6. LATENTNE REZERVE I SKRIVENI GUBICI 6.1.

Pojmovno odreenje
Latentne rezerve predstavljaju dio sopstvenog kapitala, koji u bilansu nije prikazan, ali ije postojanje se moe naslutiti, dok se njihova visina ne moe neposredno vidjeti.1 Latentne rezerve olakavaju odravanje solventnosti, to predstavlja prvu komponentu finansijske snagesposobnost plaanja, ime se kvalitativno poveava finansijska snaga preduzea. One utiu i na ouvanje i poveanje sposobnosti finansiranja preduzea, to predstavlja drugu kvalitativnu komponentu finansijske snage. Preduzea vrlo esto koriste latentne rezerve jer u tom sluaju imaju manje potrebe za kratkoronim i dugoronim zaduivanjem. Naravno, sve se to mora odigravati u okviru propisa o bilansiranju i bilansnim naelima. Latentne rezerve nastaju potcjenjivanjem vrijednosti dijelova aktive (imovine) ili, s druge strane, precjenjivanjem vrijednosti dijelova pasive (obaveza).2 Osnovica po kojoj se vri procjena pojedinih bilansnih pozicija esto nije tana, pa preduzee pored latentnih rezervi ima skrivene gubitke. S tim u vezi, neophodno je naglasiti da skriveni gubici nastaju kao rezultat precjenjivanja vrijednosti imovine i potcjenjivanja vrijednosti pasive, ime se nae obaveze poveavanja iznad njihove stvarne vrijednosti, a tu se odmah stvara potencijalni gubitak koji se nee vidjeti u bilansu. I latentne rezerve i skriveni gubici nastaju kao razlika izmeu stvarnog i inventarnog bilansa. I jedan i drugi bilans su posljedica procjene pojedinih pozicija aktive i pasive, tako da obje ove kategorije imaju obiljeje subjektivnosti. Zbog svega gore navedenog, moemo zakljuiti da su latentne rezerve dio realizovanog dobitka koji je pomou anticipiranja rashoda ostavljen na stranu, tj. nije iskazan. Prema svojoj sutini, latentne rezerve imaju karakter otvorenih rezervi, s razlikom to se jedne ne vide iz bilansa dok se druge vide.3 U literaturi se esto pravi razlika izmeu latentnih (tihih) rezervi i potajnih (skrivenih) rezervi. Pri tome se smatra da pojam tihih odnosno latentnih rezervi odreuje njihovo neiskazivanje u bilansu ali ne i njihova nesaznatljivost. O tihoj rezervi se radi i onda ako ona nije unijeta u bilans, ali je tano oznaena u izjetaju o poslovanju. Ove dvije vrste rezervi meusobno se razlikuju ne po neiskazivanju, nego po razlozima tog neiskazivanja. Latentne rezerve nastaju koritenjem svih raspoloivih instrumenata bilansne taktike, a naroito opteg principa opreznosti, fundamentalnog principa realizacije i principa impariteta, za smanjenje periodinih rezultata, dok skrivene rezerve uglavno proizilaze iz smiljenih postupaka sakrivanja dobitka koji se ne mogu braniti gore navedenim naelima urednog knjigovodstva i bilansiranja.

http://www.ekof.bg.ac.yu/nastava/bilansna_tip/index.php Pamuki M., Analiza bilansa, skripta, Ekonomski fakultet, Tuzla, 1997., str. 38. 3 Rankovi J., Teorija bilansa I, Ekonomski fakultet, Beograd, 1998., str. 419.
2

