Boja

dimenzije boja: 1. Vrsta boje - primarne - sekundarne - tercijarne 2. Ton boje - (svjetliji, tamniji) 3. istoa boje (valer) jarkost, intenzitet, zagasitost, kvaliteta - tople i hladne boje - po Paulu Kleeu: a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova

a)

b)

efekti boja kontrasti boja

c)

- po Johanesu Ittenu: a) kontrast boje prema boji b) kontrast svjetlo - tamno c) kontrast toplo - hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istodobni) kontrast f) kontrast kvalitete g) kontrast kvantitete

Isaak Newton prizmom otkriva sve boje u bijeloj svjetlosti. Proglaava sedam boja u spektru po uzoru na glazbenu ljestvicu i ezoteriju. spektrum = prikaza, fantom
-

a) dimenzije boje:
1. 2. 3.

Vrsta boje Ton boje istoa boje (valer)

1. vrsta boje primarne - sekundarne (I + I = II) - tercijarne (I + II = III)

-

Ostwaldov krug boja: Wilhelm Ostwald traku (niz) spektra zakrivljuje u krunicu. Mijea susjedne boje i dobiva 100 istih boja, koje naziva kromatske, arene boje. Sve boje koje nisu u spektru naziva akromatske, nearene boje (neboje).

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, uma Likovni problem: kromatske i akromatske boje Likovno podruje: slikanje Likovna tehnika: tempera

Piet Mondrian: Kompozicija, 1921.

Franc Mark: Plaviastocrna lisica, 1911.

2. ton boje:
svjetlina boje

akromatski tonovi

- kromatski tonovi

- isti tonovi, razliite vrste boje

- ista vrsta, razliiti tonovi

Henri Matisse: Arapska kavana, 1913.

Victor Vasarely: Gestalt Rugo, 1978.

3. istoa boje (valer)

Boja gubi svoju istou dodavanjem sive degradacija boje. Boju moemo degradirati i oduzimanjem pigmenta (akvarel boji dodati vodu).

Joan Mir : Slika, 1953.

A. H. Munsell je Ostwaldovu krunicu uprostorio i pretvorio je u kuglu. Uspostavlja tri dimenzije boja: 1. kromatska kvaliteta, vrsta (hue) 2. svjetlina (value) 3. istou (chroma)

b) efekti boje

Tople i hladne boje

Oscar Kokoscha: Dolomitski krajolik, 1913.

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, drvo Likovni problem: tople i hladne boje Likovno podruje: slikanje Likovna tehnika: tempera razred: 2.

Koloristika perspektiva
toplo blie hladno dalje

Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drveem, 1907.

Modulacija sjena svjetlost hladno toplo

Modelacija sjena svjetlost tamno - svjetlo

Andre Derain, 1905.

Nastavna jedinica Motiv: vizualni, portret Likovni problem: modulacija Likovno podruje: slikanje Likovne tehnika: pastel razred: 3

c) kontrasti boja

Po Paulu Kleeu: a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova

Komplementarni parovi:

Krivi parovi:

Komplementarni kontrast

Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889.

c) kontrasti boja
1. Kontrast boje prema boji

Po Johanesu Ittenu:
1) kontrast boje prema boji 2) kontrast svjetlo - tamno 3) kontrast toplo - hladno 4) komplementarni kontrast 5) simultani (istodobni) kontrast 6) kontrast kvalitete 7) kontrast kvantitete

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, prskalica Likovni problem: svjetlo tamni kontrast Likovno podruje: slikanje Likovne tehnika: tempera

3. Kontrast toplo - hladno

Henri Matisse: Plavi prozor, 1912

Vincent van Gogh: Noni kafe, 1888.

5. Sukcesivni kontrast

Albersova vjeba

6. Kontrast kvalitete

Joan Miro: Slika

7. Kontrast kvantitete

Georges Braque: Billiard

Mijeanje boja:
a)

mehaniko mijeanje boja supraktivno mijeanje pigmentacija, osnovne boje C, P, optiko mijeanje boja aditivno mijeanje, svjetlosti. RGB snopovi na televiziji: R red (crvena), G green (zelena), B blue (plava) CMYK u tisku: C cijan (svjetloplava), M magenta (crvenoljubiasta), Y yellow (uta), K key (oznaava crnu)

b)