Ellen White

UM, KARAKTER I LINOST
Meusobni odnos tijela i uma
UM, KARAKTER I LINOST Knjiga 2
IX DIO
MEUSOBNI ODNOS TIJELA I UMA
39. NEOPHODNOST SKLADNOG DJELOVANJA ITAVE LINOSTI
373
374
Misteriozni odnos. Izmeu uma i tijela postoji misteriozan i udesan odnos. Oni reaguju jedno na drugo. Odravanje tijela u zdravom stanju i razvijanje njegove snage, kako bi svaki dio ive mainerije skladno djelovao, treba biti prva studija naeg ivota. Zanemariti tijelo znai zanemariti um. Ne moe biti Bogu na slavu kad Njegova djeca imaju bolesna tijela i zakrljale umove. 3T 485, 486 (1875) Sklad zavisi o usaglaenosti sa postavljenim zakonima. Sklad tvorevine zavisi od savrene usaglaenosti svih bia, svega ivog i neivog, sa zakonom Stvoritelja. Bog je odredio zakone za upravljanje, ne samo ivih bia, ve svega to se odvija u prirodi. Sve je pod fiksnim zakonima koji se ne mogu ignorisati. Ali dok se sve u prirodi rukovodi po prirodnim zakonima, samo je ovjek, od svih stanovnika zemlje, odgovoran moralnom zakonu. PP 52 (1890) Harfa sa hiljadu ica. Nije samo privilegija ve sveta dunost svih da razumiju zakone koje je Bog ustanovio u njihovom biu.... I dok potpunije shvataju ljudsko tijelo,... nastojae da svoja tijela dovedu u podreenost plemenitim silama uma. Oni e tijelo smatrati udesnom strukturom, koju je oblikovao Beskonani Dizajner, i obavezao ih da odravaju ovu harfu sa hiljadu ica u skladnoj akciji. HR, Sept, 1871. (ML 148) Svi inioci savrene cjeline. Svi mi smo predstavljeni kao udi tijela, ujedinjeni u Hristu. U ovom tijelu postoje razni udi, i jedan ud ne moe obaviti istu slubu kao drugi.... Ipak svi ovi organi su neophodni za savrenu cjelinu i rade u divnom meusobnom skladu. Ruke imaju svoju dunost, a noge svoju. Jedan ne moe kazati drugom: Ti si manje vaan od mene; ruke ne mogu rei nozi: Ne treba nam; ve su svi sjedinjeni u tijelo da bi obavljali svoj specifian zadatak i treba ih podjednako vrednovati, dok doprinose udobnosti i korisnosti savrene cjeline. 4T 128 (1876) Skladan razvoj mentalnih i moralnih sposobnosti. Unapreivanje uma obaveza koju dugujemo sebi, drutvu i Bogu. Ali mi nikad ne bi trebali izmiljati naine za kultivaciju intelekta po cijenu moralnog i duhovnog. I samo skladnim razvojem kako mentalnih tako i moralnih sposobnosti moe se postii njihovo najvee savrenstvo. RH, Jan 4, 1881. Nadostatak skladne akcije donosi bolest. Nedostatak skladne akcije u ljudskom orga-nizmu je ono to donosi bolest. Mata moe kontrolisati druge djelove tijela na njihovu tetu. Svi djelovi sistema moraju skladno raditi. Razni djelovi tijela, posebno oni koji su udaljeni od
168
srca, trebaju primati slobodan protok krvi. Udi igraju vanu ulogu i potrebno im je posvetiti odgovarajuu panju. SpT Series B, No. 15, p 18, Apr 3, 1900. (CH 587) Jedna oslabljena sposobnost kvari cjelinu. Ako jedna sposobnost ostane uspavana ili skrene sa svog odgovarajueg kursa, namjera Boja se ne sprovodi. Potrebno je razviti sve sposobnosti. Svima se mora posvetiti panja, jer svaka se oslanja jedna na drugu, i sve se moraju uvjebavati da bi um bio dobro uravnoteen. Ako se jedan ili dva organa kultiviu i stalno koriste zato to su vaa djeca izabrala da usmjere snagu uma u jednom pravcu a zapostave druge mentalne moi, u zreloj dobi oni e ui neuravnoteenog uma i neskladnog karaktera. Bie sposobni i jaki u jednom pravcu ali veoma slabi u drugim isto tako vanim pravcima. Oni nee biti sposobni mukarci i ene. Njihovi nedostaci bie uoljivi i pokvarie itav karakter. 3T 26 (1872) Kad su umovi propovjednika, uitelja i uenika neprekidno obuzeti prouavanjem, a tijelu doputena neaktivnost, nervi emotivni nervi su optereeni dok su nervi kretanja neaktivni. Ako se sva aktivnost prenese na mentalne organe, oni postaju preoptereeni i oslabljeni, dok miii gube svoju svjeinu zbog neuposlenosti. Nema sklonosti ka vjebanju miia i fizikom radu, jer trud se ini zamornim. 3T 490 (1875) Upozorenje protiv preoptereenosti. Zapamtite da ovjek mora uvati svoj Bogom dati talenat inteligencije odravajui fiziku maineriju u skladnoj akciji. Da bi uivali u zdravlju neophodna je svakodnevna fizika vjeba. Ono to slama ljude nije rad ve preoptereenost, bez perioda za odmaranje, ime se dovode u opasnost ivotne snage. Oni koji prekomjerno rade uskoro e stii do mjesta gdje e raditi u beznadenom pravcu. Djelo koje se radi za Gospoda radi se radosno i sa hrabrou. Bog eli da unesemo duh i ivot i optimizam u svoj rad. Umni radnici bi trebali posvetiti panju svakom dijelu ljudske mainerije, ravnomjerno ih optereujui. Fiziki i mentalni napor, mudro kombinovan, odrae cijelog ovjeka u stanju koje ga ini prihvatljivim Bogu.... Unesite u svakodnevni rad nadu, hrabrost i privlanost. Ne radite prekomjerno. Puno je bolje ostaviti nedovrenim neke stvari planirane za dnevnu zadau nego se iscrpiti i preopteretiti, gubei neophodnu krjepkost za izvravanje zadataka narednog dana. Ne krite danas prirodne zakone da ne biste izgubili snagu za sjutra. Lt 102, 1903. Savjet osobi koja se bila odala pretjeranom jeziku. Iz svjetlosti koju mi je Bog dao, znam da se u vama razvija duhovna deformacija. Umjesto besprekornog ispoljavanja pravih principa i ispravnih navika, u sebi ste sakupljali osjeaje i naela koja e iskljuiti vas i sve one koji su sudionici tog istog duha iz nebeskih stanova. Va um se deformie zbog naina na koji ga tretirate. Preklinjem vas da izvrite odlunu promjenu. Zadrite sav pretjerani jezik, jer to razara harmoniju uma. Tijelu je potrebna brina njega, da bi se odralo u zdravom stanju. Tako je i za um potrebna stroga disciplina, kako ne bi bio pretjerano razvijen u nekim stvarima a nedovoljno u drugim. Zato to vam ovi osjetljivi organi nijesu na vidiku, gdje moete uoiti zlo koje inite svojim intelektualnim moima i koliko im je potreban nadzor, vi nijeste svjesni tete koju im nanosite. Vi pothranjujete nezdrave teorije, i va um se primorava da slui tim teorijama. Nain na koji zloupotrebljavate svoju mentalnu maineriju je haba. Ali vi ne moete kakvu tetu inite. Prije ili kasnije vai prijatelji e zapaziti nepovoljan razvoj vaih misli i akcija. Va eludac poinje svjedoiti o djelovanju uma. Uravnoteen i dobro disciplinovan um promijenio bi na bolje mo probave. Lt 29, 1897.
169
375
376
377
378
379
Sklad iziskuje dodatni napor (savjet jednom domainu). Mi ne moemo svi imati iste misli ili gajiti iste ideje; ali jedni moemo biti na blagoslov drugima, tako to gdje jedan oskudijeva, drugi moe zadovoljiti datu potrebu. Vi imate izvjesne karakterne mane i prirodne sklonosti, i zato bi vam bilo bolje da stupite u kontakt sa drugaije organizovanim umom kako bi pravilno balansirali va vlastiti. Umjesto tako iskljuivog nadzora, trebali biste se posavjetovati sa svojom suprugom i doi do zajednikih odluka. Vi ne podstiete nezavisan trud tog dijela svoje porodice; ali ako se vae naroite upute temeljito ne sprovedu, vi isuvie esto prebacujete poiniocima. 4T 128 (1876) Niske sklonosti moraju biti pod kontrolom. Mi smo Bogu pomagai (1 Korinanima 3:9). ovjek se mora izboriti za svoje spasenje sa strahom i drhtanjem; jer Bog je taj to ini u njemu da hoe i uini to je Njemu ugodno. Bog daje ovjeku fizike i mentalne moi. I jedne i druge su potrebne. Nijedna od njih ne smije se zloupotrijebiti ili izopaiti. Niske strasti moraju se drati pod kontrolom uzvienijih sila. Lt 139, 1898. Zdravlje tijela i uma. Danilov ivot je nadahnuta ilustracija o tome ta sainjava posve-en karakter. On predstavlja pouku za sve, a posebno za mlade. Striktna usaglaenost sa Bojim zahtjevima je na dobrobit zdravlju uma i tijela. Da bi dosegli najvei standard moralnih i intelektualnih postignua, neophodno je traiti snagu i mudrost od Boga i drati se stroge umjerenosti u svim ivotnim navikama. U iskustvu Danila i njegovih drugova imamo primjer trijumfa naela nad iskuanjem odavanja apetitu. On nam pokazuje da kroz religiozno naelo mladi ljudi mogu trijumfovati nad tjelesnim strastima i i ostati vjerni Bojim zapovijestima, ak i po cijenu velike rtve. RH, Jan 25, 1881. (SL 23) Zdrav ivot doprinosi savrenstvu karaktera. - ist, zdrav ivot je najvei doprinos savrenstvu hrianskog karaktera i razvoju tjelesnih i umnih snaga. RH, Dec 1, 1896. (CH 41) Skladan rad uma, tetiva i miia. Pravilnom upotrebom naih moi do njihovog krajnjeg dometa u najkorisnijem uposlenju, odravanjem svih organa u zdravlju, kao i uvanjem svakog organa da bi um, tetive i miii skladno radili, mi moemo obaviti najdragocjeniju slubu za Boga. YI, Apr 7, 1898. Srea je plod skladnog djelovanja svih moi. Oni koji slue Bogu u jednostavnosti i istini bie osobit narod, razliit od svijeta, odvojen od svijeta. Njihova hrana e se spremati, ne da podstakne prodrljivost ili zadovolji izopaeni ukus, ve da osigura najveu fiziku snagu, i shodno tome najbolje mentalno stanje.... Nae nebeski Otac nam je podario blagoslov zdravstvene reforme, kako bi ga mogli proslaviti pokoravajui se zahtjevima koje je dao.... Skladno, zdravo djelovanje svih tjelesnih i umnih snaga rezultirae u srei; i to se te moi vie uzdiu i profinjuju, to e srea biti istija i nepomuenija. RH, July 29, 1884. (CH 50, 51) Uticaj radovanja. Boji narod mora nauiti brojne pouke. Oni e imati savren mir ako usmjere svoj um ka Onome koji je previe mudar da bi pogrijeio i odve dobar da bi im nanio zlo. Oni moraju uhvatiti odraz Bojeg osmjeha, i reflektovati ga na druge. Oni moraju sagledati koliko svjetlosti mogu unijeti u ivote onih koji ih okruuju. Oni se moraju drati blizu Hrista, toliko blizu kao da s Njime sjede Njegove male djece, u njenoj, svetoj zajednici. Oni nikad ne smiju zaboraviti da se dok primaju naklonost i ljubav Boju nalaze pod sveanom obavezom da to isto prenesu drugima. Tako mogu vriti uticaj radovanja, koji donosi blagoslov svima do kojih ono dopre, osvjetljavajui njihovu stazu. Lt 40, 1903. (MM 45)
170
40. UTICAJ TIJELA NA UM

Blizak odnos izmeu uma i tijela. Postoji blizak odnos izmeu uma i tijela, i da bi dostigli visok standard moralnih i intelektualnih postignua, mora se obratiti panja na zakone koji kontroliu nae fiziko bie. PP 601 (1890) Mentalni napor pod uticajem fizike krjepkosti. Mi trebamo nastojati da sauvamo punu krjepkost svih svojih moi da bi obavili djelo koje je pred nama. to god umanjuje fiziku krjepkost slabi mentalni napor. Zato se svaka navika koja teti zdravlju tijela treba odluno izbjegavati. Veliki apostol je rekao: Nego morim tijelo svoje [potinjavam ga] da kako sam drugima propovijedajui izbaen ne budem. Mi ne moemo sauvati posveenost Bogu a ipak naruavati zdravlje hotiminim odavanjem ravim navikama. Samoodricanje je jedan od uslova, ne samo ulaska u Hristovu slubu, nego i opstanka u njoj. Sam Hristos je objavio, razumljivim jezikom, uslove uenitva: Ako ko hoe zamnom ii, neka se odree sebe i uzme krst svoj, i ide za mnom. Ipak, koliko je onih koji se nazivaju hrianima nevoljno da ispolji samoodricanje, ak i Hrista radi. Koliko esto je jaa ljubav prema pogubnoj popustljivosti od elje za zdravim umom u zdravom tijelu. Dragocjeni asovi probe su potroeni, Bogom data sredstva protraena, da se ugodi oku ili zadovolji apetit. Obiaji dre hiljade u ropstvu zemaljskom i ulnom. Mnogi su hotimini robovi; oni ne ele bolji dio. ST, June 1, 1882. Mo pravljenja razlike izmeu ispravnog i pogrenog. Sve to umanjuje fiziku snagu, slabi um i ini ga manje sposobnim da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog. COL 346 (1900) Rave navike donose izobline zamisli. Brate _________, previe se bavi samim sobom. Ti vidi mnoge stvari u izopaenoj svjetlosti. Sumnja u ljude, gaji veliko nepovje-renje i ljubomoru, i nagaa zlo. Mnoga od ovih iskuenja potekla su od tebe. Iskonstruisao si mnoge stvari kao unaprijed smiljene da ti nakode, dok je to daleko od prave istine. Ti ini samome sebi najveu tetu vlastitim pogrenim kursom. Sam sebi si najvei neprijatelj. Tvoje rave navike stvaraju neravnomjernu cirkulaciju krvi i usmjeravaju krv ka mozgu, i tada sve vidi u izopaenoj svjetlosti. ustar si i naprasit, i nijesi kultivisao samokontrolu. Tvoja volja i tvoj put ine ti se ispravnim. Ali ukoliko ne uoi ove poremeaje u svom karakteru i ne opere svoju odjeu i ubijeli u krvi Jagnjetovoj, izvjesno nee zadobiti vjeni ivot. Ti voli teoriju istine, ali ne doputa da ti ona posveti ivot. U svom svakodnevnom ponaanju ne ispoljava naela istine koju ispovijeda. Lt 27, 1872. Fizike navike utiu na mozak. Mozak je tvrava bia. Rave fizike navike utiu na mozak i spreavaju postignue onoga to bi uenici eljeli dobru mentalnu disciplinu. Ukoliko se mladi ne upute u nauku kako se starati o svome tijelu i umu, nee biti uspjeni uenici. Uenje nije primarni uzrok opadanja mentalne moi. Glavni uzrok je nepravilna ishrana, neredovni obroci, nedostatak fizike vjebe i bezbrina nepanja na druge obzire prema zakonima o zdravlju. Kad inimo sve to moemo da ouvamo zdravlje, tada moemo zatraiti od Boga u vjeri da blagoslovi nae napore. CT 299 (1913) Petar i odnos tijelo-um. Apostol Petar je shvatio odnos izmeu tijela i uma i podigao svoj glas da upozori brau: Ljubazni! Molim vas, kao doljake i goste, da se uvate od tjelesnih elja koje vojuju na duu (1 Petrova 2:11). Mnogi gledaju na ovaj tekst samo kao upozorenje
171
380
381
382
383
384
protiv razuzdanosti; ali on ima ire znaenje. On zabranjuje svako tetno udovoljavanje prohtjevima ili strastima. Apetit nam je dat za dobru namjeru, ne da postane poslanik smrti budui izopaen, degeneriui se tako u strasti koje vojuju na duu.* CTBH 53, 54, 1890. (CD 166, 167) Zloupotreba fizikih moi dovodi do neuravnoteenosti nervnog sistema. Zloupotreba naih fizikih moi skrauje vrijeme u kojem se nai ivoti mogu iskoristiti na slavu Bogu. To nas onesposobljava da izvrimo zadatak koji nam je Bog dao. Doputajui sebi da formiramo rave navike, ostajui do u kasne sate, udovoljavajui apetitu po cijenu zdravlja, mi polaemo temelj za slabost. Zanemarivanjem fizike vjebe, preoptereivanjem uma i tijela, mi doprinosimo neuravnoteenosti nervnog sistema. Oni koji tako skrauju svoje ivote i onesposobljavaju se za slubu zapostavljanjem prirodnih zakona krivi su za krau prema Bogu. Takoe oni kradu svoje blinje. Prilike da budu na blagoslov drugima, odreeni zadatak za koji ih je Bog poslao u svijet, njihovim vlastitim kursom akcije je prekraen. Oni su sebe onesposobili da urade ak i ono to se moglo obaviti za krai vremenski period. Gospod nas smatra krivim kad na taj nain svojim zlim navikama liavamo svijet dobra. COL 346, 347 (1900) Besposlenost slabi mo mozga. Razlog zato mladi imaju tako malu mo mozga i miia je to se premalo bave korisnim poslom. Evo, ovo bjee bezakonje sestre tvoje Sodoma: u ponosu, u izobilju hljeba, i bezbrinom miru bjee ona i keri njezine, a ne pomagahu siromahu i ubogome; nego se ponoahu i injahu gadove preda mnom, zato ih zatrh kad vidjeh (Jezekilj 16:49, 50). 4T 96 (1876) Fiziki rad relaksira um. itav sistem potrebuje osvjeavajui uticaj vjebe na svjeem vazduhu. Nekoliko sati svakodnevnog fizikog rada dovelo bi do obnove krjeposti tijela, odmorilo i relaksiralo um. 4T 264, 265 (1896) Kupanje osvjeava tijelo i um. Bilo da je ovjek bolestan ili zdrav, disanje je slobodnije i lake ako se praktikuje kupanje. Time miii postaju fleksibilniji, um i tijelo podjednako osvjeeni, razum bistriji, i svaka sposobnost ivlja. 3T 70 (1872) Odmor nasuprot sitimulansima. Rave fizike navike tete mozgu, i itav sistem biva rastrojen. Moe se uiniti napor u smislu podsticaja umornih nerava uzmanjem stimulansa, ali to nee rijeiti problem. Ukoliko se ne uini odluna promjena, ukoliko nema razumne spoznaje potrebe davanja odmora mozgu umjesto stimulansa, ovjek e izgubiti samokontrolu i obesastiti djelo Boje. Lt 205, 1904. Mirni odmor uma. Mi bismo trebali vie vremena posveivati poniznoj, ozbiljnoj molitvi Bogu za mudrost da svoju djecu vaspitamo i odgojimo na slavu Gospodu. Zdravlje uma zavisi od zdravlja tijela. Kao hrianski roditelji, obavezni smo obuiti svoju djecu u skladu sa zakonima ivota. U Hristu oni e stei snagu i nadu, i nee ih muiti neugasiva udnja za neim to zabalja um i zarobljava srce. Oni su nali Skupocjeni Biser, i um spokojno poiva. Njihova zadovoljstva su istog, uzvienog, nebeskog karaktera. Na njima se ne odraava bol ili kajanje. Takva zadovoljstva ne slabe tijelo ili iscrpljuju um, ve im daju zdravlje i svjeinu....
*
Vidi sledei naslov, Ishrana i um
172
Stanovnici Neba su savreni, jer je volja Boja njihova radost i najvee uivanje. Und MS 93.
41. ISHRANA I UM
Mozak mora biti zdrav. Mozak je organ i instrument uma, i on kontrolie cijelo tijelo. Da bi ostali djelovi sistema bili zdravi, mozak mora biti zdrav. A da bi mozak bio zdrav, krv mora biti ista. Ako se ispravnim navikama jedenja i pijenja krv odrava istom, mozak e se pravilno hraniti. SpT Series B, No.15, p 18, Apr 13, 1900. (CH 586, 587) Mozak opskrbljen ivotom i snagom. Ljudski organizam je udesna mainerija, ali on se ne smije zloupotrebljavati.... Transformacija hrane u dobru krv je udesan proces, ali svako ljudsko bie bi trebalo biti upueno u ovaj predmet.... Svaki tjelesni organ prikuplja hranu da bi odrao svoje razliite organe u akciji. Mozak se mora snabdijevati svojim dijelom, kosti svojom porcijom. Veliki Graditelj je na djelu svakog trenutka, snabdijevajui svaki mii i tetivu, od mozga do zavretaka prstiju, ivotom i snagom. Lt 17, 1895. Posledice omalovaavanja prirodnih zakona. Bog je podario svom narodu veliku svjetlost, pa ipak nijesmo se uzdigli izvan domaaja iskuenja.... Jedan invalid oito veoma osjetljiv, mada zanesen i samozadovoljan slobodno priznaje svoj prezir prema zakonima zdravlja i ivota, do kojih nas je dovela boanska milost da ih kao narod prihvatimo. Hrana mu se mora se spremati na nain da zadovolji njegove bolesne udnje. Umjesto da sjedi za stolom gdje se sprema zdrava hrana, on preferira restorane, zato to se tamo moe odavati prohtjevima bez ogranienja. Kao reit zastupnik umjerenosti, on ne potuje njene temeljne principe. On eli olakanje ali odbija da ga zadobije po cijenu samoodricanja. Taj ovjek slui na oltaru izopaenog apetita. On je idolopoklonik. Moi koje bi se, posveene i oplemenjene, mogle iskoristiti na slavu Bogu su oslabile i postale od male koristi. Razdraljiva narav, konfuzan mozak i prenapregnuti nervi izmeu ostalog posledice su njegovog nepotovanja prirodnih zakona. On je nesposoban, nepouzdan. 5T 196, 197 (1882) Blizak odnos izmeu ishrane i uma. U vezi sa Petrovim pozivom da dodamo umjerenosti trpeljivost, uputila sam [na jednu adresu] blagoslove zdravstvene reforme, i prednosti koje se mogu stei kroz upotrebu pravilnih kombinacija jednostavnih hranljivih namirnica. Naglaena je bliska veza po kojoj jelo i pie doprinosi stanju uma i naravi. Mi ne moemo dozvoliti sebi da razvijemo ravu narav kroz neispravne navike ivljenja. RH, July 12, 1906 Popustljivost najvei uzrok mentalne slabosti. Poputanje apetitu najvei je uzrok fizikog i mentalnog debiliteta, i nalazi se u osnovi slabosti koja je svugdje oita. 3T 487 (1875) Um postaje konfuzan zbog neodgovarajue ishrane. Mi ne bismo trebali spremati za Subotu veu koliinu ili raznovrsniju hranu nego ostalim danima. Umjesto toga, hrana bi trebala biti jednostavnija, i trebalo bi se manje jesti, da bi um bio bistriji i svjeiji da shvati duhovne stvari. Prekomjerno jedenje zamagljuje mozak. Mogu se uti ali ne i cijeniti najdragocjenije rijei, zato to um postao konfuzan usled nepravilne ishrane. Prekomjernim jedenjem Subotom, mnogi su uradili vie nego misle na obesaivanju Boga. 6T 357 (1900) Preko apetita Sotona kontrolie um. Preko apetita Sotona kontrolie um i cijelo bie. Hiljade ljudi koji su mogli ivjeti zavrilo je u grobu ili doivjelo fiziki, mentalni ili moralni brodolom, zato to su rtvovali sve svoje moi odavanju apetitu. CTBH 37, 1890. (CD 167)
173
385
386
387
388
389
Probavni organi utiu na ivotnu sreu. Probavni organi igraju vanu ulogu u naoj ivotnoj srei. Bog nam je dao inteligenciju da bi mogli uiti ta treba da koristimo kao hranu. Zar neemo, kao razumni mukarci i ene, prouiti da li e nam ono to jedemo odgovarati ili postati uzrok neprilika? Oni koji imaju kisjelinu u elucu esto su vrlo kisjele naravi. ini se da im sve ide naopako, i skloni su da budu svadljivi i razdraljivi. Ako hoemo da meu nama vlada mir, trebalo bi da vie razmiljamo nego to inimo kako imati miran eludac. MS 41, 1908. (CD 112) Svjeina uma zavisi od tijela (savjet spisateljima i propovjednicima). Pokoravajte se naelima zdravstvene reforme i uite druge da ine tako. Zdravlje uma u velikoj mjeri zavisi o zdravlju tijela, a zdravlje tijela zavisi od naina na koji se ophodimo sa ivom mai-nerijom. Jedite samo onu hranu koja e sauvati va eludac u najzdravijem stanju. Potrebno je da temeljito prouiti filozofiju ispravnog staranja o sebi po pitanju ishrane. Osmislite svoj posao tako da moete imati redovite obroke. Ovom pitanju morate posvetiti posebnu panju. Zapamtite da ivjeti po istini kakva je u Isusu iziskuje puno samodiscipline. Lt 297, 1904. Neredovni sati i bezbrian nemar prema zdravstvenim zakonima. Um se ne zamara niti tako esto iscrpljuje na raun marljive uposlenosti ili napornog prouavanja koliko na raun jedenja neodgovarajue hrane u neodgovarajue vrijeme, i bezbrinog nehata prema zdravstvenim zakonima.... Neredovni sati za uzimanje hrane i spavanje podrivaju modane sile. Apostol Pavle objavljuje da onaj ko eli da bude uspjean u dostizanju visokog standarda pobonosti mora biti umjeren u svemu. Jedenje, pijenje i oblaenje, sve je u direktnoj vezi sa naim duhovnim napretkom. YI, May 31, 1894. Pretrpavanje eluca slabi um. Prekomjerno jedenje, ak i najzdravije hrane, mora se izbjegavati. Priroda ne moe koristiti vie nego joj je potrebno za izgradnju raznih tjelesnih organ, a viak zakruje sistem. Mnogi uenici pretpostavljaju da su iscrpljeni od prekomjernog uenja, dok je stvarni uzrok neumjerena ishrana. Kad se posveti odgovarajua panja zdravstvenim zakonima postoji manja opasnost od menetalnog optereenja, ali u mnogim sluajevima tzv mentalnih poremeaja, pretrpavanje eluca je ono to optereuje tijelo i slabi um. Ed 205 (1903) Popustljivost otupljuje plemenite osjeaje uma. Poputanje apetitu u prekomjernom jedenju je halapljivost. Velike koliine raznovrsne hrane koje se esto uzimaju u jednom obroku dovoljne su da stvore poremeen eludac i poremeenu narav. Stoga Bog zahtijeva od svakog ljudskog bia saradnju sa Njim, da niko ne zalazi izvan svojih granica prekomjerno jedui ili uzimajui neodgovarajue artikle za ishranu. Ovo poputanje jaa ivotinjske sklonosti i otupljuje plemenitije osjeaje uma. Cijelo bie se uniava, i ovjek postaje rob apetitu, ugaanjem i odavanjem svojim ulagivakim ulnim strastima. MS 113, 1898. Prejedanje produkuje zaboravnost i gubitak pamenja (savjet jednom gurmanu). Vi ste gurman za stolom. To je veliki uzrok vae zaboravnosti i gubitka pamenja. Govorite o onome to znam da ste ve rekli, a onda skreete razgovor i kaete da ste rekli neto sasvim drugo. Znala sam za ovo, ali sam prela preko toga kao sigurne posledice prejedanja. Od kakve bi koristi bilo govoriti o tome? To ne bi izlijeilo zlo. Lt 17, 1895. (CD 138) Prejedanje otupljuje emocije. Neumjerenost u jelu, ak i hrane dobrog kvaliteta, imae uniavajui uticaj na sistem i otupiti izotrenije i svetije emocije. Stroga umjerenost u jelu i piu veoma je bitna za ouvanje zdravlja i krjepko ostvarivanje svih tjelesnih funkcija.
174
Stroge navike umjerenosti, u kombinaciji sa vjebom kako miia tako i uma, ouvae mentalnu i fiziku svjeinu i dati mo istrajnosti onima koji rade kao slubenici, urednicima i svima ije navike su sjedee. Kao narod, sa svim svojim ispovijedanjem zdravstvene reforme, mi previe jedemo. Poputanje apetitu je najvei uzrok fizikog i mentalnog debiliteta, i nalazi se u osnovi slabosti koja je svugdje oita. 3T 487 (1875) Ograniiti raznolikost hrane. Mi se moramo starati o probavnim organima i ne optereivati ih sa isuvie raznolikom hranom. Onaj ko halapljivo trpa puno raznovrsne hrane u jednom obroku ini sebi tetu. Vanije je da jedemo ono to nam odgovara nego da probamo svako jelo koje se postavi pred nas. Na naem elucu nema vrata kroz koja moemo proviriti unutra i vidjeti ta se tamo deava; stoga moramo koristiti svoj um, i prosuditi uzrok i posledice. Ako se osjeate nepregnutim i ini se da vam sve ide loe, moda je to zato to snosite posledice jedenja veoma raznolike hrane. MS 41, 1908. (CD 111, 112) Boji plan za nas. Bog eli da kroz strogu umjerenost odrimo um bistrim i izotrenim kako bi bili u stanju da pravimo razliku izmeu svetog i obinog. Moramo se truditi da shva-timo tu udesnu nauku o nenadmanom sasojeanju i dobroti Bojoj. Oni koji prekomjerno jedu i koji jedu nezdravu hranu, navlae na sebe neprilike, onesposobljavajui se za slubu Bogu. Opasno je jesti meso, jer ivotinje pate od mnogih smrtonosnih bolesti. Oni koji istrajavaju u jedenju ivotinjskog mesa rtvuju duhovnost izopaenom apetitu. Njihova tijela postaju puna boletina. MS 66, 1901. Intelektualna aktivnost oslabila usled teke mesne ishrane. Intelektualne, moralne i fizike moi smanjuju se kroz ustaljenu upotrebu mesa. Jedenje mesa remeti sistem, zamagljuje razum, i otupljuje moralnu osjetljivost. 2T 64 (1900) Ono to jedemo slabi intelektualnu aktivnost. Mi se sastojimo od onoga to jedemo, a jedenje mnogo mesa oslabie intelektualnu aktivnost. Uenici bi mnogo vie postigli u svojim studijama da nikad nijesu okusili meso. Kad se ivotinjski dio ljudskog bia ojaa jedenjem mesa, intelektualne moi srazmjerno slabe. Vjerski ivot moe se uspjenije stei i odravati ako se odbaci meso, jer ova ishrana podstie na intenzivne aktivnosti, bludne sklonosti, i slabi moralnu i duhovnu prirodu. Jer tijelo eli protiv duha, a duh protiv tijela (Galatima 5:17). Veoma je potrebno da podstiemo i gajimo iste, edne misli i jaamo moralne snage a ne niske i ulne sile. Neka nam Bog pomogne da se otrgnemo od svojih samopopustljivih prohtjeva! Lt 72, 1896. (MM 277, 278) Jedenje mesa i narav. Kao prvo, Gospod nije snabdijevao svoj narod mesom u pustinji zato to je znao da bi upotreba ove hrane stvorila bolest i nepokornost. Da bi preinaio narav i doveo do aktivnog ispoljavanja uzvienijih snaga uma, On je uklonio od njih meso mrtvih ivotinja. MS 38, 1898. (CD 375) Posledice jedenja svinjetine. Jedenjem svinjetine ne ugroava se samo fiziko zdravlje. Upotreba ove teke hrane utie na um i otupljuje finija osjeanja. HL (Part 1) 58, 1865. (CD 393) Onaj ko nepromiljeno jede nije pouzdan savjetnik. eer nije dobar za eludac. On stvara fermentaciju, a to zamagljuje mozak i proizvodi nadraljivu narav. Pokazalo se da su dva ob-
390
391
Vidi Savjeti o ivotu i ishrani (Counsels on Diet and Food), Prejedanje, pp. 131-142 175

*
392
393
obroka bolja za zdravlje sistema nego tri. Kakva teta se ini dok esto, kad je potrebno ispoljiti najvee samoodricanje, pretrpavamo eludac gomilom nezdrave hrane, koja tu eka na razlaganje. Stomane tegobe odraavaju se na mozak. Onaj ko nepromiljeno jede ne shvata da se onesposobljava za primanje mudrog savjeta, diskvalifikujui se tako za pravljenje planova za najbolji napredak Bojeg djela. Ali to je tako. On ne moe razlikovati duhovno, i na savjetovanjima, kad bi trebalo kazati da i amin, on govori ne. On daje predloge koji su daleko od cilja. Hrana koju je jeo otupila mu je mo mozga. Samopopustljivost spreava ljudsko orue da svjedoi za istinu. Hvala koju prinosimo Bogu za Njegove blagoslove veoma se tie hrane koju je smjetena u stomaku. Poputanje apetitu je uzrok svae, razdora, nesklada, i mnogih drugih zala. Govore se rijei netrpeljivosti i ine djela neljubaznosti, slijede se neasne navike i pokazuje strast sve zato to su modani nervi postali bolesni od tog smea nagomilanog u elucu. MS 93, 1901. Kafa utie na mentalne i moralne moi. Kafa je tetna povlastica. Ona trenutno uzbuuje um... ali povratni efekti su iscrpljenost, klonulost, paraliza mentalnih, moralnih i fizikih moi. Um postaje oslabljen, i ukoliko se odlunim naporom ta navika ne nadvlada, modana aktivnost e permanentno slabiti. CTBH 34, 1890. (CD 421) Pogreno jedenje vodi u pogreno miljenje. Zdravlje tijela mora se smatrati bitnim za rast u milosti i sticanje mirne naravi. Ako se elucu ne posveti odgovarajua panja, oblikovanje moralnog, ispravnog karaktera bie sprijeeno. Mozak i nervi saosjeaju sa elucem. Pogreno jedenje i pijenje rezultira u pogrenom miljenju i djelovanju. 9T 160 (1909) Otupljeno visoko vredovanje pomirenja. Kad slijedimo kurs slabljenja mentalne i fizike vitalnosti u jelu, piu ili nekoj drugoj navici mi obesaujemo Boga, jer mu uskraujemo slubu koju On trai od nas. Kad se odajemo apetitu po cijenu zdravlja ili kad poputamo navikama koje slabe nau vitalnost i mentalnu svjeinu, mi ne moemo visoko cijeniti pomirenje i ispravno vrednovati vjene stvari. Kad su nam umovi zamagljeni ili djelimino paralizovani boleu, bivamo lako nadvladani Sotoninin iskuenjima. Lt 27, 1872. Preveliko razmiljanje o hrani. Nemogue je teinski propisati koliinu hrane koju treba jesti. Nije preporuljivo slijediti ovaj proces, jer inei tako um postaje egocentrian. Jelo i pie, ukupno uzevi, postaje prevelik predmet razmiljanja. Oni koji ne grade boga od eluca paljivo e nadzirati apetit. Oni e jeste jednostavne, hranljive namirnice.... Jee lagano i postepeno vakati svoju hranu. Posle jela bavie se odgovarajuim vjebama na otvorenom. Takvi se nikad nee optereivati mjerenjem preciznih koliina. Postoje mnogi koji nose veliki teret odgovornosti to se tie kvantiteta i kvaliteta hrane najbolje prilagoene za odravanje sistema. Neki, posebno oni koji pate od loe probave, su previe zabrinuti u pogledu svog jelovnika u smislu da nijesu uzeli dovoljno namirnica za ishranu sistema. Oni su nainili veliku tetu domu u kojem ive, i plaimo se, onesposobili sebe za ovaj ivot. Lt 142, 1900. Jesti prema svome najboljem sudu, zatim se odmoriti. Neki se neprekidno brinu da bi im njihova hrana, jednostavna i zdrava, mogla nanijeti zlo. Takvima bih rekla: ne mislite da e vam vaa hrana priiniti tetu; ne mislite uopte o tome. Jedite prema svom najboljem sudu; i
*
Vidi Savjeti o ivotu i ishrani, Broj obroka, pp. 173-178
176
dok traite od Boga da blagoslovi hranu za jaanje vaeg tijela, vjerujte da On uje vau molitvu, i odmorite se. MH 321 (1905) Neumjereni ljudi ne mogu biti strpljivi. Postoje mnogi razlozi zato ima tako puno nervoznih ena na svijetu, koje se ale na lou probavu, sa itavom kompozicijom popratnih zala. Uzrok prati posledica. Nemogue je za neumjerene osobe da budu strpljive. One prvo moraju reformisati loe navike, nauiti da zdravo ive, i tada im nee biti teko da budu strpljive. ini se da mnogi ne razumiju odnos izmeu uma i tijela. Ako se sistem narui usled nepravilne ishrane, to utie na mozak i nerve, i beznaajne stvari poinju da uznemiravaju one koji se unesree na taj nain. Male potekoe ine im se visoke kao planine. Osobe koje su ovako nastrojene nesposobne su da pravilno vaspitaju svoju djecu. Njihov ivot bie obiljeen krajnostima, ponekad su vrlo popustljive, drugom prilikom stroge, sklone prigovaranju zbog sitnica koje nijesu vrijedne pomena. HL (Part 2) 41, 1865. (2SM 434) Loa probava dovodi do razdraljivosti. eludac sa loom probavom uvijek dovodi do razdraljivosti. Kisjeo eludac donosi kisjelu narav. Vi morate potiniti svoje tijelo ako ga elite nainiti hramom za nastavanje Svetog Duha.... Jedite umjereno ak i zdravu hranu. Redovno vjebajte, i osjetiete da vam ivot ima odreenu svrhu. Lt 27, 1872. Nezdrava hrana otupljuje savjest. U zdravstvenoj reformi na narod je nazadovao. Sotona zna da ne moe imati tako veliku mo nad umovima kad se apetit dri pod kontrolom kao kad mu se povlauje, i on je neprekidno na poslu da navede ljude na popustljivost. Pod uticajem nezdrave hrane savjest biva otupljena, um pomraen, a njegova prijemivost na utiske oteena.... Hoe li na narod uvidjeti i osjetiti grijeh izopaenog apetita? Hoe li odbaciti svako tetno poputanje, i dozvoliti da se sredstva koja bi se tako utedjela posvete za irenje istine? Und MS 132. Definicija umjerenosti u jelu. Naela umjerenosti moraju se sprovesti dalje od puke upotrebe alkoholnih pia. Upotreba nadraujue i teko svarljive hrane esto je podjednako kodljiva za zdravlje i u mnogim sluajevima sije sjeme pijanstva. Istinska umjerenost ui nas da se potpuno oslobodimo svega tetnog i da savjesno koristimo ono to je zdravo. Malo je onih koji pravilno shvataju koliko su njihove navike u ishrani povezane sa njihovvim zdravljem, karakterom, korisnosti na ovom svijetu, i njihovom vjenom sudbinom. Apetit bi uvijek trebao da bude podreen moralnim i intelektualnim moima. Tijelo treba sluiti umu, a ne um tijelu. PP 562 (1890) Izbjegavanje krajnosti. Oni koji razumiju zakone o zdravlju i koji se rukovode naelom klonie se krajnosti kako povlaivanja tako i ograniavanja. Njihova ishrana se odabira, ne za puko zadovoljavanje apetita, ve za izgradnju tijela. Oni nastoje da sauvaju svaku mo u najboljem stanju za najveu slubu Bogu i ovjeku. Apetit je pod kontrolom razuma i savjesti, i oni bivaju nagraeni zdravljem tijela i uma. Dok agresivno ne nameu svoje poglede drugima, njihov primjer je svjedoanstvo u korist ispravnih naela. Te osobe imaju irok uticaj na dobro. MH 319 (1905)
394
395
177
42. UM I ZDRAVLJE
396
397
398
Um kontrolie cijelog ovjeka. Um kontrolie cijelog ovjeka. Svaki na postupak, bio dobar ili lo, ima svoj izvor u umu. Um je taj koji slui Bogu i povezuje nas sa nebeskim biima.... Svi fiziki organi su sluge uma, a nervi glasnici koji prenose njegove naredbe svakom dijelu tijela, rukovodei pokretima ive mainerije.... Skladna akcija svih djelova mozga, kostiju i miia nuna je za potpun i zdrav razvoj itavog ljudskog organizma. SpTEd 33, c1897. (FE 426) Elektrina sila oivljava cijeli sistem. Elektrina sila mozga, koju pospjeuje mentalna aktivnost, oivljava cijeli sistem, i tako je od neprocjenjive pomoi u odbijanju bolesti. Ed 197 (1903) Malo ljudi shvata mo uma nad tijelom. Ali malo ljudi shvata mo koju um ima nad tijelom. Dobar dio bolesti koja napada ovjeanstvo ima svoje porijeklo u umu, i moe se izlijeiti jedino obnovom uma. Ima puno vie ljudi nego to moemo zamisliti koji su mentalno bolesni. Bolest srca mnoge ini dispepticima (koji boluje od loe probave prim. prev.), jer mentalni problem ima paralizirajui uticaj na probavne organe. 3T 184 (1872) rtve bolesne mate. Um se mora kontrolisati, jer on ima najmoniji uticaj na zdravlje. Mata je esto zavodljiva, i kad joj se preda, to donosi ozbiljna oboljenja na unesreenoga.... Godinje doba koje dolazi kao najstranije meu ovim invalidima je zima. I zaista je zima, ali ne napolju ve unutra, za one koji su prinueni da ive u istoj kui i spavaju u istoj sobi. Ove rtve bolesne mate zatvaraju se unutra i pritvaraju prozore, jer vaduh utie na njihova plua i glavu. Mata je aktivna; oni oekuju da prehladu, i imae je. Nikakvi razlozi ne mogu ih natjerati da povjeruju kako ne razumiju filozofiju itave te stvari. Nijesu li to sami iskusili, sporie se oni. Istina je da su dokazali jednu stranu ovog pitanja istrajavanje na vlastitom kursu pa ipak oni se prehlauju ako se i najmanje izloe. Njeni kao bebice, oni nita ne mogu podnijeti; ipak nastavljaju da ive po starom, i dalje zatvaraju prozore i vrata, nadnose se nad pei i uivaju u svojo bijedi. Oni su pouzdano dokazali da ih njihov put nije donio dobro, ve im uveao potekoe. Zato takvi nee da dozvole razumu da utie na rasuivanje i kontrolie matu? Zato sada ne oprobaju suprotan kurs, i na razborit nain se izloe vjebi i vazduhu na otvorenom prostoru? 2T 523-525 (1870) Um ometa cirkulaciju (savjet jednoj bojaljivoj dui). Ako vam je um pod utiskom i uvjerenjem da e vam kupanje nakoditi, ta mentalna impresija prenosi se na sve nerve tijela. Nervi kontroliu cirkulaciju krvi; stoga se krv, kroz umni utisak, ograniava u krvnim sudovima, i pozitivni uinak kupanja se gubi. A sve ovo zato to um i volja ometaju redovitu cirkulaciju krvi i spreavaju njen dotok na povrinu da stimulie, podstakne i pospjei protok. Na primjer, vi ste pod utiskom da ako se okupate bie vam hladno. Mozak alje ovu informaciju nervima tijela, i krvni sudovi, koji se dre u pokornosti vaoj volji, ne mogu obaviti svoju zadau i izazvati reakciju posle kupanja. 3T 69, 70 (1872) Uspavan um, plod ravnodunosti (savjet jednoj mladoj eni). Ti ima bolesnu matu. Mislila si za sebe da si bolesna, ali bila je to vie mata nego stvarnost. Bila si neiskrena prema sebi.... Pokazivala si se kao osoba bez kime. Polovino si se oslanjala na druge, to je
178
pogrean stav koji jedna dama zauzima u prisustvu drugih. Da si samo mislila tako, mogla si dobro hodati i sjedeti uspravno kao mnogi drugi. Stanje tvoga uma vodi lijenosti i uasavanju od vjebanja, dok bi se zanimanje pokazalo kao jedno od najboljih sredstava za tvoje ozdravljenje. Nikad nee ozdraviti ukoliko se ne oslobodi od ove ravnodunosti, uspavanog stanja uma, i ne pokrene se na akciju, na rad do smiraja dana. Djeluj, kao to mata i planira. Odvrati svoj um od romantinih projekata. Ti sa svojom pobonou mijea romantini, bolesni sentimentalizam, koji ne uzdie, ve samo poniava. Nijesi samo ti pod ovim zahvaena; svojim primjerom i uticajem i drugima nanosi tetu. 2T 248, 249 (1869) Zdravlje rtvovano osjeanjima (savjet jednoj eni snane volje). Draga ________, ima bolesnu matu; i ti obesauje Boga doputajui svojim osjeanjima da preuzmu potpunu kontrolu nad tvojim razumom i rasuivanjem. Ti ima odlunu volju, koja uzrokuje reakciju uma na tijelo, to dovodi do neravnomjerne cirkulacije i proizvodi prezasienost krvi] u nekim organima; i ti rtvuje zdravlje svojim osjeanjima. 5T 310 (1873) Mentalna bolest proizvedena neposveenim jezikom (komentar povodom smrti jednog rukovodioca). Sestra _________ je bila suvie pritisnuta alou da je izgubila razum. Pitam vas, ko e na dan suda biti odgovoran za protjerivanje svjetlosti iz tog uma koja bi trebala danas da sija? Ko e poloiti raun na dan Boji za djelo koje je prouzrokovalo bol koji je donio ovu bolest? Ona je mjesecima patila, i mu je patio sa njom. A sada je ta jadna ena otila, ostavljajui dvoje djece bez majke. I sve to zbog djela koje su poinili neposveeni jezici. MS 54, 1904. Preoptereen um kodi zdravlju. Braa su uloila sredstva u patentna prava i druge pothvate i navela druge da se zainteresuju, koji nijesu mogli podnijeti potekoe i brige takvog posla. Njihovi zabrinuti, preoptereeni umovi ozbiljno su uticali na ve oboljela tijela, i oni su zatim podlegli potitenosti, koja se poveava do oaja. Oni su potpuno izgubili povjerenje u sebe i mislili da ih je Bog ostavio, i oni se ne usuuju da vjeruju da e On biti milostiv prema njima. 1T 304, 305 (1862) Mentalna aktivnost produkuje zdravlje. Bog eli da Njegove opunomoene sluge budu dobri propovjednici, a da bi to inili oni moraju biti marljivi uenici.... Revnosne navike, trajan uticaj odozgo, osposobie ih za poloaj propovjednika Hristovog jevanelja. Mentalna aktivnost proizvee zdravlje, i ovo je bolje od tromog, neurednog, neuvjebanog uma. Mnogi postaju bezvrijedni kao propovjednici nakon izvjesnog broja godina.... Da su koristili mozak, bili bi plodonosni u starosti. Lt 33, 1886. Elektrina sila mozga odbija bolest. Umovi misleih ljudi naporno rade. Oni esto rasipniki koriste svoje mentalne moi, dok postoji druga grupa iji najvei cilj u ivotu je fiziki rad. Oni ne vjebaju um. Terniraju se njihovi miii dok im je mozak lien intelektualne snage, ba kao to umovi misleih ljudi rade dok su im tijela liena snage i krjeposti zbog zapostavljanja vjebe miia.... Njihov uticaj na dobro je mali u poreenju sa onim kakav je mogao biti da su koristili mozak koliko i miie. Ova grupa lake podlijee ako je napadnuta boleu; sistem se vitalizuje elektrinom silom mozga da odbije bolest. 3T 566 (1867) Nezadovoljno gunanje donosi bolest. Ono to uglavnom donosi bolest tijela i uma su osjeanja nezadovoljstva i jadikovanja. Oni nemaju Boga, oni nemaju tu nadu koja prolazi iza najdalje zavjese, koja je kao sidro dui, pouzdana i vrsta. Svi koji imaju ovu nadu iste se
179
399
400
401
402
kao On to je ist. Takvi su slobodni od nemirnih enji, jadikovanja i nezadovoljstva; oni ne trae neprestano zlo i ne razmiljaju o pozajmljenoj (umiljenoj prim. prev.) nevolji. Ali vidimo mnoge kojima su samo nevolje pred oima; zabrinutost je utisnuta na svakoj crti lica; oni izgledaju kao da ne nalaze utjehu, ve puni straha isekuju neko uasni zlo. 1T 566 (1867) Uznemireno dranje kodi zdravlju (savjet jednoj uzrujanoj eni). Gospod ima ljubavi prema tebi i brine se za tebe, i kad tvoj suprug nije sa tobom, ipak ima odlino drutvo upravo na prostoru gdje vam se gradi kua. Nemoj drati svoj um u napetom stanju, jer to kodi tvome zdravlju. Mora shvatiti da niko ne moe oblikovati tvoj um do tebe same. Odve si spemna da gleda na obeshrabrujuu stranu. Ovo je bila slabost u tvom karakteru. To povreuje tvoje iskustvo i daje tuan ton iskustvu tvoga mua. Ti se previe brine. Sve to moe uiniti je da skrene svoj um sa svoga ja, i to ini u svim pravcima uposlenosti. Ti mora cijeniti veliki dar naem svijetu u Isusu Hristu, i moe oekivati puno mira i utjehe a ispoljavanje ljubavi uvae tvoj um u savrenom miru. Svaki vjernik mora se obui u Hristovu pravednost, a ta pravednost govori bolje od krvi Aveljeve. Lt 294, 1906. Nesposobnost racionalnog rezonovanja. Uenik moe posvetiti sve svoje moi sticanju znanja, ali ukoliko nema znanje o Bogu, ako se ne pokorava zakonima koji upravljaju njegovim biem, on e upropastiti sebe. Loim navikama on gubi mo vrednovanja sebe; on gubi samokontrolu. On ne moe ispravno rezonovati o pitanjima koja ga se najvie tiu. On je nepromiljen i neracionalan u svom tretmanu uma i tijela. Kroz zanemarivanje kultivacije ispravnih naela, on upropaava sebe kako za ovaj svijet tako i za onaj koji dolazi. MH 450 (1905) Egocentrinost* prepreka ozdravljenju. Jedna od najveih prepreka oporavku od bolesti je usmjeravanje panje na sebe. Mnogi invalidi osjeaju da bi svako trebao da im ukazuje ljubav i pomo, dok je ono to im je potrebno skretanje panje sa sebe, razmiljanje i briga o drugima. MH 256 (1905) Skrenuti um sa sebe. Vjebanje e pomoi probavi. etnja posle obroka, dranje glave u uspravnom poloaju, povlaenje ramena i umjerena vjeba, bie od velike koristi. Um e biti skrenut sa sebe na ljepote prirode. to se manje panje poklanja elucu nakon jela, tim bolje. Ako ste u stalnom strahu da e vam vaa hrana nanijeti zlo, to e se najvjerovatnije i dogoditi. Zaboravite na sebe, i mislite o neem veselom. 2T 530 (1870) injenje dobra oslobaa pozitivne snage. Zadovoljstvo injenja dobra oivljava um i vibrira kroz cijelo tijelo. Dok su lica dobrih ljudi obasjana radou i njihov izgled odraava moralnu uzvienost uma, lica sebinih, krtih ljudi su odbojna, oborena i natmurena. Njihovi moralni nedostaci vidljivi su na izrazu lica. 2T 534 (1870) Sigurnost unapreuje zdravlje. Kad se ljudi koji su se odavali ravim navikama i grenim obiajima pokore sili boanske istine, primanje istine u srce obnavlja moralne moi, koje su izgledale paralisane. Primalac posjeduje jae, jasnije razumijevanje nego je imao prije nego to je priklonio svoju duu k Vjenoj Stijeni. ak se i njegovo fiziko zdravlje poboljava spoznajom o svojoj sigurnosti u Hristu. Poseban Boji blagoslov koji poiva na primaocu je sam po sebi zdravlje i snaga. CTBH 13, 1890. (CH 28)
*
Vidi naslov br. 30, Sebinost i egocentrinost
180
Umirujui efekti pogodnih radnih uslova (savjet jednom prezaposlenom rukovodiocu). Nije moje da vam postavljam odreeni pravac u poslu. Ali trebali bi raditi, ako je mogue, na nekom mjestu gdje bi vam um bio sauvan u mirnoj ravnotei, gdje biste mogli biti mirni i spokojni, gdje neete morati da vodite rauna o mnogim pitanjima. Nije najbolje za vas da imate nadzor nad mnogim stvarima. Vi ne smijete preoptereivati um. To bi vam bilo na veliku tetu. Kad brojne potekoe padnu na vas, krv vam jurne u glavu i vi otvarate put intenzivnom osjeanju to dovodi u opasnost vae zdravlje. Smjestite se, ako je mogue, tamo gdje ete imati malo povoda za brigu o radu drugih.... Ako biste preuzeli na sebe obaveze u koje su ukljueni veliki interesi, konfuzija koja bi dola kao rezultat planiranja rukovoenja mnogim stvarima ne bi bila za vae vlastito dobro ili za najbolje interese djela Bojeg. Oni koji bi poloili na vas razne dunosti zahtijevajui najbriljivije rukovoenje ine greku. Vaem umu potrebno je spokojstvo. Morate uvati svoju savjest u strahu Bojem, prema biblijskom standardu, im uiniti odluan pomak, da se ne biste na neki nain onesposobili za zadatak koji vam je Bog dao da obavite. Lt 93, 1903. Spokojan um je staza koja vodi zdravlju. Svijest o ispravnom djelovanju je najbolji lijek za bolesna tijela i umove. Poseban blagoslov Boji poiva na primaocu u zdravlju i snazi. Osoba iji um je spokojan i zadovoljan u Bogu je na putu ka zdravlju. Biti svjestan da da je oko Gospodnje nad nama i Njegovo uho otvoreno da uje nae molitve zaista je zadovoljstvo. Znati da imamo prijatelja koji nikad nee iznevjeriti, kojemu moemo povjeriti sve tajne svoje due privilegija je koju rijei nikad ne mogu izraziti. 1T 502 (1867) Ljubav, nada i radost bitni za zdravlje. Da bi imali savreno zdravlje naa srca moraju biti ispunjena nadom, ljubavlju i radou. SpT Series A, No.15, p 18, Apr 3, 1900. (CH 587) Hristos odgovor. Mnogi pate od bolesti due daleko vie nego od bolesti tijela, i ne nalaze olakanja sve dok ne dou Hristu, izvoru ivota. Problemi malodunosti, usamljenosti i nezadovoljstva tada nestaju. Radost e dati svjeinu umu, a zdravlje i vitalnu energiju tijelu. 4T 579 (1881)
403
43. UM I DUHOVNO ZDRAVLJE

