SADRAJ

SADRAJ........................................................................................................................................1 O piscu.............................................................................................................................................2 PSIHOANALIZA LJUBAVI....................................................................................................3 Kritika djela: ...................................................................................................................................6

O piscu
Ignace Lepp bio je psihoterapeut francuskoga podrijetla. Roen je 1909. godine. Najpoznatije djelo mu je Psihoanaliza ljubavi, a poznata su mu jo i djela Higijena due, Putevi prijateljstva, te Smrt i njezine tajne. U ovom djelu on nam prua rezultat svojih istraivanja, pronicavog ispitivanja brojnih prepreka koje spreavaju suvremene mukarce i ene da nau istinsku i uravnoteenu ljubav.

PSIHOANALIZA LJUBAVI
Dok sam pregledavala kunu biblioteku, sluajno sam naletjela na knjigu Psihoanaliza ljubavi od Ignaca Leppa. Sam njen naziv me zaintrigirao i nisam mogla ne proitati je. Knjigu sam proitala u jednom dahu. Kad su nam rekli da moramo napisati seminarski rad u obliku prikaza knjige psiholokog sadraja, odmah sam znala o emu u rado i sa razumijevanjem pisati. Tema knjige je ljubav, problemi koji se javljaju u ljubavi, kako ti problemi utjeu na ljudsku linost i kakve posljedice mogu imati. Prema starom mitu kojeg je spominjao Platon, ljudi su u poetku bili dvospolni i to tako da je svaka jedinka bila istovremeno muko i ensko. elei kazniti ovjeka, zbog nekog nepoznatog razloga, bogovi su ga razdijelili na dvoje i od tada te dvije polovice tragaju jedna za drugom da bi se ponovno sjedinile u jedinstveno bie. To tjeskobno trajanje za izgubljenim dvospolnim jedinstvom nazivamo ljubavlju. Naravno da taj mit nije istina i to bi znao svaki inteligentan ovjek. Biblijska pria o Adamu i Evi, donosi u drukijem obliku istinu koja se nalazi u mitu o dvospolcu: muko i ensko ne mogu jedno bez drugog, trae se i nadopunjuju kao dva dijela iste cjeline, to se moe vidjeti i na biolokoj i na psiholokoj razini. Ovdje pisac navodi kako postoje ipak znaajne duevne razlike izmeu ena i mukaraca. Mukarac je ekstrovertiran, aktivan, usmjeren na osvajanje vanjskog svijeta, dok je ena introvertirana, pasivna i kod nje prevladavaju osjeaji i intuicija. Postavlja se pitanje to je to zapravo ljubav? Neki seksolozi smatraju da je to prolazno ili kronino, vie ili manje akutno otrovanje organizma izluinama spolnih lijezda. Ovdje navodi primjer Charlesa, 24-godinjeg studenta medicine koji je zastupao teoriju da je ljubav samo bioloko-kemijska reakcija, tj. magnetska privlanost izmeu spolnih organa. On je smatrao da je ljubav zapravo, samo prerueni nagon. Zbog toga je izbjegavao sentimentalne veze, odnose s drugim ljudima je zahladnio. Odbacivajui ljubav i prijateljstvo oko sebe je vidio samo protivnike te je na kraju zavrio u psihijatrijskoj ordinaciji zbog depresivne neuroze, manije proganjanja. Ljubav nije samo nagon, zato to je za ljubav potrebno i duhovno zajednitvo, a ne samo fiziko. Jedno bez drugoga ne idu i nemogue je ostvariti zrelu ljubav samo fiziki bez duhovnog zajednitva ili obrnuto. Navodi primjer 30-godinje Elizabete koja je u braku osam godina i kae da veoma voli svog mua. No smatra da bi ga vie voljela kad bi on pristao da ljubav smatra samo duhovnim zajednitvom. Osjeala je da ranjava njeno ljudsko

