ELECTA - WATER FILTERS

Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika (H2O) i jedan od osnovnih uvjeta ivota. Voda znai ivot, ona je izvor ivota. Iz nje sve nastaje i sve se u nju vraa. Voda je gospodarsko dobro, ivotni prostor za biljni i ivotinjski svijet, izvor i prenositelj energije, sirovina kao resurs, sredstvo koje grije, hladi, pere, isti, otapa i razrjeuje, prijamnik i otpremnik neistoa, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, transportne medije, ili kratko, multifunkcionalni resurs ime je jedna od najvanijih sastavnica cjelokupnog ivota na kopnu. Opskrba pitkom vodom neminovan je preduvjet za opstanak svake drutvene zajednice i osnovica svakoga prirodnog i kulturnog razvitka. Pitka voda je nevjerojatno rijetka roba. Oito, slane vode ima u izobilju - na je planet veim dijelom pokriven morima i oceanima. Za razliku od njih, samo 2.5 posto Zemljine vodene povrine je prekriveno slatkom vodom. Od tih 2.5 posto, dvije treine se nalazi u ledenjacima i Zemljinim polovima gdje ostaju tisuljeima ili se otapaju i odlaze u oceane. Od ostatka - dvije treine se izgube isparavanjem ili ih iskoritavaju biljke. Od preostalih41,000 kubinih kilometara vode koji su potencijalno iskoristivi - jedna petina se nalazi u podrujima koja su teko dostupna i ne mogu se iskoristiti. Ostaje nam, dakle, 33,000 kubinih kilometara vode. Ali, tri etvrtine te vode dolazi u obliku monsuna ili kinih razdoblja. Dakle, nisu konstantni izvori vode, nego dolaze u vrijeme kad je ionako ima previe. Drugim rijeima - pitka voda je dragocijena i rijetka roba, a troimo ju u velikim koliinama.

VODA U NAEM TIJELU 70% naeg tijela sainjeno je od vode Voda iz naeg tijela se obnavlja svakih pet do deset dana. Jednostavno, morate imati obinu vodu da biste preivjeli. Voda podrava sve funkcije tijela - svaki proces koji pretvara hranu u krv, kost i miie. Svaka stanica tijela treba vodu radi obavljanja svojih esencijalnih funkcija. Voda odrava ravnoteu sustava, podmazivanje, ispiranje otpadnih tvari i toksina, vlai kou, regulira tjelesnu temperaturu, djeluje kao priguiva za zglobove, kosti i miie, prenosi potrebne minerale, vitamine, nutrijente, proteine i eere za njihovo koritenje u pojedinim dijelovima organizma. ovjek moe bez hrane ivjeti mjesec dana, ali bez vode samo otprilike sedam dana. Vano je napomenuti da e nije pouzdan signal da tijelo treba vodu. e ukazuje na to da je ve dolo do dehidracije organizma. Takoer, e prestaje ve i prije nego to je organizam primio dovoljnu koliinu vode. Zbog toga je neophodno obratiti pozornost na dovoljnu konzumaciju vode svakog dana. Razna pia koja u vodi sadre eere, alkohol i druge otopljene tvari poveavaju potrebu za vodom umjesto da je smanjuju, jer se prilikom njihove razgradnje troi voda. Jedino je ista voda najbolji nain zadovoljenja potreba organizma. Kad govorimo o dovoljnoj konzumaciji vode, pritom zapravo mislimo o potrebi organizma za intercelularnom (meustaninom) vodom, kako bi omoguili i stanicama opskrbu vodom. Stanina (celularna) voda upravo je ona najbitnija voda za organizam. Dovoljna koliina vode u stanici, zbog koje ona nabubri, aktivira receptore za anabolike mehanizme u tijelu, koji predstavljaju mehanizme oporavka i faktora zdravlja organizma, ime se omoguuje: ravnotea duika, sinteza proteina, oslobaanje optimalne koliine hormona, regulacija kiselosti stanice, regulacija autoimunih odgovora, poveanje izgaranja masnoa, obnova DNA, poveanje otpornosti na viruse. Voda je osnovni sastojak u svim tjelesnim tekuinama, ukljuujui krvnu zalihu, limfe, pljuvaku, izluevine iz lijezda, tekuinu lene modine. Voda sainjava 92% krvi, blizu 98% crijevnih, eluanih sokova, sokova lijezde guterae te pljuvake i sline.

