1.

to su fenokristalne, mikrokristalne i kriptokristalne stijene?

Fenokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati okom ili poveanjem do 10 puta. Mikrokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali mogu razlikovati samo mikroskopom, u specijalno pripremljenim izbruscima. Kriptokristalne stijene su stijene kod kojih se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom s poveanjem do 1000 puta. 2. to je kataklastina, termalna, dinamotermalna i plutonska metamorfoza?

Kataklastina ili kinetika metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute jakom usmjerenom tlaku pri relativno niskoj temperaturi u povrinskom dijelu litosfere, to rezultira drobljenjem minerala i stijena. Termalna ili kontaktna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute povienoj temperaturi i relativno niskom tlaku, to rezultira djelominom promjenom kemizma stijene. Dinamotermalna ili regionalna metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute djelovanju temperature i usmjerenog tlaka u veim dubinama litosfere, to rezultira prekristalizacijom minerala, odnosno djelominom ili potpunom promjenom kemizma, strukture i teksture stijene. Plutonska metamorfoza je metamorfoza kojom su stijene podvrgnute djelovanju visoke temperature i hidrostatskog tlaka u najdubljim dijelovima litosfere, to rezultira promjenom kemizma stijene i njezinih strukturnih i teksturnih znaajki. 3. to je granit, a to gabro?

Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgraena od kvarca, biotita i hornblenda. Gabro je dubinska bazina magmatska stijena izgraena od piroksena i olivina. 4. Strukture metamorfnih stijena

Kod metamorfnih stijena razlikujemo zrnastu, porfirsku, ofitsku i hijalinsku ili staklastu strukturu. 5. to je stratigrafska geologija?

Stratigrafska geologija je grana geologije koja se bavi rekonstrukcijom razvoja Zemljine kore, odnosno odreivanjem relativne i apsolutne starosti stijena litosfere. 6. to je inenjerska geologija?

Inenjerska geologija je grana geologije koja prouava geoloku grau te petrografske i fiziko-mehanike karakteristike stijena i terena za potrebe graenja. 7. to je geofizika, inenjerska geofizika i seizmologija?

Geofizika je grana geologije koja prouava fizikalne pojave i promjene u atmosferi, litosferi i unutranjim dijelovima Zemlje. Inenjerska geofizika je grana geofizike koja se bavi utvrivanjem fiziko-mehanikih znaajki stijena i terena predvienih za izgradnju inenjerskih objekata, te prognoziranjem promjena do kojih bi moglo doi tijekom graenja i u fazi eksploatacije. Inenjerska seizmologija je grana geofizike koja prouava seizmike pojave i njihove posljedice radi dobivanja podataka za to sigurnije graenje u seizmiki aktivnim podrujima. 8. Konstitucija Zemlje i prikaz zonalne grae

Zemlja se sastoji od nekoliko meusobno povezanih dijelova. To su atmosfera, hidrosfera, litosfera, plat i jezgra.

9.

to je opa geologija?

Opa geologija je zajedniki naziv dviju grana geologije geodinamike i geotektonike. Geodinamika je grana geologije koja prouava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju u litosferi i na njezinoj povrini. Geotektonika je grana geologije koja prouava i rekonstruira prostorne odnose meu stijenama litosfere. 10. to je epizona, mezozona i katazona? Epizona je zona metamorfoze, najblia povrini, s umjerenim tlakom i temperaturom. Tlak je ovdje preteno boan pa se u toj zoni metamorfoza odvija uglavnom mehanikim putem. Mezozona je zona metamorfoze u dubljim dijelovima litosfere, s visokim hidrostatskim tlakom i temperaturom. Ovdje dolazi do djelomine ili potpune prekristalizacije minerala, a time i do promjena u strukturi i teksturi stijena. Katazona je zona metamorfoze u najdubljim dijelovima litosfere, s veoma visokim hidrostatskim tlakom i temperaturom. U ovoj zoni dolazi do cjelovite prekristalizacije minerala i strukturnih i teksturnih promjena. 11. Dimenzije geoida Zbog rotacije, Zemlja je spljotena na polovima pa joj ekvatorijalni radijus iznosi 6377 km, a polarni 6356 km. 12. to je geologija? Geologija je znanost koja prouava grau te vremensku i prostornu dinamiku Zemlje kao cjeline. Geologija je znanost o razvoju, strukturama i dinamici Zemljine kamene kore ili litosfere. 13. to je geodinamika? Geodinamika je grana geologije koja prouava djelovanje vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju u litosferi i na njezinoj povrini. 14. to je geotektonika? Geotektonika je grana geologije koja prouava i rekonstruira prostorne odnose meu stijenama litosfere. 15. Kut magnetske deklinacije i inklinacije Kut magnetske deklinacije je kut izmeu geografskog i magnetskog pola. Kut magnetske inklinacije je kut to ga zatvara magnetski meridijan s horizontalnom ravninom. 16. to je hidrogeologija? Hidrogeologija je grana geologije koja prouava podzemne vode, njihov postanak, reim, kakvou te djelovanje u litosferi. 17. Neutralni temperaturni sloj Neutralni temperaturni sloj je zona ispod povrine Zemlje u kojoj je temperatura stalna i uglavnom odgovara srednjoj godinjoj temperaturi promatranog podruja. 18. to je geotermijski gradijent? Geotermijski gradijent je jedinica kojom se definira porast temperature prema odreenoj dubini (100 ili 1000 m). 19. to je mineralogija? Mineralogija je znanost koja prouava minerale, njihov oblik, kemijska i fizika svojstva, njihovu unutranju grau, nain postanka i promjene koje se u njima zbivaju, a uz to ih i sistematizira. 20. to je petrografija, a to petrologija? Petrografija je znanost koja prouava stijene, njihove mineraloke, strukturne i fiziko-mehanike karakteristike te nain pojavljivanja, a uz to se bavi i njihovom sistematikom. Petrografija je dio petrologije koja se, uz navedeno, bavi i prouavanjem uvjeta postanka stijena u sklopu procesa koji se odvijaju u Zemljinoj kori. 21. to je magma? Magma je talina Zemljine unutranjosti koja iz pirosfere prodire u litosferu, a sastavljena je od O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg, Ti te plinova i para. Ako izae na povrinu, magmu nazivamo lavom.

