ETIKO RAZDOBLJE HELENISTIKO -RIMSKE FILOZOFIJE helenizam mjeanje kultura uzrokovano stvaranjem svjetske draveAleksandra Velikoga- g r k i d u h s e i r i , a l i i u t j e c a j i s t o k a n a G r k u -procvat specijaliziranih

anih znanosti (matematika, fizika, geografija....)-praktina filozofija pomod u ivotu, briga za duu ovjeka -osjedaj dezorijentiranosti ideal je mudrac koji je sretan, stabilan,miran... -mudrac je mudrac jer posjeduje vrlinu koja im je svima ideal; ATARAKSIJA nepomuenost, stanje bez strasti, duevni mir... -sve vedi uspon krdanstva smanjuje utjecaj filozofije 529. zatvorena jeAkademija po Justinijanovu nalogu p r e d s t a v n i c i : i . S t o i c i ; . E p i k u r e j c i . S k e p t i c i STOIKA KOLA ZENON (iz Kitiona), KLEANT, HRIZIP, rimska stoa EPIKTET rob(Mali prirunik), SENEKA, MARKO AURELIJE (Samomu sebi) - 4 . s t . p . K . 2 . s t . - v rlo po p u lar n i u R im u razlikuju se 3 stoe -stoa trijem, galerija nadsvoena sa stupovima ( stoa poikile arenadvorana) Boetije ih zove tmurnim starcima, a drugi istiu bahatost u vrlinama logika sudova (Aristotelova je bila log. pojmova) uviaju da konkluzijasljedi iz konjunkcija premisa (AB)C- v o l j n i element odluke vaan je dio sudan a d o v e z u j u s e n a H e r a k l i t a u p i t a n j i m a m e t a f i z i k e -materijalnim svijetom upravlja sveobuhvatni kozmiki zakon logos,sudbina (fatum), bog, svjetski um... -spermatiki logos - logos je kao sjeme u svemu (panteizam), sve sedogaa po njemu, nuno je i od strane ljudi nepromjenjivo(fatalizam) -moguda je kataleptika spoznaja jasna i iva, istinita, moguda jer jeljudski um iste grae kao i logos svijeta-ipak (po Hirschbergeru) stoici svoju spoznaju baziraju na osjetilima teorija odslikavanja (prihvadena u srednjem vijeku, ali priprisanaAristotelu) -izlau i visolo cijene argument o suglasnosti svih (consensus omnium)- c i l j j e p o m i r i t i s e s a sudbinom i zadrati mirnodu -vrline: AUTARKIJA samodostatnost samostalnost, skromnost, bezovisnosti o bilo emu izvan nas -ATARAKSIJA duevni mir, konani cilj, stanje bez afekata (strasti), besstrasnost, ravnodunost (ak apatinost)- 4 Platonove vrline: umjerenost, hrabrost, mudrost, pravednost -kozmopolitizam jednakost svih ljudi, ideja graanina svijeta (svi smo jednaki po tome to smo pod vladu logosa)mudracu je domovina itav svijet -esto im karakteriziraju etiku kao etiku dunosti jer se mudrac m o r a odricati i podnositim smije vladati samo razum i osjedaj dunosti toiz njega proizlazip r o t u r j e j e m e t a f i z i k e i e t i k e e t i k a k o j a g o v o r i T i m o r a ! pretpostavlja slobodu, a njihova metafizika istie da je sudbina sve uivotu te da slobode nema Seneka: Nije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koju udi vie

Sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee EPIKUREJSKA KOLA EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR (spjev O prirodi stvari)- o d 4 . s t . p . K . -senzualizam-opaa ji su izvor i kriterij istine, osjetila nam signaliziraju je li neto dobro ili loe za nas, takva je naa prirodna graa- i z t o g a z a k l j u u j u d a j e u g o d a d o b r o , a n e u g o d a z l o hedonizam PRODUHOVLJENI HEDONIZAM cilj je odsustvo bola, a nenaslade, odbacuju tjelesne uitke kao mjerodavne (kratkotrajni, vode uovisnost, esto vode u dugoronu neugodu...) i istiu duhovna, trajnazadovoljstva (mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota...) Sav izbor i svo nastojanje idu za dobrobiti tijela i mirom due; jer to jetelos sretnog ivota. A ono to inimo, inimo zato da bismo izbjeglinezadovoljstvo i da bismo nali duevni mir - i oni tragaju za ataraksijom -atomistika metafizika sve je od atoma koji padaju u praznom prostoru -razlika od klasinog atomizma atomi pri pretanju mogu skrenuti s puta (declinatio) i spojiti se nepredvidivo unutar zakonitosti moguda jesluajnost nije sve nuno, neto je i slobodno, ovo je osloboenje odvjeno istenunosti stoikog fatuma -i dua od atoma uklanjaju strah od smrti Dok smo mi nema smrti; a kad nastupi smrt, tada vie nema nas! -bogovi su u meusvjetskim prostorima (prikriveni ateizam) - e s t o b i l i krivo interpretirani (hedonizam) SKEPTICI PIRON, SEKST EMPIRIK (Pironove postavke)- 4 . s t . p . K . 2 . s t . -SKEPSA sumnja 10 tropa naini kojima skeptik dolazi do suzdravanja od donoenja bilokakvih sudova relativizam teza i antiteza u bilo kojem pitanju u konanici su uravnotei- n i t a nije sigurno, nema istine, sve je relativno... -ataraksija duevni mir je produkt uvianja sveobuhvatnosti skepse,nepomudenost kroz flegmatinost i ravnodunost... -epohe vrlina suzdravanja od donoenja sudova -konformizam bududi da nita nije sigurno, oko niega se ne vrijedinervirati, a lake nam je kad se prilagodimo okolini i njenim obiajima - NOVOPLATONIZAM (NEOPLATONIZAM) PLOTIN glavni predstavnik - p o k u a j d a s e k o n k u r i r a k r d a n s t v u o b n o v o m s t a r i h f i l o z o f a -apsolutni monizam - sve nastaje iz Jednog (bitak) procesom isijavanja(emanacije) -zove ga JEDNO da bi naglasio negaciju mnotve, i u smislu prvoga odsvega- i z r a e n o j e t o o d v a j a n j e b o g a o d s v i j e t a b o g ( j e d n o ) j e i z n a d b i d a , o njemu se ne moe izredi nijedna kategorija -EMANACIJA isijavanje kojim sve nastaje iz Jednog, ona povezujeJedno (boga) i svijet dolazi do imanencije transcendentnoga

-slinost s Platonom da bi se mislilo ono prolazno, mora se mislitivjeno, mora se najprije misliti savreno da bi se razumjele preslike Jedno je sve i nita od svega; mnotvo je slino Jednome, ali Jedno nije slino mnotvu -isijavanjem Jedno ne gubi nita od svoje supstancije - stupnjevi emanacije : Um, ideje, dua, materija to su oblici bitka(hipostaze)- o v j e k s e m o e v r a t i t i J e d n o m ( a t o j e d i n o v r i j e d i ) m i s t i n o m e k s t a z o m stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom (trajno mogude tek nakon smrti) -EKSTAZA stapanje s Jednim, s jedinom pravom duhovnomdomovinom, to nas privlai (eros)- p u t ekstaze je takoer stupnjevit: i. via purgativa idenje od materijelnog ii. via illuminativa prosvjetljenje iii. via unitiva povratak u sjedinjenju iv.ista ekstaza