I PREDMET ANDRAGOGIJE I NJEGOVE ODREDNICE Andragogija je nauka o obrazovanju i vaspitanju odraslih ljudi.

Predmet andragogije je istraivanje zakonitosti pripremanja,

izvoenja i vrednovanja kolovanja, osposobljavanja i usavravanja odraslih za rad, samoupravljanje i slobodno vreme. Edukacija odraslih je drutvena i delatnost razvoj koja kao cilj ima

osloboenje

oveka

viestrani

njegove

linosti.

Komplementarni ciljevi obrazovanja odraslih jesu ekonomski (razvoj proizvodnih snaga) i drutveni (razvoj proizvodnih odnosa) kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje humanistikog cilja obrazovanja i vaspitanju. Obrazovanje odraslih integralni je deo celovitog sistema obrazovanja i vaspitanja te predstavlja fazu permanentnog obrazovanja u kojoj uestvuju odrasli ljudi. Odrasla je ona osoba kod koje je zavren proces biolokog rasta i koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela. Andragogija integrie ona dostignua pedagogije, psihologije

vaspitanja i obrazovanja, sociologije i ekonomije obrazovanja koja su relevantna za objanjenje delovanje na pojave u edukaciji odraslih. 1. Obrazovanje i osloboenje oveka

Predmet andragogije u samoupravnom socijalistikom drutvu, te njen teorijski i praktini zadatak treba odrediti u kontekstu istorijskog procesa osloboenja rada. Taj je proces determinisan razvojem proizvodnih snaga od kojih zavisi nain proizvodnje koji pak odreuje

odnose koji u proizvodnji i drutvu vladaju. Od toga u kakvom su odnosu ljudi sa sredstvima za proizvodnju i predmetom rada zavisi mogunost da ovek ovlada proizvodima i uslovima svog rada, da se u radu realizuje i razvija, te odnosi meu ljudima. Drugim reima, od toga zavise globalne mogunosti samoaktualizacije kao prave svrhe ovekove egzistencije. U tom sklopu obrazovanje ima zadatak da doprinosi otuenju oveka delujui na redukciju pojedinih oblika alijenacije. To su: otuenje od proizvoda i rezultata njegovog rada, od samoga rada u smislu nemogunosti da se radnom aktivnou zadovoljavaju intrinzini motivi, odnosno da se ovek samoaktualizuje, te otuenje od drugih ljudi. Marksova je teorija otuenja najue vezana za sferu rada, no ona je osnova i klju za razumevanje razliitih oblika otuenja koji se pojavljuju u ostalim sferama ivota. Razotuenje oveka postie se menjanjem uslova koji generiu alijenaciju. To je primarno nain proizvodnje. Stoga se aktivna uloga obrazovanja sastoji u doprinosu razvoju proizvodnih snaga i drutvenih odnosa kao faktora koji nain proizvodnje determiniu. Time se stvaraju uslovi za otuenje od proizvoda rada i socijalnog otuenja, a odreenoj meri i mogunosti za samoaktualizaciju u procesu drutvene proizvodnje. Obrazovanje treba da osposobljava i za kreativno koritenje slobodnog vremena, kako bi se u njemu realizovali oni potencijali pojedinca koje rad i upravljanje njima ne trebaju. Bogatije iskoritavanje slobodnog vremena pozitivno deluje na uspenost oveka u ostalim podrujima njegove aktivnosti. Osim toga, obrazovanje je samo po sebi podruje samorealizacije. Takvo teorijsko polazite zahteva odgovarajuu konceptualizaciju i operacionalizaciju obrazovanja i vaspitanja. Konceptualizacija se

sastoji u izgradnji takve teorije edukacije (edukacija je vii rodni pojam koji obuhvata obrazovanje i vaspitanje kao podreene pojmove. U tom se sluaju termin vaspitanje odnosi samo na formiranje stavova, interesa, navika, vrednosti i voljnih osobina, tj. Karakter oveka, ime odustajemo od upotrebe termina vaspitanja (u njegovom irem znaenju), koja nee biti uoptavanje postojee vaspitno-obrazovne prakse, nego e biti usmerena prema njenom menjaju u pravcu osloboenja oveka. Predmet teorije obrazovanja i vaspitanja odraslih valja tako definisati da istraivanja budu usmerena prema problemima relevantnim sa gledita posrednog ili neposrednog osloboenja oveka. Prema tome, predmet andragogije kao teorije edukacije odraslih, sadri tri osnovne dimenzije ili aspekta: Radne postupke koji slue povezivanju obrazovne delatnosti sa stvarnim potrebama oveka, privrede i drutva i uspenom proticanju obrazovnih i vaspitnih procesa u eljenom smeru (radni postupci u edukaciji odraslih) Osnovna podruja obrazovanja i vaspitanja odraslih unutar kojih se ti postupci primenjuju (obrazovanje i vaspitanje za rad, upravljanje radom i aktivnosti u slobodnom vremenu) Osnovne oblike ili obrazovne puteve kojima se obrazovanje i vaspitanje odraslih izvodi (kolovanje, neformalno osposobljavanje i usavravanje odraslih, te neintencionalna edukacija odraslih). Razume se, andragogija, kao jedna od disciplina koja istrauje obrazovne pojave, mora definisati i pojam odraslosti kako bi se

usmerila na one obrazovne i vaspitne fenomene u kojima je subjekt odrastao ovek.