22. to su pirogeni, pneumatogeni, hidrotermalni i hidatogeni minerali? Pirogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz magme. Pneumatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz plinova i para. Hidrotermalni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vrue vode. Hidatogeni minerali su minerali nastali kristalizacijom iz vodenih otopina. 23. to je kubini, tetragonski, heksagonski, rompski, monoklinski i triklinski kristalni sustav? Kubini ili teseralni sustav je kristani sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi jednake duljine. Tetragonski sustav je kristalni sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi od kojih su dvije jednake duljine, a trea je kraa ili dua. Heksagonski sustav je kristalni sustav s etiri kristalografske osi, od kojih su tri jednake duljine i lee u istoj ravnini sijekui se pod kutem od 60, dok je etvrta kraa ili dua i okomita na ravninu prve tri. Rompski sustav je kristalni sustav s tri meusobno okomite kristalografske osi razliitih duljina. Monoklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi razliitih duljina od kojih su dvije meusobno okomite, a trea kosa. Triklinski sustav je kristalni sustav s tri kristalografske osi razliitih duljina koje se sijeku pod nekim kosim kutem. 24. to je ionska, atomska i metalna kristalna reetka? Ionska kristalna reetka je kristalna reetka koju izgrauju kationi nekog elementa s anionima drugog. Kod takve je reetke svaki ion okruen maksimalnim brojem iona suprotnog naboja. Taj se broj naziva koordinacijski broj, a ovisi o odnosu radijusa iona koji grade reetku. U ionskim reetkama djeluju jake elektrostatske privlane sile pa su kristali s takvim reetkama veoma tvrdi i vrsti, s visokim talitem i vrelitem. Atomska kristalna reetka je kristalna reetka koju grade atomi povezani vrstom kovalentnom vezom pa su takvi kristali veoma tvrdi i imaju visoko talite (primjer dijamant). Metalna kristalna reetka je kristalna reetka koju grade gusto rasporeeni i vrsto povezani atomi nekog metala. 25. Koordinacijski broj i tetraedarska koordinacija Koordinacijski broj je broj najbliih suprotno nabijenih iona koji okruuju neki ion u ionskoj kristalnoj reetki. Tetraedarska koordinacija je veza u kojoj su suprotno nabijeni ioni rasporeeni oko nekog iona u obliku tetraedra. 26. to je mineral? Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, odreene unutranje grae ili strukture, odreenoga kemijskog sastava i fizikih svojstava. 27. to je stijena? Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, odreenog naina geolokog pojavljivanja, teksture, strukture i mineralnog sastava. Stijena je agregat sastavljen od jednog minerala (monomineralna) ili vie njih (polimineralna). 28. to je kristal? Kristal ili ledac je prirodna ili umjetna tvorevina odreene unutranje grae ili strukture, odnosno kristalne reetke izgraene od iona, atoma ili molekula, to se odraava u pravilnom vanjskom obliku i odreenim fizikim svojstvima. 29. to je polimorfija i izomorfija s primjerima? Polimorfija je pojava kod koje neka mineralna supstanca kristalizira u razliitim strukturama. Nastali minerali nazivaju se polimorfne modifikacije. Iako je kemijski sastav takvih minerala jednak, njihova fizika i kemijska svojstva mogu biti bitno razliita (primjer ugljika koji kristalizira kao dijamant i grafit). Izomorfija je pojava kod koje tvari razliitog, ali analognog, kemijskog sastava kristaliziraju u vrlo slinim kristalima sa slinim fizikim svojstvima. Nastali minerali nazivaju se izomorfnom grupom (primjer grupe olivina ija se izomorfna smjesa sastoji od forsterita (Mg2SiO4) i fajalita (Fe2SiO4)). 30. Osnovna fizika svojstva minerala Osnovna fizika svojstva minerala jesu gustoa, oblik, boja, sjaj, kalavost, tvrdoa, elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magnetinost i radioaktivnost. 31. to su sraslaci ili blizanci? Sraslaci ili blizanci su minerali koji su razvijeni u kristalima sastavljenima od dva ili vie kristala.

32. to su idiokromatski i alokromatski minerali? Idiokromatski minerali su minerali koji su obojeni bojom supstance iz koje su kristalizirani. Alokromatski minerali su minerali kod kojih je boja rezultat sudjelovanja strane supstance u mineralu. 33. to su amorfni minerali ili mineraloidi? Amorfni minerali ili mineraloidi su prirodne tvorevine bez odreene unutranje grae ili strukture, odnosno kristalne reetke. 34. to su izotropni i anizotropni minerali? Izotropni minerali su minerali kojima su sve karakteristike jednake u svim smjerovima. To mogu biti samo mineraloidi. Anizotropni minerali su minerali koji imaju razliite karakteristike u razliitim smjerovima. To su iskljuivo kristalizirani minerali. 35. Mohsova skala tvrdoe minerala Mohsova skala tvrdoe minerala je skala koja nam pokazuje relativnu tvrdou. U njoj su minerali rasporeeni ovim redoslijedom: 1. milovka ili talk 2. gips ili sadra 3. kalcit 4. fluorit 5. apatit 6. ortoklas 7. kvarc 8. topaz 9. korund 10. dijamant 36. Osnovni tetraedar silikatnih minerala Osnovni tetraedar silikatnih minerala je tetraedar u kojem je kation silicija okruen s etiri kisikova aniona.

37. Strukturni tipovi silikatnih minerala s primjerima Strukturni tipovi silikatnih minerala jesu: 1. nezosilikati silikati s odvojenim SiO4 grupama (primjer olivini, granati, cirkon) 2. sorosilikati silikati s odvojenim Si2O7 grupama (primjer epidot i coisit) 3. ciklosilikati silikati s odvojenim prstenastim grupama Si3O9, Si4O12, Si6O18 (primjer kordijerit i minerali turmalinske grupe) 4. inosilikati lanasti silikati s jednostrukim ili dvostrukim vezama osnovnih tetraedara (primjer pirokseni i emfibole) 5. filosilikati silikati kod kojih su tetraedri povezani u vez grupa Si2O5 (primjer talk, kluoriti, grupa tinjaca) 6. tektosilikati silikati kod kojih su SiO4 tetraedri povezani preko svih iona kisika (primjer kvarc, feldspati, feldspatoidi) 38. to su oksidi i hidroksidi s primjerima i svojstvima? Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima. Hidroksidi su spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-. Primjeri su: 1. hematit (Fe2O3), ilmenit (FeTiO3), magnetit (FeOFe2O3) i kromit (FeOCr2O3) su vrijedne rude eljeza, no pod utjecajem atmosferilija eljezo u tim mineralima lako oksidira i hidratizira tako da oni prelaze u limonit 2. limonit (Fe2O3xH2O) je est hidroksid eljeza, nalazi se u zemljastim, bubreastim i grozdastim formama, boja mu varira od ute do smee, esto je tetan sastojak stijene kad se ona eli upotrijebiti u arhitektonske svrhe, no ako je lijepo dispergiran u stijeni moe biti koristan (grki mramori zbog limonita imaju lijepu putenastu boju) 3. getit (FeOOH) se nalazi u vlaknastim, grozdastim i bubreastim formama, vrlo je vana eljezna ruda 4. korund (Al2O3) je mineral velike tvrdoe, nalazi se u magmatskim i metamorfnim stijenama, u graevinarstvu se koristi za izradu kruna za buenje tvrdih stijena, dok se varijeteti lijepih boja koriste kao drago kamenje (rubini, safiri, orijentalni smaragdi) 5. hidrargilit ili dipsit (Al(OH)3), dijaspor i bemit (AlOOH) i sporogelit (Al2O3xH2O) nastaju u povrinskom dijelu troenjem alumosilikata, esti su sastojci boksita i zemlje crvenice, bijele su boje, ali razliitim primjesama mogu biti razliito obojeni

