Kazneni Zakon 2013

K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - 343.3/.7(497.
5) UDK pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb),Primljeno 18. studenoga 2010. vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551.
Pregledni znanstveni rad
Dr. sc. Ksenija Turkovi* Aleksandar Maravelski**
NACRT POSEBNOG DIJELA NOVOG KAZNENOG ZAKONA PREGLED PET GLAVA

U radu se iznosi tekst i analiza pet novih glava prema trenutanoj verziji Nacrta prijedloga novog Kaznenog zakona, koji je izradila radna skupina pri Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske. Rije je o ovim glavama: kaznena djela protiv ivota i tijela, kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela protiv asti i ugleda, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei te kaznena djela protiv gospodarstva. Daje se pregled meunarodnih dokumenata s kojima su se pojedina kaznena djela usklaivala, relevantni uzori u europskim zakonodavstvima te praktini i teorijski problemi i dvojbe koji su rezultirali novim rjeenjima.
I. UVOD U izradi Nacrta posebnog djela novog Kaznenog zakona Radna skupina1 nastoji ostvariti tri glavna cilja: uskladiti Kazneni zakon s meunarodnim dokumentima (dokumentima Ujedinjenih naroda, pravnom steevinom Europske unije, konvencijama Vijea Europe, pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava, drugim meunarodnim dokumentima); osuvremeniti posebni dio Kaznenog zakona na temelju dobre prakse drugih europskih kaznenopravnih sustava2 i uskladiti Kazneni zakon s drugim propisima RH (usporednim kaznenim zakonodavstvom, prekrajnim zakonodavstvom i izmjenama
Prof. dr. sc. Ksenija Turkovi, redovita profesorica, Katedra za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu ** Aleksandar Maravelski, dipl. iur., znanstveni novak, Katedra za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1 lanovi Radne skupine su: Ksenija Turkovi (voditeljica), Petar Novoselec, Davor Dereninovi, Velinka Grozdani, Anita Kurtovi, Igor Bojani, Ana Garai, Draen Tripalo, Marin Mrela, Iztok Krbec, Sanja Nola, Dragan Novosel, Dubravko Palija, Tihomir Kralj, Koraljka Bumi, Mitko Naumovski, Leo Cvitanovi, Zdravko Jambrovi. Radu Radne skupine prema potrebi se prikljuuju razliiti strunjaci. 2 Radna skupina razmatra mnoga strana zakonodavstva, meu kojima primarno vicarsko, njemako, austrijsko. francusko, belgijsko i vedsko zakonodavstvo.
*
503
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551.
u drugim zakonima). U ostvarivanju tih ciljeva posebna se panja poklanja uklanjanju zakonskih neusklaenosti, proturjenosti i preklapanja u opisima pojedinih kaznenih djela, poboljanju sistematizacije glava i odredaba posebnog dijela KZ-a te njihovih naziva, potrebi uvoenja novih inkriminacija ili irenja postojeih odnosno potrebi dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela, preispitivanju postojeih kvaliciranih i privilegiranih oblika kod pojedinih kaznenih djela te jaanju zatite rtava kaznenih djela. U tekstu koji slijedi obraene su najznaajnije promjene u glavama iz posebnog djela Nacrta novog Kaznenog zakona s kojima se Radna skupina do sada najintenzivnije bavila: kaznena djela protiv ivota i tijela, kaznena djela protiv spolnog samoodreenja, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei, kaznena djela protiv asti i ugleda te kaznena djela protiv gospodarstva, a ona su i predmet ovog savjetovanja. Radi lakeg praenja teksta u dodatku objavljujemo nacrt glava kojima se ovaj tekst bavi te Smjernice Vlade RH za izradu novog Kaznenog zakona.
II. KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA U glavi kaznenih djela protiv ivota i tijela ima itav niz vrlo zanimljivih novina. Oko nekih odredaba Radna skupina jo uvijek nije postigla suglasnost. Nacrt puno jasnije postavlja razlikovanje izmeu ubojstva i njegovih kvaliciranih (teko ubojstvo/umorstvo) i privilegiranih oblika (usmrenje koje obuhvaa ubojstvo na mah, edomorstvo i usmrenje na zahtjev). U zakonskom opisu kaznenog djela ubojstva rije usmrti zamjenjena je rijeju ubije jer snanije izraava sadraj djela. Budui da je povien opi minimum kazne zatvora na 20 godina, sad je za djelo ubojstva predviena kazna zatvora od 5 do 20 godina. Za kazneno djelo tekog ubojstva predlae se uvoenje novog naziva umorstvo, to je u skladu s hrvatskom pravnom tradicijom, 3 a i nazivljem u nekim stranim zakonicima koji imaju poseban izraz za teko ubojstvo (njem. Mord, franc. assassinat, slovenski umor). Meutim u Radnoj skupini oko samog naziva jo nije postignuta suglasnost. Poetno se predlagalo ukidanje dviju kvalikatornih okolnosti: ubojstvo djeteta ili maloljetne osobe te ubojstvo trudnice. Navoena su etri glavna razloga za ukidanje ubojstva djeteta ili maloljetne osobe kao kvalikatorne okolnosti. Prvo, stupnjevanje ljudskih ivota prema vrijednosti osobe, a to
3 Zastupalo ga je vie autora: Novoselec, u knjizi Novoselec (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007., str. 8., Bai/Pavlovi, Komentar KZ-a, Zagreb, 2004., str. 439., eparovi/ Dereninovi, u knjizi Horvati/eparovi i sur., Kazneno pravo: posebni dio, Zagreb, 1999., str. 42. To je bio i prijedlog ukinute novele iz 2003.
504
ukljuuje i vrednovanje prema dobi rtve, strano je kaznenom pravu. Drugo, ono je u suprotnosti i s Ustavom koji u l. 21. st. 1. garantira jednako pravo na ivot svakom ljudskom biu. Tree, Kazneni je zakon upao u proturjenost jer istu okolnost (ubojstvo djeteta) u l. 91. tretira kao kvalikatornu, a u l. 93. kao privilegirajuu. To znai da je ubojstvo djeteta izravno nakon poroaja privilegirano, a ono koje je poinjeno nakon toga kvalicirano, iako je navedenu vremensku razliku teko povui i praksa je u tom pogledu neujednaena.4 etvrto, Zakon nije ni dosljedan jer ako je dob rtve uinio kvalikatornom okolnou kod ubojstva, morao je to uiniti i kod tjelesnih ozljeda, a moda jo i u nizu drugih kaznenih djela. Za ukidanje ubojstva trudnice kao kvalikatorne okolnosti navoena su dva temeljna razloga. Prvo, nelogino je da stjecaj dvaju obinih ubojstava ne predstavlja teko ubojstvo pa se kanjava blae nego stjecaj ubojstva jedne osobe i njezina ploda (zametka), kojeg Kazneni zakon ne smatra ovjekom i prua mu manju zatita nego ovjeku.5 Drugo, usmrenje trudnice zapravo je stjecaj ubojstva i protupravnog prekida trudnoe bez pristanka ene (l. 97. st. 2. KZ) pa ga nije potrebno navoditi kao poseban kvalikatorni oblik. Nakon duge rasprave Radna skupina je odluila te dvije kvalikatorne okolnosti zamijeniti novom kvalikatornom okolnou koja obuhvaa i spomenute dvije kvalikatorne okolnosti - ubojstvo osobe posebno ranjive zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe. Ratio te kvalikatorne okolnosti jest pruanje pojaane zatite posebno ranjivim rtvama, koje obuhvaaju i djecu i trudnice, ali i sve druge osobe koje su ranjive zbog svoje dobi (starije osobe), ili pak zbog bolesti ili tee tjelesne ili duevne smetnje. Pruanje pojaane zatite rtvama koje su posebno ranjive trend je u suvremenom, naroito europskom, zakonodavstvu. Tako i dvije konvencije Vijea Europe, ona o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja i ona o zatiti ena od nasilja (izrada nacrta Konvencije pri samom je zavretku) predviaju ranjivost rtve zbog specinih okolnosti u kojima se nalazi kao kvalikatornu okolnost. Takvu kvalikatornu okolnost predvia primjerice francuski Kazneni zakon u l. 221-4. Kvalikatorna okolnost iz l. 91. t. 3. KZ-a (na osobito okrutan ili krajnje podmukao nain) izmijenjena je utoliko to su brisane rijei osobito i krajnje, koje su nepotrebno unesene u tekst Zakona, to je dovelo i do pogrenog shvaanja u nekim sudskim odlukama da je novi Zakon (iz 1997.) zbog toga postao blai.6 Svako ubojstvo sadrava u sebi stanovitu dozu okrutnosti ili podmuklosti, pa se razumije da okrutnost i podmuklost moraju biti natprosjenog intenziteta da bi predstavljale kvalikatornu okolnost. Ni
4 5 6
O tome kritiki Novoselec, u knjizi Novoselec (ur.), Posebni dio, op.cit., str. 10. Ibidem. Ibidem, str. 12.
505
njemaki KZ u 211 st. 2. identinim pojmovima (heimtckisch oder grausam) ne dodaje takve pridjeve, ali ih sudska praksa i bez toga tumai restriktivno. Izbacivanjem tih rijei Zakon nije postao stroi, te rijei su u Zakonu naprosto nepotrebne. Predlae se uvoenje nove toke 3. ubojstvo lana obitelji. Ovakva kvalikatorna okolnost predvia se i u nacrtu Konvencije Vijea Europe o borbi protiv nasilja nad enama i domainskog nasilja (poinjenje kaznenog djela prema sadanjem ili bivem branom drugu, partneru onako kako je deniran nacionalnim zakonodavstvom, lanu obitelji, ili ako ga je poinila osoba koja ivi sa rtvom ili koja je zloupotrijebila svoj autoritet). Francuski KZ (l. 2214.) predvia kao kvalikatornu okolnost ubojstvo roaka u uspravnoj liniji ili osoba koje ive u zajednikom kuanstvu, a u crnogorskom Kaznenom zakonu nalazimo ogranienje kvalikatorne okolnosti poinjenja prema lanu obitelji na situacije kad je taj lan obitelji prethodno bilo izloen zlostavljanju u obitelji od strane poinitelja. Radna skupina jo nije zauzela stajalite koliko iroko treba postaviti ovu kvalikatornu okolnost. Vezivanje uz prethodno zlostavljanje ini mi se preograniavajuim i osim u crnogorskom Zakonu takvo ogranienje ne nalazimo nigdje drugdje. Koristoljublje prema Nacrtu vie nije posebna kvalikatorna okolnost, ve je vraena meu niske pobude (kao u bivem l. 34. st. 2. Krivinog zakona RH), gdje se najprije egzemplikativno navode najei pojavni oblici takvih pobuda (koristoljublje, bezobzirna osveta, mrnja), a zatim se generalnom klauzulom (ili iz drugih niskih pobuda) obuhvaaju svi drugi. Time je jasno reeno da koristoljublje nije uvijek kvalikatorna okolnost jer neki oblici koristoljublja ne moraju nuno biti i niska pobuda, npr. ubojstvo kradljivca koji bjei s ukradenom stvari, to je postupak na granici s nunom obranom i ne predstavlja bezobzirnost svojstvenu ubojstvu iz koristoljublja. Sadanje toke 7. i 8. u l. 91. KZ-a ponavljaju isti sadraj pa su u Nacrtu spojene i saete u kvalikatornu okolnost tko usmrti slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti. Raspravljalo se treba li kao posebnu kvalikatornu okolnost uvesti ubojstvo sudionika u sudskom postupku (svjedoka, suca, dravnog odvjetnika, odvjetnika, vjetaka). Radna skupina je zakljuila da bi to u naem zakonu bilo suvino budui je to kod nas pokriveno kroz razliite kvalikatorne okolnosti ubojstvo iz bezobzirne osvete, radi prikrivanja kaznenog djela, ubojstvo slubene osobe pa nema potrebe da se posebno propisuje. Predlae se uvoenje novog kaznenog djela pod nazivom usmrenje, koje u sebi obuhvaa dosadanja tri privilegirana kaznena djela ubojstva: ubojstvo na mah (92), edomorstvo (93) i usmrenje na zahtjev (94), naravno svako od ta tri poneto izmijenjeno. Stavak 1. u sebi ukljuuje dosadanje ubojstvo na mah, ali ga proiruje i na sluajeve na koje se ovo djelo do sada nije odnosilo naime odnosi se 506
i na situacije dugotrajne, kronine patnje izazvane zlostavljanjem, patnje iz koje poinitelj ne vidi drugog izlaza do ubojstva. Poinitelj mora u takvo stanje biti doveden bez svoje krivnje ili preteito bez svoje krivnje, drugim rijeima njegovo stanje mora biti ispriivo. Pri tome valja takoer uvijek postaviti i pitanje kako bi u takvoj situaciji reagirao prosjean ovjek iz istog miljea. Uvoenjem ovog razloga privilegiranja otvara se mogunost blaeg kanjavanja u sluajevima pretuenih ena koje nakon dugogodinjeg zlostavljanja, ne vidjevi drugog izlaza iz svoje teke situacije, ubiju svoga zlostavljaa. Kao inspiracija za tu promjenu posluio nam je l. 113. vicarskog Kaznenog zakona koji govori o usmrenju pod utjecajem snanog duevnog optereenja, pri emu se ono tumai kao dugotrajna patnja. Po logici stvari dolus repentinus odnosi se samo na situacije razdraenosti i prepasti pa ga nismo posebno isticali u zakonskom tekstu, ali i dalje se u tim situacijama kao oblik krivnje javlja taj posebni oblik dolusa. Bilo je prijedloga da se izostavi pojam zlostavljanja koji je uveden u zakonski tekst jo 1977. godine jer je ono ve obuhvaeno pojmom napada ili tekog vrijeanja. No Radna skupina je zakljuila da je zlostavljanje iri pojam od pojma napada i tekog vrijeanja odnosi se ne samo na tjelesno ve i emocionalno zlostavljanje koje je iri pojam od tekog vrijeanja, obuhvaa zaputanje i zanemarivanje, mobbing itd., i stoga taj pojam treba zadrati. Povrh toga zlostavljanje upuuje na vremensko trajanje, a ne jednokratni napad, pa obuhvaa i kvalitativno drugaije situacije. Stoga bi se eventualno mogli brisati pojmovi napad ili teko vrijeanje, a ostaviti samo zlostavljanje (tako 213 njem. KZ). No Radna skupina je odluila zadrati i pojam napada i tekog vrijeanja jer oni u svezi s razdraenou i prepau upravo upuuju na zahtjev za postojanjem dolus repentinus u tim situacijama, dok zlostavljanje moe upuivati na vremensko trajanje, a ne jednokratni napad ili jednokratno vrijeanje, pa moe obuhvatiti i kvalitativno drugaije situacije. Stavak 2. pokriva kazneno djelo edomorstva, ali znatno izmijenjeno u odnosu prema dosadanjem Zakonu. Vie je razloga tome. Prema sadanjem Zakonu sama injenica to je dijete usmrtila majka za vrijeme ili izravno nakon poroaja daje kaznenom djelu edomorstva privilegirana svojstva. To je neprihvatljivo. Slabost je sadanjeg rjeenja da ono privilegira sve majke, pa i one koje edomorstvo ine iz egoistinih pobuda (jednostavno zato to dijete ne ele).7 U takvim sluajevima treba edomorstvo tretirati kao i svako drugo ubojstvo. Iz tih razloga neki su noviji zakonici ukinuli edomorstvo kao posebno kazneno djelo pa ga smatraju obinim ubojstvom (Njemaka, Francuska, panjolska, Argentina, Japan, Italija, Maarska i dr.).8 No mnoga od tih zakonodavstava mogu konkretne sluajeve edomorstva svrstati pod tzv. blai sluaj ubojstva, to u praksi i ine.
7 8
O tome kritiki Novoselec, edomorstvo, op.cit., str. 332. Usp. ibidem, str. 330.
507
Neprihvatljiv je i povratak na rjeenje iz KZRH koji se pozivao na poremeaj izazvan poroajem jer je (ne)postojanje tog poremeaja u praksi bilo sporno9 - nije naime postojalo jedinstveno stajalite o tome treba li poremeaj utvrivati u svakom sluaju ili se on uvijek pretpostavlja, a i privilegirala se majka koja je odluku da ubije dijete donijela prije poroaja iako je poremeaj bio obiljeje kaznenog djela edomorstva. Privilegiranje se prije moe opravdati tekim socijalnim poloajem majke,10 ili strahom od osude okoline, negoli poremeajem izazvanim poroajem. Uzimajui sve reeno u obzir, predlae se da se edomorstvo ogranii na one sluajeve u kojima su trudnoa i porod izazvali kod majke jako duevno optereenje. To duevno optereenje moe proizlaziti iz tekog socijalnog poloaja majke ili iz toga to bi je sredina odbacila zbog izvanbranog djeteta ili to je izloena obiteljskom nasilju ili se nalazi u stanju izrazito teke depresije izazvane poroajem i slino. Pritom, ako se kod majke javi postpartalna psihoza11 koja dovede do infanticida, ostaje otvorena mogunost primjene opih odredba o neubrojivosti12 i smanjenoj ubrojivosti.13 Postojanje jakog duevnog optereenja treba u svakom pojedinom sluaju dokazati. Budui da je rije o optereenju izavanom trudnoom i poroajem, majka namjeru na edomorstvo moe stvoriti jo u vrijeme trudnoe, a djelo moe izvriti sve dok kod nje postoji teko duevno optereenje izazvano poroajem/trudnoom (tako i austrijski (l. 79.) i vicarski KZ - l. 116.
9 U sudskomedicinskoj literaturi esto se nijee postojanje takvog poremeaja. Usp. Novoselec, edomorstvo i teko ubojstvo usmrenjem djeteta: antinomija u Kaznenom zakonu, Liber amicorum Zvonimir eparovi, Zagreb, 2009., str. 333. 10 Tako i eparovi/Dereninovi, u knjizi Horvati/eparovi, Kazneno pravo: posebni dio, Zagreb, 1999., str. 64.-65. 11 Napominjemo da suvremena literatura upuuje na to da jedna do dvije od 1000 ena poslije poroaja pate od postporoajne psihoze. To je vrlo teka bolest koja se obino razvija u prva dva tjedna po poroaju (simptomi: konfuzija i dezorijentacija, halucinacije i deluzije, paranoja, pokuaji nanoenja tete sebi ili djetetu 5% ena s tom dijagnozom ini samoubojstvo, a 4% edomorstvo). 12 U najveem broju sluajeva postporoajne psihoze dovest e do neubrojivosti majke i stoga e biti iskljuena njezina krivnja i postojanje samog djela. 13 No u sluajevima gdje bi psihoza predstavljala samo bitno smanjenu ubrojivost treba je tumaiti kao snano duevno optereenje i usmrenje djeteta tretirati kao edomorstvo poinjeno u stanju bitno smanjene ubrojivosti. Tu se postavlja pitanje je li to zapravo dvostruko vrednovanje iste okolnosti. U teoriji i praksi postoje razliita stajalita o tome. Bai i Pavlovi smatraju da ne postoje razlozi bilo koje prirode da se u situacijama kada su ispunjeni svi zakonski uvjeti istodobno ne primijene odredbe l. 42. KZ i 92. KZ. (Bai/Pavlovi, Komentar, op.cit., str. 461.) I sudska praksa doputa dvostruko vrednovanje ove okolnosti: mogue je ne samo ubojstvo na mah u stanju smanjene ubrojivosti u znatnoj mjeri (VSRH, I K 685/08-4 od 19.3.2009.) ve se smanjena ubrojivost koja nije u znatnoj mjeri uzima kao olakotna okolnost kod ubojstva na mah (VSRH, I K-688/02-4 od 8.7.2003.). Smatramo da e to biti mogue, pogotovo u sluaju kada doe do stjecaja egzogenih i endogenih uzroka duevnog optereenja. Tako i Artzt/Weber, Srafrecht BT, Bielefeld, 2009., str. 80.
508
Predviena je kazna od est mjeseci do pet godina. Npr. kazna u vicarskom KZ je kazna zatvora do tri godine ili novana kazna, a u austrijskom KZ od jedne do pet godina. Stavak 3. obuhvaa izmijenjeno dosadanje kazneno djelo usmrenja na zahtjev. Pitanja vezana uz eutanaziju vrlo su osjetljiva i otvaraju mnoge moralne dileme. Ipak, nazire se u kojem smjeru ide poredbeno pravo,14 pa tako i Nacrt slijedi te tendencije. Polo se od toga da je postojea odredba preiroka i da svaki ozbiljan i izriit zahtjev ne moe biti osnovom za privilegiranje kaznenog djela ubojstva, ve se takav zahtjev moe uvaiti kao privilegirajua okolnost samo ako je poinitelj usmrtio osobu na njezin izriiti i ozbiljni zahtjev iz suosjeanja zbog njezina tekog zdravstvenog stanja. Time je usmrenje na zahtjev ogranieno zapravo na sluajeve aktivne eutanazije. Na taj je nain usmrenje na zahtjev denirano u vicarskom KZ, l. 114. Usmrenje na zahtjev iz samilosti predviao je i Zakon Kraljevine Jugoslavija dodue neto ire jer je uzimao u obzir svako bedno stanje lica koje nije nuno moralo biti povezano sa zdravljem. Shodno tome je i smanjena kazna za ovo kazneno djelo, umjesto od jedne do osam godina, predvia se kazna od est mjeseci do pet godina zatvora. U vicarskom KZ i KZ Kraljevine Jugoslavije predvia se kazna do tri godine zatvora. Valja razmisliti nije li to primjerenija kazna za ovo djelo. to se tie sudjelovanja u samoubojstvu,15 postavilo se pitanje treba li ukinuti ovo kazneno djelo jer je ono u suprotnosti s naelom akcesornosti sudionitva,16 treba li kanjavati samo one koji drugoga na to potiu ili i one koji drugome u tome pomau. Velik broj modernih zakonika ne poznaje ovo kazneno djelo jer je ono u suprotnosti s naelom akcesornosti sudionitva. Ali ima i dosta zakona koji kanjavaju to djelo, tako npr. vicarski KZ kanjava i poticanje i pomaganje na samoubojstvo, ali samo ako je to uinjeno iz sebinih razloga (l. 115. vicarskog KZ), a Francuzi kanjavaju samo poticanje, a ne i pomaganje u samoubojstvu (l. 223-13.). Sadanje kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu ima itav niz nedostataka. Nedosljedno je u stavku 1. traiti da samoubojstvo bude poinjeno, a u stavcima 2. i 3. da bude poinjeno ili pokuano. Formulacija nije mogla shvatiti znaenje svog djela u stavku 3. nekritiki preuzima po analogiji odredbu l. 40. st. 2. KZ u kojoj se intelektualna sastavnica neubrojivosti odnosi na
Usp. Groenhuijsen/Van Laanen (ur.), Euthanasia in International and Comparative Perspective, Nijmegen, 2006. Knjiga sadrava i lanak o eutanaziji u Hrvatskoj (Turkovi, Euthanasia in Croatia, str. 55.-71.). 15 Inae, u teoriji se potpomognuto samoubojstvo smatra tzv. indirektnom eutanazijom (usp. Turkovi, Euthanasia in Croatia, op.cit., str. 55.). 16 Ako pravni poredak odraslom i zrelom pojedincu priznaje slobodu da si oduzme ivot, ne treba kanjavati ni one koji ga na to potiu ili mu u tome pomau.
14
509
svijest o protupravnosti, o emu ovdje ne moe biti govora jer samoubojstvo nije protupravno (slino vrijedi i za stavak 2.). Odredba stavka 3. da e se poinitelj u sluaju samoubojstva djeteta kazniti po lanku 90. ovoga Zakona de lege lata nije usuglaena s odredbom l. 91. t. 1. prema kojoj je ubojstvo djeteta teko ubojstvo. Povrh toga, ako je samoubojica dijete ili duevno poremeena osoba, poticanje predstavlja posredno poiniteljstvo u ubojstvu. Pogotovo je upitan nehajni oblik iz stavka 4. koji je u suprotnosti s naelnim stajalitem KZ prema kojem se kanjava samo namjerno poticanje i pomaganje; taj oblik je i nepotreban jer su sluajevi u kojima su sudovi primijenili tu odredbu (samoubojstvo pastorka kojeg je zlostavljala maeha ili samoubojstvo supruge koju je zlostavljao mu) pokriveni kaznenim djelom krenja obiteljskih obveza iz l. 208. st. 2. KZ (kada temeljno kazneno djelo mora biti obuhvaeno poiniteljevom namjerom). Uzevi sve reeno u obzir, kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu ipak je zadrano, ali temeljito preraeno. Polo se od toga da je svako poticanje na samoubojstvo, pa ak kad se ini i iz altruistikih pobuda, neprihvatljivo, stoga se predlae kanjavanje svakog poticanja na samoubojstvo kojeg je posljedica bila dovreno ili pokuano samoubojstvo (predlae se kanjavanje i u sluaju da je samoubojstvo bilo samo pokuano jer npr. pravovremena lijenika pomo kojom se spaava ivot samoubojice ne ini odgovornost poticatelja ili pomagatelja manjom). Kanjavanje pomaganja u samoubojstvu ogranieno je pak na one sluajeve kad je poinitelj pomagao samoubojici iz niskih pobuda (npr. radi dobivanja nasljedstva, osloboenja dunosti uzdravanja i sl.), a samoubojstvo je bilo poinjeno ili pokuano. Time je dekriminalizirano pomaganje u samoubojstvu iz suosjeanja. To rjeenje inspirirano je vicarskim KZ-om, l. 115. Kod kaznenog djela protupravnog prekida trudnoe (l. 97. KZ) nije bilo mogunosti ni potrebe za bitnim izmjenama jer ono ovisi o Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece. No upravo zbog toga to je rije o blanketnoj normi, izline su odredbe stavaka 3. i 4., koje kao kvalikatornu okolnost uvode da je djelo poinjeno nakon 10. tjedna trudnoe, jer nema potrebe da to bude odluujua okolnost za propisivanje stroe kazne, dovoljno ju je uzimati kao otegotnu okolnost. U stavku 1. uz pomaganje ubaeno je i poticanje. Nema razloga da se kanjava samo pomaganje trudnoj eni, a ne i njezino poticanje na protupravni prekid trudnoe. Vidi l. 118. vicarskog KZ. I pomaganje trudnoj eni i poticanje potrebno je posebno inkriminirati jer sama trudna ena ne odgovara za protupravni prekid trudnoe pa, prema pravilima akcesornosti, kad to ne bi bilo posebno propisano, ne bi odgovarali ni oni koji je na to potiu ili koji joj pri protupravnom prekidu trudnoe pomau. Naglaeno je da pristanak iz st. 1. mora biti informiran da bi bio valjan. Pristanak iz st. 1. podrazumijeva i pristanak zakonskog zastupnika kad je to 510
prema posebnim propisima potrebno (kad je rije o osobi mlaoj od 16 godina). U dosadanjem Kaznenom zakonu pokuaj protupravnog pobaaja bio je izjednaen s dovrenim djelom (time se onemoguivalo ublaavanje kazne za pokuaj tog djela), to je neuobiajeno odstupanje od opih odredaba o pokuaju koji ne nalazimo u stranim zakonima, a ni u drugim odredbama naeg Kaznenog zakona. Stoga smo u st. 5. posebno propisali kanjavanje pokuaja za sluaj iz st. 1., a u svim ostalim sluajevima pokuaj je kanjiv zbog visine propisane kazne. Kod kaznenih djela tjelesne ozljede postavilo se pitanje treba li inkriminirati obinu (u KZRH laka tjelesna ozljeda) iz l. 98. zajedno s tekom tjelesnom ozljedom (u KZRH obina) iz l. 99. st. 1. i za oba sluaja predvidjeti jedinistvenu kaznu zatvora do tri godine. Tako je to uinjeno i u njemakom i u vicarskom Kaznenom zakonu. To bi izmeu ostalog smanjilo potrebu za vjetaenjima i pojednostavnilo koncept tjelesne ozljede. No s druge strane to bi dovelo do ukidanja privatne tube17 za obinu tjelesnu ozljedu pa se na kraju odustalo od takvog rjeenja. Novina je uvoenje teih sluajevi nanoenja teke tjelesne ozljede (l. 99. st. 2.). Takvu odredbu nalazimo u velikom broju stranih zakona, a imao ju je i KZRH i nije jasno zato je 1997. godine ispala iz naeg Kaznenog zakona. Vano ju je uvesti izmeu ostalog jer se od nas trai da se stroe kanjavaju tjelesne ozljede nanesene iz mrnje ili prema lanovima obitelji (to je zahtjev iz Konvencije o borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja). Sadanji tekst stavka 2. neopravdano predvia istu kaznu za osobito teku tjelesnu ozljedu bez obzira na to jesu li kvalikatorne okolnosti navedene u njemu prouzroene s namjerom ili iz nehaja. Kaznu treba povisiti kada je kvalikatorna okolnost prouzroena namjerno (npr. netko namjerno oslijepi drugoga). Zato se predlae (po uzoru na 226 st. 2 njem. KZ) novi stavak 4. kojim bi se za namjerno prouzroenje posljedica iz stavka 3. predvidjela kazna zatvora od tri do petnaest godina.18 Brisana je tjelesna ozljeda na mah. Djelo e se ubudue podvoditi pod klasina djela tjelesnih ozljeda, a to da je do tjelesne ozljede dolo na mah, moe se uzeti kao olakotna okolnost. Tjelesna ozljeda iz nehaja (l. 101. KZ) preimenovana je u teku tjelesnu ozljedu iz nehaja te je isputen stavak 3., ako je kazneno djelo tjelesne ozljede s nehajnom smrtnom posljedicom poinjeno iz nehaja, jer je to zapravo kazneno djelo prouzroenja smrti iz nehaja. to se tie pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo tjelesne ozljede (l. 102. KZ), potrebno je izmijeniti ovu odredbu sukladno Preporuci