2. Radni postupci u edukaciji odraslih (prva dimenzija)

Budui da je pojam edukacije odraslih kompleksan, mi smo ga, radi njegova to jednoznanijeg odreenja ralanili na njegove osnovne aspekte. Prvi se aspekt oituje u postupcima od kojih se sastoji obrazovni rad. Treba, naime, poi od toga da je aktivnost obrazovanja i odgajanja drutvena delatnost, tj. Da je ona svojevrstan rad. Kao i svaki drugi i obrazovni rad je viefazan proces koji se sastoji od postupaka pripremanja, izvoenja i vrednovanja. Zbog toga kao obrazovanje odraslih ne razumevamo samo proces neposrednog pripremanja i izvoenja, nego i postupke ireg pripremanja od kojih zavisi izbor polaznika i sadraja obrazovanja, te postupke vrednovanja uinaka obrazovnog rada u njegovoj socijalnoj i ekonomskoj okolini, a ne samo u koli. Ti postupci slue povezivanju obrazovne delatnosti s potrebama privrede i drutva i linim potrebama oveka. Takvo proirivanje tradicionalnog shvatanja obrazovnog rada koje je bilo reducirano na izvoenje obrazovno-vaspitnih procesa, nuno je ako obrazovnu delatnost elimo tretirati kao drutvenu delatnost, a ne kao autonomnu i od drutva otuenu. Kao drutvena delatnost ona ima i odreene drutveno uslovljene ciljeve koji se sastoje od razvoja proizvodnih snaga i drutvenih odnosa te svestranog razvoja ljudi u skladu s njihovom autentinom prirodom. Da bi obrazovanje odraslih ostvarivalo te ciljeve, andragoka istraivanja zahvataju njegove drutvene i ekonomske

uslove, procese obrazovanja i vaspitanja odraslih, njihove efekte na planu formiranja linosti, te ekonomske i socijalne uinke. Zbog toga se andragogija koristi rezultatima onih nauka koje, kao svoje specifine probleme, takoe istrauju te pojave, to tu pre svega, psihologija, sociologija i ekonomija obrazovanja. Postupci pripremanja, izvoenja i vrednovanja obrazovanja i

vaspitanja odraslih strukturirani su u tzv. andragoki ciklus. Andragoki ciklus konstituiraju ove faze obrazovno rada: Ispitivanje obrazovnih i vaspitnih potreba i motiva Planiranje obrazovnog i vaspitnog rada Programiranje obrazovnih sadraja Neposredno pripremanje i organizovanje obrazovnovaspitnih procesa Izvoenje procesa obrazovanja i vaspitanja Vrednovanje spoljanjih i unutranjih uinaka

obrazovno-vaspitnog procesa Te postupke izvode zajedniki oni koji imaju potrebe za obrazovanjem i oni koji stvaraju uslove za njihovo zadovoljavanje. Obrazovanje, prestaje biti otueno od radnih ljudi i graana. Prestaje se razvijati nezavisno od razvoja drutvene proizvodnje i razvoja drutvenih odnosa, od interesa i potreba udruenih radnih ljudi i graana. Ostvaruje se integracija obrazovanja sa svetom rada i drutvene proizvodnje.

Postupcima andragokog ciklusa nastoji se osigurati postizanje spoljanjih i unutranjih ciljeva obrazovne delatnosti na razliitim podrujima obrazovanja odraslih.
3. Ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih

Obrazovanje i vaspitanja drutveno su i individualno uslovljeni. Glavne odrednice te delatnosti jesu razvijenost proizvodnih snaga i drutvenih odnosa u jednoj zajednici te njena kulturna tradicija. Individualne odrednice obrazovanja jesu sposobnosti za uenje te lini motivi koje pojedinac nastoji obrazovanjem realizovati bez obzira na to da li je re o interesu za obrazovanje, ako vrednosti po sebi, ili je re o nekoj oekivanoj socijalnoj ili ekonomskoj koristi od obrazovanja. Drutvene su potrebe i osobni motivi za obrazovanje meusobno povezani i uslovljeni, jer se pojedinac formira u odreenoj socijalnoj okolini ije vrednosti preuzima i jer potrebe ljudi determiniu drutvene promene. Ciljeve i zadatke obrazovne delatnosti ne odreuju ni pedagozi ni andragozi ve drutvo, ili tanije, oni njegovi delovi koji imaju najveu drutvenu mo. Razlike u ciljevima ne proisteu samo iz razlika u ekonomskoj razvijenosti zemlje, nego i iz razlika u vrijednostima prema kojima je jedno drutvo orijentirano. Ekspanzija obrazovanja moe se poticati radi ekspanzije proizvodnje i potronje, to je nuno za reprodukciju kapitalistikog naina proizvodnje.

