UNIVERZITET U ZENICI MAINSKI FAKULTET U ZENICI

PARETO ILI ABC DIJAGRAM

Dr. Dr Sabahudin Jaarevi

PODRUJE PRIMJENE
PARETO* ili ABC dijagram predstavlja metodu sa veoma irokim podrujem primjene u analizi organizacionih, tehniko-tehnolokih, ekonomskih i drugih veliina. U procesima unaprijeenja kvaliteta metoda se primjenjuje u podrujima: Upravljanja - analiza veliina osnovnih pokazatelja poslovanja, poslovanja Marketinga - analiza trinih kretanja, Razvoja - analiza karakteristinih trendova u razvoju proizvoda usluga, Komercijalnih poslova - analiza karakteristika kupaca i dobavljaa,

CILJ
Rangiranje pojava prema stepenu znaajnosti, utvrivanje i razdvajanje kritinih znaajne manjine usmjeravanje napora na rjeavanju problema, ijim rjeavanjem se postiu maksimalni efekti. Namjenjena identifikovanju znaajne manjine iz znaajne manjine mnotva uticajnih faktora na pojavu koja se posmatra.

PODRUJE PRIMJENE
Proizvodnje - analiza pokazatelja kvaliteta proizvoda i procesa rada, Upravljanja novanim tokovima - analiza veliina vezanih za odnos sa dunicima i povjeriocima, bankama i drugim finansijskim institucijama, Opih poslova - analiza elemenata strukture rada, obezbjeenja uslova rada, motivacionih faktora i drugih veliina i Integralne sistemske podrke (logislike) - analiza uestanosti pojava stanja U OTKAZU, uzroka i uzronika datih stanja i sl.

PORIJEKLO
Dobio je naziv po italijanskom ekonomisti Vilfredu Paretu, koji je pokazao da se vei dio kapitala (80%) nalazi u rukama neznaajnog broja ljudi (20%). Istraivai trita su, na primjer , doli do nalaza da priblino 20 odsto kupaca konzumira oko 80 odsto ukupnih prodaja. Tu "vitalnu manjinu" kupaca p p j j p esto nazivamo kljunim kupcima.

PRIMJENA
Pokazalo se da se "Princip Pareto" moe primjeniti na iroki spektar ljudskih aktivnosti: relativno mali broj dobavljaa je u vezi sa najveim problemima kvaliteta i zakanjenja u isporukama, realtivno mali broj odgovara za veinu greaka, odsustava, upotrebe droge, itd., relativno mali broj kriminalaca je odgovoran za l i li b j k i i l j d veinu kriminalnih radnji, relativno mali broj autora je napisao veinu objavljenih knjiga i referata.

OPIS
PARETO ili ABC dijagram je grafika metoda za analizu pojava (inilaca sistema; greaka, uzroka, uzronika i slinih problema; koliinskih, masenih, vrijednosnih i drugih karakteristinih veliina procesa rada) u smislu: rangiranja veliina/pojava koje se analiziraju prema stepenu znaajnosti, na osnovu utvrenih kriterijuma, utvrivanja kritinih podruja posmatranih t i j k iti ih d j t ih veliina/pojava i usmjeravanja napora na data, kritina podruja u cilju efikasnijeg rjeavanja problema odnosno koncentracije rada na podruja koja daju vee uee u ostvarivanju efekata.

OPIS
PARETO ili ABC dijagram, kao jedna od metoda unaprijeenja kvaliteta proizvoda/usluga i procesa rada, se odlikuje osobinama: jednostavnost, efikasnost i primenljivost u razliitim podrujima (marketing (marketing, razvoj, proizvodnja, organizacija, upravljanje, logistika, druge oblasti ljudskog ivota i djelovanja).

POSTUPAK
PARETO ili ABC dijagram prikazuje, u opadajuem redoslijedu, relativan znaaj (uee, uticaj) posmatrane veliine ili grupe veliina u skupu veliina ija se analiza vri. Pri tome se relativan znaaj moe zasnivati na broju p ponavljanja, vrijednosnim (dobit, trokovi) i drugim j j , j ( , ) g mjerama ili pokazateljima u funkciji prirode analiziranih veliina. Metoda se izvodi u sljedeim koracima:

KORAK 1: Izbor problema za analizu

Prvi korak u izvoenju analize predmetnom metodom odnosi se na izbor problema. Potrebno je: Izvriti izbor pojave ili problema koji trai rjeenje, Odrediti vremenski period za koji e se podaci analizirati (godina, mjesec, vremenski period operativnog plana i sl.), Pripremiti podatke iz datog vremenskog perioda.

