KOPRIVA dr.

Enes Hasanagic Drugi nazivi: zara, velika kopriva, pitoma kopriva zegavica To je jos jedan dosadan i sasvim poznat korov, ali zato najvisih ljekovitih kvaliteta. I ne samo to; kopriva je jedna od najzdravijih biljaka koju treba upotrebljavati kad je god to moguce. Ima je svukuda, tako da se moze naci i na visokim planinama. Cesto raste u velikom mnostvu na jednom mjestu. Kopriva je dvodomna zeljasta biljka, visine do 150 centimetara, gusto pokrivena dlacicama koje zare. Cvjetovi su maleni, neugledni, sabrani u malo klupce. Uglavnom cvijeta od juna do pocetka jeseni. Kod one ranije procvjetale plodovi sazrijevaju obicno u julu. Za drogu se obicno i najcesce prikupljaju mladi listovi sa vrha stabljike (folium urticae), koje treba susiti na promaji i u tami. Miris droge je karakteristican, pomalo neugodan, isto kao i okus. Takodje se prikuplja i citava biljka neposredno prije cvjetanja ili na samom pocetku cvjetanja (herba urticae) U jesen se kopa korijen (radix urticae) Medjutim od svega je najbolje u proljece kad se kopriva pojavi prikupiti mlade listove i upotrebljavati ih svjeze. Nalaziste biljke: Jedan od najrasirenijih korova koji raste po svim nasim krajevima. Posebno voli mjesta sa dosta azotnih jedinjenja, onda je krupna, sa tamnozelenim listovima. Osnovni hemijiski sastojci biljke: Listovi koprive sadrze neke od najvaznijih vitamina kao sto su K, B2, C i karotinoida, organskih kiselina; galne, mravlje, pantotenske, sircetne, maslacne, mnogo mineralnih soli; zeljeza, managana, magnezijuma, natrijuma, kalijuma i kalcijuma, zatim fosfora i kremne kiseline. Znatan je sadrzaj hlorofila, acetil-holina i histamina. Posebno je vazan sadrzaj glikokinina i slicnih materija koje regulisu sadrzaj secera u krvi. Svojstva Biljke: Kopriva je jedan od najboljih cuvara funkcija jetre, depurivat koji se primjenjuje kod zucnih kamenaca i zutice. Pored toga je hemostatik, diuretik, vazokonstriktor, tonik, astringent, antianemik, antireumatik, galektogen. KAo diuretik eliminise iz organizma mokracnu kiselinu. Indikacije: Insuficijencija jetre, holelitijaza, ikterus, hemoragije, anemija, rahitis, dermatoze, neprilike kod menstruacije, reumatizam, nefritis, cir na zelucu, i duodenumu i sl. Nacin primjene: Najbolje je upotrebljabvati sok iscjedjen iz svjeze biljke. Evo kako se to radi; prikupiti odprilike 1 kilogram mladih listova, staviti ih u hladnu vodu nesto zasoljenu vodu u toku od 2-3 sata. Vodu zatim odliti i so izaprati kroz nekoliko voda. Pustiti da dobro otkaplje, pa samljeti kroz masinu za meso. Zatim iz samljevene koprive iscjediti sok, najbolje u sokovniku ili kroz cistu gazu. Upotrebljava se 100 do 150 mililitara 2 puta dnevno.

S obzirom da se kopriva sadi u redove komadiima korijena, izmeu redova dok kopriva ne ojaa i ne obraste pojavit e se razni korov koji je potrebno ukloniti kako ne bi imali problema prilikom konje. Kopriva se nikako nemoe suiti u snopovima jer bi