S druge strane, obrazovanje se moe razvijati radi razvoja ljudi, jednako kao to se proizvodnja moe razvijati radi zadovoljavanja potreba ljudi, a ne radi akumulacije vika vrijednosti. U takvu drutvu obrazovanjem treba osposobljavati ljude za dokidanje drutvene podjele rada na izvrni i upravljaki, jer se takva koncepcija drutva ne moe ostvariti ako njegovi lanovi ne ovladaju poslovima drutvene reprodukcije. ... Analiza teleolokih sistema obrazovanja i odgoja u razliitim zemljama pokazuje da se ciljevi mogu klasificirati u tri dosta iroke kategorije: Prvu skupinu ciljeva mogli bismo nazvati HUMANISTIKOM jer se obrazovni i odgojni ideal sastoji u viestranom razvoju linosti ovjeka. Humanistiki obrazovni i odgojni cilj uvjetno bismo mogli nazvati unutranjim ciljem obrazovne djelatnosti. No unutranji cilj obrazovne djelatnosti ima i jedno drugo, ue znaenje. Ono se odnosi na znanja, vjetine, stavove, navike vrijednosti tj. na sve ono to je predmet uenja. Ta dva aspekta unutranjeg cilja ne moraju biti sukladna, jer ono to se ui ne mora voditi svestranom razvoju linosti. Druga skupina ciljeva je poticanje ekonomskoga, odnosno,

privrednog rasta, tj. Razvoj proizvodnih snaga odreenog drutva, ali i unapreivanje ekonomskog poloaja pojedinaca koji se obrazuju. To su, dakle, ekonomski ciljevi obrazovanja i odgoja. Trea skupina ciljeva sastoji se u unapreivanju socijalnog poloaja pojedinca, idejnoj homogenizaciji drutva te uvrenju i razvoju dominantnog drutvenog odnosa. To su socijalni ciljevi obrazovanja.

Ekonomske i socijalne ciljeve moemo, za razliku od humanistikih joj nazvati vanjskim ciljevima obrazovne djelatnosti. U klasnom drutvu svaka klasa i socijalni sloj imaju vlastiti obrazovni, a pogotovo odgojni ideal. Zato, osim cilja vladajue klase, postoji i opozicijski ciljevi socijalnih slojeva koji su potprivilegirani u raspodjeli materijalnih dobara i drutvene moi. No ti se ciljevi nejednako realiziraju institucionalnim formalnim drutvenim sistemom koji kontrolira najutjecajniji drutveni sloj, i funkcionalnim odgojem razliitim izvankolskim odgojnim utjecajima. Mogua su stoga antagonistika odgojna djelovanja iji rezultat reflektira odnos izmeu smjera i intenziteta utjecaja razliitih odgojnih inilaca. Sam ivot, odnosno neposredno ivotno iskustvo, ima snano odgojno djelovanje na odrasle, i u tome je vana specifinost odgoja odraslih prema odgoju mladih koji su vie izloeni odgojnom utjecaju obitelji i kole. ... u vrstoj je vezi s obrazovnim i odgojnim ciljevima pojam obrazovne i odgojne efikasnosti. Ona se sastoji u stupnju u kojem su ostvareni ciljevi obrazovne djelatnosti. Kao to postoje tri vrste ciljeva, tako postoje tri vrste obrazovne i odgojne djelotvornosti koje im korespondiraju. Budui da su ciljevi obrazovanja viedimenzionalni, trebao bi se smatrati efikasnim onaj odgojno-obrazovni sistem koji uravnoteeno i u visokom stupnju ostvaruje sva tri navedena cilja. To pretpostavlja da su proizvodnja i to se tie svrhe i naina proizvodnje, te dominantni drutveni odnos usklaeni s autentinom ljudskom prirodom. Da joj slue a ne proturjee.

Ta je pretpostavka ostvarena onoliko koliko je realizirano osloboenje rada, to e rei da pojedine vrste obrazovnih, a pogotovo odgojnih uinaka mogu meusobno kolidirati. U drutvu koje nije nadvladalo drutvenu i tehniku podjelu rada, obrazovna e djelatnost teko mou istodobno osigurati podjednaku razinu svih vrsta edukativne djelotvornosti, bez obzira na to to se tome u deklaracijama bezrezervno tei. to je, meutim, ekonomski i socijalni razvoj humaniji, interakcije meu razliitim vrstama edukacijskih uinaka postaju sve pozitivnije, to znai da efekt u jednoj komponenti cilja djeluje na ukupnu efikasnost, ovisno o postignutim rezultatima u ostalim vodeim dimenzijama obrazovne djelotvornosti. Tek kad je rad kreativan i proizvodnja u funkciji zadovoljavanja ljudskih potreba, a drutvo uistinu demokratino, osposobljavanje za takav rad i za ivot u takvu drutvu vodi, ujedno i razvoju linosti, a razvijanje linosti produktivnijem radu i ivotu. ...
4. Osnovna podruja i oblici obrazovanja i odgoja odraslih

Prilikom operacionalizacije ciljeva obrazovne djelatnosti mogua su dva pristupa: ei je onaj koji polazi od podjele osobina linosti koje se obrazovanjem i odgojem razvijaju. To su kognitivne osobine (znanja, vjetine i sposobnosti) koje se razvijaju obrazovanjem te afektivne i motivacijske osobine koje se razvijaju odgojem. Tako se konkretizira unutranji ili

humanistiki cilj obrazovne djelatnosti (vidi poglavlje Humanistiki cilj obrazovanja i odgoja odraslih!). Drugi pristup polazi od vanjskih ekonomskih i socijalnih ciljeva obrazovanja, odnosno strukture obrazovnih i odgojnih potreba koje proistjeu iz interaktivnog odnosa ovjeka i promjenjivih zahtjeva njegove okoline. Ti se zahtjevi artikuliraju oko glavnih podruja ovjekove aktivnosti. To su radna i upravljaka aktivnost, te one aktivnosti koje se ostvaruju u slobodnom vremenu. Tome korespondiraju osnovna podruja obrazovanja i odgoja odraslih. Pri tome obrazovno-odgojne potrebe koje proistjeu iz radne

