Bajke i prie za laku no

SUSAN PERROW

OSTVARENJE

Naslov izvornika: Healing Stories for Challenging Behaviour Copyright 2008 Susan Perrow Copyright za hrvatsko izdanje: Ostvarenje d.o.o. Prvi izdava je Hawthorn Press, Hawthorn House, 1 Lansdown Lane, Stroud, Gloucestershire, GL5 1BJ, UK
Pria *Ribar* objavljena je s doputenjem autorice Elisabeth Aoko; prie *Antilopa*, *Leptir* i *Kameleon* objavljene su s doputenjem autorice Lucy Njuguna i *Pero s jezera* objavljen je s doputenjem autorice Emily Stubbs. Poduzeto je sve to se moglo da bi se utvrdilo mogue autorstvo materijala uvrtenih u knjigu. U sluaju da je to proputeno, molimo da obavijestite nakladnika kako bi se ispravke mogle unijeti u budua izdanja.

Prijevod: Mara Ivanevi Lektura: Snjeana Horvat Dizajn omota: Almina Babi- Muckenschnabl Urednica izdanja: Almina Babi-Muckenschnabl Obrada i prijelom: Ostvarenje d. o. o. I. izdanje: veljaa, 2010.

Nakladnik: OSTVARENJE d.o.o. Ivana Lackovia 6, 10408 Velika Mlaka Tel/faks 01/6255-314, 01/6255-751 http://razvojdjece.crolink.net ; http://ostvarenje.crolink.net ostvarenje@hi.htnet.hr

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 730250

ISBN: 978-953-306-003-3

Sadraj

Prvi dio

Moje putovanje u svijet pria

Od usahlih bobica do sonoga groa:emu pripovijedanje?
Pripovijedanje i mata Hrana za imaginativno miljenje Sumnja u vlastite sposobnosti "Roen za kralja" Popis sumnji

2
2 6 7 10 12

Obiteljsko tkanje pria

Usluni kuni duhovi Prie o automobilima i vorovi u kosi Pustolovine u ormaru Matovita igra i "mali ljudi" Matovita obiteljska tradicija Poezija i kreativnost Boce i mjehurii "Oblani djeak" osvaja ozdravljujuu pobjedu Poezija vodi stvaranju pria

13
14 17 18 19 20 22 23 24 27

Upredanje pria u tkanje uiteljstva

Od ume do mora Poarna pria za oporavak od traume Pria o divljem poniju Jednostavna pria o cipelama Ekoloke ozdravljujue prie Igle za pletenje i depni noii "Doktor za prie" Pisanje i traenje, prosijavanje i sortiranje

27
30 32 34 35 36 37 39 41

Drugi dio

Pisanje terapeutskih pria

Pria i ponaanje
Neke metafore za priu iii

44
44

Bajke i prie za laku no to je terapeutska pria? to je ponaanje? Kontekst i odnosi Procjena utjecaja odraslih na djeje ponaanje Prepoznavanje problematina ponaanja Opis specifinih izazova u ponaanju Obiljeja i kategorije Od neravnotee k ravnotei Tapiserija discipline 46 46 48 50 51 52 53 54 55

Model za sastavljanje prie

Metafora Metafora ili sjemenje za priu Putovanje Rasplet Analiza terapeutskih pria Prie koje pomau djeci Vrijednost rekvizita Fokusiranje na posebnosti Prilagoavanje prie razliitim situacijama Ponavljanje, ritam i rima Sretni i nadom ispunjeni zavreci

57
58 60 62 63 65 65 66 68 69 70 71

Razliite prie za razliitu dob

Stihovi u prii i rimovane prie Prie o prirodi i prie iz "svakodnevice" Narodne prie, bajke i razvoj mate Je li to istina?

73
74 76 77 81

Istinitost i moralnost
Istraivanje prirode Neistine, lai i hvalisanje Natjecanje u laganju i upotreba humora Moralna ili moralizirajua pria Braa klokani

81
82 82 85 85 88

Vjebe za stvaranje prie

Dva goluba Gospoa stol i njezina djeca stolci

88
89 89

Trei dio

Prie za zahtjevno ponaanje

Namijenjeno djeci koja plau zbog dosade
iv

93

Sadraj Babuni koji se dosaivao Plaljivi kit kripavi krevet Zvijezdana jabuka Tajna Uskrsa Golubice i hijena 93 95 98 99 101 104

Namijenjeno djeci sklonoj neiskrenosti i prepredenosti

Nepoteni dingo Anansi i kip Akimba i arobna krava Crven kao trenja Tembeove izme

104
105 108 110 111 113

Namijenjeno djeci kojoj nedostaje potovanja i obzirnosti

Depni noi i dvorac Pjesma o klupku vune Djevojica koja je voljela cvijee Baka i magarac Starica i mravi Vrt svjetlosti - bajka o zatiti okolia

113
114 116 117 118 121 123

Namijenjeno pohlepnoj djeci koja ne znaju dijeliti

Pohlepni oposum arobna riba "Pohlepne" Anansi prie Anansi i njegova sjena Pohlepa gui Anansija Anansi i ptice Frankopanka djevojka Nesnosni pelikan

123
127 132 135 135 136 137 138 140

Namijenjeno nervoznoj i nestrpljivoj djeci

Nestrpljiva zebra Tri brata tkalca

140
143 146

Namijenjeno lijenoj djeci

Ribar Pria o bunome patuljku

146
148 152

Namijenjeno bunoj i neposlunoj djeci

Nikada-mu-nije-dosta; napisala Sandra Frain Ptiji vrt angrizavi rai v

152
154 155 157

Bajke i prie za laku no

Prie protiv tipanja, ozljeivanja i tunjave

Golemi nokat Jeremy i arobni tapii Prekrasna kraljica Torba avala Mali djeak na jedrenju

157
159 160 163 167 168

Namijenjeno srameljivoj ili introvertiranoj djeci

Srameljiva jagoda i divlja kupina Bundevasta Bundeva Najmanji mjehuri Princeza svijetla

168
170 171 174 176

Prie protiv ismijavanja i nasilja meu vrnjacima

Pero iz jezera Nevidljivi lovac Pria o Rhodopese djevojci Kako je kornja dobio boje Tri jarca Pria o crvenom kamionu