39. to su sulfati s primjerima i svojstvima? Sulfati su soli sulfatne kiseline H2SO4. Primjeri su: 1. gips ili sadra (CaSO42H2O) je bezbojan, bijel ili razliito obojen primjesama, najee nastaje taloenjem u moru, na 110C gubi 75% vode, hlaenjem lako prima vodu i brzo ovrsne, iznad 500C postaje tzv. estrih-gips koji se u dodiru s vodom stvrdnjava, koristi se i kao dodatak u pripremi nekih vrsta cementa 2. anhidrit (CaSO4) je bezbojan, ali moe poprimati boje, ovisno o primjesama, plavkasti anhidrit lako prima vodu i prelazi u gips pri emu mu se volumen povea oko 60%, pri gradnji tunela takva pojava izaziva svijanje oplate, a esto i ruenje 3. barit ili teac (BaSO4) najee se nalazi u ploastim kristalima, bezbojan je ili bijel, zbog velike gustoe koristi se za izradu tekih opeka, apsorbira zraenje pa se koristi i u proizvodnji posebne buke 40. to su sulfidi s primjerima i svojstvima? Sulfidi su soli sulfidne kiseline H2S. Primjeri su: 1. pirit (FeS2) nalazi se u pravilnim kristalima, to je krt, zlatnout mineral, kristalizira u svim uvjetima pa je sastojak svih vrsta stijena, u procesu troenja raspada se na limonit i sulfatnu kiselinu, koja otapa neke stijene, zbog ega je tetan, koristi se za dobivanje sulfatne kiseline 2. markazit (FeS2) je polimorfna modifikacija pirita kojem je slian po mnogim znaajkama, manje je otporan na procese troenja, nestabilan je pa prelazi u stabilniji pirit 3. pirotin (FeS) je mineral mesinganoute boje, nalazi se u listiavim nakupinama 4. halkopirit (CuFeS2) je vaan mineral bakra, nalazi se u razliitim oblicima, mesinganoute je boje, a izgledom slian piritu 41. to je halit postanak i koritenje? Halit (NaCl) je najznaajniji mineral iz skupine halida. To je bezbojan mineral koji kristalizira u formi heksaedra. Nastaje uglavnom taloenjem iz morske vode. Koristi se u domainstvu, a vaan je i kao sirovina u kemijskoj industriji. 42. to je uspravna, kosa, prebaena, polegnuta i utonula bora? Navedene bore su razliite vrste bora ovisno o poloaju osne ravnine bore prema horizontalnoj ravnini.

43. Samorodni elementi u prirodi Samorodni elementi u prirodi su elementi koji kristaliziraju samostalno, dakle ne u spojevima. Najznaajniji primjeri samorodnih elemenata su grafit i dijamant. 44. U koje se minerale ubraja kalcit, a u koje dijamant? Kalcit (CaCO3) se ubraja u karbonate (soli karbonatne kiseline). Dijamant (C) se ubraja u samorodne elemente. 45. Osnovne grupe stijena Osnovne grupe stijena odreujemo prema nainu postanka stijena. To su magmatske ili eruptivne, sedimentne ili talone i metamorfne stijene. 46. to su monomineralne, a to polimineralne stijene s primjerima? Monomineralne stijene su agregati samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac sastavljen samo od kalcita). Polimineralne stijene su agregati vie minerala (primjer granit).

