Professional Documents
Culture Documents
Ispitni Katalog Arhitektonske Konstrukcije
Ispitni Katalog Arhitektonske Konstrukcije
Ispitni katalog pripremili: Devdana ukanovi,Srednja gra.-geodetska kola Ing.Marko Radevi Milanka Sredanovi,Srednja graevinsko geodetska kola Ing.Marko Radevi Sran Obradovi,Centar za struno obrazovanje Gojko Jelovac,Ispitni centar
Sadraj
1. Uvod
4 5 6 7 8 14 32
2. Pravila
1. UVOD
Struni ispit, kao standardizovana eksterna provjera kolskih postignua uenika na kraju strunog obrazovanja, uvodi se u obrazovni sistem Crne Gore kolske 2010/11. godine. Na osnovu Zakona o strunom obrazovanju, (Sl. list RCG br. 64/02, 49/07 i 45/10) struni ispit se polae eksterno nakon zavrene etvorogodinje strune kole (lan 82). U skladu sa navedenim zakonom struni ispit organizovae Ispitni centar.
Provjeravaju se znanja, sposobnosti i vjetine koje se zasnivaju na kljunim djelovima Predmetnog programa u strunim kolama koji se izuava u I razredu 3 asa sedmino,u II razredu 5 asova sedmino,u III razredu 3 asa sedmino,u IV razredu 2 asa sedmino, a treba da ih posjeduju uenici na kraju kolovanja u etvorogodinjim strunim kolama,obrazovni program Arhitektonski tehniar. Ispitni katalog detaljno opisuje ispit iz Arhitektonskih konstrukcija i namijenjen je prvenstveno uenicima i nastavnicima. U Ispitnom katalogu su navedeni opti ciljevi ispita, opisana je struktura ispita i kroz formu ispitnih ciljeva precizno je naveden sadraj koji e se ispitivati.
2. PRAVILA
Svi uenici koji su izabrali Arhitektonske konstrukcije kao izborni predmet na maturi, polagae ispit pismeno, istog dana u isto vrijeme. Ispitni materijal e biti zapakovan u posebne sigurnosne koverte (PVC), koje e se otvoriti pred uenicima neposredno prije poetka ispita. Na ispitu nije dozvoljeno sljedee ponaanje lano predstavljanje otvaranje ispitnih zadataka prije dozvoljenog vremena ometanje drugih uenika prepisivanje od drugog uenika korienje nedozvoljenog pribora oteenje ifre na test-knjiici nepotovanje znaka za zavretak ispita upotreba mobilnih telefona Dozvoljen pribor je: tehnika olovka,gumica,pribor za crtanje,hemijska olovka. Uenikov rad mora biti napisan hemijskom olovkom,samo crtei mogu biti nacrtani grafitnom olovkom. Nakon ispita, testovi e biti zapakovani i vraeni u Ispitni centar, gdje e se organizovati ocjenjivanje.
toku etvorogodinjeg kolovanja u srednjoj strunoj koli koji su definisani kroz obrazovne standarde predmeta Arhitektonske konstrukcije i ovim Katalogom Provjera opte sposobnosti korienja znanja i vjetina u rjeavanju zadataka iz oblasti arhitektonskh konstrukcija Provjera osnovne tehnike pismenosti, Poznavanje osnovnih konstruktivnih i funkcionalnih elementa koji ine objekte visokogradnje Shvatanje naina prenoenja optereenja Poznavanje primjene seizmikih propisa Uoavanje i analiza problema Podsticanje razliitih naina rjeavanja problema, kreativnost i fleksibilnost razmiljanja Povezivanje znanja iz razliitih oblasti arhitektonskih konstrukcija Poznavanje zanatskih radova na objektu Poznavanje primjene prefabrikovane gradnje na objektima visokogradnje Provjera znanja i vjetina neophodnih za nastavak kolovanja Provjera standarda znanja definisanih nastavnim programom za Matematiku Uporedivost postignua znanja i vjetina iz matematike na kolskom, optinskom, nacionalnom nivou
4. STRUKTURA ISPITA