Kada stanice organizma eznu za vodom, postaju vrlo edne, suhe i osjetljivije na napade virusa. Voda odrava hranjive tvari naeg tijela u otopini i slui kao prijenosni medij do stanica. Isto tako, ona dri otpadne tvari u otopljenom stanju, te pomae pri njihovom eliminiranju iz tijela. Taj otpad dolazi iz stanica, crijeva, krvotoka, limfnog sustava, svakog organa, miia, kosti, i vezivnog tkiva u tijelu. Kad stanica postane dehidrirana, aktivira se kataboliko stanje koje je povezano s propadanjem miia, hipoksijom stanica (nedostatkom kisika), oteivanjem DNA, ubrzanim starenjem, veom osjetljivou stanice na slobodne radikale, veom osjetljivou na viruse i autoimune bolesti. Gotovo svi simptomi starosti rezultat su stanine dehidracije i povezani su s oteenjima od slobodnih radikala. Voda dakle, izgrauje, regulira, prenosi, isti i pomae hraniti svaki pojedini dio tijela. Danas se smatra da je minimalna dnevna potreba vode odraslog ovjeka sa slabom fizikom aktivnou oko 20-25 g po kilogramu mase ovjeka, to znai da ovjek od 75 kg treba minimalno dnevno popiti 1500-1875 g (1,5-1,9 l) vode. Kod vee fizike aktivnosti ovjeka te pri viim okolnim temperaturama zraka potrebne koliine vode znatno su vee.

Kako se voda prenosi kroz tijelo? Tekuine se prenose procesom osmoze, gdje god su potrebne u tijelu, kroz mikroskopske kapilarne ilice stijenki krvnih ila. Osmoza je prolaz za tekuine, zgusnute otopine i pare kroz polupropusne membrane ili kou.

ISTA DOBRA VODA

ZDRAV RAZUM KAE DA KVALITETA VODE KOJU PIJETE MOE RADIKALNO UTJECATI NA VAE ZDRAVLJE. UPRAVO ZATO OD IVOTNE JE VANOSTI PITI SAMO NAJIU VODU. to je ista voda? Postoji mnogo slobodnih interpretacija, a najjednostavnija je: voda je H2O - dva djela vodika i jedan dio kisika. Postoje samo tri naina da unesete istu vodu u svoj organizam: - da jedete svjee, organski uzgojeno voe i povre - da pijete svjee iscjeen sok od organski uzgojenog voa i povra - da pijete istu vodu.

