(0,030)=121,3 m Radi usporedbe za protusmjerni izmjenjiva topline: Tin=Thin-Tcout =75-27,7=47,3 0C ; Tout=Thout-Tcin=55-10=45 0C Srednja logaritamska razlika temperatura fluida: Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout)=(47,3-45)/ln(47,3/45)=2,3/ln 1,05=45,14 0C Ukupna povrina za izmjenu topline: Q=Ku A Ts =85A45,14=42.210A=11 m2 Duina cijevi izmjenjivaa: A=dL L=11/(0,030)=116,8 m

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

41. RAUNSKI PRIMJER

CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE s dva prolaza toplijeg fluida i etiri prolaza hladnijeg fluida
mh; hh in fluidh Th in

U protustrujnom izmjenjivau topline s dva prolaza toplijeg fluida (ulje za podmazivanje) i etiri prolaza hladnijeg fluida (morska voda) izmjenjuje se toplina uz: mh=2,52 kg/s protok mase ulja; Thin=125 0C ulazna temperatura ulja; Thout=50 0C ulazna temperatura ulja; Tcin=20 0C ulazna temperatura vode; mc=3,15 kg/s protok mase vode; Ku=116 W/m2K ukupni koeficijent prijenosa topline u izmjenjivau. Odrediti: (a)Izmjenjenu toplinu (b)Srednju logaritamsku temeraturnu razliku (c)Faktor (F) (d)Povrinu izmjenjivaa

Tc out

mc; cpc

fluidc

dva prolaza toplijeg fluida (h) etiri prolaza hladnijeg fluida (c)
mc; cpc

Tc in

fluidc mc; cpc

fluidh

mh; hh out Th out

TIRELI: NAUKA O TOPLINI II

PRIJENOS TOPLINE

42. RAUNSKI PRIMJER

CIJEVNI IZMJENJIVAI TOPLINE

s dva prolaza toplijeg fluida i etiri prolaza hladnijeg fluida (1.nastavak)

(a)

Izmjenjena toplina: Q=Ku A Ts=mh(hhin-hhout)=mccc(Tc out-Tc in)

Za ulje Q=mh(hhin-hhout)=2,523,55(125-50)=670,95 kW (b) Srednja logaritamska temeraturna razlika mccc(Tc out-Tc in)= 670,95 (Tc out-Tc in)=50,9 0C Tc out=20+50,9=70,9 0C Ts =(Tin- Tout)/ln(Tin/Tout)=(54,1-30)/ln(54,1/30)=40,87 0C Faktor P=(Tc out-Tc in)/(Th in-Tc in)=(70,9-20)/(125-20)=0,48 Faktor Z=(Th in-Th out)/(Tc out-Tc in)=(125-50)/(70,9-20)=1,47 (c) Oitani faktor F=0,882 Ts srednja logaritamska temperatura (K) Tsk =F 40,87=0,882 40,87=36,04 K (d) A =Q/(Ku Tsk) =670.950/(11636,04)=160,5 m2 Ako je duina cijevi L=3 m i vanjski promjer d=30 mm, proizlazi da treba ugraditi: A=dLn n=160,5/(0,0303)=568 cijevi