Ispit sadri dvije vrste zadataka: zadatke viestrukog izbora Kod ovih zadataka je ponueno vie odgovora od kojih je samo jedan taan. Uenik od ponuenih odgovora, bira taan. zadatke otvorenog tipa Kod ovih zadataka rjeenje moe biti: 1) kratak odgovor rjeenje je rije, prosta reenica ili broj do koga se moe doi nakon nekoliko povezanih koraka, 2) dui odgovor do krajnjeg rezultata se dolazi rjeavanjem vie zahtjeva ili primjenom sloenijih raunskih postupaka. Kod zadataka viestrukog izbora nema djeliminog bodovanja. Tano rijeen zadatak donosi 2 boda. U zadacima otvorenog tipa boduje se postavka zadatka, postupak rjeavanja i taan rezultat. Netano rijeen ili neuraen zadatak ne donosi negativne poene. Broj zadataka 6-8 12 - 15 21 Broj bodova 12 - 16 Maksimum 45 Maksimum 61
U skladu sa Nastavnim programom, sadraj koji se ispituje podijeljen je na 9 oblasti (podruja). Procentualna zastupljenost podruja u testu moe se vidjeti iz tabele:
Podruje Konstruktivni sklop objekta,elementi graenja,vertikalni konstruktivni elementi, otvori u zidovima,dimnjaci i ventilacioni kanali Temelji I hidroizolacije Horizontalni konstruktivni elementi Stepenice Krovovi i krovne konstrukcije
7
Zastupljenost sadraja 25% - 30% ukupnog broja bodova 10% - 15% ukupnog broja bodova 15% - 20% ukupnog broja bodova 20% - 25% ukupnog broja bodova 10% - 15% ukupnog broja bodova
VI VII
10% - 15% Ukupnog broja bodova 10% - 15% ukupnog broja bodova
5. ISPITNI PROGRAM
I Konstruktivni sklop objekta,elementi graenja ,vertikalni konstruktivni elementi, otvori u zidovima,dimnjaci i ventilacioni kanali Sadraj: 1. Konstruktivni sklop objekta Konstruktivni sistemi: masivni, skeletni, mjeoviti ,poduni i popreni. Osnovne karakteristike tradicionalnog , polumontanog i montanog naina graenja. 2. Elementi graenja Konstruktivni ,nekonstruktivni ,elementi obrade i elementi opreme u objektu. Podjela elemenata prema poloaju 3. Vertikalni konstruktivni elementi Uloga konstruktivnih zidova,vertikalnih I horizontalnih serklaa kod zidanih konstrukcija Dio pravilnika za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima koji se odnose na ab serklae 4. Otvori u zidovima
Uloga prozorskih otvora i funkcija nadprozornika Uloga otvora za vrata i funkcija nadvratnika Nain ugradjivanja prozora i vrata
5. dimnjaci i ventilacioni kanali Uloga dimnjakih kanala ,osnovne dimenzije, nain gradjenja Sabirni dimnjaki kanali svjeeg Uloga ventilacionih kanala,dovodjenje i odvodjenje vazduha Nain izrade ventilacionih kanala tipa unt
Ispitni ciljevi
8
Uenik pokazuje da umije da 1.1. uoava razliku i osnovne karakteristike izmeu razliitih sistema gradnje 1.2. uoava razliku i osnovne karakteristike izmeu razliitih naina gradnje 2.1. razlikuje konstruktivne, nekonstruktivne, elemente obrade i elemente opreme u objektu. 2.2. razlikuje elemente prema poloaju u objektu 3.1. odreuje poloaj konstruktivnih zidova I vertikalnih serklaa na zadatoj osnovi, prema pravilniku za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima koji se odnose na ab serklae 4.1. poznaje oznake i mjere prozora i prozorskih otvora(modularne,zidarske i proizvodne) 4.2. poznaje oznake i mjere vrata i otvora za vrata(modularne,zidarske i proizvodne) 4.3.crta otvore prozora i vrata u zadatoj osnovi i presjeku 4.4.razlikuje nadprozornike i nadvratnike sa roletnom i bez nje 5.1.crta nain vodjenja i grupisanje dimnjaka u viespratnici 5.2.crta unt kanal za dimnjak,dovodjenje i odvodjenje vazduha
1.Temelji Podjela temelja prema materijalu izrade i konstruktivnom sklopu objekta Karakteristike trakastih temelja,temelja samaca,temeljnih ploa
2.Hidroizolacije
9