17 18
Moglo bi se uvesti pokretanje postupka na zahtjev. Tako i 223, 226 i 227 KZ Njemake te l. 122. i 123. KZ vicarske.
511
Vijea Europe Rec (2002) 5 o zatiti ena od nasilja, prema kojoj se svi kazneni postupci za nasilje u obitelji trebaju pokretati po slubenoj dunosti, a ne samo kada je rije o djetetu prema kojem je poinjena tjelesna ozljeda. Kazneno djelo sudjelovanja u tunjavi (l. 103. KZ) prema Nacrtu je bolje denirano tako da je izriito u bie kaznenog djela ukljuen i napad19 po uzoru na l. 231. KZ Njemake (a slino i 91 KZ Austrije te l. 133. i 134. KZ vicarske)20 te je dovoljno da nastupi bilo koja teka tjelesna ozljeda, a ne samo ona osobito teka. Kazna je poviena na tri godine zatvora (tako 231 njemakog KZ i l. 133. vicarskog KZ, dok 91 austrijskog KZ predvia zatvor do dvije godine). Pritom posebno treba imati u vidu da je sudjelovanje u napadu tei oblik od sudjelovanja u tunjavi, pa se dosadanja kazna ne moe smatrati dovoljnom. Uveden je novi st. 2. kao kvalicirani oblik djela iz st. 1. ako je to djelo poinjeno u svezi sa sportskim natjecanjem. I u okviru kaznenog djela nepruanja pomoi iz l. 104. KZ, kao temeljnog kaznenog djela neinjenja, Nacrt predvia odreene izmjene. I dalje se razlikuje opasnost koju je poinitelj zatekao (stavak 1.) od one koju je sam prouzroio (stavak 2.), no dok je u prvom sluaju opravdano dunost pruanja pomoi (naravno, radi se o oigledno potrebnoj pomoi) vezati uz ivotnu opasnost (ali ne i izravnu jer poinitelj nerijetko i ne moe znati je li opasnost za ivot izravna pa je onda znatno oteano dokazivanje poiniteljeve namjere koja mora obuhvatiti i svijest o tome da je rtva u izravnoj ivotnoj opasnosti (a ne samo u neizravnoj). U sluaju kad je poinitelj sam prouzroio opasnost Nacrtom ga se obvezuje ukloniti svaku takvu opasnost (dakle ne samo ivotnu, ve i onu za tijelo, zdravlje, slobodu, imovinu itd.). Tako je to propisao i l. 128. vicarskog KZ. Nacrt ne sadrava sadanji stavak 3., koji je izlian: poinitelj koji je ostavio drugoga bez pomoi u ivotnoj opasnosti koju je sam prouzroio pa rtva zbog toga umre, ovisno o tome je li posljedicu obuhvatio namjerom ili nehajem, odgovarat e za ubojstvo ili teku tjelesnu ozljedu odnosno za prouzroenje smrti iz nehaja ili teku tjelesnu ozljedu iz nehaja sukladno opim odredbama o garantnim obvezama kod kaznenih djela neinjenja. Kazneno djelo zabrane kloniranja ljudskih bia prebaeno je u drugu glavu. Ostaje pitanje treba li ovdje inkriminirati prisilnu sterilizaciju i odsijecanje enskih spolnih organa.
19 Premda je dio prakse pod tunjavom podrazumijevao i napad vie osoba, Novoselec ispravno smatra da je rije o razliitim pojmovima: tunjava je ziki obraun, a napad moe biti samo jednostran (usp. Novoselec, u: Novoselec (ur.), Posebni dio, op.cit., str. 47.). 20 Sudjelovanje u napadu je obiljeje posebnog kaznenog djela sudjelovanja u grupi koja poini kazneno djelo (l. 336. KZ). To e djelo trebati shodno ovoj promjeni izmijeniti.
512
III. KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE Pojam spolnog udorea iz sadanjeg naziva ove glave je problematian. Prvo, moral se moe koristiti da bi se ograniila spolna sloboda (npr. sve do 1977. godine dobrovoljni homoseksualni odnosi bili su kanjivi upravo iz moralnih razloga). Potom konceptuiranje tih kaznenih djela kao djela protiv morala i asti moe rtvi donijeti dodatnu stigmatizaciju i potencira osjeaj srama rtve, to sve pridonosi sekundarnoj viktimizaciji. Ovakvo klasiciranje tih djela umanjuje i ozbiljnost povreda koje se njima nanose i posljedica koje imaju za tjelesni i psihiki integritet osobe te njezinu autonomiju. Stoga smatramo primjerenijim da naslov ove glave glasi: Kaznena djela protiv spolne slobode. To ne znai da se njome i dalje u odreenoj mjeri ne titi spolno udoree (spolni moral), ali se naglaava zatita onog to je kod tih djela najvanije spolna nepovredivost, tj. pravo na spolno samoodreenje.21 Nacrt novog Zakona usvaja novu koncepciju u deniranju kaznenog djela silovanja. Prva je vana promjena da se vie ne trai uporaba sile ili prijetnje poinitelja, ve je bie ovog kaznenog djela ispunjeno svakim nedobrovoljnim spolnim odnosom ili s njim izjednaenom spolnom radnjom. Naime, suvremena shvaanja kaznenog djela silovanja polaze od toga da je kazneno djelo silovanja svaki spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja (spolna radnja kod koje je dolo do penetracije u vaginu, anus ili usta rtve) za koju osoba nije dala pristanak.22 Prema Nacrtu pristanak postoji ako se osoba svojom voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu
21 Zbog toga slino glasi i naslov 10. glave austrijskog KZ-a: Strafbare Handlungen gegen die sexuelle Integritt und Selbstbestimmung. Vidi detaljnije o kritici ove glave Kaznenog zakona u: Radai, I, Turkovi, K., Rethinking Croatian Rape Law Force, consent and the contribution of the victim, u knjizi: McGlynn/Munro (ur.), Rethinking Rape Law International and Comparative Perspective, Routledge, 2010. 22 Npr. u Belgiji se kazneno djelo silovanja jo 1989. godine deniralo kao spolnu penetraciju (pentration sexuelle) za koju osoba nije dala pristanak (danas l. 375. KZ-a Belgije). Slinu deniciju nalazimo i u Velikoj Britaniji otkad je stupila na snagu novela Sexual Offences Act iz 1994. godine, a sadrana je i u vaeem paragrafu 1 (1) Sexual Offences Act iz 2003. Vijee Europe u Preporuci R (2002) 5 o zatiti ena od nasilja (par. 35 dodatka Preporuci) zauzelo je stav da drave lanice trebaju kriminalizirati svaki spolni odnoaj poinjen bez pristanka osobe, ak i kad ta osoba nije pokazivala bilo kakve znakove otpora. Nadalje, ESLJP je u presudi M.C. protiv Bugarske zauzeo stav da zemlje lanice u skladu s prevladavajuim standardima i trendovima trebaju zahtijevati inkriminiranje i efektivno gonjenje svakog nedobrovoljnog spolnog odnoaja, ak i u odsutnosti bilo kakvog zikog otpora. Isto tako i Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je spolno nasilje: bilo koji spolni in, pokuaj ostvarivanja spolnog ina, neeljeni spolni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine spolnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos sa rtvom ili situaciju u kojoj se nalazi (WHO, 2002). U l. 27. Nacrta Konvencije Vijea Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja trai se od buduih stranaka Konvencije da inkriminiraju svaki nekonsenzualni spolni odnos ili navoenje na nekonsenzualni spolni odnos.
513
radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Time se radna skupina odluila za tzv. pristanak plus koncept pri emu nije dovoljno postojanje samog pristanka, ve je vano da je odluka bila slobodno donesena i da ju je osoba bila sposobna donijeti i izraziti. Druga je vana promjena da se za potrebe dokazivanja smatra da nema pristanka ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja izvrena uz uporabu sile ili prijetnje; uz uporabu prijevare, lukavstva ili himbe; uz zlouporabu poloaja prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu zavisnosti; iskoritavanjem stanja23 osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna donijeti odluku ili izraziti svoje odbijanje/pristanak; nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Nepostojanje pristanka u tim sluajevima je oboriva presumpcija. Dakle na rtvi je dokazati da je postojala neka od ovdje navedenih okolnosti i onda e se, ako poinitelj ne uspije dokazati suprotno, smatrati da rtva nije dala pristanak na spolni odnos ili s njime izjednaenu radnju. 24 Trea vana izmjena jest uvoenje kanjivosti za kazeno djelo spolnog odnoaja bez pristanka odnosno silovanja ako je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka na spolni odnos.25 Budui da je kazneno djelo silovanja namjerni delikt, u takvim situacijama prema opim pravilima o zabludi poinitelj ne bi bio kazneno odgovoran. Stoga se ovom odredbom uvodi kanjivost za jednu tono odreenu vrstu nehaja za otklonjivu zabludu o okolnosti sadranoj u biu kaznenog djela silovanja: pristanak rtve. Tako ako je poinitelj prema objektivnim okolnostima i svojim osobnim sposobnostima morao i mogao znati da pristanka nema, odgovarat e za kazneno djelo spolnog odnoaja bez pristanka ili pak silovanje po toj posebnoj odredbi (premda e kod silovanja to biti vrlo rijedak sluaj).
Npr. tjelesnog stanja (nepokretna i nijema), osoba koja spava ili je iz drugog razloga u besvjesnom stanju, osoba koja ima teku duevnu smetnju i nije sposobna dati pristanak (s tim da e se ovdje raditi o posebno ranjivoj osobi pa e to biti kvalicirani oblik silovanja); osoba koja je pod utjecajem omamljujuih sredstava. 24 To naravno ne znai povredu l. 6. st. 2. EKLJP (presumpcija nevinosti), jer je zapravo rije o podijeli tereta dokazivanja (sharing of burden of proof). Naime, rtva najprije mora dokazati odreene okolnosti (npr. spolni odnos i primjenu sile ili prijetnje) koje su uvjet za prebacivanje tereta dokazivanja na okrivljenika. Praksa ESLJP-a to je u vie sluajeva doputala (Salabiaku v. France, Judgment of 7 October 1988, App. no. 10519/83, para 26; Hoang v. France, App. no. 13191/87, Judgment of 25 September 1992, paras 32-36 i dr.). 25 Uzor za uvoenje ove odredbe bio je paragraf 1 (1) (c) Sexual Ofences Act iz 2003., prema kojem je uvjet kanjivosti da poinitelj nerazumno vjeruje da postoji pristanak rtve (A does not reasonably believe that B consents). U literaturi se tumai da je ovdje rije o nesvjesnom nehaju negligence (Card R., Criminal Law, 17. ed., Oxford University Press, Oxford-New York, 2006., str. 111 i 311.). Zanimljivo da je ranija verzija ovog lanka ovdje govorila o nemaru (recklessness) poinitelja prema okolnosti je li osoba dala pristanak ili ne, to znai da se proirila kanjivost. Vie o problematici odreivanja mentalnog elementa na okolnost pristanka kao recklesness ili negligence vidi u The Law Comission, Consent in Sex Offences: A Report to the Home Ofce Sex Offences Review, London, 2000, str. 64.-73.
23
514
etvrta zanimljiva novina u Nacrtu je strukturiranje kaznenih djela koje je dosadanji Kazneni zakon poznavao kao silovanje, spolni odnoaj s nemonom osobom, prisilu na spolni odnoaj i spolni odnoaj zlouporabom poloaja. Za sada Nacrt razlikuje kazneno djelo spolnog odnoaja bez pristanka,26 silovanje koje obuhvaa spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju uz upotrebu kvalicirane sile ili prijetnje;27 iskoritavanjem posebne ranjivosti rtve,28 zlouporabom poloaja29 ili iskoritavanjem odnosa povjerenja30 te teka djela protiv spolne slobode.31 Jo uvijek je otvoreno pitanje strukturiranja tih kaznenih djela: kakv e biti odnos izmeu triju predloenih djela, koliko emo djela imati, koji e im biti naziv, kako urediti sadraj temeljnog djela i kvalikatornih okolnosti. Predlae se da se u okviru kaznenog djela silovanja izjednai spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja do koje je dolo uz upotrebu sile kojom
26 Kazneno djelo spolni odnoaj bez pristanka ukljuuje tri razliite situacije: a) spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s drugom osobom bez njezina pristanka; b) navoenje druge osobe da bez svog pristanka nad treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju; c) navoenje druge osobe da bez svog pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju. Ovim djelom se, primjerice, pokrivaju situacije spolnog odnoaja ili s njim izjednaene radnje s osobom koja u vrijeme spolnog odnoaja ili s njime izjednaene radnje nije pri svijesti, spava ili je pod utjecajem opojnih droga ili je prema osobi upotrijebljena sila koja je usmjerena prema osobama pri emu se ne izaziva konkretna opasnost za ivot ili tjelesni integritet neke osobe ili je sila usmjerena prema stvarima. Stoga ovo djelo zmeu ostalog obuhvaa dosadanje kazneno djelo prisile na spolni odnoaj iz l. 190. KZ te pojedine oblike temeljnog djela spolnog odnoaja zlouporabom poloaja iz l. 191. st.1. KZ. 27 Sile kojom se dovodi u neposrednu opasnost ivot ili tjelesni integritet rtve ili druge osobe ili uz primjenu prijetnje da e se izravno napasti na ivot ili tijelo rtve ili druge osobe. 28 Zbog njezine bolesti, ovisnosti, invaliditeta, trudnoe, duevne smetnje ili iz nekog drugog razloga. 29 Prema osobi podreenoj u poslu ili povjerenoj radi odgoja, uenja, uvanja, lijeenja, duobrinitva ili njege. 30 lana obitelji ili druge bliske osobe. 31 Ako je kazneno djelo spolnog odnoaja bez pristanka odnosno silovanja poinjeno uz neku od sljedeih kvalikatornih okolnosti: prema branom drugu ili osobi s kojom poinitelj ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici bez obzira na njezino trajanje ili prema srodniku po krvi ili po posvojenju u ravnoj lozi, prema pastorku ili pastorki odnosno ouhu ili maehi; prema rtvi ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, (invaliditeta), teke tjelesne ili duevne smetnje ili iz nekog drugog razloga; prema osobi podreenoj u poslu ili povjerenoj radi odgoja, uenja, uvanja, lijeenja, duobrinitva ili njege; na (osobito) okrutan ili (osobito) poniavajui nain; iz mrnje; prema istoj rtvi istom prigodom vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji; uz sudjelovanje vie osoba; uz uporabu oruja ili opasnog orua; na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje teko narueno, ili je ostala trudna; uz krenje mjere opreza, posebne obveze ili zatitne mjere izreene poinitelju radi zatite te rtve. Napominjem da se ista okolnost ne moe uzimati dva puta, pa ako je neka od okolnosti sadrana u biu temeljnog djela, ne moe se uzimati i kao kvalkatorna okolnost.
515
se dovodi u neposrednu opasnost ivot ili tjelesni integritet rtve ili druge osobe ili uz primjenu prijetnje da e se izravno napasti na ivot ili tijelo rtve ili druge osobe32 sa spolnim odnoajem ili s njime izjednaenom radnjom do koje je dolo: a) iskoritavanjem posebne ranjivosti rtve;33 b) zlouporabom poloaja prema podreenoj osobi34 te c) zlouporabom/iskoritavanjem odnosa povjerenja rtve.35 Time se uvodi proireno shvaanje kaznenog djela silovanja pri emu se s kvaliciranom silom i prijetnjom izjednauje iskoritavanje ranjivosti rtve, zlouporaba poloaja i zlouporaba/iskoritavanje povjerenja rtve pod odreenim okolnostima. Posljedice tih radnji su iste ili vrlo sline pa nema smisla da se one tretiraju kao razliita kaznena djela koja nose kaznu i stupanj stigmatizacije razliite teine. Nadalje, uvodi se teko djelo protiv spolne slobode. U njemu su obuhvaene sljedee kvalikatorne okolnosti koje nalazimo u vaeem Kaznenom zakonu:36 poinjenje KD silovanja na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, prouzroenje smrti silovane osobe ili teke tjelesne ozljede ili teko naruenje zdravlja, ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja ili s njime izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja. No uvedene su i nove kvalikatorne okolnosti zbog kojih je opravdano propisati teu kaznu ako je djelo poinjeno: prema branom drugu ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici bez obzira na njezino trajanje ili prema srodniku po krvi ili po posvojenju u ravnoj lozi, prema pastorku ili pastorki odnosno ouhu ili maehi; prema rtvi ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje ili iz nekog drugog razloga; prema osobi podreenoj u poslu ili povjerenoj radi odgoja, uenja, uvanja, lijeenja, duobrinitva ili njege;37 iz mrnje;38 ako je u poinjenju djela uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue; ako je poinitelj u vrijeme poinjenja djela krio mjeru opreza, posebne obveze ili zatitne mjere izreene mu radi zatite dotine rtve. Dosadanja kvalikatorna okolnost
Dosadanje kazneno djelo silovanja (l. 188. st.1. KZ). Time ovo kazneno djelo u sebe ukljuuje dosadanje kazneno djelo spolnog odnoaja s nemonom osobom (l. 189. KZ). 34 Time ovo kazneno djelo u sebe djelomino ukljuuje dosadanje kazneno djelo spolnog odnoaja zlouporabom poloaja (l. 191.). Drugi dio sluajeva koji su bili pokriveni l. 192. KZ ulazi u bie kaznenog djela spolnog odnoaja bez pristanka odnosno spolnog odnoaja s djetetom starijim od 14 godina. 35 lana obitelji ili druge bliske osobe, to je takoer do sada djelomino bilo pokriveno kaznenim djelom spolnog odnoaja zlouporabom poloaja (l. 191.). 36 Nalazimo ih u kaznenim djelima: silovanje (l. 188.), spolni odnoaj s nemonom osobom (l. 189.) i spolni odnoaj zlouporabom poloaja (l. 191.). 37 Tako to predvia Nacrt Konvencije Vijea Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja. 38 Kada je rije o kaznenom djelu poinjenom iz mrnje, denirano je kod denicije pojmova.
33 32
516
poinjenja istom prigodom prema istoj rtvi vie spolnih odnoaja ili s njime izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja izmijenjena je i sada je jedna kvalikatorna okolnost sudjelovanje vie osoba u poinjenju kaznenog djela silovanja, a druga ostvarenje vie spolnih odnoaja istom prigodom bez obzira na broj sudionika. Ako se te dvije okolnosti spoje, to e predstavljati otegotnu okolnost. Predlagalo se i da se kao kvalikatorna okolnost uvede to da je poinitelj u proteklih pet godina ve bio pravomono osuen za kazneno djelo iz l. 188. do 191. ovog Zakona. Iako takvu kvalikatornu okolnost nalazimo u l. 176.a njemakog KZ, a njezino je uvoenje predvieno i u l. 28. Konvencije Vijea Europe protiv spolnog iskoritavanja i spolnog zlostavljanja djece te l. 30ter Nacrta Konvencije Vijea Europe o borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja, Radna skupina je odluila da bi uvoenje takve kvalikatorne okolnosti bilo protivno naoj tradiciji u kojoj se uvrijeilo shvaanje da bi to bilo blisko dvostrukom kanjavanju za isto djelo pa je nepoeljno. U Nacrtu je posebno izdvojena kvalikatorna okolnost silovanja sa smrtnom posljedicom te muenja koje je prethodilo, bilo paralelno ili slijedilo nakon poinjenja silovanja s obzirom na to da je rije o najteim oblicima tih kaznenih djela te je predviena kazna zatvora od najmanje pet godina. Unato uvoenju nove denicije djeteta, koje je, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, svaka osoba mlaa od 18 godina, u Nacrtu su se zadrale dvije dobne skupine djece koje se pojavljuju kao rtve spolnih delikata. To je uvjetovano time to je dob doputenog stupanja u spolne odnose (14 godina) razliita od dobi punoljetnosti (18 godina). Tako u Nacrtu nalazimo kaznena djela spolne zlouporabe djeteta starijeg od 14 godina i spolne zlouporabe djeteta mlaeg od 14 godina. Kako djeca starija od 14 godina39 smiju stupati u spolne odnose, prvim kaznenim djelom sankcionira se spolni odnos odreenih osoba s djecom starijom od 14 godina osoba koje bi trebale imati specian odgojni i/ili emocionalni odnos s maloljetnikom odnosno osobe koje uivaju posebno povjerenje maloljetnika (roditelj, posvojitelj, ouh, maeha, nastavnik, odgojitelj, skrbnik, sveenik, lijenik, trener i sl.), i to u sluajevima kad je spolni odnos dobrovoljan, a sve zbog zatite emocionalnog i sveukupnog razvoja djeteta te njegova spolnog samoodreenja.40
39 Pod pojmom djeteta starijeg od 14 godina podrazumijeva se dijete koje je navrilo 14 godina. 40 Stavak 1. inspiriran je l. 174. njemakog KZ-a. St. 2. djelomino je dosadanje kazneno djelo rodoskvrnua iz l. 198. st. 2., koje je proireno glede kruga poinitelja osobama koje su u srodstvu s maloljetnikom putem odnosa posvojenja ili su pak ouh ili maeha maloljetnika. Uz spolni odnos s maloljetnikom kanjava se i navoenje maloljetnika na spolni odnos ili s njime izjednaenu radnju s drugom osobom pa se ovim djelom pokriva i kazneno djelo podvoenja maloljetnika iz l. 195. st. 1. KZ.
517
U sluajevima da je rije o odnosu u kojem nema pristanka, to se djelo kanjava kao kvalicirani oblik kaznenog djela spolnog odnoaja bez pristanka. Dakle Nacrt Zakona izriito propisuje da maloljetnici ulaze u kategoriju posebno ranjivih rtava zbog dobi. S druge strane, kaznenim djelom spolne zlouporabe djeteta mlaeg od 14 godina zapravo se sankcionira prava pedolija41 spolni odnos i s njim izjednaene spolne radnje te bludne radnje s djetetom mlaim od 14 godina, navoenje djeteta mlaeg od 14 godina na spolni odnos i s njim izjednaene radnje odnosno bludne radnje s drugom osobom (to se u dosadanjem KZ-u kanjavalo kao podvoenje, l. 195. st. 1.) te navoenje djeteta da pred poiniteljem ili drugom osobom izvri spolnu radnju namijenjenu zadovoljenju vlastite ili tue pohote - bez obzira na to postoji li djetetova privola ili ne, jer ono u toj dobi nije sposobno dati pristanak na spolni odnos. Nacrt je puno sustavniji u reguliranju spolnog odnoaja s djetetom od dosadanjeg Kaznenog zakona. Vana novina je iskljuenje kanjivosti ako razlika u dobi izmeu poinitelja i djeteta nije vea od etiri godine, jer se u toj osjetljivoj dobi ne eli kriminaliziranjem spolnih odnosa meu mladim ljudima onemoguiti njihov normalni spolni razvoj. Ovo rjeenje raeno je po uzoru na l. 139. vicarskog KZ-a. Slinu odredbu imaju, primjerice, i talijanski i norveki i crnogorski KZ, a uvoenje takvog razlikovanja predlae i Konvencija o zatiti djece od spolnog iskoritavanja i spolne zlouporabe. Do sada je svaki spolni odnos s osobom mlaom od 14 godina bio kanjiv. Sada to vie nije ako je rije o odnosu izmeu relativnih vrnjaka. Druga je vana novina uvoenje kanjivosti za otklonjivu zabludu glede dobi rtve iako se radi o namjernom kaznenom djelu kod kojeg prema opim pravilima kanjavanje za otklonjivu zabludu nije mogue.42 Tako ako je poinitelj prema objektivnim okolnostima i svojim osobnim sposobnostima morao i mogao znati da je djete mlae od 14 godina, odgovarat e za kazneno djelo spolonog odnoaja s djetetom po toj posebnoj odredbi. Prijedlog pravobraniteljice za djecu je da se dobna granica za slobodno stupanje u spolne odnose povisi sa 14 na 16 godina, s time da ne budu podloni kaznenopravnom reimu odnosi izmeu samih maloljetnika. Dobnu granicu za slobodno stupanje u spolne odnose od 14 godina ima, primjerice, austrijski, njemaki43 i rumunjski KZ. Slovenski KZ tu je granicu podigao na 15 godiStoga se i predlae promjena naziva lanka od dosadanjeg spolni odnoaj s djetetom na spolna zlouporaba djeteta mlaeg od 14 godina. 42 Ova odredba pandan je odredbi iz l. 188. st. 3. Takvu odredbu nalazimo u l. 187. st. 4. vicarskog KZ-a. 43 S tim da njemaki KZ predvia kao kvalicirani oblik spolni odnoaj osobe starije od 18 godina s djetetom mlaim od 14 godina.
41
518
na. Granicu od 15 godina postavili su npr. francuski, vedski i slovaki KZ. vicarski i belgijski zakoni imaju granicu od 16 godina. Norveki zakon radi razlikovanje u sankciji ako je dijete mlae od 16 (laka kazna do pet godina) odnosno 14 godina (tea kazna do 15 godina). U Engleskoj je ta granica 13 godina, a u Nizozemskoj 12 godina. Radna skupina nije se eljela uputati u raspravu o dobi u kojoj djeca mogu slobodno stupati u spolne odnose predlaem da to bude 14, 15 ili 16 godina, pri emu se ne kanjava osoba koja stupa u spolni odnos s djetetom mlaim od 14/15/16 godina ako dobna razlika izmeu njih nije vea od etiri godine. U Nacrtu je ispravljena jedna neloginost postojeeg Zakona koju nalazimo kod kaznenog djela zadovoljenja pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom (l. 194.). Naime, s obzirom na to da dijete starije od 14 godina slobodno stupa u spolne odnose, nema smisla niti inkriminirati namjerno izvoenje spolnih radnji pred takvim djetetom. Stoga je izbaena iz ovog lanka inkriminacija koja se odnosila na maloljetnike, a koju je poznavao na dosadanji KZ (vidi l. 194.), pa se novo kazneno djelo zove zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od 14 godina. To je u skladu i s Konvencijom Vijea Europe o zatiti djece od spolnog iskoritavanja i spolne zloupotrebe (vidi l. 22. Konvencije). Uvedena je nova inkriminacija (st. 2.) kojom se inkriminira injenje kaznenih djela protiv spolne slobode u prisutnosti djeteta. Ova inkriminacija bit e uvijek u stjecaju s poinjenim kaznenim djelima i time ih initi teima. Navoenje djeteta na vrenje spolnih radnji prebaeno je iz lanka 194. sadanjeg Kaznenog zakona u lanak koji govori o spolnoj zlouporabi djece jer tamo po svom sadraju i pripada te je za njega i neto poveana sankcija. Vana novina meu seksualnim deliktima je inkriminacija mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba (grooming). Ovo je novo kazneno djelo koje je izraeno sukladno l. 23. Konvencije Vijea Europe o zatiti djece protiv seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja. Njime se eli zatititi djecu od spolne zlouporabe odraslih osoba koje su poetno upoznali putem telefona ili interneta, chatroomsa, razliitih igara ili na drugi nain. Nije dovoljno samo puko kontaktiranje djeteta putem interneta ili telefona s ciljem da ga se spolno zloupotrijebi, ve je za postojanje djela potrebno da odrasla osoba poduzme i konkretne mjere da doe do susreta izmeu nje i djeteta. U sadanjem Kaznenom zakonu postoje velika preklapanja u formulacijama dviju odredbi koje inkriminiraju prostituciju: podvoenje iz l. 195. KZ i meunarodna prostitucija iz l. 178. KZ. Velikim djelom te su se odredbe preklapale, a djelomino su i za ista ponaanja predviale razliite sankcije. U praksi je veina kaznenih djela koja po injeninom opisu odgovaraju kaznenom djelu trgovanja ljudima ili meunarodne prostitucije optuena kao podvoenje iz l. 195. KZ. Stoga je usvojen prijedlog Ureda za ljudska prava da se ta tri lanka tamo gdje je to logino objedine i da se uklone preklapanja meu njima. 519