Koliko vode trebamo? Ljudsko tijelo gubi oko 3,3 litre vode dnevno znojenjem, disanjem, mokrenjem i pranjenjem crijeva. Osoba bi trebala izbaciti oko 3,8 litara tekuine dnevno u tim funkcijama. Oito, ako izbacujemo 3,3-3,8 l vode dnevno, moramo nadomjestiti tu vodu kako bismo izbjegli dehidraciju i zadrali nae tjelesne tekuine u ravnotei. Zbog navedenog, preporuuje se piti najmanje pola do jedne litre vode dnevno, plus to je mogue vie svjee iscijeenog soka od sirovog voa i povra, te jesti hranu veinom sastavljenu od sirovog voa i povra. LOA VODA Loa voda moe biti zagaena neispravna voda ali loa voda je esto za opi pojam ispravna voda koju pijemo bez obzira to sadri za tijelo tetne komponente. NEISPRAVNA VODA Voda je jedno od najjaih agresivnih otapala na svijetu. Poznata kao univerzalno otapalo ona e na putu do naih slavina, u manjoj ili veoj koliini otopiti gotovo sve na to naie. Voda e otapati koliinu tvari sve dok novonastala otopina ne postigne zasienje. Neistoe koje nalazimo u vodi ukljuuju atmosferske plinove, minerale, organske tvari (neke prirodno nastale, druge stvorene od strane ljudi) te ostale tvari i spojeve koritene prilikom transporta ili skladitenja vode. Najei uzroci oneienja pitke vode su slijedei: 1. Utjecaj otpadnih voda Mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini nemaju rijeen problem proiavanja otpadnih voda to predstavlja opasan izvor zagaenja, jer se na takav nain neproiene otpadne vode mogu dospjeti u podzemlje ili vodotokove te zagaditi sama izvorita ili vodocrpilita. Dodatan problem predstavlja injenica da u BiH nije rijeen problem odlaganja komunalnog otpada na adekvatan nain, to dodatno predstavlja veliku opasnost jer oborinske vode kia ili snijeg otapaju mnoge potencijalno opasne tvari koje postoje na deponijama otpada. Otopivi se u takvoj vodi, one nastavljaju put u podzemlje, te predstavljaju izuzetnu opasnost za izvorita i vodocrpilita. 2. Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na vode U podrujima intenzivne poljoprivrede, oborinske vode ispiru poljoprivredno zemljite odvodei u podzemlje velike koliine umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida.

Budui da je jedan od glavnih sastojaka umjetnih gnojiva duik (kemijski znak: N) to predstavlja i glavni izvor zagaenja voda spojevima duika sa nitratima i nitritima. 3. Utjecaj prometnica na vode Veliki uzrok zagaenja izvorita predstavljaju otpadne vode prometnica koje sadre mineralna ulja, teke metale i sl. kada, naravno, neproiene odlaze u zemlju i dalje u vodotokove. 4. Utjecaj kiselih kia Nitrati i teki metali dolaze s kiselim kiama u vodotoke, a poznato je da veina vodotoka gravitira Podunavlju, to dovodi do prekograninog i regionalnog transporta tih tetnih tvari u Podunavlje. Rijeke u Podunavlju su zbog toga najzagaenije. 5. Koritenje kemikalija u procesu obrade vode Redovito, do oneienja pitke vode dolazi zbog koritenja kemikalija u procesu obrade vode za pie. Po zdravlje su najopasnije posljedice dezinfekcija vode klorom. O kloru e biti rije u nastavku... Dakle... Vidjeli ste na vijestima, itali u novinama, gotovo svaki tjedan ujete pokoji izvjetaj o jo jednom tunom i neadekvatnom pokuaju ienja izlivenih kemikalija, neprikladanom postupku prekrivanja otpadnih deponija, agrikulturalnim izljevima i otrovnim materijalima koji se esto cijede u na vodotok zagaujui vodocrpilita bre nego li dravna regulatorna tijela ili drutva za zatitu okolia mogu reagirati i pronai rjeenje. Kia i topljenje snijega nose otrove direktno u nae tekuice, rijeke, jezera i bunare. Da li ste se ikad naljutili vidjevi da je kia uprljala va automobil - prljava kia. Da li je to uope i udno pored tolikih automobilskih i ostalih ispusta u atmosferu, smoga. Pesticidi, herbicidi, nitrati iz nitrogeno baziranog gnojiva koriste se za poljoprivredu i travnjake oko kua. Trikloretilen, benzen, uzronici raka uobiajeno se nalaze u okolini deponija otpada. Gradska voda tretira se klorom u nastojanju da se ubiju bakterije i virusi. Ali kad se taj klor kombinira sa organskim tvarima koje se ve nalaze u vodi, nastaje, po zdravlje opasan, kancerogen spoj poput trihalometana i kloroforma. Zatrovanje se moe dogoditi i nakon to je voda bila obraena. Ako vaa voda dolazi kroz slavinu iz centralnog vodovoda, poveana koliina olova i/ili az-