176
179 180 184 186 188 190

Namijenjeno djeci koja ne ele suraivati

Pria o runiku Golubice i lovac Benjie i repa Jogunasti crveni poni

191
191 194 195 198

Namijenjeno divljoj i nemirnoj djeci

Pu i bundeva Travnati ovjek zvijezda Jaden i arobna jaja

198
200 201 204

etvrti dio

Prie namijenjene zahtjevnim situacijama

Promjena i privikavanje
Nita novo Kameleonska pria Sve na svojemu mjestu Mala koljka Medo Redo

208
208 210 211 214 216

Pospremanje i urednost
Metlica od slame vi

216
218

Sadraj Boji vrt 221

Strah od nonih mora

Antilopa, leptir i kameleon Vilenjaci i postolar Plavi nebeski plat Mama zeica i umski poar Roen za kralja Pria o Svilenom Klupku

221
223 224 227 228 229 232

Bolest, alovanje ili smrt

Leti, orle, leti! Potok, pustinja, vjetar aba i vjedro vrhnja Djevojica od gline Lutka za Silviju Svjetlucavo krilo - napisala Sandra Frain arobni tapi

232
234 234 235 236 238 239 243

Nova beba stie kui

Vodeno dijete Majmunsko drvo

243
244 246

Strah od odvajanja
Mama Mjesec Mala koala

246
248 250

Peti dio

Umijee pripovijedanja
Pripovijedanje i itanje pria
itanje pria Tehnike i rituali prianja pria Kulturalna osjetljivost Iscjeljujua narav multikulturalnih pria

254
255 256 260 260

Multikulturalni aspekti
Razliiti rituali za razliite kulture Polariteti pripovijedanja

260
261 263

Pripovijedanje za razliita sluateljstva i prilike

Publika i mjesto dogaaja Publika mijeane dobi Improvizacija vii

263
264 265 265

Bajke i prie za laku no

Zato se koristiti rekvizitima? 267

Rekviziti i prezentacijske ideje

Jesu li rekviziti potrebni? Upotrebljivost rekvizita Razliite mogunosti upotrebe rekvizita za istu priu

267
268 269 269

Smjernice za ocjenjivanje pripovijedanja Zakljuak: jedna pria dnevno

"Lindelweina pjesma"

271 272
277

esti dio

Popunjene tablice o priama

281

Prie Susane Perrow

(prvo izdanje) Oblani djeak Babuni koji se dosaivao Plaljivi kit Tajna Uskrsa Nepoteni dingo Crven kao trenja Tembeove izme Djevojica koja je voljela cvijee Pohlepni oposum Frankopanka djevojka Nesnosni pelikan Nestrpljiva zebra Tri brata tkalca

Mama zeica i umski poar Prekrasna kraljica Pria o bunome patuljku Ptiji vrt Jeremy i arobni tapii Princeza svijetla Pu i bundeva Nita novo Sve na svome mjestu Mala koljka Boji vrt angrizavi rai arobni tapi Vodeno dijete Medo Redo viii

Sadraj

Transkribirano i pisano:
Zvijezdana jabuka Starica i mravi arobna riba Nevidljivi lovac Pria o Rhodopese djevojci Kako je kornja dobio boje Golemi nokat Torba avala Vilenjaci i postolar Potok, pustinja, vjetar Golubice i hijena Benjie i repa Anansi i kip Akimba i arobna krava "Pohlepne" Anansi prie Anansi i njegova sjena Pohlepa gui Anansija Golubice i lovac Krevet koji kripi Djevojica od gline aba i vjedro vrhnja Izdano u Immortal Books u Gifts from the Sea(1996, 2005): Mali djeak na jedrenju Travnati ovjek zvijezda Izdano u Immortal Books u Garden of Light(2002): Metlica od slame Jogunasti crveni poni Roen da bude kralj

Lutka za Silviju Mala koala Baka i magarac Vrt svjetlosti Depni noi i dvorac Lindelwina pjesma Izdano od Immortal Books u The Knocking Door Tree Forest Collection (2004): Jaden i arobna jaja Srameljiva jagoda i divlja kupina Bundevasta Bundeva

Prie drugih autora:

Pjesma o klupku vune: Jane Dolahenty Pria o runiku Emily Stubbs Ribar: Elizabeth Aoko Pero iz jezera: Catherine Karu Kameleonska pria: Lucy Njuguna Plavi nebeski plat: Susan Haris Mama Mjesec : Alison Brooking Nikad dosta: Sandra Frain Svjetlucavo krilo: Sandra Frain Majmunsko drvo: Jilly Norris

Prie drugih autora koje je sakupila Susan Perrow:

Pria o crvenom kamionu Kameleonska pria Leti, orle, leti!

ix

Posveta
Svoj djeci svijeta... ma gdje bila

xi

Bajke i prie za laku no

Zahvale

Mojim djeacima, Kierenu, Simonu i Jamieu, koji su oarano pristali na zajedniko putovanje u svijet pria. Johnu, mojem suprugu, na pruenoj ljubavi i potpori. Mojim unucima. Nadam se da u s njima podijeliti jo mnogo pria. Nancy Mellon, Martinu Largeu, Michaelu Moranu i Matthewu Bartonu - oni su prepoznali svjetlo pripovijedanja, ohrabrivali me i pomagali u pisanju ove knjige. Susan Haris, mojoj dugogodinjoj prijateljici, kolegici i mentorici - nauila me da nikada ne bjeim od izazova. Svoj djeci, roditeljima i uiteljima u Australiji i Africi - pruili su mi trajnu inspiraciju za pisanje, njihove me pjesme i plesovi posvuda prate.