U prijedlogu Nacrta KZ-a podvoenje je ogranieno na: a) prisiljavanje ili navoenje na pruanje spolnih usluga upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, obmanom ili iskoritavanjem odnosa podreenosti ili ranjivosti odrasle osobe; i b) na radnje organiziranja i omoguivanja spolnih usluga s djetetom ili osobom s teim duevnim smetnjama i to bez naknade. S druge strane, lanak koji se odnosi na prostituciju inkriminira radnje kojima se namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili omoguava drugoj osobi pruanje spolnih usluga radi zarade. Pritom je kao uzor za formuliranje kaznenog djela prostitucije posluila Konvencija za suzbijanje trgovine osobama i eksploataciju prostitucije iz 1950. godine (lanci 1. i 2.), koju je Hrvatska raticirala. Nacrt tih odredaba u postupku je izradbe i nalazi se tek u poetnoj fazi oblikovanja. Djeja se pornograja prema prijedlogu Nacrta inkriminira u tri lanka, posebno se inkriminira iskoritavanje djece za pornograju, iskoritavanje djece za pornografske predstave te upoznavanje djece s pornograjom. Djeja pornograja na raunalnom sustavu ili mrei vie nije zaseban lanak raen po uzoru na l. 9. Konvencije o kibernetikom kriminalu, ve je po uzoru na l. 20 Konvencije Vijea Europe o zatiti protiv spolnog zlostavljanja i spolnog iskoritavanja djece uklopljena u jedinstveni lanak koji inkriminira sveukupno iskoritavanje djece za pornograju, s time da nita od dosadanjeg sadraja nije izgubljeno, ve je inkriminacija proirena i osuvremenjena sukladno ovoj potonjoj Konvenciji. Zabrana iskoritavanja djece za pornograju odnosi se jednako na svu djecu (dakle i na osobe mlae od 18 godina). Ta je zabrana tu prvenstveno radi zatite zdravlja i razvoja djece i tu zatitu treba jednako pruati svoj djeci bez obzira na njihovu dob. Povrh toga ova inkriminacija ima funkciju preveniranja zlostavljanja djece jer istraivanja pokazuju da osobe koje uivaju u djejoj pornograji nerijetko spolno zlostavljaju djecu. Za jednaku zatitu od seksualnog iskoritavanja sve djece bez obzira na njihovu dob zalae se i Konvencija o zatiti djece od spolnog iskoritavanja i spolnog zlostavljanja. Novina je inkriminiranje mamljenja, vrbovanja i poticanja djeteta na sudjelovanje u snimanju pornografskog materijala te organiziranja i omoguivanja snimanja djeje pornograje. Slino kao kod kaznenog djela prostitucije. Novo je i inkriminiranje svjesnog pristupanja putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija bilo kakvom materijalu pornografskog sadraja. Dakle nije potrebno kao do sada da osoba spremi te podatke na svoj kompjuter u tom sluaju radilo bi se o posjedovanju, ve kazneno djelo postoji i kad osoba samo privremeno pristupa i gleda pornografski materijal, to je danas i sve ee. Nadalje, uz prikazivanje prave djece inkriminira se i realno prikazivanje nepostojee djece te prikazivanje osoba koje izgledaju mlae od 18 godina iako to nisu. To je sukladno Konvenciji o suzbijanju kompjuterskog krimina520
liteta (l. 9.) te Konvenciji o zatiti djece od spolnog zlostavljanja i spolnog iskoritavanja (l. 20.). Ova potonja Konvencija doputa stavljanje rezerve glede prikazivanja nepostojee djece, no smatramo da nije uputno da se RH koristi tom rezervom jer ratio tih inkriminacija nije samo zatita konkretnog djeteta koje se snima za pornografske snimke, ve zatita djece openito i preventivno djelovanje na suzbijanje zlostavljanja djece koje nerijetko izvode upravo osobe koje uivaju u djejoj pornograji, pri emu je nevano jesu li to slike stvarne djece ili realno prikazane nepostojee djece. Osim toga iskljuili smo kanjavanje djece za posjedovanje pornografskog materijala koji su oni sami uz pristanak svakog od njih snimili i koje uz pristanak svakog od njih posjeduju za vlastitu upotrebu. Ova iznimka unesena je u Nacrt kako se ne bi nepotrebno kazneno gonila djeca u toj osjetljivoj dobi. Konvencija o zatiti djece protiv spolnog iskoritavanja i spolnog zlostavljanja djece predvia takvu mogunost. Iskoritavanje djece za pornografske predstave izdvojeno je u zaseban lanak po uzoru na l. 21. Konvencije VE o zatiti djece od spolnog zlostavljanja i spolnog iskoritavanja. Pornografske predstave u veini e sluajeva biti komercijalnog karaktera, ali to nije predpostavka za postojanje ovog kaznenog djela. Dakle ovo djelo e postojati i ako je predstava organizirana u privatnom domu. Novina je kanjavanje klijenata smatra se da se za ekasno suzbijanje takvih pojava mora inkriminirati ne samo ponuda ve i potranja. Novina je uvoenje kvaliciranih oblika za kaznena djela seksualnog iskoritavanja djece (prostituciju, pornograju i pornografske predstave). Jo jedno novo kazneno djelo u prijedlogu Nacrta jest spolno uznemirivanje (sexual harrasment). U propisivanju tog kaznenog djela slijeen je primjer francuskog KZ-a (l. 222-33.). Ovim kaznenim djelom kanjava se svatko tko drugog spolno uznemiruje u namjeri da od njega dobije spolnu uslugu. O teim oblicima spolnog uznemirivanja rije je pri opetovanom spolnom uznemirivanja zlouporabom odnosa nadreenosti na poslu, u vojsci ili u provoenju odgojno-obrazovne ili sportske djelatnosti, i to tako da nadreeni nagovijesti ili izriito obea nagradu osobi ako se podvrgne njegovu ili njezinu spolnom zahtjevu ili nagovijesti ili izriito zaprijeti osvetom osobi ako odbije podvrgnuti se njegovu ili njezinu spolnom zahtjevu, ili ako se spolno uznemiruje rtva posebno ranjiva zbog dobi, bolesti ili nekog drugog razloga, ili ako je spolno uznemirivanje prouzroilo pogoranje uvjeta rada i poloaja na poslu ili odgojno-obrazovnoj ustanovi ili sportskoj organizaciji, ili je dovelo do pogoranja tjelesnog ili duevnog zdravlja osobe, ili je ugrozilo profesionalnu budunost osobe. Prema l. 3. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08), spolno uznemirivanje svako je verbalno, neverbalno ili ziko neeljeno ponaanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. Radna skupina jo nije zauzela konani stav treba li spolno 521
uznemirivanje inkriminirati u glavi kaznenih djela protiv spolnih sloboda ili zajedno s drugim oblicima uznemirivanja u glavi kaznenih djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina. Isto tako Radna skupina nije zauzela stav u kojoj glavi treba inkriminirati kazneno djelo sakaenja enskih spolnih organa, u glavi kaznenih djela protiv spolne slobode ili u glavi kaznenih djela protiv ivota i tijela. Kazneno djelo rodoskvrnua (l. 198. KZ) djelomino je (st. 1.) prebaeno meu kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei, a djelomino (st. 2. i 3.) uklopljeno u kaznena djela spolne zlouporabe djeteta starijeg od 14 godina (l. 190.) i spolne zlouporabe djeteta mlaeg od 14 godina (l. 192.) (v. infra).
IV. KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA Od stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 1997. godine kaznena djela protiv asti i ugleda iz glave XV. novelirana su ak pet puta. Neke od tih novela zasluuju odobravanje (npr. brisanje odredaba kojima se posebno titi ast i ugled najviih dravnih dunosnika), dok su druge izazvale u najmanju ruku oprena stajalita ili otre kritike. Kritike su bile osobito upuene na novelu KZ-a iz 2004., kojom je izmijenjen l. 203. KZ-a tako da je kazneno djelo protiv asti i ugleda protupravno jedino ako poinitelj postupa samo s ciljem da nakodi neijoj asti ili ugledu, te na novelu iz 2006., kojom su propisane iskljuivo novane kazne za kaznena djela protiv asti i ugleda,44 s iznimkom l. 201. st. 3. i 4. (kvalicirani oblici iznoenja osobnih i obiteljskih prilika). Nacrt polazi od toga da se zatita asti i ugleda ne moe ograniiti samo na graanskopravno podruje i stoga zadrava glavu kaznenih djela protiv asti
44 Ilo se toliko daleko da je izriitom izmjenom l. 52. st. 1. iskljuen ak i supletorni zatvor u sluaju neplaanja novane kazne jer se novana kazna u tim sluajevima mijenja radom za ope dobro na slobodi. Ratio te odredbe bio je upravo da se izbjegne supletorni zatvor prema novinarima kao potencijalnim poiniteljima kaznenih djela protiv asti i ugleda. Meutim, rije je o lex imperfectae jer tim lankom nije propisana sankcija ako pristanak osuenika na rad za ope dobro izostane niti ako osuenik ne izvri rad za ope dobro ili ga izvri djelomino. Novoselec smatra da ovdje treba temeljem l. 54. st. 5. KZ zamijeniti rad za ope dobro kaznom zatvora (Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2009., str. 426.). Suprotnog miljenja su Bai i Pavlovi koji smatraju da kazna zatvora u tom sluaju nije ni odmjerena ni izreena pa nema mjesta primjeni l. 54. st. 5. KZ (Bai/Pavlovi, Komentar KZ-a, II. dio, Zagreb, 2006., str. 58). Potonje stajalite je ispravno, ali za potrebe prakse mora se prihvatiti mogunost primjene supletornog zatvora, premda ono nema uporite u obrazloenju koje je Vlada iznijela u Saboru, obrazlaui ovaj amandman: U sluaju nemogunosti prisilne naplate, sud e novanu kaznu zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. To znai da u takvim sluajevima vie ne dolazi u obzir primjena zatvorske kazne kao supletorne.(Izvjea Hrvatskog sabora, br. 449, god. XVII, Zagreb, 2006., str. 39.). O tome kritiki i: Horvati, ., HLJKPP 2/2006., str. 398., Bojani I. Mrela M., HLJKPP 2/2006., str. 446., Kos, D., HLJKPP 2/2006., 409-410.
522
i ugleda, ali i mijenja vaee normativne sadraje uz uvaavanje stajalita kaznenopravne teorije, sudske prakse, suvremenih rjeenja u poredbenom zakonodavstvu te meunarodnih dokumenta koji se odnose na kaznenopravnu zatitu asti i ugleda. U oblikovanju kaznenih djela protiv asti i ugleda uvaavali su se takoer ustavni standardi koji se tiu prava na zatitu osobnosti (l. 35. Ustava RH) s jedne strane te slobode izraavanja misli (l. 38. Ustava) s druge, kao i l. 10. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji propisuje sadraj i ogranienja slobode izraavanja. Nacrt je, nadamo se, uspio uspjeno izbalansirati upravo ove ponekad oprene zahtjeve uvoenjem pravnog standarda pretenijeg interesa te izmjenama u vrsti i mjeri propisanih kazni za odreena kaznena djela iz ove glave. U konstruiranju predloenih promjena uzimana su posebice u obzir rjeenja iz vicarskog, njemakog, austrijskog i slovenskog Kaznenog zakona. Kazneno djelo uvrede prema Nacrtu sadrava dvije nove odredbe koje u odreenim sluajevima honoriraju poinitelja. Prva je mogunost osloboenja od kazne poinitelja koji je bio izazvan nedolinim ponaanjem oteenika45 ili se ispriao oteeniku koji je pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog poinjenog djela. Kao uzor za navedeno fakultativno osloboenje od kazne posluio je l. 167. KZ-a Slovenije. Druga odredba iskljuuje protupravnost djela (nema kaznenog djela) ako iz naina izraavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovaavanje poinjeno radi zatite drugih opravdanih interesa. Ova odredba ima cilj zamijeniti dio sadanjeg l. 203. KZ-a u dijelu koji se odnosi na uvredu, jer razlozi iskljuenja protupravnosti za kaznena djela protiv asti i ugleda u Nacrtu vie nisu sadrani u posebnom zakonskom lanku. Ona polazi od 193 njemakog KZ-a koji govori o zatiti opravdanih interesa (Wahrnehmung berechtigter Interessen). Bit tog pravnog standarda jest da se preispita radnja poinitelja na nain da se usporedi s drugim interesom koji, ako je u konkretnom sluaju preteniji, iskljuuje protupravnost djela. Drugim rijeima, slino kao kod krajnje nude, vau se pravna dobra (npr. pravo javnosti na informaciju i pravo na ugled odreene osobe).46 Glavna novost meu kaznenim djelima protiv asti i ugleda jest kazneno djelo sramoenja. Naime, kazneno djelo klevete prema vaeem l. 200. KZ-a trpi opravdane doktrinarne kritike47 zato to obuhvaa ne samo neizravnu namjeOva odredba nalazi se i u l. 177. st. 2. vicarskog KZ-a. Meutim, ovaj razlog iskljuenja protupravnosti ne treba mijeati s krajnjom nudom jer kod nje se trai istodobna opasnost za neije opravdane interese, dok ovdje opasnost niti mora postojati, niti mora biti istodobna. Ipak dio njemakih autora je smatrao taj institut podvrstom opravdavajue krajnje nude usp. Artzt/Weber, Srafrecht BT, Bielefeld, 2009., str. 204., bilj. 62. 47 Usp. Bai/Pavlovi, Komentar KZ-a, op.cit., str. 720., Bojani, Kaznena djela protiv asti i ugleda u knjizi Novoselec, P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007., str. 192.
46 45
523
ru, koja kod tog kaznenog djela ima bitno drugaiju kriminalnu koliinu nego kada se radi o izravnoj namjeri, nego prema vladajuem miljenju obuhvaa i nehaj.48 Zbog toga se u njemakom, vicarskom, slovenskom i austrijskom KZu jasno razlikuju kleveta (njem. Verleumdung, franc. calomnie, tal. calunnia, sloven. obrekovanje) i sramoenje (njem. ble Nachrede, franc. diffamation, tal. diffamazione, sloven. aljiva obdolitev). Prema navedenim poredbenim zakonodavstvima naelno kleveta postoji kada poinitelj iznosi injeninu tvrdnju koja je protivna njegovu znanju (wider besseres Wissen), dakle tvrdnju za koju zna da je neistinita, dok je za sramoenje dovoljno iznoenje nepovoljnih injeninih tvrdnji o drugome za koje poinitelj tempore criminis ne zna jesu li istinite ili ne. Njemaki pojam ble Nachrede neki su autori preveli kao ogovaranje49, to je neke asociralo na tra, a zapravo je to terminus tehnicus koji oznaava izraavanje nepovoljnih injeninih tvrdnji o drugome. Stoga je Bojani u tom pogledu ponudio prihvatljivije prijevode: ozloglaivanje, difamacija ili sramoenje,50 a posljednji je na kraju prihvaen u Nacrtu. Razlikovanje klevete od sramoenja nije samo teorijske prirode, niti samo pitanje stroe i blae propisane kazne, ve je ta dva djela potrebno razdvojiti zbog ureenja pitanja zatite pretenijeg interesa u svezi s dokazom istinitosti. Tako Nacrt posebno propisuje prebacivanje tereta dokaza na okrivljenog koji se dokazom istinitosti51 ili dobre vjere52 moe osloboditi kaznene odgovorno48 Prema vladajuem miljenju nehaj postoji a contrario tumaenjem odredbe l. 200. st. 3. KZ-a u sluaju otklonjive zablude da je iznesena ili pronesena injenina tvrdnja istinita (Zlatari, Krivini zakonik u praktinoj primjeni, II. sv., Zagreb, 1958., str. 163.-164.; Horvati/ eparovi i sur., Kazneno pravo posebni dio, str. 236.; Bojani, 2007., op.cit., str. 192.). Meutim, upitno je ovo tumaenje s aspekta naela zakonitosti jer se ne moe rei da se ovdje radi o izriitom propisivanju kanjavanja za nehaj u smislu l. 43. st. 1. KZ-a. Ipak, nema sumnje da i takve nehajne radnje trebaju biti kanjive, ali ne kao kazneno djelo klevete, ve kao kazneno djelo sramoenja. 49 Bai/Pavlovi, Komentar KZ-a, op.cit., str. 720.; Bojani, 2007., op.cit., str. 192. 50 Bojani, I., Kaznenopravna zatita asti i ugleda u Republici Hrvatskoj, Zbornik mednarodne konference kazenskega prava, Ljubljana, 8.-10. april 2010., CD izdanje, str. 144. bilj. 10. 51 Pravna priroda dokaza istinitosti kod sramoenja u vicarskoj je literaturi sporna: dio autora smatra da se radi o negativnom objektivnom uvjetu kanjivosti, ali sve vie prevladava shvaanje da se radi o razlogu iskljuenja protupravnosti (usp. Stratenwerth, Schweizerisches Strafrecht, Besonderer Teil, Band 1: Straftaten gegen Individualinteressen, 6. Auage, Bern, 2003., 11, N 40). Praktino to znai da ako je iskljuena protupravnost, tada nema prava na naknadu tete ni prema graanskom pravu. 52 Tonije, Nacrt ovdje govori o dokazivanju postojanja ozbiljnog razloga zbog kojeg je okrivljeni, postupajui u dobroj vjeri, povjerovao u istinitost tvrdnje. Vaei KZ kod klevete govori o dokazivanju opravdanog razloga zbog kojeg je okrivljenik povjerovao u istinitost sadraja izjave (l. 200. st. 3. KZ). Rije je zapravo o specinom obliku zablude o biu kaznenog djela zablude o istinitosti tvrdnje. Zbog toga je dobra vjera u istinitost tvrdnje poseban razlog iskljuenja krivnje (usp. Stratenwerth, Schweizerisches StR, BT 1, op. cit.,
524
sti kod kaznenog djela sramoenja, ali ne i klevete. Meutim, po uzoru na l. 173. st. 3. vicarskog KZ-a, ne doputa se dokazivanje istinitosti niti dokazivanje dobre vjere poinitelju koji injeninu tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga, a postupao je preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga, osobito ako se tvrdnje odnose na osobni ili obiteljski ivot. Iskljuenje kanjivosti za sramoenje proizlazi a contrario: kada okrivljeni dokae istinitost ili dobru vjeru, a koji dokaz smije iznijeti ako je tempore criminis postupao preteito u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga. Ne moe se svakome dopustiti dokaz istinitosti, jer i istinita tvrdnja moe nakoditi asti i ugledu pojedinca, zbog ega i sada postoje kaznena djela iznoenja osobnih i obiteljskih prilika (l. 201. KZ) te predbacivanja kaznenog djela (l. 202. KZ). Upravo uvoenjem kaznenog djela sramoenja prestaje potreba za navedenim kaznenim djelima iz l. 201. i 202. vaeeg KZ-a pa njih ne nalazimo u Nacrtu.53 Takoer, po uzoru na l. 174. st. 4. vicarskog KZ-a, Nacrt predvia i fakultativno osloboenje od kazne poinitelja koji prizna neistinitost injeninih tvrdnji te ih opozove. Iz navedenog je vidljivo da, unato tome to Nacrt naelno ide za stroim tretmanom poinitelja kaznenih djela protiv asti i ugleda, u mnogim sluajevima honorira okrivljenika, titei njegovo pravo na slobodu izraavanja. Prema predloenom tekstu iz lanka 204. stavka 1., javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv asti i ugleda poinjena putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree ili drugog sredstva javnog priopivanja vie nije fakultativno, nego obvezno, ako u tom smislu postoji zahtjev oteenika. Time se eli pojaati satisfakcija rtvama tih kaznenih djela. U stavku 2. spomenute odredbe naglaava se obveza suda da odluka o javnom objavljivanju mora biti sadrana u presudi koja mora odreivati i nain objavljivanja. Europska zakonodavstva preteito propisuju, uz novane kazne, zatvorske kazne za kaznena djela protiv asti i ugleda. To je opravdano jer ma koliko se ta kaznena djela mogu initi bezazlenima, i ona mogu dovesti do tekih posljedica (npr. unitena karijera, naruenje duevnog zdravlja i dr.). Takve posljedice osobito su izraene kod klevete pa je za to kazneno djelo nuno propisati
11, N 48). Moe se postaviti pitanje odnosa ope odredbe o zabludi o biu kaznenog djela i dobre vjere u istinitost kod sramoenja. Drugim rijeima, moe li se uope netko osloboditi odgovornosti za sramoenje primjenom odredbi o zabludi o biu kaznenog djela? Smatramo da moe, ali samo iznimno ako se ta zabluda ne odnosi na istinitost tvrdnje (npr. zabluda da je uope iznesena ili pronesena odreena tvrdnja). Kada se zabluda odnosi na istinitost tvrdnje, valja primijeniti posebnu odredbu o dokazu dobre vjere (Gutglaubensbeweis). To je stajalite i Kasacijskog suda vicarske (isp. Kassationshof des Bundesgerichts vom 25. April 1997., i.S. V. g. T. gegen B. G., Nr. 6S.768/1996). 53 Predbacivanje kaznenog djela bilo je brisano jo ukinutom novelom KZ-a iz 2003.
525
alternativno uz novanu kaznu i kaznu zatvora. U sljedeoj tablici navodimo raspone propisanih kazni (ukljuujui i kvalicirane oblike!) u pojedinim europskim zakonodavstvima, koja su posluila kao uzori za Nacrt, u usporedbi s hrvatskim KZ-om de lege lata i de lege ferenda:
Predbacivanje kaznenog djela Iznoenje osobnih i obiteljskih prilika -
Sramoenje
Kleveta
Uvreda novana kazna / zatvor do 2 godine novana kazna
novana novana Njemaka kazna / zatvor kazna / zatvor do 2 godine do 5 godina novana novana vicarska kazna / zatvor kazna do 3 godine novana novana Austrija kazna / zatvor kazna / zatvor do 1 godine do 5 godina novana novana Slovenija kazna / zatvor kazna / zatvor do 1 godine do 2 godine Hrvatska novana kazna novana kazna novana kazna / zatvor do 1 godine
novana novana kazna kazna / zatvor / zatvor do 3 do 3 mjeseca mjeseca novana novana kazna novana kazna kazna / zatvor / zatvor do 6 / zatvor do 1 do 6 mjeseci mjeseci godine novana kazna novana novana kazna / zatvor do 3 kazna godine novana kazna -
Nacrt
Iz navedene se tablice vidi da se u Nacrtu zadrao relativno blag tretman poinitelja kaznenih djela protiv asti i ugleda. Hrvatska e i dalje ostati meu zemljama koje propisuju najnie kazne za poinitelje tih kaznenih djela, ime se ne dovodi u pitanje sloboda govora, a prua se via razina zatite pojedinca od klevetnikih izjava.
V. KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I MLADEI Reforma kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei jedan je od teih zadataka koji su postavljeni pred Radnu skupinu, naroito u onom dijelu u kojem je potrebno pojedina kaznena djela iz ove glave razgraniiti od prekraja predvienih Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji, koji imaju vrlo iroko i neodreeno opisane radnje To razgranienje je nuno, osobito imajui u vidu 526
nedavnu presudu Maresti protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava.54 To razgranienje nije mogue u cijelosti provesti izmjenama Kaznenog zakona, ve e biti nuna intervencija i u Zakon o zatiti od nasilja u obitelji. Prvo kazneno djelo u ovoj glavi je tradicionalno kazneno djelo dvobranosti, premda ga u praksi praktiki nema, njegovo sankcioniranje kroz kazneno pravo je opravdano. U ovom kaznenom djelu nema bitnih izmjena u Nacrtu, osim to je unesena jedna procesna odredba po uzoru na na l. 188. st. 3. slovenskog KZ kojim se predvia obustava kaznenog progona ako je prethodni brak u meuvremenu prestao.55 Novo kazneno djelo koje nalazimo u Nacrtu ove glave je kazneno djelo prisile na sklapanje braka.56 Kao predloak posluio je l. 29. Nacrta Konvencije Vijea Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i domainskog nasilja. Svrha te inkriminacije jest da se posebno sankcionira sklapanje prisilnih brakova koji su jo uvijek uobiajeni u nekim kulturama. Sadanje kazneno djelo izvanbranog ivota s maloljetnom osobom (l. 214.) izmijenjeno je tako da sada obuhvaa i dijete mlae od 14 godina. Takoer, iskljuena je kanjivost u sluajevima kada dobna razlika izmeu osoba koje izvanbrano ive nije vea od pet godina. Time je dekriminaliziran izvanbrani ivot, primjerice, 19-godinjaka i 15-godinjakinje. Kazneno djelo krenja obiteljskih obveza (l. 208.) prema Nacrtu ima ponuena dva naziva (proputanje skrbi ili ostavljanje u tekom poloaju), ali jo nije odlueno koji e naziv biti prihvaen. U sadraju kaznenog djela nije bilo bitnih izmjena, osim to rtva vie nije lan obitelji, ve srodnik u ravnoj liniji ili brani drug. Time su neke situacije dekriminalizirane (npr. ostavljanje nemonog brata ili izvanbranog druga). Meutim, sadanja denicija obitelji iz l. 89. st. 30. KZ tako je iroko postavljena da ovo kazneno djelo inkriminira situacije u kojima ni Obiteljski zakon ne predvia obvezu skrbi (npr. izmeu brata i sestre). U stavku 1. izrijekom se navodi da kazneno djelo postoji ako je osoba bila sposobna i u mogunosti izvriti svoju obvezu. I
54 Treba primijetiti da je podnositelj zahtjeva u svojoj albi protiv osuujue odluke opinskoga suda jasno prigovorio postojanju povrede naela ne bis in idem. Meutim, albeni je sud potvrdio presudu kojom je podnositelj zahtjeva osuen za isto djelo za koje ga je ve kaznio prekrajni sud. U takvim okolnostima, Sud nalazi da su domae vlasti dopustile dvostrukost kaznenog postupka potpuno svjesne prethodne osuujue presude u odnosu na podnositelja zahtjeva za isto djelo. Sud nalazi da je protiv podnositelja zahtjeva bio vren kazneni progon i da mu je sueno po drugi put za isto djelo za koje je ve bio osuen i za koje je izdrao vrijeme u pritvoru. Stoga je dolo do povrede lanka 4. Protokola br. 7.(Maresti v. Croatia, App. No. 55759/07, Judgment of 25 June 2009., para. 68-69.) 55 Sukladno l. 34. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07) brak prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim, ponitajem ili razvodom. 56 Treba istaknuti da Radna skupina jo uvijek razmatra hoe li ovo djelo ipak biti predvieno u okviru kaznenog djela prisile kao kvalicirani oblik.