Plodovi duhovnog ivota. Duhovni ivot donosi imaocu ono to sav svijet trai ali to nikad nee stei bez potpunog potinjavanja Bogu. Lt 121, 1904. Tijelo, um i dua profitiraju iz zajednice sa Bogom. U znanju o Bogu svako pravo znanje i i stvaran razvoj ima svoj izvor. Gdje god da se okrenemo, ka fizikom, mentalnom ili duhovnom poduju, u ta god da gledamo, osim bolesti grijeha, otkriva se ovo znanje. Kakvo god istraivanje poduzeli, sa iskrenom namjerom da dopremo do istine, dolazimo u dodir sa tom nevidljivom monom Inteligencijom koja djeluje u svemu i kroz sve. ovjekov um dolazi u zajednicu sa umom Bojim, ogranieno sa Neogranienim. Uinak takve zajednice na tijelo i um i duu je nemjerljiv. Ed 14 (1903) Ljubav prema Bogu bitna za zdravlje. Bog je najvei pazitelj ljudske mainerije. U brizi za svoje tijelo mi moramo saraivati sa Njim. Ljubav prema Bogu je bitna za ivot i zdravlje. SpT Series A, No. 15, p 18, Apr 3, 1900. (CD 587)
181
404
405
406
407
Zdravlje tijela vano za zdravlje due. Boga bi trebalo priznati kao Autora naeg bia. Sa ivotom koji nam je dao ne smijemo se igrati. Nerazboritost u tjelesnim navikama otkriva nerazboritost moralnog karaktera. Zdravlje tijela moramo smatrati bitnim za napredovanje rasta u milosti, i staloene naravi. MS 113, 1898. Dobra djela unapreuju zdravlje. Dobra djela su dvostruki blagoslov, ona koriste i davaocu i primaocu dobrote. Svijest o ispravnom postupanju jedan je od najboljih ljekova za oboljela tijela i umove. Kad je um slobodan i srean iz osjeaja o dobro obavljenoj dunosti i zadovoljstva donoenja sree drugima, veseli, uzvisujui uticaj donosi novi ivot cijelom biu. MH 257 (1905) Pobonost u skladu sa zakonima zdravlja. Oni koji hode stazom mudrosti i svetosti otkrivaju da je pobonost korisna za sve, imajui obeanje ivota sadanjega i onoga koji ide (1 Timotiju 4:8). Oni ive u radosti stvarnih ivotnih zadovoljstava i ne uznemiravaju se praznim aljenjem za pogreno provedenim satima niti mrani slutnjama, kao to to esto biva kod svjetovnih ljudi kad nijesu zaokupljeni uzbudljivim zabavama. Pobonost se ne sukobljava sa zakonima zdravlja ve je u skladu sa njima. Strah Gospodnji je temelj svakog stvarnog prosperiteta. CTBH 14, 1890. (CH 29) Neprekidna borba protiv zlih matanja. Neka svako ko eli biti sudionik boanske prirode cijeni injenicu da mora umai pokvarenosti koja je na svijetu kroz blud. Mora biti neprekidna, ozbiljna borba protiv zlih matarija uma. Mora postojati odluno odbijanje kuanja na grijeh u misli ili djelu. Dua se mora uvati od svake mrlje, kroz vjeru u Onoga koji vas moe sauvati od pada. Mi se trebamo baviti Svetim Spisima, trezveno i otvoreno razmiljajui o onome to je vezano za nae spasenje. Isusova beskonana molost i ljubav, rtva podnijeta u nau korist, pozivaju na najozbiljniji i svean odgovor. Mi se trebamo baviti karakterom svog dragog Otkupitelja i Posrednika. Trebamo nastojati da shvatimo znaenje plana spasenja. Treba da razmiljamo o misiji Onoga koji je doao da spase svoj narod iz njihovih grijeha. Stalnim razmatranjem nebeskim tema naa vjera i ljubav e rasti i jaati. RH, June 12, 1888. eta priinjena zdravlju slabi moralne moi. to god kodi zdravlju ne samo da umanjuje fiziku krjepost ve tei da oslabi mentalne i moralne moi. MH 128 (1905) Poto um i dua nalaze izraza kroz tijelo, i mentalna i duhovna krjepost uveliko zavise o fizikoj snazi i aktivnosti; i to god unapreuje fiziko zdravlje unapreuje i razvoj snanog uma i dobro uravnoteenog karaktera. Ed 195 (1903) Tijelo posrednik za um i duu. Tijelo je najvaniji medijum preko kojega se razvijaju um i dua za izgradnju karaktera. Zato neprijatelj dua usmjerava svoja iskuenja da oslabi i degradira fizike moi. Njegov uspjeh ovdje esto znai podreivanje cijelog bia zlu. Sklonosti fizike prirode, ukoliko nijesu pod upravom uzvienije sile, sigurno e proizvesti propast i smrt. Tijelo se mora podrediti viim silama bia. Strasti se moraju kontrolisati voljom, koja sama mora biti pod Bojom kontrolom. Carska sila razuma, posveena boanskom milou, mora vladati u ivotu. Intelektualna mo, fizika izdrljivost i duina ivota, zavise o nepromjenljivim zakonima. Kroz poslunost ovim zakonima, ovjek moe postati pobjednik nad sobom, pobjednik nad svojim sklonostima, osvaja carstava i sila, upravitelja tame ovoga svijeta i duhova pakosti ispod neba (Efescima 6:12). PK 488, 489 (1917)
182
ivotna energija prenosi se na um preko mozga. Gospod bi htio da su nam umovi bistri i izotreni, sposobni da uoe sutinu u Njegovoj rijei i slubi, inei Njegovu volju, zavisei o Njegovoj milosti, unosei u Njegovo djelo istu savjest i zahvalan um. Ovakva radost poboljava cirkulaciju krvi. ivotna energija prenosi se na um preko mozga; stoga se mozak nikad ne bi smio otupljivati upotrebom narkotika ili uzbuivati koritenjem stimulansa. Mozak, kosti i miii moraju se dovesti u skladnu akciju kako bi svi mogli raditi poput dobro podeene maine, gdje svaki dio harmonino djeluje, i nijedan nije preoptereen. Lt 100, 1898. Loa probava ini vjerski ivot neizvjesnim. Naela zdravstvene reforme trebaju se uvesti u ivot svakog hrianina. Mukarci i ene koji ne potuju ova naela ne mogu ponuditi Bogu isto, krjepko posveenje; jer eludac sa loom probavom ili obamrla jetra ine vjerski ivot neizvjesnou. Jedenje mesa od mrtvih ivotinja ima tetne posledice na duhovnost. Kad meso postane glavni artikal u ishrani, vee sposobnosti bivaju nadvladane niskim strastima. Ovo je u neprijateljstvu prema Bogu i uzrok opadanja u duhovnom ivotu. Lt 69, 1896. Ispravno djelovanje je najbolji lijek. Svijest o ispravnom djelovanju je najbolji lijek za bolesna tijela i umove. Na primaocu poiva poseban blagoslov Boji u zdravlju i snazi. Osoba iji um je spokojan i zadovoljan u Bogu na putu je ka zdravlju.... Ima onih koji ne osjeaju da im je vjerska dunost da se bave vedrim predmetima, da bi mogli odraavati svjetlost a ne mrak i tamu. Ova vrsta umova bie ukljuena u traenju ili vlastitog zadovoljstva, u povrnim razgovorima, smijanju i ali, i um e se stalno oduevljavati krugom zabava; ili e biti potiteni, imajui velika iskuenja i mentalne konflikte, o kojima misle ali malo njih je ikad iskusilo ili ih moe razumjeti. Ove osobe mogu ispovijedati Hrianstvo, ali oni varaju vlastite due. Oni nemaju taj istinski inilac. HR, Mar, 1872. Raditi kako za duu tako i za tijelo. Nai medicinski radnici moraju initi sve to je u njihovoj moi u lijeenju bolesti tijela i takoe bolesti uma. Oni moraju straiti i moliti se i raditi, donosei kako duhovna tako i fizika preimustva onima za koje rade. Ljekar u jednom od naih sanatorijuma koji je istinski sluga Boji ima veoma zanimljiv zadatak koji treba obaviti za svako ljudsko bie koje pati s kojim dolazi u kontakt. On ne smije propustiti ni jednu priliku da ukae duama na Hrista, velikog Iscjelitelja tijela i uma. Svaki ljekar treba da bude vjet radnik po Hristovim smjernicama. Ne smije se slabiti zanimanje za duhovno, ili e se sila koja um dri upravljen na Velikog Ljekara odvratiti. Lt 223, 1905. Ljekar koji se bavi poremeenim umovima i srcima. Ljekaru je potrebno vie od ljudske mudrosti da bi znao kako sluiti i ophoditi se prema brojnim sloenim sluajevima bolesti uma i srca sa kojima je pozvan da se bavi. Ako zanemari silu Boje milosti, on ne moe pomoi unesreenom, ali e pogorati problem; ali ako se vrsto oslanja na Boga, bie u stanju da pomogne bolesnom, poremeenom umu. On e biti u stanju da uputi svoje pacijente Hristu i naui ih da predaju sve svoje brige i potekoe velikom Nosiocu Bremena. 5T 444 (1885) Hristos prosvjetljava um. Ljekar nikad ne smije voditi navoditi svoje pacijente da usmjeravaju svoju panju na njega. On ih mora uiti da se uhvate drhtavom rukom vjere za Spasiteljevu ispruenu ruku. Tada e um biti prosvijetljen svjetlou koja zrai iz Svjetlosti svijeta. Lt 120, 1901.
408
409
183
410
411
Istina ima umirujuu mo. Umirujua mo iste istine koja se zapaa, djeluje i odrava u svim svojim odnosima od vrijednosti je koju nijedan jezik ne moe izraziti za ljude koji pate od neke bolesti. Pred bolesnike koji pate uvijek drite Hristovo sauee i njenost, i probudite njihovu svijest na vjeru u Njegovu silu da olaka patnju, i vodite ih vjeri i povjerenju u Njega, Velikog Iscjelitelja, i zadobili ste duu a esto i ivot. Lt 69, 1898. (MM 234, 235) Prava vjera pomae u obnovi zdravlja (rijei upuene gostima sanatorijuma prisutnima na slubi u lokalnoj crkvi). Hristos je na Veliki Ljekar. Mnogi mukarci i ene dolaze u ovu zdravstvenu ustanovu [Sanatorijum Sv. Helena] sa nadom u tretman koji e produiti njihove ivote. Oni se izlau znatnim patnjama da dou ovamo. Zato ne bi svako ko dolazi u sanatorijum za fiziku pomo doao Hristu za duhovnu pomo? Zato ne bi mogli vi, brao moja, sestre moje, pothranjivati nadu da ako prihvatite Hrista, On e dodati svoje blagoslove oruima koja su upoljena u obnovi vaeg zdravlja? Zar ne moete imati vjere da e On saraivati u vaim naporima za ozdravljenje, zato to vam eli dobro? On eli da imate bistar mozak da bi mogli cijeniti nebesku stvarnost; On eli da imate zdrave tetive i miie kako bi mogli proslaviti Njegovo ime koristei svoju snagu Njemu u slubi. MS 80, 1903. Savjet osobi koja je bila sklona melanholinim osjeanjima. Tvoja je dunost da se bori protiv tekih misli i melanholinih osjeanja, ba kao to ti je dunost da se moli. Dunost ti je da prui otpor oruima neprijatelja, da vrsto zauzda svoj jezik kao i svoje misli. Od svih trenutaka u tvom ivotu kad ti je potrebna priprava milosti, to je kad su osjetljivi, upaljeni probavni organi na poslu a ti si zabrinut i umoran. Moda e te ovo iznenaditi, ali biti neprekidno razdraen i razdraivati druge svojim prigovaranjem i odbojnou je neka vrsta zaklinjanja. Ovi napadi loe probave dovode u iskuenje, ali vrsto dri uzde da se nee kleti onima koji su ti najbolji prijatelji ili onima koji su ti neprijatelji. Lt 11, 1897. Sigurnost Bojeg odobravanja. Sigurnost Bojeg odobravanja pospjeie fiziko zdravlje. Ona utvruje duu protiv sumnje, zbrke i pretjeranog bola koji tako esto podriva ivotne snage i donosi nervne bolesti najgoreg karaktera. Gospod je dao svoju pouzdanu rije da e Njegovo oko biti nad pravednima i Njegovo uho otvoreno za njihovu molitvu. LS 270, 271 (1915) Veza izmeu grijeha i bolesti. Postoji boanski odreena veza izmeu grijeha i bolesti. Nijedan ljekar ne moe ni mjesec dana raditi da ovo ne vidi ilustrovano. On moe ignorisati tu injenicu; njegov um moe biti tako zaokupljem drugim stvarima da ne obrati panju na nju; ali ako hoe da bude dosledan i poten, on ne moe izbjei priznanje da se grijeh i bolest meusobno odnose kao uzrok i posledica. Ljekar ovo treba odmah da uoi i postupi u skladu sa tim saznanjem. Kad zadobije povjerenje unesreenih olakavajui im patnje i vraajui ih sa ivice groba, moe ih uiti da je bolest posledica grijeha i da pali neprijatelj nastoji da ih namami na djela koja se pogubna po zdravlje i duu. On moe impresionirati njihove umove nunou odrica-nja od sebe i pokoravanja zakonima ivota i zdravlja. On naroito moe umetnuti ispravna naela u umove mladih. Bog voli svoja stvorenja ljubavlju koja je i njena i snana. On je ustanovio prirodne zakone, ali Njegovi zakoni nijesu zakoni samovoljnog iznuivanja. Svako ne ini, bilo u fizikom ili moralnom zakonu, sadri ili nagovjetava obeanje. Ako mu se pokorava, blagos184
lovi e pratiti nae korake; ako ne, posledica je opasnost i nesrea. Boji zakoni su osmiljeni da mu dovedu Njegov narod blie. On e ih spasti od zla i voditi ih dobru ako hoe da budu voeni, ali nikad ih nee prisiljavati. Mi ne moemo shvatiti Boje planove, ali moramo mu vjerovati i pokazati svoju vjeru djelima. 5T 444, 445 (1885) Jevanelje je lijek za bolesti iji uzrok je grijeh. Kad se jevanelje primi u svojoj istoti i sili, ono je lijek za bolesti iji korjen je u grijehu. Sunce pravednosti se pojavljuje sa zdravljem na svojim krilima (Malahija 4:2). Darovi ovoga svijeta uopte ne mogu izlijeiti slomljeno srce, ili dati mir umu, ili ukloniti brigu, ili odagnati bolest. Slava, genij, talenat sve je to nemono da zadovolji tuno srce ili obnovi protraeni ivot. ivot od Boga u dui je ovjekova jedina nada. MH 115 (1905) Cijelo Nebo je zdravo. Gledite koje neki zastupaju da je duhovnost tetna po zdravlje je krivotvorina Sotone. Biblijska religija nije kodljiva za zdravlje tijela i uma. Uticaj Duha Bojeg je zapravo najbolji lijek za bolest. Nebo je svo zdravo; i to se dublje shvate nebeski uticaji, sigurnije e biti ozdravljenje invalida koji vjeruje. Istinska hrianska naela otvoraju pred svima izvor neprocjenjive sree. Religija je stalan izvor s kojega hrianin moe piti do mile volje i koji nikad nee presuiti. CTBH 13, 1890. (CH 28) Religija prava nauka o iscjeljenju. Religija je naelo srca, ne magina rije ili trik uma. Gledajte samo na Isusa. To je tvoja jedina nada i jedina nada tvoga mua da zadobijete vjeni ivot. Ovo je prava nauka o iscjeljenju tijela i due. Um ne smije biti usmjeren na bilo koje ljudsko bie, ve na Boga. Lt 117, 1901. Ljubav prema Otkupitelju isti tetna isparenja. ulna malarija zamagljuje um. Potrebno je oienje misli. ta bi mukarci i ene mogli biti kad bi shvatili da tretman tijela ima sve zajedniko sa krjepou i istotom uma i srca. Pravi hrianin stie iskustvo koje donosi svetost. On je bez ikakve mrlje krivice na savjesti ili pokvarenosti u dui. On unosi u svoj ivot duhovnost Bojeg zakona, sa njegovim ograniavajuim naelima. Svjetlost istine obasjava njegovo razumijevanje. Plamen savrene ljubavi prema Otkupitelju isti tetna isparenja koja su se uplela izmeu njegove due i Boga. Volja Boija postaje njegova volja - ista, uzdignuta, profinjena i posveena. Njegov izraz lica otkriva svjetlost neba. Njegovo tijelo je prigodan hram za Svetog Duha. Svetost krasi njegov karakter. Bog moe optiti sa njim, jer dua i tijelo su u u skladu sa Bogom. Lt 139, 1898. (7BC 909) Hristova ljubav ivotvorna sila. Ljubav koju Hristos iri kroz cijelo bie je ivotvorna sila. Svaki vitalni dio mozak, srce, nervi ona iscjeliteljski dodiruje. Njome se najvee energije bia pobuuju na aktivnost. Ona oslobaa duu od krivice, tuge i zabrinutosti, koje slamaju ivotne snage. Sa njom dolaze spokojstvo i mir. Ona usauje u duu radost koju nita zemaljsko ne moe razoriti radost u Svetome Duhu radost koja daje zdravlje i ivot. MH 115 (1905)
412
185
Mentalno zdravlje
X DIO
MENTALNO ZDRAVLJE
44. ZAKONI KOJI UPRAVLJAJU UMOM
415
416
417
ovjek stvoren sa savreno uranoteenim umom. Gospod je nainio ovjeka ispravnim u poetku. On je bio stvoren sa savreno uravnoteenim umom, veliina i snaga svih njegovih organa bila je savreno razvijena. Adam je bio savren tip ovjeka. Svaki umna osobina bila je srazmjerna, i svaka je imala svoju odreenu slubu, a ipak sve su bile meusobno zavisne za puno i pravilno iskoritavanje svake od njih. 3T 72 (1872) Stvoritelj je postavio zakone uma. Onaj koji je stvorio um i postavio njegove zakone obezbijedio mu je i razvoj u skladu sa njima. Ed 41 (1903) Boji veliki zakoni. Postoje veliki zakoni koji upravljaju svijetom prirode, a duhovne stvari kontroliu podjednako izvjesna naela. Moraju se iskoristiti sredstva za odreeni cilj da bi se postigao eljeni rezultat. Bog je svakom ovjeku odredio zadatak prema njegovoj sposobnosti. Kroz vaspitanje i praksu ljudi se osposobljavaju da doekaju svaku nudu koja se moe pojaviti, a mudro planiranje je potrebno da se svako stavi u odgovarajuu sferu kako bi stekao iskustvo koje e ga osposobiti za noenje odgovornosti. 9T 221, 222 (1909) Prestup prirodnih zakona je grijeh. Stalno prestupanje prirodnih zakona je stalno prestupanje zakona Bojeg. Sadanja teina patnje i bola koji svugdje zapaamo, sadanja runoa i oronulost, bolest i slaboumnost, koji preplavljuju svijet, ine ga, u poreenju sa onim to je mogao biti i to je Bog zamislio da bude, kuom strave; i sadanji narataj je slab u mentalnoj, moralnoj i fizikoj sili. Sva ova bijeda gomilala se iz generacije u generaciju zato to je pali ovjek krio Boji zakon. Grijesi najveeg zanaaja ine se kroz odavanje izopaenom apetitu. 4T 30 (1876) Prestup naruava harmoniju. Ista sila koja odrava prirodu takoe radi u ovjeku. Isti veliki zakoni koji vode zvijezdu i atom kontroliu ljudski ivot. Zakoni koji upravljaju radom srca, reguliui protok struje ivota u tijelu, zakoni su svemone Inteligencije koja ima jurisdikciju nad duom. Od Njega potie sav ivot. Samo u skladu sa Njim moe se nai njegova prava sfera djelovanja. Za sve objekte Njegovog stvaranja uslov je isti ivot koji se odrava primanjem ivota od Boga, ivot koji se odvija u skladu sa Stvoriteljevom voljom. Prestupiti Njegov zakon fiziki, mentalni, ili moralni znai staviti se izvan harmonije sa univerzumom, uvesti nered, anarhiju, propast. Ed 99, 100 (1903) Poledica prati uzrok sa izvjesnou. Preko Bojih zakona u prirodi, posledica prati uzrok sa neumitnom izvjesnou. etva svjedoi o sjetvi. Tu se ne tolerie nikakva prevara. Ljudi mogu obmanuti svoje blinje i primiti hvalu i naknadu za slubu koju nijesu obavili. Ali u prirodi nema prevare. Nevjernom domainu etva izrie osudu. A u najpotpunijem smislu ovo je takoe istina na duhovnom podruju. Samo naizgled, ne i u stvarnosti, zlo uspijeva. Dijete koje izostaje iz kole, mladi koji zapostavljaju svoje studije, slubenik ili egrt koji ne slui interesima svoga poslodavca,
186
Mentalno zdravlje
ovjek u ma kojem poslu ili zanimanju koji je nevjeran prema svojim najveim odgovornostima, mogu laskati sebi, sve dok se greka prikriva, da su stekli preimustvo. Ali nije tako; oni obmanjuju sami sebe. ivotna etva je karakter; i to je ono to odreuje sudbinu, kako za ovaj ivot tako i za onaj koji dolazi. Ed 108, 109 (1903) Mo samoobmane. Strana je mo samoobmane na ljudski um! 4T 88 (1876) Um ima mo da pravi razliku. Ljudski um je obdaren moi da pravi razliku izmeu pravog i pogrenog. Bog je zamislio da mukarci i ene ne odluuju iz nagona, ve iz teine dokaza, paljivo uporeujui pismo sa pismom. Da su Jevreji ostavili svoje predrasude i uporedili pisana proroanstva sa injenicama koje su karakterisale Isusov ivot, zapazili bi divan sklad izmeu tih proroanstava i njihovog ispunjenja u ivotu i slubi poniznog Galilejca. DA 458 (1898) Disciplinovani umovi imaju poveanu mo pamenja i zapaanja. Navike namarnosti trebaju se odluno savladati. Mnogi misle da je dovoljno opravdanje za najtee zablude prepustiti se zaboravu. Ali ne posjeduju li oni, kao i ostali, intelektualne sposobnosti? Zato trebaju disciplinovati svoje umove da pamte. Grijeh je zaboraviti, grijeh je biti nemaran. Ako formirate naviku nehata, vi moete zanemariti vlastito spasenje due i na kraju otkriti da ste nespremni za carstvo Boje. COL 358, 359 (1900) Um se prilagoava dimenzijama onoga to mu je blisko. Zakon uma je da se on suava ili iri prema dimenzijama onoga sa ime postaje blizak. Mentalne moi e sigurno postati ograniene i izgubiti sposobnost poimanja dubljeg znaenja Rijei Boje ukoliko se krjepko i istajno ne usmjere na zadatak traganja za istinom. RH, July 17, 1888. (FE 127) Um se prilagoava onome ime se bavi. Zakon uma je da se postepeno prilagoava predmetima kojima se obuava da se bavi. Ako je zaokupljen samo uobiajenim stvarima, on postaje zakrljao i oslabljen. Ako se od njega nikad ne trai da se hrva sa tekim problemima, on e posle izvjenog vremena gotovo izgubiti mo rasta. Kao vaspitna sila, Biblija je bez premca. U Rijei Bojoj um nalazi predmete za najdublje razmiljanje, najuzvienije tenje. Biblija je najpounija istorija koju ljudi posjeduju. Ona dolazi svjea sa izvora vjene istine, a boanska ruka sauvala je njenu istotu kroz sve vjekove.... Ovdje se otkrivaju veliki problemi dunosti i sudbine. Zavjesa koja razdvaja vidljivi od nevidljivog svijeta se podie, i mi posmatramo sukob suprostavljenih sila dobra i zla, od prvog ulaska grijeha do konanog trijumfa pravde i istine; i sve to je samo otkrivenje karaktera Bojeg. U smjernom razmatranju istina izloenih u Njegovoj Rijei, um uenika dolazi u zajednicu sa beskonanim umom. Takvo prouavanje ne samo to e profiniti i oplemeniti karakter, ve zasigurno proiriti i osnaiti mentalne moi. PP 596-599 (1890) Gledanjem mi se mijenjamo. Zakon kako intelektualne tako i duhovne prirode je da se gledanjem mijenjamo. Um se postepeno prilagoava predmetima kojim mu je doputeno da se bavi. On se izjednaava sa onim to uobiava da voli i potuje. ovjek se nikad nee uzdii vie od svog standarda istote ili pobonosti ili istine. Ako je njegovo ja najvei ideal, on nikad nee postii neto uzvienije. Umjesto toga, neprekidno e tonuti sve dublje i dublje. Jedino Boja milost ima mo da uzdigne ovjeka. Preputen sam sebi, on e neizbjeno padati sve dublje i dublje. GC 555 (1888) Zakon promjene elje. Velika teta se ini zbog pomanjkanja vrstine i odlunosti. Znala sam roditelje koji kau: ne moe imati ovo ili ono, i onda poputali mislei da su moda
187
418
419
Mentalno zdravlje
420
421
prestrogi, i davali djetetu upravo ono to su odbijali. Tako se ini doivotna teta. Vaan zakon uma onaj koji se ne smije prenebregnuti je da kad se eljeni objekat tako odluno odrie da se ukloni svaka nada, um e uskoro prestati da ezne za njim i zaokupie se drugim zanimanjima. Ali sve dok ima ikakve nade da se eljeni objekat dobije, inie se napor da se to postigne. ST, Feb 9, 1882. (CG 283, 284) Ubjeenja trae izraza. Boji je zakon da ko god vjeruje u istinu kao to je u Isusu, on e je obznaniti. Zamisli i ubjeenja ovjejeg uma trae izraza. Ko god gaji nevjerstvo i kriticizam, ko se god osjea spemnim da sudi o djelima Svetog Duha, irie duh koji ga nadahnjuje. Priroda je nevjerstva i nevjerovanja i odbijanja milosti Boje da ini od sebe neto to e se osjetiti i uti. Um podstaknut ovim naelima uvijek nastoji da naini mjesta za sebe i stekne pristalice. Svi koji hode pored otpadnika bie ispunjeni njegovim duhom da podijele sa ostalima svoje misli i rezultat svojih vlastitih istraivanja, i osjeanja koja su podstakla njihovu akciju; jer nije lako uguiti naela po kojima djelujemo. SpT Series A, No. 6, p 39, July 6, 1896. (TM 290, 291) Izraz jaa misli i osjeanja. Prirodni je zakon da se nae misli i osjeanja podstiu i jaaju kad im dajemo oduka. Dok rijei izraavaju misli, isto tako je istina da misli prate rijei. Ako bi svojoj vjeri dali vie izraza, vie bi se radovali blagoslovima koje znamo da imamo velikoj milosti i ljubavi Bojoj imali bi veu vjeru i veu radost. Nijedan jezik ne moe izraziti, nijedan ogranieni um poimati, one blagoslove koje poizilaze iz cijenjenja dobrote i ljubavi Boje. ak i na zemlji mi moemo imati radost kao izvor koji nikad ne presuuje, zato to se napaja potocima koji teku od Bojeg prestola. MH 251-253 (1905) Um ima mo izbora. Bog nam je dao mo izbora; nae je da je iskoristimo. Mi ne moemo promijeniti svoja srca, mi ne moemo kontrolisati svoje misli, svoje nagone, svoje sklonosti. Mi ne moemo oistiti sebe, osposobiti za Boju slubu. Ali moemo izabrati da sluimo Bogu, moemo mu predati svoju volju; tada e on djelovati u nama da hoemo i uinimo kako je Njemu ugodno. Na taj nain e itava naa priroda biti dovedena pod Hristovu kontrolu. MH 176 (1905) Kua nas nikad ne moe prisiliti da inimo zlo. On ne moe kontrolisati umove ukoliko se ne potine njegovoj kontroli. Volja mora pristati, vjera se mora osloniti na Hrista, prije nego to Sotona ispolji svoju mo nad nama. Ali svaka grena elja koju gajimo daje mu uporite. Svaka taka na kojoj proputamo primijeniti boanski standard predstavlja otvorena vrata na koja on ulazi da kua i da nas unitava. Svaka mana i nedostatak sa nae strane daje mu priliku da prigovara Hristu. DA 125 (1898) ovjek slobodno moralno bie. Da bi raspirio pobunu u palom ovjeanstvu, on [Sotona] sada predstavlja Boga kao nepravednog, to doputa ovjeku da kri zakon. Zato, kae vjeti kua, kad Bog zna kakav e biti rezultat, On doputa ovjeku da doe u iskuenje, grijei i dopadne bijede i smrti? Danas postoje hiljade onih koji ponavljaju istu pobunjeniku optubu protiv Boga. Oni ne uviaju da bi liiti ovjeka slobode izbora znailo oduzeti mu pravo inteligentnog bia i nainiti ga prostim automatom. Nije Boja namjera prinuditi volju. ovjek je stvoren kao slobodno, moralno bie. Poput stanovnika svih drugih svjetova, on se mora podvri testu poslunosti; ali on nikad nije doveden u takav poloaj da poputanje zlu postane stvar neophodnosti. Nije doputeno da na njega doe nijedno iskuenje i proba koje ne bi mogao odbiti. Bog je obezbijedio obilnu pomo tako da ovjek nikad ne mora biti poraen u sukobu
188
Mentalno zdravlje
sa Sotonom. PP 331, 332 (1890) Sadanje tenje budue odluke. - Staza koju sada birate uticae na dobro ili zlo u itavoj vaoj budunosti. Lt 41, 1891. Prednost voenja zavisnosti o sebi. Bog nikad nije zamislio da jedan ljudski um bude pod potpunom kontrolom drugog.... Oni koji sebi postavljaju za cilj da tako vaspitaju svoje uenike, kako bi mogli vidjeti i osjetiti da sila lei u njima samima da ih naine mukarcima i enama od vrstog naela, sposobne za svaki poloaj u ivotu, su najkorisniji i uvijek uspjeni uitelji. Njihov rad se moda nee pokazati kao najvea prednost kod nepaljivih posmatraa, njihovi napori se moda nee vrednovati visoko kao kod onih uitelja koji potinjavaju umove i volju svojih uenika apsolutnim autoritetom ali budui ivoti tih uenika pokazae plodove boljeg plana edukacije. 3T 134 (1872) Nekontrolisan um postaje slab. Mentalne moi trebaju se razviti do krajnosti; treba ih ojaati i oplemeniti bavljenjem duhovnim istinama. Akose dopusti umu da se gotovo sasvim bavi beznaajnim stvarima i obinim poslovima svakodnevnog ivota, on e, u skladu sa jednim od njegovih nepromjenljivih zakona, postati slab i povran, i lien duhovne sile.- 5T 272 (1885) Predrasude spreavaju prosvjetljenje. Oni koji doputaju predrasudama da odvrate um od primanja istine ne mogu primiti boansko prosvjetljenje. Ipak, kad se iznose stanovita iz Svetog Pisma, mnogi ne pitaju: da li je to istina u skladu sa Bojom Rijeju? Ko je zastupa? I ukoliko ne dolazi preko upravo onog kanala koji im se svia, oni je ne prihvataju. Oni su tako potpuno zadovoljni vlastitim idejama da nee da istrauju dokaze Svetog Pisma sa eljom da naue, ve odbijaju da se zainteresuju, prosto zbog svojih predrasuda. GW 125, 126 (TM 105, 106) Srea zavisi o savrenom skladu sa Bojim zakonima. Zakon ljubavi je temelj Boje uprave i srea svih stvorenih bia zavisi od njihove savrene usklaenosti sa njegovim velikim naelima pravde. Bog eli od svih svojih stvorenja slubu ljubavi potovanje koje potie iz razumnog vrednovanja Njegovog karaktera. On ne nalazi zadovoljstva u iznuenoj odanosti, i svima daje slobodu volje, da bi mu mogli dobrovoljno sluiti. GC 493 (1888)
422
45.
INDIVIDUALNOST
Individualnost je sila. - Svako ljudsko bie, stvoreno po obliju Bojem, obdareno je sa moi slinoj Stvoriteljevoj individualnou, moi da misli i djeluje. Ljudi u kojima je ova mo razvijena su ljudi koji nose odgovornosti, koji su vodje u poduhvatima i iji karakter je od uticaja. Ed 17 ( 1903 ) Svako ima svoju osobenu individualnost. Jevandjelje se bavi pojedincima. Svako ljudsko bie ima duu da je spasi ili izgubi. Svako ima individualnost odvojenu i razliitu od svih drugih. Svako se mora uvjeriti za sebe, obratiti za sebe. On mora primiti istinu, pokajati se, vjerovati i pokoravati se za sebe. Ona mora ispoljavati svoju volju za sebe. Niko ovaj posao ne moe obaviti preko zamjenika. Niko ne moe utopiti svoju individualnost u individualnost drugoga. Svako se mora pokoriti Bogu vlastitim inom i tajnom pobonosti. MS 28, 1898. Jednistvo u raznolikosti. Gospodnji je plan da bude jedinstvo u raznolikosti. Nema ovjeka koji moe biti mjerilo za sve ostale ljude. Naa razliita povjerena sredstva srazmjerna su
189
423

424
Mentalno zdravlje
425
naim razliitim sposobnostima. Jasno sam upuena da je Bog obdario ljude razliitim stepenom sposobnosti i onda ih postavio tamo gdje mogu raditi posao za koji su sposobni. Svaki radnik je duan ukazati svojim kolegama potovanje koje bi elio da se ukae njemu samom. LT 111, 1903. Umovi ljudi se razlikuju. Zato su nam potrebni Matej, Marko, Luka, Jovan, Pavle i svi oni drugi pisci koji su iznijeli svoja svjedoanstva o ivotu Spasitelja tokom Njegove slube na zemlji? Zato nije mogao jedan od uenika napisati kompletan zapis i tako nam dati povezan izvjetaj o Hristovom ivotu i radu? Jevanelja se razlikuju, ali ipak zapis u njima se sjedinjava u jednu cjelinu. Jedan pisac istie ono to drugi nije istakao. Ako su ove take bitne, zato ih svi pisci nijesu pomenuli? Zato to su umovi ljudi razliiti i ne shvataju stvari na potpuno isti nain. Neke istine mnogo jae privlae umove jedne vrste ljudi nego druge; neka pitanja izgledaju mnogo vanija jednima nego drugima. Isto naelo primjenjuje se na govornike. Neki govornici dugo se bave stvarima preko kojih bi drugi brzo preli ili ih uopte ne bi spomenuli. Na taj nain istinu jasnije predstavljaju nekolicina nego jedan. MS 87, 1907. Individualnost se ne smije unitavati. Gospod ne eli da se uniti naa individualnost; nije Njegova namjera da bilo koje dvije osobe budu potpuno iste u ukusima i sklonostima. Svako ima u sebi karakteristine osobene crte, i njih ne treba unitavati, ve uvjebavati, oblikovati, dotjerivati po liku Hristovom. Gospod skree prirodne sklonosti i sposobnosti u korisne kanale. U poboljanju sposobnosti koje je Bog dao, talenat i mo se razvijaju ako ljudsko orue hoe priznati injenicu da su sve njegove moi darovi od Boga, koji se ne koriste za sebine ciljeve, ve na slavu Boju i dobro naih blinjih. Lt 20, 1894. ( HC 90) Svako dijete mora imati individualnost. Dijete se moe tako disciplinovati da nema, poput ivotinje, vlastitu volju, njegova individualnost izgubiti u individualnosti svoga uitelja. Koliko god je to mogue dijete se treba vaspitavati da se oslanja na sebe. Kroz ispoljavanje razliitih sposobnosti ono e nauiti gdje je najjae i u emu oskudijeva. Mudar vaspita e posebnu panju posvetiti razvoju slabijih crta, tako da dijete moe formirati dobro uravnoteen, skladan karakter. RH, Jan 10, 1882. ( FE 57) Brak ne unitava individualnost. Ni mu niti ena ne treba da pokuavaju vriti nad drugim arbitranu kontrolu. Ne pokuavajte prinuditi jedno drugo na pokoravanje svojim eljama. Ne moete ovo initi i sauvati uzajamnu ljubav. Budite ljubazni, strpljivi, snoljivi, paljivi i utivi. Milou Bojom moete uspjeti da usreite jedno drugo, kao to ste se na vjenanju zakleli i obeali da ete initi. MH 361 (1905) Mu i ena moraju sauvati individualnost (savjet jednom mladom branom paru). U vaoj ivotnoj zajednici vaa privrenost mora biti doprinos meusobnoj srei. Svako mora sluiti srei drugoga. Ovo je Boja volja za vas. Ali dok se morate spojiti u jedno, nijedno od vas ne smije izgubiti ili utopiti svoju individualnost u individualnost drugoga. Njega morate pitati: ta je ispravno? ta je pogreno? Kako najbolje mogu ispuniti cilj moga stvaranja? Ili ne znate da nijeste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u tjelesima svojim, i u duama svojim, to je Boije (1 Korinanima 6:19, 20). Vaa ljubav prema onom to je ljudsko mora biti podreena (od drugorazrednog znaaja prim. prev.) vaoj ljubavi prema Bogu. Bogatstvo vae ljubavi treba ploviti ka Onome koji je dao svoj ivot za vas. ivei za Boga dua mu alje svoju najveu i najbolju
190
Mentalno zdravlje
426
ljubav. Da li je najvei izliv vae ljubavi prema Onome koji je umro za vas? Ako jeste, vaa uzajamna ljubav bie po nebeskom redu. 7T 45, 46 (1902) Mi imamo vlatitu individualnost, i individualnost ene nikada se ne smije utopiti u individualnost njenog mua. MS 12, 1895. Posveenje uljepava individualnost. ivot posveen slubi Bogu razvie se i uljepati u svojoj individualnosti. Niko ne moe utopiti svoju individualnost u individualnost drugoga, ali mi smo svi, kao pojedinci nakalemljeni na jedno roditeljsko stablo, i mora postojati jdinstvo u raznolikosti. Najvei Umjetnik nije nainio ni dva lista istog drveta potpuno jednaka; tako ni Njegova stvaralaka sila ne daje svim umovima isti oblik. Oni su stvoreni da ive kroz beskrajne vjekove, i mora postojati potpuno jedinstvo, um sjedinjen sa umom; ali ni dva da ne budu po istom kalupu. MS 116, 1898. Bog svakome daje individualan zadatak. Stvari u svijetu prirode moraju se posmatrati i njihova pouka pimjeniti u duhovnom ivotu, duhovnom rastu. Svakom ovjeku je Bog ne ovjek dao njegov posao. Ovo je pojedinaan zadatak oblikovanje karaktera po boanskom uzoru. Ljiljan ne smije nastojati da bude rua. Postoje raznolikosti u obliku cvijea i plodova, ali sve crpi svoje razne sposobnosti od Boga. Sve je Gospodnje. Tako je Boja zamisao da ak i najbolji ljudi ne budu istog karaktera. MS 116, 1898. Potujte jedni druge. Svako od nas ima posao koji treba da radi. Mi moemo biti raznih nacionalnosti, ali moramo biti jedno u Hristu. Ako dopustimo da nas osobenosti karaktera i narav ovdje razdvoje, kako se moemo nadati da zajednikom ivotu na nebu. Mi moramo gajiti meusobnu ljubav i potovanje. Meu nama mora postojati ono jedinstvo za koje se Hristos molio. Otkupljeni smo skupo i moramo proslaviti Boga u svojim tjelima i duhu. MS 20, 1905. Potpuno je pogreno kopirati druge. ovjek koji se povodi po obrascu ma kojeg ljudskog karaktera ini krajnju pogreku. Svaka osoba mora gledati na Boga za sebe, sa savjesnom odanou trgovati talentima koje joj je Bog dao. Gradite vlastito spasenje sa strahom i drhtanjem; jer je Bog to ini u vama da hoete i uinite kako mu je ugodno (Filipljanima 2:12, 13). To je u tebi brate, u tebi; ne u drugom za tebe. Ti mora imati individualno iskustvo. Tada e se radovati u sebi, a ne u drugome. MS 116,1898. Svaki um ima svoju osobenu snagu. Boli me kad vidim kako se malo cijene ljudi koje je Gospod upotrijebio i koje e upotrijebiti. Bog zabranjuje da se ma koji ljudski um utapa u kanal drugog ljudskog uma. Neko moe jedan ljudski um uzvisiti kao onaj koji je u svakom pogledu superioran, ali svaki um ima svoju osobenu slabost i svoju osobenu snagu. Jedan ljudski um nadomjeta nedostatak drugoga. Ali ako svi rade na istom poslu i ako se ohrabre da gledaju, ne na ljude da bi znali svoju dunost, ve na Boga, oni e se razvijati pod vostvom Svetog duha, raditi u zajednici sa svojom braom. Jedan e nadomjestiti nedostatak drugoga. Lt 50, 1897. Ne kalupiti druge umove. Bog je dao svakom ovjeku individualnu odgovornost. Gradite vlastito spasenje sa strahom i drhtanjem. ovjek ne moe izgraditi spasenje ma kojeg drugog ovjeka. On ne moe postati kopija nekog ljudskog uma. Od njega se trai da djeluje po svojoj mogunosti prema sposobnosti koju mu je Bog dao. Nijedan ovjek, ma kakvo bilo njegovo iskustvo, ma kakav da je njegov polaaj, ne smije da misli kako zavava divan posao kad oblikuje i kalupi um nekog ljudskog bia po svom vlastitom umu i ui ga da ispoljava miljenja i osjeanja koja ne moe izraziti. Ovo se uvijek ini na tetu ljudskog bia. MS
191
427
428
Mentalno zdravlje
429
430
116, 1898. Ne budite sjenka drugih.* Oh, koliko radnika potrebuju Isusovog duha da ih promijeni i dotjera kao to se glina oblikuje u rukama lonara! Kad imaju ovaj duh, nee biti duha razmimoilaenja meu njima; nijedan nee biti uskogrud kao da eli sve uraditi na svoj nain, prema svojim zamislima, nee biti osjeaja nesklada izmeu njega i njegovih saradnika koji ne doseu njegov standard. Gospod ne eli da iko od Njegove djece bude sjenka drugih; ve bi On htio da svako bude jednostavno svoje vlastito '' ja '', profinjeno, posveeno, oplemenjeno podraavajui ivot i karakter velikog Uzora. Skuen, zatvoren, iskljuiv duh koji dri sve u rasponu svoga ja prokletstvo je Bojem djelu i uvijek e to biti gdje god mu se dopusti postojanje. RH, Apr 13, 1886. Niko da ne utapa svoj um. Bog doputa svakom ljudskom biu da ispolji svoju individualnost. On ne eli da iko utapa svoj um u um smrtnog bia. Oni koji ele preobraaj uma i karaktera ne smiju gledati na ljude, ve na boanski Primjer. Bog upuuje poziv: Jer ovo da se misli meu vama to je u Hristu Isusu. Obraenjem i preobraenjem ljudi primaju um Hristov. Svako mora stajati pred Boga sa individualnom vjerom, individualnim iskustvom, znajui za sebe da je unutra Hristos, nad slave. Oponaati primjer nekog ovjeka ak i onog koga moda smatramo skoro savrenim u karakteru za nas znai dati povjerenje nesavrenom ljudskom biu, onom koje je nesposobno dodati jednu jotu ili titlu savrenstvu. ST, Sept. 3, 1902. Pravila za snane umove. Dobro je za brata i sestru ________i brata i sestru________ da imaju snane umove. Svako mora odravati svoju individualnost. Svako mora sauvati individualnost koja se nee utopiti u individualnosti drugoga. Nijedno ljudsko bie ne smije biti sjenka drogog ljudskog bia. Boije sluge moraju raditi zajedno u jedinstvu koje spaja um sa umom. Lt 44, 1903. Individualna mjera. Nijedan ovjek ne moe uzrasti do punine rasta ovjeka za drugog. Svako mora dosei vlastitu individualnu mjeru za sebe. Svako treba rasti pod Boijim nadzorom. MS 16, 1898. Nijedno drugo ljudsko bie potpuno ne dijeli unutranji ivot. Gledano sa ljudske strane, ivot je svima nepouzdana staza. To je staza na kojoj, bar to se tie nekih dubljih iskustava, svako od nas hodi sam. U na unutranji ivot nijedno drugo ljudsko bie ne moe potpuno ui. Dok malo dijete polazi na put na kojem e prije ili kasnije morati odabrati vlastiti kurs, samo reavajui ivotna pitanja za vjenost, koliko ozbiljan treba biti napor da se upravi negovo povjerenje na najsigurnijeg Vodia i Pomonika. Ed 255, 1903. Karakter je lian. Karakter je lian. Svako od nas ima obaviti posao za vrijeme i za vjenost. Bog mrzi na indiferentnost u pogledu oblikovanja karaktera. Lt 223, 1903. Priznavanje ljudskih prava. Jedna od najveih predstavki ovih naela [priznavanja line odgovornosti] nalazi se u priznavanju ovjekovih prava prema njemu samom, da kontrolie vlastiti um, da upravlja svojim talentima, pravu da prima i daje plodove sopstvenog rada. Snaga i mo u naim institucijama postojae samo kad u svim svojim vezama sa blinjima oni priznaju ova naela samo kad u svom radu obrate panju na upute Rijei Boje. 7T 180 (1902) Zavisnost o Hristu. Svaka dua ima inividualnost. Svaka dua mora imati neprekidno isku-
Vidi naslov br. 29, Zavisnos i nezavisnost 192
Mentalno zdravlje
stvo sa Hristom; jer on kae: Bez mene ne moete initi nita (Jovan 15:5). Negova naela moraju biti naa naela; jer ova naela su vjena istina, objavljena u pravdi, dobroti, milosti i ljubavi. Lt 21, 1901. Mora se ouvati individualnost u hrianskom iskustvu. Uite svaku duu da se potpuno oslanja na ruku beskonane sile. Postoji individualnost u hrianskom iskustvu koja se mora ouvati u svakom ljudskom biu, i odgovornost koja se ne moe skinuti sa ma koje due. Svako mora biti svoje bitke, stei vlastito hriansko iskustvo, nezavisnost u izvjenom pogledu od svake due; a Bog ima pouke koje svako za sebe treba stei i koje niko drugi ne moe dobiti za njega. MS 6, 1889.
46. MEULJUDSKI ODNOSI*

Zakon uzajamne zavisnosti. Mi smo svi zajedno upleteni u veliku tkaninu ovjeanstva, i ta god moemo uraditi na korist i uzdizanje drugih odrazie se u blagoslovu na nama samima. Zakon uzajamne zavisnosti proima sve drutvene klase. PP 534, 535 (1890) Ljudska bia nainjena da budu neophodna jedna drugima. Po Gospodnjem planu ljudska bia su nainjena neophodnim jedni drugima. Kad bi svi inili to mogu da pomognu onima kojima je potrebna njihova pomo, svojom nesebinom simpatijom i ljubavlju, kakvo bi se blagosloveno djelo moglo obaviti. Bog je svakom povjerio talente. Ove talente moramo iskoristiti da pomaemo jedni drugima u hodanju uskom stazom. U ovom poslu svako je povezan sa drugima, a svi su sjedinjeni sa Hristom. Nesebinom slubom moemo unaprijediti i poveati svoj talenat. Lt 115, 1903. (HC 182) Pomaui drugima pomaemo sebi. Mnogi su u tami. Oni su izgubili svoj pravac. Oni ne znaju koji kurs da slijede. Neka oni koji su u zabuni tragaju za drugima koji su u potekoama i govore im rijei nade i ohrabrenja. Kad otponu sa ovim poslom, nebeska svjetlost e im otkriti stazu koju trebaju slijediti. Svojim utjenim rijeima oaloenom oni sami e se utjeiti. Pomaui drugima, oni sami e se izvui iz svojih potekoa. Radost zauzima mjesto tuge i klonulosti. Srce, ispunjeno Duhom Boijim, zrai toplotom prema svakom ljudskom biu. Takvi vie nijesu u mraku; jer njihova tama je kao podne. MS 116, 1902. (4 BC 1151) Na trajni uticaj. Mi smo podvrgnuti najsveanijem odnosu jedni prema drugima. Na uticaj je uvijek ili za ili protiv spasavanja dua. Mi ili sabiramo sa Hrista ili prosipamo. Mi treba da ponizno hodamo i biramo sigurne staze, da ne bismo druge skrenuli sa pravog puta. Mi trebamo sauvati najstroiju istotu u mislima, rijeima i ponaanju. Zapamtimo da Bog stavlja nae tajne grijehe u svjetlosti svog lica. Postoje misli i osjeanja koje sugerie i pobuuje Sotona koje mue i najbolje ljude; ali ako se one ne gaje, ako se odbacuju kao mrske, dua se ne skrnavi krivicom, i niko drugi nije uprljan njihovim uticajem. Oh, kad bi svako od nas postao miris ivotni na ivot onima oko nas! RH, Mar 27, 1888. Dalekosene posledice uticaja. Mi do suda moda nikad neemo znati kakav je uticaj ljubaznog, uviavnog naina djelovanja u odnosu na nedosledan, nerazborit i bezvrijedan. Kad ih nakon provokacija i nepravde sa njihove strane tretirate kao nedune osobe i ak se
*
431
432
Vidi naslov br. 68, Drutveni odnosi
193
Mentalno zdravlje
433
434
zalaete da im ukaete posebna djela ljubaznosti, vi ste tada obavili svoj hrianski dio; a oni postaju iznenaeni i posramljeni, i sagledavaju vlastiti kurs djelovanja i niskost jasnije nego da ste otvorno iznijeli njihova zla dijela i ukorili ih. Lt 20, 1892. (MM 209, 210) Neutivost i njen uticaj. Dobre osobine koje mnogi posjeduju se skrivaju, i umjesto da privlae due Hristu oni ih odbijaju. Kad bi ovi ljudi mogli sagledati uticaj svoje neutivosti i neljubaznosti na nevjernike, i koliko je uvredljivo takvo ponaanje u Bojim oima, oni bi reformisali svoje navike, jer nedostatak utivosti jedan je od najveih kamenova spoticanja grenicima. Sebini, nezadovoljni, kisjeli hriani prepreuju put tako da grenici nemaju elju da se priblie Hristu. RH, Sept 1, 1885. ( HC 229) Budite privlani. Neka se Hristos vidi u svemu to inite. Neka svi vide da ste ivi poslanici Isusa Hrista. Budite privlani. Zadobijajte svojim ivotom srca svih koji dolaze u kontakt sa vama. Danas se suvie malo radi na tome da se istina uini privlanom za druge. MS 6, 1889. Svako djelo je uticaj. Svaka rije koju izgovorite, svako dijelo koje uinite, ima uticaj na dobro ili zlo na one koji se drue sa vama; i , oh! koliko je neophodno da Hristos vjerom nastava u vaem srcu, kako bi vae rijei mogle biti rijei ivota, a vaa djela djela ljubavi. RH, June 12, 1888. Odgovornost za uticaj. Bog svakog smatra odgovornim za uticaj koji okruuje njegovu duu, na njegov raun i na raun drugih. On poziva mlade mukarce i mlade ene da budu strogo umjereni i da savjesno koriste sposobnosti uma i tijela. Njihove sposobnosti mogu se razviti samo marljivim koritenjem i mudrim usklaivanjem njihovih moi na slavu Bogu i na korist njihovim blinjima. Lt 145, 1987. Okrueni atmosferom vjere. Od najvee je vanosti za nas da okruimo duu atmosferom vjere. Mi svakodnevno odluujemo vlastitu vjenu sudbinu u skladu sa atmosferom koja okruuje duu. Mi smo pojedinano odgovorni za uticaj koji vrimo, a poledice koje ne vidimo rezultirae iz naih rijei i djela. Da je Gospod spasio Sodom radi deset pravednika, kakav bi bio uticaj na dobro koji bi proistekao kao rezultat vjernosti Bojeg naroda, ako bi se svako ko ispovijeda Hritovo ime takoe obukao u Njegovu pravednost? Ako je Bog znao kazati prebivalite i naznaiti zanimanje Simona koara i tano uputiti centuriona kako da ga pronae pored mora, On i nas zna po imenu, zna ime se bavimo, gdje ivimo i kakva su naa iskustva. On zna da li istimo Carev put od svih otpadaka i prepreka, tako da moe upraviti nae due naprijed i gore, ili punimo stazu otpacima i gradimo vlastiti put i meemo kamenove za spoticanje na put grenika da bi omeli spasavanje dragocjenih dua za koje je Hristos umro. Und MS 23. Postupanje sa razliitim naravima. Gospod eli da budemo posveeni. Susretaemo se sa ljudima razliitih naravi i nai emo se u poziciji gdje neemo znati kako postupiti sa ljudskim umovima. Mi moramo traiti od Hrista da nam da rijei da govorimo koje e biti blagoslov. I dok tako nastojimo pomoi drugima, mi sami emo biti blagosloveni. MS 41, 1908. Najvaniji zadatak. Ovaj zadatak ispravljanja zabluda] je najosjetljiviji, najsloeniji posao ikad povjeren ljudskim biima. On zahtijeva najfiniji takt, najveu osjetljivost, poznavanje ljudske prirode i nebesku vjeru i strpljenje, voljnost za rad i straenje i ekanje. To je posao od kojeg nita ne moe biti vanije. Ed 292 (1903)
194
Mentalno zdravlje
435
Bavljenje umovima delikatan zadatak. Vrlo je delikatna stvar raditi sa ljudskim umovima. Vi se moete ponijeti kruto i nikad, nikad ne omekati njihova srca; ili moete prii blie unesreenoj dui i srcem punim ljubavi odvesti je sa neprijateljevog poprita, ne odvlaei je tamo i ostavljajui da postane igraka Sotoninih iskuenja. Lt 102, 1897. Svako ima osobita iskuenja. Ne smijemo dozvoliti da na bilo koji nain budemo smetnja drugima. Svako ima svoje osobena iskuenja i probe, a mi se moramo nai u poziciji gdje moemo pomoi i ukrijepiti one koji su u iskuenju. Moramo ohrabriti i, ako je mogue, podii one koji su slabi u vjeri. Govorei o Bojim obeanjima, mi ponekad moemo ukloniti potitenost iz umova onih koji su u iskuenju i potekoama. MS 41, 1908. Savjet jednoj eni to se tie linih odnosa. Upuena sam od Gospoda da ti kaem: Navalite da uete na uska vrata, jer mnogi e, kaem vam, traiti da uu i nee moi (Luka 13:24). Gospod te poziva da se dri blie Njemu. Govori kao to bi On govorio i ini kako bi On inio. Ne dopusti nikom da stvori predrasude u tvom umu i navede te da nepromiljeno govori. uvaj svoju duu neokaljanom i istom i svoje misli uzdignute i posveene. Ne hvali i ne veliaj ljude na njihovu tetu, i ne budi brza u osuivanju onih za koje misli da ne postupaju mudro. Neka svi vide da voli Isusa i vjeruje u Njega. Prui svom muu i svojim vjernim i nevjernim prijateljima dokaz da eli da uvide ljepotu istine. Ali ne pokazuj tu bolnu, munu zabrinutost koja esto kvari dobro djelo. Lt 45, 1900. Hriansko razumijevanje. Oni koji koriste najvei broj svojih privilegija i prilika bie, u biblijskom smislu, talentovani i obrazovani ljudi; ne prosto naueni, ve vaspitani u umu, manirima, ponaanju. Oni e biti prefinjeni, njeni, saaljivi, odani. To je ono, Gospod mi je pokazao, to On trai od svoga naroda. Bog nam je dao moi koje treba iskoristiti, razviti i ojaati obrazovanjem. Mi trebamo prosuivati i razmiljati, paljivo zapaajui odnos izmeu uzroka i posledice. Kada se ovako radi, kod mnogih e se pokazati vea promiljenost i briga u pogledu njihovih rijei i djela, kako bi mogli u potpunosti odgovoriti Bojoj namjeri u njihovom stvaranju. MS 59, 1897. Neposrednost pospjeuje povjerenje (savjet jednom ljekaru). Da je bilo vie neposrednosti, a manje tajnovitosti, da je bilo vie bratske povjerljivosti, da je bilo manje svoga ja, a vie Hristovog duha, da ste imali ive vjere u Boga, oblak kojim sada Sotona truje atmosferu uma bio bi rastjeran. Lt 97, 1898. Reformatori, ne zanesenjaci. Cilj koji morate imati na umu je da ste vi reformatori, a ne zanesenjaci. U radu sa nevjernicima ne pokazujte prezriv duh omalovaavanja, jer ako prestanete da se cjenkate kad je rije o maloj sumi, na kraju ete izgubiti mnogo veu sumu. Oni e rei: Taj ovjek je varalica, on bi vas liio vaih prava samo kad bi mogao, zato se pazite ako imate nekog posla s njim. Ali ako se u radu neto to je vama u korist stavi u korist drugoga, onaj drugi e raditi sa vama na isti velikoduan nain. Sitniavost raa sitniavost, krtost raa krtost. Oni koji slijede ovakav kurs ne uviaju kako to drugima izgleda prezrivo; posebno onima koji nijesu od nae vjere; a dragocjeno djelo istine nosi peat ovog nedostatka. Lt 14, 1887. (Ev 90, 91) Budite otvoreni. U svojim postupcima, gdje god bili, moramo biti savreno otvoreni i poteni. Mi ne moemo dopustiti da krimo neku od Bojih zapovijesti radi svjetovnog dobitka. Ko smo mi? Hristos je rekao svojim uenicima: Vi ste so zemlji, ako so obljutavi, ime e se osoliti? Ona ve nee biti ni za to, osim da se prospe napolje, i da je ljudi pogaze. MS 50, 1904.
195
436
437
Mentalno zdravlje
438
Potenje je bitno. U svim detaljima ivota treba se pridravati najstroijih naela potenja. Ovo nijesu principi koji upravljaju naim svijetom, jer je Sotona varalica, laov i ugnjeta gospodar, a njegovi podanici ga slijede i sprovode njegove namjere. Ali hriani slue drugaijem Gospodaru i njihova djela moraju se initi u Bogu, bez obzira na sav sebini dobitak. Udaljavanje od savrene estitosti u poslovima moe izgledati kao mala stvar, ali na Spasitelj to nije tako gledao. Njegove rijei po ovom pitanju su jasne i ekspliitne: Koji je u malom vjeran, i u mnogom je vjeran (Luka 16:10). ovjek koji vara svog blinjeg u maloj mjeri prevarie ga u veoj, ako doe u iskuenje. Lano predstavljanje u malim stvarima je isto toliko neasno u Bojim oima koliko i obmana u veim. U hrianskom svijetu danas prevara dostie zastrauje razmjere. Narod koji dri Boje zapovijesti treba pokazati da je iznad svega ovoga. Neasne navike koje kvare odnos ovjeka sa njegovim blinjim nikad se ne bi smjele praktikovati od strane onih koji ispovijedaju vjeru u sadanju istinu. Boji narod ini veliku tetu istini najmanjim udaljavanjem od neporonosti. ovjek moe i da nema ugodnu spoljanjost, moe oskudijevati u pogledu mnogih stvari, ali ako ima reputaciju iskrenog potenja, bie potovan. Strogo potenje pokriva mnoge nepoeljne crte karaktera. ovjek koji se vrsto dri istine zadobie povjerenje svih. Ne samo to e mu vjerovati braa u vjeri, ve e i nevjernici biti prinueni da ga priznaju kao asnog ovjeka. Lt 3, 1878. Nesavitljivo potenje je kao isto zlato. Boje sluge su prinuene na veu ili manju povezanost sa svjetovnim ljudima, poslovnim transakcijama, ali oni trebaju kupovati i prodavati svjesni da je oko Boje na njima. Nikakva lana mjerila ne smiju se upotrijebiti, jer to je gadno Gospodu. U svakoj poslovnoj transakciji hrianin e biti upravo ono to eli da njegova braa misle da jeste. Njegov kurs djelovanja je rukovodi se temeljitim naelima. On ne pravi eme; zato nema ta da krije, nita to treba prikazati u lanom sjaju. On moe biti kritikovan, moe biti oproban, ali njegovo nesavitljuivo potenje e sijati poput istog zlata. On je blagoslov svima koji su povezani sa njim, jer njegova rije je dostojna povjerenja. On je ovjek koji ne stie preimustvo nad svojim blinjima. On je prijatelj i dobrotvor svima, i njegovi blinji imaju povjerenja u njegov savjet. Unajmi li radnike za etvu, njihov mukotrpno zaraeni novac nee prevarom zadrati. Posjeduje li novac za koji nema neposrednu namjenu, on olakava potrebe svog manje srenog brata. On ne nastoji da doda vlastitoj zemlji ili napuni depove koristei nesrene okolnosti u koje se naao njegov susjed. Njegov cilj je pomoi i blagosloviti blinjeg. Istinski poten ovjek nee koristiti slabost ili nesposobnost da napuni vlastiti novanik. On prihvata potenu protivvrijednost za ono to prodaje. Ako postoje neki nedostaci na prodatim artiklima on to otvoreno kae svom bratu ili susjedu, iako inei tao radi protiv vlastitih poslovnih interesa. Lt 3, 1878. Razumijevanje ljudske prirode. Onaj ko nastoji da izmijeni ovjeanstvo mora sam razumjeti ljudsku prirodu. Samo kroz saosjeanje i ljubav moe se doprijeti do ljudi i uzdignuti ih. Ovdje Hristos stoji otkriven kao najvei Uitelj od svih koji su ikada nastavali na zemlji, jedino On ima savreno razumijevanje ljudske due. Ed 78 (1903). Postoji vjetina u postupanju sa onima koji izgledaju posebno slabi. Ako hoemo uiti druge, mi sami se moramo prvo nauiti od Hrista. Potrebna su nam iroka gledita, da bi mogli
196
Mentalno zdravlje
439
obavljati medicinskomisionarsko djelo i pokazati taktinost u ophoenju sa umovima. Oni kojima je odista najmanje potrebna pomo obino primaju najvie nae panje. Ali potrebno je da pokaemo posebnu mudrost u ophoenju sa onima koji izgledaju lakomisleni i nerazboriti. Neki ne shvataju svetost Bojeg djela. Oni najmanje sposobni, i ak nemarni, zahtijevaju naroito paljiv, brian obzir uz stalnu molitvu. Mi moramo pokazati taktinost u ophoenju sa onima koji izgledaju nezainteresovani i izgubljeni. Istrajnim naporom u njihovu korist moramo im pomoi da postanu korisni u Gospodnjem djelu. Oni e spremno odgovoriti na strpljivo, njeno, ljubazno interesovanje. Mi moramo saraivati sa Gospodom Isusom u obnavljanju nesposobnih i zabludjelih u razumu i istoti. Ovaj zadatak je po vanosti jednak djelu slube jevanelja. Mi smo pozvani od Boga da pokazujemo neumorno, strpljivo zanimanje za spasenje onih kojima je potrebno boansko oienje. Lt 20, 1892. (MM 209) Ne diskutovari o uvredama i pritubama. Blago onima koji mir grade, jer e se djecom Bojom nazvati. Ko ih tako naziva? Svi nebeski umovi. Zato ne ohrabrujte nijednu kuanu duu da vam kazuje pritube na nekog brata ili pijatelja. Recite im da ne elite uti njihove rijei osude ili zla, zato to vam je va Savjetnik u svojoj Rijei rekao da ete, ako prestanete raspirivati svau i postanete graditelji mira biti blagoslovani. Kaite im da je ovo blagolov za kojim udite. Hrista radi ne govorite ili mislite o zlu. Neka nam Gospod pomogne da ne samo itamo Bibliju, ve sprovodimo u djelo njena uenja. Ljudsko orue koje je vjerno u svom poslu, koje sjedinjuje dobrotu sa svojom silom, pravdu sa ljubavlju, uzrokuje radost meu nebeskim umovima i proslavlja Boga. Ozbiljno se trudimo da budemo dobri i inomo dobro i primiemo vijenac ivota koji nee uvenuti. MS 116, 1898. Rad za druge i drugima. Kad svjetlost zablista u dui, neki koji su izgledali najpotpunije predati grijehu postae uspjeni radnici za upravo onakve grenike kakvi su sami jednom bili. Kroz vjeru u Hrista neki e doi na visoka mjesta u slubi i povjerie im se odgovornosti u radu na spasavanju dua. Oni uviaju gdje lee njihove vlastite slabosti, oni shvataju izopaenost svoje prirode. Oni poznaju snagu grijeha, mo zle navike. Oni shvataju svoju nesposobnost da pobijede bez Histove pomoi, i njihov stalan vapaj je: Predajem tebi svoju bespomonu duu. MH 179 (1905). Postupajte blago. Ne pokuavajmo da izgradimo sebe ili druge sami, ve budimo zavisni od Svetog Duha. Postupajte blago sa ljudskim biima. Srcem punim posveene njenosti, otopite svoj put u osvjedoena srca. Neka vae rijei budu nakvaena nebeskim uljem sa dvije maslinove grane. Potrebno nam je zlatno ulje prelito u pripremljene sudove, kako bi se moglo odnijeti onima koji tragaju za istinom. Zauvijek zapamtite, ne silom, ni krepou, nego Duhom mojim, veli Gospod nad vojskama. Lt 200, 1899.
440
197
Mentalno zdravlje
47. MENTALNA HIGIJENA*