6.2. Cilj formiranja latentnih rezervi

Problem latentnih rezervi je usko povezan sa pitanjem procjene. Njihovo postojanje podrazumijeva da je vrijednost aktive ispod svoje prave vrijednosti ili da je pasiva iznad svoje prave vrijednosti. S tim u vezi, moramo imati u vidu da se pojam prave vrijednosti moe tumaiti iz dva aspekta: statikog i dinamikog. Prema statikom gledanju, pravu vrijednost reprezentuje dnevna prodajna vrijednost neto imovine preduzea, tj. prodajna vrijednost na dan bilansa, u kom sluaju latentne rezerve predstavljaju razliku izmeu vie prodajne vrijednosti neto imovine na dan bilansa i njene nie knjigovodstvene vrijednosti. Stoga moemo da zakljuimo da prema statikom poimanju bilansa, formiranje latentnih rezervi treba da doprinese opreznom procjenjivanju neto imovine preduzea, kako preduzee ne bi usljed prodaje trpilo gubitke koji bi nastali kao negativna razlika prodajne vrijednosti neto imovine na dan bilansa i njene knjigovodstvene vrijednosti. S druge stran,e prikladnom zamjenom statike dnevne prodajne vrijednosti smatra se dnevna vrijednost nabavke, koja odgovara dinamikom shvatanju. U tom kontekstu, latentne rezerve predstavljaju razliku izmeu vie dnevne vrijednosti nabavke i nie knjigovodstvene vrijednosti neto imovine. Prema dinamikom shvatanju, stvaranje latentnih rezervi je ogranieno propisima i bilansnim naelima o procjenjivanju. Latentne rezerve se koriste kao instrumenti za realizaciju razliitih bilansno-politikih ciljeva, kao to su npr. ouvanje realne vrijednosti kapitala, odlaganje poreza na budue periode, voenje politike stabilizovanih dividendi i sl. Stvaranje latentnih rezervi ima za posljedicu, po pravilu, smanjenje zbira bilansa, poto je potcjenjivanje pozicija aktive najei oblik njihovog formiranja, iako mogu nastati i kao posljedica precjenjivanja pozicija pasive, gdje se mijeaju sa obavezama prema treim.

6.3. Formiranje latentnih rezervi

O stvaranju latentnih rezervi iroko je raspravljano u strunoj literaturi. Godine 1903. u svom djelu Bilansi dionikih drutava njemaki autor iz podruja bilansnog prava, Rehm, pisao je da latentne rezerve nastaju: 4 1) potcjenjivanjem vrijednosti bilansnih pozicija aktive (zalihe, postrojenjska imovina, HOV), pa ak i potpunim izostavljanjem pojedinih imovinskih dijelova iz bilansa; 2) precjenjivanjem vrijednosti pozicija pasive unoenjem fiktivnih obaveza, bilo u korist lica koja uopte ne postoje, bilo u korist lica koja postoje, ali koja nemaju nikakvih potraivanja od preduzea. Prema Schmalenbachu slijedi da se o latentnim rezervama moe govoriti u sluaju ako se radi o takvim potcjenjivanjima koja se mogu izdvojiti kao dopunski dobitak ili prevesti u otvorenu rezervu. One prema njemu nastaju:5 1) precjenjivanjem predmeta obrtne imovine po principu najnie vrijednosti u sluaju porasta trinih cijena; 2) prevelikim otpisivanjem investicionih projekata; 3) knjienjem nabavke novih investicionih predmeta kao rashoda, umjesto da se vri njihovo aktiviranje;

4 5

Rankovi J., Teorija bilansa I, Ekonomski fakultet, Beograd, 1998., str. 420. Vidakovi S., Analiza poslovanja preduzea u trinoj privredi, Mala knjiga, Beograd, 2001., str. 153.