dostojanstvo to to je on moe tjelesno eljeti onako kako to ine ivotinje pri parenju. Zbog toga ga je nekada i mrzila. Takvo miljenje rezultat je toga to je Elizabeta bila odgojena previe istunski, te do udaje nita nije znala o spolnom ivotu. Mislila je da se oplodnja obavlja poljupcem, a da se dijete raa na pupak. A s izvrsnim uspjehom je zavrila srednju koluBila je potpuno frigidna, smatrala je da je spolni odnos neto neisto i zbog toga nije mogla voljeti mua onako kako je eljela. Ona je imala aneosko poimanje ljubavi, koje je mnogo rairenije nego to se to ustvari misli. Prva ljubav ima mnogo utjecaja na daljnju osjeajnost kod ljudi. Ako je prvo ljubavno iskustvo bilo loe, osoba e kasnije mnogo tee uspostaviti normalan ljubavni odnos i s punim povjerenjem se prepustiti novoj ljubavi. Zato je jako vano da prva ljubav bude afektivni uspjeh. Jedan od razloga zato mnogi ljudi ne vjeruju u ljubav je ba taj to su u prvoj ljubavi doivjeli razoaranje i vie nemaju vjere u ljubav. Mnogi pjesnici ljubav opisuju kao osjeajno pijanstvo i nisu daleko od istine. Osoba kad je zaljubljena idealizira predmet svoje zaljubljenosti i uope ne vidi loe osobine osobe u koje je zaljubljena. No, zaljubljenici zapravo vide osobu kakva bi ona mogla biti, pod utjecajem ljubavi osoba ostvaruje svoju pravu osobnost. Psihoterapeut zatim navodi da se muka i enska ljubav ipak znatno razlikuju, zbog ega esto nastaju konflikti i razoarenja u ljubavi. eni ljubav zauzima najvanije mjesto u ivotu, dok je mukarcu ona samo jedan dio ivota. Mukarcu treba upravo ta ljubav kao poticaj za ivotne borbe, a i kao naknada za te borbe. U drugom poglavlju Lepp obrauje temu izbora partnera. Kae da postoji vie uzroka zato se netko zaljubi ba u tu odreenu osobu. Tako, slabo afektivne osobe ne izabiraju svog partnera, uzimaju za ivotnog partnera neku osobu sasvim sluajno i ne razmiljaju odgovara li im ta osoba svojim karakteristikama. Zato se ljubav raa u odreenom trenutku ne moe se objasniti. Ali potrebno je da se ispune odreeni fiziki i psihiki preduvjeti, no poznato je da su u nekim ivotnim razdobljima ljubavni porivi ipak snaniji. Tako je u mladosti dovoljna samo iskrica da se osoba zaljubi, dok se pri kraju zrele dobi kod mukaraca koji su se cijeli ivot morali boriti i raditi kako bi ostvarili svoje ambicije, libido usmjeruje na ono to je u mladosti bilo suvie zapostavljeno. Mnoge ljude zauuju neki izbori partnera, npr. kad se lijepa ena zaljubi u neprivlanog mukarca. Ovdje psihoterapeut navodi primjer 26-godinje Colette, profesorice knjievnosti u jednoj gimnaziji, koja je odbijala od sebe udvaranja tako da su svi mislili da je lezbijka, no jednog dana doznalo se za vezu te mlade intelektualke s nekim skromnim inovnikom koji je bio boleljiv i neprivlaan. A ona ga je voljela. Nakon psihoterapije pokazalo se da je ivjela s 4

