Akustika i zvunici

Osnove snimanja i obrade zvuka Vjetine

FER travanj 2010. Prof.dr.sc. Hrvoje Domitrovi

1. Pojave koje prate irenje zvuka

Idealni izvor zvuka

Opadanje tlaka zvuka ovisno o udaljenosti

Opadanje tlaka zvuka ovisno o udaljenosti - zatvoreni prostor

Refleksija zvuka
Zvune zrake su zamiljeni pravci okomiti na elo valova koji dolaze iz izvora zvuka. Da bi zakoni iz optike vrijedili u akustici, duljina zvunog vala mora biti puno manja od dimenzije plohe od koje se val reflektira. (<l/4) Kod refleksije ravnog zvunog vala od ravne povrine, reflektirane zrake bit e u istoj ravnini kao i upadne zrake, a kut refleksije jednak je kutu upada

Konkavni reflektor

Ravni reflektor

Konveksni reflektor

Difrakcija zvunog vala

Zvuni valovi zaobilaze prepreke i pri tome mijenjaju smjer irenja. to je odnos valne duljine prema dimenzijama pregrade manji, to je difrakcija vea. Ako je zapreka mala u odnosu na valnu duljinu, ona gotovo i ne utjee na irenje zvunog vala.

Apsorpcija zvuka
Apsorpcija zvuka je proces u kojem zvuk slabi pri prolasku kroz neko sredstvo. Prilikom apsorpcije vei se dio energije pretvara u toplinu tj. zvuk se u nekom materijalu apsorbira tako da se pretvori u drugi oblik energije i onda u toplinu. Kad zvuni val udari u neku plohu postavljenu na vrstu podlogu, jedan dio zvune energije se reflektira, a ostatak se apsorbira. Za materijale se odreuje koeficijent apsorpcije ( ), koji je definiran kao odnos apsorbirane i upadne zvune energije.

Koeficijent apsorpcije vezan je s koeficijentom refleksije (r) i to preko formule:

=1

r2

Taj koeficijent vaan je da bismo mogli ocijeniti koji je materijal pogodan za odreenu svrhu pri projektiranju prostorija u praksi (svrha moe biti: skraivanje vremena odjeka, priguenje buke itd.). Pomou apsorpcijskih materijala i njihovih akustikih svojstava dobiva se kontrolirana apsorpcija u prostoriji i kontrolira se raspodjela zvune energije.

Difuzija zvuka
Kod apsorpcije i refleksije kut upada zvunog vala jednak je kutu reflek-sije. Za materijale i plohe ija je valovitost h reda veliine valne duljine zvunog vala (h ) dolazi do reflektiranja zvunih valova i pod kutevima koji nisu jednaki kutu upada. 1000 Hz

2000 Hz

2. Akustika podjela prostorija

Akustiki male prostorije

Prostorija volumena cca 70m3, tj. ona za koju vrijede sljedei izrazi: L ~ V1/3 = 4 .1 m /L >> 1 fc= 2000 (T/V)1/2 (Hz) fc je kritina frekvencija. Iznad ove frekvencije utjecaj pojedinanih modova titranja prostorije ne utjee na raspodjelu zvunog tlaka.

Kritina frekvencija

Akustiki male prostorije

Vrste prostorija: sluaonice, kuni kino, mali govorni i glazbeni studiji, reije, uionice, dvorane za sastanke
Treba paziti na: modove titranja oblik prostorije dolazak refleksija

Odjek u akustiki malim prostorijama

Akustiki velike prostorije

Prostorije vee od 300 m3. Kritina frekvencija ispod frekvencijskog podruja govora i glazbe. Vrste prostorija: veliki studiji, dvorane za pokuse, crkve, koncertne dvorane, kazalita, auditorijipredavaonice