odmah pocrnila. Manje koliine mogu se prirodno posuiti na tavanima i raznim policama (kod sakupljanja samonikog bilja). Za dohodovnost je potrebna vea povrina pod koprivom i suara. Na manjoj povrini koja moe posluiti za pokus vie se isplati pustiti koprivu da izraste velika i zatim ju pokositi i osmicati list (koji je dosta skuplji) i nema problema kod prirodnog suenja. razmak izmeu redova 30-35cm, da se moe hodati i okapati izmeu redova. najbolji dijelovi korijena su dio krijena sa izbojem stabljike. sada mala preporuka u vezi koprive. koprivu pokositi nasjeckati i posuiti. zbog sjeckanja malo e potamniti ali to nema veze. nakon suenja samelje se ekiarom na sitno sito u prah. zatim se takva kopriva umjea u smjesu za pilie, kunie, svinje.... provjereno! nema bolesti ni skupih vitamina a koprive u svakoj grabi koliko moe kotati 1kg tako preraene koprive? Za sada cijena koprive iznosi: kopriva list - 8kn kopriva biljka - 5kn kopriva korijen - 7-8kn kako postii bolju klijavost sjemena? dali je dosta samo sjeme posuti po zemlji ili treba obaviti neke radnje sa sjemenom negdje sam uo da ga treba smrznuti na -40*C ... a ne mogu se sjetiti gdje... ovih dana bi trebao obaviti sjetvu...pa me zanima, hvala KOPRIVA ( Urtica dioica ) OBINA KOPRIVA, VELIKA KOPRIVA, EGAVICA Svima nam je znana ova biljka. Kad ju dotaknemo, ona nas opee i jo dugo poslije ari. Raste kao zeljasta trajnica, u zemlji ima dugi isprepleteni podanak. Stabljike su joj uspravne, ponekada i vrlo visoke, ak do 1,5 m. Listovi su tamnozeleni, trokutasto srcasti, po rubu pilasti. Cvate od V do IX; cvjetovi su neugledni, zeleni i vrlo sitni, zdrueni na vrhu stabljike u resaste cvatove. Kopriva voli gnojna tla, pa ju stoga nalazimo vrlo cesto i u velikoj mnoini po vrtovima, vinogradima, ivicama, uz plotove, po rubovima uma. Ljekovita svojstva i primjena: Svojim ve odavno poznatim ljekovitim svojstvima odlikuje se opisana kopriva, a isto tako i mala kopriva - Urtica urens. Ljekoviti su svi biljni dijelovi, ali prvenstveno korijen, odnosno podanak, kao i vrsni dijelovi u vrijeme cvatnje, u duini 20-30 cm. Listovi se takoer mnogo rabe, ali najvie svjei, kao varivo poput pinata. Kopriva je vrlo bogata razliitim mineralima, osobito eljezom te vitaminima A, C i K. Od nje se iscjeuje sok, pravi aj, juha i varivo. Kopriva se preporuuje za lijeenje niza bolesti - isti krv,

obnavlja crvena krvna zrnca, isti tijelo od nepoeljnih i tetnih tvari; lijei teke trbune tegobe, menstruacijske i druge enske tegobe, bolesti mokranih organa, slabo mokrenje, teka bubrena oboljenja, upalu mjehura, ir na elucu, crijevima i pluima, isti plua od sluzi, lijei teko disanje i astmu; jaa cjelokupni ivani sustav, lijei nesanicu, a rabi se i za zagrijavanje hladnih nogu.

AJ - 3 velike lice koprive prelijemo s 1 litrom vrele vode, poklopimo i ostavimo 5 minuta; procijedimo i tijekom dana moemo popiti i 2 litre takvoga aja. Moemo ga blago i zasladiti, a ako ga podgrijavamo, moramo paziti da ga ne pregrijemo, jer tada gubi svoju ljekovitost. AJNA MJEAVINA - u jednakim se dijelovima izmijea kopriva, broika i zlatnica: jedna velika lica ove mjeavine stavi se u 1/2 litre vrele vode; nakon 5-10 minuta procijedi se i pije tijekom dana vrlo toplo, u laganim gutljajima. To je najbolji lijek protiv bolesti bubrega, posebno kada se bubrezi kvre i sue. KUPELJ - svjei se listovi prokuhaju i u toj se tekuini namau hladne, promrzle noge. Hladne noge lijeimo i tako da svjee listove stavimo u cipele, drei ih tako preko cijeloga dana. ULJE - iscijeeni se sok koprive pomijea u jednakim dijelovima s orahovim uljem;dobivamo ulje kojim svaku veer pred spavanje maemo elo, sljepoonice i prsa; time se uklanja nervoza, jaaju ivci i pamenje. NJEGA KOSE - 100-200 g suhog korijena stavimo preko noi u 3 1 hladne vode i drugi dan kuhamo oko 10 minuta. Dobivamo izvanredno sredstvo za jaanje korijena kose i protiv ispadanja kose. Naravno, moe se rabiti i svjei korijen.