527
do sada se to u sudskoj praksi primjenjivalo, ali smo sada to i izrijekom stavili u nacrt KZ-a. Slino glasi i l. 217. vicarskog KZ. Stavak 2. lanka 208. dosadanjeg KZ-a podjeljen je na dva stavka s obzirom na teinu posljedice pa je za prouzroenje teke tjelesne ozljede ili teko naruenje zdravlja predviena kazna zatvora od est mjeseci do pet godina, a za prouzroenje smrti kazna zatvora od jedne do osam godina. Kazneno djelo povrede dunosti uzdravanja (l. 209.) uvelike je izmijenjeno. Radnje koje imaju cilj izbjegavanje plaanja alimentacije vie nisu dio bia kaznenog djela, ve je dovoljno da poinitelj ne podmiruje uzdravanje za osobu koju je po zakonu duan uzdravati, i to na nain, u visini i u rokovima odreenim ovrnom ispravom. Time je ovo kazneno djelo postalo pravo kazneno djelo neinjenja kao u slovenskom KZ-u (l. 194. st. 1.), crnogorskom KZ-u (l. 221. st. 1.) te vicarskom KZ-u (l. 217.). Izmijenjen je i pravni temelj za plaanje alimentacije pa to vie nije samo ovrna odluka ili sudska nagodba, ve svaka ovrna isprava. Time se eli obuhvatiti i, primjerice, nagodba pred centrom za socijalnu skrb ili javnim biljenikom. Polazei od nove odredbe o posebnim obvezama iz opeg djela Nacrta, kod ovog djela propisuje se obvezatno izricanje obveze poinitelju da isplati dospjele obveze uzdravanja i da ubudue uredno ispunjava dunosti uzdravanja. Ta se posebna obveza izrie uz bilo koju sankciju, a ne samo uvjetnu osudu. Naziv kaznenog djela sprjeavanja i neizvrenja mjera za zatitu djeteta i maloljetne osobe (l. 215. KZ) izmijenjen je i u Nacrtu glasi neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta. Uvedena je kaznena odgovornost za proputanje provoenja, sprjeavanje ili onemoguivanje provoenja bilo koje odluke za zatitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili dravno tijelo. Time je proireno bie kaznenog djela i pruena vea zatita djeci jer se do sada kanjavalo samo sprjeavanje izvrenja odgojnih ili drugih mjera. Razdvojena je odgovornost za namjerno i nehajno poinjenje djela i shodno tome odreene su primjerenije sankcije. Novost je u Nacrtu i uvoenje fakultativnog osloboenja od kazne za temeljni oblik ovog kaznenog djela ako poinitelj omogui provoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta prije zapoinjanja kaznenog postupka. To je opravdano, jer je cilj prije svega zatititi dobrobit djeteta, a kanjavanje poinitelja je u drugom planu, pa moe u nekim sluajevima i izostati. Kod kaznenog djela oduzimanja djeteta (l. 210. KZ) u Nacrtu se ilo za time da se postroe propisane kazne, osim kada je roditelj poinitelj kaznenog djela. Tako se prema Nacrtu za temeljni oblik tog kaznenog djela moe izrei kazna zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina, a ako ga poini roditelj ili posvojitelj, sud moe izrei do tri godine zatvora.57 Predlagalo se, ali je Radna skupina odbila, da se u sluajevima oduzimanja djece od strane
57
Slinu odredbu ima i francuski KZ (l. 227-7.) i engleski Child Abduction Act.
528
roditelja ili pak uskraivanja prava susreta s djetetom postupak pokree na prijedlog oteenika (oteenog roditelja, posvojitelja, skrbnika ili druge osobe koja ima pravo skrbi nad djetetom ili pravo vianja s djetetom).58 Preostalo je vidjeti kako ovo djelo uskladiti s opim djelom otmice. Novina u kaznenom djelu promjene obiteljskog stanja (l. 211. KZ) jest uvoenje kanjavanja za nehaj. Ovo djelo ima vrlo teke posljedice pa se trai duna panja od osoba koja postupaju s djecom i ako je ta panja izostala, primjereno je kanjavati za nehaj. U okviru kaznenog djela naputanja djeteta (l. 212. KZ) prema Nacrtu e se kanjavati i poinitelj koji se radi zarade bavi navoenjem roditelja da napusti svoje dijete, a predvia se kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. Kao uzor za ovaj stavak posluio je lanak 227-12 francuskog KZ-a. Kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe (l. 213. KZ) u Nacrtu se zove zlouporaba djetetovih prava, a osim terminolokih izmjena radi usklaivanja s Obiteljskim zakonom i manjih korekcija u propisanim kaznama, uveden je i kvalicirani oblik tog djela koje ima kao posljedicu smrt djeteta (zaprijeena zatvorska kazna: tri do petnaest godina). Najspornije kazneno djelo u ovoj glavi je nasilniko ponaanje u obitelji (l. 215.a). Ono je uvedeno u Kazneni zakon novelom iz 2000. godine kao posljedica poziva da se takva ponaanja inkriminiraju, a izraeno je u Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad enama usvojenoj na Opoj skuptini UN 1992. godine. Isti zahtjev ponovljen je i u Preporuci Vijea Europe o zatiti ena od nasilja R (2002) 5. Naalost, hrvatski zakonodavac dao je prilino iroku i nejasnu deniciju tog kaznenog djela koja ne zadovoljava zahtjev odreenosti (lex certa) pa se ono ispreplee s mnogim drugim kaznenim djelima (tjelesnim ozljedama, seksualnim deliktima, zaputanjem i zlostavljanjem djeteta ili maloljetne osobe i dr.) te s prekrajima iz Zakona o zatiti od nasilja u obitelji.59 U Nacrtu je ponuen nov naziv ovog kaznenog djela nasilje u obitelji te je usvojena ideja da se u to kazneno djelo unese obiljeje opetovanosti, ponavljanja, po uzoru na paragraf IV (4a) KZ-a vedske i l. 153. KZ-a panjolske, to e biti kriterij razlikovanja od drugih kaznenih djela i prekraja.60 U radnoj skupina jo se nije postigla suglasnost oko sadraja ovog djela, a ni oko toga treba li nam ope to djelo ili je bolje propisati kvalicirane oblike kad je poinitelj lan obitelji kod razliitih djela nasilja u Kaznenom zakonu. Kazneno djelo rodoskvrnua (l. 198. KZ) prebaeno je meu kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei, jer se njime ne titi spolna sloboda s
Tako je i prema njemakom KZ-u (l. 235. st. 7.). Kritiki osvrt na ovo kazneno djelo vidjeti Turkovi, K., Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei - u knjizi Novoselec, P. (ur.), Kazneno pravo: posebni dio, Zagreb, 2007., str. 213. 60 Ostaje otvoreno pitanje je li uope primjerena prekrajnopravna zatita u djelima obiteljskog nasilja. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji, premda poiva na dobrim idejama, predmet je estih kritika.
59 58
529
obzirom na to da je ovdje rije o spolnom odnosu u koji obje strane ulaze dobrovoljno. Ipak, kvalicirani oblici rodoskvrnua (kada je djelo poinjeno prema djetetu odnosno maloljetniku) zadrani su u glavi kaznenih djela protiv spolne slobode na nain da su preneseni kao kvalikatorne okolnosti u kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlaeg od 14 godina i djeteta starijeg od 14 godina. To je ispravno zato to djeca mlaa od 14 godina nisu sposobna shvatiti posljedice stupanja u takav odnos pa nisu i sposobna dati valjani pristanak na nj, zbog ega se zapravo i ne moe govoriti o dobrovoljnom spolnom odnosu koji predstavlja obiljeje (istog) rodoskvrnua (kada nema stjecaja). Rodoskvrnue je i kvalicirani oblik kaznenog djela spolne zlouporabe maloljetnika - njime se prvenstveno titi emocionalni i sveukupni razvoj maloljetnika. Takvim strukturiranjem kaznenog djela rodoskvrnua ujedno je i znatno poveana sankcija za ta dva kvalicirana oblika. Radna skupina otvorila je pitanje opravdanosti inkriminiranja dobrovoljnog spolnog odnosa meu srodnicima, ali o tome jo nije zauzela stav. Na kraju je potrebno spomenuti da je Radna skupina u cijelosti terminoloki uskladila kaznena djela iz ove glave s vaeim Obiteljskim zakonom (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/2007).
VI. KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja najvea su slabost vaeeg KZ-a. Hrvatsko gospodarsko kazneno pravo ve dulje vrijeme iziskuje temeljitu reformu, koja je dobrim dijelom trebala biti provedena propalom novelom KZ-a iz 2003. Smjernicama Vlade RH za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog zakona iz prosinca 2009. konano se javila vrsta politika volja da se osuvremeni sustav gospodarskih kaznenih djela. Tamo je istaknuto prije svega da bi sva kaznena djela gospodarskog kriminaliteta trebalo objediniti u jednu glavu, to je i uinjeno u Nacrtu pod novim nazivom: Kaznena djela protiv gospodarstva. To znai da gospodarskim kaznenim djelima nije mjesto meu kaznenim djelima protiv slubene dunosti (glava XXV.) jer takvo njihovo svrstavanje u postojeem Kaznenom zakonu relikt je biveg pravnog sustava. No i gospodarska kaznena djela sada smjetena u glavi XXI. (Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja) nisu prilagoena postojeem pravnom sustavu izraenom u Zakonu o trgovakim drutvima, ali i drugim aktualnim zakonima: dok su ti zakoni slijedili moderne tendencije u europskom pravu, Kazneni je zakon ostao inertan, prikovan uz stara, prevladana rjeenja.61 Nacrt je ispustio kazneno djelo iz l. 285. (povreZa kritiku gospodarskih kaznenih djela iz vaeeg KZ-a vidi Novoselec, u: Novoselec (ur.), op.cit., str. 313.-314.
61
530
da prava industrijskog vlasnitva), jer je ukljueno u novu glavu pod nazivom: Kaznena djela protiv intelektualnog vlasnitva, te kaznena djela iz l. 274. do 278. KZ62 koja e biti prebaena u novu glavu pod nazivom: Kaznena djela krivotvorenja. S druge strane, meu gospodarska kaznena djela ukljuena su i kaznena djela protiv trita kapitala (insiderska trgovina i dr.) koja su sada iz nejasnih razloga ureena posebnim Zakonom o kaznenim djelima protiv trita kapitala, odvojenim ak i od Zakona o tritu kapitala s kojim ini cjelinu.63 S obzirom na to da se ak tri rada na savjetovanju bave problematikom iz glave posveene gospodarskom kriminalitetu, ja u se ovdje detaljnije osvrnuti samo na pranje novca i prikrivanje, a promjene u svezi s ostalim kaznenim djelima bit e u dovoljnoj mjeri obraene u drugim radovima. Kazneno djelo pranja novca u Nacrtu je izmijenjeno radi njegova daljnjeg usklaivanja s Konvencijom Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom i o nanciranju terorizma (NN, 5/08, dalje Konvencija o pranju novca) te s Okvirnom odlukom Vijea EU 2001/500/JHA od 26. lipnja 2001. o pranju novca, identikaciji, praenju, zamrzavanju, prisvajanju i oduzimanju sredstava i prihoda od kriminala. Naime u evaluaciji Moneyvala (2005.-2009.) koja je bila usredotoena na efektivnost zakonskih, nancijskih i provedbenih mjera u borbi protiv pranja novca i nanciranja terorizma ocijenjeno je da Hrvatska treba dodatno uskladiti odredbe Kaznenog zakona iz ovog podruja s meunarodnim dokumentima.64 U izvjeu je posebno istaknuto da je odredba o pranju novca iz l. 279. preusko postavljena budui da se ograniava samo na pranje novca u bankarskom, novarskom ili drugom poslovanju, da nedostaju odredbe koje se odnose na dvostruko inkriminiranje kad je predikatno djelo bilo poinjeno u inozemstvu jer te situacije nisu pokrivene opim odredbama o teritorijalnom vaenju zakona, da se iz postojeih odredba ne moe jasno razaznati da se ovim kaznenim djelima obuhvaa i neizravna imovinska korist koja proizlazi iz imovine pribavljene kaznenim djelom, a koja nije novac. Pri usklaivanju kaznenog djela pranja novca s meunarodnim dokumentima Radna skupina posebnu je panju posvetila jasnijem razgranienja tog kaznenog djela od kaznenog djela prikrivanja (l. 236. KZ). Naime u Kaznenom zakonu sad se ta dva djela djelomino preklapaju.
62 Rije je o sljedeim kaznenim djelima: krivotvorenje novca; krivotvorenje vrijednosnih papira; krivotvorenje znakova za vrijednost; izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje; krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega. 63 Do tog neprirodnog odvajanja dolo je vjerojatno jer se nije eljelo zbog kaznenih odredbi cijeli Zakon o tritu kapitala podvrgnuti glasovanju kvalicirane veine u Saboru. 64 Izvjee Moneyvala za Hrvatsku moe se nai na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ moneyval/Countries/Croatia_en.asp.
531
Paljivim iitavanjem l. 9. Konvencije o pranju novca te l. 6. Konvencije UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta zakljueno je da se l. 9. st. 1. t. a. Konvencije o pranju novca odnosi na pravo pranje novca, dok se radnje inkriminirane u l. 9. st.1. t. b. i c. odnose na radnje koje mi u naem kaznenom zakonodavstvu tradicionalno smatramo prikrivanjem. Stoga je Radna skupina odluila da kazneno djelo pranja novca iz l. 9. Konvencije Vijea Europe inkriminira kroz dva odvojena lanka, jedan pod nazivom Pranje novca kojim se inkriminiraju prave radnje pranja novca (radnje iz l. 9. st. 1. t. a.) te drugi pod nazivom Prikrivanje kojim se inkriminiraju radnje prikrivanja, nabavljanja i posjedovanja imovine za koju poinitelj zna da predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela (radnje iz l. 9. st. 1. t. b. i c.). Dakako, u cjelini ta dva kaznena djela iscrpljuju sadraj l. 9. Konvencije o pranju novca. Takvim razgranienjem postavilo se pitanje kamo smjestiti ta dva kaznena djela, trebaju li ostati razdvojena kao sada pranje novca u glavi kaznenih djela protiv gospodarstva, a prikrivanje u glavi kaznenih djela protiv imovine - ili treba li oba smjestiti u jednu od tih dviju glava ili pak u glavu kaznenih djela protiv pravosua. Ovo pitanje Radna skupina jo nije razrijeila. Uzimajui u obzir prethodno navedene kritike, uinjene su sljedee izmjene u l. 279. st. 1. Pojmovi novac, predmeti, prava ili imovinska korist saeti su u pojam imovinske koristi koja prema novoj deniciji obuhvaa neposrednu imovinsku korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela, imovinu u koju je transformirana ili konvertirana neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaku drugu korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je transformirana ili konvertirana neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira na to nalazi li se na podruju Republike Hrvatske ili izvan njega. Time su uklonjeni prigovori Moneyvala da se iz odredba o pranju novca ne razaznaje koja je tono imovina pokrivena tim djelom i da ona ne obuhvaa neizravnu imovinsku korist od imovine koja nije novac. Naime do sada je l. 279. KZ obuhvaao samo novac, a ne i drugu imovinu koja je izravno pribavljena kaznenim djelom te je obuhvaao samo predmete ili prava koji su pribavljeni novcem za koji se zna da je pribavljen kaznenim djelom, pri emu se moe postaviti pitanje odnosi li se to onda i na novac koji je nastao kao rezultat ulaganja novca za koji se zna da je pribavljen kaznenim djelom. U tom smislu lanak je sada ire postavljen. Dakle sva imovina koja je izravno ili neizravno proistekla iz kaznenog djela predmetom je kaznenog djela pranja novca. Pred Radnu skupinu postavilo se pitanje treba li pranje novca proiriti i na imovinsku korist ostvarenu bilo kojom protupravnom djelatnou, dakle i prekrajem. Zakljueno je da se pranje novca ogranii na imovinsku ko532
rist koja je proizala iz kaznenog djela. Naime Konvencija daje mogunost dravama lanicama da ogranie krug kaznenih djela na koja se pranje novca odnosi. Republika Hrvatska nije iskoristila tu mogunost i stoga je kazneno djelo pranja novca u nas vrlo iroko postavljeno. Njegovo daljnje irenje dovelo bi u pitanje njegovu ekasnu primjenu u praksi, a meunarodnim dokumentima nije ni predvieno. Kao radnje pranja novca navode se pretvaranje, zamjena ili prenoenje; time nije suen spektar radnji, ve je navoenje ulaganja i preuzimanja nepotrebno jer je ve obuhvaeno s prva tri navedena pojma koja su dovoljno iroka. Nadalje, stavak 1. preformuliran je kako bi iz njega proizalo da se radnje moraju poduzeti sa specijalnom namjerom prikrivanja nezakonitog porijekla imovine. Tako je to predvieno i samom Konvencijom (l. 9. st. 1.a.). Nije potrebno da je do prikrivanja stvarno i dolo. Iz temeljnog djela izostavili smo i ogranienje pranja novca na bankarsko, novarsko i drugo poslovanje. Pranje novca u nancijskom (pojam obuhvaa i bankarsko i novarsko poslovanje) i drugom poslovanju sad se smatra kvaliciranim oblikom kaznenog djela pranja novca za koji je zaprijeena kazna od jedne do deset godina (l. 279. st. 2. Nacrta). To je pootrenje u odnosu prema postojeem Zakonu. Kvalicirani oblik kaznenog djela pranja novca postojat e i ako se netko bavi pranjem novca ili je oprao imovinsku korist velike vrijednosti.65 Pranje novca je tako denirano da je mogu stjecaj pranja novca s predikatnim kaznenim djelom. Dakle poinitelj predikatnog kaznenog djela kad pere imovinsku korist ostvarnu tim djelom, odgovara i za predikatno djelo i za pranje novca. To je opravdano jer se tim kaznenim djelima tite razliiti zatitni objekti. Nehaj je ogranien samo na pranje novca u nancijskom ili drugom poslovanju. Time je zapravo zadrana postojea odredba iz l. 279. st. 4. Konvencija preputa svakoj dravi da odredi sama u kojoj mjeri eli kanjavati za nehajno poinjenje kaznenog djela pranja novca. Da bi se za pranje novca moglo kazniti u Republici Hrvatskoj, dovoljno je da je glavno kazneno djelo kazneno djelo i u stranoj dravi i u RH, ali pri tome se ne mora smatrati i glavnim (predikatnim) kaznenim djelom u stranoj dravi (st. 4. - tako 261 st. 8. njemakog KZ). To je u skladu s l. 9. st. 7. Konvencije o pranju novca prema kojoj svaka stranka osigurava da se glavna kaznena djela pranja novca proire na radnje koje su izvrene u drugoj dravi, a koje predstavljaju kazneno djelo u toj dravi, i koje bi, da su izvrene na dravnom podruju te stranke, predstavljale glavno kazneno djelo. Svaka stranka moe
65 Radna skupina jo nije odluila hoe li ostati pri neodreenom pojmu velike vrijednosti ili e propisati o kojoj je tono vrijednosti rije. Vie o toj problematici i moguim rjeenjima v. Maravelski, Neodreene ili odreene vrijednosti kao obiljeja kaznenih djela i sankcija u kaznenom pravu, HLJKPP 1/2009., str. 117.-139.
533
predvidjeti da jedini preduvjet bude injenica da bi to ponaanje predstavljalo glavno kazneno djelo da se dogodilo na njezinu dravnom podruju. Nae rjeenje je dakle negdje izmeu - nije dovoljno da djelo bude predvieno kao glavno u RH, ve se trai da bude i kazneno djelo u stranoj dravi, ali se ne trai da tamo bude predvieno kao glavno (predikatno) kazneno djelo. Prijedlog ide i korak dalje jer omoguuje kazneni progon za pranje novca kad glavno kazneno djelo nije kazneno djelo u RH,66 ali u tom sluaju samo uz odobrenje glavnog dravnog odvjetnika (st. 5.). Napominjemo da bi u novi ZKP trebalo ukljuiti sljedea dva zahtjeva iz Konvencije o pranju novca. Prvo, da se osuda za pranje novca omogui i kad ne postoji osuda za glavno kazneno djelo (prethodno pitanje). Drugo, da se osigura da je osuda zbog pranja novca mogua ako je dokazano da je imovinska korist nastala iz glavnog kaznenog djela, a da nije nuno utvrditi tono kojeg. Kazneno djelo prikrivanja (st. 1.) pokriva radnje iz l. 9. st. 1. t. b. i c. Konvencije o pranju novca. Radnja prikrivanja odnosi se na prikrivanje prave prirode, porijekla, mjesta, raspolaganja, premjetanja te postojanja prava odnosno vlasnitva, na imovinu za koju se zna da predstavlja nezakoniti prihod. Pitanje je da li je rije prikrivanje dovoljna da bi se pokrio cijeli sadraj l. 9. st. 1. t. b. Trai se da poinitelj zna da imovinska korist potjee od kaznenog djela. Ovdje ostaje sporno trai li se onda za poinjenje tog djela izravna namjera ili je dostatna i neizravna namjera. Stvar mora pribaviti drugi, ime se jasno iskljuuje kazneno djelo u sluaju prikrivanja stvari pribavljene vlastitom kriminalnom djelatnou. U tom je sluaju prikrivanje naknadno nekanjivo djelo. Time se ne iskljuuje osuda takve osobe ako samo postoji sumnja da je sudjelovala u glavnom kaznenom djelu. To je u skladu s odredbom l. 9. st. 2.b. Konvencije o pranju novca, a na isti je nain rijeeno i pitanje u 261 st. 9. druga reenica njemakog KZ. Posebnim stavkom (st. 3.) propisuje se da se poinitelj prikrivanja nee kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo kojim je pribavljena prikrivena stvar odnosno imovinska korist. Time se otklanja neloginost u sadanjem tekstu koji doputa da prikrivatelj moe biti tee kanjen od poinitelja kaznenog djela iz kojeg potjee stvar, npr. iz sitne krae.67 Kad je predikatno djelo poinjeno u inozemstvu, da bi se za prikrivanje moglo kazniti u RH, kao i kod pranja novca, dovoljno je da glavno kazneno djelo bude predvieno kao kazneno djelo i u stranoj dravi i u RH, ali pri
Ovdje bi moda bolje bilo rei kada nije kazneno djelo u dravi u kojoj je poinjeno. Tako i l. 160. st. 1. t. 2. vicarskog KZ, ali i l. 301. hrvatskog KZ, u kojem se, meutim, ogranienje pogreno vee uz izreenu, umjesto uz propisanu kaznu.
67 66
534
tome se ne mora smatrati i glavnim (predikatnim) kaznenim djelom u stranoj dravi. No za razliku od pranja novca (l. 279. st. 5.) kod prikrivanja nije mogu kazneni progon i u sluaju kad predikatno djelo nije predvieno kao kazneno u RH. Postavlja se pitanje ne bi li inkriminiranje radnji prikrivanja te stjecanja i posjedovanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom trebalo razdvojiti u dva stavka, pri emu bi se za prikrivanje trailo postojanje izravne namjere, a za posjedovanje i nabavljanje bila bi dovoljna i sama neizravna namjera.
VII. Iznimno mi je zadovoljstvo da je ovogodinje savjetovanje iz kaznenog prava i kaznenopravnih znanosti posveeno nacrtu pojedinih glava iz posebnog djela novog Kaznenog zakona. Nacrt donosi itav niz vrlo vanih novina i promjena koje je potrebno raspraviti sa strunom i irom javnou kako bi promjene to bolje odrazile potrebe naeg drutva u ovom trenutku. Veselim se ustroj i zanimljivoj raspravi, koja e, sigurna sam, pridonijeti poboljanju teksta u koji je Radna skupina ugradila sve svoje iskustvo i umijee.
LITERATURA 1. Arzt/Weber, Strafrecht: Besonderer Teil, Bielefeld, 2009. 2. Bai, F./ Pavlovi, ., Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2004. 3. Bojani, I., Kaznenopravna zatita asti i ugleda u Republici Hrvatskoj, Zbornik mednarodne konference kazenskega prava, Ljubljana, 8.-10. april 2010., CD izdanje 4. Bojani, I. - Mrela, M., Svrha kanjavanja u kontekstu este novele Kaznenog zakona, HLJKPP 2/2006. 5. Card, R., Criminal Law, Oxford University Press, Oxford-New York, 2006. 6. Corpus juris 2000, Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, Zagreb, 2003. 7. Fabrizy, E.E., StGB MANZ Kurzkommentar, Manzsche Verlages, 2002. 8. Horvati, ., Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997. 9. Horvati, ., Promjene hrvatskog materijalnog kaznenog prava novelom Kaznenog zakona 2006. godine, HLJKPP 2/2006. 10. Horvati/eparovi i sur, Kazneno pravo posebni dio, Zagreb, 1999. 11. Kos, D., Osnovne karakteristike este novele Kaznenog zakona, HLJKPP 2/2006. 12. Maravelski, A., Neodreene ili odreene vrijednosti kao obiljeja kaznenih djela i sankcija u kaznenom pravu, HLJKPP 1/2009. 13. Novoselec, P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. 14. Novoselec, P., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2009. 15. Novoselec, P., Uvod u gospodarsko kazneno pravo, Zagreb, 2009. 16. Stratenwerth, Schweizerisches Strafrecht, Besonderer Teil, Band 1: Straftaten gegen Individualinteressen, Bern, 2003. 17. Stratenwerth, G., Wohlers W., Schweizerisches Strafgesetzbuch Handkommentar, Stampi Verlag, 2. izd., 2009.
535
18. The Law Comission, Consent in Sex Offences: A Report to the Home Ofce Sex Offences Review, London, 2000 (www.lawcom.gov.uk/docs/consent.pdf) 19. Turkovi, K., Okviri reforme sustava kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj, HLJKPP 2/2009. 20. Turkovi, K., Euthanasia in Croatia, u knjizi: Groenhuijsen / Van Laanen (ur.), Euthanasia in International and Comparative Perspective, Nijmegen, 2006. 21. Turkovi, K., Radai, I., Rethinking Croatian Rape Law Force, consent and the contribution of the victim, u knjizi: McGlynn/Munro (ur.), Rethinking Rape Law International and Comparative Perspective, Routledge, 2010. 22. Zlatari, Krivini zakonik u praktinoj primjeni, II. sv., Zagreb, 1958. 23. Kazneni zakoni Austrije, Belgije, Crne Gore, eke, Francuske, Italije, Makedonije, Nizozemske, Njemake, Portugala, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske
Summary DRAFT SPECIAL PART OF THE NEW CRIMINAL CODE: AN OVERVIEW OF FIVE CHAPTERS The paper presents the text and the analysis of the ve new chapters in the current version of the Draft New Criminal Code drafted by the Working Group at the Ministry of Justice of the Republic of Croatia. The Chapters are as follows: Criminal Offences against Life and Limb; Criminal Offences against Sexual Freedom and Morality; Criminal Offences against Honour and Reputation; Criminal Offences against Marriage, Family and Youth, and Criminal Offences against the Economy. An overview is given of the international documents with which the individual criminal offences have been harmonised, of relevant models in European legislation, and of practical and theoretical problems and doubts which led to the new solutions.
536
DODATAK: NACRT POJEDINIH GLAVA POSEBNOG DJELA KAZNENOG ZAKONA