Akustiki velike prostorije

VREMENSKA MJERILA: - Vrijeme odjeka RT60 - Omjer niskih frekvencija BR

3. Akustike osobine prostora

Akustike osobine prostora

Odreene su s tri imbenika: 1. Volumen optimalne vrijednosti ovise o namjeni prostora, utjee na vrijeme odjeka 2. Oblik odreuje raspored zvunog polja u prostoriji 3. Akustika obrada koliina, vrsta i razmjetaj akustikih elemenata

Proces odjeka utiavanje zvuka

Rane refleksije stvaraju dojam veliine prostora
Odjek stvara dojam ivosti prostora

Proces odjeka
Uho nije sposobno razdvojiti zvukove koji dolaze unutar 20 ms, ali oni utjeu na osjeaj promjene smjera dolaska zvuka. Istaknute refleksije u drugom dijelu procesa odjeka uju se kao jeka. Poeljno je postii linearan pad (u dB) zvuka u prostoru. Kod akustiki spojenih prostorija (npr. studioreija) dominira akustika slika prostorije s duim odjekom

Ovisnost RT60 o frekvenciji

3.1 Volumen
U pravilu veem volumenu odgovara i vee vrijeme odjeka U reijskim prostorima je praktinije definirati potrebnu povrinu nego volumen: Sluaonice: S = 50 70 m2 Glazb. reije: S = 30 50 m2 Druge reije: S = 20 40 m2 Montae: S = 10 30 m2

Volumen razne dvorane

Volumen - studiji

Optimalno vrijeme odjeka ovisno o volumenu i namjeni.

3.2 Oblik
Pravokutni oblik najei, ali ne i najpovoljniji zbog modova titranja zvuka. Optimalni odnosi dimenzija prostorije: d : = 1,25 ... 1,45 : v = 1,10 ...1,90 d : v <= 1,90 ili => 2,10 Bonelov kriterij: 1. Nepostojanje dvostrukih modova 2. Broj modova raste ili ostaje isti s porastom rednog broja terce

Stojni valovi
Stojni valovi nastaju kad se dva jednaka zvuna vala (imaju iste valne duljine) kreu jedan prema drugome (putuju u suprotnim smjerovima). Ta pojava nastaje kad val udara u neku prepreku i dolazi do refleksije, npr. u paralelopipednoj prostoriji tvrdih zidova. Osnovna osobina tih valova je da e efektivna vrijednost tlaka na nekim mjestima biti jednaka nuli. Ta mjesta se nazivaju vorovima vala, dok na mjestima udaljenim za etvrt valne duljine od vorova vala imamo trbuhe vala, i tamo je zvuni tlak maksimalan.

Modovi titranja

f p ,q ,r

c 2

p2 d2

q2 2

r2 v2

Hz

Oblik
Povoljniji oblici:

Oblik
Izrazito nepovoljni oblici:

3.3 Akustika obrada

razmjetaj akustikih elemenata

Rezultat akustike obrade

Vrijeme odjeka i buka

Sluaonice: Glazb. reije: Druge reije: Montae: Povrina 50 70 m2 30 50 m2 20 40 m2 10 30 m2 RT60 0,30 0,40 s 0,24 0,34 s 0,20 0,30 s 0,15 0,25 s Buka 15 dBA 20 dBA 25 dBA 30 dBA

Reije
Preporuene vrijednosti vremena odjeka:

T0

s s0

0,05 s

T0 = 0,35 s i S0 = 60 m2 to daje srednji koeficijent apsorpcije s = 0,35.

Akustike obrada reija

Ciljevi: ostvariti uvjete sluanja koji odgovaraju akustici prostorije u kojoj je zvuk snimljen (npr. studio ili dvorana) ostvariti vjernu zvunu sliku izvornog prostora zadrati osjeaj ivosti prostora uz malo vrijeme odjeka na mjestu ton-majstora postii zonu bez ranih refleksija RFZ = Reflection-Free Zone, tj. u prvih 10 ms refleksije potisnute barem 15 dB ili 20ms i 12 dB. Kako ostvariti ove ciljeve?

