FRANZ KAFKA Preobrazba

Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - sanatorij Kierling kraj Bea, 3. lipnja 1924.), idovski pisac. Roen u Pragu, u doba Austro-Ugarske monarhije, Kafka potjee iz imune idovske obitelji u kojoj je dominirao radini, no esto tiranski i samovoljni otac. Studirao je pravo i radio neko vrijeme kao inovnik - no veim je dijelom Kafka proveo ivot materijalno opskrbljen oevim imutkom (injenica koja se esto zanemaruje, posve u skladu s legendom o Kafki kao rtvi beutnoga i despotskoga oca grubijana). Umro je od tuberkuloze, prethodno naredivi svomu prijatelju Maxu Brodu da spali veinu njegovih rukopisa - posljednja volja koju ovaj, nasreu, nije ispunio. Brod je posthumno izdao velik broj Kafkinih djela, esto uz teko prihvatljive intervencije u tekstu. Veina je Kafkine ue obitelji (sestre, oeva i majina rodbina) stradala u nacistikom genocidu idova. Kafkin opus, koji se moe podijeliti u nekoliko vrsta (romani, pripovijetke, aforizmi, dnevnici i pisma) vee tematsko, svjetonazorsko i, moglo bi se rei, spiritualno jedinstvo. Batinik vie tradicija (njemakoga romantizma, fantastine struje u knjievnosti, idovskih heterodoksnih uenja kao i kranske gnoze), potovatelj velikana europske knjievne tradicije (napose Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja, Dostojevskog), Kafka bijae i suputnikom njemakoga ekspresionizma. Ipak, Kafkina vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazao ine ga autorom kojega se ne moe utrpati u shematske podjele po knjievnim pravcima. Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i aloginu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjeajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloeni prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokuiti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima Proces (1925.), Zamak (1926.) i Amerika (1927.), kao i u mnotvu kraih i duljih pripovijesti, meu kojima se istie Preobrazba (1915.). Repetitivni i besmisleni tlaiteljski postupci nerazumljivog i svemonog birokratskog aparata, mehanike i apsurdne reakcije "junaka" koji nemaju izraeni osobni identitet, usamljenost i nemogunost komunikacije meu likovima koji se grevito i bezuspjeno trude da spoznaju mehanizam opresije koji ih mui i proganja bez ikakvog vidljivog razloga, realnost zbivanja koja je blia dogaajima u snu nego u obinoj stvarnosti, iracionalni i fantastini element u radnji koji ne moe biti reduciran na psihopatoloke poremeaje - sve je to uinilo Kafkinu prozu posebno dojmljivom i utjecajnom u razdoblju poslije 2. svjetskoga rata (a i kasnije), jer se iskustvo ope bespomonosti pojedinca naspram sila kako totalitarno-teroristike (nacizam, komunizam), tako i liberalno-birokratske (demokratski kapitalizam) drave pokazalo kao paradigmatsko za modernu ljudsku sudbinu. U prepisci (najpoznatije je legendarno Pismo ocu, kao i pisma ljubavnici Mileni Jasenskoj) Kafka se pokazuje kao pojedinac muen nesigurnou, bespomonou i legijom psihoanalitikih kompleksa, dok aforistiki zapisi i kratki nacrti za dulje tekstove, skupljeni u knjigama kao Plava biljenica otkrivaju slabije poznatoga Kafku - modernog potomka starih gnostika, opsjednutoga pojmom nerazorivoga spiritualnog elementa u ovjeku. Napustivi tradicionalnu religioznost, Kafka je, raspet izmeu rvnja apsurda i tihe izvjesnosti u opstojnost nerazorivog, ostao jednim od sredinjih spiritualnih pisaca 20. stoljea.

