1. Fizikalne veliine i mjerne jedinice: Fizikalna veliina je mjerljivo svojstvo fizikalnog objekta, zbivanja ili stanja.

Primjerice, to su: duljina, masa, vrijeme, brzina, temperatura, rad, energija i sl. Fizikalne veliine omoguuju kvantitatitativan opis neke fizikalne pojave. Osnovne fizikalne veliine u mehanici su duljina, masa i vrijeme, pomou kojih se mogu izraziti sve druge veliine. Fizikalne veliine iskazuju se pomou brojane vrijenosti i mjerne jedinice Znanost koja se bavi mjernim jedinicama naziva se metrologija 2. SI sustav mjernih jedinica: Od 1960. godine u uporabi je Meunarodni sustav jedinica (SI sustav), a od 1981. godine obvezan je u svojoj primjeni . Sedam osnovnih jedinica: metar, kilogram, sekunda, kelvin, amper, kandela i mol 3. Skalarne i vektorske fizikalne veliine: Skalarne veliine odreene su svojom brojananom vrijednou i mjernom jedinicom. Npr.: vrijeme, energija, masa, obujam, gustoa, temperatura, itd. Za razliku od skalara vektori su odreeni pravcem, smjerom i iznosom. Vektorske veliine u fizici su: brzina, akceleracija, sila, koliina gibanja, itd. Vektore prikazujemo orijentiranom duinom koja ima svoj poetak i kraj. Duina vektora brojano odgovara iznosu (apsolutna vrijednost ili modul), dok je smijer odreen pravcem nositeljem i orijentacijom 4. to je kinematika i to prouava: Kinematika je grana mehanike koja prouava gibanja materijalnih tijela i povezuje poloaje tijela s vremenom, ne analizirajui uzroke zbog kojih ta gibanja nastaju. 5. Gibanje materijalne toke (put i pomak): Put je dio putanje koji materijalna toka prijene u odrenenom vremenu Pomak je promjena vektora poloaja 6. Jednoliko pravocrtno gibanje: Jednoliko pravocrtno gibanje ili jednoliko gibanje po pravcu je gibanje tijela bez akceleracije (tijelo se giba uvijek istom brzinom i tijekom itavog puta prevaljuje uvijek jednake puteve) 7. Nejednoliko pravocrtno gibanje: Gibanje kod kojeg je smjer brzine konstantan, ali se mijenja iznos: v=f(t) 8. Gibanje s konstantnom akceleracijom: Gibanje kod kojeg tijelo u jednakim vremenskim intervalima dobiva jednak prirast brzine. 9. Slobodni pad: Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez poetne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlane sile iliti sile tee, kao i pojava teine tijela. 10. Krivocrtno gibanje materijalne toke u ravnini: *formule

11. Jednoliko kruno gibanje: Brzina ostaje konstantna po iznosu, ali stalno mijenja smjer to rezultira radijalnom akceleracijom prema sreditu krunice. 12. Nejednoliko kruno gibanje: Pri nejednolikom kruenju iznos obodne brzine vie nije konstantan, vec se mijenja s vremenom. Zbog toga je ukupna akceleracija sastavljena od radijalne akceleracije tangencijalne akceleracije 13. Kosi hitac: Kosi hitac je sloeno gibanje koje se moe podijeliti na dva nezavisna gibanja, vertikalno i horizontalno. Dok je komponenta horizontalnog gibanja ista cijelo vrijeme tokom gibanja, vertikalna komponenta se smanjuje za gt zbog gravitacijske sile koja vue kuglu prema dolje (slobodni pad). 14. to je dinamika i to pruuava: Dinamika je dio mehanike koja prouava meusobno djelovanje tijela i njihovo gibanje 15. Objasniti Newtonove zakone gibanja: -I. Newtonov zakon: Svako tijelo zadrava stanje mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu sve dok ga neka vanjska sila ne primora da promjeni svoje stanje -II. Newtonov zakon: Promjena koliine gibanja razmjerna je sili i zbiva se u pravcu djelovanja sile. -III. Newtonov zakon: Svako djelovanje (akcija) uvijek je suprotno i jednako protudjelovanju (reakcija). Djelovanja dvaju tijela jednog na drugo uvijek su jednaka i protivnog smjera. 16. Impuls sile ( I ) i koliina gibanja: Kada na neko tijelo djeluje stalna sila F u odreenom vremenskom intervalu t tada kaemo da je tijelo dobilo impuls sile Ft (impuls sile jednak je produktu sile i vremenskog intervala u kojem ta sila djeluje. Impuls sile jednak je promjeni koliine gibanja tijela na koje ta sila djeluje 17. Zakon ouvanja koliine gibanja: Koliina gibanja tijela prije sudara jednaka je koliini gibanja nakon sudara (u zatvorenom sustavu koliina gibanja ostaje nepromjenjena) 18. Sustav materijalnih toaka (centar mase): / 19. Keplerovi zakoni: -I. Keplerov zakon: Svi planeti gibaju se po elipsama u ijem se jednom aritu nalazi Sunce -II. Keplerov zakon: Radijusvektor od Sunca prema bilo kojem planetu u jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake povrine. -III. Keplerov zakon: Kvadrati ophoda bilo kojih dvaju planeta oko Sunca odnose se kao tree potencije srednjih udaljenosti od Sunca.