Znaaj zatite od vlage Horizontalna i vertikalna hidroizolacija Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1. crta primjenu horizontalne hidroizolacije kod prizemnih objekata 1.2. crta primjenu horizontalne i vertikalne hidroizolacije kod objekata sa podrumom III Horizontalni konstruktivni elementi
Sadraj: Grede,serklai I ploe kao horizontalni konstruktivni elementi Podjele meuspratnih konstrukcija prema nainu izvoenja i njihove karakteristike
Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1. Navodi razliku izmeu greda i horizontalnih serklaa 1.2.Crta serklae 1.3.Crta grede podvlake 1.4.Crta pune ravne ploe na jedan,dva ili vie oslonaca 1.5.Crta rebrastu meuspratnu konstrukciju 1.6. Crta sitnorebrastu meuspratnu konstrukciju 1.7.Crta sitnorebrastu meuspratnu konstrukciju montanu i polumontanu 1.8. Crta meuspratnu konstrukciju kod skeletnog sistema gradnje 1.9.Rjeava samostalno meuspratnu konstrukciju prema zadatoj osnovi
IV Stepenice i rampe
Sadraj:
10
1.Stepenice Elementi stepenica Podjela stepenica prema ,materijalima,oblicima i nainu izvienja Proraun broja i dimenzija stepenica Propisi za stepenice Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. Proraunava dimenzije i broj stepenica prema zadatoj spratnoj visini Grafiki prikazuje osnove i vertikalne presjeke stepeninog prostora Crta stepenice oslonjene na podestne i obraznenosae Crta stepenice oslonjene na koljenastim ploama Crta spoljanje stepenice Analizira mogunost izbora stepenica prema obliku i konstrukciji
znaaju,namjeni
,konstrukciji
V Krovovi i krovne konstrukcije Sadraj: 1.Kosi krovovi Podjela krovova prema nagibima,pokrivau i broju krovnih ravni Vrste drvenih krovnih konstrukcija Ravni krovovi 2.Ravni krovovi Prednosti I nedostaci ravnih krovova Slojevi ravnog krova Odvoenje vode sa ravnog krova
Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1.Razlikuje elemente krovnih konstrukcija 1.2.Crta drvene krovove: proste,sa raspinjaama,krovne stolice i vjealjke 1.3.Predlae rjeenja krovne konstrukcije prema zadatoj manjoj osnovi 1.4.Analizira projekat ravnog krova
11
Sadraj: Podovi i plafoni Pokrivaki radovi Limarski radovi Stolarski radovi Bravarski radovi Staklorezaki radovi Obrada zidova i plafona
Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1.Navodi vrste podova prema materijalu i namjeni 1.2.Crta detalje plivajueg poda 1.3.Definie pojam sputenog plafona i materijale za sp.plafon 1.4.Crta detalje pokrivanja krovova 1.5.Analizira detalje opivanja limom 1.6.Razlikuje razne vrste prozora i vrata 1.7.Skicira detalje metalnih ograda 1.8.Definie staklorezake radove 1.9.Poznaje primjenu razliitih materijala za obradu zidova i plafona VII Prefabrikovana gradnja Sadraj: Skeletni sistemi Panelni sistemi Prostorno elijski sistemi Ispitni ciljevi Uenik pokazuje da umije da 1.1. Poznaje prefabrikovane konstruktivne elemente objekata visokogradnje
12
1.2. Poznaje karakteristike skeletnog sistema 1.3. Poznaje karakteristike krupno-blokovskog sistema 1.4. Poznaje karakteristike panelnog sistema 1.5. Poznaje karakteristike prostorno- elijskog sistema 1.6. Poznaje karakteristike mjeovitog konstruktivnog sistema 1.7. Crta dvozglobni, trozglobni luk, detalje
2 boda
2.Minimalne dimenzije pune ravne AB ploe su: a)6 cm b)7 cm c)8 cm 2 boda
13
3.Maksimalan broj stepenica u jednom stepeninom kraku je: a)11 b)13 c)15 d)17 4.Meuspratni podest ima irinu kao: a) spratni podest b) stepenini krak c) gazite d) duinu kraka 2 boda 2 boda
5. Maksimalni duina roga od vjenanice do podronjae iznosi: a)3,5 m b)4,0 m c)4,5 m d)5,0 m 2 boda
6. Plivaji podovi se izrauju zbog : a) izolacije od vode b) toplotne izolacije c) izolacije od zvuka 2 boda