47. Eruptivne ili magmatske stijene prema mjestu postanka Prema mjestu postanka, eruptivne ili magmatske stijene dijelimo na 1. dubinske, intruzivne ili plutonske 2. povrinske, izljevne ili efuzivne 3. ine ili hipabisalne (spona izmeu intruzivnih i efuzivnih stijena) 48. Naini pojavljivanja eruptivnih stijena Eruptivne stijene mogu se pojaviti u sljedeim oblicima: 1. intruzivne stijene nalaze se u obliku batolita, greda, lakolita, masiva i fakolita. 2. ine stijene nalaze se u obliku ile, sklada i dimnjaka 3. efuzivne stijene nalaze se u obliku ploa i vulkanskih unjeva 49. to je batolit, lakolit, fakolit, greda, ila? Batolit je veliko intruzivno tijelo nepravilnog oblika s povrinom veom od 100 km2. Greda je tijelo slino batolitu, ali ima povrinu manju od 100 km2. Lakolit je gljivasta ili zvonolika forma intruziva nastala prodorom magme u slojevite stijene pri emu izdie krovinski dio stijene. Masiv je izboena, okruglasta, eliptina ili nepravilna forma intruziva. Fakolit je leasta forma intruziva intrudirana u tjemenu antiklinale ili dnu sinklinale ila je tanak ploasti oblik preteno uspravnog poloaja, nastao utiskivanjem magme u pukotine. Sklad je preteno ploast oblik sukladan slojevima debljine od nekoliko centimetara do nekoliko stotina metara. Dimnjak je cjevasto tijelo, veinom ostatak vulkanskog kanala. Ploa je efuzivni oblik nastao relativno mirnim izljevom lave kroz vee pukotine ili kretere. Vulkanski unjevi su stoaste izboine u litosferi razliite veliite, preteno izgraene od slojeva lave i piroklastinog materijala. 50. to je struktura, a to tekstura magmatskih stijena? Struktura magmatskih stijena je izraena stupnjem kristaliniteta, veliinom, oblikom i meusobnim odnosom minerala, a posljedica je naina njihove kristalizacije. Tekstura magmatskih stijena definira nain na koji su mineralna zrna zauzela prostor u stijeni, a posljedica je uvjeta kristalizacije i drugih sudionika koji djeluju i u fazi hlaenja i na ovrslu stijenu. 51. to su koljeniaste bore ili fleksure? Koljeniaste bore, monokline ili fleksure u posebna vrsta bora koje nastaju preteno radijalnim pritiscima. Ako pukne srednji istanjeni krak takve bore, ona prelazi u rasjed. 52. to su kisele, neutralne, bazine i ultrabazine eruptivne stijene s primjerima? Kisele eruptivne stijene su stijene koje sadre vie od 65% SiO2 (to je rezultat kvarca i biotita u stijenama). Neutralne eruptivne stijene su stijene koje sadre od 55% do 65% SiO2 (rezultat sadravanja feldspata i povremenih pojava kvarca). Bazine eruptivne stijene su stijene koje sadre od 45% do 55% SiO2 (plagioklasi i drugi silikatni minerali u stijenama). Ultrabazine eruptivne stijene su stijene s manje od 45% SiO2 (sadravaju olivine i druge silikatne minerale s manje SiO2). 53. to je bazalt, a to peridotit? Bazalt je povrinska bazina eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina. Peridotit je dubinska ultrabazina eruptivna stijena sastavljena od olivina i piroksena. 54. to je geotermijski stupanj? Geotermijski stupanj je dubinski razmak u metrima potreban da se temperatura povea za 1C. U prosjeku, on je za Europu 32,3 m. 55. to odreuje viskoznost magme? Viskoznost magme odreuje kemijski sastav i temperatura na kojoj se magma nalazi. 56. to su sedimentne stijene i kako se dijele? Sedimentne stijene su stijene nastale troenjem, transportom, taloenjem i, eventualno, stvrdnjavanjem materijala ve postojeih stijena. Sedimentne stijene se dijele, prema nainu nastajanja, na mehanike, kemijske i biokemijske ili organogene sedimentne stijene.

57. Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena Osnovni procesi pri nastanku sedimentnih stijena su troenje, transport, taloenje i, eventualno, stvrdnjavanje ili litifikacija stijenskog materijala. 58. Kakvih vrsta transporta pri nastajanju sedimenata ima? Pri nastajanju sedimenata postoji transport vodom, ledom, vjetrom te transport pod utjecajem sile tee. 59. Strukture sedimentnih stijena Sedimentne stijene po svojoj strukturi mogu biti klastine, kristalaste, oolitske, sferolitske, amorfne i organogene. 60. to su psefiti, psamiti, siltiti i peliti? Psefiti su klastine stijene sa zrnima veima od 2 mm. Psamiti su klastine stijene sa zrnima veliine izmeu 0,02 mm i 2 mm. Siltiti su klastine stijene sa zrnima veliine izmeu 0,002 mm i 0,02 mm. Peliti su klastine stijene sa zrnima manjima od 0,002 mm. 61. to su klastine sedimentne stijene i njihove znaajke s primjerima? Klastine sedimentne stijene su stijene iji su sedimenti izgraeni od fragmenata stijena razliite veliine i oblika nastalih mehanikim troenjem stijena. To mogu biti nevezani sedimenti (primjer pijesak), poluvezane stijene (primjer prapor ili les) ili vezane stijene (primjer pjeenjak i lapor). 62. to su kemijske i organogene sedimentne stijene i njihove znaajke s primjerima? Kemijske sedimentne stijene su stijene koje su nastale kemijskim troenjem postojeih stijena. One mogu imati oolitsku i sferolitsku strukturu (primjer dolomit, travertin i gips). Organogene sedimentne stijene su sedimentne stijene nastale veinom od netransportiranih ostataka biljnog i ivotinjskog porijekla (primjer dijatomit). 63. to je vapnenac, a to kalcit? Kalcit je mineral kemijskog sastava CaCO3. Vapnenac je sedimentna stijena s kemijskim sastavom od preteno istog kalcita. 64. Kemijska formula gipsa, kvarca, montmorilonita, dolomita, korunda, apatita i ostalih estih minerala Gips CaSO42H2O Kvarc SiO2 Montmorilonit Al2[(Si, Al)4O10](OH)2xH2O Dolomit CaCO3MgCO3 Korund Al2O3 Apatit Ca5(Cl, F, OH)(PO4)3 65. to je tuf ili vulkanski pepeo? Tuf ili vulkanski pepeo zajedniki je naziv za estice vulkanskog materijala manje od 4 mm. 66. to su lapili? Lapili su estice vulkanskog materijala od 4 do 32 mm. 67. to su metamorfne stijene i kako nastaju? Metamorfne stijene su stijene nastale preobrazbom postojeih magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim dijelovima litosfere, uz povean tlak i temperaturu. 68. Teksture metamorfnih stijena Tekstura metamorfnih stijena moe biti 1. kriljava (s mineralima u paralelnom rasporedu, zbog djelovanja usmjerenog tlaka) 2. vorasta, okasta ili flaserska (s mineralima nakupljenima u leaste ili ovalne forme) 3. masivna (zrna su rasporeena bez vidljive orijentacije)

69. to su mramori, kvarciti, kriljavci? Mramori su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje kontaktni i kriljavi mramori. Kvarciti su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. Postoje tinjasti i grafitski kvarciti. kriljavci su metamorfne stijene nastale regionalnom i plutonskom metamorfozom. Postoje filiti, argiloisti, zeleni kriljavci, serpentini, mikaisti, amfiboliti i gnajsi. 70. to je sloj i njegovi osnovni parametri? Sloj je tijelo omeeno dvjema plohama, izgraen uglavnom od istovrsnog materijala, taloen u jednolikim uvjetima. Poloaj sloja determinira njegovo pruanje, smjer nagiba i nagib. 71. to je isklinjavanje, a to izdanak sloja? Isklinjavanje je prirodan zavretak sloja, manifestiran stanjivanjem. Izdanak sloja je dio sloja koji se pojavljuje na povrini. 72. to su konkordantni, a to diskordantni slojevi? Konkordantni slojevi su paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloeni, bez obzira na njihov nagib. Diskordantni slojevi su slojevi koji nisu vremenski kontinuirano taloeni pa se esto nalaze pod nekim kutom. 73. to je bora? Bora je strukturna jedinica koja nastaje savijanjem stijena litosfere uglavnom zbog utjecaja pritisaka prenesenih po slojevima. 74. Dijelovi sinklinale i antiklinale (nacrtati) Dijelovi sinklinale su os, jezgra, dno i krila ili krakovi. Kod sinklinale su najmlai slojevi u jezgri, a najstariji na dnu. Dijelovi antiklinale su os, jezgra, tjeme i krila ili krakovi. Kod antiklinale su najmlai slojevi na tjemenu, a najstariji u jezgri.