Glava X. KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA Ubojstvo lanak 1. (90.) Tko ubije drugoga, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Umorstvo/Teko ubojstvo lanak 2. (91.) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: 1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao nain, 2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, 3. tko ubije lana obitelji kojeg je zlostavljao, 4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mrnje ili iz drugih niskih pobuda, 5. tko drugoga ubije radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, 6. tko ubije slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti. Usmrenje lanak 3. (92.-94.) (1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroaja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko usmrti drugoga na njegov izriiti i ozbiljni zahtjev iz suosjeanja zbog njegova tekog zdravstvenog stanja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Prouzroenje smrti/usmrenje/ ubojstvo iz nehaja lanak 4. (95.) Tko prouzroi smrt/usmrti/ubije drugoga iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Sudjelovanje u samoubojstvu lanak 5. (96.) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno ili pokuano, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Protupravni prekid trudnoe lanak 6. (97.) (1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj osobi s njezinim informiranim pristankom izvri, potakne je ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. (2) Tko trudnoj osobi bez njezina informiranog pristanka izvri prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. [Zabrana kloniranja ljudskog bia] [lanak 97.a] [Tko postupa s ciljem stvaranja ljudskog bia koje s drugim ivim ili mrtvim ljudskim biem dijeli isti set gena stanine jezgre, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.] [Zabrana stvaranja himera] [lanak 97.b] [Tko oplodi ensku jajnu stanicu sjemenom stanicom bilo koje druge vrste osim sjemene sta-
537
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. nice ovjeka ili ivotinjsku jajnu stanicu sjemenom stanicom ovjeka, izmijeni ljudski zametak presaivanjem drugih ljudskih ili ivotinjskih zametaka ili ljudske spolne stanice ili ljudski zametak unese u ivotinju ili ivotinjske spolne stanice ili ivotinjski zametak unese u enu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.] Kaznena djela iz l. 97.a - 97.b prebacuju se meu kaznena djela protiv meunarodnog prava ili u posebnu glavu koja se odnosi na humanu reprodukciju. Tjelesna ozljeda lanak 8. (98.) (1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Teka tjelesna ozljeda lanak 9. (99.) (1) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini: 1. uz upotrebu kakvog oruja, opasnog orua ili sredstva, 2. na podmukao nain, 3. iz mrnje, 4. prema lanu obitelji, osobi koja mu je povjerena na uvanje i odgoj, osobi koja mu je podreena na poslu, 5. prema osobi ranjivoj zbog dobi, bolesti, tjelesnog ili psihikog nedostatka ili trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelom iz stavka 1. doveden u opasnost ivot ozlijeenog, ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je poruzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili je trajno i teko narueno njegovo zdravlje ili prouzroena trajna unakaenost ili trajna nesposobnost za reprodukciju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 3. ovoga lanka prouzroi namjerno, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Ako je ozlijeena osoba umrla zbog teke tjelesne ozljede, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Teka tjelesna ozljeda na mah (lanak 100.) Brisan Teka tjelesna ozljeda iz nehaja lanak 10. (101.) (1) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje (lanak 99. stavak 1.) iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko djelo iz lanka 99. stavka 2. toaka 4. i 5. i stavka 3. poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela tjelesne ozljede lanak 11. (102.) Za kazneno djelo tjelesne ozljede (lanak 98. ovog Zakona) kazneni postupak pokree se privatnom tubom, osim ako je poinjeno na tetu lana obitelji ili na tetu djeteta kada se pokree po slubenoj dunosti. Sudjelovanje u tunjavi lanak 12. (103.) (1) Tko sudjeluje u tunjavi ili u napadu vie osoba, ako je posljedica tunjave ili napada bila smrt ili teka tjelesna ozljeda jedne ili vie osoba, za samo takvo sudjelovanje kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je djelo iz stavka 1. poinjeno u svezi sa sportskim natjecanjem, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Nema kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ako je osoba u tunjavu uvuena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala druge sudionike u tunjavi. Nepruanje pomoi lanak 13. (104.) (1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko ne prui pomo osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
538
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. Naputanje nemone osobe lanak 14. (105.) Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se inae duan skrbiti ostavi bez pomoi u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. d) zlouporabom/iskoritavanjem odnosa povjerenja koji proizlazi iz obiteljske ili druge bliske veze. Teka djela protiv spolne slobode lanak 3. (188.-191.) (1) Kaznom zatvora od tri do petnaest godina kaznit e se tko djelo iz lanka 2. ovoga Zakona poini: a) prema branom drugu ili osobi s kojom ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici bez obzira na njezino trajanje ili prema srodniku po krvi ili po posvojenju u ravnoj lozi, prema pastorku ili pastorki odnosno ouhu ili maehi; b) prema rtvi ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje ili iz nekog drugog razloga; c) prema osobi podreenoj u poslu ili povjerenoj radi odgoja, uenja, uvanja, lijeenja, duobrinitva ili njege; d) na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain; e) iz mrnje; f) prema istoj rtvi istom prigodom vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji; g) uz sudjelovanje vie osoba; h) uz uporabu oruja ili opasnog orua; i) na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno, ili je ostala trudna; j) uz krenje mjere opreza, posebne obveze ili zatitne mjere izreene poinitelju radi zatite te rtve. (2) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko pod okolnostima iz stavka 1. toke d) do j) poini kazneno djelo iz lanka 1. ove glave. (3) Ako je kaznenim djelom iz lanaka 1. ili 2. ove glave prouzroena smrt silovane osobe ili je prije poinjenja, pri poinjenju ili nakon poinjenja tih djela rtva muena, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Spolna zlouporaba djeteta starijeg od etrnaest godina lanak 4. (188.-191.) (1) Tko s djetetom starijim od etrnaest godina koje mu je povjereno radi odgoja, uenja, uvanja ili njege izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju,
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE Spolni odnoaj bez pristanka lanak 1. (188. i 190.) (1) Tko s drugom osobom bez njezina pristanka izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svoga pristanka s treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svoga pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Alternativa za st. 1.: (1) Tko drugu osobu navede da bez svoga pristanka izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Silovanje lanak 2. (188.-191.) (1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit e se tko djelo iz lanka 1. ove glave poini: a) uz upotrebu sile kojom se dovodi u neposrednu opasnost ivot ili tjelesni integritet rtve ili druge osobe ili uz primjenu prijetnje da e izravno napasti na ivot ili tijelo rtve ili druge osobe; b) iskoritavanjem posebne ranjivosti rtve zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje ili iz nekog drugog razloga; c) zlouporabom svoga slubenog poloaja prema osobi podreenoj u poslu ili povjerenoj radi odgoja, uenja, uvanja, lijeenja, duobrinitva ili njege;
539
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se srodnik po krvi ili po posvojenju u ravnoj lozi, ouh ili maeha koji s djetetom starijim od etrnaest godina izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju. (3) Tko djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka poini pod okolnostima iz lanka 3. stavka 1. toaka d) do j), kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko nad djetetom starijim od etrnaest godina poini kazneno djelo iz lanka 1. stavka 1. ove glave. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka prouzroena smrt rtve ili je prije poinjenja, pri poinjenju ili nakon poinjenja tih djela rtva muena, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od etrnaest godina lanak 5. (188. i 192.) (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom mlaim od etrnaest godina, ili ga navede da izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju s drugom osobom, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (2) Tko nad djetetom mlaim od etrnaest godina izvri samo bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stavka 2. kaznit e se tko navede dijete mlae od etrnaest godina da izvri bludnu radnju s drugom osobom ili da pred njim ili drugom osobom izvri spolnu radnju namijenjenu zadovoljavanju vlastite ili tue pohote. (4) Nee se kazniti za djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj ako razlika u dobi izmeu osoba koje vre spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju ili bludnu radnju nije vea od etiri godine. (5) Ako poinitelj postupa u otklonjivoj zabludi da dijete s kojim stupa u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju ili bludnu radnju ima najmanje etrnaest godina, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (6) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom mlaim od etrnaest godina uz primjenu sile ili prijetnje, iskoritavajui odnos povjerenja, autoriteta ili utjecaja koje ima nad djetetom, ili odnos imovisnke i druge ovisnosti djeteta o njemu, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (7) Ako je kazneno djelo iz stavaka 1. i 6. ovoga lanka poinjeno uz jednu ili vie okolnosti navedenih u lanku 3. stavku 1. tokama d) do j) ovog Zakona, ili je teko ugrozilo tjelesni i emocionalni razvoj silovanog djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. (8) Ako je pod uvjetima iz stavaka 6. i 7. ovoga lanka nad djetetom mlaim od etrnaest godina izvrena samo bludna radnja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (9) Ako je kaznenim djelom iz stavaka 1. do 3. i stavaka 6. do 8. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, ili je prije poinjenja, pri poinjenju ili nakon poinjenja tih djela dijete mueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Bludne radnje lanak 6. (193.) (1) Tko pod uvjetima iz lanaka 1. ili 4. stavaka 1. i 2. ove glave poini samo bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko pod uvjetima iz lanaka 2. ili 3. stavaka 1. i 2 ove glave kad nije poinjen ni pokuaj tog kaznenog djela, poini samo bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od etrnaest godina lanak 7. (194.) (1) Tko pred djetetom mlaim od etrnaest godina ini spolne radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue pohote, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko pred djetetom mlaim od etrnaest godina poini kazneno djelo iz l. 1. do 5. ove glave, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba lanak 8. (1) Punoljetna osoba koja osobi mlaoj od etrnaest godina, u namjeri da ona ili druga osoba
540
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. nad njom poini kazneno djelo iz lanka 5. ovoga Zakona, putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija ili na drugi nain predloi susret s njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da do tog susreta doe, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlaoj od etrnaest godina radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Podvoenje lanak 9. (195.) (1) Tko drugu osobu silom ili prijetnjom uporabe sile, ili obmanom, ili iskoritavajui njezin odnos podreenosti ili zavisnosti, ili iskoritavajui njezin psihiki ili drugi oblik ranjivosti prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko organizira ili omogui pruanje spolnih usluga s djetetom ili s osobom s teim duevnim smetnjama, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko navede drugu osobu na koritenje spolnim uslugama djeteta ili osobe s teim duevnim smetnjama. Prostitucija lanak 10. (195.) (1) Tko radi zarade drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili omogui drugoj osobi pruanje spolnih usluga, ili putem sredstava javnog informiranja i drugih slinih sredstava reklamira prostituciju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko se koristi spolnim uslugama druge osobe uz naplatu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (3) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom uporabe sile, ili obmanom, ili iskoritavajui njezin odnos podreenosti ili zavisnosti, ili iskoritavajui njezin psihiki ili neki drugi oblik ranjivosti, ili iskoritavajui svoj slubeni poloaj prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko se koristi spolnim uslugama takve osobe uz naplatu, a da je znao ili morao znati za navedene okolnosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili prema osobi s teim duevnim smetnjama ili tko nudi, dobiva ili daje dijete ili osobu s teim duevnim smetnjama za prostituciju ili se koristi spolnim uslugama djeteta ili osobe s teim duevnim smetnjama uz naplatu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (5) Tko djelo iz stavka 3. poini prema djetetu, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Tko se prostitucijom bavi u blizini kole ili drugog mjesta koje redovito posjeuju djeca ili u domu u kojem ive djeca, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (7) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka okolnost je li osoba koja se namamljuje, vrbuje, potie ili iskoritava za prostituciju na to pristala i je li se osoba koja se namamljuje, vrbuje, potie, iskoritava, prisiljava ili obmanom navodi na prostituciju ve time bavila ili ne. (8) Prostitucija znai uporabu spolnih usluga osobe uz davanje ili obeanje novane ili druge vrste naknade, bez obzira na to je li ta naknada dana ili obeana samoj osobi koja se prostituira ili nekoj drugoj osobi. Iskoritavanje djece za pornograju lanak 11. (196.) (1) Tko dijete mami, vrbuje ili potie na sudjelovanje u snimanju pronografskog materijala ili tko organizira ili omogui snimanje djeje pornograje, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Kaznom is stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno snima, proizvodi, nudi, ini dostupnim, distribuira, iri, uvozi, izvozi, pribavlja za sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje, posjeduje ili svjesno pristupa putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija bilo kakvom materijalu pornografskog sadraja koji vizualno ili na drugi nain prikazuju pravo dijete ili realno prikazano nepostojee dijete ili osobu koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponaanju ili koji prikazuju spolne organe djece u primarno spolne svrhe. (3) Posebna imovina, naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namijenjeni, uporabljeni ili prilagoeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga
541
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. lanka kao i predmeti nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se i unititi. (4) Djeca starija od 14 godina nee se kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornografskog materijala koji vizualno prikazuje njih same u spolno eksplicitnom ponaanju ili koji prikazuje njihove spolne organe u primarno spolne svrhe ako su oni sami taj materijal proizveli i/ili ga posjeduju uz pristanak svakog od njih i iskljuivo za svoju osobnu upotrebu. (5) Materijal koji ima umjetniki, medicinski, znanstveni, informativni ili slian znaaj ne smatra se pornografskim materijalom u smislu ovoga lanka. Iskoritavanje djece za pornografske predstave lanak 12. (196.) (1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potie na sudjelovanje u pornografskim predstavama, ili tko zarauje od pornografskih predstava u kojima sudjeluje dijete ili na drugi nain iskoritava dijete za pornografske predstave, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Kaznom zatvora iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko gleda pornografsku predstavu uivo ili putem komunikacijskih sredstava znajui da u njoj sudjeluje dijete. (3) Posebna imovina, naprave, sredstva namjenjeni, uporabljeni ili prilagoeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se, predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se i unititi, dobit nastala poinjenjem kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se, a prostorije koje su upotrijebljene za povrede iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka privremeno e se ili trajno zatvoriti. Upoznavanje djece s pornograjom lanak 13. (197.) (1) Tko djetetu mlaem od 14 godina proda, pokloni, prikae ili javnim izlaganjem, posredstvom raunalnog sustava, mree ili medija za pohranu raunalnih podataka ili na drugi nain uini pristupanim spise, slike, audiovizualne sadraje ili druge predmete pornografskog sadraja ili mu prikae pornografsku predstavu, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Materijal i predmeti, posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci koji su bili namijenjeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se i unititi, dobit nastala poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka oduzet e se, a prostorije koje su upotrijebljene za povrede iz stavka 1. ovoga lanka privremeno e se ili trajno zatvoriti. Teka kaznena djela spolnog iskoritavanja djeteta lanak 14. (1) Tko dijete mlae od 18 godina silom ili prijetnjom uporabe sile, ili obmanom, ili iskoritavajui njegov odnos podreenosti ili zavisnosti prisili ili navede na snimanje pornografskog materijala ili sudjelovanje u pornografskoj predstavi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz lanka 10. stavka 3, lanka 11. stavaka 1. i 2. te lanka 12. stavka 1. teko narueno zdravlje djeteta ili njegov tjelesni ili emocionalni razvoj, ako je djelo poinjeno uz sudjelovanje vie osoba bilo kao poinitelja odnosno supoinitelja ili kao sudionika, ili nad posebno ranjivom rtvom, ili je poinjeno od lana djetetove obitelji ili osobe s kojom dijete ivi u zajednikom domainstvu, ili od osobe koja uiva posebno povjerenje djeteta, ili ako je poinitelj ve bio pravomono osuen za navedena kaznena djela, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Ako je kazneno djelo iz lanka 10. stavka 4. i iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno uz okolnosti navedene u stavku 2. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz lanka 10. stavaka 3. i 4., lanka 11. stavaka 1. i 2., lanka 12. stavka 1. ove glave ili stavaka 1. i 2. ovog lanka prouzroena smrt djeteta, ili je poinjenju navedenih djela prethodilo, bilo paralelno ili je slijedilo muenje djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Spolno uznemirivanje lanak 15. (1) Tko spolno uznemiruje drugu osobu u namjeri da od nje dobije uslugu spolne prirode, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko spolno uznemirivanje koje se ponovilo najmanje jednom poini na poslu, u vojsci ili u provoenju odgojno-obrazovne ili sportske djelatnosti zlouporabom odnosa nadreenosti, i to tako da nagovijesti ili izriito obea nagradu osobi ako
542
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. se podvrgne njegovu ili njezinu spolnom zahtjevu ili nagovijesti ili izriito zaprijeti osvetom osobi ako odbije podvrgnuti se njegovu ili njezinu spolnom zahtjevu, ili spolno uznemirivanje opetovano poini prema rtvi posebno ranjivoj zbog dobi, bolesti ili iz nekog drugog razloga, ili spolnim uznemirivanjem prouzroi pogoranje uvjeta rada i poloaja osobe na poslu ili odgojno-obrazovnoj ustanovi ili sportskoj organizaciji, ili dovede do pogoranja tjelesnog ili duevnog zdravlja osobe ili ugrozi profesionalnu budunost osobe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Sud moe poinitelju ovog kaznenog djela izrei mjeru zabrane pribliavanja i uznemirivanja rtve u trajanju do pet godina. Ova mjera izvrava se uz novanu kaznu ili po izvrenju kazne zatvora, a moe se izrei i umjesto kazne zatvora. Ako se poinitelj ne pridrava zabrane pribliavanja i uznemirivanja, izrei e mu se kazna zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina. Nametljivo kontaktiranje (stalking) lanak 16. (1) Tko se izravno ili neizravno opetovano mijea u miran ivot druge osobe uznemirivanjem, prijetnjama, praenjem, uhoenjem, uspostavljanjem neeljenog kontakta s njom ili lanom njezine obitelji i time za rtvu stvara zastraujue, neprijateljsko, uvredljivo i poniavajue ivotno okruenje ili u rtve budi tjeskobu i strah za vlastitu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili tjera rtvu da promijeni ivotne navike, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Ako je poinitelj srodniki povezan sa rtvom ili je njezin bivi brani ili izvanbrani drug, ili je bio u intimnoj vezi sa rtvom, ili je rtva trudna ili mlaa od 18 godina, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Sud moe poinitelju ovog kaznenog djela izrei mjeru zabrane pribliavanja i uznemirivanja rtve u trajanju do pet godina. Ova mjera izvrava se uz novanu kaznu ili po izvrenju kazne zatvora, a moe se izrei i umjesto kazne zatvora. Ako se poinitelj ne pridrava zabrane pribliavanja i uznemirivanja, izrei e mu se kazna zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je rtva punoljetna, kazneni progon poduzima se na njezin prijedlog. Sakaenje enskih spolnih organa lanak 17. (1) Tko enskoj osobi, kad to nije opravdano iz terapijskih ili medicinskih razloga, odsijee ili joj na drugi nain oteti ili trajno promijeni cijelu ili dio velike ili male usmine ili klitorisa ili je potakne ili joj pomogne da to sama uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu mlaem od 18 godina ili uz naplatu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. 3) Ako je djelo iz stavka 1. poinjeno prema djetetu mlaem od 18 godina, uz poinitelja odgovaraju i roditelji, a kaznit e se sukladno stavku 2. ovoga lanka. Sud moe roditeljima oduzeti roditeljsko pravo. (4) ) Tko kaznenim djelom iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka prouzroi smrt enske osobe ili joj trajno teko narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (5) Ako kazneno djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka poini lijenik, oduzet e mu se lijenika dozvola u trajanju od est mjeseci do deset godina. (6) Za djelo iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga lanka kazneni e se postupak pokrenuti i kad kazneno djelo nije kanjivo prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (7) Pristanak rtve ne iskljuuje protupravnost ovoga djela. Pristanak lanak 198.a (1) Za potrebe ove glave pristanak postoji ako se osoba svojom voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. (2) Smatra se da nema pristanka iz stavka 1. ovoga lanka ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja izvrena: a) uz uporabu sile ili prijetnje, b) uz uporabu prijevare, lukavstva ili himbe, c) uz zlouporabu poloaja prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu ovisnosti, d) iskoritavajui stanje osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna donijeti odluku ili izraziti svoje odbijanje/pristanak, e) nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.
543
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I MLADEI Dvobranost lanak 1. (206.) (1) Tko sklopi novi brak iako se ve nalazi u braku ili tko sklopi brak s osobom za koju zna da se ve nalazi u braku, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je prijanji brak u meuvremenu prestao, kazneni progon nee se poduzeti. Omoguivanje sklapanja nedoputenog braka lanak 2. (207.) Ovlatena osoba pred kojom se sklapa brak koja omogui sklapanje braka iako nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za postojanje i valjanost braka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Prisila na sklapanje braka lanak 3. (1) Tko prisili drugu osobu na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko mami drugu osobu u drugu dravu od one u kojoj ona prebiva da bi je tamo prisilio na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Izvanbrani ivot s djetetom lanak 4. (214.) (1) Tko izvanbrano ivi s djetetom mlaim od 16 godina, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj, posvojitelj ili skrbnik koji djetetu mlaem od 16 godina omogui izvanbrani ivot s drugom osobom ili je na to navede. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Nee se kazniti za djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj ako razlika u dobi izmeu osoba koje izvanbrano ive nije vea od pet godina. Proputanje skrbi / Ostavljanje u tekom poloaju lanak 5. (208.) (1) Tko ostavi u tekom poloaju krvnog srodnika u ravnoj lozi ili branog druga koji se ne moe o sebi skrbiti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka lan obitelji koji je ostavljen u tekom poloaju teko tjelesno ozlijeen ili mu je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt lana obitelji koji je ostavljen u tekom poloaju, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Uz sankciju koju izrekne za kaznena djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud (e) poinitelju (moe) izrei kao posebnu obvezu da izvri svoje zakonom utvrene obiteljske dunosti. Povreda dunosti uzdravanja lanak 6. (209.) (1) Tko ne podmiruje uzdravanje za osobu koju je po zakonu duan uzdravati, i to na nain, u visini i u rokovima odreenim ovrnom ispravom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na uzdravanje djeteta mlaeg od 18 godina, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Uz izreenu kaznu sud (e/moe) poinitelju izrei kao posebnu obvezu da isplati dospjele obveze i da ubudue uredno ispunjava dunost uzdravanja. Neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta lanak 7. (215.) (1) Tko ne provodi, sprijei ili onemogui provoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili dravno tijelo, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Slubena osoba na radu u ustanovi ili dravnom tijelu koja ne provodi odluke suda ili dravnih tijela ili pravodobno ne ispunjava zakon-
544
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. ske obveze za zatitu djeteta pa zbog toga bude ugroeno zdravlje ili razvoj djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. (4) Poinitelj koji omogui provoenje odluke iz stavka 1. prije zapoinjanja kaznenog postupka, moe se osloboditi kazne. (5) Uz sankciju koju izrekne za kaznena djela iz ovoga lanka sud (moe/e) izrei poinitelju i obvezu da omogui ovrhu odluke za zatitu dobrobiti djeteta. Oduzimanje djeteta lanak 8. (210.) (1) Tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge osobe ili ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadri ili mu onemoguuje da ivi s osobom ili u ustanovi kojoj je povjereno, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj ili posvojitelj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s ciljem da dijete trajno zadri, ili ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka dijete napustilo podruje Republike Hrvatske, ili je tee ugroeno zdravlje, odgoj, kolovanje ili je na drugi nain teko ugroena dobrobit djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako kazneno djelo iz stavka 3. ovoga lanka poini roditelj ili posvojitelj, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Pokuaj djela iz stavka 2. ovoga lanka je kanjiv. (7) Poinitelj koji vrati dijete prije zapoinjanja kaznenog postupka moe se osloboditi kazne. Promjena obiteljskog stanja lanak 9. (211.) (1) Tko podmetanjem, zamjenom, davanjem lanih podataka ili na drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko iz nehaja zamijeni ili na drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Naputanje djeteta lanak 10. (212.) (1) Tko napusti svoje dijete s ciljem da ga se trajno rijei, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko se radi zarade bavi navoenjem roditelja da napusti dijete, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Zlouporaba djetetovih prava lanak 11. (213.) (1) Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dunosti skrbi ili odgoja djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko prisili dijete na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, na prosjaenje ili ga navodi na drugo ponaanje koje je tetno za njegov razvoj ili na drugi nain zlorabi djetetova prava, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako se zbog kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka dijete odalo prosjaenju, prostituciji ili drugim oblicima drutveno neprihvatljivog ponaanja, ili je prouzroena teka tjelesna ozljeda djeteta, ili mu je teko narueno zdravlje, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Nasilje u obitelji lanak 12. (215.a) (1) lan obitelji koji opetovano kri propise o zatiti od nasilja u obitelji, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. poinjeno uz upotrebu kakvog oruja ili opasnog orua ili
545
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. se prijetilo njegovom uporabom, ili je poinjeno prema djetetu ili u nazonosti djeteta, ili je djelo poinjeno prema rtvi ranjivoj zbog posebnih okolnosti kao to su trudnoa, invalidnost, dob ili ovisnost o drogi, ili je poinitelj u vrijeme poinjenja djela krio mjeru opreza, obvezu izreenu uz uvjetnu osudu ili zatitnu mjeru izreenu radi zatite rtve, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina zatvora. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavaka 1. i 2. prouzroena teka tjelesna ozljeda ili teko naruenje zdravlja lana obitelji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. prouzroena smrt lana obitelji, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Alternativa (1a) (1) lan obitelji koji opetovano ini tjelesno nasilje nad drugim lanom obitelji ili koji narui duevni integritet drugog lana obitelji inei nad njim duevno nasilje zastraivanjem, uznemirivanjem, emocionalnim i ekonomskim zlostavljanjem ili prijetnjama s ciljem uspostavljanja kontrole nad ponaanjem tog lana obitelji protiv njegove volje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Alternativa (1b) (1) lan obitelji koji opetovano ini tjelesno ili duevno nasilje nad drugim lanom obitelji i time ga dovede u poniavajui poloaj koji za posljedicu moe imati gubitak samopouzdanja rtve, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno uz upotrebu kakvog oruja ili opasnog orua ili se prijetilo njegovom uporabom, ili je poinjeno u nazonosti djeteta, ili je poinjeno u zajednikom domu ili domu rtve, ili je rtva pokuala samoubojstvo, ili su djela opetovano injena dulje razdoblje, ili je djelo poinjeno prema rtvi ranjivoj zbog posebnih okolnosti kao to su trudnoa, invalidnost, ovisnost o drogi ili dob, ili je poinitelj u vrijeme poinjenja djela krio mjeru opreza ili obvezu izreenu uz uvjetnu osudu ili zatitnu mjeru izreenu radi zatite rtve, ili je poinitelj ve bio osuen za slino kazneno djelo, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina zatvora. (3) Sud poinitelju moe izrei mjeru zatite kojom mu nalae napustiti zajedniko domainstvo i/ili zabranjuje posjeivanje odreenih mjesta, i/ili pribliavanje rtvi i kontaktiranje rtve, i to u trajanju od est mjeseci do pet godina ako postoji opasnost da e pratiti ili uznemirivati rtvu ili prema njoj poiniti neko kazneno djelo, ili mu zabraniti noenje oruja od jedne godine do deset godina, i/ili mu naloiti plaanje uzdravanja, ili ga liiti roditeljske skrbi, ili mu oduzeti skrbnitvo nad rtvom. Rodoskvrnue lanak 13. (198/1.) (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju sa srodnikom po krvi u ravnoj lozi, bratom, sestrom, polubratom ili polusestrom, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Nee se kazniti osoba koja je u vrijeme izvrenja radnje iz stavka 1. ovoga lanka bila dijete. Alternativa: Brie se. KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA Uvreda lanak 1. (199.) (1) Tko uvrijedi drugoga, kaznit e se novanom kaznom do 90 dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je uvreda postala pristupanom veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom do 180 dnevnih iznosa. (3) Ako uvrijeeni uzvrati uvredu, sud moe obojicu poinitelja osloboditi kazne. (4) Ako je poinitelj bio izazvan nedolinim ponaanjem oteenika, ili je oteenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog poinjenog djela, sud ga moe osloboditi kazne. (5) Nema kaznenog djela uvrede ako iz naina izraavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovaavanje poinjeno radi zatite drugih opravdanih interesa. Sramoenje lanak 2. (200.-202.) (1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese tvrdnju koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu,
546
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. kaznit e se novanom kaznom do 90 dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain, zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom do 180 dnevnih iznosa. (3) Nee se kazniti za sramoenje okrivljenik koji dokae istinitost tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je, postupajui u dobroj vjeri, povjerovao u njihovu istinitost. (4) Nije doputeno dokazivanje iz stavka 3. poinitelju koji tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga, a postupao je preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga, osobito ako se tvrdnje odnose na osobni ili obiteljski ivot. (5) Prizna li poinitelj neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih, sud ga moe osloboditi kazne. Kleveta lanak 3. (200.) (1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu tvrdnju koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu, znajui da je neistinita, kaznit e se novanom kaznom do 180 dnevnih iznosa ili kaznom zatvora do est mjeseci. (2) Tko djelo iz stavka 1. poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv asti i ugleda lanak 4. (204.) (1) Kazneni postupak za kaznena djela protiv asti i ugleda pokree se privatnom tubom. (2) Ako su kaznena djela protiv asti i ugleda poinjena prema umrloj osobi, kazneni postupak moe se pokrenuti privatnom tubom branog ili izvanbranog druga, roditelja, djece, posvojitelja, posvojenika, brae ili sestara umrle osobe. Javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv asti i ugleda lanak 5. (205.) (1) Presuda kojom je oglaen krivim poinitelj kaznenog djela protiv asti i ugleda poinjenog putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree ili drugog sredstva javnog priopivanja objavit e se u cijelosti ili djelomino na zahtjev oteenika, a o troku poinitelja. (2) Sud e u presudi odrediti nain njezina objavljivanja pri emu e, uvijek kada je to mogue, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopivanja u kojem je kazneno djelo poinjeno. KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA Pranje novca lanak 1. (279.) (1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom pretvori, zamijeni ili prenese radi prikrivanja njezina nezakonitog porijekla, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u nancijskom ili drugom poslovanju, ili se poinitelj bavi pranjem novca, ili je imovinska korist iz stavka 1. ovoga lanka velike vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko u nancijskom ili drugom poslovanju poduzme radnju iz stavka 1. ovoga lanka postupajui s nehajem prema okolnosti da je rije o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Ako je imovinska korist iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi, poinitelj e se kazniti ako je rije o kaznenom djelu i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (5) Ako je imovinska korist iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi, poinitelj se moe kazniti i kad to djelo nije kanjivo prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, a kazneni postupak e se pokrenuti po odobrenju glavnog dravnog odvjetnika. (6) Imovinska korist iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka oduzet e se, a prava utvrditi nitavim. (7) Poinitelja koji dobrovoljno pridonese otkrivanju kaznenog djela iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka sud moe osloboditi kazne. Prikrivanje lanak 2. (279. i 236.) (1) Tko imovinsku korist za koju zna da ju je drugi ostvario kaznenim djelom prikriva, pribavlja, posjeduje ili se njome koristi,
547
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo kojim je pribavljena prikrivena stvar/imovinska korist. (3) Ako se poinitelj bavi prikrivanjem ili je imovinska korist iz stavka 1. ovoga lanka velike vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je imovinska korist iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi, poinitelj e se kazniti ako je rije o kaznenom djelu i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (5) Imovinska korist iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka oduzet e se, a prava utvrditi nitavim. (6) Poinitelja koji dobrovoljno pridonese otkrivanju kaznenog djela iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka sud moe osloboditi kazne. Zavaravajue oglaivanje lanak 3. (284.) Tko u ponudi robe ili usluga upuenoj irem krugu osoba navede neistinite ili nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i koji mogu razumnog potroaa dovesti u zabludu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Zloupotreba povlatenih informacija lanak 4. (3. ZKDTK1) (lanak 3. Zakona o kaznenim djelima protiv trita kapitala; u prijelaznim odredbama taj Zakon treba staviti izvan snage) (1) Tko raspolaui povlatenom informacijom: 1. za vlastiti ili tui raun neposredno ili posredno stekne ili otpusti nancijski instrument na koji se ta informacija odnosi, ili njime raspolae 2. neovlateno otkrije, priopi, preda ili na drugi nain uini dostupnom povlatenu informaciju drugoj osobi, 3. preporui drugoj osobi ili je navede da stekne ili otpusti nancijski instrument na koji se ta informacija odnosi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. poinila osoba koja je raspolagala povlatenom informacijom na temelju lanstva u upravljakim ili nadzornim tijelima izdavatelja, udjela u kapitalu izdavatelja, pristupa informaciji kroz obavljanje svog posla ili dunosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna imovinska teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna imovinska teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Zlouporaba trita kapitala lanak 5. (4. ZKDTK) (1) Tko suprotno propisima o tritu kapitala: 1. obavi transakciju ili da nalog za trgovanje koji mogu dati pogrene ili obmanjujue poruke o ponudi, potranji ili cijeni nancijskih instrumenata, ili djelujui u suradnji s jednom ili vie osoba dri cijenu jednog ili vie nancijskih instrumenata na abnormalnoj ili umjetnoj razini, 2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotrebljava ktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare, 3. iri informacije putem medija, internetom ili bilo kojim drugim nainom/sredstvom koji daje ili bi mogao davati lane ili obmanjujue signale u pogledu nancijskih instrumenata, ukljuujui irenje glasina i lanih ili obmanjujuih vijesti, pri emu je osoba koja je proirila informaciju znala ili bila duna znati da je informacija lana ili obmanjujua, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je postupanjem iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj pribavio znatnu imovinsku korist ili je prouzroena znatna imovinska teta, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. Prouzroenje steaja (bankrot) lanak 6. (282.) (1) Tko u stanju prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje koja prijeti ili je nastupila: a) cijelu imovinu ili dio imovine koja bi inila steajnu masu prividno proda, optereti bez odgovarajue protuinidbe, besplatno ustupi, oteti, uniti ili uini neupotrebljivom,
1 Zakon o kaznenim djelima protiv trita kapitala (NN 152/08) koji e stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona biti stavljen izvan snage.
548
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. b) zakljui ktivni ugovor ili prizna nepostojeu trabinu, c) ne vodi trgovake ili poslovne knjige koje je duan voditi ili ih prikrije, uniti, oteti, preinai ili ih tako vodi ili izradi zavrni raun da se ne moe utvrditi ili je znatno oteano utvrivanje njegova imovinskog stanja, d) u suprotnosti s urednim gospodarenjem prekomjerno troi, otuuje imovinu znatno ispod trine cijene, preuzme nerazmjernu obvezu, koristi se zajmovima ili ih daje, sklopi posao s osobom nesposobnom za plaanje, propusti pravodobno naplatiti svoje trabine ili na drugi nain umanji imovinu koja bi inila steajnu masu ili prikriva imovinsko stanje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i tko radnjama opisanim u tom stavku izazove prezaduenost ili trajniju nesposobnost za plaanje. (3) Tko kaznena djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Ako je djelom iz stavaka 1. i 2. prouzroena teta velikih razmjera ili gubitak zaposlenja veeg broja ljudi, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (5) Ako su posljedice iz stavka 4. prouzroene djelom iz stavka 3., poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (6) Kazneno djelo iz ovog lanka postojat e samo ako je otvoren steajni postupak protiv poinitelja ili osobe koju je zastupao. (7) Ako je steajna masa dostatna za pokrie svih utvrenih obveza steajnog dunika, poinitelj se moe osloboditi kazne. Pogodovanje vjerovnika lanak 7. (281.) (1) Tko znajui da je on postao ili da je osoba koju zastupa postala nesposobna za plaanje, ispuni trabinu vjerovnika, iako ovaj nema pravo na ispunjenje na takav nain ili u to vrijeme, ili ga na drugi nain stavi u povoljniji poloaj prema drugim vjerovnicima, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kazneno djelo iz ovog lanka postojat e samo ako je otvoren steajni postupak prema poinitelju ili zastupanoj pravnoj osobi ili je donesena odluka da se steajni postupak nee provesti zbog neznatne vrijednosti steajne mase. Zlouporaba u postupku steaja lanak 8. (283.) (1) Vjerovnik ili lan odbora vjerovnika koji zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koji prihvati ponudu ili obeanje dara ili kakve druge koristi za sebe ili drugoga da bi glasovao na odreeni nain ili propustio glasovanje ili na drugi nain postupio radi oteenja barem jednog vjerovnika u steajnom postupku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako djelo iz stavka 1. poini steajni upravitelj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Tko vjerovniku, lanu odbora vjerovnika ili steajnom upravitelju ponudi, obea ili dade dar ili kakvu drugu korist radi poinjenja kaznenog djela iz stavaka 1. ili 2. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Primljeni dar ili druga imovinska korist oduzet e se. Neovlatena uporaba tue tvrtke lanak 9. (285.) (1) Tko neovlateno uporabi tuu tvrtku i na taj nain pribavi imovinsku korist ili prouzroi tetu u iznosu veem od , kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. poinitelj e se kazniti. Utaja poreza ili carine lanak 10. (286., 298. i 224.b). (1) Tko s ciljem da on ili druga (zika ili pravna) osoba potpuno ili djelomino izbjegne plaanje poreza ili carine daje netone ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim injenicama koje utjeu na utvrivanje iznosa porezne ili carinske obveze, ili tko s istim ciljem u sluaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge injenice koje utjeu na utvrivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga doe do smanjenja ili neutvrenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi trideset tisua kuna, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. kaznit e se tko postupi suprotno uvjetima pod kojima je dobio poreznu olakicu ili carinsku povlasticu u iznosu veem od 30.000 kuna. (3) Ako je kazneno djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka dovelo do smanjenja ili neutvrenja po-
549
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. rezne obveze velikih razmjera/u iznosu koji prelazi 300.000 kuna, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Odredbe iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka primijenit e se i na poinitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije. Izbjegavanje carinskog nadzora lanak 11. (298.) (1) Tko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese preko granice robu koje su proizvodnja ili promet ogranieni ili zabranjeni, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Roba koja je predmet kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se. Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju l. 12. (291., 292., 294. i 337.) (1) Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dunost zatite tuih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj nain pribavi sebi ili drugoj zikoj ili pravnoj osobi protupravnu imovinsku korist ili na drugi nain onome o ijim se imovinskim interesima duan brinuti prouzroi tetu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna protupravna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Prijevara u gospodarskom poslovanju lanak 13. (293.) (1) Tko s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Subvencijska prijevara 14. (224.b) (1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari dravnu potporu davatelju dravne potpore dade netone ili nepotpune podatke o injenicama o kojima ovisi donoenje odluke o dravnoj potpori ili propusti obavijestiti davatelja dravne potpore o promjenama vanim za donoenje odluke o dravnoj potpori, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko se sredstvima iz odobrene dravne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni. (3) Ako je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj postupao s ciljem da ostvari dravnu potporu velikih razmjera ili se u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka koristio dravnom potporom velikih razmjera, kaznit e se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina. (4) Tko u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka dobrovoljno sprijei donoenje odluke o dravnoj potpori, moe se osloboditi kazne. (5) Dravne potpore su bespovratna sredstva namijenjena unapreenju gospodarstva koja se dodjeljuju sukladno propisima. S dravnim potporama u smislu ovog lanka izjednauju se subvencije i pomoi odobrene iz sredstava Europske unije. Primanje mita u gospodarskom poslovanju lanak 15. (294.a) (1) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili prihvati ponudu ili obeanje dara ili kakve druge koristi, za sebe ili za drugoga, da prilikom sklapanja ili izvrenja posla ili pruanja usluge pogoduje drugoga tako da prouzroi tetu onome koga zastupa ili za koga radi, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist ili prihvati ponudu ili obeanje dara ili kakve druge koristi, za sebe ili za drugoga, kao protuuslugu za sklapanje ili izvrenje posla ili pruanje usluge, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Davanje mita u gospodarskom poslovanju lanak 16. (294.b) (1) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade dar ili kakvu drugu korist da
550
K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503-551. njemu ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvrenja posla ili pruanja usluge i time prouzroi tetu onome koga zastupa ili za koga radi, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade dar ili kakvu drugu korist kao protuuslugu za sklapanje ili izvrenje posla ili pruanje usluge, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao mito na zahtjev odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne. Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne lanak 17. (295.) (1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj sebi ili drugome pribavio imovinsku korist ili prouzroio tetu velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Nedoputena proizvodnja lanak 18. (296.) (1) Tko proizvodi ili prerauje predmete ili robu kojih je proizvodnja zabranjena, ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Predmeti i roba nedoputene proizvodnje oduzet e se. Nedoputena trgovina lanak 19. (297.) (1) Tko neovlateno kupuje, posjeduje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili robu kojih je promet zabranjen ili ogranien, ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Predmeti i roba nedoputene trgovine oduzet e se.
551
Smjernice Vlade Republike Hrvatske za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog zakona UDK 343.2/.7(497.5)(094.5) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb),Primljeno 18. studenoga 2010. vol. 17, broj 2/2010, str. 553-579.
SMJERNICE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA KAZNENOG ZAKONA1