10

KORAK 1: Izbor problema za analizu

Analizu je mogue izvesti na osnovu ve postojeih podataka koji se nalaze u bazi podataka preduzea ili uslune organizacije kao to su: koliine proizvoda (obim usluga), prodajne cijene, cijene materijala, pokazatelji poslovanja, karakteristike proizvoda/usluga i sl. U sluaju da se ne raspolae podacima o predmetnoj pojavi, kao na primjer u analizama: tipa vrste greaka u izradi proizvoda, uzroka i uzronika loeg kvaliteta, uzroka i uzronika stanja U OTKAZU, dejstva motivacionih faktora i slinih veliina, potrebno je organizovati prikupljanje podataka za dati 11 vremenski period.

Prikupljanje i priprema podataka podrazumijeva:

Jasno definisan skup veliina ija se analiza vri (na primjer: program proizvodnje /usluga, skup reklamacija na isporuene proizvode ili izvrene usluge, skup otkaza elementa dijela sistema ili sistema u cjelini i sl.), Podjelu skupa veliina na podruja (grupe) kategorizaciju, u sluaju da je broj elemenata u skupu veliki i ne obezbjeuje preglednost u analizi, Izbor jedinice mjere koja e biti kriterijum za analizu, kao na primjer: koliina u datom vremenskom periodu, uestanost pojave, vrijednost, trokovi i sl., i utvrditi njenu veliinu za svaki element skupa ili grupu elemenata ako je vrena podjela.

12

PRIKUPLJANJE I PRIPREMA PODATAKA

Prilikom prikupljanja i pripreme podataka je potrebno voditi rauna da se, za izabrani problem, oblikuje potpun pregled svih elemenata skupa koji se analizira. Ne treba iskljuiti elemente za koje postoji oseaj da su nevani, jer se metoda zasniva na brzom otkrivanju znaajnih podruja odreene pojave koja se, u mnotvu podataka ne mogu oigledno izdvojiti. Kada se radi o kategorizaciji pojava - podjeli u grupe, mogue je odreene elemente skupa voditi pod nazivom OSTALI (proizvodi, uzroci, trokovi i sl.). Ako se uee date grupe, na kraju analize, pokae znaajnije od nekih drugih grupa preporuuje se nova podjela. U organizaciji prikupljanja i pripreme podataka preporuuje se primjena posebnog obrasca.

13

2. KORAK OBLIKOVANJE PARETO DIJAGRAMA

PARETO dijagram predstavlja grafiki prikaz odnosa prethodno struktuiranih elemenata za koje je utvreno da imaju uticaja na problem koji se analizira. U datoj fazi metode oblikuju se dvije vrste dijagrama i to: Dijagram relativnog uea Kumulativna linija

14

Dijagram relativnog uea

Dijagram relativnog uea predstavlja poseban oblik histograma u kome su na horizontalnoj osi predstavljeni elementi skupa (uzroci, uticaji) u opadajuem redoslijedu veliina izabrane mjerne jedinice. Pri datom, uticaji mogu biti dati u j di i P id t ti ji d ti apsolutnim veliinama ili, to je pogodnije, u relativnim - procentualnom ueu uticaju na ukupnu pojavu.
15

Oblici dijagrama relativnog uea

Uestanost pojave p
400 350 300 250 200 150 100 50

Uzorak n-1

Uzorak 7

Uzorak 4

Uzorak 1

Uzorak 3

Uzorak 5

....

Uzrok pojave loeg kvaliteta

16

Uzorak n

Oblici dijagrama relativnog uea

U Uee u ukupnom broju pojava [%]
80 70 60 50 40 30 20 10

Ve u ovoj fazi analize mogue je uoiti osnovne probleme i to bez i, grafikog prikaza nije bilo oigledno, relativni znaaj svakog elementa ili grupe elemenata

Uzorak n-1

Uzorak 7

Uzorak 4

Uzorak 1

Uzorak 3

Uzorak 5

....