4) potcjenjivanjem prilikom vrednovanja nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, naroito manipulacijama kod raspodjele optih trokova; 5) procjenjivanjem regularnih proizvoda kao proizvoda bez proe, to za posljedicu ima potcjenjivanje. 6.3.1. Potcjenjivanje aktive Jedan vid nastanka latentnih rezervi manifestuje se kroz potcjenjivanje dijelova aktive, pa prema tome mogu nastati:6 1) potcjenjivanjem vrijednosti stalnih sredstava, 2) potcjenjivanjem vrijednosti zaliha i 3) potcjenjivanjem vrijednosti potraivanja i HOV. Potcjenjivanjem vrijednosti stalnih sredstava latentne rezerve nastaju kada je: amortizacioni period krai od vijeka trajanja stalnog sredstva i kada se primjenjuje metoda opadajue (degresivne) amortizacije. Latentne rezerve kada je period amortizacije krai od vijeka trajanja stalnog sredstva postojae, na primjer, kada je vijek trajanja maine 10 godina, a maina se ubrzano amortizuje za 5 godina. Ako je nabavna vrijednost te maine 1.000.000 KM, primjenom metode proporcionalne amortizacije na kraju prve godine koritenja vrijednost maine u bilansu iznosie 800.000 KM (1.000.000 0,80). Meutim, stvarna vrijednost maine iznosi 900.000 KM (1.000.000 0,90). Ova razlika predstavlja skrivenu rezervu koja omoguava preduzeu skriveno finansiranje. Protokom amortizacionog perioda razlika izmeu stvarne i sadanje vrijednosti se sve vie poveava, ime se poveava i finansiranje iz skrivenih rezervi. Razlika izmeu stvarne i sadanje vrijednosti na kraju pete godine iznosie 500.000 KM, zato to je od este do desete godine sadanja vrijednost maine nula, te u tom periodu nije potrebno izdvajati sredstva za amortizaciju. Preduzeu e u tom periodu biti potrebno manje pozajmljenog kapitala. Kod primjene metode opadajue amortizacije nastaje razlika izmeu stvarne i sadanje vrijednosti stalnih sredstava, s tim to su stvarne vrijednosti vee od sadanjih, pa je preduzeu potrebno manje izvora finansiranja. Poto kod primjene opadajue amortizacije amortizacione kvote opadaju degresivno, a stvarna vrijednost opreme se smanjuje proporcionalno, protokom amortizacionog perioda razlika izmeu stvarne i sadanje vrijednosti se smanjuje. Kada preduzee eli da smanji dobitak ono moe u bilansu da potcijeni vrijednost zaliha. Latentne rezerve kod zaliha materijala nastaju kada se u bilansu zalihe bilansiraju po nabavnim cijenama koje su nie od posljednjih nabavnih cijena, pod uslovom da cijene rastu. Ako se utroak materijala obraunava po LIFO metodi, zalihe materijala u bilansu e biti iskazane po prvim ulaznim cijenama koje su nie od posljednjih ulaznih cijena, poto su posljednje ulazne cijene najblie aktuelnim cijenama na dan bilansiranja. Stvarna vrijednost zaliha je vrijednost zaliha obraunata po posljednjim nabavnim cijenama, a one su vrednovane po prvim ulaznim cijenama koje su nie. Razlika izmeu ove dvije vrijednosti predstavlja latentne rezerve. Na primjer, nabavna vrijednost zaliha je bila 100 KM, a trina vrijednost 31.12. je 90 KM. Prema principu nie vrijednosti izvreno je otpisivanje na 90 KM. Do dana obavljivanja bilansa trine cijene su poveane i iznose 98 KM. Meutim, kada cijene padaju onda su posljednje ulazne cijene nie od prvih ulaznih. Tada se primjenom FIFO metode obrauna utroaka zaliha dolazi do toga da se zalihe materijala finansiraju po posljednjim ulaznim cijenama koje su priblino
6

http://knowledge-bank.org/finansijski_menadzment/lekcije/lekcija10.htm

jednake aktuelnim cijenama na dan bilansiranja, zbog ega tada nema skrivenih rezervi od zaliha. Latentne rezerve potcjenjivanjem vrijednosti potraivanja nastaju indirektnim otpisivanjem iznad stvarnih rizika odnosno stvarnog otpisa. Skrivene rezerve u ovom sluaju ini razlika izmeu indirektnog i stvarnog otpisa. Za visinu ove razlike potrebno je manje izvora finansiranja. Latentne rezerve nastaju i kod deviznih potraivanja ako se potraivanja bilansiraju po niem kursu od vladajueg kursa na deviznom tritu. Na HOV latentne rezerve nastaju kada se bilansiraju po nioj vrijednosti od njihove trine vrijednosti koja se postie na finansijskim tritima. 6.3.2.Precjenjivanje pasive Latentne rezerve mogu nastati na jo jedan nain, i to iz dijelova pasive kada se obaveze precijene, a taj precijenjeni iznos obaveze se stvarno ne plati povjeriocima. Ove rezerve mogu nastati:7 1) rezervisanjem za sumnjiva potraivanja, 2) rezervisanjem za zatezne kamate, 3) bilansiranjem deviznih obaveza, 4) dugoronim rezervisanjem. Latentne rezerve od rezervisanja za sumnjiva potraivanja nastaju kada preduzee precijeni rizik naplate potraivanja od dunika. Latentne rezerve u ovakvoj situaciji nastaju samo ako je rezervisanje izvreno neosnovano. Da li e u ovom sluaju postojati skrivene rezerve ili ne zavisi od toga koliko je vjerovatnoa nastajanja gubitka na sumnjivim potraivanjima, odnosno ako su vjerovatna predvianja preduzea da e imati gubitak u sporu sa dunikom, tada nema skrivenih rezervi jer je preduzee rezervisanjem iznosa za sumnjiva potraivanja dovelo svoj bilans u sklad sa stvarnom situacijom. U drugom sluaju, latentne rezerve e se javiti ako je preduzee rezervisalo sredstva, a dunik izmiri svoje obaveze. Preduzee e u tom iznosu imati mogunost dodatnog finansiranja. Kada preduzee oekuje da e zbog insolventnosti morati da plati zateznu kamatu za neredovno plaanje obaveze, ono unaprijed obraunava zateznu kamatu. Meutim, ako se to oekivanje ne ostvari, tada je rezervisana obaveza za zateznu kamatu latentna rezerva jer je preduzee uspjelo da ostane solventno, pa nije moralo plaati zateznu kamatu. Kada se bilansiranje deviznih obaveza vri po viem kursu od kursa na deviznom tritu, tada se stvara razlika koja predstavlja latentne rezerve. Ovako skriveno finansiranje traje sve dok se kurs na deviznom tritu ne izjednai sa kursom po kojem su devizne obaveze bilansirane, ili se devizne obaveze ne plate po deviznom kursu na dan plaanja, a razlika izmeu tog kursa i kursa po kojem su devizne obaveze bilansirane ne prihoduje. Kada preduzee izvri vee rezervisanje za pokrie nekog budueg troka, od stvarnog troka, nastaju latentne rezerve u visini te razlike. Ovo je najee sluaj sa dugoronim rezervisanjem. Ovo skriveno finansiranje traje sve dok se viak dugoronog rezervisanja ne ukine u korist prihoda.