besta moe prodirati u vodu zbog kvarenja cijevi uslijed starenja. uli ste za olovne i azbestne cijevi, zar ne? Vodoinstalateri e vam rei o njima. Osim toga, u vodu vaeg doma, mogu se rastvarati olovo i drugi teki metali kroz cijevi, zalemljene spojeve i mesingane armature. Kao to svi dobro znamo, to moe uzrokovati jaka neuroloka oteenja - posebno kod djece. ISPRAVNA VODA Ispravna ali loa voda je voda sa anorganskim mineralima, kemijskim i drugim zagaenjima koji mogu oneistiti, zaepiti i ovapneniti svaki dio tijela. Ono to emo slijedee dotaknuti je tema vezana uz to, to voda i njezine neistoe ine tijelu. Za poetak, sve to jedete ili pijete odlazi u eludac, a nakon toga u 6 do 7,5 m dugako tanko crijevo. Od tuda hrana moe ii u dva pravca: ona koja se moe asimilirati prenosi se u jetru za distribuciju po ostatku organizma, a veina onog to ne moe biti iskoriteno odlazi kao otpad u debelo crijevo. Da li ste znali da Tekuine prolaze brzo kroz mikroskopski sitne krvne ile u stijenkama tankog crijeva tako da togod tekuina sadravala u koloidnom obliku odlazi ravno u jetru. Koloid je definiran kao svaka supstanca u najfinijem obliku u kojoj su estice tako sitne da u mjeru od 1 cm stane 20 - 50 milijuna estica. To ukljuuje anorganske minerale, od kojih je najei kalcij (vapnenac). Kad ta tekuina dohvati jetru, ona je potpuno osloboena i oiena od svega to je prije bilo njezinim sastavnim dijelom, izuzev kisika i vodika koji zajedno ine molekule vode. istu vodu ine samo kisik i vodik, nita drugo, i to je jedina vrsta vode koju krv i limfe mogu koristiti za svoj rad... Razni minerali i kemijski elementi koji su bili prisutni u vodi kada je stigla u jetru, odijeljeni su procesom ralanjivanja ili su puteni u krvotok ili su spremljeni kao rezervni materijal. Zila Kalcijev karbonat (vapnenac) iz vode za pie dovodi do ovrenja i zaepljenja arterija. To je potpuno isti anorganski sastojak koji se moe nai na stijenkama posude nakon to je voda isparila. Kalcij iz vae pitke vode veinski je sastojak ljepila i cementa. U spiljama formira stalaktite ... kap po kap. Isto tako, taloi se i u vaim venama. Kakav uinak imaju minerali iz vode na nae zdravlje? Koji je zbirni uinak sakupljanja tih mineralnih naslaga u tijelu? Razmotrimo injenicu, da ako osoba pije jednu litru vode dnevno to iznosi 25.550 litara