20. Newtonov zakon gravitacije: Dva tijela djeluju jedno na drugo silom koja je proporcionalna umnoku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove meusobne udaljenosti: 21. Gravitacijsko polje: Svako tijelo odreene mase stvara gravitacijsko polje u prostoru oko sebe Jakost gravitacijskog polja tijela mase m1 jednaka je omjeru gravitacijske sile i mase drugog tijela na koje djeluje ta sila 22. Troma i teka masa: Troma masa mi iskazije inerciju (tromost) tijela podvrgnutog djelovanju neke sile, pojmovno je razliita od teke mase mg, koja karakterizira gravitacijsku silu. Tromu masu odreujemo mjerenjem akceleracije tijela koristei drugi Newtonov zakon (F= mia). 23. Sila trenja: Trenje je sila meudjelovanja izmeu tijela koja se dodiruju. Javlja se izmeu dva tijela u kontaktu kada se gibaju jedan u odnosu na drugoga. Razlikujemo vanjsko i unutranje trenje. Vanjsko ili suho trenje javlja se izmeu vrstih povrina koje su u kontaktu bez sredstva za podmazivanje. Ovo trenje vrlo je vano u tehnici (konice automobila , vlakova i sl.) Trenje izmeu dijelova istog tijela je unutranje trenje. Javlja se u fluidima i naziva se viskozno trenje ili viskoznost. *trenje mirovanja (sila statikog trenja), trenje gibanja (kinematiko trenje) 24. Elastina sila: Elatina sila javlja se pri elastinoj deformaciji tijela. Elastina deformacija tijela nastaje zbog djelovanja vanjske sile i nakon njenog prestaka tijelo se vraa u prvobitni oblik. Elastina sila je, dakle, reakcija na vanjsku silu koja nastoji promjeniti oblik tijela 25. Inercijski sustavi ( Galilejeve transformacije): Inercijski sustavi su oni sustavi u kojima vrijede Newtonovi zakoni dinamike, a posebice Newtonov zakon inercije 26. Jednoliko ubrzani sustavi (inercijalna sila): To su sustavi koji se jedan u odnosu na drugog gibaju po pravcu konstantnom akceleracijom 27. Rotirajui sustav (centrifugalna sila): Centrifugalna sila postoji samo za opaa u rotirajuem sustavu i on ne poznaje centripetalnu silu (centrifugalna javlja se u rotirajuem sustavu kao inercijalna sila) 28. Coriolisova sila: Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje samo na tijela u gibanju 29. Rad, energija, snaga: Rad je svladavanje sile na odreenom putu Energija je fizikalna veliina koja iskazuje sposobnost nekog tijela da izvri rad Snaga je rad izvren u jedinici vremena

