Dr.

Alexander Metherell
ISUS KRIST:
REALAN IZVJETAJ O MUCI

Je li Isusova smrt obina predstava, a Medicinski dokazi njegovo uskrsnue prijevara?

Mnogo puta tijekom povijesti Kristovo uskrsnue pokualo se osporiti. Jedni tvrde da je pobjegao u Indiju Drugi tvrde da je pobjegao u Egipat

Trei da se samo onesvijestio od iscrpljenosti na kriu ili da je dobio sredstvo od kojeg je samo izgledao kao da je umro pa je kasnije oivio od svjeeg i vlanog zraka u grobu

Navode se razliite urote

Ili da je Poncije Pilat primio mito kako bi omoguio da Isusa skinu s kria prije nego je izdahnuo Teorija o nesvjestici i dalje cvate u obliku urbanog mita. Pojavljuje se kad god o uskrsnuu razgovaram s onima koji su u potrazi za duhovnim.

to nam doista govore dokazi? to se doista dogodilo kod raspea? to je kod Isusa bio uzrok smrti? Postoji li uope mogunost da je preivio sve te muke? Nadao sam se da e medicinski dokazi pomoi upravo pri rjeavanju takvih pitanja.
5

(STROBEL, Lee, Sluaj Isus, Barka, Zagreb, 2006. str. 212-224).

Pokucao sam na vrata istaknutog lijenika koji je opirno i intenzivno prouavao povijesne, arheoloke i medicinske podatke povezane sa smru Isusa Nazareanina iako se ini da, s obzirom na injenicu da je tijelo zagonetno nestalo, nije provedena obdukcija.

Metherella sam potraio jer sam uo da raspolae medicinskim i znanstvenim znanjem te iskustvom potrebnim da objasni raspee. - o toj temi moe razgovarati precizno i objektivno, bez emocija.
Dr. Alexander Metherell

- diplomirao je medicinu (na sveuilitu Miami, na Floridi) - doktorirao strojarstvo (na engleskom sveuilitu Bristol), - govori znanstvenikom preciznou. - dijagnostiar, lan Amerikog odbora za radiologiju, djeluje i kao savjetnik Nacionalnog instituta za srce, plua i krv pri Nacionalnom institutu za zdravlje u Bethesdi, u saveznoj dravi Maryland.
8

Kao nekadanji znanstvenik koji je predavao na sveuilitu California, uredio je pet znanstvenih naslova, pisao priloge za publikacije u rasponu od asopisa Aerospace Medicine do Scientific

Americana.

Njegova genijalna analiza stezanja miia objavljena je u The Physiologistu i u

Biophysics Journalu.

Medicinski dokazi - uvod

Dok je izlagao, Metherell je nastupao znanstveniki rezervirano, govorei polagano i metodino, ne dajui uope znakove unutarnje uznemirenosti i smireno opisujui uasne pojedinosti Isusove smrti.

10

Medicinski dokazi - uvod

to god da se dogaalo pod povrinom, koliko god ga kao kranina uznemirivalo to govori o okrutnoj sudbini koja je zadesila Isusa, sve je to uspijevao prikriti profesionalnou stvorenom zahvaljujui desetljeima laboratorijskih istraivanja. Davao mi je samo injenice, zbog kojih sam, uostalom i proputovao pola zemlje.
11

1. Muenje pod kriem

Strobel: "Moete li mi opisati to se tono dogodilo Isusu?" upitao sam. Metherell. "Sve je poelo nakon posljednje veere", "Isus je s uenicima otiao na Maslinsku goru - tonije u Getsemanski vrt. Ondje je, sjetit ete se, cijelu no molio. Pritom je predviao dogaaje dana koji je bio pred njima. Kako je znao kolika je pred njim patnja, posve je prirodno oekivao i veliki psiholoki stres."
12

Muenje pod kriem

Strobel: "Samo trenutak ... upravo se tu skeptici slavodobitno smijee", "U evaneljima stoji da je u toj fazi iz njegove koe umjesto znoja poela izbijati krv. Nije li to ipak plod malko prebujne mate? Ne dovodi li to u pitanje vjerodostojnost autora evanelja?" Metherell : "Nipoto".

"Rije je o stanju koje medicina poznaje pod nazivom hematidroza. Nije osobito esto, ali se povezuje s visokim stupnjem psiholokog stresa.