Franz Kafka Preobrazba

SADRAJ:
I. Jednog se jutra Gregor Samsa u svojoj sobi probudio kao gorostasan kukac. Lea su mu postala oklop, trbuh u obliku svoda, bio je sme i rebrasto podijeljen, imao je brojne noge. Nije shvaao da je on zapravo kukac, mislio je da mu se privia. Gregor je bio trgovaki putnik. Kako nije bio naviknut spavati na leima, nego na desnoj strani, htio se okrenuti, ali nije mogao. Pogledao je na sat i ve je bilo pola 7, a vlak mu je otiao u 5. Zabrinuo se, nije mu bilo jasno zato mu budilica, navijena u 4, nije zazvonila. Morao je pouriti da stigne na vlak u 7. Razmiljao je da kae efu da je bolestan, ali on nikada u 5 godina, koliko ondje radi, nije izostao s posla. Mrzio je svog efa i, da nije optereen roditeljskim dugovima, rekao bi mu sve to ga spada. Majka je Gregoru zakucala na vrata, htio joj je objasniti da e odmah ustati, ali mu je glas bio skroz udan, a on je mislio da je to zbog prehlade. Nakon nje i otac i sestra Greta su mu zakucali na vrata. Odbacio je pokriva sa sebe, muio se sa izlaskom iz kreveta. Istodobno je drao na pameti naelo, na koje je stalno sebe podsjeao, da je on oajnih odluka uvije bolje mirno i najsmirenije razmiljanje. Poto nije mogao sii, zakljuio je da bi 2 osobe (otac i sluavka) bile dovoljne da ga gurnu s kreveta, no nije ih pozvao, jer su vrata bila zakljuana. Tad je u njihov stan doao prokurist (u njemakom i vicarskom trgovakom pravu opunomoenik ili zamjenik direktora poduzea), da vidi zato Gregor nije doao na posao. Zato je Gregor bio osuen da radi kod takve tvrtke gdje i najsitniji izostanak raa najveu sumnju? Od uzbuenja, Gregor je uspio spasti s kreveta, pritom je zaboravio podignuti glavu, pa je njome udario. Sestra je rekla Gregoru da je doao prokurist. Obitelj ga je zvala da doe, ni oni nisu znali to je s njime i zato nije otiao na posao, uvjeravali su prokurista da zasigurno bolestan. Taj mladi nema nita u glavi osim posla. Ja se ve pomalo i ljutim, uveer nee nikamo izai, trenutano je u gradu ve osam dana, ali je svake veeri bio kod kue. Dok su roditelji u lijevoj sobi razgovarali s prokuristom, sestra je u desnoj plakala jer se bojala za obitelj. Prokurist je pitao Gregora to se ovdje deava. Govorim vam u ime vaih roditelja, vaeg efa i vrlo vas ozbiljno molim da mi smjesta date jasan odgovor. Govori da je Gregorov uinak u tvrtci u zadnje vrijeme jako slab i da mu je teko zalagati se za njega kod efa. Gregor je viknuo da e odmah otvoriti, da potedi njegove roditelje, da nema utemeljenja svojim prigovorima, da e krenuti vlakom koji polazi u 8. Njegove rijei nisu vie bile razumljive ljudima, glas mu je bio ivotinjski. Uhvatio se za ormar, pa za stolicu i otkljuao vrata ustima, ali je iz njih potekla smea tekuina, poto ih je ozlijedio. Kad su ga vidjeli, svi su se iznenadili, nisu mogli nita takvo oekivati. Majka se onesvijestila, bez obzira na prisutnost prokurista. Otac je stiskao ake s neprijateljskim izrazom kao da e Gregora odgurnuti dalje u njegovu sobu, a onda se nesigurno pone ogledati po dnevnome boravku, zakloni oi rukama i udari u pla da su mu se tresle snane grudi. Prokurist se kod prvih Gregorovih rijei okrenuo i pobjegao iz kue. Gregor se prvi puta oslonio na sve noge i osjetio je olakanje. Potrao je za