xii

Predgovor
Diljem svijeta pripovijedanje proivljava razdoblje iznimnoga preporoda. To moemo protumaiti kao izravan odgovor na val elektronikih otkria. Naa sposobnost sluanja i govora oslabjela je pod naletom mase mehanikih naprava, pa ipak kao da je cijelo vrijeme u prikrajku ekala da se probudi, u udnji za cjelovitijom i izravnijom komunikacijom. Kao da su naslutili pojavu mobitela, raunala i elektronikih poruka, pripovjedai su se poeli okupljati kako bi svijetu razotkrili staru i zaboravljenu umjetnost. Na poetku 21. stoljea tisue su se ljudi odazvale pozivu: "Postani pripovjeda; stani, sada i ovdje, na vlastite noge; zagrij svoje srce i svoj dah; zasladi svoju matu; okrijepi svoju rije i pusti je da odjekuje tijelom i duom." Danas, kada predimenzionirani televizijski ureaji zaposjedaju kuhinje, dnevne boravke i ekaonice, a tiskani materijali uzaludno ekaju, pobacani na hrpe u svakom kutku kue, da ih netko proita, diljem svijeta okupljaju se pripovjedake druine kako bi iskusile sasvim drugaiju vrstu komunikacije. Sve se vie roditelja, baka, djedova, uitelja i mjesnih dunosnika odaziva neobinome pozivu - pozivu da ostvare svoje roenjem zajameno pravo na prianje pria. I dok iznova otkrivaju i njeguju reenice, zaplete i elegantne obrate, toliko potrebna ivotna toplina poinje proimati srca ukuana, uenika i svakovrsnih dobrih namjernika. Pripovjeda jest zabavlja i umjetnik, ali moe i pripomoi ozdravljenju. Putovi pripovjedaa i iscjelitelja ispreplitali su se od pamtivijeka. ak i kratka, jednominutna pria moe okrijepiti kako onoga koji slua tako i pripovjedaa. amanski se impuls budi u pripovjedau koji otkriva neiscrpnu snagu mate kada treba predoiti bilo koji problem, i koji otkriva kako mata iznosi na svjetlo dana onu preobraavajuu mudrost koja se tako esto potiskuje ili previa. Na poetku novog stoljea vizionarska skupina socijalnih djelatnika, edukatora i terapeuta odluila je ustanoviti tko se jo koristi pripovijedanjem u smislu ouvanja zdravlja i prevencije. Reakcija je bila iznad svih oekivanja. Pojavio se velik broj ljudi koji
xiii

Bajke i prie za laku no

se pripovijedanjem koristi u svim aspektima ivota i rada. Sazvane su brojne konferencije i osnovala su se mnoga udruenja. Danas imamo sjajno organizirano meunarodno udruenje "Healing Story Alliance", sa sjeditem u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koje s brojnim slinim udruenjima u Velikoj Britaniji, vedskoj, Australiji i drugdje surauje na ouvanju i odravanju usmene tradicije koja obnavlja radost i cjelovitost govorne rijei. Kao sudionika tog rastueg pokreta, 2006. godine pozvali su me prvi put u Australiju, kako bih odrala teaj o istraivanju utjecaja pria na tijelo i duh. Put me neoekivano odveo u Byron Bay, gdje sam srela autoricu ove knjige. Ona me ljubazno pozvala da neko vrijeme budem njezina goa. U svojoj skromnosti, Susan Perrow me obasula pohvalama i izrazila duboko divljenje mojim pripovjedakim i uiteljskim postignuima. No postupno su iz njezinih biljenica i crtea na svjetlo dana izali i njezini vlastiti pripovjedaki eksperimenti i otkria, pa ne mogu izraziti koliko me oduevilo otkrie o tome koliko se Susan uspjeno godinama uspijevala odazivati iscjeliteljskom aspektu svog pripovjedakog poziva. Knjiga koja je pred vama roena je iz te nae zajednike spoznaje. Nakon mnogih mjeseci predana rada Susanina inspirativna pripovjedaka avantura pretoila se u ovu inspirativnu knjigu. Uvjerena sam da e njezina mudrost, matovitost i velikodunost u vama potaknuti plamen radosti i iscjeljujue snage pripovijedanja. Neka vas ove stranice ohrabre na irenje iscjeljujuih pria koje e i djeci i odraslima pomoi da procvatu u nutrini. Nancy Mellon, autorica knjige Storytelling with Children

xiv

Uvod

Iscjeljujue svjetlo pria

Kada sam prvi put vidjela i shvatila kakvu mo ima pria u "iscjeljenju" problematinoga ponaanja - u sluaju vlastite djece kao i djece drugih ljudi - inilo mi se da je svjetlo rasprilo tamu. Kako je vrijeme prolazilo, tako sam se i kao uiteljica i kao majka sve vie okretala tim "svjetlima pria", pokuavajui pritom mudrost drevnih bajki iz razliitih kultura kombinirati s vlastitim umijeem smiljanja pria. Mnogo godina poslije, radei u Junoj Africi na osposobljavanju uitelja, naila sam na jednu prekrasnu rije iz kiswahili jezika koja je kao nekim udom savreno ilustrirala to prosvjetljujue iskustvo: ANGAZA - "razdaniti". Hadithi kwa kuangaza usiku - Prie koje razdanjuju no. Ova knjiga ima dva cilja: prvi je da "prie koje razdanjuju" podijelimo s vama, a drugi je da vam pomognemo nauiti smiljati vlastite ozdravljujue prie. Sluei se kako modernim tako i tradicionalnim bajkama, kao i mnogobrojnim osobnim priama, sljedea vam poglavlja nude matovite mogunosti za preobraaj problematinoga ponaanja u djece. Uitelji, roditelji, odgojitelji i djeji terapeuti u knjizi mogu pronai obilje uputa za vjeto smiljanje pria namijenjenih problematinom ponaanju. U knjigu je uvrteno osamdeset pria podijeljenih, radi lakega snalaenja, prema razliitim kategorijama ponaanja - mogu se primijeniti doslovno, adaptirati ili posluiti kao model za smiljanje vlastitih pria. Svakoj prii prethode kratke biljeke s dobnim preporukama i uputama za primjenu. Kategorije pokrivaju mnoge vrste uobiajenih problema u ponaanju, od neiskrenosti do lijenosti, zadirkivanja i nasilnitva; potom svakodnevne situacije kao to su "vrijeme je za pospremanje"; nova iskustva poput "selidbe"; ili probleme i tekoe kao to su "strah od odvajanja", "strah i none more", "bolest i alovanje" itd.
xv