vode koja prolazi tijelom kroz 70-godinji ivotni vijek. Ako je oneiena, procjenjuje se da e ta koliina vode (25.550 litara) sadravati i 90-136 kg. kamenca - anorganskog kalcija (vapna), magnezija i drugih mineralnih naslaga - koje tijelo ne moe iskoristiti. Nadalje, veina tih anorganskih minerala sakupljat e se u vodi tijela, krvi i limfnom sustavu da bi kasnije bili eliminirani kroz kanale za izluivanje (izmet, mokraa). No, neki od tih 90-136 kg. kamenca ostat e u tijelu, uzrokujui ukoenost zglobova, otvrdnue arterija, bubreni kamenac, uni kamenac, zaepljenje (blokada) arterija, mikroskopskih kapilara i drugih prolaza kroz koje protjee tekuina po cijelom tijelu. Od ivotne je vanosti shvatiti razliku izmeu organskih i anorganskih minerala. Voda tee kroz ili na povrini zemlje sakupljajui anorganske (ne ive) minerale iz zemlje i stijena kroz koje prolazi. To nisu minerali koje ljudi ili ivotinje mogu koristiti. Samo biljke imaju sposobnost pretvaranja anorganskih minerala iz zemlje u ivotno vane organske minerale koje moemo koristiti u prehrani. Zbog toga to ti anorganski minerali ne mogu biti apsorbirani u stanine stijenke kao hrana, oni bivaju distribuirani bilo gdje po tijelu, uzrokujui artritis u zglobovima, bubreni kamenac, uni kamenac, ovapnjenje i blokiranje arterija i sl. Moemo rei da je zabluda medicinske profesije injenica koja kae da je otvrdnue arterija poznato kao arterioskleroza rezultat starosti. Otvrdnue i blokiranje arterija, smatra se da je uzrokovano je troenjem anorganskih minerala iz vode, uz kuhinjsku sol, zasiene masti (kolesterol) i kiseline iz prehrane bazirane na mesu... a ne kao rezultat starosti. (Kao dokaz te tvrdnje, lijenik u bolnici Johns Hopkins otkriva da Bragg u dobi od 95 g. ima arterije dvadesetogodinjaka). Smatramo da je troenje ispravne koliine proiene vode pravi nain za ispiranje kolesterola i mineralnih naslaga iz arterija i drugih dijelova tijela. Proiena voda pomae ienju anorganskih mineralnih naslaga iz tijela, ali ne ispire organske minerale koje tijelo moe iskoristiti. Objasnimo ovu razliitost. Organski minerali se, ivui, apsorbiraju u stanine stijenke kao hrana i prosto je nemogue zamisliti da proiena voda odvaja minerale, koji su postali sastavnim dijelom stanica i tkiva organizma. Proiena voda sakuplja samo one minerale koji su odbaeni iz stanica, minerale koje je prirodna voda izvorno sakupila u svom dodiru sa zemljom i stijenama. Minerali koji su odbaeni iz stanica tijela nemaju nikakvu konstruktivnu vrijednost.

Kad osoba ima arteriosklerozu, doktori esto preporuuju by pass kirurgiju, balon kirurgiju ili neku drugu skupu metodu za nadomjestak, ienje ili zaobilaenje vee blokade arterija koja je uzrokovala probleme. Najveu tetu od anorganskih minerala, soli i kolesterola trpe najmanje kapilare, kapilare mozga. Ako odete u bolnicu ili neko drugo mjesto za rehabilitaciju, svojim ete oima vidjeti ljude koji vie ne mogu razumno misliti. Mnogi od njih ne mogu prepoznati niti vlastitu djecu, roake... nijedna tehnika ovoga svijeta ne moe povratiti ivot ljudskom mozgu koji se pretvorio u okaminu. Drugi vrlo fini prolaz lako zaepljiv od neistoa iz vode je vezivno tkivo koje povezuje, podupire i titi vitalne organe, krvne ile, ivce i miie. To vezivno tkivo formira vanjski omota mozga, membranu lene modine, ronjau oka, upleteno je i u metabolizam stanica. Kad bi se fine membrane koje formiraju ta vezivna tkiva u ljudskom tijelu odvojile i smjestile jedna do druge, pokrile bi povrinu nekoliko hektara. Klor i fluor - sigurne kemikalije Dvije kemikalije koje se, uobiajeno, dodaju u vodovode su klor i natrijev fluorid. Da li ste znali da je klor u plinovitom stanju bio koriten kao bojni otrov u I. svjetskom ratu, prije negoli je upotrijebljen za trovanje bakterija u naim vodovodima. Znai, ako je klor u vodi za pie dostatan za proizvodnju odvratnog mirisa i dovoljno ga ima da moe ui u crijevni trakt, moe unititi korisne bakterije, te nas uasno uskratiti za vane vitamine koje one ine za nas. Istraivanja su pokazala da se klor u vodi povezuje sa sranim bolestima, senilnou i rakom mokranog mjehura, jetre, guterae, debelog crijeva i urinarnog trakta. Klor je tako opasan da bi trebao biti zabranjen. Fluor je jedan od najmonijih otrova koje poznaje ovjek. Natrijev fluorid pak, koristi se u vodovodima do gustoe od 1.2 estice na milijun. Isti taj natrijev fluorid, ali u veoj koncentraciji, upotrebljava se za trovanje ohara i takora te kao pesticid. Porijeklo dodavanja natrijevog fluorida u vodovode javlja se 1939., kad je industrija naredila biokemiarima da pronau upotrebljivost za veliku koliinu natrijevog fluorida - otpada proizvedenog u linijskoj topionici aluminija. Velika industrija pritiskala je dravu i lokalne vlade da fluoridiraju svoje vodovode, a javnosti je ponuen prodajni slogan da fluorid sprijeava kvarenje zuba. Svaka inteligentnija osoba zna kako je kvarenje zubi uzrokovano siromanom prehranom, posebno koritenjem rafiniranog bijelog eera prije negoli nedostatkom fluora u vodi kojom se opskrbljujete.