Franz Kafka Preobrazba

prokuristom, ali ga nije mogao stii. Otac je, umjesto da zaustavi prokurista, zgrabio njegov tap i novine te poeo Gregora tjerati natrag u njegovu sobu. Otac nije razumio njegove rijei. Otac je nemilosrdno gonio Gregora i isputao siktave glasove kao da je podivljao. Gregor je doao do vrata, ali nije mogao proi kroz njih. Ocu nije padalo na pamet da otvori i drugo krilo, pa je Gregor zapeo. Nije se vie mogao pomaknuti. Otac ga je snano udario odostraga, pa se on ozlijedio, jako krvarei. Iza njega su se buno zalupila vrata. II. Gregor se probudio iz nesvijesti. Lijeva mu je strana bila nateena, a jedna noica teko povrijeena. Osjetio je miris hrane, bio je gladan. Sestra mu je donijela mlijeko, on je probao ali vie mu se to njegovo najdrae pie nije svialo. Brinuo se kako e uzdravati svoju obitelj: gledajui u tmini ukoeno pred sebe, velik ponos to je svojim roditeljima i svojoj sestri priskrbio takav ivot u ovome lijepom stanu. Ali to ako sada sav taj mir, sav taj standard, sav taj uitak na grozan nain propadnu?. Sestra je ula u njegovu sobu, on je bio pod kanapeom. Kad ga je vidjela, uplaila se i izala van, ali se pokajala i vratila se nazad. Donijela mu je niz jela, jer nije znala to e on jesti, jer je vidjela da mlijeko nije pojeo. Ostavila ga je na miru, da jede. Nije mu prijala svjea hrana, nije joj ni miris mogao podnijeti. Najvie mu se svidio sir. Kad je sestra dola, bacila je svu hranu, kako onu koju je jeo, tako i onu koju nije. Sestra mu je svaki dan donosila hranu. Ukuani su se bojali sami ostati u stanu, nikada ga nisu ostavljali praznim niti je ikad itko ostao sam u njemu, poto su se bojali. Slukinja je molila majku da joj da otkaz, a kad je ova to uinila, slukinja se zahvaljivala i rekla da nikome nee priati za Gregora. Imovinsko stanje obitelji Samsa govorilo je da od Gregorove uteevine mogu ivjeti jo par mjeseci, a ti je bila i uteevina koju je otac uspio sauvati od prije propasti njegove tvrtke. Gregor je rado davao novac u kuu, bio je sretan to je u stanju njih sve uzdravati. Ovo novca to su imali nije bilo dovoljno za ivot od kamata, te nije preostajalo nita drugo nego da si ostali ukuani nau posao. Otac je bio zdrav, ali star te se nije niim bavio ve 5 godina. Majka je bolovala od astme, a sestra je bila jo uvijek mlada, imala je tek 17 godina. Htio je zahvaliti sestri to se ona brine o njemu, razgovarati s njome, no nije to mogao. Tako bi lake podnosio njezine usluge. Shvatio je da ga ne voli gledati, pa je s kanapea spustio plahtu, da ga ne gleda kad ue u sobu i htio je vidjeti njezinu reakciju. Nije maknula plahtu, pa je zakljuio da je tako bolje. ak se Gregoru uinilo da je prepoznao zahvalnost u njezinu pogledu kada je jednom malko izvirio ispod plahte da vidi kako se ta novost doimlje njegove sestre. Dok Gregor nije doivio preobrazbu, roditelji su se ljutili na sestru jer su smatrali da je beskorisna, ali otkad se ona brinula za njega, vie nisu gledali s te strane. Gregoru je jedina razonoda bila plaziti po zidovima i po plafonu. Rado je visio na stropu, to je bilo isto kao i leati na podu, ali mu he davalo osjeaj kao da leti. Sestra je odmah zapazila njegovu novu zabavu, pa mu je htjela osloboditi to vie prostora, ali to nije mogla sama. Oca se nije usudila pitati, a kuna pomonica to ne bi htjela. Majka je silno eljela vidjeti Gregora, a to je uinila kada oca nije bilo kod kue. Sestra ju je uvela u sobu i rekla joj da joj pomogne maknuti ormar, no on
Franz Kafka Preobrazba