Bajke i prie za laku no

Odabrane prie i ideje prilagoene su djeci od tree do osme godine. Meutim, prie esto probiju put iz okvira posebno za njih skalupljenih. Pripovijest napisana za djecu katkad moe preobraavajue utjecati na tinejdera ili odraslu osobu. U knjizi ete nai dosta takvih primjera. Osjetite li inspiraciju za pisanje vlastitih terapeutskih pria, ova e vam knjiga pruiti modele smiljanja pria - trodijelna shema koju sainjava "metafora", "putovanje" i "rasplet" posluit e vam kao vodi. S obzirom na temeljnu rjeniku definiciju ozdravljenja kao "dovoenja u ravnoteu, vraanja cjelovitosti ili potpunosti", terapeutske prie za problematino ponaanje ovdje su predstavljene kao prie koje pomau vratiti ravnoteu, balans, ili cjelovitost u sluajevima kada je ponaanje na neki nain izalo iz ravnotee. Nije teko zaboraviti koliko su prie tajnovite i mone. One svoj posao obavljaju u tiini i skrovitosti. Marljivo rade sa svim nutarnjim materijalima uma i sebstva. I mijenjajui vas, postaju dio vas. Ben Okrii U ovom modelu pravljenja pria, metaforom se pomae sluatelju u izgradnji imaginativne poveznice, obuhvaajui istodobno ono negativno, to naruava ravnoteu, i ono pozitivno, to vraa ravnoteu. Putovanje se temelji na napetosti koja raste razvijanjem prie, pri emu radnja prati odreenu neravnoteu u ponaanju da bi na kraju dolo do cjelovitoga, pozitivnoga raspleta (ni u kom sluaju takvoga koji bi izazivao krivnju). U ovom modelu smiljanja pria metafore pomau izgradnji imaginativne poveznice za onoga koji slua, obuhvaajui u jednakoj mjeri negativna i neuravnoteena te pozitivna i uravnoteena stanja. Pored ovoga okvira, knjiga sadri poglavlja o priama prilagoenima odreenoj dobi, o multikulturalnoj perspektivi, rekvizitima i mogunostima prezentacije, te o smjernicama za pripovijedanje. Nadam se da ete se, uz malu pomo poglavlja ove knjige, osjeati dovoljno ohrabrenima da ponete pisati i
xvi

Uvod

pripovijedati vlastite prie, te tako dati svoj doprinos nastavljanju i razvijanju drevne tradicije pripovijedanja. U mnogim tradicionalnim kulturama tijekom povijesti ovjeanstva, mudri starci, kada je trebalo pouavati najmlae, oslanjali su se prirodno, u svojoj ulozi mentora i plemenskih voa, na metafore i prie. Pomou pounih pria oni bi vodili i poticali pozitivno ponaanje. To im je otvaralo put u djeju imaginativnu stvarnost i pomagalo da lake dopru do djece na pozitivne, afirmativne naine. Ova knjiga potie na obnavljanje takve primjene metafore i prie.

Kako primjenjivati ovu knjigu

itateljima preporuujem da ponu otpoetka, tj. da se bez mnogo analize i preispitivanja jednostavno prepuste i "slijede me na putovanju u svijet pria". U prvi dio knjige uklopljene su mnoge osobne anegdote i nadam se da e poticajno djelovati na vas. Nakon prvoga dijela moete prijei na trei ili etvrti dio te u njima proitati nekoliko pria za razliite kategorije ponaanja. Kada osjetite da biste se eljeli baviti konstrukcijom tih pria te istraiti kako biste mogli smisliti svoje vlastite, vratite se na drugi dio pod nazivom "Pisanje terapeutskih pria" i tamo potraite pomo. Konano, kada budete spremni za samostalno pripovijedanje, savjete potraite u posljednjem dijelu knjige pod nazivom "Umijee kazivanja pria". Nisam nastojala izvore podijeliti u sekcije za "roditelje", "uitelje" i "terapeute" jer vjerujem da se tu mnogo toga preklapa. Roditelji mogu dobiti neke ideje o poticanju urednosti u domu iz uiteljske prie koja se odnosi na manjak suradnje u razredu tijekom skupnog pospremanja; uitelji mogu dobiti inspiraciju iz roditeljske prie koja se odnosi na neiskrenost u obitelji; terapeut moe pridonijeti svojim idejama ili dobiti nove ideje iz pria i metafora smiljenih prvotno za situacije u kui ili koli. Molim vas, zapamtite da prie nisu aroban i svemoan lijek koji ima mo popraviti ili iscijeliti ba svaku tekou i izazov. Takoer, ne postoji popis pria koji bi bilo mogue prilagoditi apsolutno Nek zvone stara zvona, zaboravi savrenstvo, jer u svemu se nalazi pukotina, pukotina kroz koju prolazi svjetlost.ii
xvii

svakoj situaciji. Ponaanje je relacijsko i kontekstualno. Njime se rijetko moemo baviti u izoliranom obliku. Svako dijete ivi i raste unutar sloene mree odnosa i utjecaja okoline - obitelji, kole, zajednice i globalnoga svijeta. Vi ste zapravo u izravnom kontaktu s odnosima, kontekstom i individualnim karakteristikama djece koju odgajate, savjetujete ili pouavate, stoga ste upravo vi u najboljem poloaju da kreirate prie koje najbolje odgovaraju djetetovim individualnim potrebama. Ako ova knjiga postigne svoj glavni cilj i potakne vas na stvaranje vlastitih iscjeljujuih pria za najmlae, nemojte se dati uhvatiti u zamku perfekcionizma. Vaa pria moe imati "pukotine", ali - da citiramo Leonarda Cohena - "upravo tako ulazi svjetlo". Najvanije je zapoeti! Svjetlost koja se probija kroz pukotine mogla bi biti va najbolji uitelj. Knjiga Terapeutske prie rezultat je viegodinje prakse, viegodinjih "smjelih pokuaja". Pisanje ovih stranica istodobno je bilo tekoa i uitak. Za teoretski okvir trebalo je uloiti jako mnogo napora. Prie, koje su nastale kao rezultat iskustva stjecanog tijekom vie od trideset godina roditeljstva, pouavanja i savjetovanja, mnogo su se lake "prelile" na ove stranice. Pouena iskustvom stjecanim na radionicama o prianju pria i na seminarima, tijekom nekoliko desetljea, mogu rei da se, nakon to jednom u sebi potaknemo svojeg unutarnjeg "pripovjedaa", on nastavlja neprekidno razvijati i teiti prema naprijed. Ova je knjiga doprinos univerzalnom ponovnom procvatu prianja pria u obitelji, koli i ivotnom okruenju. Nadam se da ete na ovim stranicama pronai bogatstvo koje e vam pomoi da djeci o kojoj se brinete ponudite ljekovite prie. Susan Perrow, rujan 2007.
i Ben Okri: Ptice nebeske, London, Phoenix, 1996. ii Leonard Cohen, u svojoj pjesmi "Himna"