Ovaj gornji opis koprive prenesen je iz knjige "Boja biljna ljekarna" patera J. Marinkovia! Priredio i prenio lakky@net.hr, 13.04.2010. KOPRIVA (Urtica dioica)

Pali, ari i lijei Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za ope stanje organizma. Jo u Grkoj koristila se za masau protiv reumatskih bolova. Utjee na izmjenu tvari i u organizmu potie izluivanje probavnih sokova te olakava metabolizam masti Pie mr. sc. Vlasta RADOII

Kopriva, Urtica dioica L. Uricaceae ili samo kopriva jedna je od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka naeg prostora. Gotovo da raste svuda, a cvjeta od proljea pa sve do jeseni. Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za ope stanje organizma. Kopriva se jo u Grkoj koristila za masau protiv reumatskih bolova, pa odatle u narodu udomaeno neobaziranje na njeno arenje prilikom nasuminog dodira. Kopriva utjee na izmjenu tvari i u organizmu potie izluivanje probavnih sokova te olakava metabolizam masti. Sadri puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, eljeza i fosfora) i vitamina (C i A). Flavonoidi koje sadri pozitivno djeluju na na organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog koliine eljeza ima pozitivan uinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U poljoprivredi je dobra ne samo kao insekticid, ve i kao biljno hranjivo. Zato se osvrnite oko sebe, naberite listove koprive i krenite matom prema zdravlju. Lijepa i dobra susjeda

Kopriva je biljka koja je u vrtu i povrtnjaku rado vien susjed. Naime ona pozitivno djeluje na rast i razmnoavanje veli kog broja kultura. Zasijana uz rubove (1 : 100 u odnosu na glavnu kulturu), djeluje stimulirajue. Svjea kopriva

Bez obzira na njena ljekovita svojstva, nemojte koprivu konzumirati svjeu, jer moe otetiti bubrege. Za tu svrhu je uputno pripremiti aj. Listove mlade koprive (iji vrhovi are) dobro je koristiti u obliku obloga. Iako pee i svrbi, plikovi i bol brzo prou, no opekline od koprive jaaju imunitet i smanjuju reumatske bolove. Ipak, ne treba pretjerivati. aj

Zbog svog sastava i svojstava kopriva openito dobro djeluje na organizam, osobito zbog flavonoida i eljeza. Savjetujemo vam zato da mlade listove kuhate 15 minuta u litri vode. Procijeeni aj (koji po elji moete i zasladiti) pijte tijekom dana. Olakat ete si mokrenje, metabolizam i ojaati imunitet. Vino

Ba poput aja, i vino od koprive blagotvorno djeluje na organizam. Od pospjeivanja imuniteta i slabokrvnosti, pa sve do poticanja probave i mokrenja, kopriva je poput biljke u prirodi. ari i pali i u tijelu. Zato priprema vina od koprive, na nain da dvije lice mladih listova i dvije lice cvjetova sedam dana namaete u jednoj litri domaeg bijelog vina, koje procijeeno spremite u boce i uvate na hladnom, predstavlja put ka zdravlju. Dovoljno je da pijete jednu aicu ujutro tijekom 15 dana. Palenta s koprivom i skutom Savjetujemo vam da isprobate pripremiti palentu s koprivom i skutom. Naime, to je samo jedan od bezbroj naina priprave izuzetno ukusnih i nutritivno punovrijednih