1. UVOD Hrvatski sabor je 1997. donio prvi Kazneni zakon Republike Hrvatske (NN 110/97) koji je stupio na snagu 1.1.1998. Ve iz obrazloenja tog Zakona bilo je vidljivo da zakonodavac tada nije elio prekidati kontinuitet s dotadanjim kaznenim pravom to je bilo opravdano kod mnogih kaznenopravnih instituta, naroito u opem dijelu, ali je dovelo i do toga da se danas jo uvijek u njemu nalaze neki ostaci iz biveg sustava koji se neuspjeno nose s novim oblicima kriminaliteta (osobito izraeno kod gospodarskih kaznenih djela). Ve na poetku taj Zakon je pretrpio izvjesne kritike, koje su prvenstveno bile upuene njegovim pravno-tehnikim nedostacima (to dokazuje i obilati ispravak objavljen u NN 27/98 te dosta upitan raspored po glavama posebnog dijela - osobito u pogledu kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom). Kazneni zakon je najprije izmijenjen 2000. godine (NN 129/00) - uglavnom u pogledu opisa pojedinih kaznenih djela. Druga izmjena (NN 51/01) odnosila se na samo jedno kazneno djelo (protuzakonito prebacivanje osoba preko dravne granice). Ove dvije izmjene nisu imale vee znaenje. Do opsenijih izmjena u Kaznenom zakonu trebalo je doi 2003. (NN 111/03) kada je bila donesena novela koja je zadirala i u neke temeljne koncepcije Zakona, ali ona nikad nije stupila na snagu jer ju je Ustavni sud ukinuo (NN 190/03) zbog proceduralne pogreke prilikom izglasavanja Zakona. Idue godine bile su donesene izmjene (NN 105/04) kojima se Zakon usuglasio s nekim meunarodnim obvezama (Statut Meunarodnog kaznenog suda, Kaznenopravna konvencija o korupciji, Konvencija o kibernetikom kriminalu i dr.) te je bio preuzet manji dio rjeenja koja su trebala stupiti na snagu novelom iz 2003. U iduoj izmjeni Kaznenog zakona (NN 71/06) za niz kaznenih djela povisio se minimum propisane kazne, suzila mogunost ublaavanja kazne i izricanja uvjetne osude, uvedena je kazna dugotrajnog zatvora i za mlae punoljetnike, itd. U daljnjoj noveli iz 2007. (NN 110/07) prije svega se eljelo uskladiti Kazneni zakon s Konvencijom o zatiti nancijskih interesa EU, ali se to uinilo nespretno uvoenjem neodreenih kaznenih djela koja su bila podvrgnuta kritici pa su u posljednjoj izmjeni (NN
Vlada Republike Hrvatske donijela je 17. prosinca 2009. zakljuak klasa: 740-02/0901/01, ur. broj: 5030106-09-3 kojim je prihvatila Smjernice u tekstu koji je dostavilo Ministarstvo pravosua 11. prosinca 2009. Izvor: http://nkz.pravosudje.hr
1
553
Smjernice Vlade Republike Hrvatske za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog zakona Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 553-579.
152/08) gotovo sve odredbe koje je prethodna izmjena uvela bile izmijenjene, a bile su uinjene i pojedine preinake u cilju uvoenja proirenog oduzimanja imovinske koristi te usklaivanja skupine teroristikih kaznenih djela s meunarodnim obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela. Brojne izmjene rezultirale su neskladom izmeu pojedinih odredbi Zakona te su dovele do nesklada u teini propisanih sankcija za pojedina kaznena djela. Ovaj nesklad mogue je ukloniti samo sustavnom izmjenom Zakona. U Republici Hrvatskoj u tijeku je reforma cjelokupnog kaznenog zakonodavstva. Temeljni procesni zakon - Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09) - ve je donesen i stupio je na snagu 1. sijenja 2009., a primjenjuje se u predmetima iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 1. srpnja 2009. U tijeku je donoenje i niza drugih zakona (npr. Zakona o probaciji, Zakona o kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, Zakona o sudovima za mlade) koji zahtijevaju kao podlogu velike zahvate u materijalnom kaznenom zakonodavstvu, koje se realno ne bi mogle ostvariti tek zakonskom izmjenom i dopunom, ve jedino donoenjem novog Kaznenog zakona. Proteklih godina zaprimljen je niz primjedbi na pojedine odredbe postojeeg Kaznenog zakona od strane sudova, dravnog odvjetnitva, nevladinih organizacija te europskih i meunarodnih organizacija. Iz njih je vidljivo da postoji niz razloga zbog kojih je novi Kazneni zakon za Republiku Hrvatsku neophodan. Pri izradi novog Kaznenog zakona osobitu pozornost treba dati sljedeim pitanjima: 1) Usklaivanju Kaznenog zakona s meunarodnim dokumentima, i to s: 1.1 dokumentima Ujedinjenih naroda 1.2 pravnom steevinom Europske unije 1.3 konvencijama Vijea Europe 1.4 pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava 1.5 drugim meunarodnim dokumentima 2) Daljnjem osuvremenjivanju opeg i posebnog djela Kaznenog zakona na temelju dobre prakse drugih europskih kaznenopravnih sustava 3) Usklaivanju Kaznenog zakona s drugim propisima RH, i to s: 3.1 novim Zakonom o kaznenom postupku 3.2 sporednim kaznenim zakonodavstvom 3.3 prekrajnim zakonodavstvom 3.4 izmjenama u drugim zakonima 4) Otklanjanju zakonskih neusklaenosti i proturjenosti te brisanju deklarativnih i didaktikih odredaba 5) Poboljanju sistematizacije glava i odredaba opeg i posebnog dijela KZ-a te njihovih naziva 6) Poboljanju kaznenopravnog poloaja rtve 554
7) Unapreenju i poveanju djelotvornosti sustava kaznenopravnih sankcija 7.1 Uinkovitijem ureenje kazne zatvora i. Potrebi smanjenja mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora ii. Potrebi nalaenja odgovarajueg tretmana trajno opasnih poinitelja najteih kaznenih djela iii. Reformi uvjetnog otpusta i njegovu dovoenju u vezu s uvjetnom osudom 7.2 Reformi mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnoj osudi 7.3 Dosljednom uvoenju sustava dnevnih iznosa kod novane kazne 7.4 Jaanju uloge i irenju mogunosti izricanja alternativnih sankcija i. irenju primjene rada za ope dobro ii. irenju kataloga i uvoenju mogunosti izricanja posebnih obveza izvan uvjetne osude iii. irenju asortimana alternativnih sankcija 7.5 Poboljanju ureenja sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na tzv. terapijskim mjerama 8) Promjenama u posebnom djelu 8.1 Razmatranju potrebe uvoenja novih inkriminacija ili irenja postojeih 8.2 Preispitivanju postojeih kvaliciranih i privilegiranih oblika kod pojedinih kaznenih djela 8.3 Razmatranju potrebe dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela 8.4 Otklanjanju nedostataka i preklapanja u opisima pojedinih kaznenih djela 8.5 Preispitivanju raspona sankcija s ciljem da odraavaju teinu kaznenih djela te uspostavi dosljednog sustava propisanih kazni 8.6 Osuvremenjivanju pojedinih kaznenih djela i glava (npr. gospodarskih kaznenih djela; odredaba koje se odnose na suzbijanje organiziranog kriminaliteta i korupcije)
2. USKLAIVANJE KAZNENOG ZAKONA S MEUNARODNIM DOKUMENTIMA Kazneni zakon je potrebno dodatno uskladiti s dokumentima Ujedinjenih naroda, pravnom steevinom Europske unije, konvencijama Vijea Europe, pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava te s drugim meunarodnim dokumentima kao to su preporuke GRECO-a i MONEYVAL-a, smjernice OLAF-a, izvjea Europskog odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT) pri Vijeu Europe i slino. Iako su mnoga kaznena djela raena po uzoru na meunarodna kaznena djela, jo 555
uvijek postoje nesuglasice u deniciji nekih od tih kaznenih djela u Kaznenom zakonu u odnosu na njihovu deniciju u meunarodnim dokumentima.
2.1. Potreba za daljnjim usklaivanjem s dokumentima ujedinjenih naroda Kao primjer nekih od dokumenta Ujedinjenih naroda s kojima je potrebno uskladiti Kazneni zakon navodimo: (1) Protokol o prodaji djece, djejoj prostituciji i djejoj pornograji uz Konvenciju o pravima djeteta (npr. bilo bi dobro denirati pojam podvoenja u skladu s lankom 3. Protokola) (2) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (npr. lanak 20. Konvencije propisuje da je drava duna razmotriti potrebu uvoenja neopravdanog bogaenja kao kaznenog djela) (3) Meunarodna konvencija protiv novaenja, koritenja, plaanja i osposobljavanja plaenika (npr. u deniciji plaenika iz lanka 89. stavka 35. Kaznenog zakona potrebno je brisati rije iskljuivo, jer ta rije nije sadrana u deniciji iz lanka 1. Konvencije pa je time i primjena lanka 167.b KZ-a ua, za to nema opravdanja) (4) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (npr. lanak 6. Konvencije predvia kanjavanje za pokuaj pranja koristi od kaznenog djela, a prema postojeem Kaznenom zakonu pokuaj prikrivanja iz lanka 236. nije kanjiv) (5) Protokol protiv krijumarenja migranata kopnom, morem i zrakom uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (npr. kao objekt krijumarenja migrant u pravilu ini kazneno djelo krivotvorenja isprave pribavljanjem lane isprave, a KZ ne sadri mogunost iskljuenja njegove kaznene odgovornosti odnosno iskljuenja kaznenog progona kao to to trai lanak 5. Protokola) (6) Protokol protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim orujem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (npr. nije inkriminirano trgovanje dijelovima i komponentama vatrenog oruja niti je inkriminirano brisanje odnosno uklanjanje oznaka koje vatreno oruje mora imati, zbog ega postojei Kazneni zakon nije usklaen s lankom 5. Protokola) (7) Meunarodna konvencija o zatiti svih osoba od prisilnih nestanaka (l. 4. obvezuje drave lanice na poduzimanje potrebnih mjera da prisilni nestanak postane kaznenim djelom prema kaznenom zakonu drave; l. 5. proireno ili sustavno provoenje prakse prisilnih nestanaka odreuje kao zloin protiv ovjenosti) 556
2.2. Potreba za daljnjim usklaivanjem s pravnom steevinom Europske unije Prema Planu aktivnosti za preuzimanje i provedbu pravne steevine za 2010. godinu Kazneni zakon e se uskladiti s: (1) Okvirnom odlukom 2008/913/JHA od 28. studenoga 2008. o suzbijanju odreenih oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije (npr. poticanje iz lanka 174. stavka 3. KZ-a samo je djelomino usklaeno s lankom 1. (a) Okvirne odluke s obzirom na to da se inkriminira javno poticanje samo na mrnju po rasnoj i drugim osnovama, ali nije predvieno javno poticanje na nasilje po tim osnovama) (2) Okvirnom odlukom 2004/68/PUP od 22. prosinca 2003. o spreavanju seksualnog iskoritavanja djece i djeje pornograje (npr. postojei KZ ne denira pojam djeje pornograje, koji je deniran lankom 1. Okvirne odluke) Uz to, potrebno je razmotriti preuzimanje jo nekih rjeenja iz pravne steevine Europske unije radi osuvremenjivanja Kaznenog zakona, na primjer onih iz: (1) Okvirne odluke od 28. studenoga 2002. o jaanju kaznenog okvira u cilju spreavanja omoguivanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka i Direktive od 28. studenoga 2002. o odreivanju omoguivanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka (npr. postojei KZ ne sankcionira pomaganje u nezakonitom ulasku kada nije poinjeno iz koristoljublja, pomaganje u nezakonitom tranzitu i nezakonitom boravku stranca u smislu lanka 1. stavka 1. (a) Direktive) (2) Okvirne odluke 2005/222/JHA od 24. veljae 2005. o napadima na informacijske sustave (npr. postojei KZ ne predvia u lanku 223. poseban kazneni okvir za sluaj da su napadi na informacijske sustave izvedeni u sklopu zloinake organizacije) (3) Okvirne odluke 2008/841/JHA od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (npr. KZ ne navodi eksplicitno ponaanja koja prema lanku 2. (a) Okvirne odluke svakako predstavljaju nain sudjelovanja u zloinakoj organizaciji (pruanje informacija ili materijalnih sredstava, regrutiranje novih lanova i sve oblike nanciranja njezinih aktivnosti) (4) Konvencije od 26. srpnja 1995. o zatiti nancijskih interesa Europskih zajednica: SL C 316 od 27. prosinca 1995. s protokolima (npr. suvina je djelomina regulacije iste materije u lanku 298. KZ-a kada je ona u cijelosti regulirana lankom 224.b postojeeg KZ-a) (5) Okvirne odluke 2008/XX/JHA o Europskom sustavu podataka iz kaznene evidencije (ECRIS) (postojee zakonske odredbe o kaznenoj evidenciji nisu dostatne - zbog potrebe za njihovom detaljnou valja razmotriti njihovo izdvajanje iz Kaznenog zakona i reguliranje posebnim Zakonom o rehabilitaciji i kaznenoj evidenciji) 557
(6) Okvirne odluke 2008/675/PUP o potovanju presuda meu dravama lanicama EU
2.3. Potreba za daljnjim usklaivanjem s konvencijama Vijea Europe Kazneni zakon potrebno je uskladiti s odredbama sljedeih konvencija: (1) Konvencija o kibernetikom kriminalu (npr. postojei KZ ne denira djeju pornograju kao ni rasni i ksenofobni materijal) (2) Kaznenopravna konvencija o korupciji (npr. vezano uz korupciju u privatnom sektoru, postojei KZ predvia kanjavanje samo odgovornih osoba u pravnim osobama, a ne i u drugim entitetima privatnog sektora) (3) Konvencija o zatiti djece od spolnog iskoritavanja i spolne zlouporabe (npr. kod prisile na spolni odnoaj ne postoji kvalicirani oblik u kojem se dijete ili maloljetna osoba pojavljuje kao rtva, to propisuje l. 18. Konvencije; kazneno djelo djeje pornograje na raunalnom sustavu ili mrei valja uklopiti u kazneno djelo koje inkriminira iskoritavanje djece za pornograju kao u lanku 20. Konvencije, valja uvesti nove inkriminacije kao grooming ili proiriti postojee na kanjavanje klijenata kad se radi o seksualnom iskoritavanju djece) (4) Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima (npr. razmotriti uvoenje oduzimanja ili unitenja isprava o identitu kao zasebnog kaznenog djela sukladno lanku 20. (c) Konvencije) (5) Konvencija o zatiti okolia kroz kazneno pravo (razmotriti usklaenost glave kaznenih djela protiv okolia s Konvencijom)
2.4. Potreba za usklaivanjem s pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava Kao lanica Vijea Europe, osim s relevantnim konvencijama, osobito je vano da Republika Hrvatska uskladi Kazneni zakon i s pravnim standardima utvrenim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Tako je Republika Hrvatska prije svega obvezna uskladiti Kazneni zakon s presudama Europskog suda za ljudska prava u kojima je osuena. U tom smislu vane su nedavne presude u predmetima Tomai protiv Hrvatske i Maresti protiv Hrvatske. U presudi Tomai protiv Hrvatske od 15.1.2009. u paragrafu 42. govori se o manjkavosti domaeg sustava zatite ivota ljudi od postupaka opasnih kriminalaca koji su kao takvi utvreni od strane mjerodavnih vlasti Republike Hrvatske i postupanja prema takvim pojedincima, ukljuujui i pravni okvir u kojemu nadlene vlasti trebaju djelovati i predviene mehanizme. 558
U presudi Maresti protiv Hrvatske od 23.7.2009. uoava se nunost velikih promjena u odnosu hrvatskog kaznenog i prekrajnog zakonodavstva: u paragrafu 65. ove presude navodi se da ak ni uraunavanje etrdeset dana kazne zatvora koju je izrekao prekrajni sud u kaznu zatvora od godinu dana koju je izrekao opinski sud ne mijenja injenicu da je podnositelju zahtjeva dva puta sueno za isto djelo. Od drugih presuda, u kojima Republika Hrvatska nije bila stranka u postupku, a s kojima bi Kazneni zakon valjalo uskladiti, treba istaknuti predmet M.C. protiv Bugarske od 4.12.2003. gdje je sud naglasio da se, bez obzira na razlike u deniranju kaznenog djela silovanja, u veini europskih zemalja danas uvrijeilo tumaenje po kojem silovanje ukljuuje bilo koji nedobrovoljni spolni in. U tom smjeru potrebno je redenirati kazneno djelo silovanja.
2.5. Potreba za usklaivanjem s drugim meunarodnim dokumentima Republika Hrvatska treba razmotriti usklaivanje Kaznenog zakona i sa sljedeim meunarodnim dokumentima: (1) preporukama GRECO-a (npr. kod davanja mita iz lanka 348. u stavku 3. obvezno osloboenje od kazne potrebno je zamijeniti fakultativnim) (2) preporukama MONEYVAL-a i FATF-a (3) smjernicama OLAF-a (npr. OLAF je u vie navrata svojim smjernicama ukazao na suvinost djelomine regulacije iste materije u lanku 298. KZa kada je ona u cijelosti regulirana lankom 224.b postojeeg KZ-a) (4) izvjeima Europskog odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT) pri Vijeu Europe
3. DALJNJE OSUVREMENJIVANJE KAZNENOG ZAKONA NA TEMELJU DOBRE PRAKSE DRUGIH EUROPSKIH KAZNENOPRAVNIH SUSTAVA Europski kazneni sustavi uveli su u proteklih desetak godina u svoja kaznena zakonodavstva niz novih rjeenja. Stoga je potrebno poredbeno prouiti kaznena zakonodavstva, osobito onih drava koje su nam do sada sluile kao uzor u stvaranju kaznenog prava (Njemaka, vicarska i Austrija) te raspraviti u kojoj je mjeri te promjene dobro slijediti i u naem Zakonu. Posebnu panju valja posvetiti pojedinim institutima iz opeg djela Kaznenog zakona kao to su institut produljenog djela, beznaajno djelo, razlozi iskljuenja protupravnosti, zastara i drugi. 559
U pogledu produljenog kaznenog djela, koje izaziva puno prijepora u sudskoj praksi, potrebno je razmotriti brisanje tog instituta pa da se ti sluajevi rjeavaju kroz stjecaj kaznenih djela ili njegovo preoblikovanje na nain da se iskljui njegova primjena kod kaznenih djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo ili slobodu. Takoer, potrebno je preispitati i postojee odredbe o beznaajnom djelu koje je nedavno izbaeno iz austrijskog KZ-a po uzoru na koje je i raeno, s time da je istovremeno u njihovu ZKP-u proireno naelo oportuniteta kaznenog progona za bagatelni kriminal. Stoga treba imati na umu da je njegovo brisanje i iz naeg KZ-a mogue jedino uz odgovarajue izmjene ZKP-a. U tom smislu trebalo bi razmotriti i uvoenje instituta obustave postupka od strane suda, koje nalazimo u europskim zakonodavstvima, a koji ima pozitivan uinak s obzirom na to da tedi proraunski novac jer sud ne mora provoditi cijeli dokazni postupak kad uvidi da se radi o beznaajnom djelu ili bi se postupak oito okonao osloboenjem od kazne. Uvoenje mogunosti obustavljanja postupka moglo bi se i u posebnom dijelu predvidjeti pod odreenim okolnostima (npr. kod kaznenog djela dvobranosti u sluaju da je prijanji brak prestao). Jo je KZ iz 1997. godine parcijalno uveo normativne teorije kod instituta krajnje nude. Ovakav koncept prihvatila je sudska praksa i sad bi ga trebalo do kraja dosljedno provesti kod krajnje nude, ali i kod nune obrane kao to je to uinjeno u njemakom i vicarskom zakonu. Potrebno je preispitati i regulaciju zastare. Sukladno potrebama prakse, valja razmotriti ukidanje relative zastare (a time i instituta prekida zastare), kako u pogledu zastare kaznenog progona tako i u pogledu zastare izvrenja kazne. Izuzetno su rijetki pravni sustavi koji prave razliku izmeu apsolutne i relativne zastare - ne nalazimo je ni u vicarskom, ni u austrijskom kaznenom pravu, dok njemaki Kazneni zakon razlikuje apsolutnu i relativnu zastaru kaznenog progona, a napustio ju je kod zastare izvrenja kazne. Nedavno su iz svog Kaznenog zakona ovo razlikovanje izbacili i Slovenci. Mirovanje zastare za kaznena djela poinjena na tetu djece i maloljetnika treba ograniiti na kaznena djela kod kojih za to stvarno postoji potreba (npr. odgovarajua seksualna kaznena djela i kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei). Prilikom izmjena odredbi o zastari potrebno je urediti sporno pitanje u sudskoj praksi tee li zastara za vrijeme izvrenja kazne. Naime, apsurdna je situacija u kojoj netko zapone izdravati kaznu pa ga se ubrzo potom puta na slobodu jer je nastupila zastara izvrenja kazne. U posebnom dijelu, izmeu ostalog, treba razmotriti komparativna rjeenja kod kaznenih djela protiv asti i ugleda, osobito ona u njemakom, austrijskom i vicarskom kaznenom zakonodavstvu, te ispitati postoji li adekvatna kaznenopravna zatita asti i ugleda kroz postojea kaznena djela, kojima se inkriminira kleveta i uvreda. Nadalje potrebno je razmotriti komparativna rjeenja 560
kod inkriminiranja seksualnih delikata, kaznenopravne zatite djece, gospodarskog kriminaliteta i dr.
4. USKLAIVANJE KAZNENOG ZAKONA S DRUGIM PROPISIMA RH 4.1. Usklaivanje Kaznenog zakona i novog Zakona o kaznenom postupku Republika Hrvatska je prole godine donijela novi Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09) i sukladno novim odredbama tog zakona potrebne su i stanovite promjene u Kaznenom zakonu. Primjerice, treba voditi rauna o novom poloaju rtve, koja je denirana u lanku 202. stavku 10. kao osoba koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi zike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Takoer, Kazneni zakon treba poduprijeti primjenu novih odredba o nagodbi dravnog odvjetnika i okrivljenika na nain da se u sluajevima sporazuma o kazni mogu dodatno sniziti granice o ublaavanju kazne. Nadalje, iz relevantnih odredba Zakona o kaznenom postupku za zike i pravne osobe proizlazi obveza prijavljivanja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti. Meutim, postojee zakonsko rjeenje iz lanaka 299. i 300. KZ-a ograniava kanjivost samo na neprijavljivanje najteih kaznenih djela. Stoga je potrebno proiriti zonu kanjivosti na neprijavljivanje svih kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti (bez obzira na to je li rije o neprijavljivanju pripremanja ili neprijavljivanju poinjenog kaznenog djela) radi potpunog usklaivanja materijalnog (supstancijalnog) i procesnog kaznenog zakonodavstva.
4.2. Preispitivanje odnosa Kaznenog zakona i sporednog kaznenog zakonodavstva U hrvatskom sporednom kaznenom zakonodavstvu regulacija pravnih posljedica osude otela se kontroli i stoga e biti potrebno donijeti novi Zakon o rehabilitaciji i kaznenoj evidenciji. Nadalje, odredbe o pomilovanju su suvine u Kaznenom zakonu jer su one ve regulirane Zakonom o pomilovanju. Takoer, amnestija je ve regulirana lankom 80. Ustava gdje je propisano da Hrvatski sabor daje amnestiju za kaznena djela, stoga zakonodavac po naelu lex posterior derogat legi priori moe bez ikakvih smetnji donijeti zakon kojim se amnestija odreuje neovisno o pretpostavkama iz KZ-a. 561
Protjerivanje stranca iz zemlje je suvina sigurnosna mjera s obzirom na to da kod nas tu materiju ve ureuje Zakon o strancima koji je u lancima 90. i 91. st. 2. ureuje drukije nego Kazneni zakon pa su sada u djelominoj koliziji. Pretpostavke i sadraj uvjetnog otpusta treba propisati Kaznenim zakonom, a nain njegova izvrenja Zakonom o izvrenju kazne zatvora odnosno Zakonom o probaciji. U Kazneni zakon treba ukljuiti i kaznena djela protiv trita kapitala koja su sada iz nejasnih razloga ureena posebnim Zakonom o kaznenim djelima protiv trita kapitala, odvojenim ak i od Zakona o tritu kapitala s kojim ini cjelinu. U poredbenim europskim zakonodavstvima odredbe o kaznenim djelima protiv oruanih snaga najee se nalaze u sporednom kaznenom zakonodavstvu pa bi u tom smislu valjalo razmotriti premjetanje glave XXVI. Kaznenog zakona u jedan takav zakon (npr. Zakon o obrani) ili vie njih koji se odnose na obranu.
