Kupres kroz periode

1. Stari vijek Profesor Alojz Benec vrio je iskopavanja 1983. i 1984. godine na Kuprekom polju, na lokalitetu Strljanica i doao je do znaajnih otkria. Uz cestu Kupres-Livno u blizini nekadanje kole u Donjem Malovanu otkrivena je velika drvena krinja sa dosta vode i tkaninama. krinja je pripadala stoarima nomadima iz dalekih predjela Rusije, a procjenjuje se da je napravljena 3.500 godina prije nove ere. 2. Rimsko doba U rimskom periodu Otinovci su bili znaajan punkt. U Otinovcima su naena antika spolija sa natpisima na osnovu ega je Patsch (1985.) zakljuio da je u Otinovcima bila bogata, povea rimska naseobina, putna stanica Ad Matricem, a onda tu negdje u blizini treba traiti Matrix, a to je vjerovatno planinsko sedlo Velika Vrata gdje se na samom sedlu stajala jedna rimska utvrda. Rimljani su uz izgraene ceste podizali odbrambene kule, a ostaci jedne takve zgrade, naeni su 1892. god. na Kuprekim Vratima kada se pravila nova cesta. 3. Srednji vijek Kupres je u srednjem vijeku bio naseljen, to nam dokazuje veliki broj steaka koje je ispitivao i evidentirao efik Belagi. Rije je o 1055 komada. Steci u Kupresu se nalaze na tri lokacije, a to su: Rastievo, Ravanjsko polje i Ravanjaka vrata. Rastievo je selo u okolini Kupresa. Na lokalitetu Rastievska maeta se nalazi velika nekropola sa 240 steaka. Steci su razliitog oblika, a samo 13 ih je ukraeno. Takoer imaju razliite reljefne motive poput polumjeseca, zvijezda, krstova, ljiljana itd. U okolini sela postoje jo etiri lokalitela sa 48 steaka leeih oblika. Ravanjsko polje je visoka kraka ravnica juno od Kupresa. U okolini malobrojnih naselja u ovom polju nalazi se sedam srednjovjekovnih nekropola Gornja maeta, Donja maeta, Dvorita, Kra, Maeta u polju i nekropola kod Ravnog. Ukupan broj steaka je 110, od kojih je 69 ploa, 38 sanduka i 3 sljemenjaka. Ukraeno je 17 primjeraka. Reljefni motivi su rozete (zvijezde), krst, polumjesec, kruni vijenac

kao i raznovrsne biljne stilizacije. Osobito su zanimljivi predstava ljudske muke figure sa titom i maem, predstava dvije ruke koje izlaze iz zvijezde, scena sa sedam enskih figura. Na lokalitetu Ravanjaka vrata, u Ravanjskom polju, nedaleko od sela Muii, u iroj okolini Kupresa, nalaze se dvije nekropole steaka. Prva se nalazi na samom prolazu iz Vukovskog u Ravanjsko polje, a druga u blagoj padini brda Crljenac, u neposrednoj blizini. Ukupno broje 68 steaka, 43 ima prva lokacija, a druga svega 25 steaka. Spomenici su dobro obraeni, ali su poprilino oteeni. Njihovi reljefni motiv su raznovrsni. Na ovim nekropolama osobito se istiu reljefni motive stilizovanih ljiljana, koji su karakteristini za ire krajeve zapadne Bosne, i izvanredno lijepo izraene scene turnira na konjima koji se izvode ispred arkada. Na oblinjem brdu Crljenac bila je prethistorijska gradina, a kroz Ravanjska vrata je prolazio rimski i srednjovjekovni put. 4. Doba Osmanskog carstva Kupres pada pod Turke 1528. godine padom Jajake banovine. Nakon to su zauzeli Kupres Turci preko svog bosanskog namjesnika Fadil-pae proiruju grad izmeu 1650 i 1655. Za vrijeme turskog perioda znamo da je u Kupresu podignuo od kamena damiju Fazli-paa 50-ih godina XVII stoljea uz koju je bio hamam i nekoliko duana. Damiju je zapalio krajem XVII stoljea hajduk Stojan Jankovi sa svojim etama. U drugoj polovini XVIII stoljea tu je izgraena i utvrda s kulom za streljivo sa visokim ardakom. 4.1. Hanovi u Kupresu Kupres je bio smjeten na glavnoj prometnici od Dalmacije i Hrvatske prema Bosni pa se na njegovom prostoru nalazilo dosta hanova. Jedini han koji se nalazio u neposrednoj blizini grada Kupresa bio je Vrepev han. Ovaj han bio je vlasnitvo begova iz Donjeg Vakufa, a od njih ga je kupio izmeu dva rata Ahmed Mean zvani Vrebac. Vrebac je dolazio iz bogate seljake kue iz Brda (selo u okolini Kupresa). Vrepev han se nalazio uz cestu prema Livnu. U prizemlju hana bila je tala za vezanje konja, a iznad su bile prostorije za handiju i putnike. Han je bio vaan spomenik na biva vremena, ali se naalost mnogih nije restaurirao. Beirbegovii su napravili veliki han u gradu u blizini osnovne kole u Zgonovima. Pred prvi svjetski rat han je zakupio Frano Herceg iz