75. to je normalna, izoklinalna i lepezasta bora? Navedene vrste bora su bore s obzirom na poloaj krila prema osnoj ravnini bore.

76. to su dijapirske bore, antiklinoriji i sinklinoriji? Dijapirske bore su bore koje nastaju u leitima soli kao posljedica tektonskih pokreta i razliitih svojstava soli i okolnih sedimenata. Antiklinoriji su vee antiklinalne strukture s naknadno boranim krilima. Sinklinoriji su vee sinklinalne strukture s naknadno boranim krilima.

77. to su rasjedi i kakvih vrsta ima? Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova stijenske mase po nekoj ravnini. Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni i rasjed s horizontalnim pomakom. 78. to su termalne vode? Termalne vode su one vode kojima je temperatura na samom izvoru via od 20C. Do povienja temperature vode u podzemlju dolazi kad se ona na svom putu spusti do veih dubina u kojima su vie temperature. 79. to je paraklaza? Paraklaza ili rasjedna povrina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreu kod formiranja rasjeda. 80. Elementi poloaja sloja Elementi poloaja sloja su pruanja, smjer nagiba i nagib sloja. Pruanje sloja oznaava njegovo sjecite s horizontalnom ravninom. Smjer nagiba definira stranu svijeta prema kojoj je sloj nagnut. Nagib sloja je kut to ga sloj zatvara s horizontalnom ravninom. 81. to je krovina, a to podina sloja? Krovinu sloja ine svi slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja. Podinu sloja ine svi slojevi koji se nalaze ispod promatranog sloja. Razlikujemo topografsku i stratigrafsku podinu i krovinu sloja. Topografsku podinu i krovinu sloja ine slojevi koji su ispod, odnosno iznad promatranog sloja, dok stratigrafsku podinu ine oni slojevi koji su stariji od promatranog, a krovinu oni koji su mlai od promatranog sloja. 82. Kako se dijele sedimentne stijene s obzirom na postanak? Sedimentna stijene se s obzirom na postanak dijele na mehanike ili klastine, kemijske i biokemijske ili organogene sedimente, odnosno stijene. 83. to je gorsko zrcalo, a to su strije? Gorsko zrcalo je pojava koja nastaje kada pokrenuti dijelovi stijenske mase struganjem uglaaju povrinu paraklaze. Strije su pukotine na krilima lepezastih bore koje nam govore o kretanju krila. 84. to je skok, a to hod rasjeda (nacrtati)? Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila rasjeda. Hod rasjeda je horizontalno udaljavanje krila rasjeda.

85. to je normalni, a to reversni rasjed (nacrtati)? Normalni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo spustilo u odnosu na podinsko ili kod kojeg se po vertikalnoj paraklazi jedno od krila spustilo u odnosu na drugo. Reversni rasjed je rasjed kod kojeg se po nagnutoj paraklazi krovinsko krilo uzdiglo u odnosu na podinsko.

86. to je stepeniasta struktura, ljuskava struktura, tektonska graba i horst? Stepeniasta struktura je sustav rasjeda koji nastaje kod istosmjernog sputanja blokova uzdu veeg broja normalnih rasjeda koji se preteno paralelno niu jedan do drugoga. Ljuskava struktura je sustav rasjeda koji nastaje sustavom reversnih rasjeda. Tektonska graba ili rov je sustav rasjeda koji nastaje sputanjem dijela terena izmeu dva ili vie paralelnih normalnih rasjeda. Timor ili horst je sustav rasjeda koji nastaje sputanjem dijelova terena po dvije ili vie paraklaze oko sredinjeg dijela terena koji ostaje relativno na istom mjestu. 87. to su navlake (nacrtati)? Navlake su strukture u litosferi kod kojih stijenske mase, koje su primarno bile jedna uz drugu, nalazimo jedne na drugima.

88. Vrste pukotina dijaklaze, leptoklaze, prsline, kliva Pukotine su plohe diskontinuiteta uzdu kojih nije dolo do znatnijih pomaka u stijenskoj masi. Dijaklaze su pukotine veih dimenzija koje u sedimentnim stijenama mogu presijecati vie slojeva. Leptoklaze su pukotine manjih dimenzija koje se uglavnom nalaze u povrinskom dijelu stijena. Prsline su veoma sitne pukotine koje ne moemo registrirati okom. Pukotinski kliva je sustav uskih, gustih, paralelno poredanih pukotina nastao pri boranju i rasjedanju terena u slojevitim stijenama. 89. Egzodinamski procesi Egzodinamski procesi su procesi koji djeluju na vanjske dijelove litosfere pod utjecajem vanjskih sila. Oni rezultiraju uglavnom na povrini Zemlje kao procesi koji izravnavaju reljef, a dogaaju se pod utjecajem sunca, vode, snijega i leda, vjetra i organizama. 90. to je insolacija? Insolacija ili obasjavanje je proces kojim sunane zrake djeluju direktno na stijene litosfere te neprestanim zagrijavanjem i hlaenjem stijene uzrokuju pukotine, odnosno, u konanosti, dezintegraciju stijenske mase.