30. Izvedite izraz za rad stalne i promjenjive sile: 31. Kinetika energija: Kinetika energija je sposobnost tijela da izvri rad na osnovu svojega gibanja, tj. svoje brzine Kinetika energija tijela u krajnjem poloaju jednaka je kinetikoj energiji u poetnom poloaju i uloenom radu 32. Gravitacijska potencijalna energija: Energija koju tijelo ima kada se nalazi u gravitacijskom polju nekog drugog tijela 33. Rad sile tee-konzervativne sile: Rad sile tee ovisi o poetnom i konanom poloaju poloaju tijela, a ne o obliku puta ( svojstvo konzerv. silagravitacijska, elastina i Coulombova sila ) Osnovna znaajka konzervativnih sila jest da je njihov rad po zatvorenom putu jednak nuli 34. Elastina potencijalna energija: Elastina potencijalna energija javlja se u vrstim tijelama zbog promjene oblika tijela pod utjecajem vanjske sile (npr. kod opruge) 35. Zakon ouvanja mehanike energije: Zakon ouvanja mehanike energije za konzervativne sile kae da je zbroj kinetike i potencijalne energije u zatvorenom sustavu stalan. Prema tome, kinetika energija moe prelaziti u potencijalnu i obratno, pri emu je njihov zbroj konstantan ( Ek+Ep=0) 36. Centralni sudar elastinih kuglica: Pod centralnim sudarom podrazumjevamo sudar dviju kuglica kojima se sredita gibaju jedno prema drugom na istom pravcu. Sudar je elastian, to znai da su kuglice savreno krute i da se pri sudaru ne deformiraju Budui da je sudar savreno elastian, kinetika energija kuglica mora biti sauvanja, a takoer vrijedi zakon ouvanja koliine gibanja 37. Centralni sudar neelastinih kuglica: Kuglice se nakon sudara deformiraju, spoje i nastave dalje gibati zajednikom brzinom kao jedno tijelo. Kinetika energija kod neelastinog sudara nije ouvana, jer se jedan dio energije pretvori u unutranju (toplinsku) energiju, ali vrijedi zakon ouvanja koliine gibanja 38. Gibanje krutog tijela (pojma krutog tijela i vrste gibanja): Kruto tijelo je sistem estica (materijalnih toaka) ija je meusobna udaljenost uvijek ista Idelano kruto tijelo se ne deformira kad na njega djeluju sile Vrste: translacija, rotacija, superpozicija translacijskog i rotacijskog gibanja 39. Moment sile: Moment sile je vektorska fizikalna veliina kojom se u mehanici opisuje rotacija, odnosno kae se da rotaciju vri moment sile ili krae moment (djelovanje sile na nekom kraku) 40. Rotacija krutog tijela oko nepomine osi: Sve toke tijela izvode gibanje po krunicama ija sredita lee na osi rotacije, a na rotaciju oko nepomine osi utjee samo moment okomite sile

41. Moment tromosti tijela: Mjera je tromosti za kruno gibanje (to je moment inercije nekog tijela vei to ga je tee pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju); mjerna jed. kgm2 Meutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veliina; on ovisi o osi oko koje se deava rotacija tijela 42. Steinerovo pravilo: Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi teitem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traenom osi i umnoka mase tijela s kvadratom udaljenosti teita tijela od treene osi. 43. Moment koliine gibanja: vektorska je fizikalna veliina koja postoji kod krunog gibanja. Za kruto se tijelo moe prikazati kao umnoak momenta tromosti tijela I i kutne brzine 44. Jdba. rotacije krutog tijela: 45. Gibanje zvrka: ZVRK: Simetrino tijelo uvreno u toki na osi simetrije(Os rotacije nije uvrena) 1. slobodan zvrk poduprt u teitu 2. zvrk s Cardanovim uvrenjem 3. Fresnelov zvrk 4. Precesija kotaa 5. Prisilna precesija 6. Schmidtova izvedba zvrkova SLOBODNA ROTACIJA: Da bi tijelo moglo imati slobodnu os rotacije na njega ne smije djelovati moment vanjskih sila NUTACIJA: Ako tijelo dobije mali impuls sile okomito na os rotacije tada os rotacije promijeni smjer (istovremeno postoje dvije okomite rotacije). 46. Rad,snaga i kinetika energija pri rotaciji tijela: 47. Jednostavno harmoniko titranje ( harmoniki oscilator): Ono kod kojeg je sila proporcionalna iznosu pomaka iz poloaja ravnotee, a suprotna njegovu smjeru. (npr. uteg objeen na vertikalnu oprugu sustav opruga+masa) 48. Energija titranja harm. oscilatora: 49. Matematiko njihalo: Matematiko njihalo sastoji se od tokaste mase m na donjem kraju niti duljine l zanemarive mase(nit je objeena na gornjem kraju) 50. Fizikalno njihalo: Fizikalno njihalo je kruto tijelo koje se zbog utjecaja sile tee njie oko horizontalne osi koja ne prolazi kroz teite. 51. Prigueno titranje: Kod priguenog titranja energija se s vremenom smanjuje