http://knowledge-bank.org/finansijski_menadzment/lekcije/lekcija10.htm

Moe se zakljuiti da skrivene rezerve predstavljaju, iz gore navedenog, skriveno finansiranje. Meutim, za sve navedeno vai i sljedea injenica: bilans esto sadri istovremeno i skrivene gubitke. Skriveni gubici nastaju obrnutim procesom, odnosno precjenjivanjem aktive i potcjenjivanjem pasive. Ukoliko se u bilansu pojave latentne rezerve ali i skriveni gubici, ali razlika izmeu ove dvije stavke ide u korist latentnih rezervi, tada moemo rei da preduzee u iznosu ove razlike ima skriveno finansiranje.

6.4. Vrste latentnih rezervi

Uzimajui u obzir postojanje zakonske prinude, mogunost biranja izmeu zakonski dopustivih vrijednosti, kao inastojanje da se zadovolje razni bilansno-politiki ciljevi, prema kriterijumu nastajanja, latentne rezerve se dijele na:8 1) prinudne latentne rezerve, 2) procijenjene latentne rezerve prema pravu izbora i 3) latentne rezerve po slobodnoj volji. 6.4.1. Prinudne latentne rezerve Prinudne latentne rezerve, kako sam naziv govori, nastaju automatski, usljed obaveznih zakonskih propisa o procjenjivanju i na njih uopte nema uticaja lice koje bilansira. Latentne rezerve se tako javljaju kao razlika izmeu nabavnih vrijednosti i zakonski dopustivih najviih vrijednosti. To se obino dogaa usljed porasta cijena, kada se dnevne vrijednosti vee od nabavnih, a za preduzee trokovi nabavke predstavljaju gornju granicu procjenjivanja. Aktiva je tada ispod doputene najvie vrijednosti. Latentne rezerve uslovljene zakonskom prinudom, pojavljuju se i usljed zabrane aktiviranja imaterijalnih vrijednosti koje nisu nabavljene, usljed zabrane aktiviranja goodwill-a (poslovna vrijednost) koji nije steen kupovinom, zbog zabrane aktiviranja trokova tampanja dionica, advokatskih, sudskih i drugih osnivakih trokova itd. Na kraju moemo ukratko rei da prinudne latentne rezerve nastaju kao posljedica obaveznih pravila procjenjivanja, gdje je nabavna vrijednost gornja granica za aktivu i donja granica za pasivu. 6.4.2. Procijenjene latentne rezerve Procijenjene latentne rezerve pojavljuju se usljed postojanja prava izbora izmeu razliitih zakonski doputenih vrijednosti ili usljed stvarne procjene u sluajevima kada to prilike zahtijevaju. 6.4.2.1. Latentne rezerve po pravu izbora U sluaju postojanja prava izbora preduzee moe samo da odlui da li da jedno ekonomsko dobro bilansira ili ne, kao i po kojoj vrijednosti da bilansira. Na primjer, ako se imovinsko dobro prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima moe, ali ne mora aktivirati, tada njegovo neaktiviranje vodi stvaranju latentnih rezervi. Pravo izbora javlja se i kod procjenjivanja. Radi se o pravu slobodnog odluivanja po kojoj e vrijednosti pojedini imovinski dijelovi biti procijenjeni. Na primjer, preduzee moe da se odlui za degresivnu metodu otpisivanja materijalnih ulaganja ili primjena LIFO metode u
8