91. Podzemni krki oblici Podzemni krki oblici su krape (ljebasta udubljenja na povrini stijena; mogu nastati i na povrini i u podzemlju) i spilje ili peine (vei podzemni prostori razliitih oblika i dimenzija, nastali korozivnim i erozivnim radom vode). 92. Speleoloki objekti prema morfolokom tipu Speleoloki oblici prema morfolokom tipu mogu biti jednostavni (imaju samo jedan kanal), razgranati, vertikalno etani, koljeniasti (stubasti) i u sustavima jama i spilja. 93. Hidroloki ciklus vode u prirodi Hidroloki ciklus vode u prirodi je kontinuirano cirkuliranje vode, pri emu joj se mijenja agregatno stanje i prostorni poloaj. Voda isparava s kopna i vodenih povrina u atmosferu odakle se vraa u obliku oborina. Dio vode odmah ispari nazad u atmosferu, a preostali se podzemnim ili nadzemnim dijelom slijeva u jezera i mora, odakle e ponovo ispariti. 94. to je meteorska (vadozna), juvenilna i konatna voda? Meteorska ili vadozna voda je podzemna voda koja se u podzemlju skupila infiltracijom oborina. Juvenilna voda je podzemna voda nastala kondenzacijom vodene pare, uz mjestimino direktno spajanje vodika s kisikom. Konatna voda je voda koja se u nekim stijenama nalazi od vremena njihova postanka. 95. to je poroznost? Poroznost je svojstvo stijene determinirano odnosom volumena pora i upljina u stijeni prema njezinom ukupnom volumenu. 96. Vrste poroznosti Postoji primarna ili intergranularna poroznost (koju imaju nevezani sedimenti ljunci, pijesci i gline) i sekundarna ili pukotinska poroznost (kod koje voda prolazi kroz pukotine vezanih stijena). 97. to su karbonati s primjerima i svojstvima? Karbonati su soli karbonatne kiseline H2CO3. Primjeri su: 1. kalcit ili kalcijev karbonat (CaCO3) je bezbojan, proziran, teko topiv u vodi, ako je voda bogata ugljik-dioksidom, onda prelazi u kalcij-hidrogenkarbonat koji je topiv, ali nije stabilan pa se ponovo raspada (to je nain na koji nastaju sige), bitan je sastojak vapnenca, mramora, pjeenjaka 2. aragonit (CaCO3) je polimorfna modifikacija kalcita, nalazi se u ploastim i igliastim kristalima te u zrnatim i kuglastim nakupinama, bezbojan je i nestabilan pa prelazi u kalcit 3. dolomit (CaCO3 MgCO3) se nalazi u zrnastim formama, lako se lomi, glavni je sastojak stijene dolomita i dolomitskih mramora 98. to je disolucijska poroznost i gdje se javlja? Disolucijska poroznost je poroznost kod koje je dolo do proirenja pukotina. Disolucijska poroznost se javlja u kru. 99. to je propusnost ili permeabilnost? Propusnost ili permeabilnost je sposobnost stijene da proputa vodu. Ona ovisi o veliini pukotina, a nije proporcionalna s poroznosti. 100. Laminaran i turbulentan tok teenja Laminaran tok teenja podzemne vode je tok kod kojeg voda prolazi kroz sedimente s intergranularnom poroznou i kroz stijene s pukotinskom poroznou, ako pukotine nisu velikih dimenzija. Turbulentan tok teenja podzemne vode je tok kod kojeg voda prolazi kroz vee pore i pukotine, a karakteriziraju ga vrtlozi i strujnice koje se sijeku. 101. Arteka i subarteka voda Arteka voda je voda koja izlazi na povrinu pod utjecajem tlaka koji djeluje u vodonosniku. Subarteka voda je voda koja se pod utjecajem tlaka u vodonosniku uzdie iznad vodonosnika, ali ne izlazi na porinu. 102. Vrste vodonosnika Vodonosnici mogu biti takvi da je u njima slobodna voda, krka voda, podzemna voda pod tlakom (subarteka i arteka) te podzemne vode pukotina i ila (mineralne i termalne).

103. to je kr? Kr ili kras je zajedniki naziv specifinih geomorfolokih, hidrogeolokih i hidrolokih karakteristika terena izgraenog preteno od vapnenca i dolomita, a pod stalnim ili povremenim utjecajem vode. 104. Gdje je kr razvijen? Kr je razvijen u prostorima izgraenima preteno od vapnenca i dolomita te gipsa i soli, a koji su pod stalnim ili povremenim utjecajem vode. 105. Povrinski krki oblici Povrinski krki oblici su krape (ljebasta udubljenja na povrini stijena; mogu nastati i na povrini i u podzemlju), ponikve ili vrtae (ljevkasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca ili dolomita ili uruavanjem podzemnih praznih prostora), jame (vertikalne udubine manjeg promjera), ponori (vertikalne udubine veeg promjera koje seu sve do podzemnih tokova), uvale (manje zatvorene depresije) i krka polja (vee zatvorene depresije, najvee i najznaajnije morfoloke pojave u kru). 106. Speleoloki objekti prema hidrogeolokoj funkciji Speleoloki objekti prema hidrogeolokoj funkciji mogu biti izvori, ponori, estavele, protoni spiljski objekti i vrulje. 107. Podruje vertikalnog, horizontalnog i sifonskog protjecanja vode 108. Vrste izvora Osnovni tipovi izvora su silazni i uzlazni izvori. Podtipovi su preljevni izvori, podmorski izvori ili vrulje, estavele, gejziri, izvori mineralnih i termalnih voda. 109. to su kaverne? Kaverne su podzemni krki objekti bez prirodnog ulaza. 110. to su estavele? Estavele su specifini izvori koji postoje samo u kru, kojima voda izlazi na povrinu za vrijeme visokih podzemnih vodostaja, a za vrijeme niskih podzemnih vodostaja preuzimaju ulogu ponora. 111. Boati izvori Boati izvori su izvori vode nastale mijeanjem slatke i slane vode. 112. Speleoloki objekti prema nagibu glavnog kanala Speleoloki objekti prema nagibu glavnog kanala mogu biti jame (nagib od 45 do 90), spilje (nagib od 0 do 45) i kompleksni objekti koji imaju i horizontalne i vertikalne kanale. 113. to su gejziri? Gejziri su izvori koji povremeno izbacuju vruu vodu i paru u obliku vodoskoka, a karakteristini su kao postvulkanska pojava ili u podrujima nekadanjih vulkana. 114. to su vrulje? Vrulje ili podmorski izvori su izvori slatke vode pod morem, karakteristini su za kr. 115. to su mineralne vode? Mineralne vode su vode kod kojih je sadraj otopljenih tvari vei od 1000 mg/L. 116. Ghyben-Herzbergov zakon Ghyben-Herzbergov zakon je zakon koji nam odreuje koliko se slatke vode nalazi ispod razine mora na nekom otoku izgraenom od sedimentne klastine stijene. On glasi t h= 1 gdje je h dubina slatke vode ispod razine mora, t dubina slatke vode iznad razine mora, a specifina teina slane vode.