4.3. Usklaivanje kaznenog i prekrajnog zakonodavstva Ne temelju presude Europskog suda za ljudska prava Maresti protiv Hrvatske od 23.7.2009., uoava se nunost velikih promjena u odnosu hrvatskog kaznenog i prekrajnog zakonodavstva: u paragrafu 65. ove presude navodi se da ak ni uraunavanje etrdeset dana kazne zatvora koju je izrekao prekrajni sud u kaznu zatvora od godinu dana koju je izrekao opinski sud ne mijenja injenicu da je podnositelju zahtjeva dva puta sueno za isto djelo. Stoga bi trebalo preispitati sva mjesta gdje postoji dvostruko inkriminiranje nekog ponaanja kao prekraja i kaznenog djela i uiniti preciznije razgranienje izmeu toga dvoga te tako izbjei mogunost da se okrivljeniku dva puta sudi za istu stvar s obzirom na to da je rije o djelu opisanom i kao prekraj i kao kazneno djelo. Preciznije razgranienje izmeu prekraja i kaznenog djela potrebno je uiniti kod itavog niza kaznenih djela: npr. kod kaznenog djela nasilnikog ponaanja u obitelji nije jasno u emu je razlika u odnosu na pojedine oblike nasilja navedenih u prekrajnim odredbama Zakona o zatiti od nasilja u obitelji ili pak kod odavanje lijenike tajne nema jasnog razlikovanje izmeu kaznenog djela i prekraja kod tjelesne ozljede, teke tjelesne ozljede, nasilnikog ponaanja, podvoenja, sudjelovanja u grupi koja sprjeava ili napada slubenu osobu nema jasnog razlikovanja u odnosu na pojedine inkriminacije iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira kao to su, izmeu ostalog, naroito drsko ponaanje, doputanje i omoguivanje prostitucije, tua, neudaljavanje iz skupine koju je ovlatena slubena osoba pozvala da se razie i sl. Takoer je potrebno 562
preispitati odnos prekraja propisanih Zakonom o suzbijanju diskriminacije s kaznenim djelima. Nadalje treba razmotriti potrebu uvoenja pojedinih prekraja u kriminalnu zonu (npr. vonja u teko pijanom stanju ili namjerna vonja autocestom u zabranjenom smjeru mogla bi se proglasiti kaznenim djelom i kad ostane na razini apstraktnog ugroavanja) te potrebu dekriminalizacije i prebacivanja nekih kaznenih djela u prekrajnu zonu (npr. kazneno djelo nadripisarstva, koje se sastoji u neovlatenom pruanju pravne pomoi, a koje ne nalazimo u suvremenom poredbenom kaznenom zakonodavstvu). U tom kontekstu posebnu panju valja posvetiti kaznenom djelu zlouporabe opojnih droga budui da ono ini 15% svih osuda. Valja razmotriti optimalan nain inkriminiranja posjedovanja droge (l. 173. st. 1.) koje ini ak 10% ukupnog broja osuujuih presuda u 2008. godini. Na KZ od svih je razmatranih zakona najpunitivniji glede kanjavanja posjedovanja droge za osobnu upotrebu. KZRH predvia za ovo kazneno djelo novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine. U EU zadnjih godina prevladava trend ka dekriminalizaciji posjedovanja i proizvodnje droge za osobnu upotrebu. U panjolskoj, Portugalu, Italiji, Belgiji, Luksemburgu i Sloveniji posjedovanje droge za osobne potrebe nije kazneno djelo. U Irskoj se ne kanjava za posjedovanje kanabisa za osobnu upotrebu ako je osoba uhvaena prvi ili drugi put. U Austriji dravni odvjetnik moe odustati od progona za posjedovanje malih koliina kanabisa za osobne potrebe. U Nizozemskoj je formalno posjedovanje droge za osobnu upotrebu kazneno djelo, ali se tolerira prema uputama izdanim dravnim odvjetnicima ako se ne radi o maloljetniku, nema reklamiranja, nisu teke droge u pitanju i radi se o koliini do 5 grama U Njemakoj je Ustavni sud 1994. godine donio odluku da dravni odvjetnik moe odustati od progona ako se radi o povremenom osobnom uivanju droge, ako je kod osobe pronaena mala koliina droge i kad nema opasnosti za druge. U Danskoj postoji uputa zakonodavca jo iz 1971. godine koja kae da namjera zakonodavca nije bila inkriminirati koritenje i posjedovanje droge za osobne potrebe. U Francuskoj je 1999. godine donesena direktiva da se prioritet kod posjedovanja droge za osobne potrebe treba dati tretmanu, a ne kanjavanju. I kod nas bi valjalo razmisliti o blaem ili drugaijem kanjavanju posjedovanja i proizvodnje droge za osobne potrebe od one s ciljem stavljanja te droge u promet. S tim u vezi treba razmotriti mogunost davanju irih ovlasti dravnom odvjetnitvu za nepokretanje postupka za djela posjedovanja malih koliina droge, proirivanju mogunosti izricanja rada za ope dobro kao izravne zamjene za novanu kaznu ili kaznu zatvora kod navedenog kaznenog djela odnosno o mogunosti razlikovanja sankcija kod tog kaznenog djela ovisno o pojedinim tipovima droga ili pak o premjetanju posjedovanja droge u malim koliinama u sferu prekraja. Treba razmotriti vezanje kanjavanja posjedovanja droge za osobnu uporabu uz institut probacije. 563
4.4. Usklaivanje terminologije i opisa bia kaznenih djela s izmjenama u drugim zakonima Imajui na umu izmjene u drugim zakonima, potrebno je uskladiti terminologiju i opise bia kaznenih djela, osobito kod tzv. blanketnih kaznenih djela. Tako je, primjerice, potrebno uskladiti odredbe o kaznenom djelu samovoljnog lijeenja s promjenama primarnog zakonodavstva u podruju pruanja medicinskih usluga i zatite prava pacijenata. Kazneni zakon ne prati u dovoljnoj mjeri ni izmjene u obiteljskom zakonodavstvu pa, na primjer, treba izjednaiti tretman branih i izvanbranih drugova kod pojedinih kaznenih djela. Isto tako, u tom je smislu potrebno uskladiti i pojedine zakonske denicije primjerice denicija lanova obitelji u Kaznenom zakonu ua je od one predviene Zakonom o zatiti osoba od nasilja u obitelji.
5. POTREBA OTKLANJANJA ZAKONSKIH NEUSKLAENOSTI I PROTURJENOSTI TE BRISANJE DEKLARATORNIH I DIDAKTIKIH ODREDABA Zbog brojnosti izmjena Kaznenog zakona u proteklih deset godina (NN 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08.), a bez jasno denirane strategije, u Kaznenom zakonu se nakupio niz odredbi koje su neusklaene na nain da se preklapaju ili su ak proturjene. To dovodi do ozbiljnih problema u sudskoj praksi. Tipini primjeri takvih odredbi na koje je Republika Hrvatska posebno upozorena od Europske komisije su lanci 106. (povreda ravnopravnosti graana) i 174. (rasna i druga diskriminacija) te lanci 224.b (prijevara na tetu Europskih zajednica) i 298. (izbjegavanje carinskog nadzora) vaeeg Kaznenog zakona. Neke od odredaba u postojeem zakonskom tekstu su deklaratorne prirode i stoga bez praktinog znaenja pa ih treba izbaciti kako ne bi nepotrebno optereivale zakonski tekst.
6. POBOLJANJE NAZIVA TE SISTEMATIZACIJE GLAVA I ODREDABA OPEG I POSEBNOG DIJELA KZ-A Postojei raspored lanaka u Kaznenom zakonu potrebno je izmijeniti iz vie razloga. Pravilan raspored lanaka osobito je vaan pri tumaenju zakona, jer se svaka pojedina odredba ne tumai sama za sebe, ve u kontekstu u kojem se nalazi. Sadanja razdvojenost glave III. i IV. (Kazneno djelo i Krivnja) nije opravdana, jer sugerira da krivnja nije element kaznenog djela, to je pogreno. Ta 564
podjela proizlazi iz biveg jugoslavenskog zakonodavstva, koje je razdvajalo kazneno djelo i kaznenu odgovornost, a tu podjelu ne nalazimo u suvremenim europskim zakonodavstvima. U postojeem tekstu Kaznenog zakona nije pravilno rijeen ni smjetaj odredaba o zastari kaznenog progona i izvrenja sankcija, jer se ovdje ne radi o pitanju primjene kaznenog zakonodavstva. Naime, neovisno o tome je li nastupila zastara ili nije, kazneno zakonodavstvo se primjenjuje samo to je u sluaju zastare nastupila nemogunost kaznenog progona odnosno izvrenja kazne. Stoga bi trebalo odredbe o zastari po uzoru na europske kaznene zakone smjestiti na kraj opeg dijela. Kako uvjetna osuda u svojoj biti nije posebna kaznenopravna sankcija, ve modikacija kazne, koja u sebi nosi i karakteristike opomene poinitelju, ini se izlinim da tzv. mjere upozorenja (glava VI.) budu posebna skupina kaznenopravnih sankcija. Odredbe o uvjetnoj osudi treba objediniti s odredbama o uvjetnom otpustu. To je praksa veine suvremenih kaznenih zakona. Znaajne strukturalne intervencije potrebne su i u posebnom dijelu, osobito u pogledu glave XIII. (Kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom). Kriterij uvrtavanja kaznenih djela u ovu glavu formalne je naravi mora se raditi o vrijednosti koja je zatiena meunarodnim pravom. Stoga su u ovoj glavi sabrana vrlo raznovrsna kaznena djela te je ona po svom sastavu posve heterogena. Takvoj koncepciji glave XIII. upuuju se kritike zbog njezine nepreglednosti, zbog interferencije zakonskih opisa ove i drugih glava u Zakonu, zbog nejasnog kriterija po kojem su neka meunarodna kaznena djela izostavljena u ovoj glavi, npr. krivotvorenje novca (l. 274.), vrijednosnih papira (275.), prikrivanje protuzakonito dobivenog novca (279.) te oteenje, unitenje i nedozvoljen izvoz kulturnog ili prirodnog dobra (l. 325.), i uvrtena u neke druge glave. Budui da su vrijednosti zatiene meunarodnim pravom vrlo heterogene, a i sve vei broj vrijednosti titi se meunarodnim kaznenim pravom, vie nema smisla sva ta kaznena djela svrstati u jednu jedinstvenu glavu. Predlae se da se ova glava preimenuje i da se u njoj zadre samo tzv. prava kaznena djela protiv meunarodnog prava: kaznena djela usmjerena na zatitu temeljnih ljudskih prava, kazneno djelo protiv mira te kaznena djela povrede meunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Ostala kaznena djela treba razvrstati u druge glave ovisno o tome koja se pravna dobra njima tite. Izvjesne strukturalne izmjene potrebne su i u glavi XIV. (Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea). Sva kaznena djela kojima je temeljna svrha zatita spolne slobode nisu smjetena u jednu glavu Zakona (npr. kazneno djelo meunarodne prostitucije, rodoskvrnue i dr.) pa bi ih trebalo smjestiti u jednu glavu Zakona kako bi se izbjegla preklapanja izmeu pojedinih kaznenih djela te neloginosti u visini propisanih kazni. Tako bi kazneno djelo meunarodne prostitucije iz glave kaznenih djela pro565
tiv meunarodnog prava trebalo prebaciti u glavu u kojoj su regulirana ostala kaznena djela seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja i valjalo bi dovesti u sklad kazneno djelo podvoenja i meunarodne prostitucije. Treba razmotriti svaku pojedinu glavu posebnog djela i vidjeti treba li pokoje kazneno djelo premjestiti u drugu glavu (primjerice valjalo bi izmjestiti kazneno djelo sklapanja nedozvoljenog braka iz glave kaznenih djela protiv obitelji u glavu kaznenih djela protiv slubene dunosti). Povrh toga treba razmotriti nazive pojedinih glava i kaznenih djela. Tako je, primjerice, karakteriziranje spolnih delikata kao kaznenih djela protiv udorea u samom naslovu glave XIV. KZ - Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea zastarjelo. Stoga bi iz naslova te glave trebalo brisati spolno udoree te spolne delikte nazvati kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog samoodreenja ili neto slino tome.
7. POBOLJANJE KAZNENOPRAVNOG POLOAJA RTVE lanak 202. stavak 10. novog Zakona o kaznenom postupku denira rtvu kao osobu koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi zike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. U meunarodnim dokumentima i stranim zakonodavstvima sve se vea panja posveuje zatiti rtve u kaznenom postupku, ali i u materijalnom kaznenom pravu. Novi Zakon o kaznenom postupku u tom je smislu napravio znaajan iskorak koji valja slijediti i u Kaznenom zakonu. Slijedom toga treba razmotriti poboljanje poloaja rtve u okviru materijalnog kaznenog prava, i to, primjerice, olakavanjem ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva, predvianjem privilegiranih oblika kaznenih djela u sluaju da ga ini rtva pod odreenim okolnostima, ukljuivanjem vrednovanja odnosa poinitelja prema rtvi pri odmjeravanju kazne, kao i pri odreivanju posebnih obveza u uvjetnoj osudi i uvjetnom otpustu i dr. Zbog vanosti osiguranja tajnosti postupka u svim sluajevima u kojima je rije o djeci i/ili maloljetnim osobama, dosadanje zakonsko rjeenje iz lanka 305. stavka 2., kojim se osigurava tajnost postupka i zatita identiteta iskljuivo maloljetne osobe protiv koje se vodi kazneni postupak, ne osigurava potpunu zatitu i potrebno ga je nadopuniti kako bi se osigurala zatita djece i maloljetnih osoba koje su rtve kaznenog djela ili se javljaju kao svjedoci u sudskim postupcima.
566
8. UNAPREENJE I POVEANJE UINKOVITOSTI SUSTAVA KAZNENOPRAVNIH SANKCIJA 8.1. Ope napomene Republika Hrvatska u vie je navrata bila upozorena od Europskog odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT), a posljednji put u izvjeu CPT-a od 9. listopada 2008., o prenapuenosti hrvatskih zatvora i kaznionica te se od Hrvatske zahtijeva da osigura prostorne kapacitete u zatvorima koji e omoguivati najmanje 4 m2 prostora po zatvoreniku. Prema podacima Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua, ukupni kapacitet zatvora i kaznionica u Republici Hrvatskoj iznosi 3.351 mjesto, a na dan 16.11.2008. u njima se nalazilo 4.998 osoba, to znai da ukupan postotak popunjenosti iznosi 149,15%. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za razdoblje od 1999. do 2008., statistiki podaci o osuenim punoljetnim osobama prema izreenim sankcijama iznose kako slijedi u tablici:
DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU UKUPNO BEZUVJETNI ZATVOR vie od 5 godina 2-5 godina 1-2 godine 6-12 mjeseci do 6 mjeseci BEZUVJETNA NOVANA KAZNA UVJETNO OSUENE Zatvor Novana kazna OSLOBOENE OD KAZNE SUDSKA OPOMENA ODGOJNE MJERE MALOLJETNIKI ZATVOR PRIDRAJ MALOLJETNIKOG ZATVORA 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
16.206 16.466 16.508 19.040 22.939 23.851 21.731 24.216 24.442 24.168 12,8% 13,0% 12,3% 11,7% 0,9% 1,1% 1,6% 3,5% 5,7% 0,9% 1,3% 2,15 3,4% 5,1% 0,8% 1,2% 1,7% 3,5% 5,2% 0,6% 1,3% 2,0% 11,0% 11,4% 14,3% 15,5% 17,1% 18,1% 0,4% 1,1% 1,8% 0,4% 1,3% 2,0% 3,4% 4,3% 0,5% 1,5% 2,6% 4,3% 5,4% 0,6% 1,6% 2,7% 4,8% 5,8% 0,6% 1,8% 2,9% 5,1% 6,7% 0,5% 2,2% 3,1% 5,6% 6,7% 8,9%
3,4% 3,2%% 4,6% 4,5%
13,0% 16,5% 17,5% 19,6% 70,8% 66,8% 65,5% 63,5% 69,8% 65,5% 64,5% 62,3% 1,0% 0,4% 1,9% 1,0% 0,0% 1,3% 0,4% 2,1% 1,1% 0,1% 1,1% 0,8% 2,7% 1,4% 0,1% 1,2% 0,3% 2,9% 1,6% 0,1%
16,8% 14,6% 14,0% 11,6% 10,4%
67,5% 69,4% 68,2% 70,0% 69,8% 70,6% 66,5% 68,7% 67,8% 69,5% 69,1% 70,0% 1,0% 0,2% 2,6% 1,2% 0,1% 0,7% 0,3% 2,7% 1,0% 0,1% 0,4% 0,3% 2,1% 0,6% 0,1% 0,5% 0,2% 1,7% 0,4% 0,1% 0,7% 0,2% 1,4% 0,6% 0,1% 0,6% 0,2% 1,2% 0,6% 0,1%
0,1%
0,0%
0,1%
0,1%
0,2%
0,5%
0,5%
0,5%
0,4%
0,3%
567
Posebno zabrinjava da se preko treine svih izreenih kazni zatvora odnosi na kratkotrajne kazne zatvora u trajanju do 6 mjeseci ije bi izricanje trebalo u najveoj moguoj mjeri izbjegavati jer imaju previe negativnih posljedica za poinitelje. Osim problema kratkotrajnih kazni zatvora, u praksi se uoava i problem s novanim kaznama te uvjetnom osudom. Zabrinjava konstantno smanjivanje izricanja novanih kazni pa se tako u odnosu prema 2002. godini udio novanih kazni u ukupno izreenim kaznama 2007. i 2008. godine smanjio gotovo tri puta. Kao glavni razlog tom smanjenju navode se tekoe vezane oko naplate novane kazne zbog ega osuenici esto zavravaju u supletornim zatvorima pa novana kazna gubi svoj smisao. Prema priloenim podacima Dravnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 1999. do 2008. uvjetna osuda izricala se u oko 70% svih osuujuih presuda pa je to najee primjenjivana sankcija. Neprimjereno je da se najvei broj uvjetnih osuda izrie i provodi bez odreivanja bilo kakvih posebnih obveza osueniku, ime se ne otklanja ni opasnost da e ponovo poiniti kazneno djelo, a ne ostvaruje se ni svrha kanjavanja jer ju osuenici doivljavaju gotovo jednako kao oslobaajuu presudu. Sudske opomene izriu se u neznatnom postotku, ime i sudska praksa pokazuje da je sudska opomena zbog svoje blagosti neprimjerena sankcija poiniteljima kaznenih djela. Sve to ukazuje na potrebu znaajnijih intervencija u sustav sankcija kako je postavljen vaeim Kaznenim zakonom. Posebnu panju valja posvetiti uinkovitijem ureenju kazne zatvora, i to posebice smanjenju mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora, pronalaenju odgovarajueg tretmana osoba koje opetovano ine najtea kaznena djela (u stjecaju ili kao recidivisti), reformi mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnoj osudi, reformi uvjetnog otpusta i njegovu dovoenju u vezu s uvjetnom osudom, dosljednom uvoenju sustava dnevnih iznosa kod novane kazne, jaanju uloge i irenju mogunosti izricanja alternativnih sankcija, posebice primjene rada za ope dobro, te irenju kataloga i uvoenju mogunosti izricanja posebnih obveza izvan okvira uvjetne osude kao i boljem ureenju sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na poboljanju tzv. terapijskih mjera.
8.2. Djelotvornije ureenje kazne zatvora i) Potreba smanjenja mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora Iz priloenih podataka Dravnog zavoda za statistiku o osuenim punoljetnim osobama u razdoblju od 1999. do 2008. vidljivo je da su meu izreenim bezuvjetnim zatvorskim kaznama najzastupljenije zatvorske kazne u trajanju do 6 mjeseci. Republika Hrvatska je upozorena od Vijea Europe i Europske unije o prenapuenosti zatvora i kaznionica. Osim toga, prema miljenju strunjaka, kratkotrajne kazne zatvora ne daju pozitivne rezultate, ve, na568
protiv, imaju vie negativnih uinaka (npr. gubitak zaposlenja, stigmatizacija osuenika, loe drutvo u zatvoru i dr.). Tako se i u novom Zakonu o kaznenom postupku nastojala smanjiti primjena mjere istranog zatvora (prije pritvora), poboljati sustav izricanja mjera opreza kao i istranog zatvora u domu (kunog pritvora) te najstrou mjeru osiguranja prisutnosti okrivljenika u kaznenom postupku, koja predstavlja lienje slobode prije izricanja presude, svesti na one sluajeve kada je ona doista prijeko potrebna i zakonski utemeljena. U tom smjeru su i odredbe o tome da se pri svakom odreivanju istranog zatvora uz ostale razloge obvezatno obrazloe razlozi zbog kojih sud smatra da se svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom. U istom smjeru treba ii i u novim odredbama Kaznenog zakona kako bi se izricanje kratkotrajnih kazni zatvora svelo na minimum (samo kad je nuno) te poticati primjenu alternativnih sankcija poglavito rada za ope dobro te razliitih posebnih obveza u okviru uvjetne osude. Kao uzor mogu posluiti rjeenja njemakog, austrijskog i vicarskog Kaznenog zakona u kojima se krae zatvorske kazne deniraju kao iznimka, a sud mora posebno obrazloiti zato se odluio za tu kaznu, a ne za neku od ponuenih alternativa.
ii)
Potreba odgovarajueg tretmana osoba koje opetovano ine najtea kaznena djela
Kazneni zakon kroz postojei sustav kazni i sigurnosnih mjera ne uspijeva dati kriminoloki opravdanu i pravednu reakciju kada su poinjeni najtei oblici tekih kaznenih djela u stjecaju ili u povratu. U presudi Tomai protiv Hrvatske od 15.1.2009. u paragrafu 42. govori se o manjkavosti domaeg sustava zatite ivota ljudi od postupaka opasnih kriminalaca koji su kao takvi utvreni od mjerodavnih vlasti Republike Hrvatske i postupanja prema takvim pojedincima, ukljuujui i pravni okvir u kojemu nadlene vlasti trebaju djelovati i predviene mehanizme. Novi Kazneni zakon treba ponuditi odgovarajua rjeenja za sankcioniranje i tretman osoba koja opetovano ine najtea kaznena djela.
iii) Reforma uvjetnog otpusta i njegovo dovoenje u vezu s uvjetnom osudom Odredbe o uvjetnom otpustu zbog svoje bi slinosti s uvjetnom osudom trebalo strukturirati slino odredbama o uvjetnoj osudi. To je praksa najveeg broja razmatranih stranih kaznenih zakona. Shodno tome, iste obveze koje se mogu izrei uvjetno osuenima treba moi izricati i osobama na uvjetnom otpustu, ime bi trebalo derogirati pojedine odredbe Zakona o izvravanju 569
kazne zatvora, te treba poblie propisati opoziv uvjetnog otpusta, i to kako zbog poinjenja novog djela tako i zbog neispunjenja posebnih obveza. Potrebno je razmotriti i koje bi tijelo bilo najprikladnije za odluivanje o uvjetnom otpustu.
8.3. Reforma mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnu osudu Budui da uvjetna osuda nije posebna kaznenopravna sankcija, ve modikacija kazne, koja u sebi nosi i karakteristike opomene poinitelju, to je izlina glava VI. koja govori o tzv. mjerama upozorenja. Uvjetnu osudu valja uklopiti u odredbe o kaznama. Valja razmotriti i mogunost brisanja sudske opomene s obzirom na to da je zbog svoje blagosti neprimjerena sankcija poiniteljima kaznenih djela i zapravo je kao kaznenopravnu sankciju iznimno rijetko nalazimo u drugim pravnim sustavima, a i u praksi hrvatskih sudova. Potrebno je uvesti iri katalog posebnih obveza uz uvjetnu osudu. Najvanije obveze koje bi trebalo uvesti jesu: naputanje doma na odreeno vrijeme (ako je rije o djelima obiteljskog nasilja); obveza noenja ureaja za elektroniki nadzor (djelomino ogranienje slobode kretanja); zabrana noenja i posjedovanja oruja i drugih predmeta koji bi mogli navesti na poinjenje kaznenog djela (npr. automobila kod izazivanja prometnih nesrea i nakon oduzete vozake dozvole). Potrebno je unijeti i generalnu klauzulu prema kojoj e sud sam moi izabrati i neku obvezu izvan kataloga koju smatra primjerenom s obzirom na poinjeno kazneno djelo. Kod nekih od tih obveza (one koje imaju terapijski karakter) za njihovo izricanje trebalo bi predvidjeti dobivanje pristanka osuenika. Vei dio tih obveza morao bi se moi izrei uvjetno osuenima neovisno o postojanju ili nepostojanju zatitnog nadzora. S tim u vezi valja razmotriti i ukidanje formalnog razlikovanja izmeu obine uvjetne osude i osude sa zatitnim nadzorom. Promjene sustava uvjetne osude nune su zbog omoguivanja provedbi rjeenja predvienih Zakonom o probaciji. U okviru tog zakona predviena su sredstva za primjenu tih rjeenja, kao i za edukaciju kadrova potrebnih za njihovu primjenu. U tom smislu izmjene KZ-a koje se odnose na uvjetnu osudu i alternativne sankcije nee zahtijevati znaajnija dodatna sredstva od onih koja su ve predviena za primjenu Zakona o probaciji.
8.4. Dosljedno uvoenje sustava dnevnih iznosa kod novane kazne Suvremeno kazneno pravo nastoji ograniiti primjenu kratkotrajnih kazni zatvora posezanjem za alternativama ili supstitutima kazne zatvora, meu koji570