http://www.ekof.bg.ac.yu/nastava/bilansna_tip/index.php

uslovima u uslovima rasta cijena. Svaka od pomenutih opcija daje drugaije rezultate i otvara prostor za stvaranje latentnih rezervi. S tim u vezi, moemo zakljuiti da preduzee moe da stavi pravo izbora bilansiranja i procjenjivanja u funkciju stvaranja latentnih rezervi. 6.4.2.2. Ocjenom utvrene latentne rezerve Ova vrsta latentnih rezervi, koje su zasnovane na ocjeni, javljaju se zbog nesigurne budunosti i nejasnoe na tritu. Odavde potiu rizici, ija se teina ustvari i ocjenjuje. Iz te procjene mogu da proisteknu tri razliite vrste latentnih rezervi, i to: iz potcjenjivanja perioda koritenja, iz precjenjivanja dnevne vrijednosti i iz precjenjivanja visine pokria. Potcjenjivanje perioda koritenja postojenskog dobra skrauje otpisni period i poveava amortizacione kvote, to ima za posljedicu potcjenjivanje ostatka (neotpisane) vrijednosti odnosnih dobara. Precjenjivanje dnevne vrijednosti zahtijeva, saglasno strogom principu najnie vrijednosti, svoenje na jednu niu vrijednost ili stvaranje odgovarajueg pokria. Konano, precjenjivanje pokria ima za posljedicu poveanje obaveza preko iznosa oekivanih plaanja treim lili oekivanih izdataka po osnovu trokova za iju amortizaciju je formirano pokrie. Ako plaanja treim i izdaci za trokove ne nastanu, pokria se automatski konvertuju u rezerve. 6.4.3. Latentne rezerve po slobodnoj volji Ove rezerve se javljaju u svim sluajevima kada se vrijednost koja odgovara propisima o procjenjivanju ili naelima urednog knjigovodstva samovoljno potcjenjuje. To se postie na razliite naine i to: izostavljanjem pojedinih vrijednosti, tj. njihovim neukljuivanjem u bilans ili ukljuivanjem u rashode nabavljenih vrijednosti, umjesto da se aktiviraju. Stvaranje ovakvih rezervi, koje se mogu nazvati i potajnim, uvijek je vezano za bilansno-politike ciljeve, koji se ostvaruju po pravilu, smanjivanjem vrijednosti ispod nivoa koji doputa naelo najnie vrijednosti. ***** Osim gore navedenih vrsta latentnih rezervi, koje su podijeljene prema nastanku, u literaturi se javljaju i latentne rezerve koje su nastale prema roku vezivanja za preduzee. Tako ih njemaki autor Hax dijeli na: 9 1) privremene i 2) trajne latentne rezerve. 6.4.4. Privremene latentne rezerve Privremene latentne rezerve, kako i sam naziv kae, ne nalaze se u preduzeu permanentno, ve u odreenim vremenskim periodima. S tim u vezi, one mogu biti dugorone, srednjorone i kratkorone. Dugorone i srednjorone nastaju potcjenjivanjem dijelova imovine sa duim vijekom trajanja (stalna sredstva) ili precjenjivanjem dugoronih obaveza, a naroito dugoronih pokria. Kratkorone latentne rezerve se obrazuju na kratkoronim dijelovima
9

Rankovi J., Teorija bilansa I,Ekonomski fakultet, Beograd, 1998., str. 423.

imovine i precjenjivanjem kratkoronih obaveza, najprije preko kratkoronih pokria. Kratkorone latentne rezerve se najee javljaju kao rezerve u potraivanjima i zalihama. 6.4.5. Trajne latentne rezerve Trajne latentne rezerve ostaju u preduzeu do kraja njegovog postojanja, tj. do likvidacije. Sa njom se oslobaaju i pojavljuju kao realizovani, npr. goodwill, u likvidacionom viku preko knjigovodstvene vrijednosti sopstvenog kapitala. Njihovo obrazovanje je mogue i na postrojenjskim dobrima koja ne podlijeu amortizaciji, i to u vidu trajnih latentnih rezervi zemljita ili uea.