aktivnosti ukljuuju i potrebe vezane za pridravanje mjera zatite na radu i zatite ovjekove okoline. Podruje obrazovanja i odgajanja za aktivnosti u slobodnom vremenu ukljuuje porodine, zdravstvene, kulturne i rekreativne aktivnosti kao osnovne. Valja imati na umu pojavu novih aktivnosti te kvalitativnu promjenu sadanjih. ... edukacija odraslih realizira se neformalnim oblicima osposobljavanja i daljeg usavravanja te formalnim stupnjevitim kolovanjem. Pri tome se i formalno i neformalno obrazovanje zaposlenih moe ostvariti uz rad ili iz rada. Obrazovanje uz rad simultano je s radnom aktivnou, dok je odnosa. obrazovanje iz rada sukcesivno izmjenjivanje radne i obrazovne aktivnosti pri emu polaznik zadrava sva prava iz radnog

Neformalno osposobljavanje i usavravanje odvija se uglavnom uz rad dok bi se kolovanje odraslih (Povratno obrazovanje) trebalo ostvarivati preteno iz rada. Zbog ekonomskih i organizacijskih

razloga i kolovanje se zaposlenih najee izvodi uz rad. Obrazovanje odraslih moe imati kompenzacijski karakter ili karakter daljnjeg obrazovanja. Kompenzacijsko je ono obrazovanje kojim se nadoknauju deficiti nastali zbog objektivnih, najee ekonomskih okolnosti, ili zato to su anse za obrazovanje u mladosti bile proputene zbog subjektivnih razloga. Osnovno obrazovanje odraslih te njihovo struno osposobljavanje je usavravanje za obavljanje razliitih aktivnosti. Ono je potrebno zbog drutvenih tehnikih i kulturnih promjena.
5. Obrazovanje odraslih u globalnom obrazovnom sistemu

Obrazovanje odraslih nije izolirani dio globalnog indukativnog sustava nego je njegov integralni dio. Do sedamdesetih godina ono se u nas razvijalo kao relativno zatvoreni sistem, nasuprot tradicionalnom sistemu redovitog kolovanja, namijenjenog prije svega, mladima. Razradom i prihvaanjem koncepta permanentnog obrazovanja kao osnove svakog obrazovanja, stvorena je podloga za konstituiranje jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema, iji je vezivni element upravo doktrina permanentnog obrazovanja (Filipovi, 1971). ... osnovne promjene kolskog sistema jesu programske, metodike i organizacijske. One se ponajprije sastoje u tome to:

kolovanje

odraslih

(povratno

obrazovanje)

postaje

ravnopravan, a perspektivno i dominantan obrazovani put u svladavanju viih stupnjeva usmjerenog obrazovanja Mladi bi se, naime, trebali to prije osposobiti za neko zanimanje, zaposliti se, a vie stupnjeve obrazovanja svladati uz rad ili iz rada Institucije redovnog kolskog obrazovanja trebaju preuzeti funkciju daljnjeg permanentnog obrazovanja, strunog usavravanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnih ljudi, to je uvjetovano znanstvenim i tehnikim progresom. Time one prerastaju iz kolskih u obrazovne ustanove koje ne razvijaju samo formalno nego i neformalno obrazovanje odraslih. Metodike promjene: nove, mnogo elastinije metode: dopisnokonzultativna nastava, razliiti teajevi, seminari, multimedijsko obrazovanje, organizirano samoobrazovanje, samo su neke od moguih didaktikih inovacija globalnog sistema. ... transformacija obrazovanja odraslih sastoji se u njegovu rastvaranju kao posebnog obrazovano sustava te urastanja u globalni edukativni sistem kao jedne faze permanentnog obrazovanja. Ono postaje integralno u smislu sadraja, metoda i oblika. Obuhvaa i : Struno i neprofesionalno obrazovanje Kompenzacijsko i daljnje obrazovanje kolovanje osposobljavanje ... (povratno obrazovanje) i neformalno

moemo rei da su predmet andragokog istraivanja postupci obrazovnog i odgojnog rada (faze andragokog ciklusa) na podrujima strunog i neprofesionalnog obrazovanja (podruja obrazovanja i odgoja za rad, samoupravljanje, slobodno vrijeme i osnovno obrazovanje) i to kako u kolskim tako i izvankolskim oblicima obrazovanja i odgoja odraslih (kolovanje, osposobljavanje i usavravanje). Andragogija, zajedno s ostalim edukologijskim znanostima, istrauje i pojave nenamjernog obrazovanja i odgoja odraslih.
6. Pojam odraslosti