Uzrok pojave loeg kvaliteta

Uzorak n

17

KUMULATIVNA LINIJA
Za potrebe daljnjih analiza metodom Pareto ili ABC dijagrama potrebno je oblikovati kumulativnu liniju uea ili uticaja, sabiranjem veliina procentualnog uea ili uticaja za svaki elemenat ili grupu elemenata skupa, zadravajui opadajui redoslijed veliina. I pri oblikovanju kumulativne linije mogue su modifikacije: kumulativna linija u kombinaciji sa dijagramom relativnog uea ili samostalna

18

Uee u ukupnom broju pojava [%] u

30 40 50 60

Uee u ukupnom broju pojava [%]

80 90 70 20 100 10

30 50 70 60 80 90

40

20
Uzorak 7 Uzorak 4 Uzorak 1 Uzorak 3 Uzorak 5 ....

100

10

Uzorak 7

Uzorak 4

Uzorak 1

Uzorak 3

Uzorak 5

Uzorak n-1

Uzrok pojave loeg kvaliteta

Kumulativna linija

Kumulativna linija

Uzrok pojave loeg kvaliteta

Uzorak n-1 Uzorak n

Uzorak n

....

20

19

10

KORAK 3: Utvrivanje stepena znaajnosti Ovaj korak podrazumijeva analizu konkretnog izgleda Pareto dijagrama pri emu je posebnu panju potrebno usmjeriti na izgled kumulativne linije. Kumulativna linija e se za sve sluajeve analiza sa dovoljnim b j d lj i brojem elemenata uzoraka, l t k nalaziti izmeu dva granina oblika

21

Granini oblici kumulativnih linija

100 Uee u ukupnom broju poj java [%] 90 80 70 60 50 40 30 20 10

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Prvi granini oblik predstavlja sluaj kada je uee/uticaj svakog elementa skupa na g p razmatranu pojavu jednako. Tada je njihov redoslijed na horizontalnoj osi sluajan i kumulativna linija je prava koja ne daje informacije o stepenu znaajnosti pojedinih elemenata. Jasno je da je dati oblik kumulativne linije, za analize realnih pojava, teorijskog karaktera.

Uzrok pojave loeg kvaliteta

22

11

Granini oblici kumulativnih linija

100 Uee u ukupnom broju pojava [%] p 90 80 70 60 50 40 30 20 10

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Uzrok pojave loeg kvaliteta

Drugi granini oblik predstavlja sluaj kada se prema relativnom ueu ili uticaju izdvaja jedan element (ili grupa elemenata ako je vrena podjela/ kategorizacija) koji ima dominantno uee ili uticaj na razmatranu pojavu. Predmetni oblik kumulativne linije se moe dobiti u sluajevima praktinih analiza i ukazuje na zanemarljiv uticaj svih ostalih elemenata, ali je potrebno voditi rauna da to nije posljedica loe izabranog skupa uticaja, uzroka ili drugih elemenata skupa.
23

KUMULATIVN LINIJA
U najveem broju sluajeva analiza realnih veliina kumulativna linija se nalazi izmeu dva data granina oblika. Njen izgled (otuda i naziv metode: ABC dijagram), tada, upuuje izvoaa analize na izdvajanje prema stepenu znaajnosti, tri karakteristina podruja: j ti t i k kt i ti d j

24

12

Najei oblik kumulativne linije

Mali Prirast (uee) veliina
Znaajan
Uee u ukupnom broju po ojava [%] 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10

Najvei

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

C
Uzrok pojave loeg kvaliteta

25

KUMULATIVNA LINIJA
posmatranih veliina; to je najee podruje koje zauzima vrlo mali broj elemenata iz ukupne strukture, Podruje B - podruje znaajnog prirasta posmatranih veliina; to je najee podruje koje zauzima manji broj elemenata iz ukupne strukture i i ji b j l t i k t kt Podruje C - podruje malog (nedovoljno znaajnog) prirasta posmatranih veliina; najee je to podruje koje zauzima najvei broj elemenata u strukturi uticajnih elemenata.

Podruje A - podruje najveeg prirasta

26

13

KUMULATIVNA LINIJA
U literaturi se mogu sresti uputstva - pravila za odreivanje granica podruja A, B i C Pareto dijagrama kao na primjer pravilo 80/20 za podruje A to znai da 20% strukture uticajnih elemenata, odnosno 80% prirasta posmatranih veliina ini dato podruje i slina, modifikovana pravila. Vano je napomenuti da je ocjena kojom se povlae j p j j j p granice datih podruja, u sutini, ekspertskog karaktera i da ne moe biti podlona strogoj primjeni pravila tipa 80/20. Nije pravilo ni to da se moraju, uvijek izdvojiti tri podruja - tipian primjer je oblik kumulativne linije blizak graninom podruju kada se uoavaju samo dva podruja -A i B.