Jedno rjeenje ...

i rjeenje iz RH

Kuni studio

Optimalno vrijeme odjeka za glazbene studije

Optimalno vrijeme odjeka za TV studije

4. Akustiki elementi
Tri su osnovne vrste akustikih elemenata: Reflektori Apsorberi Difuzori U daljem radu bavit emo se uglavnom apsorberima i difuzorima zvuka.

Apsorberi zvuka
Podjela prema nainu rada: porozni panelni rezonatorski

Apsorberi zvuka

Porozni apsorberi
Ovisnost o debljini materijala i gustoi. 6 = 100 kg/m3 4 = 60 kg/m3 3 = 50 kg/m3 2 = 30 kg/m3

Porozni apsorberi
Ovisnost o dubini zranog prostora iza apsorpcijskog materijala.

Rezonatorski apsorberi

Nadomjesna shema rezonatorskog apsorbera

Rezonatorski apsorberi

Proraun postotka perforacije za rezonatorske apsorbere

Mjerenja karakteristika apsorbera

Vrijednost i ovisnost o frekvenciji. Osim toga pri odreivanju akustikih osobina materijala potrebno je utvrditi vrijednost akustikog otpora. Naini mjerenja: pomou odnosa stojnih valova u cijevi (Kundtova cijev) razlika u vremenu odjeka u jenoj komori impulsne metode (TDS, MLS,...)

Mjerenja karakteristika apsorbera

Mjerenje odnosa stojnih valova u Kundtovoj cijevi.

Difuzori

djelovanje difuzora zvuka

Presjek difuzora zvuka

4 3 2

0 0 1 2 3 4 5 6 7

16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Mjerenja difuzora zvuka

Profuzor SV Fran d.o.o
1000 Hz Proraun Izmjereno

2000 Hz

Zato je snimanje zvuka umjetnost?

Koritene pretpostavke za izvor: tokasti izvor zvuka u stvarnosti ima veliinu neusmjereni izvor zvuka u stvarnosti usmjeren jednak za sve frekvencije u stvarnosti veliina i oblik odreuju osobine ovisno o frekvenciji

Osobine akustikih elemenata ovise o frekvenciji i kutu upada zvuka

Ljudsko uho izrazito nelinearan element u sustavu i to frekvencijski, dinamiki, prostorno Zbog toga odreivanje mjesta snimanja koje e dati ujednaenu zvunu sliku za sve frekvencije predstavlja UMJETNOST!

5. Izolacija

R = 43 dB

R = 56 dB

R = 60 dB

R = 67 dB

6. Zvunici

Razmjetaj zvunika
Stereo sustav: = 60 10 h/b = 0,9 0,2

Razmjetaj zvunika
Ekran 1: Udaljenost sluatelja = 3H (21 = 33) Ekran 2: Udaljenost sluatelja = 2H (22 = 48) H: Visina ekrana B: Razmak izmeu zvnika (irina stereo-baze)

Razmjetaj zvunika

Razmjetaj zvunika

Referentni uvjeti
Karakteristika zvunika

Referentni uvjeti
Utjecaj prostora i zvunika

Nagib zvunika

Nagib zvunika
Dobro

Loe

Utjecaj refleksije

7. Od ideje do rjeenja...
(akustiko projektiranje)

Faze projekta i izvedbe akustike obrade:

Prijedlog gabarita i oblika Odabir vrste i mjesta akustike obrade Provjera po fazama izvedbe Dorada po potrebi

Primjer 1. - Studio

Simulacija
3D model pripremljen za simulaciju u programu za akustiko projektiranje (EASE 4.1)

Mjerenja

Rezultati ETC i TDS mjerenja za mjerno mjesto T1

Rezultati

Primjer 2 Radio Rovinj

U poetku bijahu samo zidovi...

... od kojih nasta - Radio!

Kako spojiti sve te zidove?

Vertikalni presjek reije

Proraunato vrijeme odjeka

Izmjereno vrijeme odjeka

0,50 0,45 0,40 0,35 0,30 0,25 0,20 0,15 0,10 0,05 0,00 125

250

500 R/S

1k M S

2k

4k

8k

Mjerenja