Prvi dio

Moje putovanje u svijet pria

1
Od usahlih bobica do sonoga groa: emu pripovijedanje?

Pripovijedanje i mata Jedna je majka svoga devetogodinjega sina, potencijalnoga "genijalca", odvela Albertu Einsteinu da joj on osobno savjetuje kako da djeaka usavri u matematici. "Pokuajte- mu priati prie", odgovorio je Einstein. Majka je uporno inzistirala da joj kae neto konkretno o matematici. Einsten joj je odvratio: "Priajte mu prie ako elite da bude inteligentan, a ako elite da postane mudar, onda mu priajte jo vie pria." O Einsteinovim stavovima o priama i mati prvi sam put itala sedamdesetih godina prologa stoljea, tijekom studija na pedagokom fakultetu. Budui da su mi matematika i fizika bili omiljeni predmeti, njegovi su me spisi privukli i bilo mi je vrlo intrigantno itati zato je genij poput njega imaginativno miljenje smjetao iznad razine "znanja". Einstein je tvrdio da je znanje ogranieno na ono to znamo i razumijemo u sadanjosti, dok imaginacija moe obuhvatiti sve ono to bi ikada moglo biti poznato i shvaeno. Prema Einsteinu, imaginacija potie napredak. Za velika otkria, govorio je, potreban je imaginativan um. Meni je to dotad bio sasvim nepoznat koncept i njemu mogu zahvaliti svoje prvo povezivanje pripovijedanja i imaginativnoga miljenja s obrazovanjem. Nakon to sam diplomirala s 24 godine,
2

Od usahlih bobica do sonoga groa

poela sam raditi u vrtiu. Ve sam u prvih est mjeseci rada prvi put shvatila kakvu snagu ima "pria" u djejoj mati. Radila sam kao pomona odgojiteljica u jednom vrtiu u Sydneyu. U tjednima koji su prethodili Boiu, odgojiteljica je odluila iskoristiti jednu priu iz "Oraara" kao boinu temu. Isplanirala je da odgojnu skupinu posjeti "eerna vila". Budui da joj je trebao netko tko bi se mogao preruiti u vilu, odgojiteljica me uvjerila da sam upravo ja idealna osoba za to. Sjeam se kako sam se isprva smijala toj ideji, jer sam bila uvjerena da e me djeca ionako prepoznati i tako raspriti svaku iluziju o maginom pojavljivanju vile. Na dan proslave iskrala sam se iz prostorije dok su se djeca igrala, i u garderobi se presvukla u svoj "vilinski" kostim. Odjenula sam majinu vjenanicu od bijeloga satena, u jednoj sam ruci drala zlatnu zvijezdu na tapiu, a u drugoj koaru punu "eernih bombona" (badema i groica zamotanih u crveni celofan). Odgojiteljica je u meuvremenu okupila djecu oko sebe, a u dogovoreni trenutak ja sam nervozno uplesala u sredinu kruga. Djeca su sjedila razrogaenih oiju! Dok je odgojiteljica svirala glazbu iz prie, ja sam svakom djetetu podijelila po jedan "eerni bombon". I dok sam to inila, jedan od starijih djeaka, koji je netom navrio est godina, dotaknuo je rukom moju haljinu i sa strahopotovanjem proaptao: "Jo nikada nisam taknuo pravu vilu!" Nakon toga presvukla sam se u staru odjeu i opet pojavila u vrtu gdje su se djeca igrala. Neka od njih jo su uvijek vrsto stiskala svoje "eerne bombone", i nisu htjeli otvoriti aku dok roditelji ne dou. Druga su ih pak jela polagano i s uivanjem. im su me ugledali, glasno su uzviknuli: "Susan, pa gdje si bila? Upravo ti je promakla eerna vila." To me ostavilo s mnogim pitanjima. Godine su prolazile i ja sam i sama postala majka, a zapaanja o utjecaju pria na djeju matu potakla su me na daljnja istraivanja. Kako bih razumjela dubinu i dosege djeje mate, prvo sam poela prouavati razliku izmeu djeje svijesti i svijesti odrasle osobe. O razvoju djeteta uila sam tijekom studija pa sam vrlo dobro razumjela da djeca jednostavno nisu minijaturni odrasli. Iz promatranja mojih triju djeaka i male djece u razredu bilo mi je
3