obroka. Recept je nastao zajednikim snagama lanica udruge Bio Istra (Danice, Vilme i mene). Skuhajte 0,5 kg palente (na gusto) i istresite je na namaeni pleh (cca. 1 cm visine). Od 0,3 kg svjee skute (odlian odabir je Mirnina kozja skuta) nainite namaz dodatkom prstohvata soli i slatkog vrhnja (0,1 l). Potom 0,5 kg listova mlade koprive operite i ubacite u dvije litre uzavrele slane vode. Kuhajte 510 minuta. Procijedite, dodajte nekoliko kapi limuna (da sauvate barem dio zelene boje) i usitnite. Smjesi kuhane koprive dodajte malo eera i jedan decilitar slatkog vrhnja te dva jaja, pa kratko propirjajte u tavi. Na polovicu ohlaene palente nanesite smjesu koprive i zatim smjesu skute, te poklopite drugom polovicom palente. Izreite u oblik romba. Postoji i drugi nain sadnje koprive. Uzme se kopriva iz prirode (korijen zna biti dugaak do dva metra). Naree se na komade i posadi u redove. Koprivu je potrebno zatim okopavati dok ne obraste cijelu povrinu. Kopriva zatim na jednoj povrini moe ostati nekoliko godina. Kosi se kada je veliine 25-30cm i obavezno mora u suaru. Mogunost od 6 do 8 otkosa godinje. Ukoliko se mijenja kultura na povrini gdje se nalazi kopriva, izvadi se korijen koji se isto moe prodati.

Re: Koppriva kao krmivo.Tehnologija gajenja,nabavka repromaterijala Postaj by roko on 30/11/2008, 14:46 da jako dobra..idealna, i pogotovo sjeme kao dodatak prehrani... ja sam trenutno u potrazi za sjemenom, ali kako mi se ini da u ga morati skupljati nagodinu... sjetva je kao i kod kamilice. Kako mi je ovjek rekao ide sve klasino, znai oranje, tanjuranje, brnanje ili nakon oranja rotobrane i nakon toga sjetva koprive sa sijaicom za DTS i mora se paziti da ne bude vjetra kako ne bi odnio sjeme... od prihrane nema pojma ta ide, ali mislim da ne bi bilo loe mijenjati parcele sa kamilicom...tj. jedne god. kopriva a nagodinu kamilica na 1ha se moe dobiti oko 7tona koprive ako se sije sa sijaicom, ne smije se ii duboko, to plie...1-2cm max. ako se sije dublje, nee se dobiti klijavost sjemena i sve pad u vodu... koprive su odlicne i u ishrani svinja, posebno ako im se daje jedno pola sata prije smjese , otvara im apetit i sluzi kao prirodni izvor mravlje kiseline koja opet pospjesuje probavu i stiti od proljeva (kao i sanocid, schaumacid i ostali xxcidi) SASTAV * * * * * * * * * bjelanevine (5,5 %) masti (0,7 %) ugljikohidrati (7 %) vitamin C (u mladom liu), karoten (provitamin A), B2, K mineralne soli eljeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija kiseline pantenonska, mravlja, octena, maslana i kremina flavonoidi u liu ima tanina, klorofila, karotena, fitosterola, lecitina i neto sluzi i voska u dlaicama ima acetilholina i histamina

c vitamina ima 20 puta vise od salate

sjeme se na koprivi dri sve do prvih mrazeva kad poima naglo opadati...znai, ponegdje je jo mogue nakupiti sjemena...ako se sjeme uva do proljea, voditi rauna o stratifikaciji... inae, malo sam proguglao u potrazi za sjemenom i nita konkretno osim par ponuda na ebay, ali su to zanemarive koliine i bogovske cijene... na prvi pogled - daleko vea potranja za sjemenom, nego ponuda...zanimljivo