je bio preteak. Majka je nakon toga rekla: Zar to ne bi znailo da mu micanjem namjetaja dajemo na znanje kako smo napustili svaku nadu u njegovo ozdravljenje i preputamo ga bez milosti samome sebi? Gregor je i sam elio da se soba isprazni, no uvi majine rijei, povratio se ovjek u njemu. Vie nije htio da iznaaju namjetaj. Kako bi zadrao barem neto u sobi, popeo se na zid i legao na sliku koja je visjela. Sestra Greta htjela ga je otjerati sa zida, nije htjela da majka vidi taj prizor. Nakon to je majka vidjela Gregora na zidu, pala je na kanape, uskliknula Oh, Boe! Oh, Boe!, onesvijestila se. Sestra je na to rekla: Gregore, tako dakle?, a to su bile prve rijei koje mu je ona izravno uputila. Otila je u kuhinju po ocat, da majku probudi, a Gregor je takoer htio pomoi pa je poao za njom. Na to se ona jako uplaila, boca lijekova pala joj je iz ruke i razbila se. Otrala je kod majke u sobu. Zbog toga se Gregor zabrinuo i poeo je plaziti po zidovima kue, a od oaja se sruio na sredinu velikog stola. Kada je otac doao, upitao se to se dogodilo, ali izraz Gretina lica sve je odavao. Otac je sve shvatio kao da je Gregor bio nasilan prema njima. Otac se vratio u kuu sav dotjeran, lijepo odjeven, poeljan. Naao je posao kao podvornik. Gregor je iao po sobi, a otac je iao za njim, gaajui ga jabukama. Nije nianio, ali ga je jedna od jabuka pogodila u lea, to je Gregora jako zaboljelo. Otiao je u sobu. Majka se objesila za oca i zagrlila ga, molei da Gregoru potedi ivot.

III.

Jabuka mu je ostala u tijelu i ve je mjesec dana trpio bol. Nitko ju nije htio ukloniti. Gregor je zbog toga trpio jako veliku bol, vie se nije mogao penjati na zidove i visjeti na plafonu. esto je sluao obiteljske razgovore, no to nisu bili stari ivahni razgovori, nego drukiji, tihi. Majka se bavila ivanjem za jednu modnu radnju, a sestra je bila prodavaica, nadajui se da e (uei stenografiju i francuski) dobiti bolje mjesto. Tko je u toj obitelji, radom istroenoj i preve umornoj, imao vremena da se skrbi za Gregora vie nego to je neophodno potrebno? Poto je kuni budet postajao sve tanji, otpustili su stalnu kunu pomonicu, a uzeli golemu staru koatu bedinerku sijede kose. Ona je dolazila ujutro i naveer da uradi najtee poslove, a majka je radila sve ostalo. Obitelj je ak rasprodala neki obiteljski nakit kako bi dola do novca. Postojei stan bio je prevelik, ali nisu se htjeli seliti. Glavni razlog to se obitelj nije mogla odluiti na preseljenje bio je potpun gubitak svake nade i s njime spoznaja da ih je pogodila nesrea kao nikoga u svekoliku krugu njihovih roaka i znanaca. Gregoru je bilo ao postojeeg stanja i htio je opet na sebe uzeti sve obiteljske potrebe. Poto mu se sestra zaposlila, nije imala vremena za njega, pa mu je jelo samo gurala u sobu i kasnije ga pomela. Nitko vie nije ni spremao njegovu sobu, ona je postala odlagalite nepotrebnih stvari. To je bila Gretina obaveza i nije nikome dala da ju isti. Majka ju je jednom poistila, na to se ona silno naljutila i poela plakati. Jedino tko je svaki dan pogledao kako je gregor bila je bedinerka. Gregor vie nije nita ni jeo ni pio. Jednu su sobu ukuani iznajmili trojici bradatih mukaraca. Bili su preuljudni prema podstanarima. Obitelj je jela u kuhinji, a oni za stolom. Jednom je sestra uzela violinu da svira (ona je svirala violinu, a Gregor ju je htio iznenaditi tako da je
Franz Kafka Preobrazba