Bajke i prie za laku no

jasno da nas dijeli cijeli svijet razlika. inilo se da se fizike, emocionalne, socijalne i kognitivne razlike mogu logino objasniti maturacijom i uenjem u razvoju. No, to je s matom? Netipino za ostale ljudske kvalitete, ta se mo na samom poetku pojavljuje u svoj svojoj veliini i obilju, a onda postupno slabi! Jo se iz djetinjstva sjeam kako me mata mogla odvesti u oblake (koji bi se katkad pretvarali u bijele konje, pliskavice ili zmajeve); ili preko brda, s one strane gradia (zamiljala bih kako eljeznikim tranicama koje su prolazile pored nae kue putujem u veliki bijeli svijet ususret brojnim avanturama). Ta me snaga mogla i pridruiti treperavome, pulsirajuem ivotu biljaka, cvijea i kukaca u naemu vrtu. Sjeam se kako sam tada osjeala da je sve mogue i ostvarivo - ja sam bila svijet i svijet je bio ja! Godine takozvanoga rasta i razvoja koje su uslijedile proizvele su mladu odraslu osobu ograniene imaginacije, s oajnikom potrebom "oporavljanja" nekadanje sposobnosti imaginativnog miljenja. Mnogi moji odrasli prijatelji dijele istovjetna iskustva. Kako to objasniti? Potraga za odgovorima trajala je godinama. I nisam ih pronala u tekstovima iz psihologije obrazovanja ili djejega razvoja. Prve potresne uvide dugujem Wordsworthovim "Nagovjetajima besmrtnosti". Ovdje se predivno oslikava sputanje djeteta iz eterinih svjetova duha u roenje, a zatim putovanje djetinjstvom, mladou i zrelom dobi. Iz "Nagovjetaja besmrtnosti" Williama Wordswortha: Nae roenje je san i zaborav Dua to se raa s nama, naa zvijezda vodilja, Negdje drugdje ima svoj dom I potjee iz daljina Ne u potpunome zaboravu, I ne u krajnjoj obnaenosti Nego za oblacima slave mi dolazimo Od Boga, koji je na dom Djetinje nae doba nebom je obavijeno! Sjene tamnice poinju se zatvarati Nad djeakom koji raste,
4

Od usahlih bobica do sonoga groa

Ali on vidi svjetlost, i strujanje njeno Promatra s radou. Mladost, to stalno se udaljuje od istoka, I putovati mora, jo prirodu slavi, I vizija je blistava Na tom putu prati. S vremenom pak ovjek uoava kako kopni I raspruje se u svjetlu obinoga dana. Ta mi je pjesma pomogla u oblikovanju cjelovitije slike djeje svijesti. Nije rije samo o napredovanju iz djetinjstva u zrelo doba nego i o tome da u tom procesu ima i gubitaka. esto sam, promatrajui uspavano dijete, osjeala da je nae djetinjstvo "nebom obavijeno"- to je iskustvo aneoske prisutnosti, osjeaj uzvienoga. No ti "oblaci slave" blijede i, kako Wordsworth lijepo kae: "Sjene tamnice poinju se zatvarati iznad djeaka koji raste" - sve dok se naposljetku "blistava vizija... ne raspri u svjetlu obinoga dana." Je li mogue, pitala sam se, nekako sprijeiti da se ta otvorenost i treperava povezanost ne izgube i ne izblijede. To me pitanje muilo dugo vremena. Onda sam, tek nedavno, bila nagraena radosnim otkriem koje me kao pripovjedaicu silno ohrabrilo. U svojoj knjizi Tvar, imaginacija i duh autor Owen Barfield, ba poput Wordswortha, opisuje dvije realnosti - duhovnu i fiziku, "skrivenu" i "svakodnevnu". No umjesto da nas, odrasle, prepusti goloj opreci tih dvaju pojmova, autor predlae "most" koji ih povezuje, put kojim se moe dospjeti s jedne na drugu obalu. Taj most ili poveznica izmeu tvari i duha jest "imaginacija" - koju Barfield prekrasno opisuje kao "dugin most imaginativne aktivnosti". Nema sumnje da se most moe izgraditi i na druge naine - molitvama, kontemplacijama i glazbom - ali upravo je ideja mosta "imaginacije" u meni silno odjeknula. Ove poetine i prosvjetljujue poruke pomogle su mi da shvatim zato prie i bajke tako jasno govore djeci, koja jo uvijek borave u snolikom stanju, te su otvorena kako za tvarne tako i za suptilnije, duhovne stvarnosti. Dogaa li se to da istine sadrane u bogatim svjetovima pria djecu pogaaju izravnije te da su na neki nain bolje ugoene s njihovim unutarnjim imaginativnim
5

Bajke i prie za laku no

sposobnostima? Mi odrasli, osim onih rijetkih sretnika koji su proli matovito, priama ispunjeno obrazovanje, ili su prirodno matoviti i kreativni, moramo se svojski potruditi da bismo obnovili svoje imaginativne sposobnosti. Jednom su mog estogodinjeg sina pitali zato voli bajke, a on je odgovorio: "Zato to bajke razmiljaju o onome o emu i ja razmiljam." Ta djeja mudrost pomogla mi je da shvatim jo neto - djetetu se svijet mate i duha ini jednako stvarnim kao i tvarni, svakodnevni svijet. ini se da djeca posjeduju sposobnost da prelijeu taj most poput leptira. Veina odraslih, s druge strane, s tekom mukom, tek sitnim koracima, poput gusjenice, uspijeva koraati iz jedne stvarnosti u drugu. Jedna starija mentorica jednom mi je rekla da je pripovjedaev ivot zapravo "duhovna potraga". Prvi sam put ula tako neto pa sam se pitala kakva bi to veza mogla biti izmeu pripovijedanja i duhovnosti. Sada shvaam to je eljela rei. Budui da njeguju matu, prie nama odraslima pomau da zbacimo sa sebe ahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo poletimo u vrtove "skrivene" stvarnosti. Hrana za imaginativno miljenje Jednom se na moju radionicu prianja pria prijavio mladi lijenik. Na uvodnome sastanku, kada je na njega stigao red da skupini objasni zato se prijavio na teaj, rekao nam je da je est godina proveo na studiju medicine. Posljedino je njegov mozak postao, citiram, "poput suhe ljive." Nadao se da e pripovijedanje pomoi da mu se mozak oporavi i iznova pone nalikovati "sonoj bobici grozda", kakav je bio u djetinjstvu. U iduih nekoliko tjedana, poevi od jednostavnih pria o ivotu mrkve (pri emu su mu sjemenje i prava mrkva posluili kao rekviziti), znaajno je napredovao u smiljanju, pripovijedanju i pisanju pria. Danas je taj lijenik poznat po prekrasnom odnosu s djecom. U svojoj ordinaciji dri "torbu pria" iz koje izvlai razliite "rekvizite" (papirnate abe, lutkice, sjajne kamenie...), i pria prie o njima te tako pomae malim pacijentima da se opuste i lake podnesu pregled ili injekciju.
6