14
8. Ako su modularne mjere prozora 12M X14M,kolike su zidarske mjere istog prozora ____________________________ 1 bod
9.Navedi faktore koji utiu na dimenzionisanje temelja: a)_______________________ b)_______________________ c)_______________________ 1 bod 1 bod 1 bod
10. Koja je uloga upljih tijela ispune kod meuspratnih konstrukcija ? __________________________________________________ 1 bod
11. Nabroj elemente konstrukcije za jednostruku pravu krovnu stolicu __________________________________________ 1 bod __________________________________________ 1 bod __________________________________________ 1 bod __________________________________________ 1 bod __________________________________________ 1 bod
15
12. Nabroj elemente skeletnog konstruktivnog sisteme: _____________________________________________ 1 bod _____________________________________________ 1 bod _____________________________________________ 1 bod
13. Ako je spratna visina H=315 cm, izraunaj dimenzije i broj stepenica. 4 boda
16
14.Na zadatoj osnovi nacrtaj i rafiraj vertikalne serklae potujui propise za graenje objekata visokogradnje u seizmikim podrujima koji se odnose na ab serklae 5 bodova
17
15.Nacrtaj drugi red zidanja samostalnog dimnjaka sa dva kanala i iskotiraj. 2 boda
18
17. Nacrtaj pravac pruanja glavne armature na datoj osnovi i pozicije ploa meuspratne konstrukcije 2 boda
19
19. Kotiraj dvokrake stepenice kao na slici,razmjera penjanja je 17/29,upii visinsku kotu podesta koja nedostaje, irina ogledala 20 cm 4 boda
LIST ZA ODGOVORE
22
Uz test ete dobiti i list za upisivanje odgovora na zadatke viestrukog izbora. Potrebno je da na odgovarajue mjesto paljivo prepiete svoje odgovore za prvih 6 zadataka.
23
Rjeenje zadataka:
24
7. 3-5 m 8. 119 cm X 139 cm 9. teina objekta, nosivost tla, materijal od koga se radi temelj.
10. uplja tijela imaju ulogu izgubljene oplatetj.oplata koja ostaje u konstrukciji. 1 bod 11. par rogova(rogovi), vezna greda, krovna stolica(stub sa pajantama), dva kosnika(kosnici), par klijeta(klijeta). 12. stubovi, grede-podvlake tavanice(ploe,meuspratne konstrukcije) 1 bod 1 bod 1 bod 1 bod 1 bod 1 bod 1 bod 1 bod
13. Rjeenje: H=315 cm Obrazac za razmjeru penjanja na osnovu duine koraka V 1 bod Broj stepenica n=H:V Optimalna visina stepenice V=17 cm n=315:17=18,52 usvojiti n=18 stepenica 1 bod 1 bod 61-65 cm= + 2
V=H:18
V=315:18=17.5 cm
61-65= +2x17,5
25
1 bod
1 bod---serklai na sueljavanju kons.zidova ; 1 bod--- serklai na suticanju kons.zidova; 1 bod--- serklai na kraju kons.zida; 1 bod ---grede i serkla kod otvora veeg od 2 metra raspona; 1 bod---stub; po 1 bod--- serkla na zidu duem od 5 m Ukupno 5 bodova 15. Rjeenje:
26
16. Rjeenje:
27
1 bod---pravac pruanja glavne armature; 1 bod---pozicija ploa;redosled nije vaan,dvije su ploe iste pozicije
18. Rjeenje:
28
crte (ne mora detaljno)---1 bod; armatura---1 bod; kote ---1 bod;rafura 1 bod 19.Rjeenje:
kote stepenica upisane na liniju penjanja---1 boda; visinska kota podesta---1 boda. 20. Rjeenje:
1 bod---lim sa gornje i donje strane; 1 bod ---okapnici preko limova. 21. Rjeenje:
30
LITERATURA: 1.Graevinske konstrukcije za I i II razred graevinske kole autor:dipl.in.arh.Biljana Blagojevi Zavod za udbenike Beograd 2008 god. 2. Graevinske konstrukcije za III razred graevinske kole autor:dipl.in.arh.Biljana Blagojevi Zavod za udbenike Beograd 2004 god. 3.Prefabrikovano graenje za IV razred graevinske kole autor:Mirjana Milojevi-Turina Zavod za udbenike Beograd 2007 god.
31