Uz pojam odraslosti vezan je pojam zrelosti, ali ih ne treba izjednaavati jer postoje razliite vrste zrelosti i razliiti stupnjevi istovrsne zrelosti. Najvanije vrste zrelosti, uz bioloku, jesu psihika, socijalna i profesionalna. Kada je postignuta maksimalna razvijenost razliitih osobina linosti, to se obino zove razdoblje zrelosti. Smatra se da traje priblino od dvadesete do pedesete ili ezdesete godine ivota poslije ega slijedi predstaraka dob odnosno starost. Sa stajalita obrazovanja odraslih najvanijim vrstama zrelosti smatramo psihiku i profesionalnu. Osnovni kriteriji po kojima se prosuuje moe li se netko i po svojoj psihikoj razvijenosti smatrati odraslim (Furlan, 1981). To je sposobnost diferenciranog reagiranja koje je prilagoeno postojeim prilikama,

konstruktivno i

drutveno prihvatljivo manifestiranje i

zadovoljavanje potreba, uvstava i napetosti, prihvaanje postojeih realnosti, uspostavljanje odnosa meuzavisnosti s uom i irom socijalnom okolinom itd. Vaan aspekt psihike zrelosti odrasle osobe je racionalno

iskoritavanje svojih kapaciteta i sposobnosti. Racionalizacija se ostvaruje primjenom provjerenih rutinskih postupaka, ali i originalnim rjeenjima postojeih problema za to je karakteristina odreena kreativnost. Zadovoljstvo u poslu koje isti autor navodi kao jo jedan kriterij psihike zrelosti, usko je vezano uz pojam profesionalne zrelosti Profesionalna zrelost oznauje sposobnost za pravilan izbor i uspjeh u zvanju (Andrilovi, 1976) odnosno, sposobnost ovjeka da sam sebe izdrava. Odrasla je, dakle, ona osoba kod koje je zavren proces biolokog rasta i koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela.
7. andragogija i druge znanosti

... ergologija ili ergonomija... nauka o radu rezultate posebnih naunih disciplina koje prouavaju ljudski rad s razliitih stajalita interpretira sintetiki s gledita mogueg ljudskog radnog uinka i svih njegovih preduvjeta. Ergodidaktika se definira kao teorija o naunoj organizaciji svakog obrazovnog rada. (Pri tome se, u rjeavanju praktinih problema, oslanja na teoriju sistema, kibernetiku i sistemski pristup.)

Vodea misao ergodidaktike je da je obrazovni rad samo jedna vrsta organiziranog rada, to znai da se pri njegovu prouavanju i unapreivanju mogu primijeniti zakonitosti do kojih je dola ergologija.
8. Integrirani pristup obrazovanju i odgoju

...njegovo viedisciplinarno istraivanje i primjenu tako utvrenih spoznaja Polidisciplinarna istraivanja obrazovanja nisu se razvila kao rezultat nastojanja da se doe do jedinstvene slike o njemu radi usklaenog razvoja obrazovne djelatnosti, nego su nastala iz autonomnog razvoja razliitih i relativno nezavisnih znanosti. obrazovanje drutvenim, odraslih i odvija se u varijabilnim okolnosima i

ekonomskim

kulsturnim

razliittim tipovima socijalnih sredina. U radnoj ili nekoj drugoj organizaciji, u teritorijalnoj zajednici i obitelji, pri emu je obrazovanje gotovo uvijek usmjereno prema rjeavanju odreenih problema u okolini u kojj eive i rade polaznici. Stoga je, u pravilu, ono vie orijentirano prema vanjskoj nego prema unutranjoj djelotvornosti. A ivotni su i radni problemi, prema ijem je rjeavanju rijetko obrazovananje odraslih usmjereno,

monodisciplinarni. Oni se mogu rijeiti samo integriranim pristupom koji prine o cjelini pojave i svim relevantnim faktorima to je determiniraju. - dijalektikapovezanost andrgogije ss drugima naukama o edukaciji ne negira njenu znanstvenu samostalnost i

originalnost, jer je ta povezanost rezultat kompleksnosti premeta njezina istraivanja - dosadanja andragoka praksa dovela je ddo predmetne diferenicjacije unutar same andragogije. Dosad se formiralo nekoliko andragokih disciplina unutar kojih su identificiranje posebne zakonitosi u pripremanju, izvoenju i vrednovanju obrazovnih i odgojnih procesa. To su: industrijska andragogija socijalna andragogija vojna andragogija penoloka andragogija andragoka didaktika i razliite metodike opa i nacionalna povijest andrgogije komparativna andragogija metotdologija andragohih istraivanja Njihov razvitak pridonosi razvoju ope andragogije koja ne nastaje samo preradom rezultata ostalih andragokih disciplina nego i vlastitim istraivanjima koja povratno djeluju na razvoj posebnih andragogija. II. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA ... III . HUMANISTIKI CILJEVI OBRAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH ANDRAGOKIH

Humanistiki obrazovno-odgojni cilj sastoji se u doprinosu razvoju mnogostrano razvijene linosti, tj. U razvijanju njezinih osobina uz pomo obrazovanja i odgoja. Osnovne osobine linosti jesu spoznajne, emocionalne, motivativne i tjelesne. Obrazovanjem se djeluje na razvoj spoznajnih i tjelesnih osobina, a odgojem na razvoj emocionalnih i motivativnih. Osobine linosti se razvijaju tako da se uz pomo odogovarajuih aktivnosti stave u funkciju relevantne dipozicijske strukture. Razvoj linosti determiniran je ljudskom praksom, tj. Nainom proizvodnje i ivota. Podjela rada uvjetuje parcijalni razvoj linosti. Zato obrazovanje i dogoj imaju zadatak da ne formiraju ljudske linosti samo prema zahtjevima proizvodnje, nego da aktiviraju to vei dio dispozivijske osnove linosti i tako omogue njezin viestrani razvitak. 1. klasifikacija osobina linosti