441
442
443
Mentalne moi zavise o zdravlju. Zdravlje je blagoslov koji se malo cijeni; ipak o njemu uveliko zavisi produktivnost naih mentalnih i fizikih moi. Nai nagoni i strasti imaju svoje sjedite u tijelu, i ono se mora uvati u fiziki najboljem stanju i pod najposveenijim uticajima da bi nai talenti mogli posluiti najveoj koristi. Sve to umanjuje fiziku snagu slabi um i ini ga manje sposobnim da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog. RH, June 20, 1912. (MYP 235) Sve sposobnosti mogu se kultivisati. Mnogi ne ine najvee dobro zato to jednostrano koriste svoj razum a zapostavljaju pridavanje panje onim stvarima za koje misle da nijesu sposobni. Tako se nekim sposobnostima koje su slabe doputa ostanu uspavane zato to rad koji bi doveo do njihovog ispoljavanja, i shodno tome dao im snagu, nije ugodan. Sve moi uma treba uvjebavati, i svaku sposobnost kultivisati. Zapaanje, rasuivanje, memorija i sve umne moi treba da budu jednako jake da bi umovi bili dobro uravnoteni. - 3T 32, 33 (1872) Slabe sposobnosti ne smiju se zapostaviti. Poeljno je ali ne i najprofitabilnije, ispoljavati one sposobnosti koje su prirodno najjae, dok zapostavljamo one koje su slabe, ali koje je potrebno ojaati. Najslabijim sposobnostima potrebna je brina panja kako bi sve intelektualne moi mogle biti dobro uravnoteene i svaka vriti svoj dio posla kao dobro podeena mainerija. Mi smo zavisni o Bogu za ouvanje svih svojih sposobnosti. Hriani su Njemu obavezni da tako obue um da sve sposobnost mogu ojaati i potpunije se razviti. Ako zanemarimo da ovo inimo, one nikad nee ispuniti namjeru za koju su osmiljene. Mi nemamo pravo da zanemarujemo nijednu silu koju nam je Bog dao. Vidimo monomanijake svuda po zemlji. Oni obino zdravo rasuuju o svakom predmetu osim jednog. Razlog za ovo je to se jedan organ dio] uma naroito uvjebavao dok se ostalima doputalo da lee uspavani. Onaj koji je bio u stalnoj upotrebi potroio se i obolio, a taj ovjek postao olupina. Bog se nije proslavio njegovim slijeenjem ovakvog kursa. Da je koristio sve organe podjednako, svi bi imali zdrav razvoj; sav posao ne bi pao na jednoga, zato nijedan ne bi bio razoren. 3T 33, 34 (1872) Cilj stimulie um. Vi takoe trebate imati cilj, svrhu, u ivotu. Gdje nema cilja, postoji sklonost ka nemaru; ali gdje postoji dovoljno vaan cij na vidiku, sve moi uma spontano e se aktivirati. Da bi se postigao uspjeh u ivotu, misli se moraju vrsto usmjeriti na ivotni cilj i ne doputati im da lutaju i zaokupljaju se nevanim stvarima, ili se zadovolje praznim matanjem to je plod izbjegavanja odgovornosti. Zidanje kula u vazduhu izopauje um. 2T 429 (1870) Preoptereen eludac slabi mentalne moi. Djeca su uglavnom lakomislena u pogledu vanosti kad, kako, i ta treba jesti. Doputa im se da se slobodno odaju svojim ukusima, da jedu u svako doba, uzimaju ono ta im se zapadne za oko, a ovo, sa pitom, kolaima, hlebom i maslacem, i slatkiima koje gotovo neprekidno jedu, stvara od njih gurmane i dispeptiare. Organi za varenje koji poput mlina neprekidno rade bivaju oslabljeni, ivotvorna mo se poziva iz mozga da pomogne elucu u njegovom prekomjernom poslu, i na taj nain mentalne
*
Vidi naslov br. 42, Um i zdravlje
198
Mentalno zdravlje
moi slabe. Neprirodna stimulacija i troenje vitalnih snaga ini ih nervoznim, nestrpljivim prema ogranienjima, samovoljnim i razdraljivim. HR, May, 1877. (CD 181) Razvoj rezultat napora. Djecu treba uiti da razvoj mentalnih i fizikih moi poiva na njima samima; to je rezultat napora. ST, Feb 9, 1882. (CG 206) Nepromjenljivi zakoni. Ispravne fizike navike unapreuju mentalnu superiornost. Intelektualna mo, fizika snaga, i dugovjenost ovise o nepromjenljivim zakonima. CTBH 28, 1890. (CD 29) Um jaa pod ispravnim tretmanom. Ljudi na povjerljivim poloajima svakodnevno donose odluke o kojima zavise rezultati od velike vanosti. Oni esto moraju brzo misliti, a to mogu uspjeno initi samo oni koji se dre striktne umjerenosti. Um jaa pod ispravnim tretmanom fizikih i mentalnih moi. Ako napor nije isuvie veliki, nova snaga nadolazi sa svakim optereenjem. Ali esto je rad onih koji moraju razmotriti vane planove i donijeti znaajne odluke proet zlom koje je rezultat nepravilne ishrane. Nesreen eludac produkuje nesreeno, neizvjesno stanje uma. To esto uzrokuje razdraljivost, grubost, ili nepravednost. Mnogi planovi koji su trebali biti blagoslov svijetu su odloeni, mnoge nepravedne, tiranske, ak okrutne mjere sprovedene, kao rezultat bolesnog stanja zbog ravih navika u jelu. MH 309, 310 (1905) Izbjegavati prekomjerni rad. Sluam o radnicima ije zdravlje se lomi pod tekoama bremena koje nose. To ne mora biti tako. Bog eli da zapamtimo da smo smrtni. Ne smijemo se prihvatati prevelikog posla. Mi se ne smijemo izlagati takvom naporu da iscrpimo nae fizike i mentalne moi. Sa nekih radnika je potrebno skinuti dio bremena koje ih tako teko pritiska. RH, Apr 28, 1904. (Ev 660) Stavljanje dvije godine u jednu. Studentu koji eli objediniti dvogodinji rad u jednoj godini ne treba dopustiti da se dri svoga puta. Poduzeti dupli posao znai, za mnoge, preoptereenje uma i zanemarivanje fizike vjebe. Nije razumno pretpostaviti da um moe asimilirati prekomjerno snabdijevanje mentalnom hranom; i isto tako je velik grijeh pretovariti um kao i pretovariti organe za varenje. CT 296 (1913) Pretjerano prouavanje slabi samokontrolu.* Pretjerano prouavanje, uz povean dotok krvi u mozsk, stvara bolesnu uzbuenost koja tei da oslabi mo samokontrole i esto podstie impulsivnost i hirovitost. Na taj nain otvaraju se vrata neistoti. Zloupotreba ili nekoritenje fizikih moi su uveliko odgovorni za plimu pokvarenosti koja zapljuskuje svijet. Ponos, izobilje hljeba, i bezbrini mir (dokonost) su smrtni neprijatelji ljudskom progresu u ovom narataju ba kao i onda kad su doveli do unitenju Sodoma. Ed 209 (1903) Razni predmeti misli. Slijeenjem iskljuivo jednog toka misli, um esto postaje neuravnoteen. Ali svaka sposobnost moe se pouzdano ispoljavati, ako se mentalne i fizike moi podjednako optereuju a predmeti misli su razliiti. Ed 209 (1903) Izuavanje prirodnih nauka ne smije se zanemariti. Daleko vie bi se moglo postii kad bismo se posvetili svojim prilikama i privilegijama. Istinsko obrazovanje znai vie nego to koledi mogu pruiti. Dok se ne smije zanemariti izuavanje nauka, postoji uzvienija obuka koja se stie kroz ivotvornu vezu sa Bogom. Neka svaki uenik uzme svoju Bibliju i stavi se
444
445
Vidi naslov br. 54, Prekomjerno prouavanje 199
Mentalno zdravlje
446
447
u zajednicu sa Velikim Uiteljem. Neka se um obuava i disciplinuje da se hrve sa tekim problemima u traganju za boanskom istinom. COL 334 (1900) Neisti vazduh utie na mentalne moi. Mnogi se neprekidno ale i pate od razliitih slabosti. To je gotovo uvijek zato to ne rade mudro ili se ne pridravaju zakona o zdravlju. Oni se previe zadravaju u zatvorenom prostoru, u toplim sobama ispunjenim neistim vazduhom. Oni se previe udubljuju u uenje ili pisanje, malo fiziki vjebajui i malo mijenjajui uposlenje. Kao posledica toga, krv postaje spora a umne moi slabe. 4T 264 (1876) Poniavajue navike moraju se izbjegavati. Svaka navika koja slabi fiziku ili mentalnu snagu onesposobljava ovjeka za slubu svome Stvoritelju. GC 473 (1885) Kako sauvati mentalne moi. Onaj ko se hoe pridravati jednostavnosti u svim svojim navikama, obuzdavajui apetit i kontroliui strasti, ouvae svoje mentalne moi jakim, aktivnim i krjepkim, brzim da zapaze sve to zahtijeva razmiljanje ili akciju, otre u pravljenju razlike izmeu svetog i nesvetog i spremne da se upuste u svaki poduhvat na slavu Bogu i dobrobit ovjeanstva. ST, Sept 29, 1881. (2 BC 1006) Elektrina struja utie na vitalne moi. Fizika neaktivnost slabi ne samo mentalnu nego i moralnu silu. Nervi mozga koji su povezani sa itavim sistemom su medijum preko kojeg nebo komunicira sa ovjekom i utie na unutranji ivot. to god spreava protok elektrine struje u nervnom sistemu, slabei tako vitalne moi i umanjujui mentalnu prijemivost, to oteava buenje moralne prirode. Ed 209 (1903) Nezavisno miljenje i moralna pronicljivost. Vaspitanje koje se sastoji od uvjebavanja memorije teei da obeshrabri nezavisno miljenje, ima moralnu teinu koja se premalo cijeni. Kad uenik rtvuje mo rezonovanja i rasuivanja za sebe, on postaje nesposoban da pravi razliku izmeu istine i zablude i lak je plijen obmane. On se lako se povodi za tradicijom i obiajima. Ed 230 (1903) Obueni za dostizanje najveeg stepena korisnosti. I fizike i mentalne moi, sa naklonostima, moraju se tako uvjebati da mogu dosei do najveeg stepena korisnosti. Pamflet, Cirkulacija naih zdravstvenih urnala, p 1, 1901. (CH 445) Prouavanje prirode jaa moi. U ovim poukama direktno iz prirode postoji jednostavnost i istota koje ih ine od najvee vrijednosti. Svima je potrebno uenje koje se crpi iz ovog izvora. Sama po sebi ljepota prirode odvodi duu od grijeha i svjetovnih privlanosti ka istoti, miru i Bogu. Umovi uenika suvie esto su zaokupljeni ljudskim teorijama i pekulacijama, lanom naukom i filozofijom. Njima je potrebno da dou u blizak dodir sa prirodom. Nauite ih da stvaranje i hrianstvo imaju jednog Boga. Neka naue da posmatraju sklad prirodnog sa duhovnim. Neka sve to vide njihove oi ili to im ruke mogu dotaknuti bude pouka za izgradnju karaktera. Na taj nain mentalne moi e ojaati, karakter se razviti, i itav ivot oplemeniti. COL 24, 25 (1900) Prouavanje Biblije daje silu umu.* Oni koji su gladni znanja kako bi mogli blagosloviti svoje blinje sami e primiti blagoslov od Boga. Kroz prouavanje Njegove Rijei njihove mentalne moi probudie se na ozbiljnu aktivnost. Sposobnosti e se proiriti i razviti, a um stei snagu i efikasnost. COL 334 (1900)
Vidi naslov br. 11, Prouavanje Biblije i um 200
Mentalno zdravlje
Obraenje uklanja mrak neznanja iz uma. U Bibliji se otkriva Boja volja. Istine Rijei Boje su govor Najviega. Onaj ko ove istine uini dijelom svog ivota postaje u svakom pogledu novo stvorenje. Njemu se ne daju nove mentalne moi, ve se uklanja tama koja je kroz neznanje i grijeh pomraivala razumjevanje. Rijei dau vam novo srce znae dau vam novi um. Promjena srca je uvijek praena jasnim osvjedoenjem o hrianskoj dunosti, razumijevanjem istine. Onaj ko Svetom Pismu poklanja posebnu panju, uz molitvu, stei e jasno shvatanje i zdravo rasuivanje, kao to je obrativi se Bogu dostigao vei nivo inteligencije. RH, Dec 18, 1913. (ML 24)
201
Emocionalni problemi
XI DIO
EMOCIONALNI PROBLEMI
48. KRIVICA
451
452
453
Krivica slabi ivotne snage. alost, zabrinutost, nezadovoljstvo, krivica, nepovjerenje, sve to ima tendenciju slamanja ivotnih snaga i izaziva raspadanje i smrt. MH 241 (1905) Kako se osloboditi krivice. Ovaj osjeaj krivice mora se poloiti podnoje Golgotskog krsta. Osjeaj grenosti zatrovao je izvore ivota i istinske sree. Ali Isus govori: Poloi sve to na mene. Ja u preuzeti tvoj grijeh, Ja u ti dati mir. Ne unitavaj vie svoje samopotovanje, jer Ja sam te iskupio svojom krvlju. Ti si Moj; tvoju oslabljenu volju Ja u ojaati; tvoju alost zbog grijeha Ja u ukloniti. Zato obrati svoje zahvalno srce, koje drhti od neizvjenosti, i uhvati se za nadu koja je postavljena pred tobom. Bog prihvata tvoje slomljeno, pokajniko srce. On ti nudi besplatno oprotenje. On nudi da te primi u nebesku porodicu, da ukrijepi tvoj slabost milou, a dragi Isus e te voditi korak po korak samo ako mu hoe pruiti ruku i dopustiti da te vodi. Lt 38, 1887. Isus nudi oprotaj. Sotona nastoji da odvrati umove od monog Pomonika, navodei nas da razmiljamo o izopaenosti naih dua. Ali premda Isus vidi krivicu prolosti, On nudi oprotaj; i ne smijemo ga obesaivati sumnjajui u Njegovu ljubav. Lt 2, 1914. (TM 518) Njegova ljubav oslobaa od krivice. Ljubav koju Hristos iri kroz cijelo bie je itvotvorna sila. Svaki vitalni dio mozak, srce, nervi ona iscjelitljski dodiruje. Ona pobuuje na aktivnot najvee energije bia. Ona olobaa duu od krivice i tuge, zabrinutosti i brige, koje slamaju ivotne snage. S njome dolaze spokojstvo i mir. Ona usauje u duu radost koju nita zemaljsko ne moe unititi radost u Svetom Duhu radost koja donosi zdravlje i ivot. MH 115 (1905) Najveem greniku potreban je najvei Spasitelj. Ako se osjea kao najvei grenik, Hristos je ba ono to ti je potrebno, jer je on najvei Spasitelj. Podigni glavu i pogledaj dalje od sebe, od svog grijeha, na podignutog Spasitelja; skreni pogled sa otrovnog smrtonosnog ujeda zmije ka Jagnjetu Bojem koje preuzima grijehe svijeta. Lt 98, 1893. On daje odmor. On je ponio teret nae krivice, On e preuzeti teret sa naih umornih ramena. On e nas odmoriti. On e takoe ponijeti breme briga i alosti. On nas poziva da bacimo sve svoje brige na Njega, jer nas nosi na svom srcu. MH 71 (1905) Svi grijesi nemaju istu teinu. Bog ne smatra sve grijehe od jednakog znaaja; po Njegovoj ocjeni postoji stepen krivice, kao i kod ovjeka; ali koliko god beznaajno izgledalo ovo ili ono ravo djelo u oima ljudi, njedan grijeh nije mali u Bojim oima. Ljudski sud je pristrasan, nesavren, ali Bog procjenjuje sve stvari onakvim kakve odista jesu. Pijanica se prezire i kae se da e ga njegov grijeh iskljuiti sa neba; dok ponos, sebinost i pohlepa esto prolaze bez ukora. Ali to su grijesi koji su naroito odvratni Bogu, jer se suprote dobroti Njegovog karaktera, onoj nesebinoj ljubavi koja je atmosfera nepalog univerzuma. Onaj ko
202
zapadne u neke tee grijehe osjea svoju sramotu i bijedu i potrebu za milou Hristovom; ali ponos ne osjea potrebu, i tako zatvara srce od Hrista i beskonanih blagoslova koje je doao da podari. SC 30 (1892) Krivica iziskuje pozitivan pristup. Niko se nikad nije popravio optuivanjem i osuivanjem. Govoriti kuanoj dui o krivici nije nain da je nadahnemo odlunou da postupa bolje. Isticanje zablude udaljava duu od Onoga koji moe u potpunosti spasti sve koji dolaze k Njemu. Pokaite mu ta moe postati. Kaite mu da u njemu nema nita to bi ga preporuilo Bogu, ve da je Hristos umro za njega da bi bio prihvaen u Ljubljenom. Nadahnite ga nadom, ukazujui mu da u Hristovoj sili moe postupati bolje. Predstavite mu mogunosti koje ima. Istaknite visine do kojih moe dosei. Pomozite mu da se osloni na milost Gospodnju, da vjeruje u Njegovu mo pratanja. Isus eka da ga uhvati za ruku, oekujui da mu da snagu da ivi plemenitim, estitim ivotom. MS 2, 1903. Sotona namee osjeaj krivice. Narod Boji ovdje [Zaharija, 3 glava] predstavljen je kao zloinac na probi. Isus, kao prvosvetenik, trai blagoslov za svoj narod, koji je u velikoj nevolji. Dok se on zauzima pred Bogom, Sotona mu stoji sa desne strane kao suparnik. On okrivljuje djecu Boju i nastoji da njihov sluaj izgleda to je mogue beznadenije.On predstavlja pred Gospodom njihova zla djela i njihove mane. On ukazuje na njihove zablude i propuste, nadajui se da e se pokazati takvog karaktera u Hristovim oima da im On nee pruiti pomo u njihovoj velikoj potrebi. Isus, kao predstavnik Bojeg naroda, nalazi se pod osudom, obuen u prljave haljine. Svjestan grijeha svog naroda, On je potiten i obeshrabren. Sotona mu pritiska duu osjeajem krivice koji ga ostavlja gotovo bez nade. Ipak on je tu da ite, sa Sotonom koji mu se suproti. COL 166, 167 (1900) Proputanje da se pozovemo na Boja obeanja. Tada sam mislila da su mnogi pacijenti duevnih bolnica tu dovedeni zbog iskustava slinih mome. Njihova svijest bila je obuzeta osjeajem grijeha, a njihova drhtava vjera nije se usuivala polagati pravo na obeano Boje oprotenje. Oni su sluali opise pravog pakla dok im to nije zaledilo krv u ilama i utisnulo ig na ploice njihove memorije. Hodali ili spavali, ta zastraujua slika bila je uvijek pred njima, dok se realnost nije izgubila u mati, a oni gledali samo plamene jezike izmiljenog pakla i jedino sluali krike osuenih. Razum je bio svrgnut, a mozak postao ispunjen divljom fantazijom stranog sna. Oni koji ue doktrine o vjenom paklu dobro bi uinili kada bi paljivije preispitali svoj autoritet za jedno takvo okrutno vjerovanje. IT 25, 26 (1855) Kriza esto ukazuje na izvor snage. Bog esto dovodi ljude u krizu da im ukae na njihove slabosti i istakne im izvor snage. Ako se mole i strae na molitvi, hrabro se borei, njihove slabe take postaju jake. Jakovljevo iskustvo sadri mnoge vrijedne pouke za nas. Bog je nauio Jakova da u svojoj vlastitoj snazi nikad ne bi zadobio pobjedu, da se mora boriti sa Bogom za snagu odozgo. MS 2, 1903. Sjetite se Hristove milosti. Kad je, nakon to je sagrijeio obmanuvi Isava, Jakov pobjegao iz oevog doma, bio je pritisnut osjeanjem krivice. Usamljen i odbaen kakav je bio, odvojen od svega to ivot ini dragim, jedna misao koja je iznad svih ostalih pritiskala njegovu duu bio je strah da ga je grijeh odvojio od Boga, da ga je Nebo napustilo. U svom jadu legao je da se odmori na goloj zemlji, oko njega bila su samo usamljena brda, a gore, nebo osvijetljeno zvijezdama. Dok je spavao udna svjetlost prekinula je njegov san, i gle, sa zaravni na kojoj je leao beskrajne zagonetne stepenice inilo se kao da vode navie do samih kapija neba, a po njima su se sputali i peli aneli Boji, dok se iz slave odoz203
454
455
456
457
go nije zauo boanski glas sa porukom utjehe i nade. Tada se Jakovu obznanilo ono to je zadovoljilo potrebu i enju njegove due Spasitelj. Sa radou i zahvalnou vidio je otkriven nain na koji on, grenik, moe biti vraen u zajednicu sa Bogom. Mistine stepenice iz njegovog sna predstavljaju Isusa, jedino sredstvo za komunikaciju izmeu Boga i ovjeka. SC 19, 20 (1892) Teret krivice temelj mnogih bolesti. Oduzeti je naao u Hristu isceljenje za duu i za tijelo. Duhovno isceljenje bilo je praeno fizikom obnovom. Preko ove pouke ne smije se prei. Danas postoje hiljade koji pate od fizike bolesti, koji kao oduzeti, eznu za porukom: Oprataju ti se grijesi. Breme grijeha sa svojim nemirnim i nezadovoljenim eljama, temelj je njihovih bolesti. Oni ne mogu nai olakanje dok ne dou Isceljitelju due. Mir koji jedino On moe dati da bi svjeinu umu, a zdravlje tijelu. DA 270 (1898) Neznanje nije ukolonilo krivicu. Da su znali da mue Onoga koji je doao da spase ovaj grenu rod od vjene propasti, bili bi obuzeti kajanjem i uasom. Ali njihovo neznanje nije uklonilo krivicu, jer poznati i prihvatiti Isusa kao Spasitelja bila je njihova prednost. DA 744 (1898) Ne umanjujte krivicu opravdavajui grijeh. Mi ne smijemo pokuavati da umanjimo svoju krivicu opravdavajui grijeh. Moramo prihvatiti Boju ocjenu grijeha, i da je on odista teak. Jedino Golgota moe otkriti stranu veliinu grijeha. Kad bismo morali nositi svoju spopstvenu krivicu, to bi nas slomilo. Ali Bezgreni je zauzeo nae mjesto; iako nezaslueno, On je ponio nae bezakonje. Ako priznajemo svoje grijehe, Bog je vjeran i pravedan da nam oprosti nae grijehe, i oisti nas od svake nepravde (1 Jovanova1:9). MB 116 (1896) Ponizne due priznaju krivicu. Oni koji nijesu ponizili svoje due pred Bogom u priznanju svoje krivice jo nijesu ispunili prvi uslov prihvatanja. Ako nijesmo iskusili ono pokajanje za koje se ne kaje i priznavali svoj grijeh sa istinskom poniznou due i slomljenou duha, gadei se na svoje bezakonje, mi nikada nijesmo istinski traili oprotenje grijeha; a ako nikad nijesmo traili, nikad nijesmo ni nali mir od Boga. Jedini razlog zato ne moemo imati oprotenje prolih grijehova je to to neemo da ponizimo svoja ponosna srca i sloimo se sa uslovima rijei istine. Postoje jasne upute date vezano za ovo pitanje. Priznanje grijeha, bilo javnog ili privatnog, treba biti iskreno i slobodno izraeno. Ono se smije iznuivati od grenika. Ono se ne smije initi na lakomislen i nehatan nain ili iznuivati pod prisilom od onih koji nemaju osjeaj gadnog karaktera grijeha. Priznanje pomijeano sa suzama i alou, koje je izlivanje najveih dubina due, nalazi svoj put ka Bogu beskonanog saaljenja. Psalmista kae: Gospod je blizu onih koji su skruena srca, i pomae onima koji su smjerna duha. 5T 636, 637 (1889) Neophodno je ostaviti grijeh. To to dovodi sebe pod osudu je zato to istrajava u grijehu. U sili Hristovoj prestani grijeiti. Svaka priprava je uinjena da bi blagodat bila sa tobom, da bi se grijeh uvijek pokazao mrskim kao to jeste, grijehom. I ako neko sagrijei, ne smije se prepustiti oajanju i govoriti kao ovjek koji je izgubljen za Hrista. Lt 41, 1893. Bog oprata svima koji dolaze. Bog pravedno osuuje sve koji ne uine Hrista svojim linim Spasiteljem, ali On oprata svakoj dui koja dolazi k Njemu u vjeri i osposobljava je da ini djela Boja, i kroz vjeru bude jedno sa Hristom.... Gospod je uino sve da bi ovjek mogao imati puno i besplatno spasenje i bio ispunjen u Njemu. Bog je zamislio da Njegova djeca imaju sjajne zrake Sunca pravednosti, da svi mogu imati svjetlost istine. Bog je obezbi204
jedio spasenje za svijet po beskonnoj cijeni kroz dar u svom jedinorodnom sinu. Apostol pita: Koji dakle svoga Sina ne potedje, nego ga predade za sve nas, kako dakle da nam s Njim sve ne daruje? (Rimljanima 8:32). Zato ako ne budemo spaeni, krivica nee biti na Bojoj strani, ve na naoj, u tome to smo propustili da saraujemo sa boanskim sredstvima. Naa volja nije se uskladila sa Bojom voljom. RH, Nov 1, 1892. (1 SM 375) Nada za sve.* Niko se ne treba prepustiti obeshrabrenju i oajanju. Sotona vam moe doi sa okrutnom sugestijom: Tvoj sluaj je beznadean. Ti se ne moe iskupiti. Ali ima nade za vas u Hristu. Bog ne trai od nas da pobjedimo u vlastitoj sili. On nas poziva da doemo blie na Negovu stranu. Pod kakvim god neprilikama radili, koje pritiskaju duu i tijelo, On eka da nas oslobodi. MH 249 (1905)
49. ALOST
Slama ivotne snsge. alost, zabrinutost, nezadovoljstvo, gria savjesti, krivica, nepovjerenje, sve to tei da slomi ivotne snage i izazove raspadanje i smrt.... Hrabrost, nada, vjera, saosjeanje, ljubav, pospjeuju zdravlje i produuju ivot. MH 241 (1905) Slabi cirkulaciju. alost umrtvljuje cirkulaciju u krvnim sudovima i nervima i takoe usporava rad jetre. Ona spreava proces varenja i ishrane i ima tendenciju isuivanja modine unutranja tvar] itavog sistema. Lt 1, 1883. Ne moe izlijeiti ni najmanje zlo. Dok alost i zabrinutost ne mogu izlijeiti najmanje zlo, oni mogu priiniti veliku tetu; ali ivahnost i nada, dok osvjetljavaju stazu drugima, ivot su onima koji ih nalaze i zdravlje cijelome tijelu (Prie Solomunove 4:22). ST, Feb 12, 1885. (AH 431) Priprava za svaku situaciju. Mi ne smijemo dopustiti da nam budunost, sa svojim tekim problemima, nezadovoljavajuim izgledima, oslabi srca, uini koljena drhtavim, a ruke klonulim. Neka se uhvati za silu Moju, govori Svemogui, da uini mir sa Mnom, i uinie mir sa Mnom (Isaija 27:5). Oni koji potinjavaju svoje ivote Njegovom vostvu i Njegovoj slubi nikad se nee nai u poziciji za koju se On nije pobrinuo. Kakva god da je naa situacija, ako tvorimo Njegovu Rije, imamo Vodia koji usmjerava na put; kakve god da su nae potekoe, imamo sigurnog Savjetnika; kakva god da je naa tuga, preputenost sebi, ili usamljenost, imamo saosjeajnog Prijatelja. MH 248, 249 (1905) Predvianje nevolje udvostruuje bremena. Mi ivimo u svijetu patnje. Potekoe, iskunja, i alosti oekuju nas du itavog puta do nebeskog doma. Ali postoje mnogi koji ivotna bremena prave dvostruko teim predvianjem nevolja. Ako se suoe sa nedaama ili razoarenjem, oni misle da sve ide u propast, da je njihova sudbina najtea od svih, i da e sigurno dopasti bijede. Na taj nain oni navlae nesreu na sebe i bacuje sjenku na sve oko njih. Sam ivot im predstavlja teret. Ali to ne mora biti tako. Da bi se promijenio tok njihovih misli potreban je odluan napor. Ali ta promijena se moe izvriti. Njihova srea, kako za ovaj ivot tako i za onaj koji
* 458
459
Vidi Put Hristu, poglavlja: Pokajanje, Priznanje, i Vjera i prihvatanje
205
460
461
dolazi, zavisi o usredsreenosti njihovog uma na vesele stvari. Neka odvrate pogled sa te mrane slike, koja je imaginarna, na dobra kojima je Bog obasuo njihovu stazu i iznad svega na nevidljivo i vjeno. MH 247, 248 (1905) Bacanje sjenke. Nije mudro sakupljati sve te neugodne uspomene iz prolog ivota njegova zla i razoarenja govoriti o njima i plakati nad njima dok nas ne savlada obeshrabrenje. Obeshrabrena dua ispunja se tamom, izgonei Boju svjetlost iz svoje due i bacajui sjenku na stazu drugih. SC 1178 (1892) Govorite o blagoslovima, manje o iskuenjima. Gospodnja milostiva dobrota prema nama je velika. On nikada nee ostaviti niti napustiti one koji vjeruju u Njega. Kad bi manje mislili i govorili o svojim iskuenjima a vie o milosti i dobroti Bojoj, otkrili bi da smo se uzdigli od svojih potekoa i mraka. Brao moja i sestre, vi koji osjeate da stupate na mranu stazu, i poput zarobljenika u Vavilonu morate okaiti svoje harfe o vrbe, pokuajmo zapjevati veselu pjesmu. Vi moete kazati, Kako mogu pjevati uz tamu koja se prua predame, sa ovim teretom od alosti i jada na mojoj dui? Ali zemaljske alosti liavaju li nas svemonog Prijatelja kakvog imamo u Isusu? Ne treba li udesna Boja ljubav u daru Njegovog dragog Sina biti tema stalne radosti? Kad iznosimo svoje molbe pred prestolom milosti, ne zaboravimo da takOe ponudimo himne zahvalnosti. Onaj Mene potuje koji prinosi hvalu na rtvu (Psalam 50:23). Sve dok na Spaitelj ivi imamo razloga za neprestalnu zahvalnost i hvalu. RH, Nov 1, 1881. (2 SM 268, 269) Odvratite se od nekontrolisane alosti (savjet jednoj oaloenoj porodici). Poput Jova, osjeali ste da imate razloga za alost i nijeste se dali utjeiti. Da li je ovo bilo razumno? Vi znate da je smrt sila kojoj niko ne moe odoljeti, ali uinili ste svoje ivote skoro beskorisnim uzaludnom alou. Osjeanja su vam bila malo manja od pobune protiv Boga. Vidjela sam vas kako se bavite svojom alou, i otvarate put uzbudljivim osjeanjima, dok vae buno ispoljavanje alosti nije natjeralo anele da zaklone svoja lica i udalje se sa pozornice. Dok ste se tako preputali svojim osjeanjima, da li ste se sjetili da imate Oca na nebesima koji je dao svog jedinog Sina da umre za nas tako da smrt ne mora biti vjeni san? Da li ste se sjetili da je Gospodar ivota i slave proao kroz grob i osvjetlio ga vlastitom prisutnou? Ljubljeni uenik je rekao: Napii: blago mrtvima koji umiru u Gospodu otsad. Da, govori Duh, da poinu od trudova svojijeh; jer njihova djela idu za njima. Apostol je dobro znao o emu govori kad je pisao ove rijei; ali kad otvorite put nekontrolisanoj alosti, da li je vae ponaanje u skladu sa utjehom koju one izraavaju? 5T 313 (1885) Bavljenje sobom je sebinost (savjet propovjedniku koji je bio pogoen alou). Dakle brate___________, to to zadrava svoj um da se bavi tobom je vrsta sebinosti. To uopte ne lii apostolu Pavlu, koji je bio ovjek podloan fizikim slabostima, pa ipak on sam je bio je poslednji predmet svojih misli. On je imao iskuenja kakva ti nijesi nikada doivio niti e biti pozvan da ih podnese, a ipak nije na njih obraao panju; on se nije bavio njima v veliao milost Boju. Tvoja ena bila je predmet bolesti i smrti. Tvoja alost bila je upravo toliko jaka kao sve tvoje druge nevolje. Privio si alost na svoje grudi, volio si se baviti njome i dopustio da ti um i misli budu sebino zaokupljeni alou, a kao rezultat toga naruio si svoje zdravlje. Zatim je smrt tvoje keri bila zaista tuan udarac, ali i drugi su proli kroz to isto pod teim okolnostima. Dopustio si da te ova bol izbezumi; bavio si se njome, govorio o tome,
206
optereivao svoju duu problemom koji nijesi mogao promijeniti niti rijeiti. Grijeh je odavati se takvoj alosti kao to si ti inio. Znam o emu govorim. Kad se umu dopusti da bude zamagljen alou, hrana se ne vari i kao rezultat toga sisitem se valjano ne hrani. Lt 1, 1883. alost uzrokuje da krv jurne u mozak (lino iskustvo). Dok sam se tako bavila govornitvom i pisanjem, primala sam pisma obeshrabrujueg karaktera iz Batl Krika (Battle Creek). Dok sam ih itala osjeala sam neizrecivu potitenost duha, koja se pretvarala u agoniju uma, i inilo se za jedan kreai period da e paralisati moje vitalne energije. Tri noi jedva da sam uopte spavala. Misli su mi bile nemirne i zbrkane. Prikrivala sam svoja osjeanja koliko god sam mogla od mua i saosjeajne porodice s kojom smo bili. Niko nije znao za moju muku i teret uma dok sam se izjutra i navee sjedinjavala sa tom porodicom na bogosluenju i nastojala da poloim svoje breme na velikog Nosioca Bremena. Ali moje molitve dolazile su iz srca obavijenog bolom, i bile su slomljene i nepovezane zbog nekontrolisane alosti. esto mi je ila krv iz nosa, naroito kad sam ulagala napor da piem. Bila sam prinuena da ostavim pisanje, ali nijesam mogla zbaciti breme zabrinutosti i odgovornosti sa sebe. 1T 576, 577 (1867) ta initi sa alou. Da li ste danas ispunjeni tugom? Upravite svoj pogled na Sunce pravednosti. Ne pokuavajte dovesti u red sve potekoe, ve okrenite svoje lice ka svjetlosti, ka prestolu Bojem. ta ete tamo vidjeti? Dugu zavjeta, ivo obeanje Boje. Ispod je presto milosti i ko se god poziva na pripravu blagodati koja je ponuena i prisvaja zasluge Hristovog ivota i smrti ima u dugi zavjeta blaenu sigurnost prihvatanja kod Oca sve dok presto Boji traje. Vjera je ono to vam je potrebno. Ne dopustite da se vjera koleba. Borite se u dobroj borbi vjere i nadajte se vjenom ivotu. Bie to surova borba, ali borite se pod svaku cijenu, jer obeanja Boja su da i amin u Hristu Isusu. Stavite svoju ruku u Hristovoj ruci. Pojavie se potekoe koje treba savladati, ali aneli koji obiluju snagom saraivae sa Bojim narodom. Okrenite se ka Sionu, navalite u grad sveanosti. Krune slave i haljine izatkane na nebeskom razboju oekuju pobjednike. Iako Sotona moe baciti svoju paklenu sjenku na vau stazu i teiti da sakrije od vaeg pogleda zagonetne stepenice koje se pruaju od zemlje do Bojeg prestola, po kojima se penju i silaze aneli koji su slubeni duhovi poslati onima koji e naslijediti spasenje, ipak navalite gore, uspinjui se skalu po skalu, i napredujui ka prestolu Beskonanoga. Und MS 23. Simpatizeri nijesu uvijek prijatelji. Ako su oni oko tebe od one vrste ljudi koji ne nastoje da skrenu tvoj razgovor i tok tvojih misli, ako saosjeaju sa svim tvojim utiscima kao da su bili stvarni, to se manje drui s njima utoliko bolje. Oni ti nijesu prijatelji ve tvoji najgori neprijatelji. Gospod bi htio da se raduje. Sahranila si drage prijatelje, i ja sam; ali ne usuujem se da pitam, Zato si me [Boe] bacio u pe? Zato se uvijek iznova alostim? Odgovor mi se vraa kroz stihove: ta ja inim sada ne zna, ali e poslije doznati (Jovan 13:7). Boje namjere su esto prekrivene misterijom, one su neshvatljive ogranienim umovima; ali Onaj koji od poetka vidi kraj zna bolje nego mi. Ono to nam je potrebno je da se oistimo od svjetovnosti, da usavrimo hrianski karakter, da bi se obukli u haljine Hristove pravednosti. Lt 1, 1883. Rad za druge umanjuje alost. Apostol je izgubio iz vida pribliavanje vlastitog stradanja u
207
462
463
464
465
svojoj brizi za one koje je ostavio da se bore sa predrasudama, mrnjom i progonstvom. Nekoliko hriana koji su ga pratili do mjesta pogubljenja, On je nastojao da ojaa i ohrabri ponavljanjem obeanja datih za one koji su progonjeni pravde radi. Uvjeravao ih je da nita ne moe izostati od onog to je Gospod govorio vezano za Njegovu okuanu i vjernu djecu. Za kratko vrijeme oni bi se mogli nai u potekoama kroz raznolika iskuenja; mogli bi biti lieni zemaljske utjehe; ali mogli su ohrabriti svoja srca sigurnou Boje vjernosti, govorei: Znam kome vjerovah, i ubijeen sam da je u stanju sauvati ono to sam mu povjerio. Uskoro e no iskuenja i patnje doi kraju, i potom osvanuti radosno jutro mira i savren dan. RH, Jan 4, 1912. Najbolji utjeitelji. Oni koji su podnijeli najvee alosti esto su ljudi koji donose najveu utjehu drugima, nosei radost gdje god ili. Takvi su se proistili i omekali kroz svoje boli; oni nijesu gubili vjeru u Boga dok su ih salijetale potekoe, ve se drali blie Njegovoj zatitnikoj ljubavi. Takvi su ivi dokaz njenog Bojeg staranja, koji tamu obraa u svjetlost, i oia nas za nae dobro. Hristos je svjetlost, i u Njemu nema tame. Dragocjena svjetlost! ivimo u toj svjetlosti! Oprostimo se od tuge i jadikovanja. Radujte se svagda u Gospodu, i opet velim, radujte se (Filibljanima 4:4). HR, Oct, 1877. (2SM 274) Protivotrov za tugu. Gospod je obezbijedio melem za svaku ranu. Postoji melem na Galadu, tamo ima ljekar. Nee li sada kao nikad ranije istraivati Sveto Pismo? Trai Gospoda za mudrost u svakoj nudi. U svakom iskuenju bori se (u molitvi - prim. prev.) sa Isusom da ti pokae put iz potekoa, tada e ti se otvoriti oi da vidi lijek i primijeni na svoj sluaj iscjeljujua obeanja koja su zapisana u Njegovom Rijei. Na ovaj nain neprijatelj nee nai mjesta da te odvede u tugu i nevjerstvo, ve umjesto toga imae vjeru i nadu i hrabrost u Gospodu. Sveti Duh e ti dati jasnu pronicljivost da moe zapaziti i cijeniti svaki blagoslov koji e djelovati kao protivotrov na tugu, kao iscjeljujue sredstvo na svaki gutljaj gorine na tvojim usnama. Svaki gutljaj gorine bie pomijean sa Isusovom ljubavlju, i umjesto gorkog jadikovanja shvatie da su Isusova ljubav i milost tako pomijeane sa tugom da se obratila u pokornu, svetu, posveenu radost. Lt 65a, 1894. (2SM 273, 274) Odvajanje od Boga donosi bol dui. Bol odvajanja od naklonoti svog Oca bilo je ono to je Hristove patnje uinilo tako tekim. Kad se spustila na Njega agonija due, znoj Njegov pak bijae kao kaplje krvi koj padahu na zemlju (Luka 22:44). Njegov strani bol, uzrokovan milju da ga je u ovom asu potrebe Bog napustio, oslikava bol koji e grenik osjetiti kad, isuvie kasno, shvati da se Boji Duh uklonio od njega. MS 134, 1905. Shvatiemo kad budemo hodili u raju. Zemlja ima istoriju koju ovjek nikad nee razumjeti dok ne bude hodao sa svojim Otkupiteljem u raju Bojem. Jer Jagnje, koje je nasred prijestola, pae ih, i uputie ih na izvore ive vode; i Bog e otrti svaku suzu od oiju njihovijeh (Otkrivenje 7:17). MS 28, 1898.
208
50. NEMIR I ZABRINUTOST

466
Briga, ne rad, ubija. Nije rad ono to ubija, ve briga. Jedini nain da se izbjegne briga je iznijeti svaki problem Hristu. Ne gledajmo na tamnu stranu. Kultiviimo veselost duha. Lt 208, 1903. Bavljenje potekoama. Neki se uvijek plae i prizivaju nevolju. Oni su svakodnevno okrueni znacima Boje ljubavi; svakodnevno uivaju u obilju Njegovog privienja; ali oni previaju ove sadanje blagoslove. Njihovi umovi neprekidno se bave nein nepoeljnim ega se plae da e doi; ili nekom potekoom koja moda stvarno postoji i koja, iako mala, zaslepljuje njihove oi za mnoge stvari koje zahtijevaju zahvalnost. Potekoe koje broje, umjesto da ih prepuste Bogu, jedinom izvoru njihove pomoi, odvajaju ih od Njega zato to se bude nespokojni i alosni. SC 121, 122 (1892) Briga ini breme tekim. Veoma se bojim da smo u opasnosti, brinui se, gradei jaram za svoje vratove. Nemojmo brinuti, jer na taj nain inimo jaram grubim, a breme tekim. inimo sve to moemo bez zabrinutosti, vjerujui u Hrista. Prouimo Njegove rijei: Sve ta zaitete u molitvi vjerujui, dobiete (Matej 21:22). Ove rijei su jemstvo da e sve to svemoni Spasitelj moe podariti biti dato onima koji vjeruju u Njega. Kao upravitelji nebeske milosti, mi moemo traiti u vjeri i onda vjerujui ekati na spasenje Boje. Mi ne smijemo ii ispred Njega, pokuavajui da u vlastitoj snazi steknemo ono to elimo. Moramo traiti u Njegovo ime, i onda raditi sa vjerom u Njegovu djelotvornost. Lt 123, 1904. Nije volja Boja. Nije volja Boja da Njegov narod bude pritisnut brigom. SC 122 (1892) Zabrinutost donosi bolest. Kad se pogreke isprave, mi moemo iznijeti potrebe bolesnika pred Gospoda u tihoj vjeri, kao to upuuje Njegov Duh. On svakog pojednica zna po imenu i brine za svakog kao da ne postoji niko drugi na zemlji za koga je dao svog ljubljenog Sina. Zato to je ljubav Boja tako velika i tako sigurna, bolesnika treba ohrabriti da vjeruje u Njega i bude veseo. Zabrinutost za sebe uzrokuje slabost i bolest. Ako se uzdignu iznad depresije i klonulosti, izgledi na oporavak e se poboljati, jer oko Gospodnje je nad onima... koji se uzdaju u Njegovu milost (Psalam 33:18). MH 229 (1905) Prestani brinuti (savjet prijatelju koji se suoava sa smru). Tvoj sluaj je pred mene, i tuna sam to si nemirnog uma. Utjeila bih te da je to u mojoj moi. Nije li ti Isus, dragocjeni Spasitelj, bio mnogo puta pomonik u asu potrebe? Ne alosti Svetog Duha, ve prestani brinuti. Ovo je ono to si morao mnogo puta govoriti drugima. Neka ti rijei onih koji nijesu bolesni kao ti budu utjeha, i neka ti Gospod pomogne, moja je molitva. Lt 365, 1904. (2SM 253) Briga za sebe izvan Isusovih ruku. Kad bismo vaspitali svoje due da imaju vie vjere, vie ljubavi, vee strpljenje, savrenije povjerenje u naeg nebeskog Oca, imali bismo vei mir i sreu dok prolazimo kroz sukobe u ovom ivotu. Gospodu nije ugodno da nas vidi nemirne i zabrinute za sebe izvan ruku Isusovih. On je jedini izvor svake milosti, ispunjenje svakog obeanja, ostvarenje svakog blagoslova. Nae dugo putovanje zaista bi bilo isprazno da nije za Isusa. Neu vas ostaviti sirotne (Jovan 14:18), govori nam On. uvajmo Njegove rijei, vjerujmo Njegovim obeanjima, ponavljajmo ih danju i razmiljajmo nou o njima, i budimo sreni. MS 75, 1893. (HC 120) Odmor u Hristovoj ljubavi. Siimo sa pranjavih, suvoparnih drumova ivota i odmorimo se u sjenci Hristove ljubavi. Tu emo dobiti snagu za borbu. Tu emo nauiti kako da
209
467
468
469
470
olakamo trud i brigu i kako izraziti i otpjevati hvalu Bogu. Neka umorni i natovareni naue od Hrista pouku tihog povjerenja. Oni moraju sjesti u Njegovoj sjenci ako hoe imati Njegov mir i pokoj. 7T 69,70 (1902) Boja odgovornost i moja odgovornost. Kad preuzmemo u svoje ruke upravu nad onim to moramo obaviti i oslonimo se na vlastitu mudrost za uspjeh, mi preuzimamo breme koje nam Bog nije dao i pokuavamo ga nositi bez Njegove pomoi. Mi preuzimamo na sebe odgovornost koja pripada Bogu i na taj nain se u stvari postavljamo na Njegovo mjesto. Mi moemo biti zabrinuti i predosjetiti opasnost ili gubitak, jer izvjesno je da e nas to zadesiti. Ali kad stvarno vjerujemo da nas Bog voli i eli nam initi dobro, prestaemo da brinemo za budunost. Vjerovaemo Bogu kao to dijete vjeruje voljenom roditelju. Tada e nai nemiri i muke nestati, jer naa volja se nestaje u volji Bojoj. MB 100, 101 (1896) Pozajmljena briga i zabrinutost. U stalnom povjerenju u Boga nalazi se sigurnost; nee biti stalnog straha od budueg zla. Ovaj pozajmljeni nemir i briga e prestati. Mi imamo nebeskog Oca koji brine za svoju djecu, a Njegova milost je dovoljna u vrijeme svake potrebe. 2T 72 (1868) Preputanje budunosti Bogu. Iako su njihove sadanje potrebe zadovoljene, mnogi nee da vjeruju Bogu za budunost, i u stalnoj u brizi da e dopasti siromatva, a njihova djeca biti preputena patnji. Neki uvijek predosjeaju zlo, ili uveliavaju potekoe koje stvarno postoje, tako da su im oi zatvorene za mnoge blagoslove koji zahtijevaju njihovu zahvalnost. Te prepreke umjesto da ih navedu da trae pomo od Boga, jedinog izvora snage odvajaju ih od Njega zato to se bude nespokojni i zlovoljni.... Isus je na prijatelj; cijelo nebo se zanima za nae spasenje; a naa zabrinutost i strah aloste Svetog Duha Bojeg. Mi se ne bi trebali odavati zabrinutosti koja nas samo razjeda i umara, ali nam ne pomae da podnesemo iskuenja. Ne treba dati mjesta tom nepovjerenju u Boga koje nas navodi da se pripremimo za budue osnovne potrebe, kao da se naa srea sastoji od tih zemaljskih stvari. PP 293, 294 (1890) Neprimjerena briga. Bog ne osuuje razboritost i promiljenost u upotrebi stvari ovog ivota, ali grozniavi nemir, neprimjerena zabrinutost, u pogledu svjetovnih stvari nije u skladu sa Njgovom voljom. RH, Mart 1, 1887. (CS 159) Zabrinutost slabi fiziku mo. Iskuenja i brige koje je Pavle podnosio podrivale su njegove fizike moi. AA 488 (1911) Hriani zabrinutih srca. Mnogi koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici imaju zabrinuto, nemirno srce zato to se plae da se povjere Bogu. Oni mu se ne potinjavaju u potpunosti, jer prezaju od posledica koje takvo potinjavanje podrazumijeva. Ukoliko ne izvre ovo potinjavanje, oni ne mogu nai mir. MH 480, 481 (1905) Minut po minut. Ima jedna stvar na koju elim da te upozorim. Nemoj se uznemiravati ili brinuti; to nije vrijedno truda. Ne pokuavaj previe raditi. Ako previe ne preduzme, uspjee zavriti mnogo vie nego ako pokua sprovesti mnoge planove. Stalno imaj na umu Hristove rijei: Straite dakle i molite se Bogu da ne padnete u napast (Marko 14:32). Hristos je tvoj lini Spasitelj. Vjeruj da Njegova spasonosna djeluje u tvoju korist iz minuta u minut, iz sata u sat. On je pored tebe u vrijeme svake potrebe. Lt 150, 1903. Ne prelazite mostove prije vremena. Dakle mi elimo raditi kao osobe koje su iskupljene Hristovom krvlju; mi se moramo radovati u krvi Hristovoj i u oprotenju od grijeha. To je ono to moramo raditi, a Gospod e nam pomoi da odvratimo svoje umove od mranih slika i
210
mislimo o onome to e nam dati svjetlost. Sada elim proitati sledei tekst: Nizata ne brinite (Filibljanima 4:6). ta ovo znai ? Dakle, ne prelazite most prije nego stignete do njega. Doi ete do njega dovoljno brzo, brao. Mi moramo misliti za danas, i ako dananje dunosti obavimo kako treba, biemo spremni za sjutranje. MS 7, 1888. Nastojanje da se dostignu svjetski standardi. Postoje mnogi ija srca pate pod teretom brige zato to nastoje da dosegnu svjetski standard. Oni su izabrali njegovu slubu, prihvatili njegove zavrzlame, prilagodili se njegovim obiajima. Na taj nain njihov karakter se kvari, a ivot ini zamornim. Da bi zadovoljili ambiciju i svjtovne elje, oni ranjavaju savjest i navlae na sebe dodatan teret kajanja. Neprekidna briga slabi ivotne snage. Na Gospod eli da odbace ovaj ropski jaram. Oni ih poziva da uzmu Njegov jaram. On kae: Moj jaram je blag, i Moje breme lako. On im savjetuje da prvo trae carstva Bojega i Njegove pravednosti, i obeava da e im sve to potrebuju za ovaj ivot dodati. Briga je slijepa i ne moe razluiti budunost, ali Isus vidi kraj od poetka. U svakoj potekoi On je na svoj nain pripremio olakanje. DA 330 (1898) Vjera moe biti nepobjediva. Nemojte brinuti. Gledanjem na spoljanost i jadikovanjem kad naiu potekoe i pritisci, otkrivate bolesnu, oslabljenu vjeru. Svojim rijeima i svojim djelima pokaite da je vaa vjera nepobjediva. Gospod je bogat u resursima. Svijet je Njegov. Gledajte na Onoga koju ima svjetlost, i silu, i djelotvornost. On e blagosloviti svakog ko nastoji da prenese svjetlost i ljubav. 7T 212 (1902) Biljke ne rastu kroz brigu ili svjestan napor. Umjesto rastue zabrinutosti sa milju da ne napredujete u milosti, samo izvravajte samo svaku dunost koja se pojavi, nosite breme dua na svom srcu, i svim raspoloivim sredstvima nastojte povratiti izgubljeno. Budite ljubazni, utivi, alostivi, govorite u poniznosti blagoslovene nade; razgovarajte o Isusovoj ljubavi; govorite o Isusovoj dobroti, o Isusovoj milosti, i Njegovoj pravednosti, i prestanite brinuti da li napredujete ili ne. Biljke ne rastu kroz neki svjestan napor.... Biljka nije u neprekidnoj brizi za svoj rast; ona jednostavno raste pod Bojim nadzorom. YI, Feb 3, 1898. (ML 103) Lijek za zabrinutost. Bog se brine za sve i izdrava sve to je stvorio.... Nijedna suza se ne prolije da On ne zapazi. Nema osmjeha koji On ne primjeuje. Kada bi samo u ovo potpuno vjerovali, sve neprimjerene brige bi nestale. Nai ivoti ne bi tako bili ispunjeni razoarenjem kao sada; jer bi sve, bilo veliko ili malo, bilo preputeno Bojoj ruci, koji nije zbunjen mnotvom briga ili preoptereen njihovom teinom. Tada bi se uivali u pokoju due koji je mnogima dugo bio stran. SC 86 (1892) Vjera rastjeruje zabrinutost. Mi smo tako zabrinuti, svako od nas, za sreu, ali obino je rijetko nalazimo zbog pogrenih metoda traganja na pogrenom mjestu. Mi se moramo najozbiljnije truditi i pomijeati sve svoje elje sa vjerom. Tada e nam se srea prikrasti skoro neprimjetno.... Kad se moemo, bez obzira na nepovoljne okolnosti, odmarati sa povjerenjem u Njegovu ljubav i zatvoriti se sa Njim, mirno poivajui u Njegovoj ljubavi, oseaj Njegove prisutnosti nadahnue duboku, tihu radost. Ovo iskustvo pribavlja nam vjeru koja nas osposobavlja ne da se uznemiravamo, ne da brinemo, ve da zavisimo o sili koja je beskonana. Lt 57, 1897. (ML 184) Jedino naelo. Oni koji prihvate jedinstveno naelo da im sluba i slava Boja budu primarne, otkrie da su potekoe nestale i ravnu stazu pred svojim nogama. DA 330 (1898) Odvojiti jedan dan u vremenu, najvanije naelo. Vjerno ispunjavanje dananjih dunosti najbolja je priprema za sjutranja iskuenja. Ne sabirajte sve sjutranje neizvjesnosti i brige
211
471
472
473
dodajui ih dananjem bremenu. Dosta je svakom danu zla svojega (Matej 6:34). MH 481 (1905) Samo jedan dan je na, i tokom ovog dana moramo ivjeti za Boga. Za ovaj jedan dan moramo staviti u Hristove ruke, u sveanu slubu, sve nae namjere i planove, bacajui sve svoje brige na Njega, jer On brine za nas. Znam misli koje imam za vas, govori Gospod, misli mira a ne zla, da vam dam posledak kakav oekujete. Ako se povratite i budete mirni, izbaviete se, u miru i uzdanju bie sila vaa (Jeremija 29:11; Isaija 30:15). MB 101 (1896) Ne navlaimo bijedu na sebe brinui se o sjutranjim bremenima. Hrabro i veselo nosimo dananja bremena. Mi moramo danas imati povjerenja i vjere. Ali od nas se ne trai da ivimo vie od jedan dan u vremenu. Onaj ko daje snagu za danas dae snagu za sjutra. ST, Nov 5, 1902. (HP 269) Snaga za svako iskuenje. Na Nebeski Otac procjenjuje i vaga svako iskuenje prije nego to dopusti da doe na vjernika. On razmatra okolnosti i snagu onoga ko je na probi i ispitu Bojem, i nikad ne doputa da iskuenja budu vea od sposobnosti odbijanja. Ako je dua preoptereena, osoba nadvladana, za ovo nikad ne smijemo optuivati Boga, kao da proputa dati snagu u milosti, ve onaj ko se kua nije bio budan i na molitvi i nije vjerom primio blagodati koje je Bog obilno spremio za njega. Hristos nikad ne naputa vjernika u asu borbe. Vjernik se mora pozvati na ovo obeanje i doekati neprijatelja u ime Gospodnje, i nee znati za neuspjeh. MS 6, 1889.
51. STRAH
474
475
Milioni sputani strahom. Milioni ljudskih bia sputani su pod lanim religijama, u okovima ropskog straha, ravnodune nezainteresovanosti, radei poput tovarnih ivotinja, lieni sadanje nade ili radosti, i samo sa nerazumnim strahom od onoga posle. Jedino jevanelje Boje milosti moe podii duu. DA 478 (1898) Nevjerovanje u Boga donosi hiljadu strahova. Mnogi zanemaruju da sakupljaju za sebe blago na nebu inei dobro sa sredstvima koja im je Bog pozajmio. Oni ne vjeruju u Boga i imaju hiljadu strahova u pogledu budunosti. Poput djece Izrailjeve oni imaju zlo srce nevjerstva. Bog je ovaj narod opskrbio obiljem kako su iziskivale njihove potrebe, ali oni su nepotrebno brinuli za budunost. Oni su se alili i gunali na svojim putovanjima da ih je Mojsije izveo da njih i njihovu djecu umori glau. Umiljena potreba zatvorila je njihove oi i srca da ne vide dobrotu i milost Boja na svojim putovanjima, i bili su nezahvalni za sve Njegove darove. Takav je i sa nevjernim Bojim narodom po imenu u ovom vijeku nevjerstva i izopaenosti. Oni se plae da ne doe okudica, ili da e im djeca dopasti bijede, ili unuad siromatva. Oni se ne usuuju vjerovati Bogu. Oni nemaju iskrenu vjeru u Onoga koji im je podario blagodati i izobilje ivota, i koji im je dao talente na upotrebu Njemu na slavu i za napredak Njegovog djela. 2T 656, 657 (1871) Sotona pokuava vladati kroz strah. Bog nikad ne prisiljava volju ili savjest, ali Sotonino stalno pribjeite da bi zadobio kontrolu nad onima koje ne moe drugaije zavesti je
212
okrutna prinuda. Kroz strah ili silu on pokuava vladati nad savjeu i osigurati potovanje za sebe. Da bi ovo postigao on radi kroz vjerske i svjetovne vlasti, potstiui ih da nameu ljudske zakone koji su u oprenosti sa Bojim zakonom. GC 591 (1888) Savjetovanje sa strahovima samo ih jaa. Ako se savjetujemo sa svojim sumnjama i strahovima ili pokuavamo rijeiti sve to ne moemo jasno sagledati prije nego to imamo vjeru, potekoe e samo narasti i produbiti se. Ali ako doemo Bogu osjeajui se bespomonim i zavisnim, kao to stvarno jesmo, i u poniznoj, vrstoj vjeri obznanimo svoje potrebe Onome ije znanje je beskonano, koji vidi svaku tvar i koji svime upravlja svojom voljom i rijeju, On moe i hoe obratiti panju na na krik i uiniti da svjetlost zablista u naim srcima. Kroz iskrenu molitvu mi dolazimo u vezu sa umom Beskonanoga. Mi moda neemo imati vidljivog dokaza u tom trenutku da se lice naeg Iskupitelja nadvija nad nama u saosjeanju i ljubavi, ali to je tako. Moda neemo osjetiti vidljiv dodir, ali Njegova ruka je nad nama u ljubavi i saaljivoj njenosti. SC 96, 97 (1892) Uzrok bolesti tijela i uma. Ono to donosi bolest tijelu i umu u gotovo svima je osjeanje nezadovoljstva i jadikovanja. Oni nemaju Boga, nemaju tu nadu koja se prua iza vela, koja je kao sidro dui, sigurna i pouzdana. Svi koji imaju ovu nadu iste se kao On to je ist. Takvi su slobodni od nezasitih enji, jadanja, i nezadovoljstva; oni ne trae zlo i ne razmiljaju o pozajmljenoj nevolji. Ali vidimo mnoge koji unaprijed ive u nevoljama; zabrinutost je utisnuta na svakoj crti lica; oni izgledaju kao da ne nalaze utehu ve su u strahu stalnog isekivanja nekog uasnog zla. 1T 566 (1867) Strah ne donosi olakanje dui. Vi trebate imati jasno shvatanje jevanelja. Vjerski ivot nije ivot snudenosti i tuge ve mira i radosti zdruenih sa hristolikom dostojanstvom i svetom sveanou. Na Spasitelj nas ne ohrabruje da gajimo sumnju i strah i zle slutnje; to ne donosi olakanje dui i treba ga ukoriti a ne hvaliti. Mi moemo imati neizrecivu radost i puninu slave. MS 6, 1888. (Ev 180) Vjera raste u sukobu sa sumnjom i strahom. Gospod nas esto stavlja u teak poloaj ne bi li nas podstakao na vei rad. Posebne nevolje se u Njegovom provienju javljaju kao proba naeg strpljenja i vjere. Bog nam daje pouke o povjerenju. On nas ui gdje da traimo pomo i snagu u vrijeme potrebe. Na taj nain stiemo praktino poznanje Njegove boanske volje, koja nam je toliko potrebna u naem ivotnom iskustvu. Vjera jaa u ozbiljnom sukobu sa sumnjom i strahom. 4T 116, 117 (1876) Strah otkriva nevjerstvo. Kao to se Isus vjerom odmarao u Oevoj brizi, tako i mi moramo poivati u brizi naega Spasitelja. Da su uenici imali povjerenja u Njega, bili bi sauvani u miru. Njihov strah u trenutku opasnosti otkrio je njihovo nevjerstvo. U svom nastojanju da spasu sebe, zaboravili su Isusa; i tek tada, u oajanju zavisnosti o sebi, obratili su se Onome koji im je mogao pomoi. Koliko esto je iskustvo uenika nae! Kad navale oluje iskuenja, i bljesnu plamene munje, i prekriju nas valovi, mi se sami borimo sa burom, zaboravljajui da postoji Onaj koji nam moe pomoi. Mi vjerujemo u vlastitu snagu dok se nada ne ugasi i mi postanemo spremi da izginemo. Tada se sjetimo Isusa, i ako se pozovemo na Njega da nas spase, neemo vikati uzalud. Iako On alostivo kori nae nevjerstvo i povjerenje u sebe, nikada ne proputa da nam ukae pomo u asu potrebe. Bili na kopnu ili na moru, ako imamo Spasitelja u svojim srcima, nema potrebe da strahujemo. iva vjera u Otkupitelja e smiriti more ivota i osloboditi nas
213
476
477
478
479
od opasnosti na putu za koji On zna da je najbolji. DA 336 (1898) Opasno je pokazivati strah u bolesnikoj sobi. Oni koji slue bolesnima moraju shvatiti vanost brine panje prema zakonima zdravlja. Poslunost ovim zakonima nigdje nije vanija nego u bolesnikoj sobi. Nigdje toliko toga ne zavisi od vjernosti u malom od strane posjetilaca. U sluajevima ozbiljne bolesti, mala nemarnost, neznatna nepanja na posebne potrebe ili opasnosti pacijenta, pokazivanje straha, uzbuenja, ili razdraljivosti, ak i nedostatak saosjeanja, moe pomai skalu na tasu ivota i smrti i uzrokovati odlazak u grob pacijenta koji bi se inae mogao oporaviti. MH 219 (1905) Strah alosti Svetog Duha. Vjera dri Boga za rije, ne traei da shvati znaenje tekih iskustava koja dolaze. Ali postoje mnogi koji imaju malo vjere, oni se uvijek plae i pozajmljuju nevolje. Oni su svakodnevno okrueni znacima Boje ljubavi, svakodnevno uivaju u izobilju Njegovog provienja; ali oni previaju ove blagoslove. I potekoe koje broje, umjesto da ih predaju Bogu, odvajaju ih od Njega, budei nespojkoj i jadanje.... Isus je njihov prijatelj. itavo nebo je zainteresovano za njihovo blagostanje, a njihov strah i jadikovanje aloste Svetoga Duha. Mi moramo vjerovati Njegovim obeanjima ne zato to vidimo ili osjeamo da nas Bog uje. Kad Mu dolazimo u vjeri, mi moramo vjerovati da svaka molba ulazi u Hristovo srce. Kad zatraimo Njegov blagoslov, moramo vjerovati da ga primamo i zahvaliti mu na tome. Zatim se trebamo pozabaviti svojim dunostima, sigurni da e blegoslov doi kad bude najpotrebniji. Kad nauimo da radimo ovako, znaemo da su nae molitve usliene. Bog, koji moe sve izobilnije initi, po bogatstvu slave svoje i po sili koja ini u nama, radie za nas. GW 261, 262 (1915) Sloboda od krivice donosi slobodu od straha. Aron se kao i narod odvojio od Mojsija, i ne smjee pristupiti k njemu. Videi njihovu zbunjenost i uas, ali ne znajui uzrok, on ih je podsticao da priu blie. Uvjeravao ih je u jemstvo Bojeg pomirenja i Njegovu obnoviteljsku naklonost. Oni u njegovom glasu nijesu zapaali nita sem ljubavi i preklinjanja, i napokon jedan se odvaio da mu se priblii. Suvie uplaen da govori, on je utke pokazao na Mojsijev izraz lica, a zatim prema nebu. Veliki voa je shvatio znaenje. Svjesni krivice, osjeajui da su jo uvijek pod boanskim negodovanjem, oni nijesu mogli podnijeti nebesku svjetlost, koja bi ih da su bili posluni Bogu, ispunila radou. U krivici se nalazi strah. Dua koja je slobodna od grijeha nee eljeti da se sakrije od nebeske svjetlosti. PP 329, 330 (1890) ta initi kada se plaimo. Samo osjeaj Boje prisutnosti moe odagnati strah koji bi plaljivom djetetu ivot uinio teretom. Neka mu se uree u pamenje obeanje: Aneli Gospodnji stanom stoje oko onih koji se Njega boje, i izbavljaju ih (Psalam 34:7). Neka ita divnu priu o Jelisiju u planinskom selu, a izmeu njega i vojske naoruanih neprijatelja, moni kordon nebeskih anela. Neka ita kako su se Petru u zatvoru i osuenom na smrt javili Boji aneli, kako su, pored naoruanih uvara, masivnih vrata i velike gvozdene kapije sa rezama i reetkama, ti aneli izveli Bojeg slugu u sigurnost. Neka ita o onom prizoru na moru, kad je vojnicima i mornarima u oluji, iscrpljenim od rada, bdjenja i dugog posta, Pavle zatoenik, na svom putu u iskuenje i egzekuciju, izgovorio one velike rijei ohrabrenja i nade: I evo vas sada molim da budete dobre volje, jer nijedna dua od vas nee propasti.... Jer u ovu no stade predame aneo Boga kojega sam ja i kojemu sluim, govorei: ne boj se, Pavle! Valja ti doi pred Cezara; i evo ti darova Bog sve koji se voze sa tobom. Vjerujui u ovo obeanje Pavle je uvjeravao svoje drugove:
214
Nijednome od vas dlaka s glave nee otpasti. Tako se i zbilo. Zato to je na tom brodu bio jedan ovjek kroz kojeg je Bog mogao djelovati, itava posada neznaboakih vojnika i mornara bila je sauvana. I tako izaoe svi ivi na zemlju.'' (Djela 27:2224, 34, 44). Ed 255, 256 (1903) Bog postupa otvoreno. Ali na Gospod nas ne obmanjuje. On nam ne kae: Ne plaite se, nema opasnosti na vaem putu. On zna da postoje iskuenja i opasnosti, i postupa sa nama otvoreno. On ne namjerava da izvede svoj narod iz svijeta grijeha i zla, ve ih smjeta u siguran zaklon. Njegova molitva za uenike bila je: Ne molim te da ih uzme sa svijeta nego da ih sauva oda zla. U svijetu, kae on, imaete nevolju; ali ne bojte se, jer Ja nadvladah svijet. (Jovan 17:15; 16:33). SC 122, 123 (1892) Ne gledajte na sebe. Odvrati pogled sa sebe ka Isusu. Ti moete priznati da si grenik, dok je u isto vrijeme tvoja privilegija priznati Hrista za svog Spasitelja. On nije doao da zove pravednike ve grenike na pokajanje. Sotona e predstavljati potekoe i sugestije ljudskom umu, da bi oslabio vjeru i unitio hrabrost. On umnoava iskuenja koja jedno za drugom zapljuskuju um; ali udubljivanje u emocije i odavanje osjeanjima znai primiti zlog gosta sumnje, a inei tako uvlai se u zamku beznadenih potekoa. Moda e se zapitati: ta da radim pod ovim stranim doaptavanjima? Protjeraj ih iz uma posmatranjem i razmiljanjem o neuporedivim dubinama Spasiteljeve ljubavi. Ne raspiruj svoja osjeanja, i ne govori o njima, nemoj im sluiti bila ona dobra, loa, tuna, ili ohrabrujua. Lt 41, 1893. Savladati strah vjerom u Isusa. Isus nas poziva da doemo k Njmu i On e skinuti teret sa naih umornih ramena i poloiti na nas svoj jaram, koji j blag, i Njegovo breme koje je lako. Staza kojom nas On poziva da hodimo nikad nas ne bi kotala grie savjesti kad bi uvijek njome ili. Kad skrenemo sa staze dunosti put postaje teak i trnovit. rtve koje moramo ponijeti slijedei Hrista su samo mnogi koraci na povratku na stazu svjetlosti, mira i sree.Sumnje i strahovi rastu poputanjem, i to im se vie poputa, tee ih je savladati. Sigurno je ostaviti svaku zemaljsku potporu i uhvatiti za ruku Onoga koji je izvukao i spasao uenika koji je tonuo na uzburkanom moru. 4T 558 (1881) Hristos Nosilac Bremena. Iznesite svoje potrebe, svoju tugu, i svoje strahove pred Boga. Ne moete ga preopteretiti; ne moete ga umoriti.... Njegovo srce ljubavi je dotaknuto naom tugom, ak i naim izrazima alosti. Predajemo mu sve to nam optereuje um. Nita nije preveliko za Njega da ne moe nositi, jer On odrava svjetove, On vlada nad svim poslovima univerzuma. Nita to se na bilo koji nain tie naeg mira nije suvie malo za Njega da primijeti. Nema poglavlja u naem iskustvu suvie mranog za Njega da proita; nema potekoe koju On ne moe razmrsiti. Nikakva nesrea ne moe se desiti najmanjem od Njegove djece, nijedna briga muiti duu, nijedna radost, nijedna iskrena molitva prei preko usana, koju ne bi zapazio na Nebeski Otac, ili za koju se On smjesta ne bi zainteresovao.... Odnosi izmeu Boga i svake due su tako jasni i potpuni kao da ne postoji nijedna druga dua na zemlji koja bi zavreivala Njegovu panju, nijedna druga dua za koju je dao svog ljubljenog Sina. SC 100 (1892)
480
481
DEPRESIJA*
*
Vidi Dodatak A i Dodatak B 215
482
483
484
Mnoge bolesti su posledica mentalne depresije. Zadovoljan um, veseo duh, zdravlje su tijelu i snaga dui. Nita toliko ne pospjeuje bolest kao depreija, klonulost i tuga. 1T 702 (1868) Mnoge bolesti od kojih ljudi pate posledica su mentalne depresije. MH 241 (1905) Uklanjanje depresije ubrzava oporavak. Zato to je Boja ljubav toliko i tako sigurna, bolesnika treba ohrabriti da vjeruje u Njega i bude veseo. Zabrinutost za sebe tei da uzrokuje slabost i bolest. Kad bi se uzdigli iznad depresije i klonulosti, njihovi izgledi na oporavak bili bi bolji; jer: oko Gospodnje je nad onima... koji se nadaju Njegovoj milosti (Psalam 33:18). MH 229 (1905) Depresija proizvedena gvozdenim dostojanstvom. Neki se dre hladne rezervisanosti, i gvozdenog dostojanstva, koje odbija one koji dolaze pod njihov uticaj. Ovaj duh je zarazan; on stvara atmosferu koja gui dobre podsticaje i dobre odluke; on suzbija prirodnu struju ljudskog saosjeanja, srdanosti, i ljubavi; i pod njegovim uticajem ljudi postaju napregnuti i izvjetaeni, a njihov drutveni ivot i plemeniti atributi se unitavaju zbog nedostatka vjebe. Ne samo to je zahvaeno duhovno zdravlje ve i fiziko zdravlje strada pod ovom neprirodnom depresijom. Potitenost i hladnoa ove nedrutvene atmosfere odraava se na izrazu lica. Lica onih koji su dobroduni i saosjeajni zraie sjajem istinske dobrote, dok oni koji ne gaje ljubazne misli i nesebine motive izraavaju na svom licu osjeanja koja gaje u srcu. 4T 64 (1876) Mentalna depresija iz slabo provjetrenih prostorija. Posledice proizvedene ivljenjem u zatvorenim, loe provjetrenim prostorijama su sledee: sistem postaje slab i nezdrav, cirkulacija se suzbija, krv se sporo kree kroz sistem jer nije proiena i oivotvorena istim, osvjeavajuim nebeskim vazduhom. Um postaje depresivan i utuen, dok itav sistem malaksava, i postaje podloan nastanku groznice i drugih akutnih bolesti. 1T 702, 703 (1868) Depresija i utuenost posledica nedostatka kiseonika. Pluima treba dopustiti najveu moguu slobodu. Njihov kapacitet se razvija slobodnim djelovanjem; ona se smanjuju ako se steu i pritiskaju. Otuda sve te rave posledice od uobiajenih aktivnosti, naroito u sjedeim zanimanjima, od pogrbljenosti pri radu. U tom poloaju nemogue je duboko disati. Plitko udisanje uskoro postaje navika, a plua gube svoju mo da se ire.... Na taj nain prima se nedovoljna koliina kiseonika. Krv sporo protie. tetne, otrovne tvari, koje bi se izdisanjem izbacile iz plua, se zadravaju, i krv postaje neista. Ne samo plua, ve eludac, jetra i mozak su pod tim uticajem. Koa postaje boleljivo uta, probava oteana, srce depresivno, mozak zamagljen, misli konfuzne; utuenost pritika duh; itav sistem postaje klonuo i neaktivan, i osobito podloan bolesti. MH 272, 273 (1905) Pravilana respiracija smiruje nerve. Da bi imali dobru krv, moramo pravilno disati. Puni, duboki udisaji istog vazduha, koji pune plua kiseonikom, proiavaju krv. To joj daje svijetlu boju i odailje je, kao ivotodavnu struju, u svaki dio tijela. Pravilno disanje smiruje nerve, otvara apetit i poboljava probavu, i podstie zdrav, osvjeavajui san. MH 272 (1905)
216

*
Vodena bolest i bolest srca tee da podjarme Elen G. Vajt. Bolest me teko pritiska. Godinama sam bila pogoena vodenom bolesti i bolesti srca, koje su teile da mi podjarme duh i unite vjeru i hrabrost. 1T 185 (1859) Pozajmljena sila rezultira depresijom. Kroz neumjerenost koja zapoinje u domu, probavni organi prvo oslabe, i uskoro obina hrana ne zadovoljava apetit. Uspostavlja se nezdravo stanje, i javlja se udnja za stimulativnijom hranom. aj i kafa proizvode trenutni efekat. Pod uticajem ovih otrova nervni sistem se uzbuuje; i u nekim sluajevima, za izvjesno vrijeme intelekt izgleda ukrijepljen, a mata bujnija. Zato to ovi stimulansi produkuju tako prijatne posledice, mnogi zakljuuju da su im zaista potrebni; ali uvijek postoji reakcija. Nervni sistem pozajmljuje silu za sadanju potrebu iz svojih buduih resursa, i sva privremena svjeina je praena odgovarajuom depresijom. Iznenadno olakanje poslije aja ili kafe je dokaz da je ono to izleda kao snaga samo nervno uzbuenje, i shodno tome mora biti tetno po sistem. CTBH 31, 1890. (CG 403) Kruta hladnoa u braku uzrok depresije. Kad ste oenili svoju suprugu ona vas je voljela. Bila je izuzetno osjetljiva, ipak uz trud sa vae strane i duhovnu hrabrost sa njene, njeno zdravlje nije moralo biti ovakvo kakvo je. Ali vaa kruta hladnoa nainila vas je poput ledenog brijega zamrzavajui kanale ljubavi i privrenosti. Vai ukori i prigovaranje bili su poput grada koji pustoi osjetljivu biljku. To je ohladilo i gotovo unitilo ivot biljke. Vaa ljubav prema svijetu je unitila dobre crte vaeg karaktera. Vaa ena je drugaija i iskrenija. Ali kad je, ak i u malim stvarima, ispoljavala svoje velikodune porive, vi ste osjeali smetnju u svojim osjeanjima i prekorevali je. Ispoljavali ste strog i neprijateljski duh. Proizveli ste osjeanje kod svoje supruge da je samo obaveza, teret, i da nema prava da ispoljava svoju velikodunost na va raun. Sve ovo je bilo tako obeshrabrujue prirode da se osjeala beznadno i bespomono i nije imala snage da se nosi sa tim, ve se povila pod silom pritiska. Da joj je brani ivot bio prijatan, imala bi dobro zdravlje. Ali kroz itav va brani ivot taj demon je bio gost u vaoj porodici i likovao nad vaom bijedom. 1T 696 (1868) Depresija je ponekad rezultat seksualnog pretjerivanja. Mnoge porodice su u najnesrenijem stanju zato to suprug i otac doputa da ono ivotinjsko u njegovoj prirodi dominira nad intelektualnim i moralnim. Posledica je est osjeaj tromosti i depresije, ali rijetka se pretpostavlja da je to rezultat njihovog vlastitog neispravnog kursa djelovanja. Mi smo pod sveanom obavezom da uvamo duh istim i tijelo zdravim, da bi mogli biti na korist ovjeanstvu i vriti savrenu slubu Bogu. Apostol izgovara ove rijei upozorenja: Da ne caruje dakle grijeh u vaem smrtnom tijelu, da ga sluate u slastima njegovim (Rimljanima 6:12). On nas bodri govorei nam da svaki koji se bori od svega se uzdrava (1 Korinanima 9:25). On poziva sve koji se zovu hrianima da ponude svoja tijela na rtvu ivu, svetu, ugodnu Bogu (Rimljanima 12:1). On kae: Nego morim (podreujem) tijelo svojei trudim se da kako sam drugima propovijedajui izbaen ne budem (1 Korinanima 9:27). 2T 381 (1870) Privremena depresija moe pratiti uspjeh. Reakcija kakva esto prati veliku vjeru i slavan uspjeh pritiskala je Iliju. On se plaio da reformacija koja je otpoela na Karmilu nee
485
486
Vidi Odabrane poruke, 2 knjiga, pp. 235-245, Duhovna hrabrost i nevolja (Fortitude and Affliction) 217
487
488
potrajati, i obuzela ga je depresija. Bio se uzdigao do samog vrha; a sada se nalazio u dolini. Dok je pod nadahnuem Svemoguega, podnio i najvee kuanje vjere; ali u ovom trenutku obeshrabrenja sa Jezaveljinom prijetnjom koja mu je odzvanjala u uima i Sotonom koji je oito jo prevlaivao kroz zavjeru ove ene, on je izgubio oslonac na Boga. Bio je uzdignut preko mjere, i reakcija je bila strana. PK 161, 162 (1917) Kontrolisanje depresivnog uma. Ova majka je mogla i trebala uiniti mnogo u pogledu kontrole svojih nerava i uma kada su depresivni; ak i kad je bolesna, moe, kad bi se samo nauila, biti ljubazna i vesela i podnijeti vie buke nego to je mislila da je mogue. Ona ne treba initi da djeca osjeaju njene slabosti i pomraivati njihove mlade i osjetljive umove depresivnou duha, uzrokujui da osjeaju kako je kua grobnica, a majina soba najtunije mjesto na ovom svijetu. Um i nervi stiu dranje i snagu uvjebavanjem volje. Mo volje e u mnogim sluajevima obezbijediti silnu utjehu nervima. 1T 387 (1863) Dvije krajnosti kod vjernika. Oni koji ne osjeaju da je vjerska dunost disciplinovati um da se bavi veselim predmetima obino se nau u jednoj od dvije krajnosti: oni e se oduevljavati stalnim krugom uzbudljivih zabava, odajui se povrnom razgovoru, smijehu i ali; ili e biti depresivni, sa velikim iskuenjima i mentalnim sukobima, koje zamiljaju ali koje je malo njih ikad iskusilo ili moglo razumjeti. Ove osobe mogu ispovjedati hrianstvo, ali oni varaju vlastite due. ST, Oct 23, 1884. (CH 628, 629) Ohrabrujua ili obeshrabrujua mo tampane stranice. Moj mu je neumorno radio da pokrene izdavaki interes do njegovog sadanjeg stanja razvoja. Zapazila sam da je imao vie saosjeanja i ljubavi od svoje brae, nego je mislio da ima. Oni su revno pretraivali materijal da pronau neto iz njegovog pera. Kada je u njegovim spisima postojao ton veselosti, kad je ohrabrujue govorio, njihova srca bila su osvijetljena, a neki su ak i plakali sa njenim osjeanjima radosti. Ali ako su izraavani potitenost i tuga, izrazi lica njegove brae i sestara, dok su itali, postojali bi tuni, a duh koji je karakterisao njegove spise odraavao se na njima. 3T 96, 97 (1872) Obeshrabren ovjek je teret samome sebi. Pred sobom sam imala izloenu injenicu da u vaem razredu medicinskomisionarske kole ima onih iji prvi zadatak treba biti da razumiju sebe, izraunaju cijenu, i znaju kad ponu sa gradnjom da li su u stanju da je zavre. Nemojte obesastiti Boga lomei ovjeka u procesu edukacije; jer slomljen, obeshrabren ovjek je teret samom sebi. Misliti da e u nekom poslu koji se planira uraditi Bog pruiti potporu, dok se pretrpavamo studijama, i izlaemo uticajima koji dovode u opasnost zdravlje i ivot krei prirodne zakone, suprotno je svjetlosti koju je Bog dao. Prirodi se nita ne moe nametati. Ona ne oprata tetu koja se priini toj udesnoj, delikatnoj maineriji. Lt 116, 1898. (MM 79) Beznadenost prikrivena pod fasadom drske hrabrosti. Dijete koje se esto ukorava za neki posebni propust, poinje da smatra tu manu kao svoju osobinu, neto protiv ega se uzaludno boriti. Na taj nain stvara se obeshrabrenost i beznadnost, esto prikriveni pod prividnom nezainteresovanou ili drskom hrabrou. Ed 291 (1903) Pobjeda staje napora (savjeti jednoj porodici). Vi moete biti srena porodica ako hoete initi ono to vam je Bog dao da radite i stavio vam kao dunost. Ali Gospod nee initi za vas ono to je vama ostavio da uradite. Brat C zavreuje saaljenje. On toliko dugo osjeao nesrenim da mu je ivot postao teret. To ne mora biti tako. Njegova mata je bolesna, i suvie dugo je zadravao svoje oi na toj mranoj slici da ako se suoava sa nedaama i
218
razoarenjima, sve ide u propast, da e dopasti oskudice, da je sve protiv njega, da mu je najtee od svih; i na taj nain ivot mu je postao bijedan. to vie tako razmilja, to svoj ivot i ivote onih oko sebe ini bijednijim. On nema razloga da se tako osjea; sve je to djelo Sotone. On ne smije dozvoliti da neprijatelj tako kontrolie njegov um. Treba se odvratiti od te mrane i nesrene slike ka onoj ljubljenog Spasitelja, nebeskoj slavi, i bogatstvu naslea pripravljenog za sve koji su ponizni i koji imaju zahvalna srca i stalnu vjeru u obeanja Boja. Ovo e ga stajati napora, borbe, ali to se mora uiniti. Vaa sadanja srea i vaa budua, vjena srea zavisi o usredsreivanju uma na vesele stvari, odvraanja pogleda od mrane slike, koja je imaginarna, ka dobrima koja je Bog rasuo na vaoj stazi, i iznad toga, ka nevidljivom i vjenom. 1T 703, 704 (1868) Plodovi mranih predosjeanja. Va ivot je sada bijedan, pun zlih predosjeanja. Mrane slike se ocrtavaju pred vama; okruuje vas tama nevjerstva. Govorei na strani nevjerstva postajali ste sve mraniji i mraniji; nalazili ste zadovoljstvo u bavljenju neugodnim temama. Kad bi drugi govorili o nadi, vi ste lomili u njima svaki osjeaj nade govorei sve ozbiljnije i okrutnije. Vaa iskuenja i nevolje uvijek su odravale pred vaom enom bolnu misao da je smatrate teretom zbog njene bolesti. Ako volite mrak i oaj, govorite o njemu, bavite se njime, i ranjavate svoju duu oivljavajui u mati sve to moete da bi gunali protiv svoje porodice i protiv Boga, srce vam je poput polja kojim bijesni poar, unitavajui sve to je zeleno i ostavljajui ga suhim, pocrnjelim i sparuenim. IT 699 (1868) Nadvladavanje emocionalne nestabilnosti. Vi pripadate porodici koja ima nedovoljno uravnoteene umove, mranoj i depresivnoj, podlonoj okruenju, i prijemivoj na uticaje. Ukoliko ne kultiviete veseo, srean, zahvalan okvir uma, Sotona e vas na kraju potiniti svojoj volji. Vi moete biti pomo, snaga crkvi gdje boravite, ako se hoete pokoravati Gospodnjim uputima i ne djelovati po osjeanjima, ve biti kontrolisani naelom. Nikad ne doputajte da vam ukor izmakne sa uana, jer to je poput pustonog grada onima oko vas. Neka vesele, srene, ljubazne rijei padaju sa vaih usana. IT 704 (1868) Nema potrebe za robovanje depresiji. Zapamtite da u vaem ivotu vjera ne smije biti prosto jedan uticaj meu ostalima. To mora biti uticaj koji dominira drugima. Budite strogo umjereni. Odbijajte svako kuanje. Ne inite ustupke lukavom neprijatelju. Ne sluajte sugestije koje on stavlja u usta mukaraca i ena. Morate zadobiti pobjedu. Morate stei plemenitost karaktera; ali to ne moete postii dok ste depresivni i obeshrabreni neuspjehom. Razbijte obru kojim vas je Sotona vezao. Nema potrebe da mu budete rob. Vi ste moji prijatelji, rekao je Hristos, ako inite to sam vam zapovjedio. Lt 228, 1903. (MM 43) Lijek predloen propovjedniku koji je patio od depresije. Vi trebate paljivo raditi i paziti na periode za odmor. inei tako povratiete svoju fiziku i mentalnu svjeinu i uiniti svoj rad mnogo efikasnijim. Brate F, vi ste nervozan ovjek i puno toga radite nagonski. Mentalna depresija veoma utie na va rad. Povremeno osjeate nedostatak slobode i mislite da je to zato to su drugi u tami ili grijee ili je neto slino posrijedi, teko biste mogli rei ta, i usmjeravate se negdje i na nekoga, to je podlono priiniti veliku tetu. Kad bi se samo primirili u ovom razdraljivom, nervoznom stanju, tiho i u pouzdanju ekajui na Boga i upitali se da problem nije u vama samima, potedjeli biste se ranjavanja vlastite due i ranjavanja dragocjenog djela Bojeg. 1T 622 (1867) Bavljenje neprijatnostima. Kad vidite bezakonje svuda oko sebe to vas ini sve radosnijim to je On va Spasitelj, a mi Njegova djeca. Dakle hoemo li gledati na bezakonje oko nas i
219
489
490
491
492
baviti se mranim stvarima? Ne moete to izlijeiti; zato govorite o neemu to je uzvienije, bolje, plemenitije.... Dakle moemo sii u podrum ostajati i gledati u mrane uglove i onda govoriti o tami i rei: Oh, ovdje je tako mrano, i nastaviti razgovor o tome. Ali da li e tako postati svjetlije? Izaite iz njega, izaite iz mraka u gornju sobu gdje zrai svjetlost sa Bojeg lica. Vi znate da se naa tijela izgrauju od asimilirane hrane. Dakle, isto je sa naim umovima. Ako nam se um bavi neprijatnim stvarima u ivotu, neemo imati nikakve nade, ve treba da se bavimo ljupkim prizorima neba. Pavle kae: Naa laka sadanja briga donosi nam vjenu i od svega preteniju slavu (2 Korinanima 4:17). MS 7, 1888. Hristovo saosjeanje (ohrabrenje hrianki koja je patila od depresije). Moja draga starija sestro ________, mnogo sam alosna to ste bolesni i patite. Ali drite se Onoga kojega ste voljeli i kome ste godinama sluili. On je dao svoj ivot za svijet, i voli svakog koji vjeruje u Njega. On saosjea sa onima koji pate pritisnuti boleu. On osjea svaki bol koji osjeaju Njegovi ljubljeni. Samo poivajte u Njegovim rukama i znajte da je On va Spasitelj, i va najbolji prijatelj, i da vas nikad nee ostaviti i napustiti. Na Njega ste se oslanjali mnogo godina, i vaa dua moe poivati u nadi. Vi ete pristupiti sa drugim vjernima koji su vjerovali u Njega, da ga hvalite trijumfalnim glasom. Sve to se oekuje da uradite je poinak u Njegovoj ljubavi. Nemojte brinuti. Isus vas voli sada kad ste slabi i patite. On vas dri na svojim rukama, ba kao to njeni otac dri malo dijete. Vjerujte u Onoga u koga ste vjerovali. Nije li vas On ljubio i brinuo za vas kroz itav ivot. Samo se odmorite u dragocjenim obeanjima koja su vam data. Lt 299, 1904. Ne otvarati put depresiji. Nou sam razgovarala sa tobom. Govorila sam ti: Veoma se radujem to si na tako dobroj lokaciji i moe biti blizu Sanatorijumu. Ne otvaraj put depresiji, ve doekaj sa dobrodolicom u svom srcu utjeiteljski uticaj Svetog Duha, da ti podari utjehu i mir.... Sestro moja ako hoe zadobiti dragojene pobjede, okreni se ka svjetlosti koja zrai iz Sunca pravednosti. Izraavaj nadu i vjeru i zahvalnost Bogu. Budi vesela, puna nade u Hrista. Naui se da mu zahvaljuje. Ovo je moan lijek za bolesti due i tijela. Lt 322, 1906. Atmosfera depresije. Neka propovjednici kroz koje Bog radi pristignu na konferenciju sa napregnutim nervima, rastuom depresijom, i kaem vam, imae atmosferu oko sebe poput debelog prekrivaa od magle koji pokriva vedro nebo. Moramo gajiti vjeru. Neka usne izgovaraju: Dua moja velia Boga, duh moj se raduje u Bogu mome Spasitelju. Mi moramo otkriti osjeaj prisutnosti Spasitelja, vrstu vjeru da je Isus na kormilu, i da e On vidjeti ovaj plemeniti brod siguran u luci. Mi moramo znati da je nemogue spasiti samoga sebe ili neku duu. Mi nemamo mo da damo spasenje onima koji ginu. Isus, na Otkupitelj, je Spasitelj. Mi smo samo Njegova orua i svakog trenutka zavisimo od Njega. Mi moramo veliati Njegovu silu pred Njegovim izabranim narodom i pred svijetom radi velikog spasenja koje je kroz svoju pomiriteljsku rtvu i svoju krv izlio na nas. Lt 19a, 1892. Neu da budem depresivna. Ponekad sam veoma zbunjena ne znajui ta da radim, ali neu da budem depresivna. Odluila sam da unesem to je vie mogue svjetlosti u svoj ivot. Lt 127, 1903. Ima mnogo toga to mi rastuuje srce, ali pokuavam da ne govorim obeshrabrujue, zato to je neko ko slua moje rijei moda tuan u srcu, i ne smijem initi nita to bi povea220
493
lo njegovu tugu. Lt 208, 1903. Vjerom se probiti kroz tamu. Ako bih posmatrala te mrane oblake nevolje i potekoe na koje nailazim u svom poslu ne bih imala vremena da radim nita drugo. Ali ja znam da postoji svjetlost i slava iznad oblaka. Vjerom se probijam kroz tamu do slave. Povremeno sam pozvana da proem kroz finansijske potekoe. Ali ne brinem o novcu. Bog brine o mojim poslovima. inim sve to mogu, i kad Bog vidi da je najbolje za mene da imam novca, On mi ga alje.- MS 102, 1901. Vjera je potreba. Dok sam bila u posjeti Sanatorijumu Rajska dolina (The Paradise Valley Sanatarium) prije otprilike tri godine, govorila sam skoro svako jutro u pet sati radnicima, a kasnije pacijentima. Meu pacijentima je bijo jedan ovjek koji je uvijek izgledao depresivan. Saznala sam da je vjerovao u teoriju biblijskih doktrina ali nije mogao ispoljiti vjeru koja mu je bila potrebna da prisvoji za sebe Boja obeanja. Jutro za jutrom govorila sam pacijentima o vjeri i podsticala ih da vjeruju Bojim rijeima. Ipak inilo se da je ovaj jadni ovjek nije sposoban priznati da ima vjeru. Razgovarala sam sa njim nasamo. Iznosila sam mu istinu na svaki mogui nain, a zatim ga upitala vjeruje li da je Isus njegov lini Spasitelj i da e mu pomoi. Na Spasitelj je rekao svima koji su umorni i natovareni: Uzmite jaram moj na sebe. Ne nosite jaram koji ste sami nainili. Uzmite jaram moj na sebe, nauite se od mene, jer sam ja krootak i smjeran u srcu, i nai ete odmor duama svojima (Matej 11:28, 29). Konano, dolo je vrijeme kad sam morala ii. Rekla sam mu: Dakle, prijatelju moj, moe li mi rei da si nauio vjerovati Spasitelju koji je preuzeo toliko bola da poznaje patnje svake due? Moe li i hoe li vjerovati u Njega ? Moe li mi rei, prije nego odem, da si primio vjeru da vjeruje u Boga? Podigao je pogled i rekao: Da ,vjerujem, imam vjeru. Hvala Gospodu, odgovorila sam mu. Osjeala sam, iako su postojali i drugi koji su bili prisutni i sluali moja izlaganja u gostinskoj sobi, da sam bila bogato nagraena za sve svoje napore. MS 41, 1908. Igraka u rukama Sotone. Ne idite drugima sa svojim probama i iskuenjima; samo vam Bog moe pomoi. Ako ispunite uslove Bojih obeanja, ta obeanja e se ispuniti na vama. Ako vam je um usmjeren na Boga, vi neete ii iz stanja ushienosti u dolinu potitenosti kad probe i iskuenja dou na vas. Neete govoriti o sumnji i tami drugima. Neete kazati: Ne znam o ovom ili onom. Ne osjeam se srenim. Nijesam siguran da imam istinu. Neete ovo initi, jer imaete sidro dui, sigurno i pouzdano. Kad govorimo o obeshrabrenju i tami, Sotona slua sa avolskom radou; jer prija mu saznanje da vas je vezao u svoje okove. Sotona ne moe itati nae misli, ali moe da vidi naa djela, sluati nae rijei; i iz svog dugog poznavanja ljudske porodice, moe oblikovati svoja iskuenja da zavlada slabim takama naeg karaktera. I koliko esto ga uvodimo u tajnu kako moe postii pobjedu nad nama. Oh, kad bi mogli kontrolisati svoje rijei i djela! Koliko bi bili jaki kad bi nae rijei bile takvog reda da se ne postidimo kad se suoimo sa izvjetajem o njima u dan suda. Koliko e drugaije izgledati u dan Boji od onoga na ta su liile kad smo ih izgovorili. RH, Feb 27, 1913. Isus razumije osjeanja oaja. Vjera i nada drhtale su u Hristovim samrtnim mukama zato to je Bog bio uklonio sigurnost svog odobravanja i prihvatanja koju je ranije davao svom ljubljenom Sinu. Otkupitelj svijeta se stoga oslanjao na dokaze koji su ga do tada jaali, da je Otac prihvatao Njegov rad i bio zadovoljan sa Njegovim djelom. U svojoj samrtnoj agoniji,
221
494