13

Muenje pod kriem

"Pritom teak oblik tjeskobe uzrokuje oslobaanje kemijskih tvari od kojih pucaju kapilare u znojnim lijezdama. Zbog toga u lijezde ulazi malena koliina krvi pa znoj na povrinu tako izlazi pomijean s krvlju. Nije rije o nekoj veoj koliini krvi, nego o vrlo, vrlo malenoj koliini."
14

Muenje pod kriem

Strobel: "Je li to jo nekako utjecalo na njegovo tijelo?" Metherell : "Zbog toga mu je koa postala uasno osjetljiva, tako da je morala biti vrlo, vrlo bolna kad ju je sutradan bievao rimski vojnik."

15

Muenje pod kriem

Strobel: "Recite mi, kakvo je bilo to bievanje?" Metherell: "Poznato je da su rimska bievanja bila uasno okrutna. Obino je bila rije o trideset devet udaraca biem, no esto ih je bilo i vie, ovisno o raspoloenju vojnika s biem.

16

Muenje pod kriem

Vojnik bi se sluio biem od ispletenih konih remena u koje su bile upletene metalne kuglice. Kad bi bi udario kou, kuglice bi izazivale modrice, nagnjeenja ili kontuzije, koje bi se otvorile nakon daljnjih udaraca. Bi je imao i komadie otrih kostiju, koje bi duboko rezale kou.

17

Muenje pod kriem

Lea bi nakon toga bila toliko razrezana i izranjavana da su se u dubokim porezotinama katkad nazirali i dijelovi kraljenice. Bi bi sustavno zahvaao sve od ramena do kria, stranjice i stranjeg dijela bedara. Uas." Metherell je naas zautio. "Nastavite", rekao sam.

18

Muenje pod kriem

"Jedan lijenik koji je prouavao rimska premlaivanja rekao je: 'S nastavkom bievanja, porezotine bi prodirale i u donje miie kostura i tako biste dobivali uzdrhtale pruge raskrvarenog mesa.' Povjesniar iz 3. stoljea po imenu Euzebije ovako je opisao bievanje: 'Ogoljele su se kanjenikove vene, i sami miii, tetive, a i utroba rtve dola je na vidjelo.'
19

Muenje pod kriem

Znamo da bi mnogi umrli od takvog premlaivanja i prije razapinjanja na kri. U najmanju ruku, rtva bi proivljavala stravinu bol i utonula u hipovolemiki ok." Metherell je upotrijebio meni nepoznat medicinski izraz. "to znai hipovolemiki ok?" upitao sam.
20

Muenje pod kriem

"Hypo znai 'ispod, nedovoljno', dok se vol odnosi na koliinu, volumen, dok se emic na engleskome odnosi na

'krv', pa je tako hipovolemiki ok stanje u kojem osoba pati od posljedica gubitka velike koliine krvi", objasnio mi je lijenik. "A to ima etiri posljedice.

21

Muenje pod kriem

Kao prvo, srce ubrzava rad jer pokuava tjerati krv koje nema. Kao drugo, pada krvni tlak, zbog ega dolazi do nesvjestice i kolabiranja. Kao tree, bubrezi ne stvaraju urin, kako bi odrali postojei volumen. I kao etvrto, ovjek postaje uasno edan jer tijelo udi za tekuinom koja bi nadoknadila izgubljenu koliinu krvi."
22

Muenje pod kriem

"Vidite li u evaneljima dokaze za takvo stanje?" "Da, izvan svake sumnje", odgovorio je. "Isus je bio u hipovolemikom oku dok je teturao cestom prema Kalvariji i pritom nosio vodoravnu gredu kria. Na kraju je kolabirao, a rimski je vojnik imunu naredio da ponese kri umjesto njega.

23

Muenje pod kriem

Kasnije itamo da je Isus rekao 'eam' i tada su mu dali gutljaj octa. Zbog stranih posljedica tog premlaivanja, uope nema sumnje da je Isus ve bio u tekom do kritinome stanju, ak i prije no to su mu u dlanove i stopala zarili avle."
24

AGONIJA NA KRIU
Koliko

god opis bievanja bio stravian, znao sam da slijedi jo odbojniji dio. je injenica da povjesniari jednoglasno tvrde da je Isus tog dana preivio bievanje i da su ga potom stavili na kri - i upravo tu dolazimo do pravih pitanja.
25