poalje u konzervatorij, no zbog njegove preobrazbe nije bio u mogunosti, to mu je bilo jako ao). Otac je pitao podstanare smeta li im sviranje, no rekli su da ne smeta, da doe kod njih u sobu. Svi su se okupili i sluali Gretu kako svira. Gregora je ta svirka privukla i odluio je izai iz sobe (bio je vrlo prljav), nitko se nije obazirao na njega. Podstanari vie nisu bili toliko zainteresirani za njezino sviranje te su se povukli i stajali ondje radi reda. Gregor je htio rei sestri da doe kod njega u sobu, da je on jedini koji ju slua i divi se tome kako ona svira. Htio joj je rei na uho da je imao vrstu namjeru poslati je u visoku glazbenu kolu. Podstanar koji je bio u sredinu ocu je pokazao na Gregora koji se pribliavao. Sestra je prestala svirati, violinu je dala majci. Gregor je ak zabavljao podstanare, no otac ih je poeo tjerati u njihovu sobu. Oni su se naljutili. Majka je imala smetnje disanja. Podstanar je pljunuo na pod i rekao da ondje vie ne eli stanovati i da im nee nita platiti. I druga su dva otkazala stanovanje. Gregor je cijelo vrijeme tiho leao na mjestu gdje su ga podstanari bili ugledali. Razoaranje zbog neuspjeha njegova nauma, a moda i klonue zbog dugotrajna gladovanja bijahu razlogom da mu je kretanje bilo nemogue. Sestra je udarila akom o stol i rekla da ovako dalje ne moe, da se moraju rijeiti Gregora. Poela je plakati. Rekla je da to i nije Gregor. on bi davno uvidio da suivot ljudi s takvom ivotinjom nije mogu, pa bi sam dragovoljno otiao. Smatrali su ga opasnim, no njemu nije ni padalo na pamet da nekome od njih naudi. Okrenuo se prema sobi, ali je bio jako slab. Nakon mukotrpnog okretanja, otiao je u svoju sobu. Njegov je posljednji pogled bio upuen majci. im je stupio u sobu, sestra je zakljuala vrata. Vie se nije mogao micati. Gnjilu jabuku u svojim leima i upaljenu okolinu oko nje jedva je osjeao. Na svoju je obitelj mislio ganuem i ljubavlju. Slagao se sa sestrinim miljenjem da mora nestati. U zoru je preminuo. Rano ujutro dola je dvorkinja. Kad je vidjela Gregora, mislila je da namjerno nepomino lei, ali kad ga je udarila metlom, nije se pomaknuo. Drugi puta ga je udarila jae, gurnula ga je s mjesta. Glasno je viknula Pogledajte, crknuo je, eno ga lei, potpuno je crknuo! Ukuani su ustali. Rijei gospodina Samse bile su No sada moemo zahvaliti Bogu. Greta je zamijetila da je mrav jer dugo nije nita jeo. Svi su imali osmjeh na licu. Bio je kraj oujka. Tri podstanara su se pravili kao da nisu rekli da e otii, no otac im je onda rekao neka idu: Napustite smjesta moj stan! Oni su otili, a ukuani su gledali kako oni odlaze i uope im nije bilo ao. Svatko je uzeo slobodan dan, te su se zajedno uputili izvan grada u prirodu. Dvorkinja se pobrinula za Gregorovo tijelo. Odluili su da e i nju otpustiti te da e kupiti manji, jeftiniji stan jer je tako praktinije. Promotrili su izglede i shvatili da im je svima dobro na poslu i da imaju anse za napredovanje. Otac i majka promatrali su Gretu i shvatili da se razvila u lijepu djevojku. Palo im je na um da bi joj trebalo poeti traiti valjana mua.

Franz Kafka Preobrazba