27

KUMULATIVNA LINIJA
Sutina metode Pareto ili ABC dijagrama je upravo u analizi izgleda kumulativne linije i izdvajanju podruja prema stepenu znaajnosti uticaja - prirasta posmatrane veliine - mjere koja je uzeta za kriterijum za analizu. Kako se vidi, predmetni postupak omoguava, na jednostavan nain, izdvajanje znaajnih uticajnih elemenata i usmjeravanje napora u rjeavanju problema, odnosno u ostvarivanju veih efekata, na kljune inioce. Radi preglednosti svih podataka primenjuje se i kondenzovani oblik Pareto ili ABC dijagrama, koji prikazuje podatke o strukturi skupa koji opisuje pojavu, veliine mjere uticaja i kumulativnu liniju.

28

14

Kondenzovani oblik Pareto dijagrama

29

PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOKOG POSTUPKA

1. UTVRIVANJE PROBLEMA Postupak izrade posmatranog predmeta rada sastoji se od 16 faza (operacija) nejednakih vremena pripreme i vremena trajanja datih operacija rada. Osnovni problem koji je uoen sastoji se u dugom ukupnom vremenu izrade predmeta rada, odnosno visokim trokovima izrade, to je uslovilo potrebu analize mogunosti racionalizacije postupka njegove izrade koja se sastoji u iznalaenju naina za smanjenje ukupnog vremena izrade putem smanjenja vremena trajanja pojedinih operacija rada. Mogue je, dakle,za potrebe dalje razrade definisati: PROBLEM: Izvriti rangiranje faza tehnolokog postupka prema njihovom ueu u ukupnom vremenu izrade i utvrditi na kojim operacijama e smanjenje vremena trajanja dati najvee efekte u smislu snienja ukupuih trokova!

30

15

PRIMJER 1 ANALIZA TEHNOLOKOG POSTUPKA

31

PRIMJER 1
Br.
010 020 030 040 050 060 070 080 090 100 110 120 130 140 150 160

OPERACIJA Naziv
Bruenje spoljanje nabuilici bez iljaka Poravnavanje ela i zabuivaje sredinjeg gnijezda Struganje na revolver strugu Struganje po cijeloj duini na kopirnom strugu Struganje na revolver strugu Ispravljanje na hidraulinoj presi Utiskivanje ljebova na maini za valjanje Utiskivanje oznaka na maini za oznaavanje Pranje u ureaju za pranje Kaljenje na ureaju za indukciono kaljenje Ispravljanje na hidraulinoj presi Bruenje spoljanje na brusilicibez iljaka Bruenje rukavaca na univerzalnoj brusilici Bruenje otvora na univerzalnoj brusilici ienje ljebova na runom radnom mjestu Zatita od korozije

Vrijeme [min] tpz tii

45 45 60 60 65 10 30 10 10 45 10 45 45 45 10 10 1,40 1,50 4,50 10,50 25,50 0,90 1,50 0,80 0,30 1,00 1,00 1,40 2,00 2,50 1,00 0,25

32

16

PRIMJER 1
Br.
010 020 030 040 050 060 070 080 090 100 110 120 130 140 150 160

OPERACIJA Naziv
Bruenje spoljanje nabuilici bez iljaka Poravnavanje ela i zabuivaje sredinjeg gnijezda Struganje na revolver strugu Struganje po cijeloj duini na kopirnom strugu Struganje na revolver strugu Ispravljanje na hidraulinoj presi Utiskivanje ljebova na maini za valjanje Utiskivanje oznaka na maini za oznaavanje Pranje u ureaju za pranje Kaljenje na ureaju za indukciono kaljenje Ispravljanje na hidraulinoj presi Bruenje spoljanje na brusilicibez iljaka Bruenje rukavaca na univerzalnoj brusilici j j Bruenje otvora na univerzalnoj brusilici ienje ljebova na runom radnom mjestu Zatita od korozije UKUPNO

Ti
[min/god] 44.250 47.250 138.000 138 000 318.000 768.250 27.500 46.500 24.500 9.500 32.250 32.250 44.250 62.250 77.250 30.500 8.000 1.170.500 [%] 2,60 2,80 8,00 8 00 18,60 45,00 1,60 2,70 1,40 0,50 1,90 1,90 2,60 3,70 , 4,60 1,70 0,40 100