Razlog

Kad danas osuene zloince veu za leaj i ubrizgavaju im otrov, ili za drvenu stolicu i podvrgavaju ih strujnom udaru, sve se odvija u vrlo kontroliranim okolnostima. Do smrti dolazi brzo i posve predvidivo. Mrtvozornik pomno odreuje trenutak u kojem je nastupila smrt. Iz velike blizine svjedoci prate sve, od poetka do zavretka.
26

AGONIJA NA KRIU

No koliko je smrt bila sigurna i pouzdana kad je rije o tom surovom, polaganom i poprilino nepreciznom nainu smaknua koji nazivamo raspeem? tovie, veina ljudi tono ne zna kako kri usmruje rtve. A bez strunog mrtvozornika koji bi slubeno potvrdio Isusovu smrt, je li mogue da je smrt izbjegao izmuen i raskrvaren, ali ipak iv?
27

AGONIJA NA KRIU
Sada

sam se posvetio upravo tim temama. "to se dogodilo kad je doao na mjesto raspea?" upitao sam. "Ondje su ga vjerojatno poloili, rairili mu ruke i avlima ih uvrstili za vodoravnu gredu. Ta poprena greda nazivala se patibulum, i u to je vrijeme bila odvojena od okomite grede, trajno postavljene u zemlju."

28

Pha lan ge s

Meta c arp a ls

In ter os se i d or sa le s Abd uc tor d igiti qu in ti

Ten do n fro me xten so r c arp i r ad ia lis lon gu s

C ar pu s

Ten do n fro me xten so r c arp i r ad ia lis bre v is

Ten do n fro me xten so r p olli cis lo ng us

Exte ns or c arp i u ln ari s

Ten do ns fr om ex te ns or d igitor um c ommu n is a n d e xte ns or d igiti qu in ti p ro pr ius R ad iu s

U lna

HAND, ANTERIOR VIEW

To mi je bilo teko zamisliti. Trebao sam jo pojedinosti. "Kako su ih uvrstili i gdje?" "Rimljani su se sluili klinovima dugakima petnaestak centimetara. Njima su probijali rune zglobove", rekao je Metherell i prstom pokazao mjesto na dva-tri centimetra ispod lijevog dlana. "Samo trenutak", prekinuo sam ga. "Mislio sam da su mu avlima probili dlanove. Tako je na svim slikama. tovie, rije je o uobiajenu simbolu koji prikazuje raspee."
29

 "Klinovi ili iljci ili su kroz zapee", ponovio je Metherell. "Bio je to vrst poloaj zahvaljujui kojem dlan ostaje nepomian. Da su probijali dlanove, zbog teine tijela koa bi pucala i tijelo bi palo s kria. Stoga su iljke zabijali u zapee, iako se ono u tadanjem jeziku smatralo dijelom ake.

Pha lan ge s

Meta c arp a ls

In ter os se i d or sa le s Abd uc tor d igiti qu in ti

Ten do n fro me xten so r c arp i r ad ia lis lon gu s

C ar pu s

Ten do n fro me xten so r c arp i r ad ia lis bre v is

Ten do n fro me xten so r p olli cis lo ng us

Exte ns or c arp i u ln ari s Ten do ns fr om ex te ns or d igitor um c ommu n is a n d e xte ns or d igiti qu in ti p ro pr ius R ad iu s

U lna

HAND, ANTERIOR VIEW

30

AGONIJA NA KRIU
Vano je shvatiti i da je takav klin najee prolazio mjestom kojim prolazi sredinji ivac. Rije je o najveem ivcu koji vodi do ake, a takav avao nedvojbeno bi ga prekinuo." Budui da poznajem tek osnove anatomije, nije mi bilo posve jasno to to znai. "O kakvoj je boli rije?" upitao sam.
31

AGONIJA NA KRIU
"Recimo to ovako", odgovorio je. "Znate kakvu bol osjetite kad se negdje sluajno udarite u lakatnu kost? Tu je zapravo rije o jednom drugom ivcu. Takav je sluajan udarac vrlo bolan.
Brai n C er eb ell um C ra nia l n er ve s C er vic al ne rv es Eso ph ag us L un gs Spin al co rd H ea rt Tho ra cic n erv e s

R ad ia l ne rv e L ive r Med ia n n er ve Pan cr ea s U lna r ne rv e L arg e intes tin e L umba r n e rve s Stoma ch