117. to je korozija? Korozija je kemijsko troenje stijena. 118. to je denudacija? Denudacija je proces ogoljavanja, spiranja, zaravnjavanja i sniavanja kopnenih masa pod utjecajem atmosferskih voda, povrinskih tokova, insolacije, leda, vjetra i organizama. 119. to su klizita i kako nastaju? Klizita su pojave pomicanja dijelova terena na padinama do kojih dolazi zbog poputanja kohezijskih sila meu esticama stijene. 120. to je abrazija? Abrazija je proces razaranja obala snagom valova. 121. to je transgresija, a to regresija? Transgresija je pojava prodiranja mora na kopno koje se sputa. Regresija je pojava izdizanja kopna, to rezultira povlaenjem mora. 122. Stupnjevanje potresa po ljestvicama Jaina potresa danas se stupnjuje po etiri ljestvice (Mercalli-Cancani-Siebergova skala, modificirana Mercallijeva skala, japanska skala i Medvedev-Sponheuer-Karnikova skala), dok se magnituda potresa mjeri Richterovom ljestvicom. 123. to je inundacija, a to emerzija? Inundacija je vremensko razdoblje u kojem su kopnene mase ispod mora. Emerzija je vremensko razdoblje u kojem je odreeno podruje iznad morske razine. 124. Trasiranje podzemnih voda Trasiranje podzemnih voda izvodi se kemijski putem kolometrijske metode (ubacuju se neotrovne, vrlo uoljive boje), mehaniki (ubacivanjem estica, obino spora), elektrokemijskim putem i radioaktivnim tvarima. 125. Speleothemi Speleothemi su razliiti (obino kosi) oblici spiljskog nakita. 126. to su stalaktiti, stalagmiti, stalagmati? Stalaktiti su sige (oblik spiljskog nakita nastao izluivanjem kalcijevog karbonata) koje se razvijaju sa stropa spilje. Stalagmiti su sige koje se razvijaju s poda spilje. Stalagmati ili stupovi su pojave koje nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita. 127. to su helektiti, helegmiti, helegnati, botroidi? Helektiti su sige koje se razvijaju sa stropa spilje po kristalografskom zakonu. Helegmiti su sige koje se razvijaju s poda spilje po kristalografskom zakonu. Helegnati su spojevi helektita i helegmita. Botroidi su grozdaste sige koje nastaju u mirnim sredinama (gluhe dvorane nepovoljne za gradnju tunela). 128. Agresivnost vode Agresivnost vode je njezina sposobnost razaranja razliitih materijala. Podzemna voda ima razliitu agresivnost s obzirom na otopljene minerale u njoj pa se razlikuje agresivnost karbonatne kiseline, agresivnost izluivanja, opekiselinska agresivnost, sulfatna agresivnost, magnezijska agresivnost i agresivnost kisika. 129. Tipovi analiza hidrogeolokih radova Analiza hidrogeolokih radova moe biti terenska, skraena, kompletna i specijalna. 130. Uzajamni odnosi povrinskih i podzemnih voda 131. to je drenirajui, a to ponirui tok?

132. Ravnomjerno kretanje podzemnih voda 133. Neravnomjerno kretanje podzemnih voda na ravnoj i nagnutoj podlozi 134. to je morena? Morena je rastroeni i razlomljeni materijal, razliit po sastavu, obliku i krupnoi fragmenata nastao razaranjem stijena utjecajem ledenjaka, a kojeg ledenjaci dalje odnose. 135. to je erozija? Erozija je proces razaranja i troenja stijena djelovanjem voda tekuica. 136. to su potresi i kako nastaju? Potresi su kratkotrajne vibracije Zemljine kore koje nastaju kao rezultat endodinamskih procesa. Mogu biti tektonskog podrijetla (nastali pomicanjem litosfernih ploa), vulkanski i uruni (karakteristini za krka podruja). 137. to je eolska, a to glacijalna erozija? Eolska erozija je struganje, glaanje i produbljivanje terena fragmentima koje vjetar kotrlja po podu. Glacijalna erozija je produbljivanje i brazdanje terena kojim klizi ledenjak. Razaranju pomau podinske morene. 138. to su dine ili sipine? Dine ili sipine su pjeani humci koje vjetar formira u pustinjskim podrujima s mnogo pijeska, a koje se i pokreu pod utjecajem vjetra. 139. to su asekventna, konsekventna i insekventna klizita? Asekventna klizita su klizita kod kojih je klizni materijal jednak materijalu zaobljene klizne plohe. Konsekventna klizita su klizita kod kojih je klizni materijal drugaiji po sastavu od materijala po kojem klizi. Insekventna klizita su klizita kod kojih su i klizni materijal i materijal po kojem klizi izgraeni od vie razliitih stijena. 140. Kako se klizita dijele prema vrsti stijena, nagibu padine, dubini klizne plohe, veliini? Prema vrsti stijena u kojima se nalaze, klizita se dijele na 1. klizita u mehaniki oteenim vezanim (vrstim) stijenama 2. klizita u poluvezanim stijenama 3. klizita u nevezanim stijenama 4. klizita u heterogenim stijenama Prema nagibu padine, klizita se dijele na 1. klizita s veoma blagim padinama s nagibom manjim od 5 2. klizita s blagim padinama s nagibom od 5 do 15 3. klizita sa strmim padinama s nagibom od 15 do 45 4. klizita s veoma strmim padinama s nagibom veim od 45 Prema dubini klizne plohe, klizita se dijele na 1. povrinska klizita s kliznom plohom pliom od 1 m 2. plitka klizita s kliznom plohom na dubini od 1 m do 5 m 3. duboka klizita s kliznom plohom na dubini od 5 m do 20 m 4. veoma duboka klizita s kliznom plohom dubljom od 20 m Prema veliini, klizita se dijele na 1. veoma mala s povrinom manjom od 100 m2 2. mala s povrinom izmeu 100 i 1000 m2 3. srednje veliine s povrinom izmeu 1000 i 10 000 m2 4. velika s povrinom izmeu 10 000 i 50 000 m2 5. veoma velika s povrinom veom od 50 000 m2 141. Saniranje klizita Saniranje klizita moe se obaviti promjenom oblika padine, dreniranjem podzemne vode, potpornim konstrukcijama ili poveanjem vrstoe materijala. 142. to su odroni? Odroni su pojave do kojih dolazi u vrstim stijenama na strmim padinama, u sluajevima kad su diskontinuiteti u stijeni blae nagnuti od nagiba padine.