6.5. Objektiviranje latentnih rezervi

Imajui u vidu mogunost, nain, vrijeme nastajanja latentnih rezervi, kao i njihovu vezanost za preduzee, logino je zakljuiti da rezerve nastale u preduzeu se mogu i osloboditi. S tim u vezi, sve latentne rezerve koje imaju privremeni karakter mogu se objektivirati (osloboditi ili rasturiti) i prije same likvidacije preduzea, bez obzira na koji su od pomenutih naina nastale. Njihovo rasturanje moe da bude: namjerno (svjesno) ili nenamjerno (nehotino), zatim moe da bude i odjednom ili postepeno. 6.5.1. Namjerno objektiviranje latentnih rezervi Namjerno objektiviranje latentnih rezervi uslovljeno je realizacijom odreenih bilansnopolitikih ciljeva.10 Na primjer, da bi se iskazala via dobit od ostvarene, odnosno da bi se izbjeglo iskazivanje oekivanog gubitka. Taj gubitak obino ima privremeni karakter. Zatim, koristi se za izravnanje periodinog rezultata s ciljem ujednaavanja visine dividendi, poreskih i drugih razloga. Namjerna likvidacija latentnih rezervi je manje ili vie samovoljna. Samovolja dobija na teini ako se pojavi namjera da se visoki iznosi latentnih rezervi prevedu u otvorenu rezervu ili kapital, kako bi se izbjeglo plaanje poreza. U takvim sluajevima, posee se za taktikim sredstvima koja uslovljavaju pobijanje ili nitavost bilansa. Takve radnje nisu iskljuene iako nose i posljedice. Pomenuemo samo neke od njih: - potcijenjeni iznos postrojenjske imovine podie se na vie, uz istovremeno poveanje pozicije Prenos dobitka, s tim da je prenijeti dobitak uvijek oporezovan; - smanjenje precijenjenih obaveza uz istovremeno smanjenje prenijetih gubitaka; - poveanje prihoda uz istovremeno poveanje potcijenjene aktive da bi se izbjeglo iskazivanje gubitaka; - smanjenje pozicije pokria, uz istovremeno poveanje otvorenih rezervi; - poveanje potcijenjene aktive, uz istovremeno poveanje otvorenih rezervi, itd. 6.5.2.Nenamjerno objektiviranje latentnih rezervi

10

http://www.ekof.bg.ac.yu/nastava/bilansna_tip/index.php

Nenamjerna likvidacija latentnih rezervi nastaje usljed naplate potraivanja koja su bila potcijenjena, prodaje zaliha potcijenjene vrijednosti, zatim smanjenjem amortizacionih stopa ispod normalnih, u sluaju koritenja degresivne metode otpisivanja, prestankom otpisa dijelova postrojenjske imovine prije isteka perioda njihove upotrebe, promjenom tendencije kretanja nabavnih cijena materijala (snienje), koja oslobaa latentne rezerve. Kao to se moe vidjeti postoji mnogo naina oslobaanja latentnih rezervi i u svim pomenutim sluajevima preduzee je nemono. Ono moe da izbalansira poveanje periodinog rezultata, uslovljeno rasturanjem latentnih rezervi samo njihovim istovremenim obrazovanjem, koritenjem raspoloivih taktikih sredstava. Treba imati u vidu da nenamjerno objektiviranje moe imati osim pozitivnih i negativne efekte, koji se ogledaju npr. u poveanju poreske obaveze zbog porasta dobiti koja se desila usljed oslobaanja latentnih rezervi. Stvaranjem novih latentnih rezervi posljedice nenamjernog objektiviranja ranije formiranih rezervi mogu biti smanjene ili otklonjene. 6.5.3.Objektiviranje latentnih rezervi odjednom Latentna rezerva se oslobaa odjednom putem prodaje imovinskih dijelova u kojima su rezerve potcjenjivanjem nagomilane. To je sluaj sa prodajom robe, naplatom potraivanja u cjelini, koje je ranije djelimino otpisano, prodajom maine koja je otpisana u cjelini ili ija je neotpisana vrijednost ispod prodajne vrijednosti, itd. 6.5.4.Objektiviranje latentnih rezervi postepeno Postepeno oslobaanje latentnih rezervi javlja se u sluaju nastavljenog koritenja u potpunosti otpisanog dobra. Izostajanje trokova amortizacije takvog dobra na strani rashoda u bilansu uspjeha, poveava srazmjerno periodini rezultat u svim obraunskim periodima koritenja odnosnog dobra poslije isteka perioda otpisivanja. Latentne rezerve sadrane su i u imovinskim predmetima koji nisu predmet otpisivanja i prodaje, o emu je bilo rijei ranije; objektiviraju, odnosno oslobaaju, se samo prodajom preduzea kao cjeline, ili u sluaju fuzije kroz procjenu neto imovine preduzea.