Sma ll i nte stine Sac ra l ne rv es

Blad de r

Scia tic ne rv e

Tibia l n er ve

32
N ER VOU S SYSTEM

AGONIJA NA KRIU
Sad zamislite da klijetima stiete i izokreete taj ivac", rekao je, pritom naglaavajui rije stiete i okreui zamiljena klijeta. "Iskusili biste bol slinu onome to je osjeao Isus." Lecnuo sam se i stao se mekoljiti od nelagode.
33

"Bol je bila krajnje nepodnoljiva", nastavio je. "tovie, doslovce neopisiva rijeima. Za nju su morali izmisliti novu rije: excruciare. U doslovnome smislu korijen tog izraza znai 's kria'. Promislite malo: morali su stvoriti novu rije jer u jeziku nije bilo izraza kojim bi se opisala intenzivna patnja i bol koju ovjek osjea kad je razapet na kriu.

34

Gredu su potom postavili na okomiti dra i tako podignuli Isusa na kri te mu iljcima probili stopala i tako ga uvrstili za okomiti dio. Pri tom su mu, dakako, stradali ivci u stopalima, tako da je bol i u tom sluaju bila slinog intenziteta."
Tendon from peronaeus longus (extends under foot to base of 1st metatarsal) Soleus Tendon from gastrocnemius Talus Peronaeus brevis Tibia Extensor digitorum longus and peronaeus tertius Extensor digitorum brevis

Calcaneus

Abductor hallucis and flexor hallucis brevis

Cuboid

Metatarsals

Phalanges

35

AGONIJA NA KRIU
Zgnjeeni i prekinuti ivci ve su sami po sebi uasna stvar, no mene je zanimalo kako je na Isusa djelovalo to to je visio s kria. "Kako je to optereivalo njegovo tijelo?"

36

Metherell je odgovorio ovako: "Kao prvo, ruke su mu se odmah razvukle, vjerojatno za petnaestak centimetara u duljinu, a oba se ramena iaila - to je mogue odrediti jednostavnim matematikim jednadbama.

37

Tako je ispunjeno starozavjetno proroanstvo iz 22. psalma, u kojem se raspee predvia stotinama godina prije samog dogaaja i gdje stoji: 'Sve mi se kosti rasue.'"
Kao voda razlih se, sve mi se kosti rasue; srce mi posta poput voska, topi se u grudima mojim. Grlo je moje kao crijep suho, i moj se jezik uz nepce slijepi: u prah smrtni bacio si mene. Opkolio me opor pasa, rulje me zloinake okruile. Probodoe mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti mogu, a oni me gledaju i zure na me. Haljine moje dijele meu sobom i kocku bacaju za odjeu moju. Ps 22,15/19
38

UZROK SMRTI
Metherell je vrlo zorno doarao bol na poetku raspea. No mene je zanimalo to u zavrnici prekida ivot rtve raspea jer je rije o pitanju presudnom za odgovor na pitanje je li smrt mogue odglumiti ili izbjei. Stoga sam se izravno raspitao o uzroku smrti.
39

UZROK SMRTI

"Kad ovjek visi tako, u okomitu poloaju," odgovorio je Metherell, "raspee je u biti uasno bolno, usporeno umiranje od guenja.

40

UZROK SMRTI

Razlog lei u tome to pritisak na miie i dijafragmu prsa dovodi u poloaj udaha. U biti, da bi ispustio zrak, ovjek se mora pridignuti nogama, kako bi na trenutak smanjio napetost miia. Pritom avao prolazi kroz stopalo i na kraju se zaustavlja uz tarzalne kosti.
41

UZROK SMRTI

Nakon to je ispustio zrak, ovjek bi se morao malo opustititi i ponovno udahnuti. Za izdah bi se ponovno morao pridignuti, krvavim leima derui po grubom drvu kria. To bi tako trajalo sve dok ga ne bi obuzela potpuna iscrpljenost pa se vie ne bi mogao pridizati i disati.
42

Kad uspori disanje, ovjek upada u takozvanu respiratornu acidozu - ugljini dioksid u krvi razlae se kao ugljikova kiselina, zbog ega se poveava kiselost krvi. To u zavrnici dovodi do poremeaja ritma srca. Zapravo, uz toliko nepravilan rad srca, Isus bi znao da je doao trenutak smrti te u tom trenutku izgovoriti: "Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj", nakon ega je umro od sranog aresta."