143. to je sufozija? Sufozija je proces koji se odvija u koherentnim i nekoherentnim stijenama, a rezultira ispiranjem sitnih estica djelovanjem tekuih podzemnih voda u terenu. 144. to je likvefakcija? Likvefakcija je proces koji nastaje u inkoherentnim sedimentima koji su zasieni vodom, a manifestira se njihovim prijelazom u tekue stanje pod utjecajem dinamikih faktora. Pri tome dolazi do deformiranja terena. 145. Endodinamski procesi Endodinamski procesi su procesi koji se odvijaju u unutranjosti Zemlje, uglavnom nastaju pod utjecajem visokog tlaka i temperature, a rezultiraju magmatskom aktivnou i pokretima litosfere. To su plutonizam i vulkanizam, epirogenetski pokreti, orogenetski pokreti i seizmika aktivnost. 146. to je orogeneza? Orogeneza je pojava vrlo jakih pokreta koji uzrokuju bitne promjene postojeih meusobnih odnosa stijena u dijelu litosfere. 147. to je epirogeneza? Epirogeneza je pojava dugotrajnih vertikalnih promjena Zemljine kore koje ne dovode do promjena u prostornim odnosima meu stijenama litosfere. 148. to je vulkanizam, a to plutonizam? Vulkanizam je naziv za sve manifestacije do kojih dolazi izlaskom magme na povrinu. Plutonizam je pojava zaostajanja i kristaliziranja magme u unutranjosti litosfere. 149. to su fumarole, solfatare, mofete? Fumarole su pukotine iz kojih, nakon vulkanske aktivnosti, mogu na povrinu izlaziti vodena para i plinovi razliitog sastava. Solfatare su specifian oblik fumarola u kojima prevladava sumporovodik. Mofete su pukotine iz kojih na povrinu moe izlaziti ugljikov dioksid i obino su predznak prestanka intenzivnije vulkanske aktivnosti. 150. to je hipocentar, a to epicentar potresa? Hipocentar potresa je mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje. Epicentar je mjesto vertikalne projekcije hipocentra na povrini gdje se osjeti najjai udar. 151. Potresni P, S i L valovi Longitudinalni ili P valovi su najbri potresni valovi koji vibriraju u smjeru irenja potresnog udara i brzina im raste s dubinom. Transverzalni ili S valovi su sporiji od P valova, a vibriraju okomito na smjer irenja potresnog udara. Dugi ili L valovi su najsporiji potresni valovi koji se ire samo kroz litosferu i imaju najmanju vanost. 152. Odreivanje relativne starosti stijena Za odreivanje relativne starosti stijena koriste se metoda superpozicije (koja polazi od injenice da su mlai slojevi taloeni iznad starijih) i paleontoloka metoda (koja se zasniva na odreivanju relativne starosti pomou fosilnih ostataka organizama u stijeni). 153. Ima li u Hrvatskoj Geoloko paleontoloki muzej i gdje ako ima? U Hrvatskoj ne postoji Geoloko paleontoloki muzej, ali u Zagrebu postoji Prirodoslovni muzej s Geoloko paleontolokim odjelom. 154. to su kamenolomi? Kamenolomi su podruja u kojima se organiziranim radom i u veim koliinama vadi kamen za tehnike i arhitektonsko-graevinske svrhe. 155. Odreivanje radiometrijske starosti stijena Radiometrijski se starost stijena moe odrediti radiokarbon metodom, metodom uran-olovo, metodom rubidij-stroncij i metodom kalijargon-kalcij.

156. Razdoblja geoloke prolosti Geoloka prolost se dijeli na prekambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik. Prekambrij se dijeli na arhaik i proterozoik. Paleozoik se dijeli na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. Mezozoik se dijeli na trijas, juru i kredu. Kenozoik se dijeli na tercijar (paleocen, eocen, oligocen i miocen) i kvartar (pliocen, pleistocen i holocen). 157. to je geoloka karta? Geoloka karta je na topografskoj podlozi grafiki prikaz terena, starosti stijena, njihova sastava i meusobnih odnosa te ostalih vanih geolokih pojava. 158. to je magnituda potresa? Magnituda potresa je jaina potresa u aritu koja se temelji na koliini osloboene energije. 159. Vrste stijena u inenjerskoj geologiji U inenjerskoj geologiji razlikujemo vezane ili vrste, poluvezane ili koherentne i nevezane ili inkoherentne stijene. 160. Najbitnije znaajke stijena u inenjerskoj geologiji Najbitnije znaajke vrstih stijena su porozitet, propusnost, higroskopnost, otpornost na smrzavanje i grijanje, prostorna masa, statika i dinamika vrstoa, habanje te modul elastinosti i obradivosti. Svojstva poluvezanih stijena su mineralni sastav, higroskopnost, plastinost, elastinost, ljepljivost, stiljivost, kohezija, vodopropusnost, bubrenje i skupljanje. Najvanija svojstva nevezanih stijena su mineralni sastav, granulometrija, porozitet, propusnost, stiljivost, kut unutranjeg trenja i kohezija. 161. RMR i Q klasifikacija stijena RMR (Rock Mass Rating System) je klasifikacija stijena prema kvaliteti. Ima 5 skupina (prva je najkvalitetnija) a bodovi se dobivaju prema mnotvu kriterija, od kojih je jedan i RQD indeks. Q-sustav klasifikacije stijena je vrlo slian RMR sustavu i povezuje se formulom RMR=9lnQ+44. 162. to je litoral, neritik, batijal, abisal? Litoral ili obalno podruje je prijelazno podruje izmeu mora i kopna. Karakteriziraju ga strme obale, blage (zaravnjene) obale, delte, estuariji, limani i lagune. Neritik ili elf je plitkomorsko podruje koje see do 200, odnosno 400 m dubine. Taloi se materijal donesen strujama, ledenjacima, rijekama, no najvaniji sedimenti su biogeni i kemogeni vapnenci. Batijal je podruje koje see od 200 (400) m do 2000 (3000) m dubine. Na sedimentaciju u ovom podruju najvei utjecaj imaju morske struje u povrinskom dijelu i mutne ili turbiditne struje pri dnu. Vaniji sedimenti su pijesci, ljunci i glineni sedimenti. Abisal je dubokomorsko podruje. Organski ivot u ovom podruju je rijetkost pa su sedimenti preteno karbonatni i silicijski. 163. RQD indeks RQD indeks je postotak cjelovitosti stijene. Mjeri se u buotini gdje se gleda razmak izmeu pukotina na promatranom dijelu (obino visine 1 m) stijene. 164. to su fosili i gdje ih nalazimo? Fosili su okamenjeni ostaci organizama koji su ivjeli u nekom geolokom razdoblju i razvijali se u odreenom okoliu. Nalazimo ih u gotovo svim stijenama. 165. to su provodni fosili? Provodni fosili su ostaci organizama relativno kratke ivotne dobi, ali geografski vrlo rasprostranjeni.