A sada rije, dvije o nesigurnim kemikalijama... ABC News studija objavila je, da je u vodi za pie pronaeno vie od 700 kemikalija, a 129 od njih navedene su od amerike Agencije za zatitu okolia - EPA (Environmental Protection Agency) kao zapanjujue, ozbiljno rizine po zdravlje. Ipak, EPA zahtijeva da se vodovodi testiraju na samo 14 od navedenih kemikalija. Usprkos svim upozorenjima, ljudi i dalje nastavljaju piti vodu koja sadri povienu razinu olova, tekih metala koji mogu nakoditi kvocijentu inteligencije i koncentraciji kod djece. Jedno od estero djece ispod 6 godina starosti ima povienu razinu olova u krvi. Bolesti prenosive vodom se poveavaju. Postrojenja gradske vode koriste dezificijense kao klor za kontrolu prostiranja mikroba, no dokazi navode da su mnogi mikrobi otporni na klor. Klorirana voda esto je zaraena parazitima otpornim na klor to dovodi do oboljenja mnogo ljudi. Istraivai su doli do zakljuka da je treina svih gastrointestinalnih (eluano crijevnih) bolesti uzrokovana vodom za pie. Raznorazne studije napravljene u blizini odlagalita opasanog otpada, otkrile su da etiri od pet lokacija proputa otrove u podzemne vode. Nae zalihe povrinskih voda ugroene su ne samo od veih odlagalita i kemijskih postrojenja, nego i od malih pogona kao to su kemijske istionice i servisne stanice. Kongresna istraivanja su pronala da oko 10% podzemnih spremnika za gorivo proputa. Nemojte dozvoliti da vas flairana voda prevari. Voda iz boce moe izgledati kao dobro rjeenje. Naalost, nema unificiranog sveopeg standarda kvalitete koji se primjenjuje za flairanu vodu. Stoga nije iznenaujue da gotovo ne postoji znanstvena potvrda koja govori da je flairana voda zdravija od veine gradskih voda iz slavine. injenica je, javna voda iz slavine je legalno prihvaen izvor za flairanu vodu. I dok flairana voda prosjeno kota oko 1 marku po litri, veina flairane vode nije nita drugo ve obina voda iz slavine sa lijepom etiketom koja je malo ili uope nije obraena, a prodaje se po 650 puta veoj cijeni. Da li vam se ikad dogodilo da ste otvorili flairanu vodu i osjetili da ima okus i miris plastine boce u kojoj se nalazila? To je stoga to voda u jeftinoj plastici moe isprati iz boce toksine poput metilnog klorida i ksenoestrogena (kancerogenici koji smanjuju plodnost i uzrokuju rak reproduktivnog tkiva).

