Rev. soc. polit., god. 19, br. 2, str. 207-218, Zagreb 2012.

Informacije i osvrti

problema javio manjak pravne sigurnosti koji proizlazi iz nepovjerenja poreznih obveznika u porezna tijela (posebice institut poreznog nadzora) pa je stoga potrebno sustavno raditi na unapreenju pravne sigurnosti. O postojanju pravne zbrke u primjeni posebnih propisa i nedoreenosti poreznih osloboenja u sustavu poreza na promet nekretnina u Hrvatskoj govorio je Ilija Braovac iz Braovac poreznog savjetnitva. Zakon o porezu na promet nekretnina porezne izdatke (tj. osloboenja) dijeli u etiri skupine: prvu ine opa osloboenja, drugu osloboenja za kupnju prve nekretnine, treu osloboenja pri unosu nekretnine u trgovako drutvo, a etvrtu osloboenja pri nasljeivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnine bez naknade. Jedna od esto spominjanih nedoreenosti u sustavu je i neizjednaenost brane i izvanbrane zajednice u pogledu ostvarivanja prava na osloboenje od plaanja poreza koja se oituje u sluajevima stjecanja nekretnine bez naknade izmeu branih drugova i osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina za osobe koje ive u izvanbranoj zajednici. Iz svih izloenih radova lako se moe zakljuiti kako porezni izdaci iskrivljuju trine uvjete jer u povoljniji poloaj dovode pojedine skupine ili podruja, naruavaju naela konzistentnosti, transparentnosti i stabilnosti, kompliciraju sustav ubiranja i kontrole poreza. Sve navedeno poskupljuje porezni sustav i naruava njegovu uinkovitost. Porezni izdaci u Hrvatskoj uvoeni su bez prethodnih ozbiljnijih analiza i rasprava, a izostale su sustavne i stalne kontrole njihovih uinaka. Zbog poreznih izdataka gube se proraunski prihodi, to je posebno zabrinjavajue u uvjetima slabe naplate poreza i visokih proraunskih decita. Predrag Bejakovi Institut za javne nancije
216

doi: 10.3935/rsp.v19i2.1078 STRUNI SKUP: SOCIJALNI RAD I JAVNOST: KOMUNICIRANJE SOCIJALNOG Zagreb, 23. oujka 2012. Jednodnevni struni skup Socijalni rad i javnost: komuniciranje socijalnog odran je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, 23. oujka 2012. godine, povodom Akcijskog tjedna socijalnog rada. Skup je organizirala udruga Pragma u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada u Zagrebu. Cilj skupa predstavlja nastojanje da se skrene pozornost na odnos profesije socijalnog rada i medija, odnosno problematizirala se prezentacija socijalnih tema u medijima. Skup je otvorio i pozdravio predstojnik Studijskog centra socijalnog rada, Zoran uur, koji smatra da u svakoj profesiji pa tako i u profesiji socijalnog rada postoje tri elementa: kognitivni, normativni i organizacijski. Meutim njima treba nadodati i etvrti, element javnosti, koji se ogleda u strunom, politikom i opem aspektu pri emu su mediji posrednici. Sredinji je problem komunikacija profesije socijalnog rada i medija koji se oituje meusobnim nerazumijevanjem, to vodi do posljedice loe reprezentacije socijalnog rada u medijima. Socijalni radnici, posebice praktiari, ponekad ne znaju ili ne smiju davati izjave, a novinari, s druge strane, ne poznaju podruje socijalnog rada i njegov kategorijalno pojmovni aparat, odnosno strunu terminologiju. Stoga i jedan lo sluaj ima snagu potkopati brojne pozitivne prie iz struke. Posljedice negativne slike socijalnog rada u javnosti oituju se u mogunosti da e graani dvojiti ele li pomo socijalnih radnika; javna i politika potpora aktivnosti socijalnog rada se smanjuju, demoralizira se i same socijalne radnike, to utjee na

Rev. soc. polit., god. 19, br. 2, str. 207-218, Zagreb 2012.