Humanistiko obrazovno-odgojni cilj sastoji se u svestrano ili mnogostrano razvijenoj inosti ovjeka koji se najstoji formirati i uz pomo obrazovanja i dogoja velik broj razliitih osobina ili crta linosti. To su sve one relativno trajne osobine ovjeka vane za njegovo doivljavanje i ponaanje, relativno univerzalne, tj u veoj su ili manjoj mjeri prisutne kod svih ljudi Sve se osobine linosti ovjeka mogu klasificirati u neku od 4 osnovne skupine: to su znanje i vjetine te razliite sposobnosti emocionalne osobine (temperament)

motivativne i voljne osobine (karakter) tjelesne osobine ovim psihikim sobinama odgovaraju razliiti psihiki procesi koji su pokretani tim osobinama a kroz koje se te osobine manifestiraju i dalje razvizaju. Sposobnostima, znanju i vjetinama odgovaraju spoznajni ili

kognitivni precesi, temperamentu odgovaraju razliiti emocionalni ili afektivni procesi, a osobinama karaktera ili linosti odgovaraju motivativni ili konativni procesi. Tjelesnim osobinama odgovaraju fizioloi i fiziki rpocesi. Zbog toga to se obrazovanjem i odgojem djeluje na razvoj psihikih osobina, aktivirajui odgovarajue psihike procese, opravdano je pripadne osobine i procese grupirati zajedno. Tako se dolazi do 4 osnovna podruja osobina i procesa ija strukrura ini linost pojedinca. To su spoznajno emocionalno motivativno podruje i podruje fizikih osobina. Razvoj osobina i procesa koji ulaze u ta podruja predmet su obrazovanja i odgoja. Obrazovanje je stjecanje znanja i vjetina te razvoj sposobnosti. Ono je, dakle, orijentirano na razvoj spoznajnih osobina i procesa, te razvoj tjelesnih osobina ovjeka. Odgoj jest razvoj emovionalnih i motivativnih svojstava i procesa, to ini karakter ovjeka ili njegovu linostu u uem smislu rijei.

Pojam odgoja u pedagokoj se literaturi upotrebljava u irem i u uem znaenju. Odgoj u irem znaenju odnosi se na formiranje ovjeka u cjelini, tj. formiranje njegovih spoznajnih, emocionalnih, motivativnih i fizikih osobina. Odgoj u uem smislu obuhvaa samo moralnu i voljnu sferu, tj. ono to ini karakter ovjeka. Ono to fenomene obrazovanja i odgoja povezuje, to je njihov zajedniki nazivnik jest injenica da su u osnovi i jednoga i druga procesi uenja. I obrazovanje i odgajanje odvija se na osnovi uenja koje definiramo kao preces stjecanja relativno trajnih promjena razliitih vrsta ponaanja i doivljavanja na osnovi aktivnosti pojedinca koji ui. --Postoje razliita stajalita o tome moe li se edukacija reducirati samo na svjesno i namjerno obrazovanje i odgajanje. Nae je miljenje da ne moe, jer onda obiteljski odgoj, obrazovni i odgojni utjecaj medija masovnog komuniciranje, djelovanje umjetnikih djela i razliitih ivotnih iskustava na stavove, uvjerenja i vrijednosti ne bi bili dogoj, jednako kao to ono radno i ivotno iskustvo djece i odraslih koje rezultira novim spoznajama ne bi bilo obrazovanje. U pedagokoj se literaturi nenamjerno educiranje naziva funkcionalnim. U njoj prevladava stav da funkcionalni odgoj i obrazovanje ne treba biti predmet pedagokog istraivanja. Andragogija istrauje zakonitosti namjernog i nenamjernog

obrazovanja i odgoja odraslih. ...

u andragokoj je literaturi pojam obrazovanja dominantan vie nego to je pojam odgoja dominantan u pedagokoj. Stoga se najee govori samo o obrazovanju odraslih, a odgoj se i ne spominje. Razlozi su tome praktiki i teorijski. U andragokoj praksi obrazovanje zaista prevladava nad odgojem, a u mnogim se teorijskim razmatranjima zakljuuje da su mogunosti namjernog odgojnog djelovanja na odrasle bitno reducirane. Stojimo na stajalitu da i kod mladih i kod odraslih moemo govoriti o obrazovanju i o odgoju, ali se odgoj na razliite naine ostvaruje, to i opravdava egzistenicju andragogije kao posebne znanosti o obrazovanju i odgoju odraslih. U ekukaciji odraslih funkcionalni je odgoj znaajniji od intencionalnog. 2. razvoj osobina linosti ... 3. razvoj linosti i ivotna dob ...u toku ivota mijenjaju se osobine o kojima ovisi efikasnot procesa uenja, zbog ega nisu sva ivotna razdoblja jednako povoljna za stjecanje i mijenjanje razlitih osobina linosti. Za razvoj sposobnosti povoljnija su ona razdoblja u kojima su relevantne dispozicije u fazi fiziolokog sazrijevanja, jer je tada njihovo organiziranje u razliite strukture razdobljima efekta. Slino je i ko gormiranja ostalih osobina koje vie ovise o nasljednoj osnovi nego o utjecajima okoline. To su jo osobine temperamenta i odgovarajuim osobito aktivnsotima dispozicije djelotvornikje. mogu biti Ako je zakanjenje obrazovnog i odgojnog djelovanja za takvim optimalnim veliko, ve toliko stabilizirane da naknadno djeoovanje iz okoline ostaje bez vidljivog