495
496
dok je predavao svoj dragocjeni ivot, On se jedino vjerom pouzdao u Onoga kojega je uvijek sa radou sluao. Niotkuda nije bilo ohrabrenja jasnim, blistavim zracima nade. Sve je bilo obavijeno tekom tamom. Usred strane tame koju je osjeala i priroda, Otkupitelj je ispio misterioznu au do poslednje kapi. Lien ak i blistave nade i vjere u trijumf koji e biti Njegov u budunosti, povikao je jakim glasom: Oe, u Tvoje ruke predajem duh svoj. On se poistovjetio sa karakterom svog Oca, sa Njegovom pravdom, Njegovom milou, i Njegovom velikom ljubavi, i u pokornosti pao u Njegove ruke. Usred pomjeranja i grenja prirode zapanjeni posmatrai zauli su samrtne rijei ovjeka sa Golgote. 2T 210, 211 (1869) Bog se nije promijenio. Osjeanje sigurnosti ne smijemo prezirati; za to treba da hvalimo Boga; ali kad su vam osjeanja depresivna, ne mislite da se Bog promjenio. Jednako ga hvalite, zato to vjerujete u Njegovu rije, a ne u osjeanja. Zavjetovali ste se da ete hodati vjerom, a ne biti kontrolisani osjeanjima. Osjeanja se mijenjaju sa okolnostima. Lt 42, 1890. (HC 124) Bez sklonosti da govorimo o sumnjama. Kroz Hristove zasluge, kroz Njegovu praved-nost, koja nam se daje kroz vjeru, mi moramo postii savrenstvo hrianskog karaktera. Na svakodnevni posao je objava apostolovih rijei: Gledajte na Isusa Hrista, zaetnika i svritelja nae vjere. Dok inei ovo nai umovi postaju bistriji i naa vjera jaa, a naa nada se potvruje; mi smo tako obuzeti prizorom Njegove istote i ljupkosti i rtve koju je podnio da nas pomiri sa Bogom da nemamo sklonosti da govorimo o sumnjama i obeshrabrenosti. 5T 744 (1889) Pravi hriani i depresija. Pravi hrianin ne doputa nikakvim zemaljskim obzirima da se isprijee izmeu njegove due i Boga. Autoritet Bojih zapovijesti vlada nad njegovim sklonostima i akcijama. Kada bi svako ko trai carstva Bojega i Njegove pravde bio uvijek spreman initi Hristova djela, koliko bi bila laka staza ka nebu. Blagoslovi Boiji bi priticali u duu, a hvala Gospodnja bi stalno bila na vaim usnama. Tada biste sluili Bogu iz naela. Vaa osjeanja ne mogu uvijek biti radosne prirode; oblaci e ponekad zamraivati horizont vaeg iskustva; ali hianska nada ne poiva na pjeskovitom temelju osjeanja. Oni koji djeluju iz naela posmatrae slavu Boju iznad tame i poivati na sigurnoj rijei obeanja. Oni se nee odvratiti od proslavljanja Boga, koliko god put izgledao mraan. Nedae i iskuenja e im samo pruiti priliku da pokau iskrenost svoje vjere i ljubavi. Kad se depresija spusti na duu, nema dokaza da se Bog promjenio. On je isti jue, danas i zauvjek. Vi ste sigurni u Boju naklonost kad osjeate zrake Sunca pravednosti; ali ako se oblaci nadviju nad vaom duom, ne smijete se osjeati naputenim. Vaa vjera mora probiti tamu. Vae oko mora biti svijetlo, i cijelo vae tijelo bie puno svjetlosti. Bogatstvo Hristove milosti mora se imati na umu. uvajte kao blago pouke koje Njegova ljubav daje. Neka vaa vjera bude poput Jovove, da moete izjaviti: Da me i ubije, opet u se uzdati u Njega. Oslonite se na obeanja svog nebeskog Oca, i pamtite Njegove preanje postupke sa vama i sa Njegovim slugama; jer sve ide na dobro onima koji ljube Boga. RH, Jan 24, 1888.
222
53. SUKOB POZITIVNO I NEGATIVNO
Zajednica sa Bogom rezultira u jedinstvu. Bog je utelovljenje dobrote, milosti, i ljubavi. Oni koji su istinski povezani sa Njim ne mogu se meusobno razlikovati. Njegov Duh koji vlada u srcu stvorie sklad, ljubav, i zajednitvo. Suprotnost ovome primjetna je meu djecom Sotone. Njegov posao je da raspiri zavist, razdor i ljubomoru. U ime svoga Gospoda pitam one koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici: Kakav rod nosite? 5T 28 (1882) Sjetva i etva nesklada. Onaj koji sije sjeme nesklada i razdora ponjee u vlastitoj dui plodove smrti. Sam in traenja zla u drugima razvija zlo u onima koji ga posmatraju. MH 492 (1905) Sotona uiva u prepirkama. Sotona neprekidno nastoji da prouzrokuje nepoverenje, otuenost, i zlobu meu Boijin narodom. esto emo biti kuani da su naa prava uskraena dok ne postoji stvarni uzrok za takva osjeanja.... Prepirke, razdor i suenja meu braom sramota su djelu istine. Oni koji dre takav kurs izlau crkvu podsmjehu njenih neprijatelja i uzrokuju trijumf sila tame. Oni iznova probadaju Hristove rane i izlau ga otvorenoj sramoti. 5T 242, 243 (1882) Sukob vodi u ratobornost. Naroit, prevaran posao Sotone bio je da prouzrokuje sukobe, koje bi uveli u beskorisne borbe na rijeima. On dobro zna da e ovo zaokupiti um i vrijeme. To podstie ratobornost i gasi duh osvjedoenja u umovima mnogih, odvlaei ih u raznolika miljenja, optuivanje, i predrasude, to zatvara vrata istini. RH, Sept 11, 1888. (Ev 155) Razdor meu braom odlae Drugi dolazak. etrdeset godina nevjerstvo, gunanje i pobuna spreavali su ulazak drevnog Izraela u Hanansku zemlju.... Nevjerstvo, svjetovnost, neposveenost i razdor meu narodom koji se izjanjava kao Gospodnji je ono to nas zadrava na ovom svijetu grijeha i tuge toliko godina. MS 4, 1883. (Ev 696) Nije vrijeme za prepirke i razdor. Mukarci i ene koji izjavljuju da slue Gospodu se zadovoljavaju da posveuju vrijeme i panju pitanjima od male vanosti. Oni su zadovoljni to se meusobno razlikuju. Kada bi bili posveeni Gospodnjem djelu, ne bi se sukobljavali i svaali poput porodice razuzdane djece. Svaka ruka bila bi uposlena u slubi. Svako bi stajao na svom mjestu dunosti, radei srcem i duom kao misionar Hristovog krsta.... Radnici bi nosili sa sobom u svojoj slubi molitve i saosjeanje probuene crkve. Oni bi primali upute od Hrista i ne bi nalazili vremena za svae i razdor. RH, Sept 10, 1903. Neka se ne podie sukob nad beznaajnim stvarima. Duh ljubavi i milosti Gospoda naega Isusa Hrista vezae srce za srce, ako svako otvori prozore svog srca prema nebu a zatvoriti ih na zemlji. RH, Sept 10, 1903. Sukob treba smiriti. Sila Boje milosti uinie vie za duu nego sukob za ivota. Koliko se puno stvari moe popraviti silom istine i sukoba smiriti doputanjem boljih naina. Veliko uzvieno naelo, Mir na zemlji i meu ljudima dobra volja, daleko vie bi se ispoljavalo kad bi oni koji vjeruju Hrista radili zajedno sa Bogom. Tada se sve te male stvari koje neki uvijek isturaju, a koje nijesu autoritativno postavljene u Bojoj Rijei, nee veliati u vana pitanja. Lt 183, 1899. Sukob podstie samoodbranu. U svom postupanju sa Tomom, Isus je dao pouku svojim sledbenicima. Njegov primjer pokazuje kako se trebamo odnositi prema onima ija vjera je slaba i koji istiu svoje sumnje. Isus nije zadobio Tomu ukorom, niti se upustio u sukob sa
223
497
498
499
500
501
njim. On je otkrio sebe sumnjalici.Toma je bio vrlo nerazuman diktirajui uslove svoje vjere, ali je Isus, svojom iskrenom ljubavlju i obzirom, poruio sve barijere. Nevjerstvo se rijetko pobjeuje sukobom. Sukob prije dovodi do samoodbrane i nalazi novu potporu i opravdanje. Ali kad se Isus, u svojoj ljubavi i milosti, otkrije kao raspeti Spaasitelj, sa mnogih nikad nevjernih usana zaue se Tomino priznanje: Gospod moj i Bog moj. DA 808 (1898) Ne govoriti rijei sukoba bolesniku. Kraj bolesnikog kreveta ne treba govoriti ni rijei o osnovnim naelima vjere ili sukobu. Uputite paenika na Onoga koji hoe da spase sve koji mu dolaze u vjeri. Ozbiljno i njeno se trudite da pomognete dui koja lebdi izmeu ivota i smrti. MH 120 (1905) Sukob je beskorisan. Mi nijesmo pozvani da ulazimo u sukob sa onima koji sa dre lanih teorija. Sukob je beskoristan. Hristos se nikad nije uputao u njih. Pisano je, bilo je oruje koje je koristio Iskupitelj svijeta. vrsto se drimo Rijei. Dopustimo Gospodu Isusu i njegovim glasnicima da svjedoe. Znamo da je njihovo svjedoanstvo istinito. LS 93 (1915) Sukob rijetko omekava. Mnoge agurmentovane propovijedi rijetko omekavaju i potinjavaju duu. Lt 15, 1892. (Ev 172) Pozitivan pristup je moniji. Nemojte gajiti duh sukoba. Malo dobra se postie optuiteljskim govorima. Najsigurniji nain da se uniti lana doktrina je propovjedanje istine. Drite se onoga to je pozitivno. Neka dragocjene istine jevanelja umore silu zla. Pokaite njean, saaljiv duh prema greniku. Pribliite se srcima. Lt 190, 1902. (Ev 304) Sukob koji budi umove. U svim vjekovima Boji izabrani vjesnici bili su omalovaavani i progonjeni, pa ipak kroz njihove nedae proirilo se znanje o Bogu. Svaki Hristov uenik mora zauzeti isti poloaj i vriti isto djelo, znajui da njegovi neprijatelji ne mogu uiniti nita protiv istine, ve za istinu. Bog je zamislio da se istina istakne i postane predmet ispitivanja i diskusije, ak i kroz prezir koji je prati. Umovi ljudi moraju se uznemiriti; svaki sukob, svaki prekor, svaki napor da se ugui sloboda savjesti, Boje je sredstvo buenja umova koji bi u protivnom ostali uspavani. MB 33 (1896) Uticaj roditeljskih nesuglasica na djecu. U velikoj meri roditelji stvaraju atmosferu u krugu porodice, i kad postoji neslaganje izmeu oca i majke, djeca sudjeluju u istom duhu. Uinite atmosferu svog doma miomirisnom sa njenom promiljenou. Ako ste se otuili i ne uspijevate biti bibliski hriani, obratite se; jer karakter koji nosite u vrijeme probe bie karakter koji ete imati o Hristovom dolasku. Lt 18 b, 1891. (AH 16) Svaa donosi nevolju. Kao porodica vi moete biti sreni ili bijedni. To stoji na vama samima. Va vlastiti kurs djelovanja odredie budunost. Oboma vam je potrebno da omekate otre crte karaktera i govorite takve rijei da se ne postidite od njih u dan Bojega suda.... Vi se moete prepirati oko malih stvari koje nijesu vrijedne svae, i posledica e biti nesrea. Staza pravednika je staza mira. Ona je tako ista da ponizni, bogobojaljivi ovjek moe hodati njome bez spoticanja i bez pravljenja krivina. To je uska staza; ali ljudi razliitih naravi mogu hodati jedan uz drugog samo ako slijede Naelnika svog spasenja. 4T 502, 503 (1880) Kuenje i razdraivanje stvaraju pobunu. Grube, ljutite rijei nijesu nebeskog porijekla. Kuenje i razdraivanje nikad ne pomau. Umjesto toga, oni raspiruju najgora osjeanja ljudskoga srca. Kad vam djeca loe postupaju i kad su ispunjeni pobunom a vi kuani da grubo govorite i djelujete, saekajte prije nego ih popravite. Dajte im priliku da razmisle, i dopustite da vam se ohladi narav.
224
Kad sa svojom djecom postupate ljubazno i njeno, i oni i vi primiete Gospodnji blagoslov. I mislite li da e se u dan Gospodnjeg suda iko kajati to je bio strpljiv i ljubazan sa svojom djecom? MS 114, 1903. (CG 246) Blizina Hristu donosi jedinstvo. Uzrok podjela i nesloge u porodicama i u crkvi je odvajanje od Hrista. Doi blie Hristu znai pribliiti se meusobno. Tajna istinskog zajednitva u crkvi i u porodici nije diplomatija, nije uprava, nije naroiti ljudski napor da se pobijede potekoe iako se mnogo od ovog mora uiniti ve zajednica sa Hristom. Nacrtajte veliki krug, od ijeg kraja mnogo linija vode ka centru. to ove linije idu blie centru, blie su jedna drugoj. Tako je i u hrianskom ivotu. to blie dolazimo Hristu, bliemo blii jedni drugima. Bog se proslavlja kad se Njegov narod sjedini u skladnoj akciji. Lt 49, 1904. (AH 179) Neophodan sklad meu roditeljima. Treba postojati savreno povjerenje izmeu mua i ene. Oni zajedno trebaju razmotriti svoje odgovornosti. Zajedno trebaju raditi za najvee dobro svoje djece. Oni nikad ne trebaju u prisustvu dijece kritikovati planove jedno drugom ili dovoditi u pitanje sud onog drugog. Neka ena pazi da ne otea muevljev rad za djecu. Neka mu podupire ruke svoje ene, pruajui joj mudar savjet i ljubaznu podrku. MH 393, 394 (1905) Bez razlika. Ako se oevi i majke ne slau, jedno radi protiv drugoga da neutralie njegov uticaj, porodica e biti u demoralisanom stanju, i niti otac ni majka nee zadobiti potovanje i povjerenje koji su neophodni za valjano upravljanje porodicom.... Djeca brzo primjeuju sve to baca sjenku na pravila i odredbe domainstva, posebno one odredbe koje ograniavaju njihovo djelovanje. RH, Mar 13, 1894. (AH 312) Pozitivno vostvo u domu. Nemate prava da navlaite mrane oblake nad sreom svoje djece prigovorima ili strogim ukorima za beznaajne greke. Aktuaelna zabluda treba se prikazati upravo onoliko grenom koliko jeste, i potrebno je zauzeti vrst, odluan kurs da se preduprijedi njeno ponavljanje; pa ipak djecu ne treba ostavljati u beznadenom stanju uma, ve sa odreenom dozom ohrabrenja da mogu unaprijediti i zadobiti vae povjerenje i odobravanje. Djeca moda ele postupati ispravno, moda u svojim srcima namjeravaju biti posluna; ali im je potrebna pomo i ohrabrenje. ST, Apr 10, 1884. (CG 279) Mir u Crkvi. Neka bude mir u domu, i bie mir u crkvi. Ovo dragocjeno iskustvo unijeto u crkvu bie sredstvo stvaranja meusobnog ljubazne naklonosti. Svae e prestati. Istinska hrianska utivost zapaae se meu lanovima crkve. Svijet e znati da su bili sa Isusom i nauili se od Njega. Kakav bi utisak crkva ostavila na svijet kad bi njeni lanovi ivjeli hrianskim ivotom! MS 60, 1903. (CG 549). Smrt brie osjeanja nesklada. Kad smrt sklopi oi, kad se ruke poloe na nepomine grudi, kako se osjeanja nesklada brzo mijenjaju! Nema neprijateljstva, nema gorine; uvrede i pogreke se prataju, zaboravljaju. Koliko se ljubaznih rijei izgovori o pokojniku! Koliko dobrih stvari u njegovom ivotu dolazi na um! Pohvale se sada slobodno izraavaju; ali one padaju na ui koje ne uju, srce koje ne osjea.... Koliko njih, dok stoje tiho i sa stahopotovanjem kraj pokojnika, opozivaju sa stidom i alou rijei i djela koja su unijela tugu u srce koje sada zauvijek poiva! Unesimo sada sve lijepo, drago, i ljubazno u svoj ivot. Budimo promiljeni, prijatni, strpljivi i snoljivi u svojem optenju sa drugima. Neka se misli i osjeanja koja nalaze izraza pokraj samrtnikog odra unesu u svakodnevno druenje sa naom braom i sestrama u ivotu.
225
502
503
504
505
5T 490 (1889) Na Nebu nema razdora. Neka niko ne osjea, ak iako je moda teoretski utvren u sadanjoj istini, da ne pravi greke. Ali ako se greke poine, treba postojati spremnost da se isprave. I izbjegavajmo sve to lii na stvaranje nesklada i razdora; jer pred nama je nebo, a meu stanovnicima neba nee biti razdora. RH, Aug 8, 1907. (CH 244) Potrebno je vie ljubavi a manje kriticizma. Razlike u miljenjima uvijek e postojati, jer svaki um nije oblikovan da se utapa u isti kanal. Nasijeene i steene sklonosti moraju se nadzirati, da ne bi stvorile sukobe oko minornih stvari. Hristovi radnici moraju se udruiti zajedno u njenom saosjeanju i ljubavi. Neka niko ne misli da je vrlina podravati vlastite predstave i pretpostavljati da je jedini kome je dao Bospod pronicljivost i intuiciju. Hriansko milosre pokriva mnoge stvari koje bi neko mogao smatrati manama u drugom. Postoji potreba za vie ljubavi a daleko manje kriticizma. Kad Sveti Duh radi u srcima propovjednika i pomagaa, oni e otkriti Hristovu njenost i ljubav. Lt 183, 1899. Ne napadati pojednice. Neki od nae brae izgovorili su i napisali mnoge stvari koje se tumae kao protivljenje vlasti i zakonu. Pogreno je izlagati se na taj nain krivom razumijevanju. Nije mudro upuivati stalne prigovore na ono to ine ljudi na vlasti. Nije na zadatak da napadamo pojedince ili institucije. Moramo ispoljiti mnogo panje da ne bi bili shvaeni kao opozicija graanskim vlastima. Istina je da je nae ratovanje agresivno, ali nae oruje mora biti ono koje se nalazi u jasnom ovako govori Gospod. Na zadatak je pripremiti narod da opstane u veliki dan Boji. Mi se ne trebamo prestrojavati na linije koje e podstai sukob ili probuditi protivljenje u onima koji nijesu od nae vjere. 6T 394 (1900) Doekivanje nevjerstva i razliitih uenja. Pokazano mi je da e zli aneli u obliku vjernika raditi u naim radovima da unesu jak duh nevjerstva. Neka vas ovo ne obeshrabri ve dovede iskreno srce pred Gospoda za pomo protiv sile sotonskih orua. Ove sile zla okupljae se na naim sastancima, ne da prime blagoslov, ve da osujete uticaj Duha Bojeg. Ne pravite primjedbe ta oni mogu uiniti, ve ponavljajte bogata obeanja Boja, koja su da i amin u Hristu Isusu. Mi nikad ne smijemo hvatati rijei koje ljudske usne mogu govoriti u potvrivanju zlih anela u njihovom poslu, ve trebamo ponavljati Hristove rijei. Lt 46, 1909.
54. PREKOMJERNO PROUAVANJE

506
Moramo sauvati modanu silu. Vjerujem, vjerujem da Gospod slua moje molitve, i onda idem da radim ekajui odgovor, koji sam sigurana da u dobiti od Gospoda. Hrabra sam i odluna. Nemojmo preoptereivati snagu koju nam Gospod daje. Mi moramo sauvati mo mozga. Ako ovu mo zloupotrebljavamo, neemo imati zalogu koju bi izvukli u vrijeme nude. Lt 150, 1903. Potrebna mudrost u odabiranju mentalne hrane. Sabiranje previe knjiga za prouavanje esto umee izmeu Boga i ovjeka gomilu znanja koje slabi um i ini ga nesposobnim za asimilaciju onog to je ve primio. Um postaje dispeptian. Potrebna je mudrost da bi ovjek ispravno odabrao meu ovim mnogobrojnim autorima i rije ivota, da bi mogao jesti tijela i piti krvi Sina Bojeg. 7T 205 (1902)
226
Skraivanje ivota. Rekla bih onima koji ele postati uspjeni radnici u djelu Bojem: Ako stavljate pretjeranu koliinu posla na mozak, mislei da ete izgubiti tlo pod nogama ukoliko svo vrijeme ne prouavate, vi trebate smjesta promjeniti svoje poglede i svoj kurs. Ukoliko se u ovom pogledu ne ispolji vea briga, bie mnogo onih koji e prerano otii u grob. CT 296 (1913) Pretjerana koncentracija troi vitalne orgene. Mo koncetracije uma na jednom predmetu iskljuujui sve druge je u izvjesnom stepenu dobra; ali stalno ispoljavanje ove sposobnosti troi one organe koji su pozvani da izvre ovaj zadatak; to im donosi preveliko optereenje, a posledica je propust da se postigne najvee dobro. Glavni napor dolazi na jedan set organa, dok drugi lee uspavani. Um na ovaj nain ne moe zdravo raditi, i, kao rezultat toga, ivot se skrauje. 3T 34 (1872) Preoptereen um otvara vrata iskuenju. Uenici koji se potpuno posveuju umnom radu priinjavaju tetu cijeloj ivoj maineriji zatvaranjem u uionice. Mozak se troi, i Sotona unosi itavu listu iskuenja, privlaei ih da se upuste u zabranjenu popustljivost, da doive promjenu, daju oduka osjeanjima. Odajui se ovim iskuenjima, oni rade loe stvari koje tete njima samima i povreuju druge. Ovo se moe initi samo u razonodi [nestaluci]. Mozak je aktivan i oni ele izvoditi neke ale. Ali neko se mora obavezati da nadomjesti tetu koju su uinili u iskuenju. Lt 103, 1897. Pretjeran rad uma uzrokuje bolesnu matu. Izloene su mi odgovarajue metode. Neka uenici sa svojim mentalnim studijama ispoljavaju fizike i mentalne moi. Neka srazmjerno koriste ivu maineriju. Neprekidan rad mozga je greka. Voljela bih kad bih mogla rijeima izraziti upravo ono to bi rasvijetlilo to pitanje. Stalan rad mozga uzrokuje bolesnu matu. To vodi u raskalanost. Petogodinje obrazovanje u ovom jednom pravcu nema toliku vrijednost kao sveobuhvatno jednogodinje obrazovanje. Lt 76, 1897. Prekomjerno prouavanje vodi u izopaenost. Izbjegavaj uzbuivanje mozga. Prekomjerno prouavanje stimulie mozak i poveava dotok krvi do njega. Sigurna posledica ovoga je izopaenost. Mozak se ne moe pretjerano uzbuditi bez produkovanja neistih misli i djela. itav nerni sistem biva zahvaen, i to vodi u neistotu. Fizike i mentalne moi se podrivaju, i skrnavi hram Svetoga Duha. Prenose se zle navike, a posledice se ne mogu procijeniti. Prinuena sam da jasno govorim o ovom predmetu. Lt 145, 1897. Srce i glava moraju imati odmor (savjet jednom preoptereenom propovjedniku). uvaj ovaj kanal slobodnim i neometanim za upliv Svetog Duha. ta god se dogodilo, zadri svoj um na Bogu, i nemoj se zbunjivati na bilo koji nain. Dok sam one noi razgovarala sa tobom, zapazila sam da si bio umno optereen, i rekla ti: Baci sve svoje brige na Gospoda; jer On brine za tebe. Poloi svoja bremena i potekoe na Nosioca bremena. Hristov mir u srcu vredniji nam je od bilo ega drugoga.... Upozoravam te da bude paljiv. Pozivam te da se rastereti; da se oslobodi mnogih bremena i potekoa koje te spreavaju da odmori glavu i srce. Zapamti da postoji potreba poklanjanja panje stvarima od vjenog interesa. Lt 19, 1904. Bolest posledica mentalnog optereenja. Oni koji su slomljeni od mentalnog rada trebaju se odmoriti od zamornih misli, ali ne smiju se navesti da vjeruju kako je uopte opasno koristiti mentalne moi. Mnogi su skloni da smatraju svoje stanje gorim nego to odista jeste. Ovakvo stanje uma nepogodno za oporavak i ne treba ga podsticati. Propovjednici, uitelji, studenti i drugi umni radnici esto pate od bolesti koja je rezultat tekog mentalnog optereenja,
227
507
508

509
neolakanog fizikom vjebom. Ono to je potrebno tim osobama je aktivniji ivot. Strogo umjerene navike, kombinovane sa odgovarajuom vjebom, osigurale bi mentalnu i fiziku svjeinu i dale mo istrajnosti svim umnim radnicima. MH 238 (1905) Mora se ouvati sklad izmeu mentalnih i fizikih moi. Mi gubimo ili stiemo fiziku snagu u skladu sa nainom na koji tretiramo tijelo. Kad se najvei dio vremena posveti umnom radu, organi mate gube svoju svjeinu i mo, dok fiziki organi gube svoju zdravu obojenost. Mozak se patoloki uzbuuje stalnim radom, dok muskulaturni sistem slabi od nedostatka vjebe. Primjetan je oigledan gubitak snage i porast slabosti, to u dogledno vrijeme ini da se taj uticaj osjeti na mozgu. Koliko god je to mogue, treba odravati harmoniju izmeu mentalnih i fizikih moi. Ovo je nuno za zdravlje itavog sistema. Lt 53, 1898.
55. PATNJA
510
511
Bog ne uzrokuje patnju. Pokaite da Bog ne uzrokuje patnju i stradanje, nego da je ovjek kroz vlastito neznanje i grijeh navukao ovakvo stanje na sebe. 6T 280 (1900) Grijeh je proizveo patnju. Neprekidan ovjekov prestup tokom est hiljada godina donio je bolest, patnju i smrt kao svoje plodove. I kako se bliimo kraju vremena, Sotonino kuanje na poputanje apetitu bie snanije i tee za nadvladati. 3T 492 (1875) Bolovi i patnja protest prirode. Mnogi ive krei zakone zdravlja i neupueni u odnos svojih navika u jelu, piu i radu prema njihovom zdravlju. Oni se nee podii do svog pravog stanja dok se priroda buni protiv zloupotreba koje podnosi, bolovima i patnjom u sistemu. Kad bi ak i tada ovi paenici samo poeli ispravno djelovati, i pribjegli jednostavnim sredstvima koja su zanemarili upotrebi vode i pravilnoj ishrani priroda bi dobila ba onu pomo koju trai i koju je odavno morala imati. Ako se slijedi ovaj kurs, pacijent e se uglavnom oporaviti a da ne oslabi. HC (Part 3) 61, 1865. (2SM 451) Neumjerenost uzrokuje patnju. Mnogi su se tako posvetili neumjerenosti da nee promijeniti svoj kurs odavanja prodrljivosti ni pod kakvim obzirima. Oni bi prije rtvovali zdravlje i prerano umrli nego da ogranie svoj neumjeren apetit. Postoje i mnogi koji su neupueni u odnos jedenja i pijenja prema zdravlju. Da su takvi primili svjetlost, imali bi moralne hrabrosti da suzbiju apetit i umjerenije jedu samo onu hranu koja je zdrava, i vlastitim kursom djelovanja potede sebe mnogih patnji. 4SG 130, 1864. (CD 158) Patnja koju donosi proces obnove. Patnja se esto uzrokuje naporom prirode da da ivot i svjeinu onim djelovima koji su postali djelimino beivotni kroz neaktivnost. 3T 78 (1872) Patnja preuveliana mentalnim stanovitem (lina poruka). Da si se odrekla svoga ukusa za itanjem i nastojanjem da ugodi sebi, posvetila vie vremena razboritoj fizikoj vjebi, i paljivo jela odgovarajuu, zdravu hranu, izbjegla bi mnoge patnje. Dio ovih patnji bio je imaginaran. Da si podsticala svoj um da odbije sklonost poputanju slabosti, ne bi imala nervne napade. Tvoj um se treba odvratiti od svoga ja ka domaim dunostima, odravanju reda, urednosti i ukusa u tvom domu. 2T 434 (1870) Paenici su skloni nestrpljenju. Paenici... mogu uiniti za sebe ono to drugi ne mogu tako dobro uraditi za njih. Oni trebaju zapoeti oslobaati prirodu tereta koji su joj nametnuli.
228
512
Treba da uklone uzrok. Smanjite grozniavo stanje sistema paljivom i razumnom primjenom vode. Ovi napori e pomoi prirodi u njenoj borbi da oslobodi sistem neistoe. Osobe koje pate uglavnom postaju nestrpljive. One nee da koriste samoodricanje, i malo propate od gladi. Niti su voljne ekati da lagani prirodni proces nadomjesti preuposlene energije sistema. Ali odluni su da prime trenutno olakanje, i uzimaju mona opojne droge. HC (Part 3) 60, 1865. (2SM 450, 451) Patnja nad onim to ne moemo kontrolisati. Ima onih koji su istog uma i savjesti a koji pate od razliitih uzroka nad kojima nemaju kontrolu. AM 23, 1864. (CG 445) Nije skrivena od Isusa Hrista. Kako je divna pomisao da Isus Hristos zna sve o patnjama i alostima koje nosimo. U svakoj naoj tuzi, On je tuan. Neki meu naim prijateljima ne znaju nita o ljudskom jadu ili fizikoj patnji. Oni nikad nijesu bolesni, i stoga ne mogu potpuno ui u osjeanja onih koji su bolesni. Ali Isusa dotie osjeanje nae slabosti. MS 19, 1892. (2SM 237) Bog je ivotno zainteresovan za ljudsku patnju. Nee biti bez krivice onaj ko zanemari da olaka patnje u Subotu. Boji sveti dan od odmora nainjen je za ovjeka, i djela milosti su u savrenom skladu sa njegovom namjenom. Bog ne eli da Njegova stvorenja podnose patnju koja se moe olakati u subotni ili neki drugi dan. DA 207 (1898) Vjerujte kad patite. Um ti esto moe biti pomraen zbog patnje. Tada ne pokuavaj razmiljati, ve se samo odmaraj i pokai da si se predao Bogu kao vjernom Stvoritelju. Tvoja je prednost pokazati u svojoj slabosti i patnji da ne sumnja u ljubav Boju prema tebi, da zna da je vjeran Onaj koji je obeao, i da si povjerio duu i tijelo u Njegove ruke, da e On sauvati ono to mu se preda u vjeri. Neka ti se um bavi dobrotom Bojom, velikom ljubavi kojom nas je ljubio, koja se pokazala u djelu otkupljenja. Da nas nije ljubio i smatrao vrijednim, tada ne bi bila podnesena ova velika rtva. On je izdaan u dobroti i milosti. Neka ti se srce i um odmaraju poput umornog djeteta na rukama svoje majke. Njegove vjene ruke su ispod tebe. U svakoj tvojoj tuzi Isus je tuan.... Sakrij se u Njemu, i neastivi nee uznemiravati ili zbunjivati tvoju vjeru. Isus ti je zavjetao svoj mir. Jaka je sila koju Bog daje / kroz svog vjenoga Sina.... Rije Njegove milosti je mana dui koja vjeruje. Dragocjena obeanja te rijei su ivot, zadovoljstvo i mir. Lt 16, 1896. Patnja nije opravdanje za nehriansko ponaanje. Prole noi sam vrlo malo spavala. Pokuavala sam gledati na Isusa, staviti se u ruke Velikog Ljekara. On je rekao: Dosta ti je moja blagodat. Hristova milost navodi ljude da govore prave rijei pod svim okolnostima. Tjelesna patnja nije izgovor za nehriansko ponaanje. MS 19, 1892. Uzdizanje iznad patnje. esto invalidi mogu odbiti bolest jednostavno odbijajui da se potine bolesti i neprihvatanjem stanja neaktivnosti. Da bi se uzdigli iznad svojih bolova i patnji, treba ih ukljuiti u korisan posao prikladan njihovoj snazi. Takvom uposlenou i slobodnom upotrebom vazduha i suneve svjetlosti, mnogi iznureni invalidi mogu povratiti zdravlje i snagu. MH 246 (1905) Upotreba ljekova nije odricanje od vjere. Kad zauzimaju stav da u molitvi za ozdravljenje ne smiju koristiti jednostavne ljekove koje je Bog obezbijedio da ublai patnju i pomogne prirodi u njenom poslu, da to ne bi bilo odricanje od vjere, oni ne zauzimaju mudar stav. To
229
513

514
515
nije odricanje od vjere; to je u potpunom skladu sa Bojim planovima. Kad je Jezekija bio bolestan, prorok Boji mu je donio poruku da e umrijeti. On je zavapio ka Gospodu, i Gospod je uo svog slugu i uinio udo u njegovu korist, aljui mu poruku da e petnaest godina biti dodato njegovom ivotu. Dakle, jedna Boja rije, jedan dodir boanskim prstom, smjesta bi izlijeio Jezekiju, ali date su posebne upute da se uzme smokva i poloi na bolesnu stranu, i Jezekija je bio podignut u ivot. Potrebno je da se u svemu drimo kursa Bojeg provienja. HPMMW 54, 1892. (CH 381, 382) Sklonost da se uzrokuje patnja je satanska. Zbog ovjekovog grijeha sva tvar uzdie i tui s nama dosad (Rimljanima 8:22). Patnja i smrt su tako dole, ne samo na ljudski rod, ve i na ivotinje. Dakle, izvjesno je na ovjeku da nastoji olakati, umjesto poveati, teinu patnji koje je njegov prestup donio na Boja stvorenja. Onaj ko zloupotrebljava ivotinje zato to ih ima u svojoj vlasti je kukavica i tiranin. Sklonost da se prouzrokuje patnja, bilo svojim blinjima ili ivotinjskim stvorovima, je sotonska. Mnogi misle da njihova okrutnost nikad nee biti poznata, zato to je jadne nijeme ivotinje ne mogu otkriti. Ali kad bi oi ovih ljudi mogle biti otvorene kao to su bile Valamove, vidjele bi anele Boje kako stoje kao svjedoci protiv njih na uzvienijem sudu. Izvjetaj ide na nebo, i dolazi dan kad e biti izreena osuda protiv onih koji zloupotrebljavaju Boja stvorenja. PP 443 (1890) Ne uzrokujte dublju patnju. Oh, neka se ne izgovara nijedna rije koja bi prouzrokovala dublju patnju! Dui umornoj od ivota grijeha, koja ne zna gdje da nae sebi olakanje, predstavite Spasiteljevu njenost. Uzmite je za ruku, podignite je, govorite joj rijei hrabrosti i nade. Pomozite joj da se uhvati za Spasiteljevu ruku. MH 168 (1905) Hristov bol bio je vei od tjelesne patnje. Ali tjelesna patnja bila je samo mali dio agonije Bojeg dragog Sina. Grijesi svijeta bili su na Njemu, uz osjeaj Oevog gnjeva dok je podnosio kaznu prestupljenog zakona. Ono to je slomilo Njegovu boansku duu bilo je skrivanje Oevog lica osjeaj da ga je Njegov dragi Otac napustio to je donijelo oaj. Odvajanje koje grijeh stvara izmeu Boga i ovjeka potpuno je shvatio i jasno osjetio neduni paenik, ovjek sa Golgote. Bio je pritisnut silama tame. Nije bilo ni jednog zraka svjetlosti da obasja budunost. On se borio sa Sotoninom silom, koji je izjavljivao da ima Hrista u svojoj vlasti, da je nadmoniji u snazi od Sina Bojeg, da se Bog odrekao svog Sina, i da On nije pod naklonou Bojom nita vie od njega samog. Ako je zaista bio jo uvijek pod Bojom naklonou, zato bi morao umrijeti? Bog bi ga spasao od smrti? 2T 214 (1869)
230
56. GNJEV
Gnjev otvara srce Sotoni. Oni koji se u nekoj pretpostavljenoj provokativnoj situaciji osjeaju slobodnim da se prepuste gnjevu ili srdbi, otvaraju srce Sotoni. Gorina i mrnja moraju se odagnati iz due ako hoemo biti u skladu sa nebom. DA 310 (1898) Sluge grijehu. Sluge ste onoga koga sluate (Rimljanima 6:16). Ako se odajemo gnjevu, strasti, pohlepi, mrnji, sebinosti, ili nekom drugom grijehu, mi postajemo sluge grijehu. Niko ne moe sluiti dva gospodara (Matej 6:24). Ako sluimo grijehu, ne moemo sluiti Hristu. Hriani e osjeati potsticaje na grijeh, jer tijelo se bori protiv Duha; ali i Duh se bori protiv tijela, odravajui stalan rat. Ovdje je potrebna Hristova pomo. Ljudska slabost se sjedinjuje sa boanskom silom, i vjera uzviuje, Hvala Bogu, koji nam dade pobjedu kroz Gospoda naega Isusa Hrista (1 Korinanima 15:57)! RH, May 3, 1881. (SL 92, 93) Gnjev plod osjetljivog morala. Istina je da postoji ogorenost koja se moe opravdati, ak i u Hristovim sledbenicima. Kad vide da je Bog obeaen i Njegova sluba omalovaavana, kad vide tlaenje nedunih, pravedna ogorenost uzbuuje duu. Takav gnev, plod osjetljivog morala, nije grijeh. DA 310 (1898) Mojsijev gnjev. Lomljenje kamenih ploa bila je samo reprezentacija injenica da je Izrael prekrio zavjet koji je nedavno nainio sa Bogom. Pravedna je ogorenost protiv grijeha, koja potie iz revnosti za slavom Bojom, ali ne i onaj gnjev koji je podstaknut samozaljubljenou i ranjenom ambicijom, na koji se odnosi stih iz Svetog Pisma, Gnjevite se ali ne grijeite, Takav je bio Mojsijev gnijev. RH, Feb 18, 1890. (TM 101) Hristov sveti gnjev. Hristova ogorenost bila je usmjerena protiv licemjerstva, tekih grijeha, kojima su ljudi razarali vlastite due, varajui narod i obesaujui Boga. U naroito prevarnom razonovanju svetenika i zakonika On je prepoznao djelovanje sotoninih orua. Njegovo raskrinkavanje grijeha bilo je otro i temeljito, ali On nije izgovorio rijei osvete. On je osjeao sveti gnijev protiv kneza tame, ali nije ispoljavao razdraljivu narav. Tako e i hriani koji ive u skladu sa Bogom, koji posjeduju prijatne osobine ljubavi i milosti, osjeati pravednu ogorenost protiv grijeha; ali oni nee biti pokranuti strau da psuju one koji njih grde. ak i na sastancima sa onima koji su pokrenuti silom odozdo da iznesu i podre lai, oni e sauvati mir i prisebnost. DA 619, 620 (1898) Neki ljudi njeguju gnjev. Mnogi gledaju na stvari sa njihove mrane strane, oni veliaju svoje umiljene slabosti, njeguju gnijev, i ispunjeni su osjeanjima osvetoljubivosti i mrnje, dok uistinu nemaju stvaran razlog za ova osjeanja.... Odbijte ova pogrena osjeanja, i iskusiete veliku promjenu u druenju sa svojim blinjima. YI, Nov 10, 1886. Nestrpljenje proizvodi pogubnu etvu. Kakva se teta ini u porodinom krugu izgovaranjem netrpeljivih rijei, jer izraeno nestpljenje sa jedne strane navodi drugu da odgovori u iston duhu i na isti nain. Tada dolaze rijei osvete, rijei samoopravdanja, i takvim rijeima vi pravite teak, uljevit jaran za svoj vrat; jer sve te gorke rijei vratie se u pogubnoj etvi u vaoj dui. RH, Feb 27, 1913. (AH 439) Teke rijei padaju na srce preko uha, budei u ivot najgore strasti due i kuajui mukarce i ene da kre Boje zapovjesti.... Rijei su kao sjeme koje se posije. Lt 105, 1893. (AH 439) Meu lanovima mnogih porodica upranjava se navika izgovaranja nemarnih, bezbrinih stvari; i ta navika muenja, govorenja grubih rijei postaje sve jaa i jaa, kako joj
231
516
517
518
519
520
se poputa, i tako se izgovaraju mnoge neprijatne rijei koje su na Sotoninom nivou a ne na Bojem.... Vatrene strasne rijei nikad ne treba govoriti, jer u oima Boga i svetih anela one su kao jedna vrsta zaklinjanja. YI, Sept 20, 1894. (AH 439) Prve godine djetinjeg ivota. Kad sebinost, gnev i samovolja uzmu maha za prve tri godine djetinjeg ivota, teko ga je podrediti cjelovitoj disciplini. Njegova narav postaje razdraljiva; ono uiva u vlastitom putu, roditeljska kontrola je nepoeljna. Ove zle sklonosti rastu sa njegovim rastom, dok ga u muevnom dobu nadmona sebinost i nedostatak samokontrole ne predaju na milost i nemilost zlima koje bijesne naom zemljom. HR, Apr, 1877. (Te 177) Nikada ne disciplinujte u gnjevu. Bog je pun njenog obzira prema svojoj djeci. On eli da svakodnevno pobjeuju. Potrudimo se svi da pomognemo djeci da budu pobjednici. Ne dopustite da na njih dolaze grdnje i to ba od lanova vlastite porodice. Ne dozvolite da vae rijei i djela budu takve prirode da izazovu gnjev kod djece. Ipak oni se moraju vjerno disciplinovati i ispravljati kad grijee, ali nikad u gnjevu. MS 47, 1908. Roditelj se odaje nervozi pred djetetom i onda se udi zato ga je tako teko kontrolisati. Ali ta je mogao oekivati? Djeca vole da oponaaju, i dijete samo sprovodi u djelo pouke kojima su ga nauili roditelji u svojim nastupima gnijeva.... Moda ete morati kanjavati svoje dijete ibom. I to je ponekad potrebno.Ali nikad, nikad ga ne tucite u gnjevu. Popravljati ga na taj nain znai uiniti dvije greke u pokuaju da se ispravi jedna. Odloite kaznu dok ne popriate sa sobom i sa Bogom. Upitajte se: Da li sam podredio svoju volju Bojoj volji? Da li sam na mjestu gdje me On moe kontrolisati? Zatraite od Boga oprotaj to ste na dijete prenijeli narav koju je tako teko kontrolisati. Traite da vam On da mudrosti da moete sa svojim jogunatim djetetom postupati na takav nain da ga privuete blie sebi i njegovom Nabeskom Ocu. RH, July 8, 1902. Neobuzdane emocije ugroavaju ivot. Odavanje neobuzdanim emocijama ugroava ivot. Mnogi umiru u eksploziji bijesa istrasti. Mnogi se vaspitavaju da imaju napade gnjeva. Oni ovo mogu preduprijediti ako hoe, ali potrebna je jaka volja da se savlada pogrean kurs djelovanja. Sve ovo mora biti dio vaspitanja koje se prima u koli, jer mi smo Boja svojina. Sveti hram tijela mora se uvati ist i nezagaen, da sveti duh Boji moe nastavati u njemu. Lt 103, 1897. (HC 265) Plodovi svakog izliva gnjeva. Jedna grupa odrasla je bez samokontrole; oni nijesu zauzdavali narav i jezik; i neki od njih tvrde da su Hristovi sledbenici, ali nijesu. Isus im nije ostavio takav primjer.... Oni su nerazumni i nije ih lako osvjedoiti ili ubijediti. Oni nijesu psihiki zdravi; Sotona povremeno ima punu kontrolu. Svako ovakvo ispoljavanje gnjeva slabi nervni sistem i moralne moi i oteava obuzdavanje ljutnje na provokacije drugih. YI, Nov 10, 1886. (SD 142) Zatrovanost gnjevom. Kako Sotona likuje kad mu se omogui da dovede duu do usijanja u gnevu! Brz pogled, gest, intonaija, mogu se oteti i iskoristiti kao sotonska strijela da rani i otruje srce koje je otvoreno da je primi. Kad neko jednom da mjesta gnjevljivom duhu, on je isto toliko zatrovan kao ovjek koji ispija au otrova. Hristos tretira gnjev kao ubistvo.... Strastvene rijei su miris smrti na smrt. Onaj koji ih izgovara ne sarauje sa Bogom na spasavanju svojih blinjih. Na nebu se ove zle grdnje stavljaju na isti spisak kao uobiajene kletve. Dok se mrnja gaji u dui u njoj nema ni jedne jote Hristove ljubavi. Lt 102, 1901. (HC 235)
232
Razdraljiv ovjek je rijetko zadovoljan. Niko drugi ne moe umanjiti na uticaj koliko to moemo mi sami kroz poputanje nekontrolisanoj naravi. Prirodno razdraljiv ovjek ne poznaje istinsku sreu i rijetko je zadovoljan. On se uvijek nada da e doi u bolji poloaj ili tako promijeniti svoje okruenje da ima mir i umni odmor. Njegov ivot kao da je pretovaren tekim krstovima i iskuenjima, dok, da je kontrolisao svoju narav i zauzdavao svoj jezik, mnoge od ovih neprilika bile bi izbjegnute. Odgovor blag je ono to utiava gnjev. Osveta nikad ne pobjeuje neprijatelja. Dobro prilagoena narav vri pozitivan uticaj svuda naokolo; ali ko nema vlasti duhom svojim, on je grad razvaljen, bez zidova. 4T 367, 368 (1879) Uvijek je lake biti nesputan pred gonilom. Gore je, daleko gore, odavati se osjeanjima na velikim skupovima potpirujui sve i svakoga, nego otii pojedincima koji su moda pogreno postupili i lino ih ukoriti. Napadnost ovih otrih, tekih, optuiteljskih govora na velikim skupovima je utoliko teeg karaktera u Bojim oima od linog, individualnog ukora, koliko je broj prestupnika vei i osuda uoptenija. Uvijek je lake dati oduka tim osjeanjima pred zajednicom, zato to su prisutni mnogi, nego otii prestupniku i licem u lice sa njim otvoreno, iskreno i jasno konstatovati njegov pogrean kurs. Ali unoenje snanih osjeanja u dom Boji protiv pojedinaca i injenje da i svi neduni pate kao krivac je nain rada koji Bog ne odobrava i koji priinjava vie tete nego koristi. Ovo je esto bio povod za otvaranje kritikih i optuivakih diskusija pred zajednicom. To ne podstie duh ljubavi kod brae. One nemaju tendenciju izgradnje duhovnog uma i ne vode u svetost i Nebo, ve pobuuju duh gorine u srcima. Ove veoma snane propovijedi koje sasijecaju ovjeka na komade ponekad su pozitivno nune, da podignu, uzbune, i osvjedoe. Ali ukoliko ne nose naroita obiljeja po uputima Duha Bojeg one priinjavaju daleko vie tete nego dobra. 3T 507, 508 (1880) Razum svrgnut gnjevom. Nadam se da ete paljivo hodati po ovoj zemlji i smatrati svoje prvo iskuenje udaljavanjem od pravila koleda. Kritiki preispitujte karakter upravljanja naom kolom. Pravila koja su postavljena nijesu prestroga. Ali gajio se gnjev; jer za izvjesno vrijeme razum bio svrgnut a srce postalo plijen neukrotive strasti. Prije nego ste toga bili svjesni, napravili ste korak koji nekoliko sati ranije ne biste poduzeli ni pod kakvim pritiskom iskuenja. Nagon je nadvladao razum, i nijeste mogli opozvati tetu priinjenu sebi i jednoj Bojoj ustanovi. Naa jedina sigurnost u svim okolnosstima je uvijek biti gospodaar nad sobom u sili naeg Iskupitelja Isusa. 4T 431 (1880) Odmazda donosi samo zlo. Za nas bi bilo daleko bolje podnositi lane optube nego li navlaiti na sebe breme osvetoljubivosti prema naim neprijateljima. Duh mrnje i osvete dolazi od Sotone i moe donijeti samo zlo onome ko ga gaji. Poniznost srca, ona krotost koja je plod nastavanja u Hristu je istinska tajna blagoslova. On ukraava smjerne spasavajui ih (Psalam 149:4). MB 17 (1896) Kad ste iritirani, odbijte da govorite. Neka oni koji se lako iritiraju odbiju odmazdu kad se izgovaraju rijei koje ih drae. Neka trae Gospoda u molitvi, molei ga da im pokae kako da rade za due koje ginu u grijehu. Onaj koji je zeuzet ovim poslom bie tako cjelovito ispunjen Duhom Bojim da e njegovi postupci, njegov glas, itav njegov ivot biti otkrivenje Hrista. Probajte to, brao, probajte. Raspnite sebe, umjesto to nastojite razapeti brau. Ako ko hoe za mnom ii neka se odree sebe uzme krst svoj i ide za mnom (Matej 16:24). Lt 11, 1905. Doekati gnjev utnjom. Postoji udesna mo u utanju. Kad vam se upute rijei netrpeljivosti, ne uzvraajte istom mjerom. Rijei izreene kao odgovor onome ko je gnjevan
233
521
522
523
obino djeluju kao bi, podstiui narav na jo vei gnjev. Ali gnjev doekan utnjom ubrzo izumire. Neka hriani zauzdavaju svoj jezik, vrsto rijeeni da ne izgovaraju, grube, netrpeljive rijei. Sa zauzdanim jezikom mogu biti pobjednici u svakom kuanju strpljenja kroz koja su pozvani da prou. RH, Oct 31, 1907. (MYP 135,136) Kultiviite duh pomirljivosti. to se tie vaih sadanjih odnosa sa crkvom savjetovala bih vam da uinite sve to moete sa svoje strane da doete u sklad sa svojom braom. Kultiviite ljubazan, pomirljiv duh i neka osjeanja odmazde ne ulaze u vae umove i srca. Imamo samo malo vremena na ovom svijetu, i radimo za vrijeme i za vjenost. Budite marljivi da osigurate svoj poziv i izbor. Shvatite da ne inite greku u pogledu svoga zvanja u domu u Hristovom carstvu. Ako je vae ime zapisano u Jagnjetovoj knjizi ivota, tada e sa vama biti sve u redu. Budite spremni da priznate svoje zablude i napustite ih, da bi vai grijesi i pogreke mogli prije izai na sud i bili izbrisani. 5T 331 (1885) Nekontrolisana narav moe se pobijediti. Hristova uenja sprovedena u ivot uzdii e ljude, koliko god da su pali na Bojoj skali moralnih vrijednosti. Oni koji se bore da potine svoje prirodne karakterne mane ne mogu biti krunisani ukoliko se ne bore zakonito (u skladu sa Bojim planom - prim. prev.); ali oni koji se esto zatiu u molitvi, traei mudrost koja dolazi odozgo, sjedinie se sa boanskim. Grubi maniri, nekontrolisana narav dovee se u pokornost boanskom zakonu. Lt 316, 1908. Odbiti gnjevljiva osjeanja. Postoji samo jedan lijek pozitivna samokontrola u svim okolnostima. Pokuaj da se doe na pogodno mjesto, gdje svoje ja nee biti uznemiravano, moe uroditi plodom za neko vrijeme; ali Sotona zna gdje e nai ove jadne due i napadati uvijek iznova njihove slabe take. Oni e stalno biti u neprilici sve dok toliko razmiljuju o sebi.... Ali postoji nada za njih. Neka ovaj ivot, tako buran sa sukobima i brigama, dovedu u vezu sa Hristom, i onda se svoje ja vie nee buniti za premo.... Oni se trebaju poniziti, poteno rekavi: Pogreno sam radio. Hoe li mi oprostiti? Jer Bog je rekao da ne smijemo dopustiti da sunce zae u naem gnjevu. Ovo je jedina sigurna staza do pobjede. Mnogi... njeguju svoj gnjev i ispunjeni su osjeanjima revanizma i mrnje.... Odbijte ova pogerna osjeanja, i iskusiete veliku promjenu u druenju sa svojom blinjima. YI, Nov 10, 1886. (SD 142)
57. MRNJA I OSVETA