Informacije i osvrti

mogunost privlaenja novih i zadravanje postojeih strunjaka u profesiji socijalnog rada. Na razini akademske zajednice, strunjaci trebaju djelovati proaktivno prema medijima budui da imaju vie slobode u izlaganjima (pri emu je kao primjer pruio kolumne socijalnih radnika u asopisima ili feljtone profesora emeritusa Puljiza). Takoer je zadatak akademske zajednice obrazovati studente o komunikaciji i odnosu s medijima te nastupu u medijskom prostoru, a namee se i pitanje integriranja slubenika zaduenih za odnose s javnou unutar same profesije. Predsjednik udruge Pragma, Nedjeljko Markovi, upozorio je na negativan stav medija spram socijalnih radnika, pri emu potonji smatraju da je komunikacija socijalnih radnika prema javnosti nekvalitetna, posebice u smislu nedostatnih informacija. S druge strane, istie kako socijalni radnici smatraju da su negativno zastupljeni u medijima te da su skeptini kada se radi o suradnji s njima to neposredno dovodi do loe komunikacije dviju struka. Prvo izlaganje odrao je Drenislav eki, predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnou, istaknuvi kako u Hrvatskoj postoji preko 2 500 medija, a kako je naspram tolikog broja medija teko nai pozitivne vijesti iz struke socijalnog rada. Govorei o zloupotrebi medija, odnosno o senzacionalizmu koji prevladava u medijima, istaknuo je da ipak ne smijemo generalizirati sve pripadnike novinarske profesije. Uvjeren da postoji prostor mogue suradnje socijalnih radnika i medija, napomenuo je kako mediji nisu neprijatelji profesije te s njima treba suraivati. eki razlikuje dvije vrste publiciteta: planirani i neplanirani, gdje u veini sluajeva neplanirani vodi k negativnom publicitetu. Struka socijalnog rada treba planirati svoj publicitet, a ne ekati i djelovati tek kada se stvori negativan. eki zakljuuje da od publiciteta ne treba bjeati; smatra kako bi socijalni radnici trebali od sebe napraviti

poznate linosti, a manje se nositi idejom samozatajnih socijalnih radnika koji u tiini obavljaju svoj posao. Struka treba hraniti medije, odnosno uspostaviti suradnju. Javnost e o nama imati takvu sliku kakvu joj se potrudimo dati. Sljedee izlaganje odrala je novinarka Vjesnika, Nataa Gajski Kovai, kojoj je na skupu uruena godinja nagrada za promicanje vrijednosti socijalnog rada u tiskanim medijima. Gajski Kovai s bogatim iskustvom prati i pie o profesiji socijalnog rada, politici obrazovanja, zapoljavanja i nezaposlenosti, uslugama socijalne skrbi, stambenoj politici, problemima mirovinskog i zdravstvenog sustava i srodnim temama. U relativno kratkom izlaganju osvre se na socijalne teme u medijima za koje smatra da su preteito u negativnom kontekstu. Navodi da se zastupljenost socijalnih radnika u medijima dogaa iskljuivo kada se dogodi nesretan sluaj, primjerice maloljetnikog ili obiteljskog nasilja i slino te se preko medija trai krivac, dok se rjeavanje problema ne spominje. Takoer je navela da se veoma malo zna o nasilju nad socijalnim radnicima. Zakljuuje da je potrebno vie pisati o socijalno iskljuenim pripadnicima drutva te u medije plasirati pozitivne prie iz profesije kako bi se poboljala suradnja socijalnih radnika i medija. Tree i zadnje izlaganje odrala je Nataa Koraija, ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Samoboru. Istaknula je na primjeru grada Samobora vanost suradnje unutar zajednice i koordiniranog djelovanja raznih tijela, poput udruga, javnih i dravnih institucija, policije, jedinica lokalne samouprave i podrune samouprave, vjerskih zajednica, lokalnih malih medija, domova zdravlja, poslodavaca, kola i mnogih drugih. Izmeu dionika mora postojati uzajamno povjerenje, meusobno uvaavanje te zajednika elja postizanja cilja kako bi se moglo djelovati. Centar za socijalnu skrb grada Samobora djeluje
217

Rev. soc. polit., god. 19, br. 2, str. 207-218, Zagreb 2012.

Informacije i osvrti

sa svim dionicima u zajednici te je prepoznat kao aktivan i ravnopravan partner koji nastoji podii kvalitetu ivota svojih graana. Zavrno, istaknula je da trebamo biti svjesni svojih kapaciteta, mogunosti partnera, vrijednosti ulaganja u partnerske mree. Istie da ukoliko sami sebi postavljamo ogranienja u pogledu sudjelovanja u zajednici, da ta ista ogranienja nesvjesno postavljamo i naim korisnicima.

Zajednika poruka govornika jest da socijalni rad kao profesija treba vie voditi rauna kako se prezentira u javnosti, a u skladu s tim, raditi na boljoj komunikaciji s medijima. Svi govornici dali su konkretne, izvodive i kvalitetne savjete, za koje oito ima mjesta u problematiziranom odnosu, kako bi se taj odnos podigao na viu razinu. Mustafa Shari

218