6.6. Dopustivost stvaranja latentnih rezervi

U trgovakom i dionikom pravu ne postoji izriita zakonska dopustivost obrazovanja latentnih rezervi. Meutim, insistiranje na opreznom bilansiranju, postojanje prava izbora pri procjenjivanju i aktiviranju, kao i poreske olakice i definisanje nabavne vrijednosti kao gornje granice za procjenjivanje, vodi ipak stvaranju latentnih rezervi. Ondje gdje nabavne vrijednosti predstavljaju gornju granicu procjenjivanja javljaju se tzv. Zakonske latentne rezerve. Zakonski propisi doputaju stvaranje latentnih rezervi u mjeri u kojoj se to moe pravdati razlozima opreznosti. Iz samog principa opreznosti proistie i princip najnie vrijednosti, mjerodavan za procjenjivanje aktive, kao i princip najvie vrijednosti, koji je u funkciji procjenjivanja obaveza na strani pasive. Koritenje ovih principa do limita omoguava gotovo svakom preduzeu stvaranje znatnih latentnih rezervi. Pravo izbora pri procjenjivanju je takoe dobilo znatnu ulogu u stvaranju latentnih rezervi. Ono omoguava slobodan izbor u nizu alternativa meu kojima su i: mogunost aktiviranja poslovne vrijednosti steene kupovinom (plaanjem); 8

mogunost alternativnog izbora metode otpisivanja imovine (progresivna, degresivna i linearna); mogunost alternativnog izbora metode procjenjivanja tekue imovine (prosjena vrijednost, HIFO, LIFO ili FIFO metod); mogunost da se u cijenu kotanja moe ukljuiti odgovarajui dio indirektnih trokova u obimu koji se odnosi na taj period.

U osnovi, zakonski propisi dozvoljavaju obrazovanje svih izuzev tzv. samovoljnih rezervi. Zakonodavci, s tim u vezi, upozoravaju i prijete da eventualno precjenjivanje i potcjenjivanje moe da ima za posljedicu i nitavost bilansa.

6.7. Latentne rezerve za ili protiv

Poslovna praksa oduvijek je bila na strani formiranja latentnih rezervi uz brojne argumente za i koristi koje preduzee ima od latentnih rezervi. Tako poznati njemaki autor Kalveram u svom djelu istie i argumente za stvaranje latentnih rezervi:11 latentne rezerve u odreenoj mjeri daju preduzeu otpornost; one su sredstvo odravanja povjerenja povjerilaca i javnosti u situaciji sa prolaznim gubicima, dok pokrivanje gubitaka iz otvorenih rezervi vodi krivom tumaenju; obrazovanje latentnih rezervi prikladno je sredstvo da se izbjegne iskazivanje prividnih dobitaka; oteava se uvid konkurencije u finansijski poloaj preduzea; latentne rezerve unapreuju istraivaki rad i razvojne poslove jer se njihovo finansiranje moe obezbijediti bez prethodno poznatih planova; latentne rezerve se nalaze u slubi podeavanja dobitka. Svim ovim prednostima dodaju se i mnoge druge, kao to su: latentne rezerve pomau preduzeu kod samofinansiranja; one smanjuju, ili ak eliminiu, zavisnost od trita novca i trita kapitala, kao i kredita; obezbjeuju stabilnost za sluaj krize; jaaju likvidnost i podiu kreditnu sposobnost preduzea. Samofinansiranjem poveana sigurnost u interesu je i fiskusa jer se i za njega stvaraju poreske rezerve za mrave godine. Osnovni motiv za stvaranje latentnih rezervi je i konstantan strah i bojazan od javnosti (objavljivanja) informacija o finansijskom poloaju preduzea i zaraivakoj sposobnosti preduzea. Iskljuivanje rezervi praeno je poveanjem dobitaka, to dalje implicira porast poreskih obaveza, poveanje dividendi i plata, to dalje dovodi do poveanje tranje, a samim time i pritiska na cijene. U sluaju krize, preduzee bi bilo jako ranjivo i umjesto olakanja samo bi zapalo u dodatne potekoe izazvane psiholokim dejstvom gubitka i smanjenja sopstvenog kapitala (na teret smanjenja rezervi), moral povjerilaca i kreditora, dioniara i radnika. Sve to skupa ini preduzee neotpornim, ako ono nije snabdjeveno odgovarajuim latentnim rezervama, kojima se kroz mehanizme oslobaanja obezbjeuje ujednaavanje obraunatog dobitka u nisu operativnih prihoda. Ujednaeni dobici, pak, obezbjeuju ravnomjerne poreze i dividende, to je garancija ekonomske stabilnosti i na nacionalnom planu i na internacionalnom planu i to titi od neeljenih kolebanja kurseva dionica. Meutim, neophodno je naglastiti da latentne rezerve imaju i odreene slabosti:
11