524
Misao prikriva djelo. Duh mrnje i osvete vodi porijeklo sa Sotonom, i naveo ga je da preda na smrt Sina Bojeg. Ko god gaji zlobu i neljubaznost neguje taj isti duh, a njegov rod bie na smrt. U osvetoljubivoj misli lei prikriveno zlo djelo, kao biljka u sjemenu. Ko god mrzi na brata svojega je ubica; i znate da nijedan ubica nema vjenoga ivota u sebi (1 Jovanova 3:15) MB 56 (1896) Duh mrnje uniava. Pokazan mi je Sotona kakav je nekad bio, sreni, uzvieni aneo. Zatim mi je pokazano kakav je sada. On jo nosi uzvieno oblije. Njegove crte su jo uvijek plemenite, jer on je pali aneo. Ali izraz njegovog lica je pun nemira, zabrinutosti, nesree, zlobe, mrnje, podlosti, lukavstva i svakog zla.... Vidjela sam da je toliko dugo usmjeravao sebe ka zlu da je svaka dobra osobina postala uniena a svaka zla crta razvijena. EW 152 (1882)
234
Istorija svijeta, sukob izmeu mrenje i ljubavi. Sotonino neprijateljstvo protiv Hrista manifestovalo se protiv Njegovih sledbenika. Ista mrnja prema naelima Bojeg zakona, ista politika obmane putem koje se zabluda prikazuje kao istina, kojom su ljudski zakoni zamijenjeni za zakon Boji a ljudi navedeni da oboavaju tvar umjesto Stvoritelja, mogu se pratiti kroz itavu prolu istoriju. Sotonini napori da pogreno predstavi Boji karakter, da navede ljude da gaje lano shvatanje o Stvoritelju i na taj nain gledaju na Njega sa strahom i mrnjom umjesto sa ljubavlju; njegovi pokuaji da ukloni boanski zakon, navodei ljude da misle kako su slobodni od njegovih zahtjeva; i njegovo progonstvo onih koji se usuuju da odbiju njegove obmane, postojano su sprovoeni u svim vjekovima. Mogu se pratiti u istoriji patrijarha, proroka i apostola, muenika i reformatora. GC x (1888) Prestup dovodi ovkjeka u sklad sa Sotonom. Kad je ovjek prestupio boanski zakon, njegova priroda postala je zla, i bio je u skladu, a ne u sukobu, sa Sotonom. GC 505 (1888) Mrnja e postojati sve dok postoji grijeh. Mrnja prema istim naelima istine, i ukoravanje i progonstvo njenih zastupnika, postojae sve dok postoji grijeha i grenika. Hristovi sledbenici i sluge Sotone ne mogu se usaglasiti. GC 507 (1888) Ukor pobuuje mrnju. Isti du koji je podstakao pobunu na nebu jo uvijek inspirie pobunu na zemlji.... Ukoravanje grijeha jo pobuuje duh mrnje i odbojnosti. Kad Boje poruke upozorenja dopru do savjesti, Sotona navodi ljude da se opravdavaju u trae naklonost od drugih na svom putu grijeha. Umjesto ispravljanja svojih zabluda, oni pobuuju ogorenje protiv karaa, kao da je on jedini uzrok tekoa. Od vremena pravednog Avelja do dananjih dana, takav je duh koji se pokazuje prema onima koji se usuuju da osude grijeh. GC 500 (1888) Zavist pobuuje mrnju. Iako je Saul uvijek bio spreman na priliku da uniti Davida, stajao je u strahu od njega, poto je bilo oito da je Gospod sa njime. Davidov neukaljan karakter podstakao je carev gnev, on je osjeao da sam ivot i prisustvo Davidovo baca prekor na njega, poto je to u kontrastu predstavljalo nesuvislost njegovog vlastitog karaktera. Zavist je ta koja je Saula nainila bijednim i dovela njegov presto u opasnost. Kakvu neizrecivu tetu ova zla crta karaktera priinjava na naem svijetu! Isto neprijateljstvo koje je postojalo je u Saulovom srcu raspalilo je Kajinovo srce protiv njegovog brata Avelja, zato to su Aveljeva djela bila pravedna, i Bog ga je cijenio, a njegova djela bila su zla i Gospod ga nije mogao blagosloviti. Zavist je plod ponosa, i ako se unese u srce, dovee do mrnje i na kraju do osvete i ubistva. Sotona je pokazao vlastiti karakter u podjarivanju Saulovog bijesa protiv onoga ko mu nikada nije nanio zlo. PP 651 (1890) Grene emocije. Boji zakon biljei ljubomoru, zavist, mrnju, zlobu, osvetoljubivost, strast i ambiciju koje se podiu u dui, ali koje nijesu nale izraze u spoljanjoj akciji zbog nedostatka prilike, ne volje. Ove grene emocije unijee se u obraun na dan kad e Bog iznijeti svako djelo na sud i svaku tajnu bila dobra ili zla (Propovjednik 12:14). ST, Apr 15, 1886. (1SM 217) Ubistvo prvo postoji u srcu. Isus je odvojeno uzdizao zapovijesti i objanjavao dubinu i irinu njenih zahtjeva. Umjesto uklanjanja jedne jote njihove sile, on pokazuje kako su dalekosena njegova naela, i izlae fatalnu zabludu Jevreja u njihovom spoljanjem pokazivanju poslunosti. On objavljuje da se zlom milju ili enjiivim pogledom prestupa Boji zakon. Osoba koja uzima udijela u najmanjoj nepravdi kri zakon i uniava vlastitu moralnu prirodu. Ubistvo prvo postoji u umu. Onaj ko daje mjesta mrnji u srcu koraa stazom ubistva, i njegove rtve mrske su Bogu. DA 310 (1898)
235
525
526
527
528
529
Krenje este zapovijesti. Sva nepravedna djela koja tee da skrate ivot duh mrnje i osvete, ili poputanja nekoj strasti koja navodi na nepravedna djela prema drugima ili nas ak podstie da im elimo zlo (jer ko god mrzi brata svojega krvnik je ljudski) ... su, u veoj ili manjoj mjeri, krenje este zapovijesti. PP 308 (1890) Sotona nadahnjuje vkastitom energijom mrnje. Kad se Sotoni dopusti da oblikuje volju, on je koristi da ispuni svoje ciljeve. On podbada teorije nevjerstva i raspaljuje ljudsko srce da ratuje protiv Boje Rijei. Ozbiljnim, istrajnim naporima, on nastoji nadahnuti ljude vlastitom energijom mrnje i protivljenja Bogu i svrstati ih u opoziciju prema ustanovama i zahtjevima neba i djelovanju Svetog Duha. On svrstava pod svoju zastavu sva orua zla i dovodi ih na bojno polje pod svojom komandom da suprostave zlo protiv dobra. RH, Feb 10, 1903. (MYP 54) Svijet je mrzio Hrista zato to je bio drugaiji. Razlika izmeu Hristovog karaktera i karaktera drugih ljudi u Njegovo vrijeme bila je svugdje oita, i zbog ove razlike svijet Ga je mrzio. Mrzjeli su Ga zbog Njegove dobrote i doslednog potenja. I Hristos je objavio da e oni koji ispoljavaju iste osobine biti isto tako omrznuti. Kako se bliimo kraju vremena ova mrnja prema Hristovim sledbenicima sve e se vie ispoljavati. Hristos je uzeo ljudsku prirodu i podnio mrnju svijeta da bi pokazao ljudima i enama da mogu ivjeti bez grijeha, da se njihove rijei, njihova djela, njihov duh, mogu posvetiti Bogu. Mibi mogli biti savreni hriani kad bi smo pokazivali ovu silu u svojim ivotima. Kad na nama stalno bude poivala nebeska svjetlost, predstavljaemo Hrista. Pravednost koja se otkrila u Njegovom ivotu bila je ono to ga je inilo razliitim od svijeta i izazvalo njegovu mrnju. MS 97, 1909. Mrnja potie iz elje za osvetom. Sotona osporava svaki zahtjev koji iznosi Sin Boji i koristi ljude kao svoja orua da ispuni Spasiteljev ivot patnjom i alou. Falsifikati i lai kojima nastoji sakriti Isusovo djelo, mrnja izraena kroz djecu nepokornosti, njegove okrutne optube protiv Onoga iji ivot je bio ivot besprimjerne dobrote, sve to proistie iz duboke elje za osvetom. Prikrivena vatra zavisti i zlobe, mrnje i osvete, raspalila su se na Golgoti protiv Bojeg Sina, dok je itavo nebo posmatralo prizor u nijemom uasu. GC 501 (1888). Mrnja prema roditeljima (rijei upuene jednoj mladoj eni). Naroiti zadatak koji ima izvriti je priznati sa poniznou svoj kurs nepotovanja prema roditeljima. Nema razloga za neprirodne manifestacije prema njima. To je isto sotonski duh, i ti si mu popustila zato to tvoja majka nije odobrila tvoj kurs. Tvoja osjeanja prelaze ne samo u pozitivno neslaganje, odluno nepotovanje, ve u mrnju, zlobu, zavist, ljubomoru, koje se manifestuju u tvojim djelima nanosei im (roditeljima prim. prev.) patnju i bol. Ti nee da ih usrei ili ak utjei. Tvoja osjeanja su promjenljiva. Ponekad ti srce omeka, zatim se vrsto zatvori kada zapazi neku greku u njima, i aneli ne mogu utisnuti u njega nijedan osjeaj ljubavi. Jedan zli demon te kontrolie, i ti si puna mrnje. Bog je zabiljeio tvoje rijei nepotovanja, tvoja djela neljubaznosti prema roditeljima, za koje ti je zapovijedio da ih potuje, i ako propusti da uvidi ovaj veliki grijeh i ne pokaja se, postajae sve mranija dok ne bude preputena svojim zlim putevima. 2T 82, 83 (1868) Sotona uiva u kontrolisanju djetinjih umova. Kako je alosno vidjeti djecu bogobojaljivih roditelja razuzdanu i nepokornu, nezahvalnu i samovoljnu, punu odlunosti da slijede vlastiti put, nemarnu prema nezgodama ili tuzi koju priinjavaju svojim roditeljima. Sotona uiva u vladanju djejim srcima, i ako mu se dopusti nadahnue ih vlastitim duhom
236
mrnje. YI, Aug 10, 1893. (MYP 333) Duh mrnje reaguje. Niko ne moe mrziti svog brata, ili ak neprijatelja, a da ne doe pod osudu. YI, Jan 13, 1898. Osveta ne donosi zadovoljenje. Zapamtite da osvetoljubiv govor nikad kod ovjeka ne stvara osjeaj da je zadobio pobjedu. Neka Hristos govori kroz vas. Nemojte izgubiti blagoslov koji dolazi od nerazmiljanja o zlu. 7T 243 (1902) Ona zamagljuje mo zapaanja. Ponos, samozaljubljenost, sebinost, mrnja, zavist i ljubomora zatamnili su moi opaanja, i istina, koja bi vas umudrila na spasenje, je izgubila svoju mo da privue i kontrolie um. 2T 605, 606 (1871) Ulje ljubavi uklanja gorinu. Ne dopustite ljutnji da sazre u zlobu. Ne dozvolite da ta rana zagnoji i provali u otrovnim rijeima koje truju umove onih to sluaju. Ne dopustite da gorke misli i dalje ispunjavaju va um.... Idite svom bratu i u poniznosti i jednostavnosti razgovarajte sa njim o spornom pitanju.... itavo nebo se zanima za dijalog izmeu onoga koji je bio oteen i onoga ko je zabludi.... Ulje ljubavi uklanja gorinu koju je prouzrokovala nepravda. Duh Boji povezuje srca, i muzika na nebu prati postignuto jedinstvo. 7T 261, 262 (1902) Srce koje uzvraa ljubav za mrnju. Ni zemaljski poloaj, ni roenje, ni nacionalnost, ni vjersko preimustvo, nije ono to dokazuje da smo lanovi Boje porodice; to je ljubav, ljubav koja obuhvata itavo ovjeanstvo. ak e i grenici ija srca nijesu potpuno bliska Bojem Duhu odgovoriti na ljubaznost, dok mogu uzvratiti mrnju na mrnju, oni e takoe dati ljubav za ljubav. Ali samo je Duh Boji taj koji daje ljubav za mrnju. Biti ljubazan prema nezahvalnim i zlima, initi dobro ne nadajui se niem zauzvrat, obiljeje je nebeskog carstva, siguran znak po kojem djeca Najviega otkrivaju svoj uzvien poloaj. MB 75 (1896)
530
58. VJERA
Definicija vjere. Vjeri, spasonosnoj vjeri, mora se uiti. Definicija ove vjere Isusa Hrista moe se opisati u nekoliko rijei: to je in due kojim se cijeli ovjek predaje nadzoru i kontroli Isusa Hrista. On nastava u Hristu a Hristos nastava u dui nadmonom vjerom. Vjernik predaje duu i tijelo Bogu i sa sigurnou moe kazati: Hristos je u stanju da sauva ono to sam mu povjerio na onaj dan. Svi koji hoe ovo initi bie spaseni za vjeni ivot. Postojae sigurnost da je dua oprana u Hristovoj krvi i obuena u Njegovu pravednost i dragocjena u Hristovim oima. Nae misli i nae nade su u drugi dolazak naega Gospoda. To je dan kada e Sudija cijele zemlje nagraditi vjeru svog naroda. MS 6, 1889. Druge definicije. Kroz vjeru primamo milost Boju, ali vjera nije na Spasitelj. Ona nita ne zarauje. Ona je ruka kojom se oslanjamo na Hrista i prisvajamo Njegove zasluge. DA 175 (1898) Vjera je povjerenje u Boga vjerovanje da nas on voli i najbolje zna ta je za nae dobro. Tako, umjesto naeg vlastitog, ona nas navodi da odaberemo Njegov put. Umjesto naeg neznanja, ona prihvata Njegovu mudrost; umjesto nae slabosti, Njegovu snagu; umjesto nae grenosti Njegovu pravednost. Nai ivoti, mi sami, sve je to ve Njegovo; vjera priznaje Njegovo vlasnitvo i prihvata njegove blagoslove. Istina, pravednost, istota,
237
531
532
533
534
istaknuti su kao tajne ivotnog uspjeha. Vjera je ta koja nas ini sopstvenicima ovih naela. Ed 253 (1903) Jednostavna u djelovanju. Vjera je jednostavna u svom djelovanju i mona u rezultatima. Mnogim hrianima po imenu, koji imaju znanje Svete Rijei i vjeruju Njenoj istini, nedostaje djetinje povjerenje koje je bitno u Isusovoj vjeri. Oni ne seu do tog linog dodira koji donosi blagodat isceljenja due. Otkupljenje: Hristova uda, 97 (1874) (6BC 1074) Poniznost nije vjera. Poniznost, smjernost i poslunost nijesu vjera; ali su posledice ili plod vjere. 5T 438 (1885) Vjera daje samopouzdanje. Ovo [izvjetaj o Pavlovoj vjeri u Boga] nije napisano prosto da bi itali i divili se; ve da bi ta ista vjera koja je radila u Bojim slugama od starina mogla djelovati i u nama. Na nita manje upeatljiv nain nego to je djelovao onda, On e raditi i sada gdje god postoje vjerna srca koja e biti kanali Njegove sile. Neka se oni koja nemaju povjerenja u sebe, iji nedostatak samopouzdanja ih odvraa od staranja i odgovornosti, naue oslanjati na Boga. Na taj nain e mnogi koji bi u protivnom bili niko i nita na svijetu, moda samo bespomono breme, biti u stanju da kau sa Pavlom: Sve mogu kroz Hrista koji mi mo daje (Filibljanima 4:13). Ed 256 (1903) Vjera je potrebna na svakom koraku. Vjera nita manje nije potrebna u malim nego u velikim stvarima u ivotu. U svim naim svakodnevnim zanimanjima vjena Boja snaga postaje nam realnost kroz prisustvo vjere. Ed 255 (1903) Uiti se vjeri. Kako izraziti vjeru treba dobro pojasniti. Za svako Boje obeanje postoje uslovi. Ako hoemo tvoriti Njegovu volju, sva Njegova snaga je naa. Koji god dar On obeava, on je u samom obeanju: Sjeme je Rije Boja (Luka 8:11). Kao to je sigurno da je hrast u iru, tako je siguran dar Boji u Njegovom obeanju. Kad primamo obeanje, mi imamo taj dar. Ed 253 (1903) Vjera ima dragocjene pouke za djecu. Za dijete... koje je brzo pobuniti se na nepravdu, vjera ima dragocjene pouke. Sklonost odupiranja zlu ili osvete za nepravdu je esto podstaknuta snanim osjeajem za pravdu i aktivnim, energinim duhom. Takvo dijete treba pouiti da je Bog vjeni uvar pravde. On se njeno brine za bia koja je tako volio da je dao svog Najdraeg Ljubljenog da ih spase. On e se preti sa svakim grenikom. Ed 256, 257 (1903) Um se treba vaspitavati da ispoljava vjeru. Vjera radi kroz ljubav i isti duu od svake sebinosti. Tako se dua usavrava u ljubavi. I naavi blagodat i milost kroz Hristovu dragocjenu krv, kako moemo ne biti njeni i milosrdni? Milou ste spaseni kroz vjeru (Efescima 5:8). Um treba vaspitavati da upranjava vjeru a ne da gaji sumnju i ljubomoru. Mi smo suvie skloni da posmatramo prepreke kao nemogunosti. Imati vjeru u Boja obeanja, ii naprijed u vjeri, istrajati bez obzira na okolnosti, pouka je koja se teko ui. Ipak pozitivna je neophodnost da svako dijete Boje naui ovu pouku. Milost Boija kroz Hrista mora se uvijek gajiti; jer ona nam je data kao jedini nain da se pribliimo Bogu. Vjera u rijei Boje, koje je izgovorio Hristos obavijen u stubu od oblaka, osposobila bi djecu Izraelovu da ostave zapis sasvim drugaijeg karaktera. Nedostatak vjere u Boga dao im je vrlo aroliku istoriju. MS 43, 1898. Vjera i uobrazilja. Neki su ispovijedali da imaju veliku vjeru u Boga, posebne darove, i posebne odgovore na svoje molitve, iako je nedostajao dokaz. Oni su zamijenili uobrazilju za vjeru. Molitva vjere nikad nije uzaludna; ali polagati pravo da e odgovor uvijek doi na odreen nain i za pojedinu stvar koju oekujemo je uobrazilja. 1T 231 (1861)
238
Uobrazilja je Sotonin falsifikat. Vjera ni u kom smislu nije srodna uobrazilji (pretpostavci). Samo onaj ko ima istinsku vjeru je siguran od uobrazilje, jer uobrazilja je Sotonin falsifikat vjere. Vjera polae pravo na Boja obeanja i donosi rod u poslunosti. Uobrazilja takoe polae pravo na ta obeanja ali ih koristi kao to je inio Sotona, da opravda prestup. Vjera je trebala navesti nae praroditelje da vjeruju u Boju ljubav i sluaju Njegove zapovijesti. Pretpostavka ih je navela da prekre Njegov zakon, vjerujui da e ih Njegova velika ljubav spasiti od posledice njihovog grijeha smrti]. Nije vjera ono to polae pravo na naklonost neba bez usaglaavanja sa uslovima pod kojima se milost daje. Istinska vjera ima svoj temelj u obeanjima i odredbama Svetog Pisma. DA 126 (1898) Kultiviite vjeru. Oni koji govore o vjeri i kultiviu vjeru imae vjeru; ali oni koji gaje i izraavaju sumnju, imae sumnju. 5T 302 (1885) Ne mislite da zato to ste poinili greke morate uvijek biti pod osudom jer to nije neophodno. Ne dozvolite da istina izgubi vrijednost u vaem umu zato to oni koji je ispovijedaju ne ive doslednim ivotom. Gajite vjeru u istinu tree aneoske vijesti. Ako ne kultiviete vjeru, njena vanost e postepeno gubiti svoje mjeto u vaem umu i srcu. Imaete iskustvo poput onih ludih djevojaka, koje nijesu obezbijedile ulje za svoje lampe, i njihove svjetlosti je nestalo. Vjera se mora kultivisati. Ako postane slaba, ona je poput bolesne biljke koju treba smjestiti na sunevoj svjetlosti, paljivo zalivati i njegovati. Lt 97, 1895. Vjera se uzdie iznad tame. Kad oblaci poinu izmeu vae due i Boga, kad je sve oko vas mrano i odbojno, kad neprijatelj stoji spreman da odvoji duu od lojalnosti Bogu i istini, i kad zabluda iskrsne kao prihvatljiva i privlana, tada je vrijeme za molitvu i ispoljavanje vjere u Boga.... Njegovanjem vjere, dua se osposobljava da se uzdigne iznad same sebe i probije paklenu sjenku koju neprijatelj baca po stazi svake due koja se bori za besmrtnu krunu. Lt 30, 1896. (HC 126) Vjera poiva na dokazu. Rije Gospodnju, koja se izgovara preko Njegovih slugu, mnogi primaju sa sumnjom i strahom. Mnogi odlau poslunost datim upozorenjima i opomenama ekajui dok se svaka sjenka neizvjesnosti ne ukloni iz njihovih umova. Nevjer-nik koji zahtijeva savreno znanje nikad se nee potiniti dokazu koji je Bogu ugodno da prui. Bog trai od svoga naroda vjeru koja poiva na teini dokaza, ne na savrenom znanju. Oni Hristovi sledbenici koji prihvataju svjetlost koju im Bog alje moraju sluati glas Boji koji im govori dok postoje mnogi drugi glasovi koji viu protiv toga. Potrebna je pronicljivost da se razlui glas Boji. 3T 258 (1873) Mi moramo za sebe znati ta ini hrianstvo, ta je istina., ta je vjera koju smo primili, ta su biblijska pravila pravila koja su nam data od najvieg autoriteta. Postoje mnogi koji vjeruju, bez razloga na kojem temelje svoju vjeru, bez dovoljno dokaza o pitanjima istine. Kad se izloi neka ideja koja je saglasna sa njihovim vlastitim unaprijed stvorenim miljenjima, oni je svi spremno prihvataju. Oni ne prosuuju uzrok i posledicu. Njihova vjera nema istinski temelj, i u vrijeme probe otkrie da su zidali na pijesku. Lt 4, 1889. Vjeru treba izraavati. Kad bi dali vie izraza svojoj vjeri, vie se radovali blagoslovima koje znamo da imamo velikoj milosti, trpeljivosti i ljubavi Bojoj svakodnevno bi sticali veu snagu. Nemamo li dragocjene rijei koje je izgovorio Hristos Knez Boji, sigurnost i silu koju treba imati veliki uticaj na nas, da je na Nebeski Otac voljniji dati Svetog Duha onima koji itu od Njega nego roditelji dobre darove svojoj djeci? Lt 7, 1892. (2SM 243) Vjera se ne smije brkati sa osjeanjima. Mnogi imaju nejasne predstave o tome ta ini vje239
535
536
537
538
ru, i oni ive ispod svojih mogunosti. Oni brkaju osjeaj i vjeru, i neprekidno su rastrojeni i zubunjeni u umu: jer Sotona koristi sve mogue prednosti njihovog neznanja i neiskustva.... Mi moramo prihvatiti Hrista kao svog linog Spasitelja, ili emo propasti u nastojanju da budemo pobjednici. Nee nam odgovarati da se drimo po strani od Njega, da vjerujemo da Ga na prijatelj ili susjed mogu imati za linog Spasitelja ali da mi ne moemo iskusiti Njegovu ljubav koja prata.Mi moramo vjerovati da smo izabrani od Boga, spaseni vjerom kroz milost Hristovu i djelo Svetog Duha, i moramo hvaliti i proslavljati Boga za to udesno ispoljavanje Njegove nezasluene naklonosti. Lubav Boija je ono to privlai duu Hristu, da bude milostivo primljena i pokazana Ocu. Kroz rad Duha taj boanski odnos izmeu Boga i grenika se obnavlja. Otac kae: Biu im Bog, i oni e niti moj narod. Pokazau prema njima ljubav koja prata i podariu im Moju radost. Oni e mi biti osobito blago; jer ovaj narod koga sam obliio za sebe pokazee Moju hvalu. ST, Jan 2, 1893. (HC 77) Vjera i osjeaj se razlikuju. Osjeaj i vjera su razliiti jedno od drugog kao to je istok od zapada. Vjera ne zavisi od osjeanja. Mi se trebamo svakodnevno posveivati Bogu i vjerovati da Hristos razumije i prihvata tu rtvu, a ne ispitivati sebe da vidimo imamo li onaj stepen osjeanja za koji mislimo da odgovara naoj vjeri. Zar nemamo jemstvo da je na Nebeski Otac voljniji dati Svetog Duha onima koji trae od Njega u vjeri nego roditelji dobre darove svojoj djeci? Mi trebamo istupiti kao da smo na svaku molitvu koju aljemo prema Bojem prestolu uli odgovor od Onoga ija obeanja nikad ne izostaju. ak i kad smo pritisnuti tugom, naa je prednost pjevati Bogu u svom srcu. Kad ovo inimo, magla i oblaci e se razii, i mi emo prei iz sjenke i mraka u jasnu svjetlost Njegove prisutnosti. MS 75, 1893. (HC 120) Nije stvar nagona. Mnogi dugo godina prolaze kroz mrak i sumnju zato to se ne osjeaju kako ele. Ali osjeaj nema nita sa vjerom. Ona vjera koja radi kroz ljubav i isti duu nije stvar nagona. Ona se oslanja na Boja obeanja, vrsto vjerujui da ono to je rekao, On je takoe u stanju da izvri. Nae due se mogu se uvjebati da vjeruju, nauiti da se oslanjaju na Rije Boju. Ta Rije objavljuje da e pravednik od vjere biti iv. YI, July 8, 1897. (HC 119) Ne oslanjati se na osjeanja. Uklonimo sve to lii na nepovjerenje ili nedostatak vjere u Isusa. Otponimo ivot jednostavnog, djetinjeg povjerenja, ne oslanjajui se na osjeanja ve na vjeru. Nemojmo obesaivati Isusa sumnjajui u Njegova dragocjena obeanja. On eli da mu vjerujemo nepokolebljivom vjerom. Lt 49, 1888. (HC 119) Djelujte odluno u vjeri. Gledajte na Isusa, upuujui tihe molitve u vjeri, oslanjajui se na Njegovu snagu, bez obzira da li se ispoljavaju osjeanja ili ne. Idite pravo napred kao da je svaka upuena molitva dola do Bojeg prestola i usliena od Onoga ija obeanja nikad ne izostaju. Idite naprijed, pjevajui Bogu u svojim srcima, ak i kad ste pritisnuti osjeanjem teine i tuge. Kaem vam kao neko ko zna, svijetlost e doi, radost e biti naa, a magla i oblaci e se razii. I mi emo prei iz tlaiteljske moi sjenke i tame u istu svjetlost Njegove prisutnosti. Lt 7, 1892. (2SM 242, 243). Vjera dokaz Hrianstva. Kad prima pomo i utjehu, pjevaj hvalu Bogu. Razgovaraj sa Bogom. Tako e postati Boji prijatelj. Oslanjae se na Njega. Stei e vjeru koja e vjerovati bez obzira da li se tako osjea ili ne. Zapamti da osjeaj nije dokaz da si hrianin. Bezuslovna vjera u Boga pokazuje da si Njegovo dijete. Vjeruj u Boga. On te nikad nee
240
razoarati. On kae: Neu vas ostaviti sirotne; doi u k vama. Jo malo i svijet mene vie nee vidjeti; a vi ete me vidjeti; jer ja ivim, i vi ete ivjeti (Jovan 14:18:19). Mi ne vidimo Hrista lino. Gledamo ga vijerom. Naa vjera se hvata za Njegova obeanja. Tako je Enoh hodio sa Bogom. MS 27, 1901. Vjera je realnost. Mojsije nije prosto razmiljao o Bogu, on ga je vidio. Bog je bio stalna vizija pred njim. On nikad nije gubio iz vida Njegovo lice. Za Mojsija vjera nije bila nagaanje; bila je realnost. On je vjerovao da Bog osobito vodi njegov ivot; i u svim detaljima Ga priznavao. Za snagu da podnese svako iskuenje, on je vjerovao u Njega. Ed 63 (1903) Vjera u Hrista, ne u haljine. Dok je On prolazio, ona bolesna ena] se nagla naprijed i jedva se uspijela dotai ruba Njegovih haljina. Tog trenutka znala je da je bila iscjeljena. Njena vijera bila je usmjerena, ne na haljine, ve na Onoga ko ih je nosio. U tom jednom dodiru bila je koncentrisana vjera njenog ivota, i njen bol i nemo trenutno su nestali. Odmah je osjetila drhtaje kao od elektrine struje koja prolazi kroz svako vlakno njenog bia. Onda je preplavio dojam o savrenom zdravlju. Odmah... osjeti u tjelu da ozdravi od bolesti (Marko 5:29) Lt 111, 1904. Vjera se ne vee za stvari. U haljinama nije bilo nikakve iscjeliteljske sile. Vjera u Osobu koju je nosila tu odjeu bila je ono to joj je povratilo zdravlje. MS 105, 1901. Vjera pravi razliku. Vjera je medijum preko kojega istina ili zabluda nalaze odgovarajue mjesto u umu. Istim inom uma prihvata se istina ili zabluda, ali i odluujuu razliku ini to da li vjerujemo Rijei Bojoj ili kazivanju ljudi. Kad se Hristos otkrio Pavlu i on shvatio da je progonio Isusa u linosti Njegovih svetih, prihvatio je istinu kao to je Isusu. Preobraavajua sila se manifestovala na umu i karakteru, i on je postao novi ovjek u Isusu Hristu. On je tako potpuno primio istinu da ni zemlja niti pakao nijesu mogli uzdrmati njegovu vjeru. ST, June 5, 1893. (1SM 346) Vjera moni iscjelitelj. Vjera je silniji osvaja od smrti. Ako se bolesnik moe navesti da upravi svoj pogled na Monog Iscjelitelja, vidjeemo udesne rezultate. To e donijeti ivot tijelu i dui. MH 62 (1905) Svakodnevno upranjavanje vjere. Otkrivam da se moram boriti u dobroj borbi vjere svaki dan. Moram ispoljiti svu svoju vjeru i ne oslanjati se na osjeanja; moram djelovati kao da znam da me Gospod uje, odgovara mi i blagosilja me. Vjera nije srean uzlet osjeanja; ona jednostavno dri Boga za rije vjeruje da e On ispuniti svoja obeanja zato to je rekao da hoe. Lt 49, 1888. (HC 119) Vjera radi. Kad gledate na Golgotu, to ne znai smiriti svoju duu u neizvravanju dunosti, niti se uspavljivati, ve stvarati vjeru u Isusa, vjeru koja e raditi, istei duu od prljavtine sebinosti. Kad se vjerom oslonimo na Hrista, na rad je upravo poeo. Svaki ovjek ima iskvarene i grene navike koj mora nadvladati odlunom borbom. Od svake due se trai da bije bitku vjere. Ako je neko Hristov ledbenik, on ne moe otro postupati, on ne moe biti tvrdog srca, lien saosjeanja. On ne moe biti grub u ophoenju. On ne moe biti ohol, niti upotrebljavati grube rijei, prigovarati, i osuivati. MS 16, 1890. (6 BC 1111) Vjera oblikuje ivot. ivot se oblikuje vjerom. Ako su svjetlost i istina unutar naeg dometa a mi zanemarujemo privilegiju sluanja i gledanja istine, mi ih u stvari odbacujemo; odabiramo tamu umjesto svjetlosti. GC 597 (1888)
241
539
540
541
Vjera obeava uspjeh. Imaemo uspjeha ako istupamo u vjeri, odluni da razumno obavimo Boji zadatak. Ne smijemo dopustiti da nas ometu ljudi koji vole stajati na negativnoj strani, pokazujui vrlo malo vjere. Boje misionarsko dijelo moraju obavljati ljudi velike vjere, postojani u rastu u sili i djelotvornosti. Lt 233, 1904. Vjera oia duu. Mi moramo imati vjeru, ivu vjeru, koja radi kroz ljubav oia duu. Moramo uiti da predajemo sve Gospodu sa jednostavnou i ozbiljnom vjerom. Najvee breme koje moramo nositi u ovom ivotu je svoje ja. Ukoliko ne nauimo u Hristovoj koli da budemo krotki i ponizni, ispustiemo dragocjene prilike i privilegije da se upoznamo sa Isusom. Svoje ja je najtea stvar kojom moramo upravljati. U odlaganju bremena, ne zaboravimo da poloimo svoje ja kraj Iusovih nogu. Stavite se u Isusove ruke, da vas On oblikuje i dotjera, kako biste mogli biti nainjeni sudovima na ast. Vaa iskuenja, vae ideje, vaa osjeanja, sve mora biti poloeno u podnoju krsta. Tada je dua spremna sluati rijei boanskih uputstava. Isus e vam dati da pijete vode koja tee iz Boje rijeke. Pod omekavajuim i potinjavajuim uticajem Svetog Duha vaa hladnoa i neposlunost e nestati. Hristos u vama e biti izvor vode koja tee u ivot vjeni. Lt 57, 1887. Ona otvara tajne ivotnog uspjeha. Prava vjera i prava molitva kako su one jake! One su kao dvije ruke kojima se molilac oslanja na silu Beskonane ljubavi. Vjera je povjerenje u Boga vjerovanje da nas On voli i zna ta je za nae najvee dobro. Tako nas ona navodi da umjesto naega, izaberemo Njegov put. Umjesto naeg neznanja, ona prihvata Njegovu mudrost; umjesto nae slabosti Njegovu snagu; umjesto nae grenosti, Njegovu pravednost. Nai ivoti, mi sami, ve su Njegovi; vjera priznaje Njegovo vlasnitvo, i prihvata njegove blagoslove. Istina, pravednost, istota, istiu se kao tajne ivotnog uspjeha. Vjerom postajemo vlasnici tih atributa. Svaki dobri podsticaj ili tenja je dar od Boga; vjera prima od Boga ivot koji jedini moe proizvesti istinski rast i djelotvornost. GW 259 (1915)
242
Problemi u prilagoavanju
XII DIO
PROBLEMI U PRILAGOAVANJU
59. FORMIRANJE KARAKTERA
Svaki in utie na karakter. Svako in u ivotu, ma koliko bio nevaan, ima svoj uticaj u formiranju karaktera. Dobar karakter je dragocjeniji od svjetskih posjeda, i zadatak njegovog oblikovanja najplemenitiji posao u koji se ljudi mogu ukljuiti. 4T 657 (1881) Um je bata, karakter plod. Svaka sposobnost u ovjeku je radnik koji gradi za vrijeme i za vjenost. Dan za danom graevina napreduje, iako vlasnik toga nije svjestan. To je graevina koja mora stajati ili kao svetionik upozorenja zbog svoje runoe ili kao struktura kojoj se Bog i aneli dive zbog njenog sklada sa boanskim uzorom. Mentalne i moralne moi koje nam je Bog dao ne sainjavaju karakter. One su talenti koje moramo koristiti i koje, ako se pravilno upotrijebe, formiraju ispravan karakter. ovjek moe da ima dragocjeno sjeme u svojoj ruci, ali to sjeme nije vonjak. Sjeme se mora zasaaditi prije nego postane drvo. Um je bata, karakter je plod. Bog nam je dao nae sposobnosti da ih kultiviemo i razvijamo. Na na vlastiti kurs odreuje na karakter. U uvjebavanju ovih moi tako da usklade i formiraju valjan karakter, mi imamo zadatak koji niko drugi do mi sami ne moe obaviti. 4T 606 (1881 Plemenit karakter se formira surovim bitkama sa svojim ja. Hristos nam nije ostavio jemstvo da je postizanje savrenstva karaktera laka stvar. Plemenit, sveobuhvatan karakter se ne nasleuje. On nam ne dolazi skuajno. Plemenit karakter se zadobija individualnim naporom kroz Hristove zasluge i milost. Bog daje talente, umne moi, mi formiramo karakter. On se formira tekim, surovim bitkama sa svojim ja. Mora se voditi borba za borbom protiv naslijeenih sklonosti. Mi emo se morati podrobno kritiki preispitivati i ne dopustiti ni jednoj nepoeljnoj crti da ostane neispravljena. COL 331 (1900) Razmiljanje i djelovanje bitni. Apstraktno razmiljanje nije dovoljno; vrijedan rad nije dovoljan oboje su bitni u formiranju hrianskog karaktera. 5T 113 (1882) Razviti dobre mentalne navike. Ako hoemo razviti karakter koji Bog moe prihvatiti, moramo formirati ispravne navike u svom vjerskom ivotu. Svakodnevna molitva je bitna za rast u milosti, i ak u samom duhovnom ivotu kao to je zemaljska hrana za fiziko blagostanje. Mi se trebamo naviknuti da esto upuujemo svoje misli ka Bogu u molitvi. Ako um luta moramo ga vratiti nazad: istrajnim naporom ta navika konano e postati laka. Mi se ne moemo ni za trenutak odvojiti od Hrista sa sigurnou. Mi moemo imati Njegovu prisutnost koja e nas pratiti na svakom koraku, ali samo ako se pridravamo uslova koje je On sam postavio. RH, May 3, 1881. (SL 93) Ozbiljna namjera i dosledno potenje bitni. Cjelovitost je neophodna da bi se uspjelo na zadataku izgradnje karaktera. Mora postojati ozbiljna namjera da se sprovede plan Velikog Graditelja. Graa mora biti vrsta. Nemaran i nepouzdan rad ne moe se prihvatiti, jer to bi upropastilo graevinu. Moi itavog bia moraju se unijeti u posao. Ovo zahtijeva sranu
243
545
546
547
548
549
snagu i energiju, nema rezerve koja bi se rasipala na nevane stvaari.... Mora postojati ozbiljan, paljiv, istrajan napor za raskidanje sa obiajima, naelima i drutavima ovoga svijeta. Duboka promisao, ozbiljna namjera, dosledno potenje su bitna taka. SpTEd 75, 76, c1987. (CT 62) Usredsrediti se na cilj. Petar kae: Dodajte svojoj vjeri vrlinu, a vrlini znanje, a znanju umjerenost, a umjerenosti strpljenje, a strpljenju pobonost, a pobonosti bratsku ljubav, a bratskoj ljubavi milosre (2 Petrova 1:5-7, engleski prevod). Svi ovi uzastopni koraci ne smiju se imati na umu i raunati dok otpoinjete, ve gledajui na Isusa i na Boju slavu, postii ete napredak. Vi ne moete dosei punu mjeru visine Hristova rasta za jedan dan, i mogli biste pasti u oaj ako posmatrate potekoe koje se moraju doekati i nadvladati. Moraete se boriti sa Sotonom, a on e nastojati svim moguim sredstvima da odvue va um od Hrista. YI, Jan 5, 1893. (MYP 45, 46) Vjernost u malom (savjet jednom mladiu). Tvoj sluaj je donekle slian Nemanovom. Ti ne smatra da u usavravanju hrianskog karaktera mora biti vjeran u malom. Iako stvari koje si pozvan da uradi mogu biti od malog znaaja u tvojm oima, ipak su to dunosti koje mora izvravati sve dok ivi. Zanemarivanje ovih stvari nainilo bi veliki propust u tvome karakteru. Ti se, dragi moj djeae, mora nauiti vjernosti u malom. Ne moe ugoditi Bogu ukoliko ovo ne ini. Ti ne moe zadobiti ljubav i simpatiju ukoliko ne radi upravo onako kako ti se kae sa htenjem i zadovoljstvom. Ako hoe da te vole oni s kojima ivi, mora pokazati ljubav i potovanje prema nama. 2T 310 (1869) Karakter se mora okuati. Svu razliku ini to koji materijal se koristi u izgradnji karaktera. Dugo isekivani Boji dan uskoro e okuati svako ovjeije djelo. Svako djelo pokazae oganj kao to jest (1 Korinanima 3:13). Kao to oganj otkriva razliku izmeu zlata, srebra i dragog kamenja i drveta, sijena i strnjike, tako e sudnji dan testirati karakter, pokazujui razliku izmeu karaktera formiranog po Hristovom obliju i karaktera formiranog po obliju sebinog srca. Svaka sebinost, svaka lana vjera tada e se pokazati kao to jeste. Bezvrijedni materijal prodrijee oganj; ali zlato istinske, jednostavne, ponizne vjere nikad nee izgubiti svoju vrijednost. Ono nikada nee izgorjeti, jer je nepropadljivo. Jedan as prestupa pokazae se kao veliki gubitak, dok e se strah Gospodnji pokazati kao poetak mudrosti. Zadovoljstvo popustljivosti prema sebi izgoree kao strnjika, dok e zlato postoja-nog naela, sauvano po svaku cijenu, trajati zauvjek. RH, Dec 11, 1900. (6BC 1087, 1088) Nedisciplinovani karakteri su neskladni. Karakteri koje formiraju okolnosti su promjen-jivi i neskladni gomila suprotnosti. Njihovi sopstvenici nemaju uzvieni cilj ili namjeru u ivotu. Oni nemaju oplemenjujui uticaj na karaktere drugih. Oni su nesvrsishodni i slabi. 4T 657 (1881) Niko ne moe pokvariti karakter koliko mi sami. Moemo oekivati da o nama krue lani izvjetaji; ali ako slijedimo pravi kurs, ako ostanemo ravnoduni na te stvari, drugi e takoe biti ravnoduni. Prepustimo Bogu brigu o svojoj reputaciji.... Kleveta moe zamrijeti naim nainom ivljenja; ali ona ne prestaje rijeima negodovanja. Neka naa najvea briga bude djelovanje u Strahu Bojem i pokazivanje svojim ponaanjem da su ovi izvjetaji lani. Niko ne moe pokvariti na katrakter koliko mi sami. Slabo drvee i nestabilne kue je ono to treba stalno podupirati. Kad se pokazujemo tako zabrinutim za zatitu svoga ugleda protiv spoljnih napada, mi ostavljamo utisak da on nije besprekoran pred Bogom i da ga je stoga potrebno stalno podupirati. MS 24, 1887. (3BC 1160, 1161)
244
Pod kontrolom volje. Vi ne moete kontrolisati svoje nagone, svoje emocije, kao to moda elite, ali moete kontrolisati volju, i uiniti cjelovitu promjenu u svom ivotu. Predajui svoju volju Hristu, va ivot bie sakriven sa Hristom u Boga i povezan sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Imaete snagu od Boga koja e vas vrsto drati u Njegovoj sili; i nova svjetlost, svjetlost ive vjere, bie vam mogua.... U vama e biti sila, ozbiljnost i jednostavnost koje e vas uiniti uglaenim oruem u Bojim rukama. 5T 514, 515 (1889) Mane se mogu nadvladati. Neka niko ne govori: Ne mogu izlijeiti svoje karakterne mane. Ako doete do ove odluke, izvjesno neete uspjeti da zadobijete vjeni ivot. Nemogunost lei u vaoj vlastitoj volji. Ukoliko to neete, onda ne moete pobijediti. Stvarna potekoa proistie iz pokvarenosti neposveenog srca i nevoljnosti da se potinite Bojoj kontroli. COL 331 (1900) Za srce koje je proieno, sve se mijenja. Preobraaj karaktera je osvjedoenje svijetu o Hristovoj prisutnosti. Duh Boji daje novi ivot dui, dovodei misli i elje u pokornost Hristovoj volji; i unutranji ovjek se obnovlja po Bojem obliju. Slabi i pogreivi mukarci i ene pokazuju svijetu da otkupiteljska sila milosti moe uiniti da se manjkav karakter razvije u skladan i plodonosan. PK 233 (1917) Manjkavi karakteri ponekad su naslijeeni. Meu djecom i omladinom mora se raditi sa svim vrstama karaktera, i njihovi umovi su prijemivi. Puno djece koja pohaaju nae kole nije imalo odgovarajue kuno vaspitanje. Neki su bili preputeni da rade kako im se svia; drugi su podnosili prigovore i obeshrabrenje. Ukazivano im je vrlo malo ljubaznosti i vedrine; upuivano malo rijei odobravanja. Oni su naslijedili manjkave karaktere od svojih roditelja, i kuna disciplina nije bila od pomoi u formiranju ispravnog karaktera. CT 192 (1913) Mane jaaju sa godinama. Djeca ue pouke koje nije lako savladati. Kad god se podrede neuobiajenim ogranienjima ili se od njih zahtjeva da se bave napornim prouavanjem, oni se obraaju svijim nepravednim roditeljima za saosjeanje i popustljivost. Na taj nain podstie se duh nemira i nezadovoljstva, kola kao cijelina trpi od demoralizirajueg uticaja, i uiteljevo breme postaje mnogo tee. Ali najvei gubitak podnose rtve pogrene uprave roditelja. Karakterne mane koje bi se pravilnom obukom mogle ispraviti ostavljaju se da jaaju sa godinama, da pokvare i moda unite korisnost njihovih sopstvenika. RH, Mar 21, 1882. (FE 65) Poputanje remeti karakter. U nekim porodicama elje djeteta su zakon. Sve to poeli daje mu se. Sve to mu se ne svia ohrabruje se da ne voli. Ovi ustupci se ine pod pretpostavkom da se dijete usrei, ali upravo ga to ini nespokojnim, nezadovoljnim i nita ga ne moe usreiti. Popustljivost je iskvarila njegov apetit prema jednostavnoj i zdravoj hrani, zdravom provoenju vremena; zadovoljavanje je obavilo zadatak remeenja karaktera za vrijeme i za vjenost. MS 126, 1897. (CG 272) Um i srce moraju se disciplinovati. Djeca kojoj se doputa da idu vlastitim putem nijesu srena. Nepotinjeno srce nema u sebi elemente spokoja i zadovoljstva. Um i srce moraju se disciplinovati i podrediti odgovarajuim ogranienjima da bi se karakter uskladio sa mudrim zakonima koji upravljaju naim biem. Nespokojstvo i nezadovoljstvo su plodovi poputanja i sebinosti. Tlo srca, poput onog u bati, proizvee korov i drae ukoliko se na njemu ne gaji sjeme dragocjenog cvijea, pazi i kultivie. Kao to je u vidljivoj prirodi, tako je i sa ljudskom duom. 4T 202, 203 (1876) Oformljene navike u mladima obiljeavaju ivotni kurs. Mislima i osjeanjima koja se gaje
245
550
551
552
553
u ranim godinama svaka mlada osoba odreuje istoriju vlastitog ivota. Ispravne, estite, muevne navike formirane u mladima postaju dio karaktera i obino obiljeavaju kurs te osobe kroz ivot. Mladi mogu postati pokvareni ili estiti, kako odaberu. Oni se mogu odlikovati kako po pravim i plemenitim djelima tako i po velikom zloinu i pokvarenosti. ST, Oct 11, 1910. (CG 196) Svakodnevno iskustvo. Razum neprekidno prima svoje oblije iz prilika i preimustava, napredujui na zlo ili dobro. Dan za danom mi obliimo karaktere koji e staviti uenike kao dobro disciplinovane vojnike pod zastavu Kneza Emanuila, ili pobunjenike pod zastavom princa tame. iji e biti ? GH, Jan, 1880. (CG 199, 200) Kako se oblikuje karakter. Vrlo je delikatan zadatak baviti se ljudskim umovima. Disciplina koja je jednom neophodna drugoga bi slomila, stoga neka roditelji prouavaju karakter svoje djece. Nikad nemojte biti nagli i djelovati nagonski. Vidjela sam jednu majku koja je istrgnula iz ruke svog deteta neto to mu je priinjavalo posebno zadovoljstvo, a dijete nije shvatilo emu to liavanje. Malian je briznuo u pla, jer se osjeao povrijeenim i oteenim. Majka ga je, da bi zaustavila pla, otro kaznila, i sve dok se odravao taj spoljanji privid, bitka je bila dobijena. Ali to je ostavilo utisak na njeni djetinji um koji se nije mogao lako izbrisati. Rekla sam toj eni: Duboko ste povrijedili svoje dijete. Ranili ste njegovu duu i izgubili njegovo povjerenje. Ne znam kako e se ovo nadomjestiti! Ova majka bila je veoma nerazumna, slijedila je svoja osjeanja i nije obazrivo postupila, razmiljajui o uzroku i posledicama. Njen grubi, nepravedni nadzor raspirio je najgore strasti u djetinjem srcu. Nagonski postupati u upravljanju porodicom je najgora politika. Kad roditelji spore sa svojom djecom na takav nain, to je najneravnopravnija borba koja postoji. Kakva je nepravda suprostaviti godine i puninu snage bespomonom, neukom malom djetetu! Svako ispoljavanje gnjeva od strane roditelja uvruje pobunu u djetinjem srcu. Kroz jedno djelo karakter se ne formira, ali ponavljanjem postupaka navike se uvruju i karakter potvruje. Da bi imali hristoliki karakter neophodno je djelovati na hristolik nain. Hriani e pokazivati svetu narav i njihova djela i podsticaji bie pokrenuti Svetim Duhom. ST, Aug 6, 1912. Vanost istrajnosti. U usavravanju hrianskog karaktera bitno je istrajati u ispravnom djelovanju. Htjela bih da naim mladima predoim vanost istrajnosti i energije na zadatku izgradnje karaktera. Od najranijih godina, neophodno je utkati u karakter naela doslednog potenja, da bi mladi mogli dosei najvei standard muevnosti ili enstvenosti. Oni trebaju uvijek imati pred oima injenicu da su otkupljeni skupo i da trebaju proslaviti Boga u svojim tijelima u duhu, koji su Njegovi. YI, Jan 5, 1893. (MYP 45) Korisnost zavisi o linoj odluci. Dok su roditelji odgovorni za peat karaktera, kao i za vaspitanje i obuku svojih sinova i keri, ostaje istina da nam poloaj i korisnost na svijetu u velikoj mjeri zavisi od vlastitog kursa djelovanja. Danilo i njegovi drugovi uivali su blagodati ispravne obuke i vaspitanja u ranim godinama, ali ovo preimustvo samo po sebi ih ne bi nainilo onim to su bili. Dolo je vrijeme kad su morali djelovati za sebe kad je budunost zavisila o njihovom vlastitom kursu. Tada su odluili da budu vjerni poukama koje su im date u djetinjstvu. Strah Boji, koji je poetak mudrosti, bio je temelj njihove veliine. Njegov duh jaao je svaku ispravnu namjeru, svaku plemenitu odluku. CTBH 28, 1890. (CD 29)
246
Opasna, lana filozofija. Spiritizam tvrdi da su ljudi nepali polubogovi, i da e svaki um suditi sebi, da pravo znanje stavlja ovjeka nad svakim zakonom, da su svi poinjeni grijesi nevini; jer to god da je, pravo je i Bog ne osuuje. On prikazuje najgora ljudska bia kao da su na nebu, i tamo visoko uzdignuta. Tako on objavljuje svim ljudima: Nije vano to inite, ivite kako vam se svia, nebo je va dom. Mnotvo se tako navodi da vjeruje kako je elja najvei zakon, sloboda doputena, i da je ovjek odgovoran jedino sebi. Ed 227, 228 (1903) Kako da budemo pobjednici. Mi se moramo suoiti sa svim preprekama koje nam stoje na putu, i jednu po jednu ih prebroditi. Ako nadvladamo prvu potekou, biemo jai da doekamo sledeu, i pri svakom naporu postajati sposobniji za postizanje napretka. Gledajui na Isusa, mi moemo biti pobjednici. Zadravajui pogled na potekoama i prezajui od odlune bitke za pravdu, mi postajemo slabi i malovjerni. YI, Jan 5, 1893. (MYP 46) Svakodnevno davati sve od sebe. Idui korak po korak, najvea uzbrdica moe se savladati i na kraju dosei sam vrh. Ne dajte se savladati mnogim poslovima koje za ivota morate uraditi, jer od vas ne trai da sve to postignete odjedanput. Neka se sve sile vaeg bia ukljue u svakodnevni posao, koristei svaku dragocjenu priliku, cijenei pomo koju vam daje Bog, i napredujui na skali progresa korak po korak. Zapamtite da ivite samo jedan dan u vremenu, da vam je Bog dao jedan dan, a nebeski izvjetaji pokazae kao ste vrednovali njegove privilegije i prilike. Vi moete tako iskoristiti svaki dan koji vam Bog daje da na kraju ujete Gospodnje rijei: Dobro, dobri slugo i vjerni (Matej 25:21). YI, Jan 5, 1893. (MYP 46)
554
60. SUKOBLJAVANJE I POISTOVJEIVANJE
Ispravno doekan sukob razvija postojanost. Kroz sukob duhovni ivot jaa. Dobro podnijeta iskuenja razvie postojanost karaktera i dragocjene duhovne blagodati. Savren plod vjere, smjernosti i ljubavi esto najbolje sazrijeva usred olujnih oblaka i tame. COL 61 (1900) Voenje rata. Bitke u koje smo ukljueni nijesu imaginarne. Mi vodimo rat o kojem zavise vjeni rezultati. Moramo doekati nevidljive neprijatelje. Zli aneli bore se za dominaciju nad svakim ljudskim biem. MH 128 (1905) Hristos ne stvara sukobe. Mi ivimo u sveanom vremenu. Mora se obaviti jedno vano djelo za nae due i za due drugih, ili emo se suoiti sa beskonanim gubitkom. Mi se moramo preobraziti milou Bojom, ili emo ispustiti nebo, i kroz na uticaj drugi sa nama. Dopustite da vas uvjerim da borbe i konflikti koji se moraju izdrati u obavljanju dunosti, samoodricanje i rtve koje se moraju podnijeti ako smo vjerni Hristu, ne stvara On. Oni nijesu nametnuti arbitranom ili nepotrebnom zapovijeu; oni ne proizilaze iz strogoe ivota koji On zahtijeva da vodimo u Njegovoj slubi. Iskuenja bi postojala u veoj sili i broju ako bismo odbili poslunost Hristu i postali sluge Sotone i robovi grijehu. 4T 557, 558 (1881) ivot je borba. Ovaj ivot je borba i mi imamo neprijatelja koji nikad ne spava, koji neprekidno nastoji da uniti nae umove i odvue nas od dragog Spasitelja koji je dao ivot za nas. LS 291 (1915)
247
555
556
557
558
Sukob priprema duu za mir. Gospod doputa sukobe da pripremi duu za mir. GC 663 (1888) Religiozno iskustvo stie se samo kroz sukob. Energino i odano nai mladi trebaju doekati zahtjeve koji im se postavljaju i to e biti garancija uspjeha. Mladi ljudi koji nikad nijesu postigli uspijeh u zemaljskim dunostima bie podjednako nepripremljeni da se ukljue u uzvienije dunosti. Vjersko iskustvo stie se samo kroz sukob, kroz razoarenje, kroz strogu disciplinu svojeg ja, kroz ozbiljnu molitvu. Koraci ka nebu moraju se poduzimati jednom u vremenu, a svaki naredni korak daje snagu za sledei. CT 100 (1913) Budite sreni sada. Ne ekam na kraj za svu sreu; dobijam je dok se probijam naprijed. Bez obzira na iskuenja i neprilike, gledam na Hrista. Na uzanim i tekim mjestima On je odmah uz nas, i mi moemo razgovarati sa Njim, poloiti svoja bremena na Nosioca bremena i rei: Evo, Gospode, ne mogu vie nositi ovo breme. Tada nam On kae: Moj jaram je blag, i Moje breme je lako (Matej 11:39). Vjerujete li to? Ja sam probala. Ja Ga volim, ja Ga volim. Vidim u Njemu neuporedive drai. I elim Ga hvaliti u carstvu Bojem. LS 292 (1915) Dva suprostavljena naela. Carstvo Boje ne dolazi sa spoljanjim sjajem. Jevanelje Boje milosti sa svojim duhom samoodricanja, nikad ne moe biti u skladu sa duhom ovoga svijeta. Ta dva principa su suprotstavljena. Telesan ovjek ne prima to je od Duha Bojega; jer mu se ini ludost, i ne moe da zna, jer treba duhovno da se razgleda (1 Korinanima 2:14). DA 509 (1898) Ne poistovjeivati se sa naelima i obiajima. Poput Izraela, hriani odvie esto potpadaju pod svjetovni uticaj i usaglaavaju se sa njegovim naelima i obiajima da bi osigurali prijateljstvo bezbonika, ali na kraju e se otkriti da su ovi nazovi prijatelji najopasniji neprijatelji. Biblija jasno ui da ne moe biti sklada izmeu Bojeg naroda i svijeta. Ne udite se, brao moja, ako svijet mrzi na vas (1 Jovanova 3:13). Na Spasitelj kae: Znajte da na mene omrznu prije vas (Jovan 15:18). Sotona djeluje preko bezbonika, pod platvom lanog prijateljstva, da namami Boji narod u grijeh da bi ga mogao odvojiti od Njega; i kad se njihova zatita ukloni, onda on navodi svoja orua da se okrenu protiv njih i dovre njihovo unitenje. PP 559 (1890) Obini i sveti oganj. Istina Boja nije se uveliala u Njegovom narodu zato to je nijesu unijeli u svoje lino iskustvo. Oni se usaglaavaju sa svijetom i na tome zasnivaju svoj uticaj. Oni doputaju da ih svijet obraa i unose obian oganj umjesto svetog kako bi udovoljili svjetskom standardu u svojim poslovima. Ovi pokuaji da se oponaaju svjetski obiaji ne smiju se initi. To je obini a ne sveti oganj. ivom hlebu ne treba se samo diviti, ve ga jesti. Taj hleb koji silazi sa neba dae ivot dui. Kvasac je ono to apsorbuje sve elemente karaktera da bude jedno sa Hristovim karakterom i oblikuje nepoeljne naslijeene i steene sklonosti po boanskom uzoru. MS 96, 1898. Hristos i poistovjeivanje. Kako je udesno djelo milosti na ljudskom srcu! Ona daje mentalnu mo, mudrost za koritenje talenta sredstava, ne da se ugodi sebi ve kroz samoodricanje, da se izvri misionski zadatak. Hristos, Sin Boji, bio je misionar naem svijetu. On kae: Ko hoe za mnom ii, neka ostavi sve. Ne moete Ga voljeti dok kopirate svjetski stil ili uivate u svjetskom drutvu. Lt 138, 1907. Poistovjeivanje sniava standarde. Poistovjeivanje sa svjetskim obiajima obraa crkvu
248
svijetu; ono nikad ne obraa svijet Hristu. Bliskost sa grijehom neminovno e ga uiniti manje odvratnim. Onaj ko odabira da se drui sa slugama Sotone uskoro e prestati da se boji njihovoga gospodara. Kad na putu dunosti doemo u iskuenje, kao to je bio Danilo na carskom dvoru, moemo biti sigurni da e nas Bog zatititi; ali ako se stavljamo pod iskuenje, paemo prije ili kasnije. GC 509 (1888) Poistovjeivanje postepeno izopauje ispravna naela. Poistovjeivanje sa svijetom je ono to uzrokuje da na narod gubi svoje orjentire. Izopaavanje ispravnih naela ne deava se iznenada. Aneo Gospodnji izloio mi je ovo pitanje u simbolima. To je izgledalo kao lopov koji se lagano prikrada sve blie i blie i postepeno ali sigurno potkrada identitet Bojeg djela navodei nau brau da se poistovjeuje sa svjetskom politikom. Ljudski um zauzima mjesto koje po pravu pripada Bogu. Kakav god poloaj ovjek zauzimao, koliko god bio uzvien, on treba djelovati kao to bi inio Hristos da je na njegovom mjestu. U svakom poslovnom potezu koji vri, u svakoj svojoj rijei i u karakteru, on treba biti nalik Hristu. MS 96, 1902. Jedinstvo, ali ne po cijenu poistovjeivanja. Neki koji se izjanjavaju kao lojalni Bojem zakonu otstupili su od vjere i srozali Njegov narod u prainu, predstavljajui ga kao jedno sa svjetovnim ljudima. Bog je ovo vidio i zabiljeio. Dolo je vrijeme kad, po svaku cijenu, moramo zauzeti poziciju koju nam je Bog namijenio. Adventisti sedmog dana moraju sada istupiti odvojeni i prepoznatljivi, kao narod naimeno-van od Boga kao Njegov. Ukoliko ovo ne uine, On se ne moe proslaviti u njima. Istina i zabluda ne mogu stajati kao partneri. Stavimo se sada tamo gdje Bog kae da trebamo stajati.... Mi moramo teiti jedinstvu ali ne na nivou poistovjeivanja sa svjetskom politikom i zajednitva sa popularnim crkvama. Lt 113, 1903. Demarkaciona linija. Duboko i cjelovito djelo reforme potrebno je u Crkvi Adventista sedmog dana. Ne smije se dopustiti svijetu da iskvari naela naroda koji dri Boje zapovijesti. Vjernici moraju vriti uticaj koji nosi svjedoanstvo nebeskih naela. Oni koji se sjedinjuju sa crkvom moraju pruiti dokaz o promjeni naela. Ukoliko se ovo ne uini, ukoliko se paljivo ne ouva demarkaciona linija izmeu crkve i svijeta, posledica e biti prilagoavanje svijetu. Naa poruka crkvi i naim institucijama je: Pokajte se; jer se priblii carstvo nebesko (Matej 3:2). Moraju se njegovati osobine Hristovog karaktera, i one moraju postati sila u ivotu Bojeg naroda. MS 78, 1905. Obiaji su u ratu sa prirodom. Naa umjetna civilizacija podstie zla destruktivna po zdrava naela. Obiaji i moda su u ratu sa prirodom. Navike kojima se prikljuuju i popustljivost koju podstiu postojano slabe fiziku i mentalnu snagu i nameu nepodnoljivo breme na ljudski rod. Neumjerenost i zloin, bolest i nesrea, svugdje prevladavaju. Kad se ne kri naelo, slijedite obiaj. Kad navike ljudi ne dolaze u sukob sa zakonom Bojim, moete se usaglasiti sa njima. Ako radnici propuste ovo uiniti, ne samo da e omesti vlastito djelo, ve e postaviti kamenove spoticanja na putu onih za koje rade i sprijeiti ih da prihvate istinu. RH, Apr 6, 1911. Molim na narod da hodi paljivo i razborito pred Bogom. Slijedite obiaje u oblaenju onoliko koliko su oni usaglaeni sa zdravstvenim naelima. Neka se nae sestre skromno oblae, kao to mnoge ine, u haljine od trajnog materijala, prikladnog ovom dobu, i neka pitanje odijevanja ne ispunja um. Nae sestre trebaju se oblaiti sa jednostavnou. One
249
559
560
561
se trebaju oblaiti u skromnoj nonji, sa stidom i trezvenou. Dajte svijetu ivu ilustraciju unutranjeg odijevanja blagodau Bojom. MS 167, 1897. (CG 414) Odvojiti se od svjetskih obiaja. Kao to je Bog obznanio svoju volju jevrejskim zarobljenicima, onima koji su bili najvie odvojeni od obiaja i navika svijeta koji lei u zlu, tako e Gospod prenijeti svjetlost sa neba svima koji cijene ovako govori Gospod. Njima e On izraziti svoj um. Onima koji su najmanje vezani svjetskim zamislima, koji su najvie odvojeni od pokazivanja tatine, ponosa i ljubavi prema promovisanju, koji istupaju kao Njegov osobiti narod, revan za dobra djela njima e On otkriti znaenje svoje rijei. Lt 60, 1898. (CW 101, 102) Razlog za nepoistovjeivanje (poruka vjernicima). Zato da se, kao hriani, tako pomijeamo sa svijetom dok ne izgubimo iz vida vjenost, dok ne izgubimo iz vida Isusa Hrista, i dok ne izgubimo iz vida Oca? Zato, pitam vas, postoji toliko porodica koje su liene Duha Bojeg? Zato ima toliko porodica koje imaju tako malo od ivota i ljubavi i oblija Isusa Hrista? Zato to ne poznaju Boga. Kad bi znali Boga, i kad bi Ga posmatrali vjerom u Isusa Hrista, koji je doao na svijet da umre za ovjeka, vidjeli bi takve neuporedive drai u Sinu da bi se gledanjem promijenili u to isto oblije. Sada vidite pogrenost poistovjeivanja sa svijetom. MS 12, 1894. Prava naela cirkuliu kroz itavi sistem. Poistovjeivanje sa svijetom moe se sprije-iti istinom, hranjenjem na Rijei Bojoj, njenim naelima koja cirkuliu kroz itavu ivotnu struju i prenose tu rije u karakter. Hristos nas opominje preko apostola Jovana da ne ljubimo svijet, ni ono to je na svijetu. Ako ko ljubi svijet, nema ljubavi Oine u njemu (1 Jovanova 2:15). Ovo je jasan jezik, ali i Boja poruka za svaki ljudski karakter. MS 37, 1896.
61. VITALNA FUNKCIJA BOJEG ZAKONA A. Dekalog

562
Spoznaja krivice. Znanje koje Bog nije elio da imaju nai praroditelji bila je spoznaja krivice. I kad su prihvatili Sotonine tvrdnje, koje su bile lane, neposlunost i prestup uvedeni su u ovaj svijet. Ova neposlunost Bojoj izriitoj zapovijesti, ovo vjerovanje u Sotoninu la, otvorilo je ustave bijede na svijetu. RH, Apr 5, 1898. Oslabljena priroda. Prestup Bojeg zakona donio je sa sobom nesreu i smrt. Kroz neposlunost ovjekove moi su se izopaile a sebinost je zauzela mjesto ljubavi. Njegova priroda postala je tako slaba da mu je bilo nemogue odbiti silu zla, i kua je vidio da se ispunja njegova namjera u kvarenju boanskog plana stvaranja ovjeka i ispunjanja zemlje bijedom i pustoi. Ljudi su izabrali vladara koji ih je vezao za svoja kola kao robove. CT 33 (1913) Boji zakon je lako razumjeti. Nema nikakve misterije u Bojem zakonu. Najslabiji razum moe shvatiti ova pravila koja reguliu ivot i oblikuju karakter po Boanskom Modelu. Kad bi sinovi ovjeiji htjeli, prema svojim najboljim sposobnostima, pokoravati se ovom zakonu, stekli bi snagu razuma i mo pronicljivosti da jo vie shvate Boje namjere i planove. A ovaj
250
563
napredak bi se nastavio ne samo tokom sadanjeg ivota, ve se protegao kroz vjekove vjenosti. RH, Sept 14, 1886. udesno jednostavan. Kako je divan u svojoj jednostavnosti, svojoj shvatljivosti i savrenstvu, Jehovin zakon! U Bojim namjerama i postupcima ima misterija koje ogranieni um nije u stanju da shvati. I zato to ne moemo dokuiti tajne beskonane mudrosti i sile, mi se ispunjamo potovanjem prema Najviemu. RH, Sept 14, 1886. Savreni sklad izmeu Zakona i Jevanelja. Postoji savreni sklad izmeu zakona Bojeg i jevanelja Isusa Hrista. Ja i Otac jedno smo, govori Veliki Uitelj. Hristovo jevanelje su Dobre vijesti o milosti, o naklonosti, kojom se ovjek moe osloboditi od osude grijeha i osposobiti da ukazuje poslunost Bojem zakonu. Jevanelje ukazuje na moralni kodeks kao pravilo ivota. Taj zakon, putem svojih zahtjeva o nepokolebljivoj poslunosti, neprekidno ukazuje greniku na jevanelje za oprotaj i mir. Veliki apostol je rekao: Kvarimo li dakle zakon vjerom? Boe sauvaj! nego ga jo utvrujemo (Rimljanima 3:31). I opet on objavljuje da je zakon svet, i zapovijest sveta i pravedna i dobra (Rimljanima 7:12). Pripajanje nadmonoj Bojoj ljubavi, i podjednaka ljubav prema naim blinjima, jednako su neophodni za slavu Boju i ljudsku sreu. RH, Sept 27, 1881. Kompletno pravilo ivota. Bog je dao ovjeku kompletno pravilo ivota u svome zakonu. Ako ga poslua, ivjee njime, kroz Hristove zasluge. Ako ga prestupi, on ima silu da osudi. Zakon alje ljude Hristu, a Hrist ih upuuje nazad na zakon. RH, Sept 27, 1881. (HC 138) Opsean u svojim zahtjevima. Zakon Boji, kako je prikazan u Svetom Pismu, je irok u svojim zahtjevima. Svako naelo je sveto, pravedno i dobro. Zakon obavezuje ljude prema Bogu; on se protee na misli i osjeanja; i on e proizvesti osvjedoenje u grijeh u svakome ko osjea da je prestupio njegove zahtjeve. Ako bi se zakon pruao samo na spoljanje ponaanje, ljudi ne bi bili krivi za svoje pogrene misli, elje i namjere. Ali zakon zahtijeva da dua bude ista a um svet, da misli i osjeanja mogu biti u skladu sa standardom ljubavi i pravednosti. RH, Apr 5, 1898. (2SM 211) Samo je ovjek neposluan. Samo je ovjek neposluan Jehovinim zakonima. Kad Gospod zapovijedi prirodi da nosi svjedoanstvo u onome to je On stvorio, ona smjesta svjedoi na slavu Boju. MS 28, 1898. (3BC 1144) Usaglaavanje sa Bojim zakonom zahtijeva se od svakoga. Hristos je doao da da primjer savrene saglasnosti sa zakonom koji Bog zahtijeva od svih od Adama, prvog ovjeka, pa sve do poslednjeg koji e ivjeti na zemlji. On je objavio da Njegova misija nije bila da ukine zakon ve da ga ispuni u savrenoj i potpunoj poslunosti. Na ovaj nain On je uveliao zakon i uinio ga slavnim. U svom ivotu otkrio je njegovu duhovnu prirodu. U oima nebeskih bia, nepalih svjetova, i neposlunog, nezahvalnog, nesvetog svijeta, On je ispunio dalekosena naela zakona. On je doao da demonstrira injenicu da ovjeanstvo, povezano ivom vjerom sa boanskim, moe drati sve zapovijesti Boje. On je doao da pojasni neizmjenjivi karakter zakona, da objavi da se neposlunost i prestup nikad ne mogu nagraditi vjenim ivotom. On je doao kao ovjek u ljudskoj prirodi, da bi ljudsko dotakao ljudskim, dok je boansko bilo poloeno na Bojem prestolu. Ali On ni u kom sluaju nije doao da umanji obavezu ljudi za savrenom poslunou. On nije unitio validnost starozavjetnih spisa. On je ispunio ono to je bilo proreeno od
251
564
565
strane samoga Boga. On je doao, ne da oslobodi ovjeka od tog zakona, ve da otvori put kojim oni mogu sluati zakon i uiti druge da ine to isto. RH, Nov 15, 1898. Bog ne ponitava svoj Zakon. Gospod ne spasava grenike ukidajui svoj zakon, temelj Njegove vladavine na nebu i zemlji. Bog je sudija, uvar pravde. Prestup Njegovog zakona u jednom sluaju, u najmanjoj pojedinosti, je grijeh. Bog ne moe ukloniti ni najmanju stavku iz njega, da bi oprostio grijeh. Pravda, moralna vrsnoa, zakona mora se odrati i odbraniti pred nebeskim univrzumom. A taj sveti zakon nije se mogao odrati po cijeni manjoj od smrti Sina Bojega. RH, Nov 15, 1898. Bog nije ponitio svoj zakon. Bog ne ponitava svoje zakone. On ne radi nasuprot njima. Djelo grijeha On ne ukida. Ali On preobraava. Kroz Njegovu milost prokletstvo se pretvara u blagoslov. Ed 148 (1903)
B. Boji zakon u fizikom svijetu