Od usahlih bobica do sonoga groa

Budui da ivimo veoma uurbano, ne treba nas uditi kada primijetimo da nam se mata "osuila". Ako se ne upotrebljava, mata moe atrofirati ba poput miia pa je potrebna vjeba kako bi iznova ojaala. Tijekom obrazovanja fokusirala sam se na znanost i racionalno miljenje, a moju sve slabaniju matu uitelji su rijetko rasplamsavali. Sada, u zreloj dobi, svoju matu hranim itanjem i pisanjem poezije i pria. Studentima koji pohaaju kolegij Pripovijedanje koji vodim na Sveuilitu Southern Cross u Australiji preporuujem svakodnevno itanje pria za djecu. Ako i vi osjeate da vam mata nalikuje "suhim groicama", predlaem vam da u ovoj knjizi odaberete deset pria i itate ih svakodnevno. Premda su namijenjene prvenstveno djeci, otkrit ete da te metafore i putovanja mate hrane i vau zrelu duu. Pokae li se to blagotvornim, preporuujem vam da potraite nove prie, namijenjene i djeci i odraslima. Fantastini romani poput "Gospodara prstenova" takoer su plodno polje hrane za matu. Bilo bi dobro i da se upiete na teaj pisanja ili pripovijedanja. Svijet prirode takoer predstavlja prekrasno vrelo inspiracije. Traei ideje za svoje prie, otkrila sam da najbolje od njih nalazim u prirodi. etnje umom ili plaom, sjedenje u parku ili vrtu - sve su to iskustva koja pokrenu moju matu svaki put kada osjetim "kreativnu blokadu". ak i kada se nalazim u kui, jedan jedini pogled na stablo pored prozora, s njegovim naboranim granjem, mladim liem i srebrnim kapljicama rose, raa u meni ideje za nove prie. Priroda ima sposobnost da nas opusti i proisti, da nas njeguje i jaa - zapravo, da nas spoji s vlastitom nutrinom. Potrebu da se okupam u udu i ljepoti prirode osobito osjeam kada piem prie za maliane, jer to je najbolji nain da ostanem otvorena za ljepotu i udo ivota. Sumnja u vlastite sposobnosti Uobiajena zapreka imaginativnom miljenju u odraslih ljudi jest sumnja u svrhovitost i vanost pria u suvremenome nainu ivota. Kad sam od dekana mjesnog sveuilita zatraila stipendiju za istraivaki projekt o prianju pria, prvo me dobro ismijao; ipak, nakon toga je zatraio da mu dokaem kako je ipak rije o temi
7

Bajke i prie za laku no

dostojnoj istraivakoga projekta. Ne mogu opisati zadovoljstvo koje sam osjeala kada mi je nekoliko godina nakon toga stisnuo ruku na promociji magistara struke! Njegova se sumnjiavost postupno preobrazila u iskreno zanimanje pa je sveuilite uskoro uvrstilo Pripovijedanje na popis svojih kolegija. Na svojim se teajevima redovito susreem s nepovjerenjem. Jednom me neka psihologinja i majka, polaznica teaja, zamolila da joj dopustim podijeliti sa skupinom stanovito iskustvo. Povjerila nam je kako je isprva sve te "prie o pripovijedanjanju i mati" smatrala apsurdnima i smijenima, a s obzirom na svoje znanstveno usmjerenje, odluila ih je staviti na empirijsku kunju. Prije tjedan dana odvela je djecu u park na igru. Kraj ljuljaki je zaula kako se neka baka svaa sa svojom unuicom. Baka je inzistirala na tome da djevojica privrsti sigurnosni pojas, kako bi sprijeila pad s ljuljake, a djevojica je to uporno odbijala. Tako baka nije htjela gurati ljuljaku, a djevojica je sjedila i plakala. Baka joj je uporno objanjavala da bi bez pojasa mogla pasti, slomiti ruku i zavriti u bolnici, to bi stvarno naljutilo njezinu majku. Skeptina je psihologinja doivjela neubiajen bljesak inspiracije dok je pokuavala doi do rjeenja sluei se matom, a ne logikom kako je bila navikla. Pristupila je baki i ponudila joj svoju pomo. Baka je pristala pa je psihologinja uputila djevojici ljubazan smijeak i rekla: "Jesi li znala da ova ljuljaka ima magian pojas? Ako ga privrsti, on e te pretvoriti u princezu i odnijeti u visine. Smijem li ti ga privrstiti?" Djevojica, kojoj su se suze u tren oka osuile, irom razrogaenih oiju klimnula je u znak odobravanja. I onda joj je iznenaena i vie nimalo skeptina psihologinja privrstila pojas, baka je gurnula ljuljaku i svai se izgubio svaki trag. U ljudi se skepticizam esto udruuje s nepovjerenjem u vlastite kreativne sposobnosti. Jedan se otac silno muio da naui sina pikiti ravno u koljku, a ne preko ruba i sa strane. Nakon predavanja i radionice o kreativnoj snazi metafore, odluio je pokuati s jednostavnom vizualnom rijei "vodopad" (umjesto apstraktne rijei "ravni mlaz". Izvijestio me da je djeak odmah prihvatio izazov pravljenja neprekinutoga vodopada koji e se slijevati ravno u kahlicu - i nastavio je s time svaki put kada bi morao pikiti! Otac je bio zadivljen rezultatima i vrlo je rjeito
8