L un g

P u lm o n ary arte ry H e ar t

A lve ol ar c a pi lla ri es

L ef t at riu m R ig h t a t riu m

P u lm o n ary ve in s

L ef t ve n tri cl e R ig h t ve nt ri cl e

PULMONARY SYSTEM

43

Nikada ranije nisam uo toliko jasno objanjenje smrti na kriu. Meutim, Metherell jo nije zavrio. Jo i prije nego to je umro - a to je takoer vano - zbog hipovolemikog oka srce mu je neprestano ubrzano radilo, to je takoer dalo prilog zatajenju srca, rezultirajui skupljanjem tekuine u membrani oko srca, to se naziva perikardijalnom efuzijom, kao i oko plua, a to je takozvana pleuralna efuzija."

44

 "Zato je to vano?" "Zbog toga to se dogodilo kad je do njega

doao rimski vojnik koji mu je, poprilino uvjeren da je Isus mrtav, u podruje slabina, s desne strane, zario koplje. Vjerojatno je rije o desnoj strani. To ne znamo pouzdano, ali po opisu se ini da je po svoj prilici rije o desnoj strani, izmeu rebara.

45

UZROK SMRTI
Izgleda da je koplje prolo kroz desno
pluno krilo i zarilo se u srce pa je, kad je vojnik izvukao koplje, iz tijela izilo i neto tekuine - perikardijalne i pleuralne efuzije. Ta je tekuina prozirna, poput vode, a za njom je istekla velika koliina krvi, to u svom evanelju navodi svjedok Ivan."

46

UZROK SMRTI
Ivan vjerojatno nije imao pojma zato vidi i
krv i prozirnu tekuinu - laik poput njega to nikako ne bi oekivao. Ipak, Ivanov je opis dosljedan s oekivanjima suvremene medicine. U prvi mah ini se da to pridaje vjerodostojnost Ivanu kao svjedoku. Meutim, inilo se da u svemu postoji i velik nedostatak.
47

UZROK SMRTI
Izvadio sam Bibliju i potraio Evanelje po
Ivanu, 19,34. "Samo trenutak, doktore", pobunio sam se. "Kad pomno proitate Ivanove rijei, uvidjet ete da je vidio da iz tijela izlaze 'krv i voda'. Rijei je hotimice naveo tim redom. No, prema vaem prikazu, prva bi iz tijela izila bistra voda. Rije je o vanom razmimoilaenju."
48

UZROK SMRTI
Metherell se blago nasmijeio. "Nisam
strunjak za grki," rekao je, "no prema onima koji dobro poznaju taj jezik, redoslijed rijei u starom grkome jeziku nije se nuno odreivao prema slijedu, ve prema vanosti. Kako je krvi bilo daleko vie nego vode, znai da bi bilo logino da Ivan prvo spominje krv."
49

UZROK SMRTI
Priznao sam da je to mogue, ali sam to
ipak zapamtio kao neto to jo moram kasnije potvrditi. "U kakvom je u toj fazi stanju bio Isus?" upitao sam. Metherell me pogledao izravno u oi. Odgovorio je krajnje odluno i uvjereno. "Nema ni najmanje sumnje da je Isus bio mrtav."
50

ODGOVOR SKEPTICIMA

inilo se da dokazi u cijelosti potkrjepljuju tvrdnje dr. Metherella. No bilo je jo pojedinosti kojima sam se htio pozabaviti preostala je i jo jedna osjetljiva toka u njegovu prikazu koja bi vrlo lako potkopala vjerodostojnost biblijskoga prikaza.

51

"U evaneljima stoji da su vojnici slomili noge dvojici koju su razapeli s Isusom", rekao sam. "Zato?" "Ako su eljeli ubrzati smrt - a s obzirom na blizinu abata i Pashe, idovski voe to su svakako htjeli rijeiti prije zalaska Sunca - Rimljani su se vjerojatno posluili eljeznom ipkom ili kratkim rimskim kopljem i tako rtvi slomili potkoljenice. ovjek se tako ne bi mogao pridizati da die, a do smrti zbog guenja dolo bi za samo nekoliko minuta.
52

ODGOVOR SKEPTICIMA

Dakako, u Novom zavjetu pie da Isusu nisu prebili noge jer su vojnici ve zakljuili da je mrtav pa su to samo potvrdili kopljem. Rije je o jo jednom ispunjenju starozavjetnog proroanstva o Mesiji: Nijedna mu se kost nee slomiti."
53

