Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 15

Jordan Haxi Konstantinov Xinot

Makedonija vo XIX vek


Biografija
Tvore{tvo

Makedonija vo XIX vek


Karta na Makedonija
XIX vek

Bugari
Grci
Turci
Arnauti

Makedonija vo XIX vek

Po~etocite na nacionalnoto budewe kaj Makedoncite se manifestiraat vo


po~etokot na XIX vek.

Glaven nositel na makedonskata nacionalna svest stanuva gra|anstvoto,


organizirano vo makedonskite crkovno likovni op{tini koi neguvale razni
formi na lokalna samouprava. Vo toj pogled predni~ela makedonskata
intiligencija predvodena od u~itelskiot kadar.

Procesot na nacionalno osoznavawe doa|a do izraz vo 60- te i 70-te godini


preku borbite na makedonskoto gra|anstvo za otstranuvawe na
pretstavnicite na Carigradskata patrijar{ija i nivna zamena so makedonski,
za voveduvawe na makedonskiot jazik vo crkvite i u~ili{tata, za
obnovuvawe na Ohridskata arhiepiskopija kako makedonska samostojna
crkva; za otvarawe prvi pe~atnci i pi{uvawe u~ebnici i knigi na
makedonski naroden jazik, so primesi na crkovnoslovenskiot.

Makedonija vo XIX vek

Plejada makedonski nacionalno-kulturni prerodbenici sobiraat


narodni pesni sozdavaat literaturni i didakti~ki dela na
lokalni govori, potvrduvaj}i ja so toa makedonskata kulturna i
nacionalna svest.
Me|u niv se istaknuvaat Joakim Kr~ovski, Jordan Haxi
Konstantinov Xinot, bra}ata Miladinovi, Kuzman [apkarev,
Grigor Prli~ev, Partenija Zografski i \or|ija Pulevski.

Jordan Haxi Konstantinov Xinot


Biografija
Roden vo Veles vo 1820/21 god. o siroma{no
semejstvo na crkoven klisar. Vo rodniot grad
zavr{il osnovno }elijno u~ili{te a izvesno
vreme u~el vo Samokov i Solun.
Po zavr{uvaweto na obrazovanieto se vratil
vo Veles kade otvoril u~ili{te i po~nal da
predava na naroden jazik. So toa go predizvikal
gnevot na gr~kiot vladika i na odnarodenite
~orba|ii pa moral da go zatvori u~ili{teto
da go napu{ti gradot.

~
~
~
.
~ ~ ,
, . .
~ ~

.



.

Xinot
15- 1857 .

:
~

3500 .



.

1855 .


~
1859 .
~


.
~
,
b , ~
21 1851 .

k
~
,
Bl.
~
~
.
u o
a n, .
~
. jn 3
.
, ~
.
29 1882 .

Dramskite obidi na Xinot

Jordan Haxi Konstantinov - Xinot e prv makedonski dramski pisatel.


Bi bilo neskromno Xinot da go smetame za nekakov mnogu zna~aen
dramski pisatel, zaradi toa {to negovite dramski tvorbi pretstavuvaat
sitni dramski sceni, obi~no dijalozi, site so moralizatorsko-didakti~kopatriotska tendencija.
Va`nosta na dramskite obidi na Xinot e vo toa {to site tie se izveduvani
vo Skopje, pred skopskite gra|ani, vo skopskoto u~ili{te na Xinot. Vo
izvedbata u~estvuvale u~enicite na Xinot.
Kolku {to e dosega poznato Xinot gi napi{al ovie originalni dramski
sceni:
" Minerva i devet muzi "
" Razgovor ili pravi ~elovek "
" U~ili{te i u~enie "
" Basni " i
" Serbija {ataetsja v zemeq svoih "

Prvite ~etiri dramski tvorbi se objaveni vo "Carigradski vesnik ", za


edna samo se govori deka postoela, a Serbija e otkriena neodamna i
objavena vo 1952.
"Serbija" ja napi{al Xinot vo 1856 vo Skopje i bila pratena vo
Belgrad da se pe~ati.
Pokraj so pi{uvawe na originalni dramski tvorbi, Xinot se zanimaval i
so preveduvawe na pokrupni dramski dela. Poznato e od edna izjava
na Xinot deka gi imal prigotveno za pe~at dramski dela: "Fial
Sokratov" drama vo tri dejstvija, "Dionisij tiran" i "Damos i Fidijas
radi prijatelstvo" , drama vo edno dejstvie.
Ne se znae {to stanalo so ovie rakopisi na Xinot. Va`nosta na Xinot e
vo toa {to negovite dramski obidi pretstavuvaat po~etok na
dramskoto tvore{tvo kaj nas, pi{uvano na Makedonski jazik.

Poetskite obidi na Xinot


Xinot dve decenii pi{uval stihovi za odredeni povodi
i potrebi. Vo niv gi vospeval obrazovanieto,
prosvetata, ubavinata, slobodata, patriotskite ~uvstva
i sopstvenata biografija.
Na stranicite na Carigradski vesnik vo tekot na 1851 g.
pokraj svoite dramski dijalozi Xinot ja objavuva i
svojata prva stihotvorba Raj Bo`ij.
Vo narednite godini toj objavuva u{te svoi poetski
tekstovi: Avrora, Pla~ na skopskoto u~ili{te
Mnogotrudnoe, Pripev, @enidba Iva ot Meglena,
Dionis Vakho, Trud mi e imeto, Reka Vardar.
Podocna vo negovata zaostavnina e otkriena i pesnata
Gorka ~a{a kwaz Lazara posledna tajna ve~era.
Site ovie negovi poetski tekstovi se nastanati pome|u
1851 I 1869 god. Toa se na broj 9 stihotvorbi.

Jordan Haxi Konstantinov Xinot


So ovie poetski tekstovi Xinot se javuva kako eden
od prvite makedonski stihotvorci vo XIX vek.
Negoviot poetski opus nema poviska umetni~ka
vrednost i denes za nas e va`en pove}e kako
literaturno istoriski fakti.

Izrabotile:
Grubi} Ana
Dimitrieska Simona
Kitanovska Hristina
Georgieva Angela
II 6
2006 / 2007

You might also like