one voljen osobine determinirane svojstvima ivanog sustava. Znanja i vetine, stavovi i uvjerenja mogu se stjecati i mijenjati cijelog ivota, jer nisu uroena nego nauena svojstva. To, meutim, ne znai da e u svakoj dobi brzina i kvaliteta uenja tih svojstava biti jednaki, jer se godinama mijenjaju faktori koji te aspekte efikasnotsi uenja uvjtuju. Efikasnost uenja znanja i vjetina ovisi o - sposobnostima, - relevantnom predznanju, - tehnikama uenja i - motivaciji za uenje, a ti faktori nisu jednako rasporeeni u svim ivotnim razdobljima. Dok razvoj sposobnosti u zrelo doba i doba starosti ne ide u prilog uenju odraslih, ostali faktori predznanje, tehnike uenja i motivacija mogu biti vie na strani odraslih nego mladih. Efikasnost uenja u odraslih, stoga, moe biti i vea nego u mladih. To je jedan od razloga onih nastojanja koja idu za omasovljenjem obrazovanja uz rad i iz rada na raun kontinuiranog kolovanja mladih na viim stupnjevima obrazovanog sistema. 4. Praksa i formiranje linosti ... Marksistiki zasnovane psihologija i andragogija polaze od toga da je razvoj linosti uvjetovan ne samo dispozicijskom osnovom nego i drutvenom i tehnikom podjelom rada, jer ona determinira karakter

radne aktivnosti ovjeka i nain njegova ivota. Zato se moe rei da je ovjek bie vlastite prakse 4.1. Nain proizvodnje i razvoj linosti nain proizvodnje determinira zahtjeve koji se na izvrioce razliitih vrsta radova i drutvenih uloga postavljaju u pogledu potrebnih znanja, vjetina, razliitih sposobnosti, odgovornosti i ostalih osobina linosti. Poznato je da rauzliitim razinama tehnike razzvijenost6i korespondiraju, kao optimalne, razliite kvalifikacijske strukture. Jednako., stajalita razliitim tipovima drutvenih uloga drutva, odgovaraju, razliiti sa nepromjenjivog funkcioniranja tipovi

karaktera, koji se nastoje osigurati organiziranim obrazovanim i odgojnim djelovanjem. Obrazovni i odgojni sistem ima zadatak formiranja potebne radne snage za nesmetano odvijanje proizvodnje, spremne da tu ulogu prihvati kao pravrdnu, jednako kao to e drutveni odnos prihvatiti kao pravedan drutveni odnos. Sva klasna drutva organiziraju zbog toga raslojene obrazovne sustave za proizzvodnju parcijalnih linosti prema struktru postojeih drutvenih potreba. Tako ona nastoje osigurati svoj kontinuitet i stabilnost, to je, gledano u povijesnim relacijama, mogue samo na krai rok. ... razvoj proizvodnih snaga otvara nove mogunosti zadovoljavanja autentinih ljudskih potreba kojima na putu stoje postojei drutveni odnosi. Indoktrinarna snaga odgoja vladajue klase nije dovoljna da klasi koja je nosilac progresa nametne toliko iskrivljenu predodbu stvarnosti da bi ona odustala od kolektine akcije kojom, objektivno

moe izvesti drutvenu promjenu. Oito, ljudska se linost ne moe u dovoljnoj mjeri formirati po elji onih koji imaju mo da odreuju to su to potrebe drutva, jer je generika priroda ovjeka premasivan faktor u razvoju linosti. Stoga se svaka klasa na vlasti oslanja ne samo na obrazovni sistem nego i na aparat moi kojim, sredstvima represije nastoji postii ono to ne moe odgojem i obrazovanjem. u takvim okolnostima ne moe biti svestranog razvoja linosti, a i potreba pojedinca se aktualizira moe biti potisnuta ako, zbog restriktivnog djelovanja ekonomskih i socijalnih faktora, nisu zadovolji primarni bioloki i socijalni motivi. Slobodni razvitak ovjeka zahtijeva takvu organizaciju ivota i rada koja e poticati i omoguavati aktualizaciju onakvih konfiguracija dispozicija koje najbolje odgovaraju potencijalima pojednica. To pretpostavlja postojanje velikog repertoara razliitih aktivnosti koje su dostupne svima, kao i velike mogunosti promjene i zamjene jedne aktivnsoti drugom. To se moe realizirati u takvim drutvenim i ekonomskim uvjetima u kojima e biti dokinuta drutvena podjela rada na upravljaki i izvrni kao i ona thnika podjela rada koja dovodi do razmrvljenih, parcijalnih i repetitivnih aktivnosti. ... proizvodnja treba da bude podreena ljudskim potrebama, kako u vezi s predmetom, tako i u vezi s nainom proizvodnje. A potrebe u razvijenom drutvu nisu samo potebe za potronim dobrima nego i potrebe za slobodom i svestranim razvojem ljudskih sposobnosti, potrebe za informiranjem, prijateljstvom, potreba da se oslobodimo ne samo eksploatacije nego i tlaenja u radu i u dokolici (Gorz, 1970).