Zakoni koji potiu iz ljubavi. Boji zakoni imaju svoj temelj u najpostojanijoj pravinosti i tako su uoblieni da e pospjeiti sreu onih koji ih dre. RH, Sept 18, 1888. (SD 267) Zakoni koje svako ljudsko bie mora sluati potiu iz srca Beskonane Ljubavi. Lt 20a, 1893. (2SM 217) Zakon slube. Hristovi sledbenici iskupljeni su za slubu. Na Gospod ui da je pravi cilj ivota sluba. Sam Hristos je bio radnik, i svim svojim sledbenicima On daje zakon slube slube Bogu i svojim blinjima. Ovdje je Hristos izloio svijetu uzvieniju koncepciju ivota nego su ikad znali. ivotom slube za druge, ovjek se dovodi u vezu sa Hristom. Zakon slube postaje povezujua spona koja nas obavezuje Bogu i svojim blinjima. COL 326 (1900) Zakon da niko ne ivi sebi. Pod Bogom, Adam je trebao stajati kao glava zemaljske porodice, da odrava naela nebeske porodice. Ovo bi donijelo mir i sreu. Ali Sotona je rijeio da se usprotivi zakonu da niko... ne ivi sebi (Rimljanima 14:7). On je elio da ivi za sebe. Nastojao je da uini sebe sreditem uticaja. Bilo je to ono to je prouzrokovalo pobunu na nebu, a ovjekovo prihvatanje ovog naela ono to je donijelo grijeh na zemlju. Kad je Adam sagrijeio, ovjek se otcijepio od centra kojeg je Nebo odredilo. Jedan demon je postao centralna sila na svijetu. Tamo gdje je trebao biti Boji presto, Sotona je postavio svoj. Svijet je poloio svoje potovanje, kao voljnu rtvu, kraj nogu neprijatelja. CT 33 (1913) Uiti djecu da se pokoravaju prirodnim zakonima i otkrivenju. Vi kojima dobro vae djece lei na srcu, i koji biste htjeli da ih vidite kako odrastaju neiskvarena ukusa i apetita, morate istrajno podupirati svoj put nasuprot popularnog miljenja i prakse. Ako elite da se pripreme da budu korisni na zemlji i zadobiju vjenu nagradu u carstvu slave, morate ih uiti da se pokoravaju Bojim zakonima, kako u prirodi tako i otkrivenju, umjesto slijeenja svjetskih obiaja. RH, Nov 6, 1883. (Te 157) Lijek za mladalaku delikvenciju. Da su oevi i majke slijedili Hristove upute, mi sada ne bismo itali i sluali o grijesima i zloinima koje ine ne samo odrasli nego ak mladi i djeca. Zlo stanje u drutvu postoji zato to roditelji nijesu potovali ove upute i to su zanemarili da obue i vaspitaju svoju djecu da respektuju i potuju svete Boje zapovijesti. ak su i vjerski uitelji propustili da izloe sveti standard kojim se mjeri karakter, zato to su prestali da potuju sve propise koje je Bog dao, koji su sveti, pravedni i dobri. Ljudi su
252
566
567
na sebe preuzeli odgovornost podizanja standarda u skladu sa svojim vlastitim zamislima, dok se Jehovin zakon ne potuje. To je razlog za tako veliko i rasprostranjeno bezakonje. Zato i nae vrijeme postaje kao u Nojeve i Lotove dane. RH, May 2, 1893. Veza izmeu Bojeg moralnog zakona i zakona u fizikom svijetu. Postoji bliska veza izmeu moralnog zakona i zakona koje je Bog ustanovio u fizikom svijetu. Kad bi ljudi bili posluni Bojem zakonu, sprovodei u svojim ivotima naela deset pravila, naela pravednosti kojima on ui bila bi zatita protiv ravih navika. Ali poto su kroz odavanje izopanim prohtjevima otstupili u vrlini, postali su slabi kroz svoje nemoralne navike i krenje fizikih zakona. Patnja i bol koji se svugdje zapaaju, izoblienost, oronulost, bolest i slabost koje sada preplavljuju svijet, ine ga kuom strave u poreenju sa onim to je mogao biti ak i sada, da se Boji moralni zakon i zakon koji je On usadio u nae bie potovao. Svojim upornim krenjem ovih zakona, ovjek je veoma uveao zle posledice prestupa u Edemu. RH, Feb 11, 1902. Zakon boanske administracije. Hrianin treba da bude na korist drugima. Tako se on sam ispomae. Podana ruka biva bogatija, i ko napaja, sam e biti napojen (Prie 11:25). Ovo je zakon boanske administracije, zakon kojim Bog namjerava da odri struju dobroinstava, kao vode velikih dubina, u stalnoj cirkulaciji, u neprekidnom vraanju svom izvoru. Un ispunjanju ovog zakona je sila hrianskih misija. 7T 170 (1902) Zakoni koji upravljaju fizikim biem. U Bojem provienju, zakoni koji upravljaju naim fizikim biem, sa kaznama za njihovo krenje, tako su pojanjeni da ih inteligentna bia mogu razumjeti, i svi su pod sveanom obavezom da prouavaju ovaj predmet i ive u skladu sa prirodnim zakonom. Naela o zdravlju moraju se propagirati i javno mjenje podstai na dublje istraivanje. RH, Feb 11, 1902. Ispravne fizike navike pospjeuju mentalnu superiornost. Intelektualna sila, fizika izdrljivost, i duina ivota zavisi o nepromjenljivim zakonima. Bog prirode se nee mijeati da sauva ljude od posledica krenja njenih zahtjeva. Onaj ko tei vrsnoi mora biti umjeren u svemu. Danilova istota uma i vrstina namjere, njegova sila u sticanju znanja i odbijanju iskuenja, bile su u velikoj mjeri vezane za jednostavnost njegove ishrane i njegov molitveni ivot. YI, July 9, 1903. (MYP 242) Sjetva i etva. U Bojim zakonima u prirodi, posledica prati uzrok sa nepogreivom izvjesnou. etva svjedoi o tome kakva je bila sjetva. Nemarnog radnika osuuje njegovo djelo. etva nosi svjedoanstvo protiv njega. Tako je i u duhovnim stvarima: vjernost svakog radnika mjeri se rezultatima njegovog rada. Karakter njegovog djela, bilo marljivog ili nemarnog, otkriva se etvom. Tako se odluuje i njegova sudbina za vjenost. COL 84 (1900) Neki vjeruju samo u ono to razumiju. Ima ljudi koji se ponosno hvaliu da vjeruju samo u ono to mogu razumjeti. Ali ludost njihove hvalisave mudrosti je oita svakom misleem umu. Postoje misterije u ljudskom ivotu i u manifestacijama Boje sile u djelima prirode misterije koje je najdublja filozofija, najopsenije istraivanje, nemona da objasni. RH, Sept 14, 1886.
568
569
253
C. Drugi zakoni
Zakon poslune akcije. Akcija daje mo. Sveukupna harmonija prevlauje Bojim univerzumom. Sva nebeska bia su u neprekidnoj aktivnosti, i Gospod Isus je u svom ivotnom djelu ostavio primjer za svakoga. On je prohodio inei dobro. Bog je ustanovio zakon poslune akcije. Tiho, ali neprestano, objekti Njegovog stvaranja obavljaju svoj odreeni zadatak. Okean je u stalnom pokretu. Proljena trava, koja danas jeste a sjutra se u pe baca, izvrava svoj nalog, zaodijevajui polja ljepotom. Lie se pokree, a ipak ne vidi se ruka koja ga dodiruje. Sunce, mjesec i zvijezde su korisni i slavni u ispunjavanju svoje misije. LS 87 (1915) Univerzalna vladavina zakona. Onome koji se ui tako da tumai njena uenja, cijela priroda postaje prosvijetljena; svijet je udbenik, ivot kola. Jedinstvo ovjeka sa prirodom i sa Bogom, univerzalna vladavina zakona, posledice prestupa, neizostavno impresioniraju um i oblikuju karakter. Ed 100 (1903) Prestup prirodnih zakona je prestup Bojeg zakona. Stalno prestupanje prirodnih zakona je stalno prestupanje zakona Bojeg. Da su ljudi uvijek bili posluni zakonu Deset Zapovijesti, sprovodei u svojim ivotima naela ovih deset propisa, prokletstvo bolesti koja sada preplavljuje svijet ne bi postojalo. CTBH 8, 1890. (CH 20) Prestup donosi mentalnu i fiziku patnju. Protiv svakog prestupa zakona ivota priroda izraava svoj protest. Ona podnosi zloupotrebu dokle moe; ali dolazi konana odmazda, i stradaju kako mentalne tako i fizike moi. Kazna pada ne samo na prestupnika, ve se efekti njegove popustljivosti zapaaju na njegovom potomstvu, i tako se zlo prenenosi sa generacije na generaciju. Mnogi se ale na provienje kad im pate prijatelji ili ih odnese smrt; ali nije po Bojoj naredbi da mukarci i ene vode paeniki ivot i prerano umiru, ostavljajui svoje djelo nedovrenim. Bog bi htio da proivimo punu mjeru svojih dana, sa svakim organom zdravim i sposobnim da vri svoju odreenu zadau. Nepravedno je optuivati Boga za posledice koje u najveem broju sluajeva proistiu iz prestupa prirodnih zakona te osobe. RH, Feb 11, 1902. Odgovor deizmu. Mnogi ue da materija posjeduje vitalnu mo da su izvjesna svojstva data materiji, i da je ona zatim preputena da djeluje kroz svoju naslijeenu energiju; i da se deavanja u prirodi odvijaju u skladu sa fiksnim zakonima, u koje se ni sam Bog ne moe mijeati. Ovo je lana nauka koju Boja Rije ne podrava. Priroda je slukinja svoga Stvoritelja. Bog ne ponitava svoje zakone ili radi nasuprot njima, ali On ih neprekidno koristi kao svoje instrumente. Priroda svjedoi o jednoj inteligenciji, prisustvu, aktivnoj energiji, koja radi u i kroz njene zakone. U prirodi postoji stalan rad Oca i Sina. Hristos kae: Otac moj doslije ini, i Ja inim (Jovan 5: 17). PP 114 (1890) Poslunost donosi sreu. Dok ue studenti] da tako prouavaju pouke u svemu stvorenom i u svim ivotnim iskustvima, pokaite im] da isti zakoni koji upravljaju stvarima u prirodi i dogaajima ivota moraju kontrolisati i nas, da su dati za nae dobro, i da samo u poslunosti prema njima moemo nai istinsku sreu i uspjeh. Ed 103 (1903) Dalekosena naela zakona. U svojim uenjima, Hristos je pokazao koliko su dalekosena naela zakona izgovorenog na Sinaju. On je ivo predstavio taj zakon ija naela ostaju zauvijek najvei standard pravednosti standard po kojemu e se suditi u onaj veliki dan kad sud sjede i knjige se otvore. On je doao da ispuni svaku pravdu, i kao glava ovjeanstva, da
254
570
571
pokae ovjeku da i on moe initi isto, udovoljavajui svakoj odredbi Bojih zahtjeva. Kroz mjeru Njegove blagodati kojom je opskrbio ljudskog posrednika, niko ne mora izgubiti nebo. Savrenstvo karaktera je dostino svakome ko se bori za njega. Ovo ini samu osnovu novozavjetnog jevanelja. Jehovin zakon je drvo; jevanelje su mirisni cvjetovi i plod koji nosi. RH, Apr 5, 1898. (1SM 211, 212) Najvei osjeaj slobode. U djelu otkupljenja nema prinude. Nikakva spoljanja sila se ne primjenjuje. Pod uticajem Duha Bojega, ovjeku se ostavlja sloboda izbora kome e sluiti. U promjeni koja se deava kad se dua potinjava Hristu, postoji najvei osjeaj slobode. Protjerivanje grijeha je in same due. Istina, mi nemamo moi da se oslobodimo od Sotonine kontrole; ali kad elimo biti slobodni od grijeha, i u svojoj velikoj potrebi poviemo za silu koja je izvan i iznad nas samih, moi due se napajaju boanskom energijom Svetog Duha, i one sluaju naloge volje u ispunjavanju volje Boje. DA 466 (1898)
62. KOMUNIKACIJA
572
Dalekoseni uticaj rijei. Glas i jezik su darovi od Boga, i ako se pravilno upotrijebe, oni su sila za Boga. Rijei znae jako puno. One mogu izraavati ljubav, posveenje, hvalu, melodiju Bogu, ili mrnju i osvetu. Rijei otkrivaju osjeanja srca. One mogu biti miris ivota na ivot ili smrti na smrt. Jezik je svijet blagoslova ili svijet bezakonja. MS 40, 1896. (3BC 1159) Pustoni grad ili sjeme ljubavi? Zapaaju se neki koji izlaze iz svoje svakodnevne zajednice sa Bogom odjeveni Hristovom krotou. Njihove rijei nijesu poput pustonog grada, koji lomi sve pred sobom; one blago silaze sa njihovih usana. Oni siju sjeme ljubavi i dobrote du cijele svoje staze, ega su potpuno nesvjesni, zato to Hristos ivi u njihovom srcu. Njihov uticaj se vie osjea nego to se vidi. MS 24, 1887. (3BC 1159) Rijei koje vesele. Krici svjetske tuge uju se svuda oko nas. Grijeh nas pritiska svojom sjenkom, i nai umovi moraju biti spremni za svaku dobru rije i djelo. Mi znamo da imamo Isusovu prisutnost. Blagi uticaj Njegovog Svetog Duha ui i vodi nae misli, navodei nas da govorimo rijei koje e uveseliti i osvijetliti stazu drugima. 6T 115 (1900) Rijei raspoloenja. Ako gledamo na svijetlu stranu stvari, nai emo dovoljno da uinimo sebe raspolonim i srenim. Ako dijelimo osmjehe, oni e se vratiti na nas; ako govorimo ugodne, vesele rijei, one e se zauzvrat nama govoriti. ST, Feb 12, 1885. Hristocentrine rijei. Rijei ljudi izraavaju njihove vlastite ljudske misli, ali Hristove su duh i ivot. 5T 433 (1885) Aneli sluaju da uju kakav izvjetaj nosite svijetu o svom nebeskom Gospodaru. Neka va razgovor bude o Onome koji ivi da bi vas zastupao pred Ocem. Kad prijatelja uzimate za ruku, neka hvala Boja bude na vaim usnama i u vaem srcu. To e privui njegove misli Isusu. SC 119 (1892) Hristos je izravno prelazio na stvar. U Hristovom uenju nije bilo dugog, usiljenog, komplikovanog rezonovanja. On je izravno prelazio na stvar. U svojoj slubi On je itao svako srce kao otvorenu knjigu, i iz neiscrpnih zaliha svoje riznice izvlaio i novo i staro da ilustruje i osnai svoja uenja. On je doticao srca i pobuivao saosjeanje. MS 24, 1891. (Ev 171)
255
573
574
575
Lak za shvatiti. Hristov nain uenja bio je ljubak i privlaan, i uvijek se odlikovao jednostavnou. On je otkrivao misterije nebeskog carstva kroz upotrebu figura i simbola s kojima su sluaoci bili bliski; i obini ljudi rado su ga sluali, jer mogli su razumjeti Njegove rijei. On nije koristio zvune rijei, za koje bilo potrebno konsultovati renik da bi se razumjele. CT 240 (1913) On je koristio jasan jezik. Argument je dobar na svom mjestu, ali daleko se vie moe postii jednostavnim objanjenjima Rijei Boje. Hristove pouke bile su tako jasno ilustrovane da su ih i najneukiji lako mogli razumjeti. Isus nije koristio duge i teke rijei u svojim govorima; On je koristio jasan jezik, prilagoen umovima obinog naroda. On nije iao dalje u predmetu koji je izlagao od onoga koliko su ga Njegovi sluaoci mogli pratiti. GW 119 (1915) Ozbiljni predmeti nasuprot sentimentalnim glupostima. ta je vrednije da zaokupi um od plana spasenja? To je predmet koji je neiscrpan. Isusova ljubav, spasenje koje je ponudio palom ovjeku kroz svoju beskonanu ljubav, svetost srca, dragocjena, spasonosna istina za ove poslednje dane, milost Hristova to su predmeti koji mogu animirati duu i uzrokovati da isto srce osjeti tu radost koju su uenici osjeali kad je Isus doao i hodio sa njima dok su bili na putu prema Emausu. Onaj ko usmjeri svoju privrenost ka Hristu voljee ovu vrstu posveenog druenja i takvim optenjem prikupie boansku snagu; ali onaj ko ne uiva u ovoj vrsti razgovora i ko je najzadovoljniji kad razgovara o sentimentalnim glupostima tumara daleko od Boga i postaje mrtav svetim i plemenitim tenjama. Takav ulno i zemaljsko interpretira kao nebesko. 5T 600 (1889) Tenja za ljudskim saosjeanjem. Kad je razgovor povrnog karaktera i ima ukus nezadovoljnog traganja za ljudskim saosjeanjem i cijenjenjem, on potie iz bolesnog sentimentalizma, i ni mladi niti oni sijede kose nijesu sigurni. Kad je istina Boja naelo koje nastava u srcu, ona e biti poput ivog izvora. Mogu se initi pokuaji da se suzbije, ali ona e prokuljati na drugom mjestu; ona je tu i ne moe se suzbiti. Istina u srcu je izvor ivota. Ona osvjeava umornoga i obuzdava zle misli i razgovor. 5T 600, 601 (1889) Nikad ne izgovarati rijei sumnje. Svi imaju probe alosti koje je teko nositi, iskuenja koja je teko odbiti. Ne govorite o problemima svojoj brai smrtnicima ve iznesite sve Bogu u molitvi. Uinite za pravilo da ne izgovarate nijednu rije sumnje ili obeshrabrenja. Moete uiniti mnogo da osvijetlite ivot drugima i ojaate njihove napore, rijeima nade i svetog raspoloenja. SC 119, 120 (1892) Nae rijei utiu na nas. Rijei su vie od pokazatelja karaktera; one imaju silu reakcije na karakter. Ljudi su pod uticajem vlastitih rijei. esto pod trenutnim nagonom, podstaknuti od Sotone, oni daju oduka ljubomori ili zlom nagaanju, izraavajui ono u ta stvarno ne vjeruju; ali izraz reaguje na misli. Oni bivaju obmanuti svojim rijeima i poinju da vjeruju kako je istina ono to je izgovoreno na Sotonine podsticaje. Jednom izrazivi odreeno miljenje ili odluku, oni su esto suvie ponositi da ga opozovu, i pokuavaju dokazati da su u pravu, dok ne povjeruju da zaista jesu. Opasno je izgovarati rijei sumnje, opasno je dovoditi u pitanje i kritikovati boansku svjetlost. Navika bezbrinog i nerelevantnog kriticizma reaguje na karakter u podsticanju nepotovanja i nevjerstva. to se ovjek vie odaje ovoj navici, to biva nesvjesniji opasnosti dok ne postane spreman da kritikuje i odbaci djelo Svetog Duha. DA 323 (1898)
256
Rijei prekora izazivaju reakciju na samog karaa. Rijei prekora izazivaju reakciju na dui samoga karaa. Vaspitanje jezika treba poeti sa nama lino. Ne govorimo zlo o nijednom ovjeku. MS 102, 1904. Govoriti rijei koje daju hrabrost i nadu. Ima mnogo hrabrih dua koje su bolno pritisnute iskuenjem, gotovo spremne da pokleknu u sukobu sa svojim ja i sa silama zla. Ne obeshrabrujete takve u njihovoj tekoj borbi. Oraspoloite ih rijeima hrabrosti i nade koje e ih ukrijepiti na njihovom putu. Na taj nain svjetlost Hristova moe sijati od vas. Niko ne ivi sebi (Rimljanima 14:7). Svojim nesvjesnim uticajem mi moemo ohrabriti i ojaati druge, ili ih obeshrabriti i odbiti od Hrista i istine. SC 120 (1892) Mali izrazi utivosti i njene rijei. Male panje, brojni neznatni dogaaji i jednostavne utivosti ivota, ine zbir ivotne sree; dok zanemarivanje ljubaznih, ohrabrujuih, njenih rijei i malih izraza utivosti ivota doprinosi sastavljanju zbira ivotne nesree. Na kraju e se otkriti da odricanje od sebe za dobro i sreu onih oko nas sainjava veliki dio ivotnog zapisa na nebu. A takoe e se otkriti i injenica da briga za sebe, bez obzira na dobro i sreu drugih, ne izmie panji naeg nebeskog Oca. 2T 133, 134 (1868) Zatita protiv prezira, ravnodunosti ili podsmijavanja. Svi moraju sakupljati dragocjeno blago ljubavi, ne prosto za one koje su nam dragi, ve za svaku duu koja je predata djelu slube; jer svi koji obavljaju ovaj posao su Gospodnji. On radi kroz njih. Uite se poukama ljubavi iz Isusovog ivota. Neka ljudi paze kako govore o svojim blinjima. Ne smije biti egoizma, niti gospodarenja nad Bojim nasleem. Gorko ismijavanje ne smije se podii u ma kojem umu ili srcu. Nijedna nijansa prezira ne treba se uti u glasu. Govorite rije od sebe; ne zauzimajte ravnoduno stanovite; jer pokaete li sumnju, predrasude ili ljubomoru, pogreno ponaanje izvrie djelo pogubno po duu. Lt 50, 1897. Prigovaranje i ukoravanje podstie prevaru. Brate moj, tvoje ohole rijei povreuju tvoju djecu. Kako napreduju sa godinama, njihova sklonost ka kritikovanju e rasti. Prigova-ranje kvari tvoj ivot i protee se na tvoju enu i djecu. Tvoja djeca se ne ohrabruju da ti ukazuju svoje povjerenje ili priznaju svoje greke, zato to znaju da sigurno slijedi tvoj strogi ukor. Tvoje rijei su esto kao pustoni grad koji slama njene biljke. Nemogue je procijeniti tetu koje se priinjava na taj nain. Tvoja djeca koriste prevaru kako bi izbjegla teke rijei koje govori. Oni izostavljaju istinu da bi izbjegli ukor i kaznu. Gruba, hladna zapovijest nee im uiniti dobro. Lt 8a, 1896. (AH 439, 440) Poupati korov svake nepaljive rijei. Zapamtite da ete se svojim rijeima opravdati, i svojim rijeima ete se osuditi. Jezik treba zauzdati. Rijei koje govorite su posijano sjeme, koje e proizvesti rod na dobro ili zlo. Sada je vae vrijeme sjetve. Dobar ovjek iznosi dobro iz dobre riznice svoga srca. Zato? Jer je Hristos prisustvo koje nastava u dui. Posveujua istina je riznica mudrosti svima koji upranjavaju istinu. Kao ivi izvor ona tee u vjeni ivot. Onaj u ijem srcu ne nastava Hristos odavae se jeftinom razgovoru, preuvelianim konstatacijama, koje priinjavaju tetu. Jezik koji izraava opainu, prostotu, atrovake fraze, taj jezik moe se porediti sa vrelim ugljem smreke. MS 17, 1895. Gunanje spreava rast. Ima ljudi koji posjeduju odline sposobnosti ali koji su zakoili. Oni ne idu naprijed do pobjede. Sposobnost kojom ih je Bog obdario bezvrijedna je za Njegovo djelo zato to je neiskoritena. Mnogi od ovih ljudi nalaze se meu gunalima. Oni gunaju zato to, kako kau, nijesu cijenjeni. Ali oni ne cijene sebe dovoljno da sarauju sa
257
576
577
578
579
580
Najveim Uiteljem kojega je svijet ikad znao. RH, Mar 10, 1903. Bez kritikih, otrih ili grubih rijei (savjet jednom propovjedniku i autoru). Gospod e pomoi svakome od nas gdje nam je pomo najvie potrebna u velikom djelu nadvladavanja i pobjeivanja svoga ja. Neka zakon ljubaznosti bude na tvojim usnama i ulje blagodati u tvom srcu. Ovo e proizvesti udesne rezultate. Bie njean, saosjeajan, utiv. Potrebne su ti sve ove blagodati. Sveti Duh mora se primiti i unijeti u karakter; tada e on biti kao sveti oganj koji odailje tamjan koji e se uzdii do Boga, ne sa usana koje osuuju, ve kao iscjelitelja ljudskih dua. Tvoje lice izraavae oblije boanskoga. Ne treba govoriti otre, kritike, ili grube rijei. Ovo je obian oganj i mora se odstraniti iz svih naih savjeta i optenja sa braom. Bog zahtijeva od svake due u Njegovoj slubi da potpaljuje svoje kadionice ugljem svetoga ognja. Proste, grube, teke rijei koje tako spremno silaze sa tvojih usana moraju se ukloniti i Duh Boji progovoriti preko ljudskog posrednika. Posmatranjem karaktera Hristova promijenie se u to isto oblije. Jedino Hristova milost moe promijeniti tvoje srce, i tada e odraavati lik Gospoda Isusa. Bog nas poziva da budemo nalik Njemu - isti, sveti, i neukaljani. Mi moramo nositi boansko oblije. Lt 84, 1899. (3BC 1164) Rijei koje unitavaju ivot. Teke probe doi e na tebe. Stavi svoje povjerenje u Gospoda Isusa Hrista. Zapamti da e estinom raniti sam sebe. Ako pod svim okolnostima boravi na nebeskim mjestima u Hristu, tvoje rijei nee biti napunjene mecima koji ranjavaju srca i koji mogu unititi ivot. Lt 169, 1902. Izraavanje sumnje poveava sumnju. Mi ne smijemo govoriti o svojim sumnjama i iskuenjima, jer one postaju vee svaki put kad govorimo o njima. Svaki put kad govorimo o njima, Sotona zadobija pobjedu; ali kad kaemo: Svoju duu povjeriu na uvanje Njemu, kao vjernom svjedoku, tada svjedoimo da smo predali sebe Isusu Hristu bez ikakve zadrke, i tada nam Bog daje svjetlost i mi se radujemo u Njemu. Trebamo se postaviti ispod sjajnih zraka Sunca pravednosti, i tada emo biti svjetlost na svijetu. Kojega ne vidjevi ljubite, i kojega sad ne gledajui no vjerujui ga radujete se sa radou neiskazanom i proslavljenom (1 Petrova 1:8). MS 17, 1894. Izraavanje vjere poveava vjeru. to vie govorite o vjeri, vie vjere ete imati. to se vie bavite obeshrabrenou, priajui drugima o svojim iskuenjima, opirno ih iznosei kako bi pribavili saosjeanje za kojim udite, imaete vie obeshrabrenja i iskuenja. Zato jadikovati nad onim to ne moemo izbjei? Bog nas poziva da zatvorimo prozore due prema zemlji i otvorimo ih prema nebu kako bi On mogao natopiti naa srca sa slavom koja blista preko nebekog praga. MS 102, 1901. Ukor je ponekad potreban. Dok nae rijei uvijek moraju biti ljubazne i njene, ne treba se izgovarati nijedna rije koja bi zabludjeloga navela da misli kako Bog nema primjedbi na njegov put. Ovo je vrsta saosjeanja koja je zemaljska i prevarna. Nije data nikakva dozvola za neprikladno ispoljavanje naklonosti, za sentimentalno saosjeanje. Zabludjelima je potreban savjet i ukor, i ponekad ih je potrebno otro ukoriti. MS 17, 1899. ta rijei otkrivaju. Ne moe biti isuvie paljiv ta govori, jer rijei koje izgovara pokazuju koja sila kontrolie um i srce. Ako Hristos vlada u tvom srcu, tvoje rijei otkrivae istotu, ljepotu, i miomiris karaktera oblikovanog i dotjeranog po Njegovoj volji. Ali od svoga pada, Sotona je bio opada brae, i mora paziti da ne otkrije taj isti duh. Lt 69, 1896. Neophodno ponavljanje. Ne mislite, kad jednom preete preko nekog predmeta, da e vai
258
sluaoci zadrati u svojim umovima sve to ste izloili. Postoji opasnost od brzog prelaenja sa take na taku. Davajte kratke pouke, jasnim, jednostavnim jezikom, i neka se one esto ponavljaju. Kratke propovijedi daleko se bolje pamte od dugakih. Nai govornici trebaju imati na umu da neki predmeti koje izlau mogu biti novi nekima od njihovih slualaca; stoga se glavne take trebaju iznova prelaziti. GW 168 (1915) Nervozni, ishitreni maniri kvare komunikaciju. Propovjednici i uitelji posebnu panju trebaju posvetiti kultivaciji glasa. Oni treba da se ue govoriti, ne na nervozan, ishitren nain, ve lagano, jasno i odreeno se izraavajui, uvajui muziku glasa. Spasiteljev glas bio je kao muzika za ui onih koji su bili naviknuti na montone, suvoparne propovijedi knjievnika i fariseja. On je govorio lagano i impresivno, naglaavajui one rijei na koje je elio da Njegovi sluaoci obrate posebnu panju. Stari i mladi, neuki i ueni, mogli su uhvatiti puno znaenje Njegovih rijei. Ovo bi bilo nemogue da je govorio na ishitren nain i nabacivao reenicu po reenicu bez stanke. Ljudi su bili vrlo predusretljivi prema Njemu, i o Njemu je reeno da nije govorio kao knjievnici i farijesi; jer Njegova rije bila je kao od onoga koji je imao autoritet. CT 239, 240 (1913) Jasnoa izraza i pravilan naglasak. Ozbiljnom molitvom i marljivim naporom mi moramo stei sposobnost govornitva. Ova sposobnost podrazumijeva jasno izgovaranje svakog sloga, stavljajui silu naglaska gdje pripada. Govorite polako. Mnogi brzo govore, tako ishitreno nabacujui rije po rije da se efekat onoga to kau gubi. U ono to govorite unesite duh i ivot Hristov. CT 254, 255 (1913) Govorite sa melodijom i reenicu po reenicu. U svojim mlaim danima obiavala sam da govorim isuvie glasno. Gospod mi je pokazao da nijesam mogla napraviti valjan utisak na ljude natprirodnim podizanjem glasa. Zatim je Hristos predstavljem predame, i Njegov nain govorenja; i u Njegovom glasu bila je slatka melodija. Njegov glas, na lagan, tih nain, dopirao je do onih koji su sluali; Njegove rijei prodirale su u njihova srca, i bili su u stanju da uhvate ta je rekao prije nego to izgovori sledeu reenicu. Neki misle da svo vrijeme moraju uriti ili e u protivnom izgubiti inspiraciju i oni i ljudi koji ih prate. Ako je to nadahnue, neka ga izgube, to prije to bolje. MS 19b, 1890. (Ev 670) Moi govornitva pod kontrolom razuma. Va uticaj mora biti dalekosean, i vae moi govornitva trebaju biti pod kontrolom razuma. Kad napreete govorne organe, modulacija glasa se gubi. Sklonost ka brzom govorenju treba odluno nadvladati. Bog zahtijeva od ljudskog orua svu slubu koju ovjek moe dati. Svi talenti koji su povjereni ljudskom posredniku moraju se njegovati, cijeniti i koristiti kao dragocjeni dar neba. Radnici na polju za etvu su Boji naimenovani agenti, kanali kroz koje On moe prenositi svjetlost sa neba. SpT Series A, No.7, p 10, Jan 6, 1897. (Ev 668) Nauka itanja od najvee vrijednosti. Nauka pravilnog itanja sa ispravnim naglaskom je od najvee vrijednosti. Bez obzira koliko znanja ste moda stekli u drugim oblastima, ako ste zanemarili kultivaciju svoga glasa i nain govorenja tako da ne znate govoriti ili itati jasno i inteligentno, sva vaa nauka bie od male koristi; jer bez kulture glasa ne moete spremno i jasno prenijeti ono to ste nauili. MS 132, 1902. (Ev 666) Realne i imaginarne stvari. Jednom prilikom, dok je Baterton (Batterton), proslavljeni glumac, bio na ruku sa doktorom eldonom (Sheldon), arhibiskupom Kanterberija (Canterbury), arhibiskup mu je rekao: Molim vas, g-dine Baterton, recite mi kako to vi glumci tako mono utiete na svoju publiku govorei im o imaginarnim stvarima.
259
581
582
583
Gospodaru moj, odgovorio je Baterton, sa dunom pokornou Vaoj Milosti, dozvolite mi da kaem da je razlog jasan: sve poiva na sili entuzijama. Mi na pozornici govorimo o imaginarnim stvarima kao da su realne; a vi iza propovjedaonice govorite o stvarima koje su realne kao da su imaginarne. CT 255 (July 6, 1902.) ivjeti i govoriti iznad svoga okruenja. Premda postoji bezakonje svuda oko nas, mi mu se ne trebamo pribliavati. Ne govorite o bezakonju i zloi koji su na svijetu ve uzdignite svoj um i govorite o svome Spasitelju. Kad vidite bezakonje svuda oko vas, to vas ini sve radosnijim to je On va Spasitelj a mi Njegova djeca. MS 7, 1888. Uiti se elokvenciji utanja. Kad ovjek jednom napravi mjesta gnevljivom duhu, on je upravo onoliko zatrovan koliko i onaj koji je prinio au otrova svojim usnama. Uite se elokvenciji utanja i spoznaji da Bog potuje otkupninu Hristove krvi. Vaspitavajte sebe; mi moramo svakodnevno uiti. Mi se moramo sve vie uspinjati i prilaziti blie Bogu. Poistite smee sa Careva druma. Nainite put da Car moe hoditi meu nama. Izbacite sramne rijei iz svojih usta (vidi Koloanima 3:8). MS 6, 1893. Sveta suzdrljivost. Bez vjere nije mogue ugoditi Bogu. Mi moemo imati spasenje od Boga u svojim porodicama, ali moramo u njega vjerovati, ivjeti za njega, i imati stalnu, trajnu vjeru i povjerenje u Boga. Mi moramo potiniti ustru narav i kontrolisati svoje rijei, i u ovome emo zadobiti velike pobjede. Ukoliko ne kontroliemo svoje rijei i narav, mi smo robovi Sotone. Mi smo podreeni njemu. On nas vodi kao zarobljenike. Sve svadljive i neprijatne, nestrpljive i razdraljive rijei su prinos koji se stavlja pred njegovo sotonsko velianstvo. I to je skup prinos, skuplji od svake rtve koju moemo prinijeti Bogu, jer razara mir i sreu itavih porodica, unitava zdravlje, i na kraju uzrokuje gubitak vjenog ivota i sree. Uzdrljivost koju nam namee Boja Rije je za na vlastiti interes. Ona poveava sreu naih porodica i svih oko nas. Ona profinjava ukus, posveuje nae rasuivanje, i donosi umni mir, i, na kraju, vjeni ivot. Pod ovim svetim ogranienjem napredovaemo u blagodati i poniznosti, i bie nam lako da pravo govorimo. Prirodna, strastvena narav drae se u pokornosti. Spasitelj koji bitie u nama jaae nas svakog asa. Aneli slubenici zadravae se u naim boravitima i sa radou nositi k nebu vijesti o naem napretku u boanskom ivotu, a aneli zapisniari pravie veseo, srean izvjetaj. 1T 310 (1862)
260
Linost
XIII DIO
LINOST
63. MATA
Hristos je upoljavao matu. Preko mate On [Hristos] je dopirao do srca. Njegove ilustracije uzimane su iz svakodnevnog ivota, i mada su bile vrlo jednostavne, imale su u sebi udesnu dubinu i znaenje. Ptice nebeske, ljiljani u polju, sjeme, pastir i ovce sa ovim objektima Hristos je ilustrovao besmrtne istine; i uvijek nakon toga, kad su Njegovi sluaoci bili u prilici da ovo vide u prirodi, oni su se podsjeali Njegovih rijei. Hristove ilustracije neprekidno su ponavljale Njegove pouke. Hristos nikad nije laskao ljudima. On nikad nije govorio neto to bi raspalilo njihovu fantaziju i matu, niti ih je hvalio za njihovu vjetu dovitljivost; ve su duboki mislioci bez pradrasuda primili Njegova uenja i otkrili da je to okualo njihovu mudrost. Oni su se udili duhovnoj istini izraenoj najjednostavnijim jezikom. DA 254 (1898) Dunost kontrolie matu. Malo ljudi shvata da je dunost vriti kontrolu nad mislima i matom. Teko je sauvati nedisciplinovan um usredsreen na profitabilne predmete. Ali ako se misli ne upoljavaju kako treba, religija ne moe napredovati u dui. Um mora biti preokupiran svetim i vjenim stvarima, ili e gajiti beznaajne i povrne misli. I intelektualne i moralne moi moraju se disciplinovati, a one jaaju i unapreuju se vjebom. CT 544 (1913) Bolest ponekad proizvedena matom.* Bolest se ponekad proizvodi i esto veoma pospjeuje putem mate. Mnogi doivotni invalidi mogli bi biti dobro kad bi samo mislili tako. Mnogi zamiljaju da e svako neznatno izlaganje prouzrokovati bolest, i zli efekat se proizvodi zato to se oekuje. Mnogi umiru od bolesti iji uzrok je potpuno imaginaran. MH 241 (1905) Izopaena mata. Iz onoga to mi je Gospod pokazao, ene ove vrste [one sa preuvelianim konceptom o svojim kvalitetima] imale su matu izopaenu itanjem romana, sanjarenjem, i zidanjem kula u vazduhu ivei u svijetu mate. One nijesu snizile vlastite ideje do obinih, korisnih ivotnih dunosti. One nijesu preuzimale ivotna bremena koja lee na njihovoj stazi i nastojale da naine dom srenim i radosnim za svoje mueve. One su im ostavljale itav njihov teret, ne nosei ni svoje breme. One oekuju da drugi predvide njihove potrebe i rade za njih, dok su same slobodne da prigovaraju i sumnjie kako im se prohtije. Ove ene imaju bolesni sentimentalizam, stalno mislei da nijesu cijenjene, da im njihovi muevi ne poklanjaju svu panju koju zasluuju. One zamiljaju sebe kao muenice. 2T 463 (1870) Savjet ovjeku sa bolesnom matom. Vidjela sam da ti je Bog dao svjetlost i iskustvo da moe uvidjeti grenost naprasitog duha i kontrolisati svoje strasti. Ukoliko propusti da uini tako, izvjesno e ispustiti vjeni ivot. Mora nadvladati ovu bolest mate. Ti si krajnje osjetljiv, i ako se kae neto to se suproti kursu koji slijedi, veoma se uvrijedi. Osjea da si ponien i da se mora braniti, spasti svoj ivot; i u svom ozbiljnom
*
587
588
589
Vidi naslov br. 75, Mata i bolest 261
Linost
590
591
naporu da sauva ivot, ti ga gubi. Ti mora obaviti zadatak umiranja sebi i kultivisanja duha snoljivosti i strpljenja. Prestani da misli da ti se ini zlo i nepravda, da neko pokuava da te istisne ili povrijedi. Ti vidi lanim oima. Sotona te navodi na ove izopaene poglede na stvari. 2T 424 (1870) Razum pod kontrolom mate. Ti si u stanju da kontrolie svoju matu i nadvlada ove nervne napade. Ima mo volje, i treba je prizvati u pomo. Nijesi ovo uinio, ve dopustio svojoj veoma aktivnoj mati da kontrolie razum. U ovome si oalostio Duha Bojega. Da nijesi imao sile nad ovim osjeanjima, to ne bi bio grijeh; ali nije odogovor tako se predavati neprijatelju. Tvoja volja mora se posvetiti i potiniti umjesto to se svrstava u opoziciji onome to je od Boga. 5T 310, 311 (1885) Ishrana utie na matu. Neumjerenost zapoinje za naim stolovima u upotrebi nezdrave hrane. Posle odreenog vremena, kroz stalno poputanje, probavni organi bivaju oslabljeni, i uzeta hrana ne zadovoljava apetit. Uspostavlja se nezdravo stanje, i postoji udnja za stimulativnijom hranom. aj, kafa, i meso proizvode trenutni efekat. Pod uticajem ovih otrova nervni sistem se uzbuuje, i u nekim sluajevima, za izvjesno vrijeme, ini se da je razum okrijepljen a mata bujnija. 3T 487 (1875) Uinak aja, kafe i drugih popularnih napitaka. aj djeluje kao stimulans i, u izvjesnoj mjeri, proizvodi trovanje. Dejstvo kafe i mnogih drugih popularnih napitaka je slino. Prvi efekat je raspoloenost. Nervi eluca se uzbuuju; oni prenose nadraenost na mozak, a ovaj se zauzvrat pobuuje na dodjelu poveane aktivnosti srcu i kratkotrajne energije cijelom sistemu. Zaboravlja se na umor, a snaga izgleda poveana. Razum se budi, mata postaje bujnija. MH 326 (1905) Popularna oivljavanja i mata. Popularna oivljavanja suvie esto se sprovode pozivanjem na matu, uzbuivanjem emocija, zadovoljavanjem ljubavi prema onome to je novo i senzacionalno. Obraenici zadobijeni na taj nain imaju malo elje da sluaju biblijsku istinu, malo zanimanje za svjedoanstvo proroka i apostola. Ukoliko vjerska sluba nema neto senzacionalnog karaktera, ona za njih nema privlanosti. Poruka koja se poziva na neostraeni razum ne budi na odgovor. Jasna upozorenja Boje Rijei, koja se direktno tiu njihovih vjenih interesa, se ne sluaju. GC 463 (1888) Pozorite izopauje matu. Meu mnogim opasnim pribjeitima za zadovoljstvima je pozorite. Umjesto da bude kola morala i vrline, kao to se esto tvrdi, ono je samo leglo nemorala. Porone navike i grene sklonosti jaaju se i potvruju ovim zabavama. Niske pjesme, nepristojni gestovi, izrazi i stavovi, kvare matu i uniavaju moral. Svaka mlada osoba koja po navici posjeuje ove predstave bie pokvarena u naelu. Nema uticaja u naoj zemlji monijeg da zatruje matu, da razori religiozne utiske, i da otupi ljubav prema mirnim zadovoljstvima i trezvenim realnostima ivota od pozorinih zabava. Ljubav prema ovim scenama poveava se sa svakim poputanjem, kao to elja za otrovnim piem jaa kroz upotrebu. Jedini sigurni kurs je kloniti se pozorita, cirkusa, i svakog drugog sumnjivog mjesta za zabavu. 4T 652, 653 (1881) Fikcija stvara svijet mate. Odavala si se itanju romana i pria dok nijesi poela ivjeti u svijetu mate. Uticaj takvog itanja je poguban kako za um tako i za tijelo; ono slabi razum i donosi strano optereenje na fiziku snagu. S vremena na vrijeme tvoj um jedva da je zdrav zato to je mata bila preuzbuena i bolesna itanjem izmiljenih pria. Um treba tako disciplinovati da se sve njegove moi skladno razvijaju....
262
Linost
Ako se mata neprekidno hrani i stimulie fiktivnom literaturom, ona uskoro postaje tirarnin koji kontrolie sve ostale sposobnosti uma i uzrokuje da ukus postane nestalan i sklonosti izopaene. 4T 497 (1881) itanje utie na mozak. Lino sam se upoznala sa nekima koji su izgubili zdravu obojenost uma kroz pogrene navike itanja. Oni idu kroz ivot sa bolesnom matom, uveliavajui svaku malu alost. Stvari koje zdravi, razborit um ne bi ni zapazio za njih postaju nepodnoljiva iskuenja i nepremostive prepreke. Njima je ivot u stalnoj sjenci. CTBH 124, 1890. (FE 162, 163) Gledanje kvari matu. Ovo je doba kad pokvarenost svugdje kipti. elja oiju i pokvarene strasti pobuuju se gledanjem i itanjem. Srce se kvari preko mate. Um uiva u posmatranju prizora koji bude niske strasti. Ove zle slike, koje se vide preko ukaljane mate, kvare moral i pripremaju obmanuta, zaluena bia da razuzdaju bludne strasti. Potom slijede grijesi i zloini koji vuku bia formirana po obliju Bojemu do nivoa sa ivotinjama, odvlaei ih na kraju u propast. Izbjegavajte itanje i gledanje onoga to sugerie neiste misli. Kultiviite moralne i intelektualne moi. Ne dopustite da ove moi oslabe i izopae se neprimjerenim itanjem ak i pria. Znam neke jake umove koji su postali neuravnoteeni i djelimino otupljeni, ili paralizovani, neumjerenou u itanju. 2T 410 (1870) Masturbacija i mata. Kad se ljudi predaju navici masturbacije, nemogue je probuditi njihova moralna osjetila da cijene vjene stvari ili uivaju u upranjavanju duhovnosti. Neiste misli obuzimaju i kontroliu matu i fasciniraju um, a zatim slijedi gotovo nekontrolisana elja za vrenjem neistih djela. Da se um vaspitavao da razmilja o uzvienim predmetima, mata obuavala da posmatra iste i svete stvari, bila bi utvrena protiv ovog groznog, poniavajueg, po duu i tijelo pogubnog poputanja. Ona bi se, kroz obuku, navikla zadravati na uzvienom, nebeskom, istom, i svetom, i ne bi bila privuena ovim niskim, pokvarenim i zlim poputanjem. 2T 470 (1870) Umno sanjarenje vodi samouzvienju. Ako su misli, sanjarenja uma, od velikih namjera u kojima figurira svoje ja, u rijeima i postupcima otkrie se samouzvisivanje, uzdizanje sebe. Ove misli nijesu takve da vode bliskom hodanju sa Bogom. Oni koji djeluju bez promiljenog razmatranja, ne postupaju mudro. Oni ine povremene napore, upravljaju se tu i tamo, hvataju se za ovo ili ono, ali to ne vodi niemu. Oni lie na lozu; njeni izdanci neuvjebani i preputeni da lutaju u svim pravcima uhvatie se za svako smee koje im je na dohvatu; ali prije nego to loza moe da bude od kakve koristi, ove vrijee moraju se otrgnuti od stvari za koje su se uhvatile i obuiti da se obavijaju oko onoga to e ih uiniti ljupkim i dobro oblikovanim. Lt 33, 1886. Kontrolisanje mate. Da si obuavala svoj um da se bavi uzvienim predmetima, razmiljajui o nebeskim temama, mogla si uiniti mnogo dobra. Mogla si imati uticaja na umove drugih da skrenu svoje sebine misli i svjetoljubive sklonosti u kanal duhovnosti. Da su tvoje sklonosti i misli dovedene u pokornost Hristu, bila bi sposobna da ini dobro. Mata ti je uniena zato to si joj dozvolila da tee zabranjenim kanalom, da postane zanesena. Sanjarenje i romantino zidanje kula u vazduhu oneposobilo te za korisnost. Ti ivi u svijetu mate; postala si zamiljeni muenik i zamiljeni hrianin. 2T 251 (1869) Drite se dalje od Sotoninog zaaranog tla (savjet jednoj egocentrinoj porodici). Trebate se drati dalje od Sotoninog zaaranog tla i ne doputati svojim umovima da pokoleba od
263
592
593
Linost
594
595
svoje odanosti Bogu. Kroz Hrista moete i treba da budete sreni i stei navike samokontrole. ak i vae misli moraju moraju se dovesti u podreenost Bojoj volji i vaa osjeanja pod kontrolu razuma i religije. Mata vam nije data da joj se doputa da bude razuzdana i ima svoj vlastiti put bez ikakvog napora na obuzdavanju ili disciplini. Ako su misli pogrenem, osjeanja e biti pogrena; a kombinacija misli i osjeanja sainjava moralni karakter. Kad odluite da se od vas kao hriana ne trai da obuzdavate svoje misli i osjeanja, dolazite pod uticaj zlih anela i prizivate njihovo prisustvo i njihovu kontrolu. Ako se predajete svojim utiscima i doputate svojim mislima da uplove u kanal sumnje, nedoumice i kajanja, biete meu najnesrenijim smrtnicima, i vai ivoti pokazae se promaenima. 5T 310 (1885) Posmatrati ivot onakvim kakav jeste. Ukoliko ne posmatra ivot onakvim kakav jeste, ne odbaci te blistave slike iz mate, i spusti se do trezvenih pouka iskustva, probudi-e se kad bude suvie kasno. Tada e shvatiti stranu greku koju si poinila. 3T 43 (1872) Gramzivost stvara umiljene potrebe. Sluaj brata I je straan. Ovaj svijet je njegov bog; on oboava novac.... Njemu nije potreban niiji ukor ve saaljenje svih. Njegov ivot bio je strana greka. On je patio od umiljene potrebe za novcem dok je bio okruen izobiljem. Sotona je prisvojio njegov um i, uzbuujui organ gramzivosti, zaludio ga po ovom predmetu. Uzvienije, plemenitije sile njegovog bia dovedene su u veoma veliku podreenost ovoj krtoj, sebinoj sklonosti. Njegova jedina nada je slamanje Sotoninih okova i nadvladavanje ovoga zla u svom karakteru. On je ovo pokuao uiniti radei neto po svojoj savjesti, ali to nije bilo dovoljno. Ovo prosto ulaganje velikog napora i rastajanje od svoga mamona, itavo vrijeme osjeajui da se rastaje sa svojom duom, nije plod prave religije. On mora uvjebavati svoj um za dobra djela. On se mora utvrditi protiv svoje sklonosti za sticanjem. On mora utkati dobra djela u itav svoj ivot. On mora gajiti ljubav prema injenju dobra i uzdii se iznad sitniavog, krtog duha koji je podsticao. 2T 237, 238 (1869) Sujevjerje potie iz mate. Tvoje iskustvo pokazano mi je kao nepouzdano jer se suproti prirodnom zakonu. Ono je u sukobu sa nepromjenljivim naelima prirode. Sujevjerje, moja draga sestro, koje potie iz bolesne mate, svrstava te nasuprot nauci i naelu. emu se pokoriti? Tvoja snane predrasude i sam set ideja u pogledu onoga koji je kurs najbolji za slijediti vezano za tebe samu dugo te je zadravao od dobra. Godinama sam shvatala tvoj sluaj ali osjeala sam se nekompententnom da ti izloim stvar na tako jasan nain da je moe uvidjeti i shvatiti, i praktino primijeniti svjetlost koja ti je data. 3T 69 (1872) Majke i mata. Pokazane su mi majke koje vodi bolesna mata, uticaj koji se osjea na muu i djeci. Prozori se moraju drati zatvorenim zato to majka osjea vazduh. Ako joj je iole hladno, i doe do promjene u njenom odijevanju, ona misli da se i djeca moraju ponaati na isti nain, i tako se itava porodica liava fizike otpornosti. Svi su pod uticajem jednoga uma, fiziki i mentalno ozlijeeni kroz bolesnu matu jedne ene, koja sebe smatra kriterijumom za cijelu porodicu.... Ljudi na sebe navlae bolest svojim pogrenim navikama; ipak uprkos svjetlosti i znanja, oni ostaju vjerni svom vlastitom kursu. Oni ovako rezonuju: Zar nijesmo ispitali ovu stvar? I zar je nijesmo shvatili na osnovu iskustva? Ali iskustvo osobe ija mata je u krivu ne treba da ima veliku teinu za bilo koga. 2T 524 (1870) Zaprezanje uma. Svi su slobodni moralni posrednici, i kao takvi oni moraju uvesti svoje misli u ispravan kanal. Ovo je iroko polje na kojemu um moe bezbjedno lutati. Ako Sotona
264
Linost
nastoji da odvrati um ka niskim i senzualnim stvarima, vratite ga opet nazad i usmjerite na vjene stvari; i kad Gospod vidi da se ini odluan napor da se zadre samo iste misli, On e poput magneta privui um, istei misli i osposobljavajui ih da se oiste od svakog tajnog grijeha. Da odacimo matarije i svaku visinu koja se podie na poznanje Boije, i robimo svaki razum na pokornost Hristu (2 Korinanima 10:5). Prvi zadatak onih koji bi se htjeli reformisati je da oiste matu. Ako um ode u poronom pravcu, on se mora ograniiti da se bavi samo istim i uzvienim predmetima. Kad ste kuani da se odate pokvarenoj mati, tada pribjegnite prestolu milosti i molite se za snagu sa Neba. U Bojoj snazi mata se moe disciplinovati da se bavi onim to je isto i nebesko. Und MS 93.
64. NAVIKE
Biblija daje naela. Rije Boja izobiluje optim naelima za formiranje ispravnih navika ivljenja, a svjedoanstva, opta i lina, sraunata su da skrenu... naroitu pozornost na ova naela. 5T 663, 664 (1889) Poput eline mree. Jednom oformljena, navika je poput eline mree. Moe se oajniki boriti protiv nje, ali nee popustiti. Tvoj jedini siguran kurs je graditi za vrijeme i za vjenost. Lt 117, 1901. Pravila navike. Dunost je svih da posmatraju striktna pravila u svojim ivotnim navikama. Ovo je za vae vlastito dobro, draga omladino, i fiziki i moralno. Kad ujutro ustajete, uzmite u ozbir, koliko god je to mogue, posao koji morate zavriti tokom dana. Ako je neophodno, uzmite mali notes u koji ete biljeiti ono to se mora uraditi, i odredite sebi vrijeme u koje ete obaviti posao. YI, Jan 28, 1897. (Ev 562) Redovne navike unapreuju zdravlje. Na Bog je Bog reda, i On eli da Njegova djeca budu voljna da dovedu sebe u red i pod Njegovu disciplinu. Dakle, ne bi li bilo bolje da se prekine sa ovom navikom obraanja noi u dan i ranih jutarnjih sati u no? Kad bi mladi oformili navike redovitosti i reda, oni bi napredovali u zdravlju, u duhu, u pamenju, i u naravi. YI, Jan 28, 1897. Uklanjanje povoda za bolest. Ispravne i korektne navike, inteligentno i istrajno upranjavane, uklonie povod za bolest, i prestae potreba pribjegavanja jakim opojnim sredstvima. Mnogi korak po korak nastavljaju sa svojom neprirodnom popustljivou, to dovodi do najveeg mogueg neprirodnog stanja stvari. MS 22, 1887. (MM 222) Ispravne navike pospjeuju zdravlje. Zdravlje se moe zadobiti ispravnim ivotnim navikama i moe se primorati da slui interesu i uskladi se sa njim. Ali ovaj kapital, dragocjeniji od svakog zaloga u banci, moe se rtvovati neumjerenou u jelu i piu ili preputanjem organa da zaraju od neaktivnosti. Omiljene povlastice moraju se napustiti; lijenost se mora nadvladati. 4T 408 (1880) Navike koje degradiraju uzvienije sposobnosti. Svaka navika koja ne unapreuje zdravu akciju u ljudskom sistemu degradira uzvienije i plemenitije sposobnosti. Rave navike u jelu i piu vode u zablude u mislima i postupcima. RH, Jan 25, 1881. (CH 67)
265
596
597
Linost
598
599
Nadvladavanje prethodno utvrenih navika. Prethodno utvrene navike i zamisli u mnogim sluajevima moraju se nadvladati prije mogunosti postizanja napretka u religioznom ivotu. RH, June 21, 1887. (FE 118) Od ravih navika teko se oduiti (savjet jednom rukovodiocu). Sada e ti biti teko da izvri promjene u svom karakteru koje Bog trai da uini, jer u mladosti ti je bilo teko da bude precizan i pokrene se na akciju. Kad se karakter oformi, navika uvrsti, a mentalne i moralne sposobnosti postanu jake, najtee je oduiti se od ravih navika, biti brz na akciju. Treba da shvati vrijednost vremena. Nema opravdanja za izostavljanje najvanijeg, mada neugodnog posla, nadajui se da e ga se posve osloboditi ili mislei da e postati manje neugodan, dok vrijeme provodi na ugodnim stvarima koje u stvari ne optereuju. Prvo treba da uradi posao koji se mora uraditi i koji ukljuuje vitalne interese djela, i tek kad se okona ono to je bitnije latiti se manje vanih stvari. Preciznost i odlunost u Bojem djelu su veoma bitni. Odlaganje je u sutini poraz. Minuti su zlatni i trebaju se iskoristiti na najbolji nain. Zemaljski odnosi i lini interesi treba da su uvijek od drugorazrednog znaaja. Nikada ne treba dopustiti da trpi djelo Boje i u najmanjoj pojedinosti zbog naih zemaljskih prijatelja ili najdraih roaka. 3T 499, 500 (1875) Naslijeene i steene sklonosti postaju navike. Velika naslijeena i steena sklonost ka zlu kod Jude bila je pohlepa. Upranjavanjem ona je postala navika koju je unosio u svim svojim poslovima. Hristolika naela potenja i pravde nijesu imala mjesta u prodavanju i kupovanju. Njegove navike ekonomisanja razvile su se u cicijaki duh i postale fatalna zamka. Dobitak je bio njegovo mjerilo ispravnog religioznog iskustva, i svaka istinska pravednost postala je podreena tome. Dok je i dalje bio uenik u spoljanoj formi, dok je bio u samoj Hristovoj prisutnosti, prisvajao je za sebe sredstva koja su pripadala Gospodnjoj riznici. MS 28, 1897. Navike odluuju budunost. Mora se imati na umu da mladi formiraju navike koje e, u devet od deset sluajeva, odluiti njihovu budunost. Uticaj drutva kojega se dre, veza koje sklapaju, i naela koja usvajaju nosie se sobom kroz ivot. 4T 426 (1880) Rave navike lake se formiraju nego dobre. Djeca su osobito prijemiva na utiske; i pouke koje primaju u ranim godinama nosie sa sobom kroz ivot. Svo obrazovanje koje steknu nikada nee nadomjestiti zle posledice slabe discipline u djetinjstvu. Jedan propust, esto ponavljan, formira naviku. Jedan progrean in priprema put za drugi. Taj in, ponovljen, formira naviku. Rave navike se lake formiraju od dobrih, a tee naputaju. Daleko manje vremena i truda je potrebno da se ukalja djetinja narav nego da se utisnu naela i navike pravednosti na ploicama due. Samo kroz stalni nadzor i odupiranje zlu moemo se nadati oblikovanju ispravne naravi. Gospod e biti sa vama, majke, dok pokuavate da oblikujete ispravne navike kod svoje djece. Ali morate rano zapoeti proces obuke, ili e va budui zadatak biti znatno tei. Uite ih stih po stih, pravilo po pravilo, ovdje malo i ondje malo. Imajte na umu da vaa djeca pripadaju Gospodu i da su Njegovi sinovi i keri. On namjerava da porodice na zemlji budu uzorci porodice na nebu. RH, Dec 5, 1899. Navike se rijetko mijenjaju. Ponovljena djela u datom kursu postaju navike. One se mogu ispraviti strogom obukom, u kasnijem ivotu, ali se rijetko mijenjaju. Jednom formirane, navike se sve vie i vie utiskuju u karakter. GH, Jan, 1880. (CG 199, 200) Napadanje pogrenih navika donosi malo dobra. Od male je koristi pokuavati reformisati
266
Linost
600
druge napadanjem onoga to smatramo pogrenim navikama. Takav napor esto rezultira u veu tetu nego korist. U svom razgovoru sa enom Samarjankom, umjesto nipodatavanja Jakovljevog bunara, Hristos je predstavio neto bolje. Da ti zna dar Boji, rekao je on, i ko je taj koji ti govori: daj mi da pijem, ti bi iskala u njega i dao bi ti vodu ivu (Jovan 4:10). On je skrenuo razgovor na blago koje je imao da podari, nudei eni neto bolje od onoga to je imala, ivu vodu, radost i nadu jevanelja. MH 156, 157 (1905) Napori za reformacijom proistiu iz elje da se ini pravo. Istina je da se ljudi ponekad postide od svojih grenih puteva i napuste neke od svojih zlih navika prije nego su i svjesni privlaenja Hristu. Ali kad god ulau napor da se reformiu, iz iskrene elje da rade pravo, Hristova sila je ono to ih privlai. Uticaj kojega nijesu svjesni radi na dui, i savjest oivljava a spoljanji ivot se popravlja. I kako ih Hristos privlai da pogledaju na Njegov krst, da pogledaju Onoga kojega su proboli njihovi grijesi, zapovijest se vraa kui u savjest. Otkriva im se zloa njihovog ivota, duboko ustolieni grijeh due. Oni poinju shvatati neto od pravednosti Hristove i uzvikuju: ta je grijeh, da se traila takva rtva za iskupljenje njegovih robova? Da li se zahtijevala sva ova ljubav, sva ova patnja, svo ovo ponienje, da ne poginemo, ve da imamo vjeni ivot? SC 27 (1892) Zle navike moraju se nadvladati. Gledanjem kao kroz staklo slave Gospodnje, mi se u stvari mijenjamo u to isto oblije, iz slave u slavu, kao od Duha Gospodnjeg. Mi premalo oekujemo, i primamo prema svojoj vjeri. Ne smijemo se hvatati za svoje vlastite puteve, vlastite planove, vlastite ideje; moramo se preobraziti obnovljenjem svojih umova kako bi mogli kuati koje je dobra, i prihvatljiva, i savrena volja Boja. Ustaljeni grijesi moraju se pobijediti i zle navike nadvladati. Rave sklonosti i osjeanja moraju se iskorijeniti a sveta narav i emocije zaeti u nama kroz Duha Bojega. Lt 57, 1887. Rave navike, kad im se suproti, pruie jo ei otpor; ali ako se ratovanje nastavi energino i istrajno, one se mogu pobijediti. 4T 655 (1881) Milost Hristova slama okove zle navike. Ljudi moraju nauiti da blagoslovi poslunosti, u svojoj punini, mogu njihovi samo kad primaju milost Hristovu. Njegova milost je ta koja ovjeku daje silu da se pokorava zakonima Bojim. Ona ga osposobljava da slomi okove zle navike. To je jedina sila koja ga moe uiniti i odrati postojanim na pravom putu. MH 115 (1905) Kroz silu Hristovu mukarci i ene kidaju lance grene navike. Oni se odriu sebinosti. Koji je poroan postaje smjeran, pijanica trezvenjak, rasipnik istunac. Due koje su nosile oblije Sotone postaju preobraene u oblije Boje. AA 476 (1911) Ispravne misli i postpuci mogu postati uobiajeni. Jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoogranienja jaa vjebom. Ono to ispoetka izgleda teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, i ispravne misli i postupci postaju uobiajeni. MH 491 (1905)
601
267
Linost
65. LIJENOST
602
603
604
Obaveza razvoja intelekta do njegovog maksimuma. Bog zahtijeva obuku mentalnih sposobnosti. On namjerava da Njegove sluge posjeduju inteligentnije i jasnije zapaanje od svjetovnih ljudi, i On je nezadovoljan onima koji su suvie bezbrini ili indolentni da budu korisni, dobro obavijeteni radnici. Gospod nam zapovijeda da ga ljubimo svim svojim srcem, svom svojom duom, svom svojom snagom i svim svojim umom. Ovo nas obavezuje na razvoj intelekta do njegovog punog kapaciteta, da svim svojim umom moemo poznavati i voljeti svoga Stvoritelja. COL 333 (1900) ovjek nalazi sreu u radu. Adam je imao teme za razmiljanje u djelima Bojim u Edemu, koji je bio nebo u malom. Bog nije stvorio ovjeka prosto da razmilja o Njegovim slavnim djelima; stoga, dao mu ne ruke da radi kao i um i srce za razmiljanje. Da se ovjekova srea sastoji u neradu, Stvoritelj ne bi dao Adamu odreeni zadatak. ovjek je imao nai sreu kako u radu tako i u razmiljanju. RH, Feb 24, 1874. (1BC 1082) Lijenost najvee prokletstvo. Biblija ne odobrava lijenost. To je najvee prokletstvo koje donosi nesreu naem svijetu. COL 343 (1900) Vedro obavljati svakodnevne zadatke. Neki smatraju da su bogatstvo i dokonost pravi blagoslov; ali oni koji su uvijek zauzeti i koji vedro obavljaju svoje svakodnevne zadae su najsreniji i uivaju najbolje zdravlje. Zdravi umor koji proizilazi iz umjerenog rada osigurava im blagodati osvjeavajueg sna. Presuda da ovjek mora mukotrpno raditi za svoj svakodnevni hleb i obeanje o buduoj srei i slavi oboje dolazi sa istog prijestola, i oboje je blagoslov. YI, Dec 5, 1901. (ML 168) Srea u ispunjavanju odreenih dunosti. Stvarna srea nalazi se samo u dobru i injenju dobra. Najistija, najvea radost dolazi onima koji vjerno ispunjavaju svoje odreene dunosti. YI, Dec 5, 1901. (ML 168) Dokolica moe odvesti u potitenost. Osjeanja potitenosti esto su posledica neprimjerene dokolice. Lijenost daje vremena za razmiljanje o zamiljenim alostima. Mnogi koji nemaju stvarna iskuenja ili potekoe u sadanjosti pozajmljuju ih iz budunosti. Kad bi ove osobe nastojale da olakaju bremena drugih, zaboravile bi na vlastita. Energian rad koji bi pozvao na akciju i mentalne i fizike moi pokazao bi se kao neprocjenjivi blagoslov za um i tijelo. ST, June 15, 1882. Razvoj karaktera. Zapamtite da na kakvom god poloaju sluili vi otkrivate pobudu, razvijate karakter. ta god radili, inite to precizno i marljivo; nadvladajte sklonost traenja lakeg zadatka. MH 499 (1905) Um se mora obuavati da ne gleda na sebe. Um se treba obuavati da ne gleda na sebe, da se bavi temama koje uzvisuju i oplemenjuju. Neka se dragocjeni sati ivota ne trae u sanjarenju o nekom velikom djelu koje e se obaviti u budunosti, dok se male sadanje dunosti zanemaruju. ST, June 15, 1882. Neaktivnost tetna po zdravlje. Invalidi ne smiju dopustiti sebi da utonu u stanje neaktivnosti koja je veoma tetna po zdravlje. Mo volje mora se potvrditi; averzija prema aktivnoj vjebi i strah od ukupne odgovornosti mora se pobijediti. Oni nikad nee povratiti zdravlje ukoliko se ne otarase ovog apatinog, uspavanog stanja uma i pokrenu se na akciju. ST, June 15, 1882.
268
Linost
Previe lijeni za upranjavanje sposobnosti. Oni koji su isuvie lijeni da shate svoje odgovornosti i upranjavaju svoje sposobnosti propustie da prime Boji blagoslov, a talenti koji su im dati bie oduzeti od njih i predati aktivnim, revnim radnicima koji e ih umnoiti kroz stalnu upotrebu. 4T 458, 459 (1880) Osmiljen rad bitan za uspjeh. Neki mladi ljudi misle da ako bi mogli provesti ivot ne inei nita bili bi neizmjerno sreni. Oni gaje mrnju prema korisnom radu. Oni zavide sinovima zadovoljstva koji svoje ivote posveuju zabavi i razonodi.... Nesrea i tuga su rezultat takvog miljenja i ponaanja. Nerad je mnoge mlade ljude gurnuo u propast. Osmiljen rad je bitan za uspjeh svake mlade osobe. Bog ne bi mogao baciti vee prokletstvo na mukarce i ene od osude na neaktivnost. Lijenost unitava duu i tijelo. Srce, moralni karakter, i fizika energija slabe. Razum strada, a srce je otvoreno za iskuenje poput iroke avenije da utone u svaki porok. Lijen ovje iskuava avola da ga kua. MS 2, 1871. (HC 222) Pusto indolentnih navika (savjet roditeljima). Bili ste slijepi u odnosu na silu koju je neprijatelj imao nad vaom djecom. Domainski rad, ak i zamor, ne bi im nakodio ni petnaesti dio koliko su to uinile indolentne navike. Oni bi izbjegli mnoge opasnosti da su upuivani u ranijem periodu da provode svoje vrijeme u korisnom radu. Ne bi stekli tako nespokojnu narav, takvu elju za promjenom i odlaskom u drutvo. Izbjegli bi brojna iskuenja na tatinu i uee u beskorisnim zabavama, povrno itanje, prazne razgovore, i gluposti. Vrijeme bi im prolazilo vie na njihovo zadovoljstvo i bez tako velikog iskuenja traganja za drutvom suprotnog pola i opravdavanja sebe na zlom putu. Tatina i bolesna ljubav, beskorisnost i neumitan grijeh, bili su posledica ove indolentnosti. 4T 97, 98 (1876) Naprei svaki mii. ovjek je dodijeljena uloga u ovoj velikoj borbi za vjeni ivot; on mora odgovoriti na rad Svetog Duha. Proboj kroz sile tame zahtijeva borbu, a Duh radi u njemu na izvrenju ovog zadatka. Ali ovjek nije pasivno bie, da se spasi u nehatu. On se poziva da napregne svaki mii i vjeba svaku sposobnost u borbi za besmrtnost; ipak Bog je taj koji obezbjeuje djelotvornost. Nijedno ljudsko bie ne moe se spasti u nehatu. Gospod nam zapovijeda: Navalite da uete na tijesna vrata; jer kaem vam: mnogi e traiti da uu i nee moi (Luka 13:24). Uite na uska vrata; jer su iroka vrata i irok put to vode u propast, i mnogo ih ima koji njim idu. Kao to su uska vrata i tijesan put to vode u ivot, i malo ih ima koji ga nalaze (Matej 7:13, 14). MS 16, 1896.
605
269
Linost
66. EMOCIONALNE POTREBE*