Od usahlih bobica do sonoga groa

opisivao svoje "prvo kreativno postignue". Od tog poigravanja jednostavnim metaforama, otac se odvaio smiljati prie za laku no svojem sinu i keri. Poslije je priao koliko se s pomou te novosteene kreativnosti uspio zbliiti sa svojom djecom. Veina uitelja i terapeuta koji pohaaju moje radionice odluno odmahuju glavom i viu "Ne!" kada ih upitam misle li da bi do kraja dana mogli napisati priu. Tri do etiri sata poslije, nakon to se njihova mata "napoji" primjerima mnogih pria, te s pomou obrasca koji im pomae povezati ideje, obino se ugodno iznenade rezultatima. ak i afriki uitelji, premda roeni i odgajani u pripovjedakoj kulturi, esto priznaju takvo nepovjerenje u sebe. Teza moga istraivanja temeljila se na tome - kako mogu ja, pripovjedaica iz kulture nesklone priama, otkriti naine kojima bi se afrikim uiteljima pomoglo "probuditi" njihove kulturom naslijeene pripovjedake vjetine? Jedan je nain bio da se potakne rasprava ili da se samom snagom prie pokua osloboditi zatomljena sjeanja. U jednom obrazovnom centru u Cape Townu, nakon to sam se svojski namuila da radnu skupinu potaknem na raspravu, pribjegla sam jednostavnijem rjeenju. Ispriala sam im jednostavnu priu o stablu koje je jednom bilo visoko i zdravo, sa snanim korijenjem, a onda je, zbog manjka brige, ostabjelo, usahnulo i ostalo bez lia. Te su slike pomogle sudionicima da se prisjete svoga "stabla pria" iz djetinjstva. To je ohrabrilo jednu stariju gospou da sjedne na pod i pokae nam kako njezina baka obiava svirati "uhardi" kada bi se naveer priale prie (to je glazbeni instrument sa icama, napravljen od tikve). Tek su tada navrla silna sjeanja i prie, pa je nakon toga bilo lako obnoviti sliku "stabla pria" i zamisliti kako bi sve moglo izgledati u budunosti. Pria i jednostavna predodba stabla inspirirala je tu enu da ispria svoju priu. Ova je sesija bila mnogo plodnija od prijanje, jer sam sudionike zamolila da podijele svoja sjeanja iz djetinjstva, za to nitko iz skupine nije smogao hrabrosti. No sljedea je rasprava (koja je ispunila dvije sesije) pomogla sudionicima da se izmire s pripovjedakom kulturom svojih predaka; neke pripovjedake vjetine, osobito u starijih ena, obnovile su se; jednako tako, posijano je sjeme buduega entuzijazma, kako u kulturalnom tako i u multikulturalnom smislu.
9

Bajke i prie za laku no

Drugi se problem pojavio kada sam jednu iskusniju skupinu u Cape Townu zamolila da napie i prezentira vlastitu priu. Samo je tri od deset ena napisalo domau zadau. One bez pria dole su pognutih glava i djelovale su istinski uznemireno. "Susan, to je preteko. Ne moemo to uiniti", alile su se. Donijela sam stolac na sredinu prostorije, sjela sam na nj i ispriala nekoliko vlastitih pria za zagrijavanje. Nakon toga su ene koje su napisale zadau ispriale svoje prie, uz moje stalno ohrabrivanje. No, kada su zavrile, atmosfera u uionici sasvim se promijenila. One tri pripovjedaice bile su vrlo ponosne na sebe. Onda su jo dvije ene spremno sjele na stolac i ispriale prie koje su smislile u hodu. ene su bile uvjerene da stolac ima posebnu mo, pa su ga zajednikim snagama ukrasile arenim vrpcama. Tijekom tjedna i preostalih je pet ena spremno sjelo na ukraeni stolac. Ispriale su nam prekrasne tradicionalne prie. "Roen za kralja" Osobni primjer svladavanja sumnje u sebe iskustvo je koje je stavilo pred izazov moje sposobnosti terapeutskoga pripovjedaa. Prilikom svog prvog posjeta Junoj Africi, radila sam za vanjske jedinice centra za izobrazbu uitelja. Dok sam vodila pripovjedaki modul u Nairobiju, mlada kenijska majka zamolila me da pomognem njezinu sinu kojeg je u treoj godini ivota spolno zlostavljala njegova ayah (dadilja). Djeak je u toj dobi bio zaraen spolno prenosivom boleu, to je bila posljedica zlostavljanja. Nekoliko mjeseci, koliko je lijeenje trajalo, djeaku je bilo izrazito teko mokriti. U trenutku kada sam srela majku, djeaku je bilo est godina, bolest je bila izlijeena na fizikoj razini, ali na emocionalnoj razini jo je uvijek postojao jak strah od boli. Djeaku je trebala stalna potpora da bi uope mogao ui u toalet - majka je morala sjediti s njime, pjevati mu i itati da bi se opustio. Sada, kada je dolo vrijeme da djeak krene u kolu, majci je oajniki trebalo neto to bi mu moglo pomoi da pobijedi strah. Pitala se, mogu li prie pomoi. To me pitanje potpuno okiralo, jer i sama sam pouavala o iscjeljujuoj moi pria, premda se zapravo nikada nisam susrela s toliko zahtjevnom situacijom. Naravno da sam eljela pomoi
10

Od usahlih bobica do sonoga groa

koliko je u mojoj moi, ali pitala sam se imam li dovoljno umijea i znanja za tako zahtjevnu zadau. Naposljetku, ja nisam kolovani psiholog. No odluila sam pokuati. Sljedeih nekoliko noi nisam vidjela mnogo sna - pripovjedai se moraju pripremiti za nono raanje pria! Prvo sam traila susret s djetetom. Majka je stigla i dovela sa sobom visokog, ponosnog i pristalog djeaka. im sam ga ugledala, uinilo mi se da vidim mladoga princa. Vjerujui svojoj intuiciji, osjeala sam da u priati priu o princu koji je bio "roen za kralja". Brinula sam se, meutim, da prinevi i kraljevi ba i nisu previe vani u afrikoj kulturi. No majka mi je odgovorila da djeak najvie voli prie o kraljevima, kraljicama i dvorcima. Sad sam imala polaznu toku. Sljedeu sam no probdjela piui uz svjetlo svijea. Radom na okosnici prie - metafori, putovanju i razrjeenju, nastala je pria "Roen za kralja" (vidi str. 229). Presliku prie predala sam majci prije svog povratka u Australiju. Razrjeenje je bilo jasno - djeak je morao pronai unutarnju snagu i samopouzdanje. Saeto, putovanje se sastojalo od ulaska iz svjetla dana u mrani dvorac te ponovnog izlaenja na svjetlo. Zapreka i pomonih metafora bilo je mnogo (vidi poglavlje ''Pisanje terapeutskih pria''). Dva mjeseca nakon toga majka mi je poslala elektroniko pismo u kojem je potvrdila terapeutski uspjeh prie. To me uistinu ohrabrilo da nastavim svoj put u terapeutskom pripovjedakom radu.

11