To postavlja zahtjev za preispitivanje pojma progresa i redefinirnje ciljeva i gunkcije tehologije u drutvu. Danas su dominatni kriteriji efikasnosti profitabilnost i ekspanzivnost, dok su ciljevi mekih tehnologija mnogo kompleksniji i ukljuuju zadovoljstvo, kreativnost, odnose meu ljudima, tednju prirodnih resursa i uvanje okoline od zaganosti. 4.2. Alternativne tehnologije i razvoj linosti mogu se klasificirati u tzv jo i utopijske i intermedijarne. samopomoi i

Intermedijarne,

nazvane

tehnologijama

demokratskim ili narodnim tehnologijama, koje su jednostavne i svima dostupne, naijenjene su sobito zemljama u razvoju kojime ne odgovara put tehnolokog razvoja visoko razvijenih zemalja. One nisu kapitalno nego radno intenzivne, osobaaju od nezaposlenosti i koriste se kreativnou ljudi. Prijelaz od suvremenih na alternativne tehnologije nije,

meutim,,samo tehniko, ve primarno politiko pitanje. Budui da je najvaniji sadraj politike ekonomija, a najvaniji sadraj ekonomije tehnologija, intermedijarne tehnologije postaju dio politike strategije o kojoj ovisi osloboenje ljudi od inozemnih i vlastitih centara moi. Postojee strukture moi ne ele tehnolokim promjenama dovesti u pitanje svoju dominantrnu poziciju. Zbog toga je masovna primjena alternativne tehnologije mogua u drutvima koja su ostvarila alternativne sturkture u odnosu prema kapitalistikoj drutvenoj struktrui. ...

tehnoloki razvoj ne mora, dakle, voditi iskljuivo prema mehanizaciji i automatizaciji koja smanjuje psiholoku vrijednsot rada, nego je mogu drukiji tehnoloki razvitak koji omoguuje vei stupanj samoaktualizacije ovjeka. Razumije se da takva orijentacija nije mogua bez permanentnog obrazovanja i samoobrazvoanja. 4.3. Samoupravljanje i razvoj linosti ... 4.4. Slobodno vrijeme i razvoj linosti ...domena u kojoj se ve danas mogu zadovoljavati mnogi vrlo vani univerzalni motivi. To su motivi za aktivnou, za druenjem s ljudima, a javljaju se u razliitim blicima i kvalitativnim razinama, te motiv za postignuem i samoaktualizacijom. Ti se motivi ostvaruju participacijom ovjeka u tekovinama kulturnog progresa, razvojem i zadovoljavanjem razliitih kulturnih potreba i kao konzumenta kulturnih dobara elitne kulture i kao aktivnog sudionika demokratske kulture. Razliite tzv. Slobodne ili hobi aktivnosti jesu znaajno podruje nezavisne akcije pojedinca u kojoj on moe ispoljiti u svoju kreativnost. stupa u Sport i rekreacija tipa zabavljanje kojima raznovrsne nekonvencionalne

socijalne interakcije razzliith vrsta takoer su vrlo znaajno podruje individualnog razvitka. 4.5. Obrazovanje i razvoj linosti ... uenje je univerzalna aktivnost koja djeluje poticajno i oblikovno na sve vrste dispozicija, odnosno na formiranje svih psihikih svojstava ljudi. No nije obrazovanje u razvijenim zemljama toliko

masovno, dugotrajno i intenzivno zbog njegova djelovanja na razvoj linosti, koliko zbog uvjerenja da je obrazovanje jedan od glavnih motora ekonomskog razvoja i faktora vertikalne socijalne pokretljivosti. Takva tehnokratska koncepcija obrazovanja odgovara vrijednostima kojima tee takva drutva, u kojima su proizvodnja i potronja postali vodei ciljevi. U socijalistikom drutvu, kojemu je glavni cilj razvoj ovjeka, obrazovanje treba omasovljavati i razvojati ve zbog toga.... Ljudi se ne obrazuju samo zbog neke oekivane materijalne ili socijalne koristi nego i zbog zadovoljavstva ili uitka koji proistjee iz same aktivnosti uenja, zbog spoznavanjem zadovoljene znatielje. ... u laikoj javnosti, pa i meu strunjacima koegzistiraju kontradiktorna uvjerenja da je obrazovni sistem ili previe ili premalo utilitaristiki orijentiran. To je posljedica toga to je obrazovanje u predodbama ljudi uglavnom reducirano na pkolu, tj. Na instritucionalizirane oblike obrazovanje, iako se obrazovanje zbiva i izvan kole, a ne samo u njoj... treba rei da ni vii stupnjevi strunog obrazovanja, ni vertikalni obrazovni put nisu pravi put svestranog formiranja linosti. To je mnogo vie horizontalni obrazovni razvoj koji se ne ostvaruje stjecanjem to viih kvalifikacija IV. EKONOMSKI CILJEVI OBRAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH V. SOCIJALNI CILJEVI ORAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH

ANDRAGOKI CIKLJUS KARAKTERISTIKE UENJA ODRASLIH OSNOVNA PODRUJA OBRAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH ORGANIZACIJA NASTAVE ZA ODRASLE OSPOSOBLJAVANJE ODRASLIH ZA SAMOOBRAZVOANJE METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH PRINCIPI OBRAZOVANJA ODRASLIH OBRAZOVNA GRUPA