Ponovno sam ga prekinuo. "Neki su pokuali baciti sumnju na prikaze u evaneljima, napadaj ui priu o raspeu", rekao sam. "Primjerice, u jednom davnom lanku u Harvard Theological Reviewu zakljuuje se kako postoji 'nevjerojatno malo dokaza da su avlima probijali stopala osobe na kriu.' Umjesto toga, stoji u lanku, rtvi su ruke i noge za kri vezivali konopcima Ne mislite li da to dovodi u pitanje vjerodostojnost novozavjetnih prikaza?"
54

ODGOVOR SKEPTICIMA

Dr. Metherell pomaknuo se tako da je sad sjedio na rubu naslonjaa. "Ne," odgovorio je, "jer je arheologija utvrdila da je koritenje avala, ili iljaka, povijesna injenica - iako nedvojbeno priznajem da su se ponekad koristili i konopci." "Koji su dokazi za to?"

55

ODGOVOR SKEPTICIMA

"Godine 1968. arheolozi su u Jeruzalemu pronali ostatke priblino trideset petero idova koji su umrli tijekom ustanka protiv rimske vlasti, negdje oko 70. g. Jedna rtva, po svemu sudei, ovjek se zvao Yohanan, bila je razapeta. U njegovu stopalu pronali su sedamnaest centimetara dugaak avao, uz komadie maslinova drva s kria. Rije je o izvrsnoj arheolokoj potvrdi kljune pojedinosti u opisu raspea."
56

ODGOVOR SKEPTICIMA

Svaka ast, pomislio sam. "No jo jedna prijeporna pojedinost odnosi se na strunost Rimljana u utvrivanju Isusove smrti", istaknuo sam. "Ti su ljudi bili vrlo primitivni kad je rije o shvaanju medicine, anatomije i tako dalje - kako znamo da nisu jednostavno pogrijeili kad su ustvrdili da Isus vie nije iv?"

57

ODGOVOR SKEPTICIMA
"Priznajem da ti vojnici nisu studirali medicinu. No sjetite se da su bili strunjaci za ubijanje - to im je bio posao i odraivali su ga vrlo dobro. Bez imalo sumnje znali su kad je netko mrtav, a to zapravo doista nije tako strano teko utvrditi.

58

ODGOVOR SKEPTICIMA
Osim toga, kad bi zatoenik nekim sluajem pobjegao, smaknuli bi za to odgovorne vojnike, tako da su i te kako imali motiva biti posve sigurni da su sve rtve pri skidanju s kria doista mrtve."

59

ZAVRNI ARGUMENT

Pozivajui se na povijest, medicinu, arheologiju, ak i rimska vojna pravila, Metherell je pokrio sve eventualne rupe: Isus nikako nije mogao s kria sii iv. Ipak, jo sam ga malko pritisnuo. "Postoji li ikakva mogunost bilo kakvi izgledi - da je Isus sve to nekako preivio?"

60

ZAVRNI ARGUMENT
Metherell je odmahnuo glavom i uzdignuo prst, naglaavajui rijei. "Aposlutno ne", rekao je. "Sjetite se da je jo prije poetka razapinjanja bio u hipervolemikom oku od silnog gubitka krvi. Nikako nije mogao odglumiti smrt jer ovjek ne moe dugo glumiti da ne moe disati. Osim toga,
61

ZAVRNI ARGUMENT
koplje koje su mu zarili u srce u svakom bi sluaju definitivno rijeilo stvar. A Rimljani se nisu htjeli izloiti opasnosti od toga da i sami poginu zbog previda, u sluaju da se on izvue iv." "Dakle," rekao sam, "kad vam neki kau da se Isus moda samo onesvijestio na kriu ... " "Kaem im da je to nemogue. Rije je o matovitoj teoriji bez uporita u injenicama.
62

ZAVRNI ARGUMENT

I unato tome, jo nisam bio posve spreman odustati od iste teme. lako sam znao da u time moda naljutiti i uzrujati sugovornika, rekao sam: "Pretpostavimo da se nekako dogodilo nemogue i da je Isus na neki nain preivio raspee.
63

ZAVRNI ARGUMENT
Recimo da je uspio pobjei iz platnenog ovoja, ukloniti divovski kamen s ulaza u grob te proi pokraj rimskih vojnika koji su ondje straarili. U kojem bi stanju, s medicinskog stajalita, bio u trenutku kad je pronaao uenike?"

64

ZAVRNI ARGUMENT
Metherell nije bio odvie voljan prikljuiti se toj igri. "Ponavljam," naglasio je, sad ve neto energinije, "nema teorije da je preivio kri.