ma vrlo vano mjesto svakako ima novana kazna. Novana kazna se prema vaeem Zakonu izrie u dnevnim dohocima osobe prema kojoj se primjenjuje. Meutim, Kazneni zakon nije propisao poblie kako e sud utvrivati visinu dnevnog dohotka pa sudovi rijetko utvruju poiniteljev dohodak, a kad to ine, uglavnom se ograniavaju samo na utvrivanje mjesene plae ili mirovine poinitelja kaznenog djela i zanemaruju druge prihode. Kad poinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak ili bi utvrivanje njegova dohotka znatno produljilo trajanje kaznenog postupka, kao dnevni dohodak poinitelja smatra se prosjeni dnevni dohodak u Republici Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje Vrhovni sud Republike Hrvatske svaka tri mjeseca na temelju slubenih podataka Dravnog zavoda za statistiku. Uzimanje u obzir prosjenog dnevnog dohotka nije primjena, nego negacija sustava dani-novana kazna jer se primjenom prosjenog dnevnog dohotka onemoguava odreivanje visine novane kazne prema imovinskim prilikama konkretnog poinitelja, to je smisao sustava dani-novana kazna. Ta odredba je neuspjela jer poinitelja koji ne ostvaruje nikakav dohodak stavlja u tei poloaj od onoga koji ostvaruje ispodprosjeni dohodak, a pogoduje imune poinitelje. Treba imati na umu i to da je sudska praksa od prosjenog dnevnog dohotka, koji bi trebao biti iznimka, napravila pravilo. Stoga je potrebno razmotriti mogunost zamjene pojma dnevnog dohotka pojmom dnevni iznos, jer dnevni iznos ne predstavlja samo dohodak, nego podrazumijeva i poiniteljeve nune trokove, te je potrebno razmotriti mogunost uzimanja u obzir cjelokupne imovine poinitelja prilikom utvrivanja dnevnog iznosa. Povrh toga bilo bi dobro slijediti praksu drugih europskih zemalja koje daju sucima ovlast odrediti visinu dnevnog iznosa temeljem slobodne procjene kad ga nije mogue precizno utvrditi. S obzirom na velik broj supletornih zatvorskih kazni, potrebno je po uzoru na Prekrajni zakon razmotriti mogunost da se u sluaju neplaanja novana kazna u svim sluajevima prisilno naplauje preko Porezne uprave Ministarstva nancija, a tek ako se na taj nain naplata ne moe ostvariti, zamjenjuje se radom za ope dobro na slobodi, i ako se rad ne izvri, kaznom zatvora. Naime, zamjena novane kazne kaznom zatvora bez prethodnog pokuaja prisilne naplate (kao u postojeem lanku 52. stavku 2. KZ-a) u suprotnosti je s funkcijom novane kazne kao supstituta za kaznu zatvora.
8.5. Jaanje uloge i irenje mogunosti izricanja alternativnih sankcija U Republici Hrvatskoj u tijeku je uvoenje modernog probacijskog sustava. Sukladno tome, uz moderniziranje uvjetne osude i uvjetnog otpusta valja unaprijediti i odredbe vezane uz rad za ope dobro te uvesti vei asortiman 571
alternativnh sankcija (npr. kuni zatvor i dr.). Alternativne sankcije su trend europskih zemalja koje daju pozitivne rezultate pa i Republika Hrvatska treba drati korak s njima.
i)
irenje primjene rada za ope dobro
Rad za ope dobro na slobodi nije dovoljno zastupljen u sudskoj praksi. On je glavna alternativa novanoj kazni, kratkotrajnim kaznama zatvora te uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni, koje se esto pokazuju neuinkovitima, premda imaju vrlo iroku primjenu. Stoga bi trebalo omoguiti izricanje rada za ope dobro kao samostalne sankcije ili proiriti broj kaznenih djela za koja se moe izrei kao izravna zamjena za novanu kaznu ili kaznu zatvora.
ii)
irenje kataloga i uvoenje mogunosti izricanja posebnih obveza izvan uvjetne osude
Postojei katalog posebnih obveza potrebno je proiriti kako bi novi probacijski sustav koji Republika Hrvatska uvodi bio uspjean. Mnoge od tih obveza imaju sigurnosni karakter pa treba preispitati mogunost da se one odreuju i izvan okvira uvjetne osude (i uvjetnog otpusta), osobito uz novanu kaznu, rad za ope dobro te kao samostalne mjere po izvrenju kazne zatvora. Valja razmotriti i mogunost uvoenja izricanja nekih posebnih obveza uz pojedina kaznena djela. Primjerice, kod kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei bilo bi dobro omoguiti izricanje odreenih zakonom utvrenih obiteljskih obveza, npr. isplate dospjelih obveza i budue uredno ispunjavanje dunosti uzdravanja, obvezu da u sluaju otmice poinitelj u odreenom roku preda dijete i slino.
8.6. Poboljanje ureenja sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na tzv. terapijskim mjerama Izricanje sigurnosnih mjera treba vezati uz naelo razmjernosti. Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenje treba preciznije regulirati tako da se propiu kaznena djela za koja ju je mogue izrei, da se ogranii njena primjena na bitno smanjeno ubrojive poinitelje, da se propie kako je njeno izricanje obvezatno kad se steknu uvjeti za to. Kaznenim zakonom treba to je mogue eksibilnije propisati i mjesto gdje se mjera moe provoditi kako bi se ostavilo sudovima da odrede mjesto koje je u danom trenutku za danu osobu najprikladnije. 572
Kod mjere obveznog lijeenja od ovisnosti treba izriito navesti da je mjeru mogue izrei zbog bilo kakve vrste ovisnosti, a ne samo ovisnosti o alkoholu ili drogama (tako vicarski KZ u l. 60. st. 1.). Njeno izricanje treba vezati uz opasnost od poinjenja teeg kaznenog djela (tako njemaki - l. 64. i austrijski zakon - l. 22. st. 2.). Mjeru ne treba provoditi ako je bezizgledna (naroito ako se ne temelji na dobrovoljnosti). To se temelji na iskustvu da ako ne postoji volja na strani osuenika za lijeenjem i ako prognoze primjene mjere nisu pozitivne, nema je smisla ni izricati. Mjesto gdje se mjera moe provoditi mora biti postavljeno eksibilno kako bi se mjera mogla u najveoj moguoj mjeri individualizirati. Oduzimanje predmeta treba brisati iz popisa sigurnosnih mjera i treba ga tretirati kao posebnu mjeru zajedno s oduzimanjem imovinske koristi jer dominantna svrha te mjere nije identina onoj drugih sigurnosnih mjera. Ona se ne izrie na temelju opasnosti poinitelja, a nerijetko ni na temelju opasnosti predmeta. Sigurnosnu mjeru protjerivanja stranca treba brisati budui da je vrlo detaljno regulirana administrativnim propisima Zakonom o strancima.
9. PROMJENE U POSEBNOM DJELU 9.1. Preispitivanje potrebe uvoenja novih inkriminacija ili irenja postojeih Postojei Kazneni zakon ne inkriminira neke nove oblike kriminaliteta koje nalazimo sve ee u praksi ili potreba njihova kanjavanja proizlazi iz meunarodnih dokumenata. Tako zasad nije predvieno kanjavanje svih oblika (seksualnog) nasilja koje bi trebalo sankcionirati u skladu s preporukama razliitih meunarodnih instrumenata. Primjerice, to se odnosi na seksualno uznemiravanje i nametljivo kontaktiranje (stalking), sakaenje enskih spolnih organa. Osim toga, u skladu s Europskom konvencijom o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja treba uvesti zasebno kazneno djelo koje bi se odnosilo na sudjelovanje djece u seksualnim predstavama te mamljenje djece za zadovoljenje seksualnih potreba (grooming). Valja takoer inkriminirati koritenje seksualnih usluga djece uz plaanje. Deniciju kaznenog djela silovanja valja promijeniti tako da odraava da je temeljna vrijednost zatiena ovim kaznenim djelom autonomija osobe, tj. pravo na samoodreenje. Stoga polje primjene tog kaznenog djela treba proiriti s obzirom na izostanak pristanka (nedobrovoljnost), a ne na upotrebu sile ili prijetnje. Nedobrovoljnost treba postati sredinji element kaznenog djela silovanja, dok pruanje otpora treba biti posve irelevantno. Nepostojanje zikog otpora, tiina ili podinjavanje ne impliciraju pristanak. Pristanak 573
mora biti slobodan i valjan. Prisutnost odreenih okolnosti kao to su primjena sile ili prijetnje, nanoenje ozbiljne tete rtvi, zloupotreba poloaja, nemo rtve, strah, prevara i dovoenje u zabludu rtve trebaju konstituirati presumpciju izostanka pristanka. U svezi s pornograjom valja razmotriti potrebu uvoenja kaznenog djela proizvodnje i distribucije pornografskog materijala koji prikazuje seksualne odnose sa ivotinjama, nekroliju, seksualno nasilje ili su poniavajui i uvredljivi (takvo kazneno djelo imaju vicarska, Latvija, Litva, Norveka, Poljska i neke druge zemlje). Neka kaznena djela koja nalazimo u nama bliskim europskim zakonodavstvima nedostaju, kao npr. prijevara prigodom sklapanja braka, prisila na sklapanje braka. Neka europska zakonodavstva pak kroz kazneno pravo sankcioniraju pojedine oblike ikaniranja na radnom mjestu (mobbing) pa bi uvoenje tog kaznenog djela takoer trebalo preispitati. Imajui na umu velik broj prometnih nesrea s tekim posljedicama, u kojima je proteklih godina puno ljudi stradalo, valja preispitati reformu prometnih kaznenih djela. Primjerice, potrebno je razmotriti uvoenje kaznenog djela bezobzirne vonje, koje nalazimo u mnogim europskim zakonodavstvima, a rije je o situaciji kada voza u tako velikoj mjeri prekorai doputenu brzinu da se svrha kanjavanja ne bi mogla ostvariti prekrajnim sankcijama (npr. kad netko vozi 120 km/h u naseljenom mjestu). Takvo bi se djelo, dodue, moda moglo podvesti pod postojee kazneno djelo dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom (lanak 263. KZ-a), ali praksa dosad nije ila u tom smjeru. Postojee kazneno djelo izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude (lanak 308. KZ-a) trebalo bi proiriti i na sluajeve nepotovanja izreenih mjera opreza. Uz to, s obzirom na to da se izigravanjem zabrana iz sigurnosnih mjera onemoguava ostvarivanje svrhe zbog koje je odnosna kaznenopravna sankcija izreena, postojei katalog sigurnosnih mjera ije izbjegavanje implicira kaznenu odgovornost (zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom) potrebno je proiriti i na zatitne mjere izreene za prekraje koji sadrajno odgovaraju navedenim sigurnosnim mjerama kao i eventualno druge zatitne mjere (npr. zabrana prisustvovanja sportskim natjecanjima). Nove oblike kriminalne djelatnosti sve vie nalazimo u sluajevima krivotvorenja lijekova pa je u okviru Vijea Europe u tijeku usvajanje konvencije koja e imati cilj suzbijanje krivotvorenja medicinskih proizvoda i slinih kaznenih djela koja ugroavaju javno zdravlje, a sukladno tome potrebne su nove inkriminacije i u Kaznenom zakonu. Kod odreenih kaznenih djela potrebno je kanjivu zonu proiriti i na ranije stadije kaznenog djela. To se prvenstveno odnosi na pitanje kanjavanja za pokuaj kod nekih kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora do pet go574
dina. Primjerice, potrebno je uvesti kanjavanje pokuaja oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe. U nekim sluajevima i meunarodne obveze zahtijevaju da se predvidi kanjavanje za pokuaj kao to je to, na primjer, potrebno u odnosu na kazneno djelo prikrivanja (lanak 236. KZ-a) radi usklaivanja s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Takoer, potrebno je uvesti odgovornost za nehaj kod kaznenih djela koja imaju teke posljedice i kod kojih je primjereno kanjavati izostanak dune panje (npr. kazneno djelo promjene obiteljskog stanja). S druge strane, u situacijama u kojima ne bi u cijelosti bilo opravdano kanjavanje za nehaj valjalo bi uvesti ogranieno kanjavanje za nehaj (npr. u sluaju otklonjive zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost kod kaznenog djela silovanja). Nadalje, valja preispitati i pitanje dobne granice za stupanje u spolni odnos, to bi moglo imati kao posljedicu irenje kanjivosti kod kaznenog djela spolnog odnoaja s djetetom.
9.2. Preispitivanje postojeih kvaliciranih i privilegiranih oblika kod pojedinih kaznenih djela Potrebno je preispitati osnovanost postojeih kvalikatornih okolnosti i potrebu za njihovim reduciranjem kod pojedinih kaznenih djela, a kod nekih je potrebno razmotriti irenje kvalikatornih okolnosti. Potrebno je rijeiti i nemale dvojbe koje su nastale u teoriji i praksi kod kaznenog djela edomorstva nakon ukidanja poremeaja izazvanog poroajem kao obiljeja tog kaznenog djela, pri emu treba voditi rauna i o tendenciji ukidanja tog kaznenog djela u suvremenom kaznenom pravu (to znai njegova izjednaivanja s ostalim oblicima ubojstava).
9.3. Preispitivanje dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela Valja razmotriti treba li dekriminalizirati pojedina ponaanja. Tako je, primjerice, u modernom kaznenom pravu upitno kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu pa e trebati ispitati mogunost njegova ukidanja u cijelosti ili barem njegova nehajnog oblika.
9.4. Otklanjanje nedostataka u opisima kaznenih djela i preklapanja zakonskih opisa pojedinih kaznenih djela Neka djela su jednostavno pravnotehniki loe oblikovana. Primjerice kod skupine kaznenih djela protiv imovine nalazimo vie takvih nedostataka. Kaz575
neno djelo utaje, ograniavajui njezin predmet na stvari, pokazuje se preuskim jer ne obuhvaa i utaju novca na bankovnom raunu. S tim u vezi valja istaknuti da je i denicija novca u postojeem zakonu kao papirnatog ili kovanog sredstva plaanja preuska i u suprotnosti sa znaenjem bezgotovinskih plaanja u modernom platnom prometu. Temeljnu reviziju zahtijeva i kazneno djelo prijevare koje je loe formulirano, posebno u dijelu koji se odnosi na tzv. piramidalne igre. Prijevara na tetu nancijskih interesa EU bila je na brzinu i loe pripremljena, to je donekle ispravljeno posljednjom novelom, ali i dalje zahtijeva doradu. Zlouporaba osiguranja takoer je zakonodavni neuspjeh koji je doveo do velikih tekoa u praksi (nemogunost valjanog razgranienja od pokuaja prijevare). Razlikovanje iznude i utaje, preuzeto iz starijeg prava, treba napustiti. Kritiku obradu zahtijevaju i kompjuterska (raunalna) kaznena djela, kojih opisi nisu uvijek u skladu s naeom lex certa. Jedan broj kaznenih djela djelomino se ili u potpunosti preklapa. Tako je potrebno razmotriti brisanje kaznenog djela oruane pobune (lanak 142. KZ) s obzirom na to da je ono u cijelosti obuhvaeno kaznenim djelom veleizdaje (lanak 135. KZ). Preklapanje je prisutno i u lancima 106. (povreda ravnopravnosti graana) i 174. (rasna i druga diskriminacija). Potrebno je objediniti ta dva lanka u jedno kazneno djelo koje e u cijelosti odrediti kriminalno polje diskriminatornih radnji te koje e biti usklaeno s relevantnim meunarodnim dokumentima, koje postojea dva lanka ne zadovoljavaju. Slinu situaciju preklapanja nalazimo i kod kaznenog djela meunarodne prostitucije u odnosu na kazneno djelo podvoenja pa je i to svakako potrebno otkloniti na odgovarajui nain. Potrebno je razmotriti postoje li i druga preklapanja koja valja razrijeiti.
9.5. Preispitivanje raspona sankcija s ciljem da odraavaju teinu kaznenih djela te uspostava dosljednog sustava propisanih kazni Viestruke izmjene raspona propisanih kazni dovele su do toga da je za neka kaznena djela koja su po svojoj prirodi manje kriminalne koliine zaprijeena tea kazna nego za neko kazneno djelo koje u sebi sadri veu kriminalnu koliinu. Primjerice, za trgovanje orujem i eksplozivnim tvarima propisana je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine (lanak 335. stavak 1. KZ-a), a za trgovanje drogom propisana je kazna zatvora u trajanju od 3 do 15 godina (lanak 173. stavak 2. KZ-a). Oit je teki nerazmjer izmeu propisanih kazni kod tih dvaju kaznena djela pa ak i da postoji razlikovanje u njihovoj kriminalnoj koliini. Takoer, kod izvanbranog ivota s maloljetnom osobom minimum kazne zatvora za tei oblik djela nii je od minimuma kod temeljnog oblika djela. 576
Kod krenja obiteljskih obveza nastupanje tjelesne ozljede i smrti tretira se jednako teko s obzirom na predvienu kaznu. Kod zaputanja i zlostavljanja djeteta kazna za zlostavljanje djeteta nia je od one predviene za nasilje u obitelji. U nekim situacijama podvoenja kad je rije o maloljetnim osobama propisana je via kazna nego kad je rije o djeci. Kod kaznenih djela protiv imovine glavni problem su prenisko propisane kazne. Dok je zakonodavac kod nekih kaznenih djela (npr. seksualnih delikata) znaajno pootravao kazne, kod imovinskih delikata ostajao je kod postojeih, iako su one ve predstavljale neopravdano snienje propisanih kazni u usporedbi s onima iz biveg Krivinog zakona RH. Pitanje raspona sankcija u nekim e sluajevima biti najbolje rijeeno uvoenjem kvalikatornih (npr. kod oduzimanja djeteta ili nasilja u obitelji) ili privilegirajuih okolnosti (npr. kod oduzimanja djeteta kad dijete oduzima roditelj).
9.6. Osuvremenjivanje pojedinih glava i kaznenih djela Pojedina kaznena djela, pa i itave glave, treba osuvremeniti. Ta je potreba osobito izraena kod gospodarskog kriminaliteta, organiziranog kriminaliteta i korupcije, seksualne delinkvencije, odredaba kojima je posebna funkcija zatita djece, odredaba koje se odnose na zatitu okolia i drugih.
9.6.1. Osuvremenjivanje gospodarskih kaznenih djela Hrvatsko gospodarsko kazneno pravo ve dulje vrijeme iziskuje temeljitu reformu. Prije svega, sva kaznena djela gospodarskog kriminaliteta trebalo bi objediniti u jednu glavu. To znai da gospodarskim kaznenim djelima nije mjesto meu kaznenim djelima protiv slubene dunosti (glava XXV.) takvo njihovo svrstavanje u postojeem Kaznenom zakonu relikt je biveg pravnog sustava. No i gospodarska kaznena djela smjetena u glavu XXI. (Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja) nisu prilagoena postojeem pravnom sustavu izraenom u Zakonu o trgovakim drutvima, ali i drugim aktualnim zakonima: dok su ti zakoni slijedili moderne tendencije u europskom pravu, Kazneni je zakon ostao inertan, prikovan uz stara, prevladana rjeenja. Jedno od njih je dolo do izraaja u zadravanju pojma odgovorne osobe, kojim su se nekada htjele obuhvatiti rukovodee osobe u privrednom poslovanju kao pandan slubenim osobama, pa treba razmisliti o ukidanju te kategorije (to su, uostalom, neke drave sljednice bive Jugoslavije ve i uinile). Jedno od moguih rjeenja je uvoenje novog kaznenog djela pod nazivom zlouporaba povjerenja po uzoru na zapadnoeuropske kaznene zako577
nike, koje bi na adekvatan nain obuhvatilo kaznena djela upravljajueg sloja u gospodarstvu (menadmenta). Ono bi, pored radnji opisanih u sadanjem l. 227. KZ koje nosi taj naziv, obuhvatilo i radnje koje su sada, na neadekvatan nain, sadrane u kaznenim djelima zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, nesavjesnog gospodarskog poslovanja, sklapanja tetnog ugovora i zlouporabe slubenog poloaja i ovlasti kada to djelo ini odgovorna osoba. Na taj bi se nain otklonile i brojne nedoumice o razgranienju izmeu navedenih kaznenih djela koje jako optereuju sudsku praksu. No u tom sluaju valja raunati i na nove potekoe koje e nastati u sudskoj praksi, osobito glede pitanja kako presuditi kaznena djela poinjena prije donoenja novog Kaznenog zakona, to je i bio jedan od razloga zato je zakonodavac do sada zazirao od radikalnih izmjena, no one se mogu otkloniti odgovarajuom strunom pripremom dravnih odvjetnika i sudaca prije stupanja na snagu novog Kaznenog zakona. Posebnu pozornost valja posvetiti i kaznenim djelima protiv trinog natjecanja, koja se sada gotovo i ne primjenjuju, ali e dobiti na znaenju ulaskom RH u Europsku uniju. Ta su kaznena djela u postojei Kazneni zakon preuzeta iz biveg jugoslavenskog zakonodavstva i posve su neusklaena s novim i modernim Zakonom o zatiti trinog natjecanja. Iz slinih razloga treba preispitati steajna te porezna i carinska kaznena djela. Kod kaznenog djela utaje poreza i doprinosa osobito je prijeporna odredba prema kojoj predmet utaje mogu biti samo zakonito steeni dohoci i predmeti, to dovodi do paradoksalnog ishoda da su graani koji prijavljuju svoju djelatnost stavljeni u nepovoljniji poloaj od onih koji je obavljaju na crno. Oteano je i razgranienje tog kaznenog djela od kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora. Posljednje kazneno djelo je, osim toga, novelom iz 2006. godine bitno reducirano jer se odnosi samo na robu ija je proizvodnja ograniena ili zabranjena, to je takoer upitno. Meu gospodarska kaznena djela treba ukljuiti i kaznena djela protiv trita kapitala (insidersku trgovinu i dr.) koja su sada iz nejasnih razloga ureena posebnim Zakonom o kaznenim djelima protiv trita kapitala, odvojenim ak i od Zakona o tritu kapitala s kojim ini cjelinu. Taj Zakon zasluuje kritiku (neka su kaznena djela unesena nepotrebno, dok nedostaje vano kazneno djelo prospektne prijevare) pa ga stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona treba ukinuti. Ponovo treba razmotriti i opis danas vrlo aktualnog kaznenog djela pranja novca i utvrditi odgovara li ono potrebi uspjenog suzbijanja tog novog oblika kriminaliteta i uzorima u aktualnom europskom kaznenom zakonodavstvu. Nedovoljno razlikovanje gospodarskih od slubenikih kaznenih djela u postojeem Kaznenom zakonu dovelo je i do izjednaivanja slubene i poslovne isprave pa se u isti rang stavljaju dravna sluba i gospodarstvo. Stoga treba razmotriti suzivanje kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave upravo 578
na krivotvorenje slubene isprave (kako i glasi njegov naziv). Takva zakonodavna intervencija ne bi imala tetnih posljedica jer krivotvorenja poslovnih isprava redovito predstavljaju jednu fazu u poinjenju drugih kaznenih djela (npr. prijevare), pa bi u tom sluaju i dalje ostala kanjiva.
9.6.2. Poboljanje odredaba koje se odnose na suzbijanje organiziranog kriminaliteta i korupcije Veu pozornost treba posvetiti organiziranom kriminalitetu kod skupine kaznenih djela protiv imovine. Dok je postojei Kazneni zakon kod kaznenog djela iznude, kao jednog od tipinih kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, predvidio tee kanjavanje ako je poinjeno u sastavu grupe illi zloinake organizacije, nije to uinio kod kaznenih djela lihvarskog ugovora i prikrivanja, koja takoer mogu biti oblik organiziranog kriminaliteta. I kod kaznenih djela iz glave XXI. nije se u dovoljnoj mjeri vodilo rauna o potrebi djelotvornijeg suzbijanja organiziranog kriminaliteta, pa npr. kod kaznenog djela utaje poreza i doprinosa poinjenje u sastavu grupe ili zloinake organizacije nije predvieno kao kvalikatorna (pootravajua) okolnost. Openito treba razmotriti hoe li se zadrati postojei lanak 333. vaeeg Kaznenog zakona koji dolazi u stjecaj s kaznenim djelima kad su poinjena u sastavu grupe ili zloinake organizacije ili e se kod svakog takvog pojedinog kaznenog djela kao posebna kvalikatorna okolnost inkriminirati poinjenje djela u sastavu grupe ili zloinake organizacije. Sadanje stanje je neprihvatljivo jer dovodi do mogunosti dvostrukog inkriminiranja i oteava odreivanje nadlenosti USKOK-a.
579

Kazneni Zakon 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kazneni Zakon 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

K. Turkovi, A. Maravelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - 343.3/.7(497.

Pregledni znanstveni rad

Dr. sc. Ksenija Turkovi* Aleksandar Maravelski**

NACRT POSEBNOG DIJELA NOVOG KAZNENOG ZAKONA PREGLED PET GLAVA

Uvreda novana kazna / zatvor do 2 godine novana kazna

DODATAK: NACRT POJEDINIH GLAVA POSEBNOG DJELA KAZNENOG ZAKONA

SMJERNICE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA KAZNENOG ZAKONA1

(6) Okvirne odluke 2008/675/PUP o potovanju presuda meu dravama lanicama EU

3,4% 3,2%% 4,6% 4,5%

16,8% 14,6% 14,0% 11,6% 10,4%

irenje primjene rada za ope dobro

You might also like