52. Logaritamski dekrement priguenog titranja: 53. Prisilno titranje: Kad vanjska sila djeluje na sustav koji titra i nadoknaduje energiju izgubljenu zbog trenja, tada govorimo o PRISILNOM TITRANJU 54. Mehaniki valovi (vrste valova i osnovne relacije valovitog gibanja): Transverzalni - estice sredstva titraju okomito na smjer irenja vala (npr. val na uetu) Longitudinalni - estice titraju u smjeru irenja vala (npr. zvuni valovi) Valovi nastaju u izvoru vala, a titranje se odreenom brzinom proiri kroz sredstvo. U elastinim su tvarima susjedne estice meusobno povezane elastinim silama te pomak jedne estice iz ravnotenog stanja uzrokuje i pomak susjednih estica. Poremeaj ravnotenog stanja se zbog inercije ne prenosi trenutno nego nekom konanom brzinom. Pritom kroz sredstvo ne putuju estice nego sam poremeaj; zato je vano razlikovati brzinu titranja estica oko ravnotenog poloaja od brzine irenja vala. Brzina vala ovisi o osobinama (elastinosti i gustoi) sredstva kroz koje val prolazi. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i valna duljina mu se mijenjaju, a frekvencija ostaje ista. 55. irenje valova u sredstvu (brzina irenja trensverzalnih poremeaja): irenje poremeaja (vala) nije identino s gibanjem estica sredstva kroz koje se poremeaj iri. Brzina pomicanja estica u mnogo je manja od brzine irenja poremeaja v Transverzalne poremeaje moemo promatrati na zategnutoj ici 56. Brzina irenja longitudinalnih poremeaja: irenje longitudinalnih poremeaja u vrstom tijelu moemo promatrati na tapu duljine l, presjeka S i gustoe . U trenutku t=0 udarimo jedan kraj tapa, nastaje longitudinalna deformacija opisana Hookeovim zakonom (v je brzina irenja poremeaja, a u brzina kojom se cijeli tap pomakne za l). 57. Jdba. progresivnog vala: 58. Valna jdba.: 59. Superpozicija valova (konstruktivna i destruktivna interferencija): Primjer: povrinski valovi na vodi. Ustitramo li povrinu vode pomou vibratora na koji je spojen iljak to dodiruje povrinu vode, od izvora e se iriti kruni val. Ako imamo dva takva tokasta izvora jedan blizu drugoga, opazit emo da se povrina vode djelomino giba, a djelomino miruje. Rezultantni val ima istu frekvenciju, ali razliitu amplitudu. Za =0 amplituda je maksimalna, 2A 60. Interferencija valova iz 2 izvora: 61. Refleksija valova: Kada val upada na granicu izmeu dva sredstva, jedan se dio energije vala reflektira, a ostatak prelazi u drugo sredstvo; od upadnog vala nastaje reflektirani i transmitirani val. Pri refleksiji na guem sredstvu reflektirani val je pomaknut u fazi za prema upadnome, a pri refleksiji na rjeem sredstvu nema pomaka u fazi. Takoer, pri refleksiji od vrste zapreke nema

transmitiranog vala, a reflektirani val ima istu amplitudu kao upadni, samo pomaknut u fazi, dok pri refleksiji na slobodnom kraju upadni i reflektirani val imaju jednake amplitude i faze. 62. Stojni valovi: Stojni val, takoer i stacionarni val, val je koji nastaje interferencijom dvaju valova jednake amplitude i frekvencije no suprotnog smjera. Pri tome neke estice titraju, a neke miruju (tzv. vorovi), pa val izgleda kao da stoji u mjestu. Stojni val moe nastati i kada se sredstvo u kojem se val rasprostire giba u smjeru suprotnom od smjera vala brzinom po iznosu jednakoj brzini rasprostiranja vala. Jednadba stojnog vala nastalog interferencijom glasi: ili pojednostavljeno: , pri emu y0 oznaava amplitudu vala, je kutna frekvencija (2f), k je valni broj (2/), a x i t su varijable za uzduni poloaj i vrijeme. Stojni se valovi pojavljuju u fizikim sredstvima poput napetih ica ili stupaca zraka u cijevima na emu se zasniva rad mnogih glazbenih instrumenata. 63. Energija mehanikog vala: Dok se val iri kroz sredstvo, on prenosi energiju u smjeru irenja vala. 64. Valovi zvuka: Zvuni val se kroz razliite medije kree razliitim brzinama. U zraku, taj se val kree brzinom od priblino 300 m/s, u vodi se kree priblinom brzinom od 1500 m/s, a u eljeznoj ici oko 5000 m/s. to je materijal gui, to se zvuk kroz njega prenosi due i bre. Zvuk je odreen, kao i ostali valovi, dvjema fizikalnim veliinama, frekvencijom i valnom duljinom. Broj titraja koje materijal ini u jednoj sekundi se naziva frekvencija, oznaka je f, a mjerna jedinica Hz. Normalno ljudsko uho moe uti zvukove u frekvenciji od 16 Hz do 20 000 Hz. Sve zvukove frekvencije ispod 16 Hz nazivamo infrazvukovima ili podzvukovima, a zvukove frekvencije vie od 20 000 Hz nazivamo ultrazvukovima ili nadzvukovima; oni se koriste u tehnici i medicini. Valna duljina, s druge strane, je razmak izmeu dva susjedna najvea zgunjenja, kao i izmeu dva susjedna razrjeenja, medija kroz koju se val iri. U osnovi zvukove moemo podijeliti na dvije skupine: umove i tonove. um je zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem zvunog izvora pri emu se frekvencija stalno mijenja, dok ton nastaje pravilnim titranjem zvunog izvora i frekvencija je stalna. 65. Jakost i glasnoa zvuka: Jakost zvuka je intenzitet zvunog vala, energija koju zvuni val prenese u jedinici vremena kroz jedininu povrinu okomitu na smjer irenja zvuka. Jedinica je W/m2 Prag ujnosti, I0=10-12 W/m2 Najvea jakost (bez oteenja), I~10 W/m2 L=10 log(I/I0) [dB] O dB prag ujnosti 120 dB prag bola Jedinica za razinu glasnoe zvuka (osjet jakosti u uhu) je fon