Rankovi J., Teorija bilansa I, Ekonomski fakultet, Beograd, 1998., str. 427.

Latentne rezerve smanjuju potrebu obraanja, zbog samofinansiranja, tritu kapitala. Time se iskljuuje njegova kontrolna funkcija, to utie na kolebanje berzanskih kurseva. Latentne rezerve podstiu nesavjesne uprave na berzanske pekulacije zbog toga to im one obezbjeuju nevidljivo pokrivanje eventualnih gubitaka. Latentne rezerve mogu iznenada da nestanu iz preduzea, to se deava ako kursevi potcijenjenih HOV ili cijene potcijenjenih roba naglo padnu na berzi ili ako se, usljed novih pronalazaka, smanji vrijednost opreme koja je poveanim otpisima bila prijevremeno otpisana. Latentne rezerve ne obezbjeuju sa izvjenou potrebnu likvidnost, bez obzira na njihovu visinu. Raunanje na njih moe da bude isti promaaj ako ne postoji mogunost njihovog brzog oslobaanja, to e se dogoditi u sluaju ako su imobilizovane u postrojenskim dobrima. Visoki iznosi latentnih rezervi ne znae njihovo sigurno dugorono odravanje. One se automatski oslobaaju prodajom robe, naplatom potraivanja, eliminisanjem iz upotrebe opreme koja ih sadri.12

Moe se zakljuiti da latentne rezerve smanjuju iskaznu mo godinjih zakljuaka, da ugroavaju zahtijevanu uporedivost bilansa i rauna dobitka i gubitka (dinamiko shvatanje bilansa), da nisu u saglasnosti sa ciljem tanog utvrivanja imovine i kapitala (statiko shvatanje bilansa), kao i da protivrijee principu dnevne vrijednosti (organsko shvatanje bilansa). Na kraju, ipak, sve funkcije latentnih rezervi mogu da zamijene i otvorene rezerve. Obje slue samofinansiranju i imaju isto porijeklo. Jedino je razlika izmeu latentnih i otvorenih rezervi ta to otvorene rezerve prikazuju samofinansiranje sa uticajem na poveanje imovine, dok je kod latentnih rezervi samofinansiranje sakriveno u potcijenjenoj neto imovini. Meutim, u literaturi, npr. njemakog govornog podruja, autori preteno zastupaju miljenje da je iskazivanje latentnih rezervi u duhu naela opreznosti sasvim opravdano, s tim da su neopravdane i nedopustive one latentne rezerve koje bi bile izraz samovolje preduzea. Iako je dosta kritika upueno na raun latentnih rezervi, niko i ne pomilja da ih apsolutno ukloni, odnosno da zabrani njihovo iskazivanje. Po svemu sudei, u literaturi i zakonodavstvu vlada miljenje da je oprezno odmjeravanje latentnih rezervi ne samo potrebno, nego i poeljno, ali da ono mora biti praeno paralelnim podizanjem iskazne moi godinjih rauna i propisivanjem obaveze njihovog objavljivanja. Latentne rezerve, koje se zasnivaju na pretjeranom potcjenjivanju, tzv. samovoljne latentne rezerve, ne treba dozvoliti, to je u skladu i sa naelima urednog knjigovodstva.

12

Rankovi J., Teorija bilansa I, Ekonomski fakultet, Beograd, 1998., str. 429.

10