Razlog za postojanje. Boji zakon je zakon ljubavi. On vas je okruio ljepotom da vas naui da nijeste postavljeni na zemlji prosto da radite za sebe, da kopate i gradite, da se trudite i tkate, ve da obasja ivot i uini ga radosnim i lijepim sa ljubavlju Hristovom kao cvijee, da obraduje druge ivote kroz slubu ljubavi. MB 97 (1896) Ljubav zadovoljava unutranju potrebu. Ljubav mora biti naelo akcije. Ljubav je osnovno naelo Boje vladavine na nebu i zemlji, i ona mora biti temelj hrianskog karaktera. Jedino ga to moe uiniti i odrati postojanim. Jedino ga to moe osposobiti da podnese probe i iskuenja. COL 49 (1900) Gajiti ljubav. Ljubav prema Bogu i meusobna ljubav mora se njegovati, jer je dragocjena kao zlato. Potrebno je da sada na najbolji nain predstavimo karakter iste i neukaljane religije, koja je, i po svojoj prirodi i u svojim zahtjevima, suprotnost sebinosti. Ljubav poput one koju je Hristos predstavio je neuporediva; ona je po vrijednosti iznad zlata ili srebra ili dragog kamenja. Moramo se moliti i tragati za ljubavlju koju je Hristos posjedovao. Hrianin koji je ima nosi karakter koji je iznad svih ljudskih slabosti. Lt 335, 1905. Ljubav je svima potrebna. Razlog zato postoji toliko okrutnih mukaraca i ena na naem svijetu je to to se prava privrenost smatra slabou, obeshrabruje se i potiska. Bolji dio prirode osoba iz ove grupe izopaio se i zakrljao u djetinjstvu, i ukoliko zraci boanske svjetlosti ne otope njihovu hladnou i okrutnu sebinost, njihova srea bie zauvijek pokopana. Da bismo imali njena srca, kao to je Isus imao kad je bio na zemlji, i posveeno saosjeanje, kao to aneli imaju za grene smrtnike, mi moramo njegovati simpatije iz djetinjstva, koje su same po sebi jednostavne. 3T 539 (1875) Srce vrelo ivota. Ni brat niti sestra K nemaju iskustva u rtvovanju za istinu, u bogaenju u dobrim djelima, sabiranju svoga blaga na nebu. Njihovo saosjeanje, panja, i strpljenje nijesu doli do izraaja prema zavisnoj, dragoj djeci. Oni su vodili rauna samo o svojoj sebinoj udobnosti. Njihova srca nijesu bila vrelo sa kojega teku ivi potoci njenosti i privrenosti. U blagosiljanju drugih ljubaznim rijeima i djelima milosti i dobrote oni bi sami pribavili blagoslov. Bili su isuvie skueni u svojoj sferi korisnosti. 2T 649, 650 (1871) Ljubav prema sebi razara mir. Ljubav prema svome ja je ono to razara mir. Sve dok je svoje ja ivo, uvijek smo spremni da ga branimo od ponienja i uvrede; ali kad smo mrtvi, i na ivot sakriven sa Hristom u Bogu, zanemarivanje i omalovaavanje neemo primati k srcu. Biemo gluvi za prekor i slijepi za potsmijeh i uvredu. Ljubav dugo trpi, milokrvna je; ljubav ne zavidi; ljubav se ne velia, ne nadima se, ne ini to ne valja, ne trai svoje, ne srdi se, ne misli o zlu, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini, sve snosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi. Ljubav nikad ne prestaje (1 Korinanima 13:4-8). MB 16 (1896) Sigurnost se nalazi u ispravnom miljenju. Potreban nam je stalan osjeaj oplemenjujue sile istih misli. Jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoograniavanja jaa vjebom. Ono to ispoetka izgleda teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, dok ispravne misli i postupci ne postanu uobiajeni. Ako hoemo moemo se od svega to je loe i jeftino i uzdii se na visok standard; moemo
*
606
607
608
Vidi V dio, ivotna pokretaka sila, i XI dio, Emocionalni problemi
270
Linost
biti potovani od ljudi i voljeni od Boga. MH 491 (1905) Nedostatak privrenosti kvari. Gospod je izloio pred Izraelom posledice odravanja zajednice sa zlim duhovima u gadostima Hananejaca: oni su bili bez prirodne privrenosti, idolopoklonici, preljubnici, ubice, i mrski svakom pokvarenom milju i gadnom navikom. PP 698 (1890) Plod zlobe je smrt.* Duh mrnje i osvete potie od Sotone, i naveo ga je da preda na smrt Sina Bojega. Ko god gaji zlobu ili neljubaznost gaji isti duh, i njegov plod bie na smrt. U osvetoljubivim mislima lei prikriveno zlo djelo, kao biljka u sjemenu. Svaki koji mrzi na brata svojega krvnik je ljudski; i znate da nijedan krvnik ljudski nema u sebi vjenoga ivota (1 Jovanova 3:15). MB 56 (1896) Potreba za drutvom. Mnogi su se mogli sauvati od grenih uticaja da su bili okrueni dobrim drutvom i sluali kako im se govore rijei ljubaznosti i ljubavi. 4T 364 (1879) Prirodno je traiti drutvo. Prirodno je traiti drutvo. Svako e nai drugove ili ih stvoriti. I upravo u srazmjeri sa snagom prijateljstva bie koliina uticaja koji e prijatelji vriti jedan na drugoga na dobro ili zlo. Svi e imati drutva na koja e uticati i sami biti pod njihovim uticajem. Misteriozna je veza koja spaja zajedno ljudska srca tako da se osjeanja, ukusi i naela dvije osobe tijesno sjedine. Jedna hvata duh i kopira puteve i postupke druge. Kao to vosak zadrava oblik peata, tako um zadrava utiske proizvedene optenjem i druenjem. Taj uticaj moe biti nesvjestan, pa ipak ne manje moan. 4T 587 (1881) ovjek nainjen za drutvo. Gospod je nainio ovjeka za drutvo, i On namjerava da se ispunimo ljubaznom prirodom Hristovom i kroz druenje poveemo u tijesan odnos kao djeca Boja, radei posao za vrijeme i za vjenost. Lt 26a, 1889. (MM 48, 49) Ponos razara prijateljstvo. Oni [Hristovi neprijatelji] su vidjeli da velianstvo i istota i ljepota istine, svojim dubokim i blagim uticajem, postojano osvaja mnoge umove.... On je poruio zid razdvajanja koji je toliko laskao njihovom ponosu i iskljuivosti; i oni su se plaili da bi, ako se dopusti, mogao sasvim odvui narod od njih. Stoga su ga pratili sa odlunim neprijateljstvom, nadajui se da e nai neku priliku da Ga dovedu u nemilost kod mnotva i tako omogue Sinedrionu da osigura Njegovu osudu i smrt. MB 47 (1896) Dutvo i karakter. Pravo je reeno: Pokai mi svoje drutvo, i ja u ti pokazati tvoj karakter. Mladi ne shvataju kakav osjetljiv uticaj vre na karakter i ugled svojim izborom drutva. ovjek trai drutvo onih iji ukusi, navike i obiaji su srodni njegovim. Onaj ko vie voli drutvo neukih i poronih osoba od mudrih i dobrih ljudi pokazuje da je njegov vlastiti karakter manjkav. Njegovi ukusi i navike mogu isprva biti potpuno razliiti od ukusa i navika onih ije drutvo trai, ali kako se mijea sa ovom vrstom ljudi njegove misli i osjeanja se mijenjaju; on rtvuje prava naela i neosjetno a ipak neizbjeno se sputa do nivoa svojih drugova. Kako rijeka uvijek uzima poprima svojstva tla kroz koje tee, tako naela i navike mladih neumitno postaju obojene karakterom drutva sa kojim se mijeaju. CT 221 (1913) Odnos koji je svako obavezan da gaji. Bog nas zajedno povezuje kao lanove jedne porodice, i svako je obavezan da njeguje ovaj odnos. Postoje slube koje dugujemo drugima i koje se ne mogu ignorisati a ipak drati zapovijesti Boje. ivjeti, misliti i djelovati samo za
609
610
Vidi naslov br. 57, Mrnja i osveta 271
Linost
611
612
sebe znai postati beskoristan kao sluga Boji. Zvune titule i veliki talenti nijesu neophodni da bi bili dobri graani ili primjerni hriani. 4T 339, 340 (1879) Sveza jedinstva. Najnjenija zemaljska veza je ona koja postoji izmeu majke i djeteta. Dijete spremnije prima utiske iz ivota i primjera majke nego od oca; jer ih vee jaa i njenija zajednica. Majke imaju veliku odgovornost. Bila bih srena kad bih im mogla predoiti zadatak koji mogu obaviti u oblikovanju umova svoje djece. 2T 536 (1870) Hristos najvei prijatelj. Velika vanost pridaje se naim drutvima. Mi moemo oblikovati puno toga to je ugodno i od koristi, ali nita nije toliko dragocjeno kao ono to ogranienog ovjeka dovodi u vezu sa beskonanim Bogom. Kad se tako ujedine, rijei Hristove prebivaju u nama.... Rezultat e biti oieno srce, razborit ivot, i besprekoran karakter. Ali samo kroz upoznavanje i druenje sa Hristom mi moemo postati nalik Njemu, Besprekornom Primjeru. ST, Sept 10, 1885. (ML 190) Utjeha za um i mir u dui. Ljekar koji se pokae vrijednim da se postavi za vodeeg ljekara u sanatorijumu obavljae veliko djelo. Ali njegov rad na religioznom podruju treba uvijek biti takve prirode da se boanski protivotrov za izleenje grijehom optereenih dua predstavi pred pacijentima. Svi ljekari trebaju razumjeti da se jedan takav posao mora raditi sa njenou i mudrou. U naim ustanovama gdje se mentalni pacijenti dovode na tretman, utjene rijei istine koje se govore unesreenom esto e biti sredstvo za smirenje uma i obnovu mira u dui. Lt 20, 1902. (MM 189) Dar Boji. Svaki dobar podsticaj ili tenja dar je Boji; vjera prima od Boga ivot koji jedini moe proizvesti istinski rast i djelotvornost. Ed 253 (1903) Unutranje zadovoljstvo ispravnosti. Nesebinost, naelo Bojeg carstva, je princip koji Sotona mrzi; on odie samo njegovo postojanje. Od poetka velike borbe on se trudio da dokae kako su Boja naela akcije sebina, i on postupa na isti nain sa svima koji slue Bogu. Meutim, Hristovo djelo i svih onih koji nose Njegovo ime opovrgava Sotonine tvrdnje. Isus je doao u ljudskom obliku da bi svojim vlastitim ivotom dao primjer nesebinosti. I svi koji prihvataju ovo naelo moraju biti Njegovi pomagai demonstrirajui ga u praktinom ivotu. Izabrati pravo zato to je pravo; stajati za istinu po cijenu stradanja i rtve to je nasledstvo sluga Gospodnjih i pravda njihova od Mene, veli Gospod (Isaija 54:17). Ed 154, 155 (1903) Za povjerenje i saradnju, svijet duguje Bojem zakonu. Za sve to povjerenje i saradnju ini moguim, svijet duguje Bojem zakonu, kao to je dat u Njegovoj Rijei, i iji se trag jo uvijek moe pratiti po smjernicama esto skrivenim i gotovo izbrisanim u srcima ljudi. Ed 137 (1903) Istinski uspjeh nasuprot novcu. Kad dovedemo sebe u ispravan odnos sa Bogom imae-mo uspjeha gdje god ili; i uspjeh je ono to nam je potrebno, ne novac ivi uspjeh, a Bog e nam ga dati zato to zna sve o naem samoodricanju. On zna za svaku rtvu koju inimo. Moda misli da tvoje samoodricanje ne pravi nikakvu razliku, da treba da ima vie obzira itd. Ali kod Gospoda to ini veliku razliku. Vie puta mi je pokazano da kad pojedinci ponu da tee za sve veom i veom platom, neto dolazi u njihovo iskustvo to ih postavlja tamo gdje vie nee stajati na pogodnom tlu. Ali kad uzimaju platu koja nosi na sebi injenicu da su samoportvovani, Gospod vidi njihovo samoodricanje i daje im uspjeh i pobjedu. Ovo mi uvijek iznova pokazivano. Gospod koji vidi u tajnosti platie javno za svaku rtvu za koju se pokazalo da su
272
Linost
je Njegove sluge bile voljne podnijeti. MS 12, 1913. (2SM 179, 180) Sigurnost nije u bogatstvu. Mnogi misle da pronau sigurnost u zemaljskom bogatstvu. Ali Hristos nastoji da ukloni prainu iz njihovih oiju koja zamrauje vidik i tako ih osposobi da gledaju na daleko preteniju i vjenu slavu. Oni su zabludjeli fantomi za realnosti i izgubili su iz vida slavu vjenoga svijeta. Hristos ih poziva da proire svoj pogled iznad sadanjice i dodaju vjenost svojoj viziji. Lt 264, 1903. (SD 247) Oslanjanje na Boga je prava sigurnost. Sotona je veoma svjestan da je i najslabija dua koja nastava u Hristu vie nego ravna vojskama tame, i da, kad bi se otvoreno otkrio, bio bi doekan i odbijen. Stoga on nastoji da izvue vojnike krsta iz njihovog jakog utvrenja, dok je on u zasjedi sa svojim snagama, spreman da uniti sve koji se usude da stupe na njegov teren. Samo u poniznom oslanjanju na Boga, i poslunosti svim Njegovim zapovijestima, moemo biti sigurni. GC 530 (1888) Bog nudi sigurnost. Bog eli da izaberemo nebesko umjesto zemaljskoga. On otvara pred nama mogunosti nebeskog ulaganja. On bi htio ohrabriti nae najuzvienije ciljeve, dati sigurnost naem najodabranijem blagu. On objavljuje: Uiniu da e ovjek vie vrijediti nego isto zlato, vie nego zlato Ofirsko (Isaija 13:12). Kad se blago koje prodire moljac i ra kvari odnese, Hristovi sledbenici mogu se radovati u svom nebeskom blagu, bogatstvu koje je nepropadljivo. COL 374 (1900) Posveujui uticaj istine. Jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. Mi moramo iskoristiti svako sredstvo koje nam je Bog stavio na raspolaganju za upravljanje i kultivaciju svojih misli. Moramo dovesti svoje umove u sklad sa Njegovim umom. Njegova istina e nas posvetiti, tijelo i duu i duh, i biemo osposobljeni da se uzdignemo iznad iskuenja. Rijei koje govorimo bie mudre rijei. Lt 123, 1904. Primijenjena istina unapreuje zdravlje. Kad se ljudi koji su se odavali ravim navikama i grenim postupcima predaju sili boanske istine, primjena te istine u srce oivljava moralne moi, koje su izgledale paralizovane. Primalac posjeduje jae, jasnije razumijevanje od onoga koje je imao prije pripajanja svoje due Vjenoj Stijeni. ak se i njegovo fiziko zdravlje unapreuje shvatanjem svoje sigurnosti u Hristu. Poseban blagoslov Boji poiva na primaocu u zdravlju i snazi. CTBH 13, 1890. (Te 108) Olakanje od krivice. Oduzeti je u Hristu naao iscjeljenje i za duu i za tijelo. Bilo mu je potrebno zdravlje due prije nego je mogao cijeniti zdravlje tijela. Prije nego se mogla izlijeiti fiziku bolest, Hristos je morao donijeti olakanje umu i oistiti duu od grijeha. Ova pouka ne smije se previdjeti. Danas ima na hiljade onih koji pate od fizike bolesti, koji, kao oduzeti, eznu za porukom: Oprataju ti se tvoji grijesi. Breme grijeha, sa svojim nespokojnim i nezadovoljenim eljama, temelj je njihovih bolesti. Oni ne mogu nai olakanje dok ne dou Iscjelitelju due. Mir koji samo On moe dati obnovio bi svjeinu uma i zdravlje tijela. MH 77 (1905) Snaga za jedan dan. Aneli, koji e uiniti za vas ono to ne moete vi sami, ekaju na vau saradnju. Oni oekuju da odgovorite na privlaenje Hristu. Pribliite se Bogu i jedni drugima. eljom, tihom molitvom, otporom sotonskim oruima, stavite svoju volju na stranu Boje volje. Dok imate elju da se odupirete avolu, i iskreno se molite: Izbavi me od iskuenja, imaete snagu za svoj dan. Zadatak nebeskih anela je priu blie onima koji se kuaju i koji pate. Oni dugo i neumorno rade na spasavanju dua za koje je Hristos umro. RH, July 4, 1889. (SD 36)
273
613
614
Linost
67. NARAV
Razliite naravi. U svom meusobnom druenju moramo zapamtiti da svi nemaju iste talente i istu narav. Radnici se razlikuju u planovima i zamislima. Razliiti darovi, udrueni, neophodni su za uspjeh djela. Zapamtimo da neki mogu popuniti izvjesne poloaje uspjenije od drugih. Radnik kojemu je data taktinost i sposobnost koja ga osposobljava za izvrenje neke posebne grane djela ne treba koriti druge to nijesu u stanju da obave ono to bi on moda mogao lako uraditi. Zar nema stvari koje njegove kolege ne mogu uspjenije uraditi nego on? Lt 116, 1903. (Ev 103) Razliita narav, razliito gledite. Svako drutvo u ivotu poziva na ispoljavanje samokontrole, trpeljivosti i saosjeanja. Mi se toliko puno razlikujemo u naravi, navikama, obrazovanju, da je na nain posmatranja stvari razliit. Mi razliito sudimo. Nae razumijevanje istine, nae ideje vezano za ponaanje u ivotu, nijesu iste u svakom pogledu. Ne postoje dvije osobe ije iskustvo je isto u svakoj pojedinosti. Iskuenja jedne nijesu iskuenja druge osobe. Dunosti koje su jednom lake drugom su teke i zamrene. MH 483 (1905) Raznolikost naravi u porodici. esto postoji uoljiva raznolikost naravi i karaktera u istoj porodici, jer Boja je zamisao da se osobe razliitog temperamenta zajedno drue. Kad je ovo sluaj, svaki lan domainstva treba da ima sveti obzir prema osjeanjima i potovati prava drugih. Ovim putem kultivisae se uzajamni obzir i snoljivost, predrasude omekati, i grube crte karaktera izgladiti. Harmonija se moe osigurati, a mijeanje razliitih temperamenata moe biti od koristi svakome. ST, Sept 9, 1886. (CG 205) Roditelji prenose narav. I oevi su kao majke ukljueni u ovu odgovornost. Oba roditelja prenose svoje vlastite karakteristike, mentalne i fizike, svoju narav i prohtjeve, na svoju djecu. PP 561 (1890) Naslijeena narav. Bog eli da se meusobno ispomaemo pokazivanjem saosjeanja i nesebine ljubavi. Postoje oni koji imaju naslijeenu osobenu narav i sklonosti. Moe biti teko baviti se njima, ali da li smo mi besprekorni? Oni se ne smiju obeshrabrivati. Njihove zablude ne smiju se nainiti optom svojinom. Hristos saalijeva i pomae onima koji grijee u sudu. On je podnio smrt za svakog ovjeka, i zbog toga On ima dirljiv i dubok interes za svakog ovjeka. 9T 222 (1909) Promjena na prijatnu narav. Straite i molite se nalog koji se esto ponavlja u Svetom Pismu. U ivotima onih koji se pokoravaju ovom nalogu postojae jedna prikrivena struja sree koja e blagosloviti sve s kojima dolaze u kontakt. Oni koji su kisjele i zle naravi postae prijatni i blagi; oni koji su ponositi krotki i ponizni. CT 293 (1913) Redovitost i red unapreuju narav. Kad bi mladi formirali navike redovitosti i reda, napredovali bi u zdravlju, u duhu, u pamenju, i u naravi. YI, Jan 28, 1897. (CG 112) Narav se moe preoblikovati. Gospod u svojoj milosti otkriva ljudima njihove skrivene mane. On bi htio da kritiki preispitaju komplikovane emocije i pobude svojih srca i otkriju ono to ne valja, preoblikuju svoju narav i profine manire. Bog bi htio da se Njegove sluge upoznaju sa svojim srcima. Da bi ih doveo do prave spoznaje svoga stanja, On doputa da ih salijee oganj nevolja kako bi se proistili. RH, Apr 10, 1894. (ML 92) Mrzovoljna narav kvari djelotvornost uitelja. Iznad svega drugog, onaj ko obuava mlade treba biti svjestan odavanja mrzovolji ili potitenoj naravi; jer ovo e ga liiti simpatije
274
615
616
617
Linost
uenika, a bez simpatije ne moe se nadati da im bude od koristi. Mi ne smijemo zamraivati vlastitu stazu ili staze drugih sjenkom svojih iskuenja. Imamo Spasitelja kojemu treba ii, u ije saaljivo uho moemo izliti svaku albu. Njemu moemo ostaviti sve svoje brige i bremena, i tada na rad nee izgledati teak ili naa iskuenja ozbiljna. CT 233 (1913) Objedinjavanje vedrine i neporonosti. Isusova religija omekava to god je teko ili grubo u naravi i poravnava sve to je naborano ili otro u manirima. Ona ini rijei blagim i vladanje osvajajuim. Nauimo od Hrista kako objediniti visok osjeaj istote i neporonosti sa vedrom naravi. Ljubazan, utiv hrianin je najmoniji argument koji se moe proizvesti u korist hrianstva. GW 122 (1915) Neodgovarajua ishrana kvari narav. Mnogi kvare svoju narav neodgovarajuom ishranom. Mi bi trebali da pazimo da nauimo pouke o zdravstvenoj reformi upravo onako kao to savreno pripremamo svoje studije, jer navike koje usvajamo u ovom pravcu pomau nam u formiranju karaktera za budui ivot. Mogue je pokvariti svoje duhovno iskustvo kroz zloupotrebu eluca. Lt 274, 1908. (CD 126) Meso proizvodi razdraljivu narav. Bog nije uklonio meso od Jevreja u pustinji jednostavno da pokae svoj autoritet, ve za njihovo dobro, da bi ouvali fiziku i moralnu snagu. On je znao da upotreba ivotinjskog mesa jaa ivotinjske strasti i slabi razum. On je znao da bi udovoljavanje prohtjevu Jevreja za mesom oslabilo njihove moralne moi i proizvelo tako razdraljivu narav da bi ta ogromna armija postala nepokorna, da bi izgubili visok osjeaj svojih moralnih obaveza i odbili da se upravljaju prema mudrim Jehovinim zakonima. ST, June 6, 1876. (Te 160) eer i narav. eer nije dobar za eludac. On izaziva fermentaciju, a to pomrauje mozak i unosi razdraljivost u narav. MS 93, 1901. (CD 327) Omekavanje izopaene naravi. Napredak u hrianskom iskustvu odlikuje se porastom poniznosti, kao posledicom poveanja znanja. Svako ko se sjedinjuje sa Hristom odstupie od svakog bezakonja. Kaem vam, u strahu Bojem, pokazano mi je da e mnogi meu vama propustiti vjeni ivot zato to svoje nade u nebo gradite na lanim osnovama. Bog vas preputa samima sebi, da se ponizite i okuate, da poznate ta... vam je u srcu. Vi ste zapostavili Sveto Pismo. Prezirete i odbacujete svjedoanstva jer ukoravaju vae omiljene grijehe i remete vae samozadovoljstvo. Kad se Hristos gaji u srcu, Njegov oblije otkrie se u ivotu. Poniznost e vladati tamo gdje je ponos bio predominantan. Pokornost, krotost, strpljenje, omekae grube crte prirodno izopaene, plahe naravi. Ljubav prema Isusu ispoljie se u ljubavi prema Njegovom narodu. Ona nije nepostojana i plaha, ve mirna i duboka i snana. ivot hrianina bie lien svakog pretvaranja, slobodan od svake izvjetaenosti, lukavstva i lai. On je ozbiljan, istinit, velianstven. Hristos govori u svakoj rijei. On se zapaa u svkom djelu. ivot zrai svjetlou Spasiteljevog prisustva. U razgovoru sa Bogom i razmat-ranju nebeskih stvari dua se priprema za nebo i radi na prikupljanju drugih dua u Hristov tor. Na Spasitelj moe i voljan je uiniti vie za nas nego to traimo ili ak mislimo. 5T 49, 50 (1882) Bog moe oblikovati narav. Kakva god da je va poloaj, Bog je u stanju tako oblikovati narav da ona bude prijatna i hristolika. ivom vjerom moete se odvojiti od svega to nije u skladu sa Bojim umom, i na taj nain unijeti nebo u svoj ivot ovdje dolje. Hoete li ovo ui275
618
619
Linost
620
niti? Ako hoete, imaete vedrinu na svakom koraku. MS 91, 1901. Blagoslov bolesnima. Prijatnu narav, ljubak karakter, Gospod e upotrijebiti da donese blagoslov bolesniku. Istine Rijei Boje posjeduju posveujuu, preobraavajuu silu. Ako se prime u srce i sprovedu u ivot, one e pokazati kao miris ivota na ivot. Neka oni koji su zaposleni u naim ustanovama budu takvi da svjetlost istine sija u njihovim svakodnevnim rijeima i postupcima. Hristos e jedino takve prihvatiti kao svoje saradnike. MS 69, 1909. (MM 173) Harmonija razliitih naravi. Harmonija i jedinstvo koje postoji meu ljudima razliitih naravi je najjae svjedoanstvo koje se moe ponijeti da je Bog poslao svoga Sina na svijet da spasi grenike. Naa je privilegija da nosimo ovo svjedoanstvo. Ali da bi to inili, moramo se staviti pod Hristovu komandu. Na karakter mora se oblikovati u skadu sa Njegovim karakterom, naa volja mora se podrediti Njegovoj volji. Tada emo raditi zajedno bez misli o neslaganju. 8T 242, 243 (1904) Narav ispunjena zahvalanou i mirom. Od svega to se trai, gaji i kultivie, nema nita tako vrijedno u Bojim oima kao isto srce, narav ispunjena zahvalnou i mirom. 4T 559 (1881) Narav se ne mijenja o vaskrsenju. Ako hoete da budete sveti na nebu, prvo morate sveti na zemlji. Crte karaktera koji gajite u ivotu nee se promijeniti smru ili vaskrsenjem. Ustaete iz groba sa istom naravi koju ste pokazivali u svom domu i u drutvu. Lt 18b, 1891. (AH 16)
68. DRUTVENI ODNOSI
621
622
Ne smije se zapostaviti nijedna grana obrazovanja. Ukupno uzevi, Boji narod isuvie malo njeguje hriansku drutvenost. Ova grana obrazovanja ne smije se zanemariti ili se izgubiti iz vida u naim kolama. 6T 172 (1900) Drutvena preimustva su talenti. Oni koji posjeduju veliku privrenost pod obavezom su Bogu da je poklanjaju, ne samo svojim prijateljima, ve svima kojima je potrebna njihova pomo. Drutvena preiumustva su talenti i moraju se upotrijebiti na dobrobit svih koji su u domenu naeg uticaja. COL 353 (1900) Nijesu nezavisni atomi. Studente treba uiti da nijesu nezavisni atomi ve je svako od njih nit koja se mora ujediniti sa drugim nitima u sastavljanju tkanine. Ovo uputstvo ne moe se uspjenije dati u nijednoj oblasti do u kolskom domu. Ovdje su uenici svakodnevno okrueni mogunostima, koje e, ako se iskoriste, veoma pomoi u razvijanju drutvenih crta njihovih karaktera. U njihovoj vlastitoj sili je da tako iskoriste svoje vrijeme i prilike da razviju karakter koji e ih uiniti srenima i korisnima. Oni koji se zatvaraju u sebe, koji nijesu voljni da budu privueni na blagoslov drugima kroz prijateljsko druenje, gube mnoge blagoslove; jer uzajamnim kontaktom, um prima uglaenost i prefinjenost; drutvenim optenjem, zapoinju se poznanstva i sklapaju prijateljstva koja rezultiraju u jedinstvo srca i atmosferu ljubavi koja je ugodna u oima neba. 6T 172 (1900)
276
Linost
Vanost drutvenih odnosa. Kroz drutvene odnose hrianstvo dolazi u kontakt sa svijetom. Od svakog ovjeka i ene koji su okusili ljubav Hristovu i primili u srce boansko prosvjetljenje Bog zahtijeva da rasipaju svjetlost na mranoj stazi onih koji nijesu upoznati sa boljim putem.... Drutvena mo, posveena Hristovim Duhom, mora se iskoristiti u zadobijanju dua za Spasitelja. 4T 555 (1881) Drutveni elementi moraju se kultivisati. Mi mnogo gubimo kad zamenarujemo privi-legiju zajednikog druenja u cilju jaanja i meusobnog hrabrenja u slubi Bojoj. Istine Njegove Rijei gube svoju ivost i vanost u naim umovima. Naa srca prestaju da budu rasvijetljena i probuena njihovim posveujuim uticajem, i mi opadamo u duhovnosti. U svom hrianskom druenju mi mnogo gubimo svojim nedostatkom meusobnog saosjeanja. Onaj ko se zatvara u sebe ne popunjava poloaj koji mu je Bog namijenio. Odgovarajua kultivacija drutvenih elemenata u naoj prirodi donosi nam saosjeanje drugih i sredstvo je razvoja i snage u nama u slubi Bojoj. SC 101 (1892) Isus je bio veoma drutven. itav Spasiteljev ivot odlikovao se nesebinom dobronamjernou i ljepotom svetosti. On je na primjer dobrote. Od poetka Njegove slube, ljudi su poeli jasnije shvatati Boji karakter. On je svoja uenja sprovodio u vlastiti ivot. Pokazivao je doslednost bez svojeglavosti, dobronamjernost bez slabosti, njenost i saosjeanje bez sentimentalizma. On je bio veoma drutven, pa ipak posjedovao je rezervisanost koja je obeshrabrivala svaku familijarnost. Njegova umjerenost nikada nije vodila u fanatizam ili asketizam. On se nije poistovjeivao sa svijetom, a ipak je bio paljiv prema potrebama najmanjeg meu ljudima. CT 262 (1913) Drutvena ljubaznost i ljudsko dostojanstvo. Za stolom carinika On je sjedio kao poasni gost, pokazujui svojim saosjeanjem i drutvenom ljubaznou da priznaje ljudsko dostojanstvo; i ljudi su eznuli da se pokau vrijednim Njegovog povjerenja. Na njihova edna srca Njegove rijei padale su sa blaenom, ivotodavnom silom. Pobuivani su novi podsticaji, i ovim izgnanicima od drutva otvorila se mogunost novoga ivota. MH 26 (1905) Uenicima predoavane prave drutvene dunosti. Hristos je uio svoje uenike kako da se ponaaju kad su u drutvu drugih. On ih je upuivao u pogledu dunosti i uredbi pravog drutvenog ivota, koje su iste kao zakoni carstva Bojega. On je, na primjer, uio uenike da kad prisustvuju nekom javnom skupu, nema potrebe dan neto govore. Njegov razogovor na svetkovinama upadljivo se razlikovao od onoga to se u takvim prilikama slualo u prolosti. Svaka rije koju je izgovorao bila je miris ivota na ivot. On je govorio sa jasnoom i jednostavnou. Njegove rijei bile su kao zlatne jabuke u srebrnim sudovima. RH, Oct 2, 1900. (ML 190) Ne odricati se drutvene zajednice. Hristov primjer povezivanja sebe sa interesima ovjeanstva trebaju slijediti svi koji propovijedaju Njegovu rije i svi koji su primili jevanelje Njegove milosti. Ne smijemo se odricati drutvene zajednice. Ne treba da se odvajamo od drugih. Da bi doprli do svih klasa moramo ih upoznati tamo gdje jesu. Oni e nas rijetko dobrovoljno traiti. Srca se ne dotiu boanskom istinom iskljuivo iza propovjedaonice. Postoje druga polja za rad, moda skromnija, ali itekako obeavajua. Ona se nalaze u domu maloga kao i u dvorcu velikoga; u gostoljubivom pansionu i na skupovima za nevino drutveno uivanje. DA 152 (1898) Potreba za druenjem. Gubitak koji se osjea kad ljudi izostaju sa skupova Bojeg naroda nije mali. Kao djeca Boja moramo se nai na svakom skupu Bojem, gdje je Njegov narod
277
623
624
Linost
625
626
obavezan da prisustvuje, i prui rije ivota. Svima je potrebna svjetlost i sva pomo koja se moe dobiti kako bi kad uju i prime dragocjene poruke sa neba, preko Bojih naimenovanih posrednika, mogli biti spremni da razdijele drugima datu svjetlost. Lt 117, 1896. Vaspitanje oblikuje drutveno tkivo. Vaspitanje koje se prua mladima oblikuje itavu drutveno tkivo. Po cijelom svijetu, drutvo je u neredu, i potreban je cjelovit preobraaj. Mnogi pretpostavljaju da bi bolje vaspitne sposobnosti, vea vjetina, i savremenije metode postavile stvari na svoje mjesto. Oni ispovijedaju da vjeruju i primaju iva uda, pa ipak Rijei Bojoj daju sporedan poloaj u velikoj strukturi obrazovanja. Ono to bi trebalo biti na prvom mjestu podreuje se ljudskim izmiljotinama. 6T 150 (1900) Drutveni uticaj u domu.* Misija doma protee se iznad njegovih vlastitih lanova. Hrianski dom treba da bude oigledana pouka, ilustrujui vrsnou pravih ivotnih naela. Takva ilustracija bie sila na dobro u svijetu. Daleko moniji od svake propovijedi koja se moe iznijeti je uticaj pravog doma na ljudska srca i ivote. Kako mladi izlaze iz takvog doma, pouke koje su nauili se prenose. Plemenitija naela ivota predstavljaju se drugim porodicama, i jedan uzvisujui uticaj djeluje u zajednici. MH 352 (1905) Drutvenost moan inilac. Hrianska ljubaznost i drutvenost su moni inioci u zadobijanju naklonosti mladih. CT 208 (Sept 17, 1902.) Okosnica posrtanja drutvenog ivota. Tako je doktrina da se ljudi oslobaaju od poslunosti Bojim zahtjevima oslabila silu moralne obaveznosti i otvorila brane bezakonja na svijetu. Neobuzdanost, raskalanost i pokvarenost zapljuskuje nas poput nadolazee plime. U porodici, Sotona je na djelu. Njegova zastava se vijori, ak i u domainstvima koja ispovijedaju hrianstvo. Postoji zavist, zla nagaanja, licemjerje, otuenost, nadmetanje, razdor, izdaja svetog povjerenja, odavanje bludu. itav sistem religioznih naela i doktrina, koji treba da ini temelj i okosnicu drutvenog ivota, lii na masu koji se tetura, spemnu da se raspadne u ruevine. GC 585 (1888) Boje odredbe spreavaju drutvenu nepravdu. Gospod bi htio da zaustavi prekomjernu ljubav prema vlasnitvu i moi. Velika zla rezultirae iz stalnog gomilanja bogatstva jedne klase, siromatva i degradacije drugih. Bez odreenog ogranienja, mo bogatstva postala bi monopol, a siromasi, iako u svako m pogledu podjednako vrijedni u Bojim oima, smatrali bi se i tretirali kao inferiorni u odnosu na njihovu prosperitetniju brau. Osjeaj ovog ugnjetavanja probudio bi strasti siromanije klase. Postojalo bi osjeanje oaja i beznaa koji bi imao tendenciju demoralizacije drutva i otvorio vrata zloinima svake vrste. Propisi koje je Bog ustanovio bili su namijenjeni da promoviu drutvenu jednakost. Odredbe subotne i oprosne godine, u velikoj mjeri, ispravljale su nepravinosti do kojih je dolazilo tokom odreenog perioda u drutvenoj i politikoj ekonomiji nacije. PP 534 (1890) Drutveni rangovi potvruju i razvijaju karakter. Nije bila Boja namjera da siromatvo ikad napusti svijet. Drutveni rangovi nikad se nijesu mogli izjednaiti, jer raznolikost stanja koje odlikuje na rod jedno je od sredstava kojim Bog kani da okua i razvije karakter. Mnogi naglaavali sa velikim entuzijazmom da svi ljudi trebaju imati jednak udio u zemaljskim blagoslovima Bojim, ali ovo nije Stvoriteljeva namjera. Hristos je rekao da emo siromahe uvijek imati sa sobom. Siromasi, kao i bogatai, teevina su Njegove krvi; i meu Njegovim sledbenicima po imenu, u najveem broju sluajeva, ovi prvi slue sa jednostav-
Vidi naslov br. 20, Atmosfera u domu 278
Linost
nou namjere, dok poslednji neprekidno veu svoju privrenost za svoje zemaljske riznice, a Hristos se zaboravlja. Brige ovoga ivota i pohlepa za bogatstvom zaklanja slavu vjenoga svijeta. Kad bi se zemaljski posjedi podjednako raspodijelili, bila bi to najvea nesrea koja je ikad pala na ovjeanstvo. 4T 551, 552 (1881) Bog izoptava drutvene kaste. Hristova religija uzdie primaoca na veu ravan misli i akcije, dok ona u isto vrijeme predstavlja cijeli ljudski rod kao jednake objekte ljubavi Boje, budui iskupljeni rtvom Njegovoga Sina. Kraj Isusovih nogu sastaju se bogata i siromah, ueni i neuki, bez ijedne misli o kasti ili svjetovnoj veliini. Sva zemaljske razlike se zaboravljaju dog posmatramo Onoga kojega su proboli nai grijesi. Samoodricanje, snishodljivost, beskonano saaljenje Onoga koji je bio visoko uzdignut na nebu poniava ljudski ponos, vrednovanje sebe, i drutvene kaste. ista, neukaljana religija manifestuje svoja nebeska naela ulaskom u jedinstvo svih koji se posveuju kroz istinu. Svi se sreu kao due kupljene krvlju, podjednako zavisne o Onome koji ih je iskupio Bogu. GW 330 (1915) Lijek za drutvena zla. Za ovu mudru pripravu za duhovne potrebe svojih podanika [postavljanje svetenika uitelja], Josafat je veoma dugovao svom napretku kao vladara. U poslunosti Bojem zakonu krije se velik dobitak. U usaglaavanju sa boanskim zahtjevima postoji preobraavajua sila koja donosi mir i dobru volju meu ljudima. Da su uenja Boje Rijei uinjena vladajuim uticajem u ivotu svakog ovjeka i ene, da su um i srce dovedeni pod njenu obuzdavajuu silu, zla koja sada postoje u nacionalnom i drutvenom ivotu ne ni nala mjesta. Iz svakog doma irio bi se uticaj koji bi ljude i ene uinio jakim u duhovnom uvidu i moralnoj sili, i tako bi se nacije i pojedinci stavili na pogodno tle. PK 192 (1917) Pravilna kultivacija drutvenih odnosa donosi mir. Oni koji su ivjeli daleko od atora, vie od mjesec dana svake godine morali su odvojiti za prisustvovanje godinjim praznicima. Ovaj primjer posveenja Bogu treba naglasiti vanost vjerske slube i nunost podreivanja naih sebinih, svjetovnih interesa onome to je duhovno i vjeno. Mi trpimo gubitak kad zanemarujemo privilegiju zajednikog druenja u cilju meusobnog jaanja i hrabrenja u slubi Bojoj. Istine Njegove Rijei gube svoju ivost i vanost u naim umovima. Naa srca prestaju da budu rasvijetljena i pobuena tim posveujuim uticajem, i mi opadamo u duhovnosti. U svom hrianskom optenju mi mnogo gubimo zbog nedostatka meusobnog saosjeanja. Onaj ko se zatvara u sebe ne popunja poloaj koji mu je Bog odredio. Mi smo svi djeca jednoga Oca, meusobno zavisni za sreu. Boji zahtjevi i zahtjevi ovjeanstva su na nama. Pravilna kultivacija drutvenih elemenata nae prirode je ono to nam donosi saosjeanje nae brae i sreu u naporima da blagoslovimo druge. PP 541 (1890) Ne treba se rukovoditi po ljudskim standardima. Neprekidno predstavljam potrebu da svaki ovjek daje sve od sebe kao hrianin, obuavanja se za ostvarivanje rasta, irenje uma, plemenitost karaktera, koju je mogue svakome da ima. U svemu to inimo mi moramo podravati hristoliki meusobni odnos. Moramo iskoristiti svaku duhovnu snagu za sprovoenje mudrih planova u ozbiljnoj akciji. Darovi Boji moraju se upotrijebiti za spasavanje dua. Nai meusobni odnosi ne smiju se rukovoditi po ljudskim standardima ve po boanskoj ljubavi, ljubavi izraenoj u daru Bojemu naem svijetu. CT 256 (1913) Razvijati drutvenu mo za zadobijanje dua. Naroito oni koji su okusili Hristovu ljubav treba da razvijaju svoje drutvene moi, jer na taj nain oni mogu zadobijati due za
279
627
628
Linost
629
Spasitelja. Hristos se ne smije prikriti u njihovim srcima, zatvoriti kao eljeno blago, sveto i slatko, da se uiva samo za sebe; niti se ljubav Hristova treba pokazivati iskljuivo prema onima koji zadovoljavaju njihov ukus. Studenti se moraju uiti hristolikosti pokazivanja ljubaznog zanimanja, drutvene naklonosti prema onima koji su u najveoj potrebi, ak iako oni moda nijesu njihovo odabrano drutvo. U svako vrijeme i na svakom mjestu Isus je pokazivao ljubazno interesovanje za ljudsku porodicu i razasipao oko sebe svjetlost vesele pobonosti. Studenti se trebaju uiti da slijede Njegove stope. Oni se trebaju uiti da pokazuju hriansko zanimanje, saosjeanje i ljubav prema svojim mladim drugovima, i nastoje da ih privuku Isusu; Hristos treba da bude u njihovim srcima poput vode koja tee u vjeni ivot, osvjeavajui sve sa kojima dolaze u kontakt. 6T 172, 173 (1900) Mi svi treba da postanemo svjedoci za Isusa. Drutvena mo, posveena Hristovom milou, mora se unaprijediti u zadobijanju dua za Spasitelja. Neka svijet vidi da nijesmo sebino zaokupljeni vlastitim interesima ve da elimo da drugi dijele nae blagoslove i privilegije. Neka vide da nas naa religija ne pravi nesaosjeajnima ili iskljuivima. Neka svi koji ispovijedaju da su nali Hrista slue kao On to je inio za dobrobit ljudi. DA 152 (1898)
69. ODBACIVANJE
630
631
Uveliavanje prividnih potekoa. Mnogi veoma uveliavaju prividne potekoe i onda poinju da saaljevaju sebe i odaju se potitenosti. Takvi moraju da naprave cjelovitu promjenu u sebi. Oni se trebaju disciplinovati za ulaganje truda i nadvladavanje djetinjastih osjeanja. Oni trebaju rijeiti da ne provode ivot bavei se sitnicama.... Svako treba da ima neku tenju, cilj u ivotu. Bedra uma treba zapregnuti a misli obuavati da se dre odreene take, kao kompas prema polu. Um se treba usmjeravati u ispravan kanal, prema dobro osmiljenim planovima. Tada e svaki korak biti korak ka napretku.... Uspjeh ili neuspjeh u ivotu uveliko zavisi od naina na koji se misli disciplinuju. RH, Apr 6, 1886. Nema razloga za oajanje. Niko se ne treba preputati obeshrabrenju ili oaju. Sotona vam moe doi sa okrutnom sugestijom: Tvoj sluaj je beznadean. Ti si neiskupljiv. Ali postoji nada za vas u Hristu. Bog nam ne zapovijeda da pobijedimo u vlastitoj snazi. On nas moli da priemo blie na Njegovu stranu. Kakve god da su potekoe pod kojima radimo, koje pritiskaju duu i tijelo, On eka da nas oslobodi. MH 249 (1905) uvajte se samosaaljenja. Moramo se uvati samosaaljenja. Nikad se ne preputajte osjeanju da nijeste cijenjeni kako bi trebalo, da se vai napori ne cijene, da vam je posao preteak. Neka sjeanje na ono to je Hristos podnio za nas uutka svaku takvu misao. Mi smo bolje tretirani od naega Gospoda. MH 476 (1905) Samosaaljenje je pogubno po karakter onih koji ga gaje, i ono vri uticaj koji kvari sreu drugih. MS 27, 1902. (MM 177) Sposobnost da se podnese zapostavljanje. Dua koja ljubi Boga uzdie se iznad magle sumnje; ona stie blistavo, iroko, duboko, ivo iskustvo i postaje krotka i hristolika. Ona se predaje Bogu, skriva sa Hristom u Bogu. Ona e biti u stanju da podnese probu zapostavlja280
Linost
nja, grdnji i prezira, zato to je sve to pretrpio njen Spasitelj. Ona nee postati razdraena ili obeshrabrena kad je pritisnu potekoe, jer Isus se nije predao ili bio obeshrabren. Svaki pravi hrianin bie jak, ne u sili i zasluzi svojih dobrih djela, ve u Hristovoj pravednosti, koja mu se pripisuje kroz vjeru. Velika je stvar biti krotak i ponizan u srcu, biti ist i neukaljan, kao to je bio Princ neba kad je hodio meu ljudima. RH, Dec 3, 1889. (7BC 907) Ne primati zapostavljanje k srcu. Ljubav prema sebi je ono to unitava na mir. Dok je svoje ja ivo, mi stojimo spremni da ga odbranimo od ponienja i uvrede; ali kad smo mrtvi i kad je na ivot skriven sa Hristom u Bogu, neemo primati zapostavljanje ili omalovaavanje k srcu. Biemo gluvi na prekor i slijepi na ismijavanje i uvredu. MB 16 (1896) Potitenost plod pretjerane dokolice. Osjeanja potitenosti esto su posledica pretjerane dokonosti. Ruke i um treba preokupirati korisnim radom, olakavajui bremena drugih; i oni koji se tako zapoljavaju i sami e od toga imati koristi. Dokonost daje vremena za razmiljanje o zamiljenim alostima, a esto oni koji nemaju stvarne potekoe i iskuenja pozajmie ih iz budunosti. ST, Oct 23, 1884. (CH 629) Utjeha za jedno odbaeno siroe. Oh, ovo je hladan i sebian svijet! Tvoji roaci, koji se trebali voljeti i izdravati zbog tvojih roditelja ako ne sebe radi, zatvorili su se u svojoj sebinosti i nemaju naroitog zanimanja za tebe. Ali Bog e ti biti blii i drai od svih zemaljskih roaka. On e ti biti tvoj prijatelj i nikad te nee napustiti. On je otac onima koji su bez oca. Njegovo prijateljstvo pokazae se kao slatki mir i pomoi e ti da hrabro podnese svoj veliki gubitak. Nastoj da uini Boga svojim prijateljem, i nikad nee oskudijevati u tome. Bie izloen iskuenjima; ipak budi postojan i trudi se da uljepa svoje zanimanje. Bie ti potrebna milost da opstane, ali Boje saaljivo oko je na tebi. Moli se puno i ozbiljno, vjerujui da e ti Bog pomoi. uvaj se od razdraljivosti i osjetljivosti i duha muenitva. Trpeljivost je vrlina koju treba podsticati. Tei pobonosti srca. Budi dosledan hrianin. Gaji ljubav prema istoti i poniznoj jednostavnosti, i neka se one upletu u tvoj ivot. 2T 314 (1869) Nikad se ne osjeati usamljeno. Nikad ne mora biti usamljena, osjeati da si sama, ako hoe uzeti Isusa za svog Druga i Vjenog Prijatelja. Lt 4, 1885. Zanemarivanje unitava duu. Dua se ne unitava samo protivljenjem ve i zanemarivanjem. DA 323 (1898) Meusobna snoljivost. Mi se moramo meusobno podnositi, podsjeajui se svojih propusta. Budite saaljivi prema nekima, pravei razliku; druge spasavajte sa strahom, izvlaei ih iz ognja. Svi ne mogu podnijeti istu strogu disciplinu. Svi se ne mogu nauiti da vrednuju zamisli drugih o dunosti. Moraju se uzeti u obzir razliiti temperamenti i razliiti umovi. Bog zna kako da postupi sa nama. Ali srce me je boljelo kad sam vidjela kako brat postupa sa bratom i sklonost da ga uhvati u rijeima i napravi ga zloincem za rije.... Vrijeme je da se svi prihvate posla, ne da zastaju odmjeravajui udio nepravinosti koji pripada drugome, ve da svako istrauje svoje srce, priznajui vlastite pogreke, i preputajui svoju brau Gospodu. Svaki pojedinac e morati odgovorati za svoje pogreke; i dok tako uskogrudo gleda da poupa korov iz bate svoje brae, otrovno rastinje postaje sve jae i bujnije u vlastitom vrtu. Neka svako radi da sauva vlastitu duu i posjeduje srean, veseo, trpeljiv duh u domu, i sve e biti dobro. Lt 12, 1863. Ne razmiljaju svi jednako. U radu sa umovima zahtijeva se sluba od srca. Zapamtimo ovo. esto smo kuani da kritikujemo nekog ovjeka koji zauzima visok i odgovoran poloaj
281
632
633
Linost
634
zato to ne radi onako kako mi mislimo da bi trebalo. Ali onome ko nosi tolike odgovornosti nije potrebna kritika od svojih saradnika; njemu je potrebno njihovo ohrabrenje, njihova snoljivost, njihovo strpljenje, i njihove molitve. Njemu je potrebna Hristova prisutnost; jer nema uvijek mudrih ljudi, bez predrasuda, s kojima bi se posavjetovao. U zbrci brojnih briga i brojnih poziva za pomo, on moe initi greke. Usred gomile apela koji pristiu za pomo, tvoj sluaj moe izgledati zanemaren. U takvim trenucima sjeti se tekih bremena koja su poloena na onoga za koga misli da je propustio da obavi svoju dunost. Sjeti se da mu je moda nemogue da udovolji tvom zahtjevu. Moda bi bila velika greka odobriti ga. Lt 169, 1904. Gospod stoji pored svojih glasnika. Gospod bi htio da svaki ljudski razum u Njegovoj slubi podnese sve okrutne optube i prepreke. Upueni smo da se mudro ophodimo sa onima koji su napolju. Prepustite Bogu djelo osuivanja i suenja. Hristos nas poziva: Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i jau vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, i nauite se od mene; jer sam ja krotak i smjeran u srcu, i nai ete pokoj duama svojima (Matej 11:28, 29). Svako ko slua ovaj poziv ujarmie se sa Hristom. U svakom trenutku i na svakom mjestu mi moramo pokazivati krotost i poniznost Hristovu. Tada e Gospod stajati kraj svojih glasnika i uiniti ih svojim vjesnicima, a onaj ko je vjesnik za Boga nikada nee stavljati na usne ljudskih bia rijei koje Velianstvo neba nije izgovorilo kad se prepiralo sa avolom. Lt 38, 1894. Ne razmiljaj o osjeanjima kuanja (savjet jednom rukovodiocu). Ne razmiljaj o svojim osjeanjima koja dovode u iskuenje. Odbaci ova osjeanja. Kad stupi na stazu kriticizma i grubog govora, postaje sve vie i vie okrutan i skon kritikovanju. Zaustavi se prije nego pone. Ne daj neprijatelju ni jedan pedalj tla. Lt 169, 1902.
70. KRITIKA
635
Posledice kritike. Naa tijela se izgrauju od onoga to jedemo i pijemo, a karakter naeg duhovnog iskustva zavisi o onome ime se nai umovi hrane i ta primaju. Stalnim bavljenjem pogrekama i manama drugih, mnogi postaju religiozni dispeptiari. Gospod nam nareuje: to je god istinito, to je god poteno, to je god pravedno, to je god preisto, to je god preljubazno, to je god slavno, i jo ako ima koja dobrodjetelj, i ako ima koja pohvala, to mislite (Filibljanima 4:8). Ali oni koji su tako zauzeti analiziranjem rijei i postupaka drugih kako bi otkrili sve emu se moe prigovoriti proputaju da uoe ono to je dobro i poeljno. Oni ne jedu odogovarajuu hranu da unaprijede duhovnu vitalnost i zdrav rast. MS 4a, 1893. Potujte se i volite meusobno. Ako je najvaniji predmet u naim umovima neljubazna i nepravedna djela drugih, otkriemo da ih je nemogue voljeti kao to je Hristos volio nas; ali ako se nae misli bave udesnom ljubavi i saaljenjem Hristovim prema nama, isti duh tei e prema drugima. Mi treba da se meusobno volimo i potujemo, bez obzira na mane i nesavrenosti koje ne moemo rijeiti posmatranjem. Treba gajiti poniznost i nepovjerenje u
282
636
Linost
sebe, i trpeljivu njenost prema manama drugih. Ovo e pomoriti svaku skuenu sebinost i uiniti nas irokogrudim i velikodunim. SC 121 (1892) Stvaranje nerealnog svijeta. Ti moe stvoriti jedan nerealan svijet u svom umu i sliku idealne crkve gdje Sotonina iskuenja nee vie podsticati na zlo, ali savrenstvo postoji samo u tvojoj mati. Ovak svijet je pali svijet, a crkva je mjesto predstavljeno poljem na kojem raste kukolj i penica. Oni rastu zajedno do etve. Nije ne nama da upamo kukolj, prema ljudskoj mudrosti, da ne bi pod nagovorima Sotone penica bila iskorijenjena pod pretpostavkom da je kukolj. Mudrost koja je odozgo doi e onome koji je krotak i ponizan u srcu, i ta mudrost nee ga navesti da unitava ve izgrauje narod Boji. Lt 63, 1893. Obnoviti i iscijeliti. Mi moramo gledati na propuste drugih, ne da osudimo, ve da obnovimo i iscijelimo. Straite i molite se, hodite naprijed i prema gore, hvatajui sve vie i vie duha Isusovog i sijui to isto pokraj svake vode. Lt 89, 1894. (HC 185) Sotona podstie kritiku. Svoje ja uvijek e gajiti visoko cijenjenje sebe. Kako ljudi gube svoju prvu ljubav, oni ne dre zapovijesti Boje, i zatim poinju da kritikuju jedan drugoga. Ovaj duh neprekidno teiti da gospodari do kraja vremena. Sotona ga nastoji podstai kako bi braa u svom neznanju pokuala prodrijeti jedan drugoga. Bog se ne proslavlja ve veoma obesauje; Duh Boji se alosti. Sotona likuje zato to zna da ako uspije okrenuti brata protiv brata u crkvi i u slubi, neki e postati tako maloduni i obeshrabreni da e napustiti svoju dunost. Ovo nije djelo Svetog Duha; sila odozdo radi na komorama uma i u hramu due da postavi svoje osobine tamo gdje trebaju biti Hristovi atributi. GCB, Feb 25, 1895, p 338. Rasipanje Hristove svojine. Mnogi koji ispovijedaju da sabiraju sa Hristom, prosipaju. Zato je crkva tako slaba. Mnogi se olako uputaju u kritiku i optuivanje. Davanjem oduka sumnjienju, ljubomori, i nezadovoljstvu, oni postaju orua Sotone.... Povrnost, sebino poputanje, i bezbrina ravnodunost od strane hriana po imenu odvraa mnoge due od staze ivota. COL 340, 341 (1900) Oslanjanje na tjelesno rame. Gospod zna da ako gledamo na ovjeka, mi se oslanjamo na tjelesno rame. On nas poziva na povjerenje. Nema granice Njegovoj moi. Mislite o Gospodu Isusu i Njegovim zaslugama i Njegovoj ljubavi, ali nemojte teiti da otkrivate mane i bavite se pogrekama koje su drugi poinili. Prizovite u svoj um ono to je vrijedno vaeg priznanja i vae hvale; i ako ste brzi da uoite zablude u drugima, budite jo bri da prepoznate dobro i hvalite dobro. Moete, ako kritikujete sebe, otkriti stvari koje su upravo onoliko nepoeljne koliko i ono to vidite u drugima. Dakle, moramo neprekidno raditi na meusobnom jaanju u najsvetijoj vjeri. MS 151, 1898. Pokuaj prikrivanja sebe napadom. Neka niko ne pokuava da prikrije vlastite grijehe otkrivanjem pogreaka nekog drugog. Bog nam nije dodijelio ovaj zadatak. Mi moramo prepustiti drugima da sami ponize svoja srca, kako bi mogli doi svjetlosti poznanja Bojega. MS 56, 1904. Troenje nerava na spoljanost. Oni koji se meusobno kritikuju i osuuju kre zapovijesti i vrijeaju Boga. Oni ne ljube ni Boga niti svoje blinje. Brao i sestre, poistimo smee kritike i sumnjienja i albi, i ne troite svoje nerve na spoljanost. Neki su tako osjetljivi da se ne mogu razuvjeriti. Budite vrlo osjetljivi u pogledu onoga to znai drati zakon Boji i vezano za to da li drite ili krite zakon. Ovo je ono na ta Bog eli da budemo osjetljivi. GCB, Apr 1, 1903. (7BC 937)
283
637
638
Linost
639
640
Savjet osobi koja je zamijenila ponos za osjetljivost. Stojite spremni da opravdate sebe pod izgovorom da ste tako osjetljivi, osjeate tako duboko, patite tako puno. Vidjela sam da vas sve to ne moe opravdati u Bojim oima. Vi zamjenjujete ponos za osjetljivost. Istaknuto je svoje ja. Kad se svoje ja razapne, tada e ova osjetljivost, ili ponos, umrijeti; do tada nijeste hrianin. Biti hrianin znai biti hristolik, posjedovati poniznost i krotost i mirnou duha koji e podnijeti kontradikciju a da se ne razbijesni ili poludi. Kad bi se varljivi pokrov koji je oko vas mogao razdvojiti tako da vidite sebe kao Bog to vas gleda, vie ne biste nastojali da opravdate sebe ve biste pali i potpuno se razbili o Hrista, Jedinoga koji moe ukloniti mane u vaem karakteru i zatim vas previti. 2T 573 (1870) Poteno samoispitivanje. Kad bi svi hriani po imenu koristili svoje istraivake moi da vide koja zla se trebaju ispraviti u njima, umjesto to govore o pogrekama drugih, danas bi imali puno zdravije stanje u crkvi. Neki e biti poteni ako ih to nita ne staje; ali kad se pojavi isplativija politika, potenje se zaboravlja. Potenje i politika nee raditi zajedno u istom umu. Vremenom, ili e se politika protjerati a istina i potenje nadmono vladati, ili ako se gaji politika, potenje e se zaboraviti. Ovo se nikad ne slae; oni nemaju nita zajedniko. Jedno je Valov prorok, drugo istinski prorok Boji. Kad Gospod porea svoje dragulje, na istinu, potenje, pravinost, gledae se sa zadovoljstvom. Aneli su zaposleni pravljenjem kruna za takve, i na krunama ukraenim zvijezdama odraavae se, sa raskoi, svjetlost koja zrai od prestola Bojega. 5T 96 (1882) Korjeni gorine. Dok tako lako mislite i govorite zlo jedni o drugima, dok doputate da izniu i gaje se korjeni gorine, va uticaj prosipa ono to je Hristovo i otvrdnjava srca u otporu prema slatkom duhu jedinstva i mira. Odbacite sve to bez ijednog trenutka oklijevanja. Imajte ljubav meu sobom, govori Hristos, kao to ja imadoh ljubav k vama (Jovan 15:12). Lt 33, 1890. Vjera dri Boga za rije. Zapamti da vjera dri Boga za rije. Sin Boji priprema mjesto za tebe u gornjim stanovima. Neka se pokae zahvalnost za ovo. Ne misli zato to se ne osjea uvijek uzvieno da nijesi Njegovo dijete. Ponizno i revno se prihvati zadatka koji Bog trai od tebe. Cijeni svaku priliku za izvravanje djela koje e te uiniti blagoslovom onima oko tebe. Neka tvoja odluka bude da uradi svoj dio u pravcu pravljenja mjesta na kojem se nalazi mjestom koje Bog moe odobriti i blagosloviti. Lt 246, 1908. Grenikova sigurnost prihvatanja. Kroz dobrotu i milost Hristovu grenik mora povratiti boansku naklonost. Bog u Hristu svakodnevno preklinje ljude da se pomire sa Bogom. Ispruenih ruku On je spreman da primi i poeli dobrodolicu ne samo greniku ve i rasipniku. Njegova smrtna ljubav, koja se pokazala na Golgoti, je grenikova sigurnost prihvatanja, mira i ljubavi. Uite ovome u najjedostavnijem obliku, kako bi grijehom pomraena dua mogla vidjeti svjetlost koja zrai sa golgotskog krsta. Lt 15a, 1890. (1SM 178, 179) Ja u vas odmoriti. Gospod mi je dao poruku za tebe, i ne samo za tebe, ve takoe za druge vjerne due koje su optereene sumnjom i strahom u pogledu svoje prihvaenosti od strane Gospoda Isusa Hrista. Njegova rije za tebe je: Ne boj se, jer te otkupih, pozvah te po imenu tvom; moj si (Isaija 43:1). Ti eli ugoditi Bogu, i moe to uiniti vjerujui u Njegova obeanja. On eka da te povede u luku prijatnog iskustva, i nareuje ti: Utoli, i poznaj da sam Ja Bog (Psalam 46:10). Imao si vrijeme nespokoja; ali Isus ti kae: Doi k
284
Linost
meni... i Ja u te odmoriti (Matej 11:28). Radost Hristova u dui vrijedna je svega. Tada e se radovati, jer su privilegovani spokojem u rukama vjene ljubavi. Lt 2, 1913. (TM 516)
71. SREA
Skladna akcija svih moi. Skladna, zdrava akcija svih moi tijela i uma rezultira u srei; to su uzvienije i profinjenije te moi, to je istija i nepomuenija srea. RH, July 29, 1884. (CH 51) Odnos sree i zdravlja. Zdravlje i srea su tako usko povezani da ne moemo imati jedno bez drugoga. Praktino znanje nauke o ljudskom ivotu neophodno je da bi proslavili Boga u svojim tijelima. Stoga je od najvee vanosti da meu studijama koje se odabiraju za djetinjstvo, fiziologija zauzme prvo mjesto. Kako malo ljudi zna neto o strukturi i funkcijama sopstvenog tijela i prirodnim zakonima! Mnogi lutaju bez znanja, kao brod na moru bez kompasa i sidra; i tavie, oni nijesu zainteresovani da naue kako da sauvaju svoja tijela u zdravom stanju i sprijee bolest. HR, Aug, 1866. (CH 38) Zakon akcije i reakcije. Naa srea bie srazmjerna naim nesebinim djelima, podstaknuta boanskom ljubavlju, jer u planu spasenja Bog je uspostavio zakon akcije i reakcije. ST, Nov 25, 1886. (WM 302) injenje dobra stimulie nerve. Svaki zrak svjetlosti koji se rasipa na druge odrazie se na naim vlastitim srcima. Svaka ljubazna i saosjeajna rije upuena oaloenome, svaki in otputanja potlaenoga, i svaki dar u cilju zadovoljavanja potreba naih blinjih, s tim da se ima na umu Boja slava, rezultirae u blagoslovima davaocu. Oni koji ine tako potuju zakon neba i primie Boje odobravanje. Zadovoljstvo injenja dobra drugima daje polet osjeanjima koja plamte kroz nerve, ubrzava cirkulaciju krvi, i pospjeuje mentalno i fiziko zdravlje. 4T 56 (1876) Svaka osoba izvor vlastite sree. ivot Hristov je ivot spokoja. Nemir, nezadovoljstvo i nespokoj otkrivaju odsustvo Spasitelja. Ako se Isus unese u ivot, taj ivot bie ispunjem dobrim i plemenitim djelima za Uitelja. Zaboraviete slubu sebi i ivjeti sve blie i blie dragom Spasitelju; va karakter postae hristolik, i svi oko vas e znati da ste bili sa Isusom i uili od Njega. Svako posjeduje u sebi svoju vlastitu sreu ili nesreu. Ako hoe, on se moe uzdii iznad niskog, sentimentalnog osjeanja koje sainjava iskustvo mnogih; ali sve dok je ispunjen sobom, Gospod ne moe uiniti nita za njega. Sotona e predstavljati ambiciozne projekte da zbuni osjetila, ali mi pred sobom uvijek moramo imati biljegu, dar gornjega zvanja Bojega u Hristu Isusu. Prikupite sva dobra djela koja moete u ovom ivotu. I razumni e se sjati kao svjetlost nebeska, i koji mnoge privedoe k pravdi, kao zvijezde vazda i dovijeka (Danilo 12:3). 5T 487, 488 (1889) Najjai ljudski poriv. Biblija izlae naem pogledu neistraiva blaga i nepropadljive riznice neba. ovjekov najjai poriv podstrekava ga da trai vlastitu sreu, i Biblija priznaje ovu elju i pokazuje nam da e se cijelo nebo ujediniti sa ovjekom u njegovim naporima da stekne istinsku sreu. Ona otkriva uslov po kojem se mir Hristov daje ljudima. Ona opisuje dom vjene sree i vedrine gdje se nikad nee znati za suze ili oskudicu. Lt 28, 1888. (ML 160)
285
641
642
643
Linost
Hrianin uiva stvarnu sreu. Ako postoji neko ko bi trebao biti stalno zahvalan, onda je to Hristov sledbenik. Ako ima nekoga ko uiva stvarnu sreu, ak i u ovom ivotu, onda je to vjerni hrianin. Lt 18, 1859. (HC 201) Mi bi trebali biti najsreniji ljudi na licu zemaljskom, i ne izvinjavati se svijetu to smo hriani. MS 17, 1893. Prijatelj koji nikad nee iznevjeriti. Ovo je Isus, ivot svake milosti, ivot svakog obeanja, ivot svake uredbe, ivot svakog blagoslova. Isus je sutina, slava i miomiris, sam ivot. Ko ide za mnom nee hoditi po tami, nego e imati vidjelo ivota (Jovan 8:12). Tada carska staza pripravljena za pokajnika da njome hodi nee biti obeshrabrujua tama. Nae hodoae zaista bi bilo usamljeno i bolno da nije za Isusa. Neu vas ostaviti neutjeene, kae On (Jovan 14:18). Prikupimo, dakle, svako zabiljeeno obeanje. Ponavljajmo ih danju i razmiljajmo o njima nou, i budimo sreni. Lt 7, 1892. (2SM 244) Srea nije samovoljna. Isus eli da bude srena, ali to ne moe biti kad ima vlastiti put i slijedi porive sopstvenog srca.... Naa gledita, nae osobenosti, su potpuno ljudski i ne smije im se povlaivati ili poputati. Svoje ja mora se raspinjati, ne tu i tamo ve svakodnevno, a fiziko, mentalno i duhovno mora se potiniti volji Bojoj. Slava Boja, savrenstvo hrianskog karaktera, moraju biti cilj, svrha naeg ivota. Hristovi sledbenici moraju oponaati Hrista u naravi.... Slini Hristu je lozinka, ne nalik svome ocu ili majci, ve nalik Isusu Hristu skriveni u Hristu, odjeveni Hristovom pravednou, ispunjeni Duhom Hristovim. Lt 25, 1882. (HC 29) Sebina srea je neuravnoteena. Srea koja proistie iz sebinih pobuda, izvan staze dunosti, je neuravnoteena i prolazna; ona nestaje, a dua se ispunja usamljenou i tugom; ali u slubi Bojoj postoji radost i zadovoljstvo. Hrianin nije preputen da hoda stazama neizvjesnosti; on nije preputen uzaludnim jadikovkama i razoarenjima. Ako nemamo zadovoljstva ovoga ivota, mi se i dalje moemo radovati gledajui na ivot koji je odozgo. SC 124, 125 (1892) Srce u miru sa Bogom. Na temelju ruevina mnogih domova lei strast za pokazivanjem. Mukarci i ene smiljaju i planiraju da dou do sredstava kako bi se pokazali bogatijima od svojih susjeda. Ali ak iako moda uspiju u ovoj oajnikoj borbi, oni nijesu istinski sreni. Istinska srea potie iz srca koje je u miru sa Bogom. MS 99, 1902. (7BC 941, 942) Ljubav donosi sreu. Sa svjetovne take gledita, novac je mo; ali sa hrianskog stanovita, ljubav je mo. Intelektualna i duhovna snaga ukljuene su u ovo naelo. ista ljubav naroito radi na injenju dobra, i ne moe initi nita sem dobra. Ona spreava nesklad i bijedu, a donosi istinsku sreu. Bogatstvo je esto uticaj koji kvari i unitava; sila je jaka da povrijedi; ali istina i dobrota su svojstva iste ljubavi. 4T 138 (1876) Zlatno pravilo gradi sreu. Sve dakle to hoete da ine vama ljudi, inite i vi njima (Matej 7:12). Spasitelj je uio ovom naelu da ovjeanstvo uini srenim, ne nesrenim; jer srea ne moe doi ni na jedan drugi nain. Bog eli da ljudi i ene ive uzvienijim ivotom. On im daje zamajac ivota, ne da bi ih osposobio da prosto stiu bogatstvo, ve da unaprijede svoje uzvienije moi vrenjem zadatka koji je Bog povjerio ovjeanstvu zadatka nalaenja i ublaavanja potreba svojih blinjih. ovjek treba raditi ne za svoj vlastiti sebini interes ve za interes svakoga oko njega, blagosiljajui druge svojim uticajem i ljubaznim djelima. Ova namjera Boja naglaena je u primjeru Hristova ivota. MS 132, 1902. (ML 165)
286
644
645
Linost
Srea u radu. Bez obzira kakav je na poloaj ili koliko su ograniene nae mogunosti, mi imamo zadatak koji treba obaviti za Gospoda. Nae vrline se razvijaju i sazrijevaju kroz vjebu. Sa istinom Bojom koja gori u dui, ne moemo biti lijeni. Srea koju emo iskusiti kroz rad naknadie svaki napor ak i u ovom ivotu. Oni koji su iskusili sreu kao rezultat napora za samoodricanjem u slubi Hristovoj mogu sa razumijevanjem govoriti o ovom pitanju. To je zaista radost tako ista, tako duboka, da je jezik ne moe izraziti. Lt 9, 1873. (HC 186) Naa srea je srea drugih. Hristos ini svoju crkvu divnim hramom za Boga. Gdje su dva ili tri sabrana u moje ime, objavio je On, ondje sam ja meu njima (Matej 18:20). Njegova crkva je stanite svetog ivota, ispunjeno razliitim darovima, i obdareno Svetim Duhom. Nebo namjenjuje odgovarajue dunosti svakom lanu crkve na zemlji, i svi moraju nai svoju sreu u srei onih kojima pomau i blagosiljaju ih. ST, Mar 1, 1910. (HC 164) Ispomo itavom sistemu. Ako je um slobodan i srean, iz svijesti o ispravnom postupanju i osjeaja zadovoljstva u priinjavanju sree drugima, to stvara vedrinu koja reaguje na cijeli sistem, uzrokujui slobodniju cirkulaciju krvi i podizanje itavog tijela. Blagoslov Boji je iscjeliteljska sila, i oni koji izdano pomau drugima shvatie taj udesni blagoslov u srcu i ivotu. CTBH 3, 1890. (ML 150) Oni koji slijede stazu mudrosti i svetosti nee se uznemiravati uzaludnim aljenjem nad pogreno provedenim satima, niti e se uznemiravati utuenou ili uasom uma, kao neki, ukoliko ne sudjeluje u praznim, povrnim zabavama. HR, Mar, 1872. (ML 150) Srea se moe dokuiti. Svijet je pun nezadovoljnih duhova koji previaju sreu i blagoslove koji su im na dohvatu i neprekidno tee za sreom i satisfakcijom koje ne shvataju. Oni uporno seu za nekim oekivanim, dalekim dobrom veim od onoga to imaju i uvijek su u stanju razoarenja. Oni gaje nevjerstvo i nezahvalnost u tome to previaju blagoslove koji se nalaze izravno na njihovoj stazi. Obini, svakodnevni blagoslovi ivota nijesu im dobrodoli, kao to je bila mana djeci Izraelovoj. 2T 640 (1871) Zabave uzbuuju, ali se odraavaju u depresiji. Zabave uzbuuju um, ali ono to izvjesno slijedi je depresija. Koristan rad i fizika vjeba imae zdraviji uticaj na um i ojaae miie, poboljati cirkulaciju, i pokazati se kao mono sredstvo u obnovi zdravlja. HR, Mar, 1872. (ML 150) Traenje sree pogrean put (savjet jednom mladiu). Prije godinu dana radili smo za tvoj interes. Pokazane su mi tvoje opasnosti, i arko smo eljeli tvoje spasenje; ali vidimo da nijesi imao snage da sprovede odluke koje si tada donio. Uznemirena sam oko ovoga pitanja.... Dok sam bila u Batl Kriku u junu opet mi je pokazano da nijesi postigao nikakav napredak i da je razlog to to nijesi ostavio ist trag za sobom. Ti ne uiva u religiji. Odstupio si od Boga i od pravednosti. Traio si sreu na pogrenom putu, u zabranjenim zadovoljstvima; i nijesi imao moralne hrabrosti da prizna i napusti svoje grijehe kako bi naao milost. 2T 291 (1869) ista savjest i Boje odobravanje nasuprot prirodnim strastima i ulnom srcu. Kakvog dobra bi nas On liio? On bi nas liio privilegije odavanja tjelesnim strastima ulnog srca. Mi se ne moemo ljutiti samo kad ugaamo i odravamo istu savjest i Boje odobravanje. Ali hoemo li biti voljni da ovo napustimo? Da li e nas poputanje pokvarenim strastima uiniti ita srenijim? Zato to nee postavljena su nam ova ogranienja u tom pogledu. Na uitak nee se poveati gnevljenjem i gajenjem izopaene naravi. Nije za nau sreu slijediti
287
646
647
Linost
648
649
stremljenja tjelesnog srca. I hoemo li postati bolji ako im poputamo? Ne; one e baciti sjenku na nae domove i mrtvaki pokrov preko nae sree. Odavanje prirodnim prohtjevima samo e otetiti sklop i pocijepati sistem u komade. Stoga bi Bog htio da obuz-damo apetit, kontroliemo strasti, i drimo u potinjenosti cijelog ovjeka. A On je obeao da e nam dati snagu ako se prihvatimo ovog zadatka. 2T 590, 591 (1871) Pospjeuje zdravlje i dug ivot. Hrabrost, nada, vjera, saosjeanje, ljubav, pospjeuju zdravlje i produuju ivot. Zadovoljan um, veseo duh, zdravlje je tijelu i snaga dui. Srce veselo pomae kao lijek, a duh alostan sui kosti (Prie 17:22). MH 241 (1905) Osoba iji um je miran i zadovoljan u Bogu na putu je k zdravlju. RH, Mar 11, 1880. (ML 150) Rezultat poslunosti fizikim zakonima. Zdravlje, ivot, i srea rezultat su poslunosti prirodnim zakonima koji upravljaju naim tijelom. Ako su naa volja i put u sladu sa Bojom voljom i putem; ako ugaamo svome Stvoritelju, On e sauvati ljudski organizam u dobrom stanju i obnoviti moralne, mentalne i fizike moi kako bi mogao raditi kroz nas sebi na slavu. Njegova obnoviteljska sila neprekidno se manifestuje u naim tijelima. Ako saraujemo sa Njim na ovom djelu, zdravlje i srea, mir i korisnost, sigurni su rezultati. MS 151, 1901. (1BC 1118) Iscjeljenje za invalide. Neka invalidi neto rade umjesto to zaokupljaju svoje umove jednostavnom zabavom, koja ih obezvreuje u vlastitim oima i navodi ih da misle kako su im ivoti beskorisni. Odrite budnom mo volje, jer probuena i pravilno usmjerena volja je mono smirenje za nerve. Invalidi su daleko sreniji kad su zaposleni, a njihov oporavak lake postie. 1T 557 (1867) ivot na selu i srea (savjet jednoj majci). Istina, nee biti sasvim slobodna od neprilika i zamrenih potekoa na selu; ali tamo bi izbjegla mnoga zla i zatvorila vrata poplavi iskuenja koja prijeti da nadjaa umove tvoje djece. Njima je potrebno uposlenje i promjena. Jednolinost njihovog doma ini ih nespokojnima i nemirnima, i oni upadaju u naviku mijeanja sa poronim mladiima u gradu, stiui tako ulino vaspitanje.... ivljenje na selu veoma bi im koristilo; aktivan ivot na otvorenom unaprijedio bi zdravlje uma i tijela. Oni treba da imaju batu koju bi kultivisali, gdje bi nali zanimanje i korisno uposlenje. Uzgajanje bilja i cvijea tei poboljanju ukusa i suda, dok upoznavanje sa Bojim korisnim i divnim kreacijama ima profinjujui i oplemenjujui uticaj na um, upuujui ga na Tvorca i Gospodara svega. 4T 136 (1876) Traenje naih prava. Oni koje volimo mogu govoriti ili postupati nepaljivo, to nas moe duboko raniti. Nije bila njihova namjera da to uine; ali Sotona uveliava njihove rijei i postupke pred umom, i tako upuuje strelicu iz svog tobolca da nas probode. Mi se pribiramo da odbijemo onoga za koga mislimo da nas je povrijedio, i inei tako podstiemo Sotonina iskuenja. Umjesto da se molimo Bogu za snagu da odbijemo Sotonu, mi doputamo da nam se srea pokvari pokuavajui da branimo ono to zovemo naim pravima. Na taj nain dozvoljavamo Sotoni dvostruku prednost. Mi ispoljavamo svoja povrijeena osjeanja, a Sotona nas koristi kao svoje agente da rani i nanese bol onima koji nijesu namjeravali da nas povrijede. Muevljevi zahtjevi eni se mogu ponekad initi nerazumnim, dok kad bi mirno, otvoreno jo jednom preispitala stvar, u to je mogue povoljnijoj svjetlosti po njega, uvidjela bi da naputanje vlastitog puta i pokoravanje njegovom sudu, spasilo bi ih oboje od nesree i
288
Linost
dalo im veliku pobjedu nad iskuenjima Sotone. 1T 308, 309 (1862) Bog uklanja prepreke ka srei. Bog tei naoj stvarnoj srei. Ako neto lei na ovom putu, On vidi da se prvo to mora ukloniti. On e omesti nae namjere i razoarati naa oekivanja i dovesti nas kroz razoarenja i iskuenja do spoznaje kakvi zaista jesmo.... Grijeh je uzrok svih naih jada. Da bi imali stvaran mir i sreu uma, grijeh se mora ukloniti. Lt 29, 1879. (HC 81) Neki ne bi bili sreni na Nebu. Kad bi oni koji su svoje ivote proveli u pobuni protiv Boga bili iznenada preneseni na nebo i vidjeli uzvieno, sveto stanje savrenstva koje tamo postoji svaku duu ispunjenu ljubavlju, odsjaj radosti sa svakoga lica, zanosnu muziku iji se melodini zvuci podiu u ast Bogu i Jagnjetu, i neprekidne bujice svjetlosti koje teku na iskupljene od lica Onoga koji sjedi na prijestolu da li bi se oni ija srca su ispunjena mrnjom prema Bogu, istini i svetosti, mogli pomijeati sa nebeskim mnotvom i pridruiti se pjesmama hvale? Da li bi mogli podnijeti slavu Boga i Jagnjeta? Ne, ne; godine probe bile su im date kako bi mogli oblikovati karaktere za nebo, ali oni nikad nijesu obuavali svoje umove da vole istotu; oni nikad nijesu nauili jezik neba, a sada je prekasno. ivot pobune protiv Boga onesposobio ih je za nebo. Njegova istota, svetost i mir za njih bi predstavljali muenje; slava Boja bila bi im oganj koji prodire. Oni bi eznuli da pobjegnu sa tog svetog mjesta. Unitenje bi im dobro dolo da se sakriju od lica Onoga koji je umro da ih iskupi. Sudbina zlih je zapeaena njihovim vlastitim izborom. Njihovo iskljuenje sa neba je dobrovoljno sa njihove strane a pravedno i milostivo sa Boje strane. GC 542, 543 (1888) Radostan ivot moe biti tvoj. Svi treba da imamo povjerenje u Boga. Prokri svoj put kroz sjenku koju Sotona baca preko tvoje staze i prihvati Isusovu ruku. Neka tvoj sluaj poiva u Njegovoj ruci. Neka tvoja molitva bude: Gospode, iznosim Ti svoju molbu. Povjeravam se Tebi, i traim blagoslov koji Ti vidi da e biti za moju sadanju i buduu korisnost i moje vjeno dobro. Kad uspravi svoja koljena, vjeruj! Kad neprijatelj dolazi sa svojom tamom, pjevaj o vjeri i govori o vjeri, i otkrie da si pjevala i govorila sebi u svjetlosti. Radujte se svagda u Gospodu, i opet velim: radujte se (Filibljanima 4:4). Oni koji ovo ine imaju radostan ivot. Nikakva neugodnost ne dolazi sa njihovih usana ili iz atmosfere koja okruuje duu, jer oni ne osjeaju da su bolji od drugih. Sakrij se u Isusu Hristu; tada e te istina Boja svo vrijeme pripremati za budui, besmrtni ivot. Kad ima povjerenja u Svemoguega, tvoje iskustvo nije pozajmljeno; ono je tvoje vlastito. MS 91, 1901. Poveanje sree kroz vjenost. Dok kroz Isusa ulazimo u pokoj, nebo poinje ovdje. Mi odgovaramo na Njegov poziv: Doite i nauite se od Mene, i tako dolazei mi zapoinjemo ivot vjeni. Nebo je neprekidno pribliavanje Bogu kroz Hrista. to smo vie u nebeskom blaenstvu, to e nam se sve vie i vie otvarati slava Boja; i to vie saznajemo o Bogu, to e intenzivnija biti naa srea. Dok hodamo sa Isusom u ovom ivotu, mi moemo biti ispunjeni Njegovom ljubavlju, zadovoljni Njegovom prisutnou. Sve to ljudska priroda moe nositi, moemo primiti ovdje. Ali ta je to u poreenju sa onim poslije? Zato su pred prijestolom Bojim, i slue mu dan i no u crkvi Njegovoj; i Onaj to sjedi na prijestolu uselie se u njih. Vie nee ogladnjeti ni oednjeti, i nee na njih pasti sunce, niti ikakva vruina. Jer Jagnje koje je nasred prijestola, pae ih, i uputie ih na izvore ive vode; i Bog e otrti svaku suzu od oiju njihovijeh (Otkrivenje 7:15-17). DA 331, 332 (1898)
289
650
651
Misli i njihov uticaj
XIV DIO
MISLI I NJIHOV UTICAJ
72. NAVIKE MILJENJA
655
656
657
Misli oblikuju karakter. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mnoge misli ine nepisanu istoriju jednoga dana, a ove misli veoma su vezane za oblikovanje karaktera. Nae misli moraju se strogo uvati, jer jedna neista misao pravi dubok utisak na dui. Zla misao ostavlja zao utisak na um. Ako su misli iste i svete, tim bolje za ovjeka koji ih gaji. One ubrzavaju duhovni puls i poveavaju mo za injenje dobra. I kako jedna kap kie priprema put za drugu u natapanju zemlje, tako jedna dobra misao priprema put za drugu. YI, Jan 17, 1901. (MYP 144) Mo izabiranja predmeta misli. Unutar svaije moi je odabrati predmete koji e preokupirati misli i oblikovati karakter. Ed 127 (1903) Potreban lini napor. Niko sem vas ne moe kontrolisati vae misli. U borbi za dostizanjem najveeg standarda, uspjeh ili neuspjeh uveliko e zavisiti o karakteru i nainu na koji se misli disciplinuju. Ako se misli dobro zapregnu, kao to Bog upuuje da budu svaki dan, one e biti na onim predmetima koji e nam pomoi u veem posveenju. Ako su misli ispravne, tada e kao rezultat rijei biti prave; postupci e biti takvog karaktera da e donijeti radost i utjehu i spokoj dui. Lt 33, 1886. (HC 112) Misli se moraju uvjebavati. Misli se moraju uvjebavati. Zapregnite bedra uma kako bi radio u pravom smjeru i prema poretku dobro osmiljenih planova; tada e svaki korak biti put u napredak, i nee se gubiti vrijeme ili napor u slijeenju neodreenih i nasuminih planova. Mi moramo razmotriti cilj ivota, i uvijek imati u vidu vrijedne namjere. Misli se svakodnevno moraju uvjebavati i drati odreenog smjera kao kompas prema polu. Svako treba da ima svoje ciljeve i namjere, a zatim nainiti svaku misao i postupak takvog karaktera da postigne to to namjerava. Misli se moraju kontrolisati. Mora postojati usredsreenost namjere kako bi sproveli ono to ste poduzeli. Lt 33, 1886. (HC 112) Obuavanje misli. Stvarna disciplina ivota sastoji se od malih stvari. Obuka misli je bitna. MS 76, 1900. Obuka srca, kontrola misli, u saradnji sa Svetim Duhom, dae kontrolu rijei. Ovo je istinska mudrost, i osigurae mirnou uma, zadovoljstvo i mir. Razmatranje bogatstva milosti Boje predstavljae radost. Lt 10, 1894. Ispravne misli ne dolaze prirodno. Pred svakim od nas nalazi se ozbiljan zadatak. Ispravne misli, iste i svete namjere, ne dolaze nam prirodno. Moraemo se boriti za njih. RH, Nov 28, 1899. Zarobljavati misli. Ako se ivot preda njenoj kontroli, sila istine je neograniena. Misli se dovode u pokornost Isusu Hristu. Iz riznice srca iznose se pristale i prikladne rijei. Naroito se trebaju straiti nae rijei. Piui Timotiju, Pavle kae: Dri se forme zdravih rijei, koje si uo od mene, u vjeri i ljubavi koja je u Hristu Isusu. Dobro koje ti je bilo povjereno sauvaj
290
Svetim Duhom koji nastava u nama (2 Timotiju 1:13, 14 engleski prevod). MS 130, 1897. Um se mora pouzdano kontrolisati. Mladi treba rano da ponu kultivisati ispravne navike miljenja. Mi trebamo disciplinovati um da razmilja u zdravom kanalu i ne dozvoliti mu da se bavi onim to je zlo. Psalmista uzvikuje: Da su ti rijei usta mojih ugodne, i pomisao srca mojega pred tobom, Gospode, krjeposti moja i izbavitelju moj! (Psalam 19:14). Kako Bog radi na srcu svojim Svetim Duhom, ovjek mora saraivati sa Njim. Misli se moraju ograniiti, obuzdati, ustei od irenja i razmatranja stvari koje e samo oslabiti u oskvrniti duu. Misli moraju biti iste, pomisli srca prave, da bi rijei usta bile rijei prihvatljive Nebu i od pomoi naem drutvu. Hristos je rekao farisejima: Porodi aspidini! Kako moete dobro govoriti, kad ste zli? Jer usta govore od suvika srca. Dobar ovjek iz dobre klijeti iznosi dobro; a zao ovjek iz zle klijeti iznosi zlo (Matej 12:34, 35). RH, June 12, 1888. Javni grijeh pokazuje pritajene misli. Vrijeme iskuenja, pod kojim neko moda pada u alostan grijeh, ne stvara zlo koje se otkriva ve samo razvija ili nosi svjedoanstvo o onome to je bilo skriveno i pritajeno u srcu. ovjek je ono to misli u srcu; jer iz srca su izvori ivota (Prie 23:7; 4:23). MB 60 (1896) Obaveza kontrolisanja misli. U Propovijedi na Gori Hristos je izloio pred svojim uenicima dalekosena naela Bojeg zakona. On je uio svoje sluaoce da se zakon prestupa mislima prije nego se zla elja sprovede u stvaran in. Mi smo obavezni da kontroliemo svoje misli i dovodimo ih u pokornost Bojem zakonu. Plemenite sile uma su nam date od Gospoda da bi ih upoljavali u razmatranju nebeskih stvari. Bog je nainio obilnu pripravu da dua moe initi stalan napredak u boanskom ivotu. On je stavio u svaku ruku sredstva da pomogne na razvoj u znanju i vrlini. RH, June 12, 1888. Prirodni neuvjebani um djeluje bez uzvienih pobuda. Prirodni, sebini um, ako se prepusti slijeenju vlastitih zlih elja, djelovae bez uzvienih pobuda, ne obazirui se na slavu Boju ili dobrobit ovjeanstva. Misli e biti zle, i uvijek samo zle.... Duh Boji proizvodi novi ivot u dui, dovodei misli i elje u pokornost Hristovoj volji. RH, June 12, 1888. (HC 113) Neprijatelj ne moe itati misli. Neprijatelju dua nije doputeno da ita misli ljudi; ali on je paljiv posmatra, i biljei rijei; on uzima u obzir postupke, i vjeto prilagoava svoja iskuenja prema sluajevima onih koji se stavljaju pod njegovu silu. Kad bismo se trudili da suzbijamo grene misli i osjeanja, ne dajui im izraza u rijeima i postupcima, Sotona bi bio poraen; jer u tom sluaju ne bi mogao pripremiti svoja naroita iskuenja. Ali kako esto hriani po imenu, usled nedostatka samokontrole, otvaraju vrata neprijatelju dua! RH, Mar 22, 1887. (1SM 122, 123) Mnoge mue zle misli. Postoje mnogi koji su stvarno uznemireni zbog niskih, uniava-juih misli koje dolaze na um i nije ih lako sprijeiti. Sotona ima svoje zle anele oko nas, i premda oni ne mogu itati misli ljudi, oni paljivo motre na njihove rijei i postupke. Sotona koristi prednost slabosti i karakternih mana koje se tako otkrivaju i pritiska sa svojim iskuenjima gdje postoji najmanja mo otpora. On stvara zle sugestije i nadahnjuje svjetovne misli, znajui da tako moe dovesti duu pod osudu i zarobiti je. Onima koji su sebini, svjetovni, krti, ponositi, prigovarai, ili odati klevetanju svima koji gaje zablude i karakterne mane Sotona predstavlja poputanje svome ja i navodi duu na kolosijek koji Biblija osuuje, ali
291
658
659
660
661
koji on nastoji uiniti privlanim. Za svaku vrstu iskuenja postoji lijek. Mi nijesmo preputeni sebi da bijemo bitku protiv sebe i svoje grene prirode u naoj ogranienoj snazi. Isus je moan pomonik, podrka koja nikad ne izostaje.... Um se mora obuzdavati, i ne smije mu se doputati da luta. On se treba obuavati da se bavi Svetim Pismom i plemenitim, uzvienim temama. Djelovi Svetog Pisma, ak i cijela poglavlja, mogu se nauiti napamet, da se ponavljaju kad ue Sotona sa svojim iskuenjima.... Kad Sotona navodi um da se bavi zemaljskim i ulnim stvarima, on se najuspjenije odbija rijeima pisano je. RH, Apr 8, 1884. Jedina sigurnost je ispravno miljenje. Potreban nam je stalan osjeaj oplemenjujue sile istih misli i tetnog uticaja zlih misli. Usmjerimo svoje misli na ono to je sveto. Neka one budu iste i prave, jer jedina sigurnost za svaku duu je u ispravnom miljenju. Mi moramo upotrijebiti svako sredstvo koje je Bog stavio u naem domenu za upravljanje i kultivaciju naih misli. Mi moramo dovesti svoje umove u sklad sa Njegovim umom. Njegova istina e nas posvetiti, tijelo i duu i duh. Lt 123, 1904. Bavljenje povrnim stvarima. Mi trebamo nastojati da ouvamo svoje umove u takvom stanju da moemo primati utiske od Svetog Duha. Ali oni koji dozvoljavaju da im se misli neprekidno bave povrnim stvarima ne mogu primiti veu svjetlost. Um se treba snabdjeti nebeskim blagom, hranom koja e nas osposobiti za duhovni rast, i na taj nain nas pripremiti za sveto nebo. MS 51, 1912. (HC 284) Priprava za uzviene misli. Bog je nainio svaku pripravu putem koje se nae misli mogu proistiti, uzdignuti, profiniti i oplemeniti. On ne samo to je obeao da e nas oistiti od svake nepravde, ve je nainio stvarnu pripravu za snabdijevanje milou koja e uzdii nae misli prema Njemu i osposobiti nas da cijenimo Njegovu svetost. Mi moemo shvatiti da smo Hristova svojina i da moramo pokazati Njegov karakter svijetu. Pripremljeni nebeskom milou, mi bivamo zaodjeveni Hristovom pravednou, u svadbenim haljinama, i spremni da sjednemo na svadbenu veeru. Mi postajemo jedno sa Hristom, sudionici boanske prirode, oieni, profinjeni, uzdignuti, i priznati kao djeca Boja naslednici Boji i sunaslednici sa Isusom Hristom. YI, Oct 28, 1897. uvati se Sotoninog zaaranog tla (savjet jednoj egocentrinoj porodici). Trebate se uvati Sotoninog zaaranog tla i ne doputati mislima da se kolebaju u odanosti Bogu. Kroz Hrista moete i trebate biti sreni i stei navike samokontrole. ak se i vae misli moraju dovesti u podreenost volji Bojoj a vaa osjeanja pod kontrolu razuma i religije. Mata vam nije data da joj se doputa da luta i ima svoj vlastiti put bez ikakvog napora da se ogranii ili disciplinuje. Ako su misli pogrene, osjeanja e biti pogrena, a kombinacija misli i osjeanja ini moralni karakter. Kad odluite da se od vas kao hriana ne zahtijeva da obuzdavate svoje misli i osjeanja, dolazite pod uticaj zlih anela i prizivate njihovo prisustvo i njihovu kontrolu. Ako se preputate svojim utiscima i dozvoljavate mislima da teku kanalom nedoumice, sumnje i kajanja, biete meu najnesrenijim smrtnicima, i vai ivoti pokazae se kao promaaj. 5T 310 (1885) Savjet jednoj mladoj eni vezano za opasnosti zidanja kula u vazduhu. Treba da kontrolie svoje misli. Ovo nee biti lak zadatak, i ti ga ne moe ostvariti bez temeljitog i ak okrutnog napora. Ipak Bog to zahtijeva od tebe; to je dunost koja poiva na svakom razumnom biu. Ti si odgovorna Bogu za svoje misli. Ako se odaje praznim matarijama,
292
doputajui svom umu da se bavi neistim predmetima, ti si, u izvjesnoj mjeri, kriva pred Bogom kao da su misli sprovedene u djelo. Sve to spreava djelo je nedostatak prilike. Sanjarenje danju i nou i zidanje kula u vazduhu su rave i krajnje opasne navike. Kad se jednom uvrste, skoro je nemogue raskinuti sa takvim navikama i usmjeriti misli na iste, svete i uzviene teme. Morae postati vjeran straar nad svojim oima, uima, i svim svojim osjetilima da bi kontrolisala svoj um i sprijeila da prazne i pokvarene misli kaljaju tvoju duu. Jedino sila milosti moe ostvariti ovaj eljeni zadatak. Ti si slaba u tom pravcu. 2T 561 (1870) Istisnuti zlo dobrom. Roditelji mogu odabrati, ako hoe, da li e ili ne umovi njihove djece biti ispunjeni istim i svetim mislima i osjeajima, ali njihovi ukusi moraju se discipli-novati i vaspitavati sa najveom panjom. Oni moraju rano poeti da otvaraju Sveto Pismo pred djetinjim umovima koji se razvijaju kako bi se oformile ispravne navike i ukusi.... Elementi zla ne mogu se drugaije izoptiti osim unoenjem hrane za iste, homogene misli. RH, Nov 9, 1886. (HC 202) Izbjegavati negativno razmiljanje. Poto nijesmo svoji, poto smo otkupljeni skupo, dunost je svih koji ispovijedaju hrianstvo da dre svoje misli pod kontrolom razuma i obaveu se da budu vedri i sreni. Koliko god da je gorak uzrok njegove alosti, on treba kultivisati duh spokoja i mira u Bogu. Pokoj koji je u Isusu Hristu, mir Hristov, kako je dragocjen, kako je iscjeljuju njegov uticaj, kako smiruje optereenu duu! Koliko god da su mrani njegovi izgledi, neka gaji duh nade na dobro. Dok se potitenou nita ne dobija, mnogo se gubi. Dok e vedrina i tiha pomirenost i mir uiniti druge srenim i zdravim, to e bito od najvee dobrobiti njemu samome. Tuga i govorenje o neprijatnim stvarima i obeshrabrujuim i nepoeljnim prizorima, uzrokuje nepoeljan efekat. Bog eli da sve ovo zaboravimo da ne gledamo dolje, ve gore, gore! Lt 1, 1883. Opasnost bavljenja zemaljskim stvarima. Ako su vae misli, vai planovi, vae namjere usmjereni gomilanju zemaljskih stvari, vaa briga, vae prouavanje, vai interesi, bie sasvim usredsreeni na svijet. Nebeske drai e izgubiti svoju ljepotu.... Vae srce bie sa vaim blagom.... Neete imati vremena da se posvetite prouavanju Svetog Pisma i ozbiljnoj molitvi kako bi izbjegli Sotonine zamke. RH, Sept 1, 1910. (HC 200) Mijenjanje obrasca miljenja. Kad se umu dopusti da se dugo bavi zemaljskim stvarima, veoma je teko promijeniti navike miljenja. Ono to oi vide i ui sluaju suvie esto privlai panju i i zaokuplja zanimanje. Ali ako hoemo da uemo u Boji grad i vidimo Isusa i Njegovu slavu, moramo se naviknuti da Ga posmatramo okom vjere ovdje. Rijei i karakter Hristov treba da su esto predmet naih misli i naih razgovora, i svaki dan naroito se treba posvetiti odreeno vrijeme za molitveno razmiljanje o svetim temama. RH, May 3, 1881. (SL 91, 92) Vei stepen miljenja. - ovjek se pobunio protiv Boga i otada je uvijek teio pravljenju sopstvenih ema inei to mu se svia u cilju postizanja uspjeha u osiguranju sree. Ali kad god je nastojao da ispuni svoje um nekim drugim objektom od Boga, bio je razoaran. Ukupno uzevi, mora postojati jedan vei stepen miljenja, vea kakvoa studija, vei ciljevi koje treba postii od onih koje ste imali u prolosti. Nered i nesavrenstvo ljudskih rijei i ljudskih karaktera moe obnoviti jedino Gospod Isus Hristos. Dakle, On treba da bude predmet vaeg razmiljanja, tema vaeg razgovora. Vi, uopte uzevi, morate imati vee ispoljavanje misli i akcije da biste razumjeli veliki plan otkupljenja. MS 13, 1897.
293
662
663
664
Zakon misli i osjeanja. Prirodni je zakon da se nae misli i osjeanja podstiu i jaaju kako im dajemo oduka. Dok rijei izraavaju misli, takoe je istina da misli prate rijei. MH 251, 252 (1905) Prema kompletnosti karaktera. ivot hrianina otkrie se hrianskim mislima, hrianskim rijeima, i hrianskim ponaanjem. U Hristu se nalazi boanska kompletnost karaktera. Lt 13a, 1879. (HC 184) Novi priliv sile. Oni koji posveuju duu, tijelo i duh Bogu, istei svoje misli poslunou zakonu Bojemu, stalno e primati nov dar fizike i mentalne sile. Postojae enja srca za Bogom i ozbiljna molitva za jasnom pronicljivou da se uoi sluba i djelo Svetog Duha. Nije nae da koristimo Njega, ve Sveti Duh treba da upotrijebi nas, oblikuje i dotjera svaku silu. TSS 106 (CSW 40)
73. ISPRAVNO RAZMILJANJE*