Svjeina je takoer problem. Nedavno provedena studija amerikog Northeastern sveuilita otkrila je da se bakterija u stvarnosti moe razmnaati i u flairanoj vodi ta vrsta bakterije moe biti uzrok crijevnih problema, proljeva i munina. Amerika uprava za kontrolu hrane i lijekova (FDA) nedavno je objavila podatak da je 31% od 52 poznata imena flairane pitke vode bilo zagaeno bakterijama. Ekoloke posljedice masovnog koritenja flairane vode su vrlo bitna ali sasvim druga tema. Koje su alternativne vrste vode je dostupne? Neobraena voda je voda koja nije bila ugroena niti na jedan nain. Moe sadravati anorganske minerale, kemikalije - uzronike raka - baene u rijeke, moe biti gusto nastanjena milijunima virusa i bakterija. Klorirana voda ubija veinu klica i virusa, ali moe takoer ubiti stanice u naem tijelu Prokuhana voda ubija bakterije u svjeoj vodi, ako se kuha najmanje 20 minuta. Ali, mrtva tijela bakterija unose se u nae tijelo kad pijemo prokuhanu vodu. Ta mrtva tijela ine plodno tlo za brzo irenje klica koje se ve nalaze u vodi. Prokuhavanjem vode ne otklanjaju se nikakvi anorganski minerali ili kemikalije. Uz to dolazi i do poveanja koncentracije nitrata, soli, tekih metala i drugih neistoa u vodi koja ostaje. Mineralna voda iz odreenog izvora navodno ima medicinske kvalitete. Razlog za te tzv. medicinske uinke jest taj to tijelo pokuava odbaciti viak minerala koji ga napadaju unosei strane naslage. Ustrajavanje na toj vrsti vode moe biti kodljivo. Deionizirana voda djelotvorno otklanja minerale, ali njezin smolast talog postaje podloga za mnoenje bakterija, pirogenika i virusa... tovie, deionizacija ne otklanja sintetike kemikalije kao herbicide, pesticide, insekticide ili industrijska otapala. Sustavi suprotne osmoze. Princip sustava suprotne osmoze sastoji se u tjeranju vode pod visokim pritiskom kroz sintetiku polupropusnu membranu kako bi se smanjili anorganski minerali. Ti sustavi iroko variraju u efikasnosti odbacivanja nitrata, klorida i drugih kontaminata. Sustav suprotne osmoze dizajniran je da ispere kontaminaciju dodatnom koliinom vode. Tim procesom, za svaku litru obraene vode etiri litre odlaze u kanalizaciju. Drugim rijeima, da biste