65

ZAVRNI ARGUMENT
Ali da se to nekako i dogodilo, kako bi hodao ako su mu stopala bili probijena avlima? Kako bi se ubrzo zatim pojavio na putu za Emaus, hodao kilometrima i kilometrima? Kako bi se sluio rukama, onako istegnutima i iaenima? Nemojte smetnuti s uma i da je na leima imao velike rane te ranu od koplja u prsnom kou."
66

ZAVRNI ARGUMENT
U tom je trenutku naas zautio. Neto mu je kliknulo u glavi i sad je ve bio pripravan iznijeti zavrni argument koji e definitivno, jednom za svagda, probosti srce teorije o nesvjestici. Rije je o argumentu koji nitko nije uspio pobiti jo otkako ga je 1835. iznio njemaki teolog David Strauss.

67

ZAVRNI ARGUMENT
"ujte," rekao je Metherell, "ovjek u takvu stanju nikako ne bi mogao nadahnuti uenike da ire glas o tome kako je Gospodar ivota koji je nadvladao smrt.

68

ZAVRNI ARGUMENT
Shvaate to elim rei? Nakon tako uasnih muka i zlostavljanja, uz katastrofalan gubitak krvi i traumu, izgledao bi toliko jadno da ga uenici ni sluajno ne bi slavili kao nekoga tko je udesno pobijedio smrt. alili bi ga i pokuavali izlijeiti.

69

ZAVRNI ARGUMENT
Stoga je upravo apsurdno misliti da su sljedbenici, ako im se ukazao u tako uasnu stanju, osjetili potrebu da utemelje i ire pokret na temelju nade da e i oni jednom uskrsnuti u takvom obliku. Jednostavno nema teorije ... "
70

PITANJE ZA SRCE

Uvjerljivo i majstorski, Metherell je svoju argumentaciju iznio tako da nije ostavio mjesta ni traku sumnje. Pritom se usredotoio iskljuivo na pitanje "kako"; kako su Isusa smaknuli tako da je smrt bila apsolutno sigurna?
71

PITANJE ZA SRCE

No dok smo dovravali razgovor, uinilo mi se da neto ipak nedostaje. Upoznao sam se s njegovim znanjem, no nisam doao do njegova srca. I tako sam, kad smo ve stajali i rukovali se na rastanku, osjetio potrebu da postavim i pitanje "zato".
72

PITANJE ZA SRCE

"Prije nego to poem, dopustite da vas upitam jo neto. Zanima me vae miljenje ... ne struno, medicinsko, ne znanstvena procjena, ve neto iz srca." Osjetio sam kako njegovi obrambeni mehanizmi pomalo poputaju. "Da", rekao je, "recite, a ja u pokuati odgovoriti."
73

PITANJE ZA SRCE

"Isus se hotimice izloio ovjeku koji ga je izdao, nije se opirao privoenju, nije se branio na suenju - bilo je oito da se svojevoljno podvrgava onome to ste nazvali poniavajuim muenjem uz nevienu bol. Zanima me zato. to jednog ovjeka uope moe nagnati da pristane na takvu kaznu?"
74

PITANJE ZA SRCE
Alexander Metherell - ovaj put ovjek, a ne lijenik - oito je traio odgovarajue rijei. "Iskreno govorei, mislim da obian ovjek to ne bi bio u stanju uiniti i podnijeti", odgovorio je na kraju. "No Isus je znao to se sprema i bio je voljan to izdrati jer nas je jedino tako mogao otkupiti sluei kao naa zamjena i plaajui smrtnom kaznom koju smo mi zasluili pobunom protiv Boga. To je bio smisao njegove misije dolaska na Zemlju."
75

PITANJE ZA SRCE
I nakon tih rijei slutio sam da Metherellov nesmiljeno racionalan, logian i organiziran um nastoji svesti moje pitanje na najtemeljniji odgovor koji dalje nije mogue reducirati.

76

PITANJE ZA SRCE
"Stoga, kad pitate koji su mu bili motivi," zakljuio je, "eto ... ini mi se da se odgovor moe saeti u jednu rije ljubav." Dok sam se automobilom udaljavao od njegove kue, upravo mi je taj odgovor neprestano odzvanjao mislima.

77

 Dok sam se automobilom udaljavao od njegove kue, upravo mi je taj odgovor neprestano odzvanjao mislima.
78