33

Kumulativna linija za PRIMJER 1

100 Optereenje presjeka Ti [%] p 90 80 70 60 50 40 30 20 10

150

060

080

050

040

030

130

020

010

120

140

070

100

110

090

Operacija i

160

34

17

Utvrivanje podruja znaajnosti za PRIMJER 1

100 Optereenj presjeka Ti [%] nje 90 80 70 60 50 40 30 20 10

150

060

080

050

040

030

130

020

010

120

140

070

100

110

090

C
Operacija i

160

35

PRIMJER 2
Izvriti rangiranje proizvoda u programu proizvodnje prema znaaju koji je odreen njihovim ueem u ukupnim efektima preduzea Program proizvodnje ine 204 tipa proizvoda svrstanih u 17 grupa prema namjeni, tehnikotehnolokoj sloenosti i usmjerenosti ka odreenim j j segmentima trita.

36

18

PRIMJER 2
Br.
01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17

GRUPA PROIZVODA Naziv

Brisai stakla Motori brisaa I Motori brisaa II Ruice brisaa stakla Savitljivi brisai Motori ventilatora I Motori ventilatora II Starteri motora Razvodnici paljenja Malolitrani motori Transformatori Analogni mjerni instrumenti Rotaciona i trepua svijetla AN prekidai Taster prekidai Upareni kontakti Kablovi sa konektorima UKUPNO

Ukupna koliina
[kom/god] 254.000 50.000 30.000 750.000 180.000 20.000 18.000 60.000 75.000 220.000 80.000 10.000 5.000 12.000 115.000 425.000 20.000 2.095.000 [%] 1,20 2,40 1,45 35,80 8,60 0,95 0,86 2,85 3,60 10,50 3,80 0,47 0,24 0,60 5,50 20,25 0,95 100

37

Kumulativna linija za PRIMJER 2

100

Koliina pr roizvoda qj [%]

90

80

70

60

50

40 30

20

10

16 02

03

01

06

17

07

14

12

04

16

10

05

15

11

09

Grupa proizvoda (Struktura programa pj)

08

13

38

19

Utvrivanje podruja znaajnosti za PRIMJER 1

100

Koliin proizvoda qj [%] na

90

80

70

60

50

40 30

20

10

16 02

03

01

06

17

07

14

12

04

16

10

05

15

11

09

08

C
Grupa proizvoda (Struktura programa pj)

13

39

PRIMJER 2
Imajui u vidu da analiza koja je izvedena na nivou grupa proizvoda i u kojoj su razmatrane samo ukupne koliine proizvoda ne daje potrebne i dovoljne podloge za rangiranje proizvoda u programu proizvodnje prema znaaju koji je odreen njihovim ueem u ukupnim efektima preduzea izvedena je posebna analiza svake grupe pojedinano, pri emu su kao relevantne karakteristike programa u razmatranju uzete:

40

20

PRIMJER 2
1. kolina proizvoda kao pokazatelj obima razmjene na tritu, 2. masa proizvoda kao jedan od pokazatelja trokova proizvodnje i 3. vrijednost (dobit) kao pokazatelj ukupnih efekata procesa rada.

41

PRIMJER 2
Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Proizvod MB-89 MB 86 2 MB-86-2 MB-86-3 MB-89-1 MB-86-4 MB-89-3 MB-89-4 MB-97 MB-86-6 MB 86 6 MB-85-1 Koliina 20.00 300 600 5.000 650 1.000 1.000 15.000 100 10.000 Masa 1,20 1,20 1,10 1,20 1,10 1,20 1,20 1,00 0,70 0 70 0,70 Vrijednost 166 1.050 420 180 400 188 252 248 387 520

42

21

a) Koliinska analiza
100

Koliina qj [%]

90 80 70 60 50 40 30 20 10

10

A a) Koliinska analiza

C Proizvod pj

43

b) Masena analiza
100

Kol liina qj [%]

90 80 70 60 50 40 30 20 10

10

A b) Masena analiza

C Proizvod pj

44

22

c) Vrijednosna analiza
100

Kol liina qj [%]

90 80 70 60 50 40 30 20 10

10

C Proizvod pj

c) Vrijednosna analiza

45

23