obradili 12 litara vode dnevno bacit ete otprilike 4500 litara na godinu. Postupno epljenje membrane rezultirati e smanjenom efikasnou kao i mogunou kontaminacije i razvojem bakterija. Kinica. U prolo vrijeme ljudi su skupljali i pili kinicu. Danas to vie nije sigurno. Kinica moe biti dobra kad napusti oblake, ali ne i nakon padanja kroz kilometre zagaenog zraka punog bakterija, dima, smoga i industrijskog ispusta. Omekivai vode. Omekivai vode obrauju tvrdu vodu jednostavnom zamjenom tvrdih minerala poput kalcija i magnezija, natrijem. Uklanjanje takvih minerala omoguava sapunima i deterdentima lake otapanje. Omekivai imaju mali uinak na bakterije i ne odstranjuju sintetike kemikalije niti teke metale poput olova. Omekivai su ogranieni u svojoj svrsishodnosti proiavanja vode za pie. Obzirom da je dodan natrij, omekana voda moe predstavljati problem ako ste na neslanoj dijeti. Misija firme DE FACTO d.o.o. je edukacija, kako sadanjih, a tako i buduih korisnika proizvoda iz palete ELECTA BRENDA, o znaaju prevencije i zdravog naina ivota. Za nae vjerne klijente pripremili smo i brendirali aparat za proiavanje vode, ELECTA WATER FILTERS, koji radi 24 sata na dan, i omoguava savreno istu vodu uvijek na dohvat ruke. Pripremili smo idealnu kombinaciju filter spremnika, koji komunalnu tj. vodovodnu ili bunarskuvodu pretvaraju u istu i zdravu vodu za pie i kuhanje. Moderne kuhinje zahtjevaju sve vie dodatne opreme, a mi smo sve probirljiviji. Ovim se inteligentnim rjeenjem, na mjestu gdje uzimate 1-2% cjelokupne koliine vode za Va ivot, dakle za pie i kuhanje, metodom fine filtracije; bez dodavanja tvari, odstranjuju iz Vae vode: klor, trihalometani, olovo, bakar, barij, krom, aluminij, mangan, zatim nitrati, pesticidi, radioaktivne estice, patogeni mikroorganizmi i sva ostala oneienja iz Vae vode; ovisno o zagaenosti okolia gdje se voda sakuplja, crpi i kemijski obrauje. ELECTA WATER FILTERS je sustav za viestruku filtraciju koji uklanja zagaenja, neistoe i mirise, te nam daje istu i sigurnu vodu za pie, dobrog okusa.

ELECTA WATER FILTERI sastoje se od 4 filter spremnika: 1. Sedimentni filter: Uklanjasedimentne estice poput hre, prljavtine i pijeska, te proputa nominalne mikronske estice manje od 1/3 mikrona, i tako titi membranski i karbonski filter. Zadrava do 85%svih sedimentnih neistoa. 2. Karbonski predfilter (granulirani aktivni ugljen): Dizajniran je za efikasnu filtraciju - ienje vode. On uklanja estice veliine do 0,5 mikrona. Punjen je aktivnim ugljenom najbolje kvalitete, tako da apsorbiratetne organske kemikalije, poput klora, flora, pesticida, herbicida, trihilomeetana (kancerogeni spojevi), te ostatka sedimenta iz prvog filtera. 3. Drugi karbonski filter (granulirani aktivni ugljen): Dizajniran je da filtracijom uklanja nezdrav i neprijatan ukus, miris, preostali klor i plinoveiz vode. Materijali koji su koriteni pri konstrukciji ovog proizvoda odgovovaraju ili prevazilaze FDA/NSF standarde za upotrebu u sistemima za proiavanje vode. 4. UF membrana - Ultrafiltrirajui membranski filter: Ova vrsta filtriranja finkcionira na nain da se pod hidrostatskim tlakom voda tjera kroz polupropusnu membranu. Krute estice i rastvori, visoke molekularne mase su zadrane, dok voda i rastvori,manje molekularne mase prolaze kroz membranu. Otklanja zagaivae poput mikroorganizama, tetnih organiskih kemikalija, itd. Ona se sastoji od 520 miljardi mikropora koje uinkovito uklanjaju vie od 99,99% svih bakterija NIJE LI VRIJEME DA IMATE POVJERENJE U VODU KOJU PIJETE? ista, prava voda je apsolutno presudna za dobro zdravlje. A proiavanje vode iz slavine je jedini nain da sami kontrolirate i budete sigurni da je voda u vaem domu ista i zdrava - jedini siguran nain da dobijete sve blagodati vode od majke prirode koje ste namjeravali imati. Preuzeo sam kontrolu vode u mom domu i na poslu. Svesrdno se nadam da i vi takoer to inite. Srdano Vaa, aklina Samardi

ELECTA - WATER FILTERS

DE FACTO

... jer...

USPJEH NIJE SLUAJNOST...

Kontakt:

DE FACTO d.o.o.
Biha, Hatinaki progon bb www.electa-ksv.com + 387 63 431 347; + 387 62 566 498 email: electa@electa-ksv.com