66. Termometrija (pojam i mjerenje temperature): Temperatura je fizikalna veliina kojom se izraava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od osnovnih veliina u termodinamici. Ona ovisi o tome koliko unutarnje energije sadri neko tijelo odreene mase i tlaka. Temperatura ne moe prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplina, a temperature se izjednaavaju. Postoji vie mjernih jedinica: C, K,F, a jedinica SI sustava je K 67. Toplinsko rastezanje (linearno i volumno): 68. Koliina topline i specifini toplinski kapacitet: Toplinski kapacitet je fizikalna veliina koja pokazuje sposobnost tijela za spremanje topline, a definira se kao omjer koliine topline i promjene temperature koja zbog toga nastaje. Razlikujemo toplinske kapacitete pri stalnom tlaku (p) i pri stalnom volumenu (V):

Mjerna jedinica za toplinski kapacitet u sustavu SI je dul po kelvinu (J/K). Specifini toplinski kapacitet - kapacitet po jedinici mase:

Mjerna jedinica SI je dul po kilogram-kelvinu (J/kgK). 69. Prijenos topline: Prijenos topline je proces prelaska topline s toplog na hladno tijelo. Postoje tri naina prijelaza topline: 1.Kondukcija (voenje topline) jest prijelaz topline izmeu dvaju tijela u dodiru. 2.Konvekcija (strujanje) jest usmjereno gibanje odnosno strujanje fluida (tekuina i plinova), u kojem se topliji fluid giba prema hladnijem i predaje toplinu okolini. 3.Radijacija (zraenje) je prijelaz topline koji se odvija putem elektromagnetskog zraenja. 70. Zakoni termodinamike: a) Nulti zakon termodinamike (definicija temperature): Temperatura je skalarna veliina svojstvena termodinamikim sustavima u ravnotei, na takav nain da je jednakost temperatura nuan uvjet za termodinamiku ravnoteu. Nulti zakon termodinamike kae da vie sustava preputeni sami sebi tee u postizanju ravnotee: toplinske, kemijske, mehanike, nakon nekog vremena. b) Prvi zakon termodinamike (Zakon o ouvanju energije): Energija se ne moe stvoriti ni iz ega niti se moe unititi, ve se moe samo prenijeti iz jednog oblika u drugi, ili s jednog tijela na drugi. Alternativna formulacija glasi: nemogue je napraviti stroj (perpetuum mobile) koji bi stvarao energiju ni iz ega.

c) Drugi zakon termodinamike: Nemogu je proces u kome bi toplina spontano prelazila s tijela nie temperature na tijelo vie temperature.

Alternativno se govori o gubicima rada zbog nepovratnosti procesa, tj. u realnim procesima je za povratak u poetno stanje potrebno uloiti energiju. Ta nepovratnost se mjeri porastom entropije. d) Trei zakon termodinamike: Nije mogue konanim brojem procesa sniziti temperaturu bilo kojeg sustava na 0 K. Sve entropije su iste na apsolutnoj nuli (-273,15 K), i imaju svoju minimalnu (konanu) vrijednost. (entropije svih sustava i podsustava tee jednakoj vrijednosti apsolutnoj nuli.).