Osmanlija, a izmeu dva rata dvadesetih godina Ante Lozani zvani. najder. Idrizbegovii su takoer imali han na kraju arsije prema Livnu koji je poetkom stoljea drao pod kiriju Stipo Daja, a kada je on otiao u Ameriku 1912. godine onda ga je drala njegova ena Ana. Pored ovih hanova u Kupresu je bio i han Zejnila Manduke i Ante Daje, ali su oni bili samo kao prenoita i to ne u klasinom smislu da je prizemlje bilo za konje). U Kuprekom polju bio je manji han Boke Daje kod Poganca tzv. Jovuin han, zatim izmeu ovog hana i Kupresa nalazili su se hanovi Anice Tustonji, Joske Vuka i Zajke Pilia. U Gornjem Malovanu bio je Suia han, Tokia han i uljev han, a do 1912. godine i Dajin han. U Donjem Malovanu bio je han Spase Maria i Ursin han. Hanovi su pored svoje osnovne funkcije da slue ljudima i konjima za odmor, bili i mjesto gdje su se ljudi susretali i obavjetavali o onome to su doivjeli na putu i ta se dogaalo u njihovim krajevima. 5. Doba Austro-Ugarske monarhije Prilikom prodora austrijskih trupa prema Kupresu, kupreki Muslimani su pruili otpor na Velikim Vratima na taj nain to su pokuali posjeenim bukvama i omorikama zakriti prolaz vojsci is a neto manjim okrajima pod vodstvom Salihage Manduke Numiniia. Austrijske trupe su ule sa dvije strane. Jedna trupa je ula preko Stoera, a druga iza Plazenice u Kupreku visoravan. Treba navesti da su u gradu Kupresu prije okupacije ivjeli iskljuivo Muslimani, a od krana samo njihove sluge. Poslije okupacije neke muslimanske porodice sele u Tursku pa su svoju zemlju prodavali u bescjenje. Austro-Ugarska je po dolasku poela da izgrauje system uprave, komunikacije, kolske zgrade, te da organizira gradske i seoske opine. Sama zgrada opine izgraena je od tesanog kamena pred sami kraj 1913. godine. Osnovna kola poela je raditi 1888. godine, a u njoj su radila 3 uitelja. 5.1. Ispostava Kupres Za vrijeme Austro-Ugarske Kupres je bio ispostava i pripadao je kotoru Bugojno koje je pripadalo Travnikom okruju. Pred sami kraj prvog svjetskog rata upravitelj ispostave u Kupresu bio je eh

doktor prava Bohumil Podrabsky. Nasuprot ispostave podignuta je ambulanta koja je imala tri sobe i potrebnu opremu. Iz Bugojna je sedmino dolazio ljekar i to obino ponedjeljkom, pazarnim danom. Kako je Kupres imao jaku stonu pijacu svakog ponedjeljka boravio je i veterinar iz Bugojna. Prema sjeanju jedne mjetanke u Kupresu je 1912. godine boravio dr Fric. On je stanovao u Vrepevom hanu u koji je kasnije uselio pop Marko Popovi. 6. Doba socijalizma Veliki problem za kupreki kraj predstavljala je injenica da je vedina stanovnitva tokom Drugog svjetskog rata bilo raseljeno i da se kasnije nije vratio na predratne adrese. Iseljavanje je trajalo i nakon mira, posebno kod srpskih porodica na njemaka imanja u Vojvodinu, i hrvatskih u Slavoniju, dok je muslimansko stanovnitvo preteno ostalo u oblinjem Bugojnu. Nagli pad stanovnitva biljeio se sve do 60-tih godina prolog stoljeda. Nakon okonanja rata socijalistika vlast je kao i prethodne razvijala poljprivredu na Kupresu. Tako je Odlukom Vlade NRBiH od 25.07.1947. godine formirano Poljoprivredno dobro Vojin Zirojevid, koje zbog preobimne administracije nikada nije dalo oekivane rezultate, posebno u oblasti stoarstva, dok je ratarstvo imalo odreeni uspjeh u primjeni novih holandskih sorti krompira, te amerikih sorti jema. Sve do izgradnje asfaltnog magistralnog pravca Sarajevo-Split, poetkom 1970.godine, Kupres nije imao industrijskih kapaciteta. U narednih desetak godina, zahvaljujudi velikim svjetskim kreditima, SFRJ se naglo razvijala, a taj razvoj nije zaobiao ni kupreki kraj. Nakon 1970. godine u Kupresu je otvore pogon tekstilne industrije, jedno vede odjeljenje bugojanskog Kvaliteta, potom metalo-preraivake, u vidu Industrije graevinskih okova (IGO) i pogona bugojanskog TBM-a, te drvna industrija, kao i mljekara. Odlini uslovi za zimski turizam rezultirali su izgradnju hotela Adria ski sa 260 leajeva, to je predstavljalo jedan od najvedih kapaciteta zimsko-planinskog turizma u BiH. Razvojem industije dolo je i do razvoja samoga grada. Tako je otvoren Srednjokolski centar sa gimnazijom i nekoliko zanata metalopreraivakog smjera, izgraen je savremeni Dom kulture i Dom zdravlja. Grad je doivio ekspanziju doseljavanjem vedeg broja stanovnika iz seoskih podruja. Za svega 15-ak godina Kupres je od izuzetno nerazvijene opdine preao u sferu razvijenih sredina BiH.