starijom braom i tiranskim ocem zbog ega je neprestano imala potrebu da se afirmira. U podsvijesti je imala osjeala tenju da vlada mukarcem i da ga titi kako bi izbrisala ponienje koje su joj nanosili otac i braa. Zato je izbjegavala mukarce od kojih je osjeala opasnost da bi se mogli prema njoj ponaati kao otac i braa, te se zaljubila u mukarca koji nije ni briljantan ni jak. Lepp zakljuuje da je u velikog broja ena ljubavni izbor pod utjecajem podsvjesne pobune protiv njihovog enskog osjeaja nie vrijednosti. Istinski ljubiti moe samo ena koja je prihvatila svoju enstvenost tako da se njena podsvijest nema zbog ega buniti. Kad objanjava parafiliju (neprirodna ljubav), Lepp navodi poznatu legendu o Narcisu, lijepom mladiu koji je ugledao svoju sliku u vodi. Tako mu se svidjela da se zaljubio u nju i vie nitko nije postojao za njega. Jednog dana ju je pokuao zagrliti, upao je u vodu i utopio se. Psiholozi narcizmom oznaavaju pojavu kada se osoba zaljubi u samu sebe, kada se njen libido ne usmjeruje na drugu osobu ve na vlastito ja. Takvi su mnogi neurotici i psihotici. Narcisti nisu nuno sebine osobe, tako ovdje psihoterapeut navodi primjer Mauricea, 24-godinjeg studenta povijesti koji je jako drutven, rado posjeuje kolege, osobito kolegice, no ni prema jednoj ne osjea nikakvu njenost. S njima komunicira iskljuivo estetski i intelektualno, a spolni uitak pronalazi u sebi samom, erotski ga uzbuuje samo promatranje vlastitog tijela. On dakle nije egoist, jer je njegovo ponaanje prema drugim osobama altruistino s dosta iskrenosti. Kao parafiliju, navodi i homoseksualnost koja nipoto nije neto to se nalazi u ovjeku, to je utisnuto u njemu od zaea. Homoseksualnost nastaje ponajvie zbog uvjeta u kojem se neka osoba nalazi. Spolni nagon od svog buenja tei osobi drugog spola, no esto tu spontanu usmjerenost zakoe unutranji i vanjski uzroci, to za posljedicu ima homoseksualne sklonosti. Svaka osoba eli voljeti, ali i da bude voljena. Ali svima to ne uspijeva, to uzrokuje veliku frustraciju kod ljudi i izaziva njihovu emocionalnu osakaenost. Neki ljudi ne uspijevaju ostvariti ljubav zbog svog straha od ljubavi koji je uvijek posljedica nekih loih iskustava. Veliki problem u ljubavi je tzv. iluzorna ljubav, tj. osoba se uvjeri da voli nekoga, a zapravo samo sebe obmanjuje. Najee je iluzorna ljubav rezultat afektivnih konflikata s roditeljima, tako se u knjizi navodi primjer Doroteje, djevojke aristokratskog podrijetla koja se zaljubila u siromanog inovnika. Njeni roditelji su se tome protivili, no ona je u prkosu postala inovnikova ljubavnica i da bi natjerala roditelje da joj dopuste brak s njim, izjavila je da je trudna. Roditelji su joj dopustili brak, no nakon est mjeseci i sama je uvidjela da je njen brak zapravo pogreka i da je nita ne vee s tim mukarcem koji se od nje po svemu razlikovao. 5

Zbog svega toga zapala je u teku neurotinu depresiju. Nakon psihoterapije kojoj se podvrgla, pokazalo se da se u mladenatvu veoma divila ocu koji je prema njoj pokazivao ravnodunost i bila je ogorena to je veu pozornost posveivao njenim prijateljicama nego njoj. Nakon nekog vremena vie nije na to mislila, zaboravila je i svoju elju za osvetom, no sva je ta ogorenost ostala u njenoj podsvijesti. Znala je da bi ga najvie povrijedio njen brak s nekim nieg ranga i podsvijest joj je sugerirala iluzornu ljubav prema siromanom inovniku. Na kraju, psihoterapeut pojanjava smrt ljubavi. Kada se zaklinju na vjenu ljubav, ljudi to uglavnom iskreno misle, no zbog nekih uzroka, ta ljubav jednog dana jednostavno nestane ili se pretvori u mrnju. Teko je ponovno oivjeti ljubav koja je umrla, no nije nemogue ako se znaju pravi razlozi nestanka ljubavi. Da bi ljubav trajala potrebno je da se od samog poetka intenzivira psihika ljubav koja treba kompenzirati neizbjeno slabljenje tjelesne ljubavi. Suprunici moraju vjerovati da postoji neto za to je vrijedno rtvovati svoj ivot, zato je potrebno da se posvete neemu to e ih stalno obogaivati. Tako e sprijeiti gaenje ljubavi i razoaranje koje nastaje kad se ljubav ugasi.

Kritika djela:

Knjiga se bavi ispitivanjem brojnih prepreka koje spreavaju mnoge dananje mukarce i ene da nau istinsku i uravnoteenu ljubav. Ja sam ovdje pronala prouene sve oblike ljubavi, sve nijanse ljudske osjeajnosti. Nala sam razlog zbog ega se moj tata, a ne samo on, udno ponaa prema svom sinu, spoznala sam zato su mnogi ljudi nesretni u braku, osobito u mojoj okolini. Uvijek me zanimalo zato su neki ljudi sretni u braku, a neki nisu, mada su im uvjeti ivota isti. Ova knjiga mi je pomogla da to shvatim. Mislim da ovu knjigu ne trebaju itati samo studenti psihologije, psiholozi i struni ljudi, ve i sami roditelji, odgajatelji, a moe mnogo pomoi i obinim ljudima.