665
Sila miljenja dar od Boga. Um je kredit od Boga. Umne moi moraju se kultivisati. One se moraju tako mudro upotrijebiti da porastu u snazi. Svako mora koristiti svoje povjerene talente na nain koji e priiniti najvee dobro. Um se mora tako vaspitati da se ispolje najbolje energije due i svaka sposobnost razvije. Ne smijemo se zadovoljiti niskim standardom. Moramo se kretati naprijed od jedne napredne linije djela ka drugoj. Lt 106, 1901. Um se mora vjebati. Um je najbolja svojina koju imamo; ali on se mora vjebati prouavanjem, razmiljanjem, uenjem u Hristovoj koli, najboljeg i najpravijeg vaspitaa kojega je svijet ikad znao. Hrianski radnik mora rasti. On mora izgraditi karakter za korisnost; on se mora vaspitati da podnese tekoe i stekne mudrost da planira i izvrava djelo Boje. On mora biti ovjek ista uma i govora koji e se uzdrati od svake pojave zla i koji nee dati priliku za prekor kroz svoje nesmotrene puteve. On mora biti istinit u srcu; u njegovim ustima ne smije biti lukavstva. RH, Jan 6, 1885. On [Hristos] je umro za mene da bih mogla biti blagoslovena i da Njegova radost moe ostati u meni. Stoga, ja drim svoj um u tom kanalu; vaspitavam ga; uvjebavam; vjebam svoj jezik; vjebam svoje misli; vjebam sve to je od mene kako bih ga vezala za Isusa Hrista. MS 36, 1891. Svaka sposobnost uma... pokazuje da je Bog osmislio ove sposobnosti na upotrebu, ne da ostanu neaktivne. 4T 411 (1890) Ispravno miljenje jedina sigurnost. Jedina sigurnost za svaku duu je ispravno miljenje. ovjek je ono to misli u srcu (Prie 23:7). Mo samoobuzdavanja jaa upra-njavanjem. Ono to ispoetka izgleda teko, stalnim ponavljanjem postaje lako, dok ispravne misli i postupci ne postanu uobiajeni. Ako hoemo, moemo se okrenuti od svega to je jeftino i sporedno i uzdii na visok standard; moemo biti potovani od ljudi i voljeni od Boga. MH 491 (1905) Hristocentrino razmiljanje. Vaa poslednja misao u noi, vaa prva misao misao u jutro, treba biti o Onome u kome poiva vaa nada vjenoga ivota. Lt 19, 1895. (HC 116)
*
Vidi naslov br. 88, Negativni uticaji na um 294
Mora se razvijati pozitivnost. Pozitivnost i energija, homogenost i snaga karaktera manifestovanog u Hristu mora se razvijati u nama kroz istu disciplinu koju je On podnio. I blagodat koju je On primio je za nas. DA 73 (1898) Napor srazmjeran cilju kojem teimo. Misli se moraju usresrediti na Boga. Mi moramo uloiti ozbiljan napor da nadvladamo zle sklonosti prirodnog srca. Nai napori, nae samoodricanje i istrajnost, moraju biti srazmjerni beskonanoj vrijednosti cilja kojemu teimo. Samo pobjeujui kao to je Hristos pobijedio zadobiemo krunu ivota. MH 455 (1905) Razmiljanje za sebe. Ako dozvolite da drugi razmiljaju za vas, obogaljiete energije i suziti sposobnosti. Postoje mnogi iji razum je zakrljao zato to su se ograniili na bavljenje banalnim predmetima. Trebate se uhvatiti u kotac sa misaonim problemima koji zahtijevaju ispoljavanje najboljih sila vaeg uma. RH, Apr 16, 1889. Finoa srca ui se u Hristovoj koli. Stvarna profinjenost misli i manira bolje se ui u koli Boanskog Uitelja nego ma kakvim posmatranjem skupa pravila. Njegova ljubav koja ispunjava srce daje karakteru onaj profinjujui dodir koji ga dotjeruje prema Njegovom vlastitom obliju. Ovo vaspitanje daje nebesko dostojanstvo i osjeaj prikladnosti. Ono daje ljupkost naravi i blagost manira koji se nikad ne mogu izjednaiti sa povrnom uglaenou pomodarskog drutva. Ed 241 (1903) Potrebna mentalna disciplina. Sposobnost fiksiranja misli na posao koji radimo veliki je blagoslov. Bogobojaljiva omladina treba teiti ispunjavanju svojih dunosti sa promiljenim obzirom, drei misli u pravom kanalu i dajui sve od sebe. Oni treba da prepoznaju svoje sadanje dunosti i ispune ih ne doputajui umu da luta. Ova vrsta mentalne discipline bie od pomoi i koristi kroz ivot. Oni koji ue da razmiljaju o onome ega se prihvataju, koliko god se taj zadatak inio malim, bie od koristi na svijetu. YI, Aug 20, 1903. (MYP 149) Meusobni odnos ideja. Neki umovi su sliniji antikvarnici nego iem drugom. Brojni komadii i krajevi istine su pokupljeni i tu uskladiteni; ali oni ne znaju kako ih predstaviti na jasan, povezan nain. Meusoban odnos koji ove ideje imaju je ono to im daje vrijednost. Svaka ideja i konstatacija treba se tijesno sjediniti kao karike u lancu. Kad propovjednik izbacuje gomilu stvari pred ljudima da ih oni pokupe i srede, njegov trud se gubi, jer malo je onih koji e to uraditi. RH, Apr 6, 1886. (Ev 648, 649) Zato um zauzima nizak nivo. Ako ljudski um zauzima nizak nivo, to je uglavnom zato to se preputa bavljenju banalnim injenicama i ne poziva se i vjeba da hvata plemenite, uzviene istine, koje su trajne kao vjenost. Ta literarna drutva i knjievni centri gotovo sveopte vre uticaj potpuno suprotan onome na koji polau pravo, i tetni su za omladinu. Ovo ne mora biti sluaj, ali zato to prednjae neposveeni elementi, zato to svjetovni ljudi ele ono to im je ugodno, njihova srca nijesu u skadu sa Isusom Hristom. Oni su na strani Gospodnjih neprijatelja, i nijesu zadovoljni sa onom vrstom zanimanja koje bi ojaalo i utvrdilo lanove drutva u duhovnosti. Unose se niske, jeftine stvari koje ne uzdiu i upuuju ve samo zabavljaju. MS 41, 1900. Bavljenje nevanim stvarima. Tokom sati u budnom stanju um e biti stalno uposlen. Ako se bavi nevanim stvarima, razum e zakrljati i oslabiti. Moe biti nekih neredovnih bljeskova misli; ali um nije disciplinovan na postojano, trezveno razmiljanje. Ima tema koje zahtijevaju ozbiljno razmatranje.... Bavljenjem ovim temama od vjenog interesa, um jaa i karakter se razvija. RH, June 10, 1884. Misli ostavljaju neizbrisiv trag na dui. Uzdravajte se od svakoga zla. Banalni grijesi, ko295
667
668

669
liko god se smatrali beznaajnim, iskvarie va moralni osjeaj i ugasiti unutranji utisak Duha Bojega. Karakter misli ostavlja svoj peat na dui, i svaki nizak razgovor kalja um. Svako zlo djelo upropaava onoga ko ga ini. Bog moe i hoe oprostiti greniku koji se kaje, ali iako joj je oproteno, dua se kvari; mo uzvienog miljenja, koja je mogua neote-enom umu, se unitava. Dua svo vrijeme nosi oiljke. Stoga teimo onoj vjeri koja kroz ljubav radi kako bi mogli predstaviti karakter Hristov svijetu. RH, Dec 8, 1891. (FE 195) Okruivanje due istom atmosferom. Niko ne smije da bude ishitren ili nametljiv, ve moramo tiho proivjeti svoju religiju, gledajui jednim okom na slavu Boju.... Tada emo sjati kao vidjela svijetu, bez buke ili trvenja. Nema potrebe za neijim neuspjehom, jer sa nama je Onaj koji je mudar u savjetu, vrstan u radu, i moan da ispuni svoje namjere. On radi preko svojih orua, vidljivih i nevidljivih, ljudskih i boanskih. Ovo djelo je veliko djelo i sprovee se na slavu Boju, ako svi koji su povezani sa njim usklade svoja djela sa vjerom koju ispovijedaju. istota misli mora se gajiti kao nuna za djelo uticanja na druge. Dua se mora okruiti istom, svetom atmosferom, atmosferom koja e imati tendenciju ubrzanja duhovnog ivota svih koji je udiu. Lt 74, 1896. (SD 316) Svaka energija mora se upranjavati (savjet jednoj mladoj eni). ivot due ne moe se odrati ukoliko se ne dovode u podreenost volji Bojoj. Svaka energija mora se upranjavati u tvorenju volje Boje. Nae misli, ako se zadravaju na Boga, vodie boanska ljubav i sila. Dakle, drago moje dijete, ivi na rijeima koje dolaze sa Hristovih usana. Neka te Gospod ukrijepi i blagoslovi i vodi. Navali naprijed i vjeruj da ako trai, primie. Lt 339, 1905. Hristos mijenja misli. Hristos je doao da promijeni tok njegovih [ovjekovih] misli i sklonosti. 1T 196 (1859) Kao to se cvijet okree ka suncu. Neka se dua izvije i uspravi kako bi nam Bog mogao podariti dah nebeske atmosfere. Mi se moemo drati tako blizu Boga da e svaka neoekivana proba okrenuti nae misli ka Njemu kao to se cvijet okree ka suncu. SC 99, 100 (1892) Preobraaj poinje sa mislima. Rijei Dau vam novo srce (Jezekilj 36:26) znae, Dau vam novi um. Ova promjena srca uvijek je praena jasnom koncepcijom hrianske dunosti, i razumijevanjem istine. Jasnoa naeg pogleda na istinu bie srazmjerna naem razumijevanju Rijei Boje. CT 452 (1913) Potrebna nam je preobraavajua milost Boja da pravilno usmjeri nae misaone moi. Mi moemo misliti zlo, mi moemo nastaviti da drimo svoje umove na nevaljalim stvarima, ali ta nam to donosi? To se suproti cijelom naem iskustvu prema onome na ta gledamo. Ali posmatranjem Isusa mi se mijenjamo u to isto oblije. Sluga ivoga Boga pazi na odreeni cilj. Oi se posveuju, i ui se posveuju, a oni koji zatvaraju svoje oi i ui na zlo bie promijenjeni. MS 17, 1894.
670
296
74. SUMNJA I NEDOUMICE

Misterije koje ne moemo dokuiti. Rije Boja, poput karaktera njenog Boanskog Autora, izlae misterije koje ograniena bia nikad ne mogu potpuno shvatiti. Ulazak grijeha na svijet, utjelovljenje Hristovo, regeneracija, vaskrsenje, i mnogi drugi predmeti izloeni u Bibliji su misterije isuvie duboke za ljudski um da ih objasni, ili ak potpuno shvati. Ali mi nemamo razloga da sumnjamo u Boju Rije zato to ne moemo razumjeti misterije Njegovog provienja. U svijetu prirode mi smo neprekidno okrueni misterijama koje ne moemo dokuiti. Najjednostavniji oblici ivota predstavljaju problem koji su i najmudriji filozofi nemoni objasniti. Svugdje su uda izvan naeg shvatanja. Treba li onda da smo iznenaeni otkriem da u duhovnom svijetu takoe postoje misterije koje ne moemo dokuiti? Potekoa lei jedino u slabosti i skuenosti ljudskog uma. Bog nam je dao u Svetom Pismu dovoljno dokaza svog boanskog karaktera, i mi ne smijemo sumnjati u Njegovu Rije zato to ne moemo shvatiti sve misterije Njegovog provienja. SC 106, 107 (1892) Mogunost za sumnju nije uklonjena. Dok Bog daje obilje dokaza za vjeru, On nikad nee ukloniti sve izgovore za nevjerstvo. Svi koji trae kuke o kojima e okaiti svoje sumnje, nai e ih. I oni koji odbijaju da prihvate i posluaju Boju rije dok se svaka primjedba ne ukloni, i ne bude vie prilike za sumnju, nikada nee doi do svjetlosti. Nevjerovanje u Boga je prirodni izdanak neobnovljenoga srca, koje je u neprijateljstvu sa Njim. Ali vjera je nadahnuta Svetim Duhom, i ona e cvasti samo ako se njeguje. Nijedan ovjek ne moe postati jak u vjeri bez odlunog napora. Nevjerstvo jaa kad se ohrabruje; i ako ljudi, umjesto da se bave dokazima koje je Bog dao da potkrijepe svoju vjeru, dopuste sebi da sumnjaju i cjepidlae, pronai e da se njihove sumnje sve vie potvruju. GC 527 (1911) Uinak teine dokaza. Oni koji ele da sumnjaju imae obilje prilika. Bog ne namjerava da ukloni svaku priliku za nevjersto. On daje dokaze, koji se moraju paljivo ispitati sa poniznim umom i pouljivim duhom, i svi treba da odlue iz teine dokaza. Bog daje dovoljno dokaza za poten um da vjeruje; ali onaj ko se odvraa od teine dokaza zato to ima nekih stvari koje ne moe pojasniti svom ogranienom razumijevanju bie preputen hladnoj, neugodnoj atmosferi nevjerstva, sumnje i nedoumica, i nainie brodolom od vjere. 5T 675, 676 (1889) Ne vjerujte osjeanjima (savjet jednom sumnjalici). Veliki plan milosti od poetka vremena je zadobiti svaku oaloenu duu za vjeru u Njegovu ljubav. Tvoja sigurnost u sadanjem vremenu kad ti se um mui sa sumnjom je ne vjerovati u osjeanja ve u ivog Boga. Sve to On trai od tebe je mu pokloni povjerenje, priznajui Ga kao svog vjernog Spasitelja, koji te voli i koji ti je oprostio sve pogreke i zablude. Lt 299, 1904. Nijedna misao sumnje da ne ugleda svjetlost dana. Straite vjerno kao Avraam to je inio da ne bi gavrani ili neke druge ptice grabljivice sletjele na vau rtvu i prinos Bogu. Svaka misao sumnje treba se tako uvati da ne ugleda svjetlost dana putem izraza. Svjetlost uvijek bjei od rijei koje veliaju sile tame. ivot naeg ustalog Gospoda treba se svakodnevno manifestovati u nama. Lt 7, 1892. (2SM 243) Hronini sumnjalica usmjeren je na sebe. Velika je nesrea biti hronini sumnjalica, zadravajui oi i misli na sebi. Dok posmatrate sebe, dok je to tema misli i razgovora, ne moete oekivati da se usaglasite sa Hristovim oblijem. Svoje ja nije va spasitelj. Vi nemate
297
671
672
673
674
675
iskupiteljskih osobina u sebi. Ja je vrlo troan brodi na koji moete ukrcati svoju vjeru. Ba kao to je sigurno da mu se povjerite, tako e i potonuti. amac za spasavanje, u amac za spasavanje! Ovo je vaa jedina sigurnost. Isus je Kapetan tog amca, i On nikad nije izgubio putnika. Obeshrabrene sumnjalice, kako moete oekivati da vam srce zrai ljubavlju Hristovom? Kako moete oekivati da Njegova radost ostane u vama i vaa radost bude ispunjena dok razmiljate i hranite se svojim vlastitim nesavrenim karakterima? Lt 11, 1897. Vjera nasuprot nevjerstvu. Mi ne shvatamo koliko gubimo kroz nevjerstvo. Bez vjere emo se upustiti u izgubljenu bitku. Mi imamo Spasitelja koji razumije svaku fazu naeg ivota. On zna naa obeshrabrenja, i On zna kakva nam je pomo upravo potrebna. Potrebna nam je vjera u Njega, vjera koja radi kroz ljubav i oia duu. MS 41, 1908. Vjera raste kroz sukobe sa sumnjom; vrlina prikuplja snagu kroz otpor iskuenju. YI, Apr, 1873. Gajiti vjeru. Nema ohrabrenja datog za nevjerstvo. Gospod iznova pokazuje svoju milost i svoju mo, i ovo nas treba nauiti da je uvijek korisno pod svim okolnostima gajiti vjeru, govoriti o vjeri, ispoljavati vjeru. Mi ne smijemo dopustiti da nam srca i ruke oslabe doputajui da sugestije sumnjiavih umova posade u naim srcima sjeme sumnje i nepovjerenja. Lt 97, 1898. (7BC 928) Sumnja izaziva nervne bolesti. Sigurnost Bojeg odobravanja unaprijedie fiziko zdravlje. Ono utvruje duu protiv sumnje, briga, i pretjerane alosti koje tako esto podrivaju vitalne snage i izazivaju nervne bolesti najgoreg i najmunijeg karaktera. Gospod je zaloio svoju nepropadljivu rije da e Njegovo oko uvijek biti nad pravednima i Njegovo uho otvoreno za njihovu molitvu, dok je On protiv svih koji ine zlo. Mi obavljamo vrlo teak posao na ovom svijetu kad zauzimamo takav kurs da je Gospod protiv nas. RH, Oct 16, 1883. (3BC 1146) Nikakva sumnja da ne obuzima um. Nikakva sumnja ili nepovjerenje ne smije nam obuzimati um. Nikakva strepnja o veliini Bojoj ne smije zbunjivati nau vjeru. Neka nam Bog pomogne da se ponizimo u krotosti i smjernosti. Hristos je odloio svoju carsku odjeu i krunu da bi se mogao udruiti sa ovjeanstvom i pokazati da ljudska bia mogu biti savrena. Odjeven u haljine milosti, On je ivio na naem svijetu savrenim ivotom da nam prui dokaz o svojoj ljubavi. On je uinio ono to nevjerovanje u Njega ini nemoguim. Sa svog visokog zapovjednikog poloaja u nebeskim dvorovima On se sagnuo da uzme ljudsku prirodu na sebe. Njegov ivot je primjer kakvi nai ivoti mogu biti. Da nikakva strepnja o Bojoj veliini ne bi ula i izbrisala nau vjeru u Boju ljubav, Hristos je postao ovjek bola i upoznao se sa alou. Ljudsko srce, predato Njemu, postae sveta harfa, koja odailje svetu muziku. Lt 365, 1904. (2SM 254) Nema opravdanja za izraavanje sumnje. Otac... nas je izbavio od sile tame (Koloanima 1:13). Ako je ovo istina, kakav izgovor imamo za izraavanje nevjerstva i sumnje za navlaenje mraka oko sebe kao ogrtaa? Savijmo sjenku sumnje, odlaui je da je nosi Sotona, zaetnik svake sumnje i obeshrabrenja. On nastoji da baci svoju paklenu sjenku preko nae staze. Naa vjera mora probiti mrane oblake sumnje i nevjerstva, hvatajui se gore za Hristovu ruku. MS 102, 1901. Kako je Elen Vajt suzbila sjenku sumnje. Kad Sotona baca svoju paklenu sjenku preko moje staze, ja ne gledam ili govorim o njoj i proslavljam avola govorei o njemu i njegovoj sili i kakve teke trenutke imam. Ne, ja prolazim pravo kroz sjenku, i vjerom se hvatam Isusa
298
Hrista. Gledanjem mi se mijenjamo u to isto oblije iz slave u slavu. Govorite o vjeri. Svaka sumnja koju izraavate je posijano sjeme, i to sjeme uhvatie korjena u nekom srcu. Nema potrebe da izgovaramo nijednu rije sumnje i tako hvalimo avola za njegovu udesnu mo da vas dri u potinjenosti. Ne, Hristos me je kupio i iskupio me. Sotona nema sile nada mnom. MS 16, 1894. Lane zamisli o Bogu. Sotona je radostan kad moe navesti djecu Boju na nevjerstvo i malodunost. On uiva da vidi nae nevjerovanje u Boga i sumnju u Njegovu voljnost i silu da nas spase. On voli da osjeamo kako e nas Gospod otetiti svojim provienjem. Djelo Sotone je da predstavi Gospoda kao da mu nedostaje saosjeanja i saaljenja. On pogreno navodi istinu o Njemu. On ispunjava matu lanim zamislima o Bogu; i umjesto da se bavimo istinom o naem nebeskom Ocu, mi isuvie esto fiksiramo svoje umove na Sotonine pogrene predstave i obesaujemo Boga nepovjerenjem i gunanjem protiv Njega. Sotona uvijek nastoji da religiozni ivot naini sumornim. On eli da izgleda muan i teak, i kad hrianin u svom ivotu predstavlja ovaj vid religije, on kroz svoje nevjerstvo podrava Sotonine lai. SC 116 (1892) Zatvoriti vrata srca sumnjama. Kad avo dolazi sa svojim sumnjama i nevjericama, zatvorite vrata svoga srca. Zatvorite oi tako da se ne bavite njegovom paklenom sjenkom. Podignite ih gore gdje mogu posmatrati ono to je vjeno, i imaete snagu svakog sata. Kuanje vae vjere dragocjenije je od zlata.... Ono vas ini hrabrim u bijenju Gospodnjih bitaka, jer na rat nije sa krvlju i tijelom, nego s poglavarima i vlastima, i s upraviteljima tame ovoga svijeta, s duhovima pakosti ispod neba (Efescima 6:12). Sotona polae pravo na svijet. On polae pravo na nas kao svoje. Dakle, hoemo li mu dati ono to trai? Ne. Ja sam svojina nekog drugog. Kupljena sam skupo, i moj posao je proslavljati Boga u tijelu i duhu. Nemam vremena da govorim o nevjerstvu. Vjera je ta o kojoj moram govoriti. Moram jaati svoju vjeru ispoljavanjem. I tada moja vjera raste dok se oslanjam na Boja obeanja, i mogu primati sve vie i vie. Blagosloveni, blagosloveni Isus. Volim ga zato to mi je On utjeha i nada i prilika i utoite; ponaosob za mene i ponaosob za vas. eljela bih da se i vi smatrate Njegovim svojinom. Obratite svoja lica kao kremen ka Gori Sionu. Odluite da tamo postoji blago koje moete dobiti. MS 17, 1894. Jedna rije sumnje pravi mjesta za drugu. Jedna rije sumnje, jedna rije zlog miljenja ili zlog govora, pravi mjesto za druge iste vrste. To je sijanje sjemena koje e pripremiti za etvu koju e malo ko moi iznijeti. Lt 117, 1896. Sjeme sumnje lei zakopano. Oni koji mui sumnja i koji imaju potekoe koje ne mogu rijeiti ne treba da bacaju druge slabe umove u istu nepriliku. Neki su aludirali ili govorili o svom nevjerstvu i preli preko toga ne sanjajui kakav je uinak to proizvelo. U nekim sluajevima sjeme nevjerstva je donijelo trenutni efekat, dok je u drugima lealo pokopano dugo vremena, dok taj pojedinac nije zauzeo pogrean kurs i dao mjesta neprijatelju, a svjetlost Boja se povukla od njega i on pao pod monim iskuenjima Sotone. Tada iznie sjeme nevjerstva koje je bilo tako davno posijano. Sotona ga hrani, i ono donosi rod. Sve to dolazi od propovjednika koji trebaju stajati u svjetlosti ima moan uticaj. I kad nijesu stajali u jasnoj svjetlosti Bojoj, Sotona ih je koristio kao agente i kroz njih odailjao svoje vatrene strijele u umove nepripremljene da odbiju ono to dolazi od njihovih propovjednika. 1T 378 (1863)
299
676
677
678
679
Naa dunost je vjerovati. Vjerujte da Boja rije nee izostati, ve da vjeran Onaj koji je obeao. Upravo koliko vam je dunost da priznate svoje grijehe toliko vam je dunost da vjerujete da e Bog ispuniti svoju rije i oprostiti vam grijehe. Vaa vjera mora se ispoljavati u Boga kao Onoga koji e uiniti ba onako kako je obeao oprostiti sve vae prestupe. Kako moemo znati da je Gospod zaista na Spasitelj koji prata grijehe, i dokazati duboku blagoslovenost u Njemu, veliku milost i ljubav za koju nas uvjerava da ima za smjerne u srcu, ukoliko bezuslovno ne vjerujemo u Njegovu rije? Oh, koliko ih tuguje, grijeei i kajui se, ali uvijek pod oblakom osude. Oni ne vjeruju u rije Gospodnju. Oni ne vjeruju da e On uiniti upravo onako kako je kazao da hoe. Lt 10, 1893. Uzrok sumnje ljubav prema grijehu. Maskirajui ga kako mogu, stvaran uzrok sum-nje i skepticizma u najveem broju sluajeva je ljubav prema grijehu. Uenja i zabrane Boje Rijei nijesu dobrodoli ponositom srcu koji voli grijeh, i oni koji nijesu voljni posluati njene zahtjeve spremni su da sumnjaju u njen autoritet. Da bi doli do istine moramo imati iskrenu elju da saznamo istinu i voljnost srca da je posluamo. I svi koji u ovom duhu prilaze prouavanju Biblije nai e obilje dokaza da je ona Boja Rije, i oni mogu stei razumijevanje njenih istina koje e ih umudriti na spasenje. SC 111 (1892) Nesmotreni ljudi gaje sumnju. Sumnju i nevjerstvo gaje oni koji ne hode smotreno. Oni su bolno svjesni da njihov ivot nee zadovoljiti test Duha Bojega, bilo da govori kroz Njegovu Rije ili kroz svjedoanstva Duha to bi ih dovelo Njegovoj Rijei. Umjesto da ponu sa svojim vlastitim srcima i dou u sklad sa istim naelima jevanelja, oni iznalaze pogreke i osuuju upravo ona sredstva koja je Bog odabrao da pripremi ljude da opstanu u dan Gospodnji. MS 1, 1883. (1SM 45) Primljene sumnje smatraju se kao gotove injenice. Opti metod obrazovanja mladih ne zadovoljava standard pravog obrazovanja. Nevjernika osjeanja upliu se u ono to se nalazi u udbenicima, a Boja uda se stavljaju u nepouzdanoj i ak sumnjivoj svjetlosti. Na taj nain umovi mladih se zbliavaju sa Sotoninim sugestijama, i sumnje koje se jednom prime postaju onima koji su ih usvojili gotove injenice, i nauno istraivanje navodi na pogreno miljenje zbog naina na koji se tumae i izopauju njegova otkria. YI, Jan 31, 1895. (MM 90) ta initi sa sumnjom. Vi povreujete srce Hristovo sumnjajui, dok nam je On pruio takve dokaze svoje ljubavi u davanju vlastitog ivota da nas spase da ne poginemo, ve da imamo vjeni ivot. On nam je kazao ta zapravo da radimo. Doite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja u vas odmoriti (Matej 11:28). Lt 10, 1893. Sumnje nestaju u nastojanju da blagoslovimo druge. Postoje mnogi koji se ale na svoje sumnje, koji se jadaju da nemaju sigurnost svoje veze sa Bogom. Ovo se esto moe pripisati injenici da oni ne ine nita u Bojem djelu. Neka ozbiljno nastoje da pomognu i blagoslove druge, i njihove sumnje i malodunosti e nestati. 5T 395 (1885) Oni koji stalno izraavaju sumnju i zahtijevaju dodatne dokaze da odagnaju svoj oblak nevjerstva ne grade na Rijei. Njihova vjera poiva na okolnostima; ona se temelji na osjeanjima. Ali osjeanja, ak i kad bi uvijek bila ugodna, nijesu vjera. Boja Rije je temelj na kojem se moraju graditi nae nade u nebo. Lt 11, 1897. to vie govorite o sumnji, to ona postaje mranija (savjet jednom sumnjiavom propovjedniku). Vidjela sam anele Boje kako alosno gledaju prema tebi. Oni su napustili tvoju stranu i tuno se okrenuli, dok su se Sotona i njegovi aneli trijumfalno cerili nad tobom. Da
300
si se borio sa svojim sumnjama i ne ohrabrivao avola da te kua izraavajui svoje nevjerstvo i volei da se bavi njime, ne bi privukao pale anele oko sebe u takvom broju. Ali ti odabira da govori o svojoj tami; ti odabira da se bavi njome; i to vie govori i bavi se njome, to postaje sve mraniji i mraniji. Ti zapreava svaki zrak nebeske svjetlosti, i postavlja se veliki ponor izmeu tebe i jedinoga koji ti moe pomoi. Ako produi putem koji si zapoeo, bijeda i nevolja su pred tobom. Boja ruka e te zaustaviti na nain koji ti nee odgovarati. Njegov gnjev nee drijemati. Ali sada On te poziva. Sada, upravo sada, On te poziva da mu se vrati bez oklijevanja, i On e ti milostivo oprostiti i iscijeliti sva tvoja otpadnitva. Bog izvodi jedan osobiti narod. On e ih ubijeliti i oistiti i pripremiti za preobraaj. Svaki to je ulno odvojie se od Bojeg osobitog blaga dokle ne budu poput zlata pretopljenog sedam puta. 1T 430, 431 (1864) Neka zraci svjetlosti razagnaju sjenke sumnje. Potrebno je da se ispunimo svom puninom Bojom, i tada emo imati ivot, silu, milost i spasenje. Kako emo stei ove velike blagoslove? Hristos je umro da bi ih mogli primiti vjerom u Njegovo ime. On nam je besplatno ponudio svjetlost i ivot. Zato onda da istrajavamo u zabijanju klinova na koje emo kaiti svoje sumnje? Zato da ispunjamo galerije uma sumornim prizorima sumnje? Zato ne dopustimo sjajnim zracima Sunca pravednosti da prodru u komore srca i uma i razagnaju sjenke nevjerstva? Okrenimo se k Svjetlosti, ka Isusu dragocjenom Spasitelju. Umjesto posmatranja pogreaka i mana nekih ljudskih bia, okrenimo se razmatranju karaktera Onoga u kome nema nesavrenosti. Isus je prvi meu deset hiljada, Onaj koji je sav ljubak. Nijedan ovjek ne smije nam biti uzor. Bog nam je dao savren model u svom jedinorodnom Sinu, i posmatrajui Njega promijeniemo se u to isto oblije. Gledajte na Hrista, iji presto je visok i uzdignut, i kompozicija Njegove slave ispunie hram. Und MS 23.
680
75. MATA I BOLEST*

Mata dovodi do tekih oblika bolesti. Um se mora kontrolisati, jer on ima moan uticaj na zdravlje. Mata esto zavarava, i kad joj se popusti, donosi teke oblike bolesti na unesreenoga. Mnogi umiru od bolesti koje su uglavnom imaginarne. Upoznata sam sa nekima koji su navukli na sebe stvarnu bolest kroz uticaj mate. 2T 523 (1870) Umiru ljudi koji su mogli biti dobro. Hiljade su bolesni i umiru oko nas koji su inae mogli biti dobro i ivjeti, ali dri ih njihova mata. Oni strahuju da e im biti gore ako rade ili vjebaju, dok je upravo to promjena koja im je potrebna da ozdrave. Bez ovoga nikad nee napredovati. Oni trebaju ispoljavati mo volje, uzdii se iznad svojih bolova i slabosti, ukljuiti se u korisno uposlenje, i zaboraviti da ih bole lea, slabine, plua i glava. Zanemarivanje vjebanja cijelog tijela, ili dijela tijela, donijee morbidno stanje. Neaktivnost bilo kojeg tjelesnog organa bie praena boleu u veliini i snazi miia i uzrokovae usporavanje protoka krvi kroz krvne sudove. 3T 76 (1872)
681
682
Vidi takoe naslov br. 7, Bolest koja poinje u umu, naslov br. 42, Um i zdravlje, i naslov br. 63, Mata 301
683
684
Mata moe kontrolisati djelove tijela. Nedostatak skladne akcije u ljudskom organizmu je ono to donosi bolest. Mata moe kontrolisati druge djelove tijela na njihovu tetu. Svi organi sistema moraju skladno raditi. MS 24, 1900. (MM 291) Umiranje od bolesne mate. Jednom sam bila pozvana da vidim mladu enu sa kojom sam se dobro poznavala. Bila je bolesna i brzo kopnila. Njena majka je eljela da se molim za nju. Stajala je tu plaui i govorei: Jadno dijete; ne moe ivjeti dugo. Osjeala sam njen puls. Molila sam se s njom, i potom joj se obratila: Sestro moja, kad bi ustala i obukla svoju haljinu i krenula na svoj uobiajeni posao u ured, nestalo bi sve ove invalidnosti. Misli li da bi nestala? rekla je ona. Svakako, odgovorila sam. Gotovo da si uguila ivotne snage invalidnou. Obratila sam se majci i rekla da bi joj kerka umrla od bolesne mate da se nije osvjedoila u njihovu zabludu. Ona se vaspitavala na invalidnost. Ali to je vrlo loa kola. Rekla sam joj: Promijeni ovaj poredak; ustani i obuci se. Bila je posluna i danas je iva. Lt 231, 1905. (MM 109) Uticaj bolesti na matu. Ti si veoma senzibilna i duboko osjea. Strogo si savjesna, i tvoje rasuivanje mora se osvjedoiti prije nego se sloi sa miljenjima drugih. Da tvoje fiziko zdravlje bilo neoteeno, postala bi nadasve korisna ena. Dugo si bila bolesna, i to je uticalo na tvoju matu tako da su ti misli bile skoncentrisane na sebe, a mata se odrazila na tijelo. 3T 74 (1872) Nadvladavanje bolesne mate. Data mi je svjetlost da ako sestra koju pominje vee i gaji svoj ukus ka zdravoj hrani, sve ti izlivi malodunosti e nestati. Ona je kultivisala svoju matu; neprijatelj je iskoristio njenu tjelesnu slabost, a njen um nije pripremljen da se nosi sa tekoama svakodnevnog ivota. Dobra, posveena terapija uma je ono to joj je potrebno, porast vjere, aktivna sluba za Hrista. Ona takoe treba vjebati svoje miie u vanjskom praktinom radu. Fizika vjeba bie joj jedan od najveih blagoslova u ivotu. Nema potrebe da bude invalid, ve zdrava ena, zdravog uma, spremna da dobro i plemenito odigra svoju ulogu. Sav tretman koji se moe pruiti ovoj sestri bie od male koristi ukoliko ona ne uradi svoj dio. Ona mora da ojaa miie i nerve kroz fiziki rad. Nema potrebe da bude invalid, ve moe obavljati dobar, ozbiljan posao. Poput mnogih drugih, ona ima bolesnu matu. Ali moe nadvladati i biti zdrava ena. Ovu poruku upuivala sam mnogima, i sa najboljim rezultatima. Lt 231, 1905. (MM 108, 109) Prizvati pomo volje. Lijenost je veliko zlo. Mukarci, ene i mladi, bavei se sobom, misle da su u daleko gorem stanju nego to zaista jesu. Oni pothranjuju svoje slabosti, misle o njima i govore o njima, dok im se njihova korisnost ne uini na izmaku. Mnogi su otili u grob dok su mogli i trebali ivjeti. Njihova mata bila je bolesna. Da su odbili sklonost da se predaju slabostima i da ih one savladaju, da su prizvali u pomo mo volje, mogli su ivjeti na blagoslov svijetu svojim uticajem. HR, July, 1868. Osloboenje od grijeha i iscjeljenje bolesti povezani. U slubi iscjeljenja, ljekar mora biti saradnik sa Hristom. Spasitelj je sluio i dui i tijelu. Jevanelje koje je uio bilo je poruka o duhovnom ivotu i fizikoj obnovi. Osloboenje od grijeha i iscjeljenje bolesti bili su zajedniki povezani. Ista sluba povjerena je ljekaru hrianinu. On se mora ujediniti sa Hristom u olakavanju fizikih i duhovnih potreba svojih blinjih. On za bolesnika mora biti glasnik milosti, donosei mu lijek za oboljelo tijelo i grijehom ranjenu duu. MH 111 (1905)
302
76. ODLUNOST I VOLJA

685
Vladajua sila u ovjekovoj prirodi. Volja je vladajua sila u ovjekovoj prirodi, dovodei sve ostale sposobnosti pod svoj uticaj. Volja nije ukus ili sklonost, ve mo odluivanja koja radi u sinovima ljudskim na poslunost ili neposlunost Bogu. 5T 513 (1889) Sve zavisi o njenoj pravoj akciji. Osoba koja je u iskuenju mora da razumije pravu silu volje. To je vladajua sila u ovjekovoj prirodi sila odluke, izbora. Sve zavisi o pravoj akciji volje. elja za dobrotom i istotom je ispravna, koliko do nje stoji; ali ako se tu zaustavimo, ona ne slui niemu. Mnogi e otii u propast dok se nadaju i ele da nadvladaju svoje zle sklonosti. Oni ne predaju volju Bogu. Oni ne izabiraju da mu slue. MH 176 (1905) Izvor svih akcija. Vaa volja je izvor svih vaih akcija. Ova volja, koja oblikuje tako vaan inilac u karakteru ovjeka, prilikom pada (u grijeh prim. prev.) predata je kontroli Sotone; i on je oduvijek radio u ovjeku da hoe i ini ono to mu se svia, ali na konanu propast i bijedu samoga ovjeka. Ali beskonana rtva Boja u davanju Isusa, Njegovog ljubljenog Sina, da bude prinos za grijeh, omoguava mu da kae, bez krenja ijednog naela svoje vladavine: Predajte sebe Meni; predajte mi svoju volju; uzmite je od kontrole Sotone, i Ja u je prisvojiti; tada u moi raditi u vama da hoete i inite kako je Meni ugodno. Kad predajete svoj um Hristu, vaa volja postaje kao Njegova volja, i va karakter se preobraava da bude nalik na Hristov karakter. 5T 515 (1889) ovjekova volja je agresivna. ovjekova volja je agresivna i neprekidno nastoji da sve podredi svojim namjerama. Ako se stavi na stranu Boga i pravde, rodovi Duha pojavie se u ivotu; a Bog je namijenio slavu, ast i mir svakom ovjeku koji ini dobro. RH, Aug 25, 1896. (HC 153) Nemogunost lei u vlastitoj volji. Cijeli na ivot je Boji i mora se iskoristiti na Njegovu slavu. Njegova milost e posvetiti i unaprijediti svaku sposobnost. Neka niko ne govori: Ne mogu izlijeiti svoje karakterne mane; jer ako doete do ove odluke, izvjesno ete propustiti da zadobijete vjeni ivot. Nemogunost lei u vaoj vlastitoj volji. Ako neete, onda ne moete pobijediti. Stvarna potekoa potie iz pokvarenosti neposveenog srca, i nevoljnosti potinjavanja Bojoj kontroli. YI, Jan 28, 1897. Veliko umirenje za nerve. Um i nervi stiu svoju obojenost i snagu upranjavanjem volje. Mo volje u mnogim sluajevima pokazae se kao silno smirenje za nerve. 1T 387 (1863) Sotona koristi volju. Kad se Sotoni dopusti da oblikuje volju, on je koristi za ostvarivanje svojih ciljeva.... On raspiruje zle sklonosti, budei nesvete strasti i ambicije. On kae: Svu ovu mo, ove poasti i bogatstva i grena zadovoljstva, dau tebi; ali njegovi uslovi su da se napusti estitost, otupi savjest. Na taj nain on degradira ljudske sposobnosti i vodi ih u roptvo grijehu.RH,Aug25,1896.(HC153) Iskuenje optereuje mo volje do krajnosti. Kao djeca Boja imamo privlilegiju da se vrsto drimo poziva svoje vjere bez kolebanja. Povremeno prevarna mo iskuenja izgleda kao da do krajnosti optereuje nau mo volje, a upranjavanje vjere potpuno suprotno svim dokazima osjeaja ili emocija, ali naa volja se mora drati na Bojoj strani. Mi moramo vjerovati da je u Isusu Hristu vjeita snaga i uspjenost.... Sat za satom moramo pobjedonosno uvati svoj poloaj u Bogu, snagu u Njegovoj sili. Lt 42, 1890. (HC 124)
303
686
687
Vaspitanje djece nije kao obuka nijemih ivotinja. Vaspitanje djece u domu ili u koli ne treba biti kao obuka nijemih ivotinja, jer djeca imaju inteligentnu volju koju treba usmjeravati da kontrolie sve njihove moi. Nijemim ivotinjama potrebna je obuka, jer one nemaju razum i intelekt. Ali ljudski um se mora uiti samokontroli. On se mora vaspitavati da upravlja ljudskim biem, dok ivotinje kontrolie gospodar i nauene su da se njemu pokoravaju. Gospodar je um, sud i volja za svoju zvijer. 3T 132 (1872). Volju treba usmjeravati, ne lomiti. Dijete se moe tako vaspitati da, poput ivotinje, nema vlastitu volju. ak se i njegova individualnost moe utopiti u individualnost onoga ko nadzire njegovu obuku; njegova volja, u svim nakanama i ciljevima, podreuje se volji uitelja. Djeca koja su tako vaspitana uvijek e biti liena moralne energije i individualne odgovornosti. Ona nijesu uena da djeluju razumno i po naelu, njihovu volju kontrolisao je drugi, i um nije bio podstaknut da se iri i jaa. Ona nijesu usmjeravana i disciplinovana uzimajui u obzir njihovu osobenu konstituciju i sposobnost uma da bi ispoljili svoje najjae moi kad je potrebno. Uitelji se ovdje ne trebaju zaustaviti ve posebnu panju pokloniti kultivaciji slabijih sposobnosti da bi se svaka mo mogla ispoljiti i prenijeti s jednog stepena snage na drugi, da bi um mogao dostii odgovarajue proporcije. 3T 132 (1872). Sauvati svu snagu volje. Postupak lomljenja volje je suprotan Hristovim naelima. Djetinja volja se mora usmjeravati i voditi. Sauvajte svu snagu volje, jer je potrebna ljudskom biu; ali usmjerite je kako treba. Postupajte mudro i njeno, kao sa posveenim blagom. Ne oblikujte je (volju) dio po dio, ve uz pomo pravila i isitnskim primjerom dok dijete ne ue u godine odgovornosti. CT 116 (1913). Uitelj ne smije biti diktator. Oni koji su sebini, osorni, diktatorskog duha, prosti i grubi, koji se ne odnose paljivo prema osjeanjima drugih, nikad se ne smiju zaposliti kao uitelji. Oni bi imali poguban uticaj na svoje uenike, oblikujui ih po svom karakteru, ovekovjeujui tako zlo. Osobe ovakvog karaktera uloie napor da slome djetinju volju, ako je neposluno; ali Hristos nije odobrio takav nain postupanja sa onim ko grijei. Kroz nebesku mudrost, kroz skromnost i blagost srca, uitelji mogu usmjeravati volju i voditi na put poslunosti; ali neka se niko ne zanosi da se ljubav uenika moe stei prijetnjom. Mi moramo raditi kao to je Hristos radio. TSS 80, 81 (1900). (CSW 174, 175) Podijeljena volja je zamka. Svaka mlada osoba treba kultivisati odlunost. Podijeljeno stanje volje je zamka, i uzrokovae propast mnogih mladih. Budite vrsti, ili e vam kua, odnosno karakter, biti preputena izgradnji na pjeskovitom temelju. Postoje oni koji imaju tu nesreu da su uvijek na pogrenoj strani, dok bi Gospod htio da su vjerni ljudi koji mogu razlikovati dobro od zla. MS 121, 1898. Dva elementa karaktera. Snaga karaktera sastoji se od dvije stvari moi volje i moi samokontrole. Mnogi mladi zamjenjuju jaku, nekontrolisanu strast za snagu karaktera, ali istina je da je onaj ko se rukovodi svojim strastima slab ovjek. Stvarna veliina i plemenitost ovjeka mjeri se po moi osjeanja koja on podreuje, a ne po moi osjeanja koja podreuju njega. Najjai ovjek je onaj koji e, dok je osjetljiv na uvredu, ipak obuzdati strast i oprostiti svojim neprijateljima. Takvi ljudi su istinski heroji. 4T 656 (1881). Volja sjedinjena sa boanskom snagom. Vi moete postati odgovorni i uticajni ljudi ako snagom svoje volje, sjedinjene sa boanskom moi, ozbiljno uete u posao. Vjebajte mentalne moi, i ni u kom sluaju ne zanemarujte fizike. Ne dopustite da intelektualna lijenost
304
688
689
zatvori va put ka veem znanju. Nauite da razmiljate dok prouavate da bi vam se umovi mogli iriti, jaati i razvijati. Nikad ne mislite da ste dovoljno nauili i da sada moete olakati svoje napore. Kultivisan um je mjerilo ovjeka. Vae obrazovanje treba se nastaviti tokom ivota; svaki dan trebate uiti i praktino primjenjivati steeno znanje. 4T 561 (1881). Pravilno uvjebavanje volje odbija bolest. Pokazano mi je da oni koji su oito slabi i koji se uvijek ale nijesu tako loe kao to umiljaju za sebe. Neki od njih imaju snanu volju, koja bi, ako se upranjava u pravom smjeru, bila mono sredstvo za kontrolu mate odbijajui tako bolest. Ali najee je sluaj da se volja vjeba u pogrenom pravcu i tvrdoglavo odbija potiniti razumu. Ta volja prihvata invalidnost kao gotovu stvar i ne obazire se na sud drugih. 2T 524 (1870). Jedan inilac u ophoenju sa boleu. Mo volje se ne vrednuje kako bi trebalo. Dopustite volji da se probudi i pravilno usmjeri, i ona e dati energiju itavom biu i biti udesna pomo u odravanju zdravlja. Ona je takoe sila u postupanju sa boleu.... Upotrebom volje stavljajui se u ispravan odnos prema ivotu, pacijenti mogu uveliko doprinijeti svom oporavku saraujui tako sa naporima lijenika. Postoje hiljade oni koji bi mogli povratiti zdravlje da hoe. Gospod ne eli da budu bolesni. On eli da im bude dobro i da su sreni, i oni trebaju srediti svoje umove kako valja. esto invalidi mogu odbiti bolest prosto odbijajui da se predaju slabosti i ne prihvatajui stanje neaktivnosti. Uzdiui se iznad svojih bolova i patnji, neka se ukljue u koristan posao prikladan njihovoj snazi. Takvom uposlenou i slobodnom upotrebom vazduha i suneve svjetlosti mnogi iscrpljeni invalidi mogu povratiti zdravlje i snagu. MH 246 (1905). Obeano poboljano zdravlje. Zle navike i obiaji donose na ljude bolesti svake vrste. Neka se razum osvjedoi vaspitanjem u grenost zloupotrebe i uniavanja moi koje je Bog dao. Neka se um opameti i volja stavi na Gospodnju stranu, i dogodie se udesan napredak u fizikom zdravlju. Ali ovo se nikad ne moe postii samo u ljudskoj sili. Energinim naporima kroz Hristovu milost da se ostave sve zle navike i drutva i dri umjerenost u svemu, mora se pridodati stalno osvjedoenje da se pokajanje i oprotaj moraju traiti od Boga kroz Hristovu pomiriteljsku rtvu. Ovo se mora unijeti u svakodnevno iskustvo; mora postojati stroga panja i neumorna molitva da Hristos dovede svaku misao u pokornost; Njegova obnoviteljska sila mora se dati dui, da kao odgovorna bia moeno ponuditi svoja tijela Bogu u ivu rtvu, svetu i Njemu prihvatljivu, koje je naa razumska sluba. Medical Missionary, Nov-Dec, 1892. (CH 504, 505). Narkotici i volja. Postoje neki koji koriste narkotike, i tako podstiu rave navike koje zadobijaju nadmo nad voljom, mislima i cijelim ovjekom. Lt 14, 1885. Izuavati mo volje. Mo volje i vanost samokontrole, kako za ouvanje tako i za obnavljanje zdravlja, tetne pa ak i razorne posledice gnjeva, nezadovoljstva, sebinosti, ili poronosti, i s druge strane, udesne ivotodavne moi koja se nalazi u dobrom raspoloenju, nesebinosti, zahvalnosti, treba takoe pokazati. Ed 197 (1903). Sveti Duh ne zauzima mjesto volje. Duh Boji ne namjerava initi na dio, u htjenju ili djelovanju. Ovo je zadatak ljudskog orua u saradnji sa boanskim sredstvima. im ponemo sa tenjom da svoju volju uskladimo sa Bojom voljom, Hristova milost je tu da sarauje sa ljudskim oruem; ali ona nee biti zamjenik za izvrenje zadatka nezavisno od nae odlunosti da djelujemo. Stoga obilje svjetlosti i gomila dokaza nije ono to obraa duu; to je
305
690
691
692
693
samo ljudsko orue koje prihvata svjetlost, budi potencijale volje, shvatajui i priznajui da je to to zna pravda i istina, i saraujui na taj nain sa nebeskim poslanstvima naimenovanim od Boga u spasavanju due. Lt 135, 1898. Sigurna samo kad je sjedinjena sa boanskom voljom. ovjekova volja je sigurna samo kad je sjedinjena sa voljom Bojom. Lt 22, 1896. (HC 104) Ljudska volja se mora pomijeati sa boanskom voljom. U ovom sukobu pravde sa nepravdom moemo biti uspjeni samo uz boansku pomo. Naa ograniena volja mora se pokoriti volji Beskonanoga; ljudsko se mora sjediniti sa boanskim. Ovo e nam dovesti Svetog Duha u pomo, a svaka pobjeda bie podstrek obnavljanju Boje otkupljene svojine, obnovi Njegovog lika u dui. RH, Aug 25, 1896. (HC 153) Obraenje ne stvara nove sposobnosti. Duh Boji ne stvara nove sposobnosti u obraenom ovjeku ve radi na odlunoj promjeni u primjeni ovih sposobnosti. Kad se um, srce i dua mijenjaju, ovjeku se ne daje nova savjest, ve se njegova volja podreuje obnovljenoj savjesti, savjesti iji uspavani osjeaji se bude radom Svetog Duha. Lt 44, 1899. (HC 104) Sotona vlada voljom koja nije pod Bojom kontrolom. Hristos je objavio: Ja sam doao... ne da inim svoju volju, ve volju Onoga koji me je poslao (Jovan 6:38). Njegova volja se aktivno ispoljavala u spasavanju ljudskih dua. Njegove sluge bi dobro uradile kad bi se zapitali: Kakvu ja to volju kultiviem? Zadovoljavam li vlastite elje, uvrujui se u sebinosti i svojeglavosti? Ako ovo inimo, u velikoj smo opasnosti, jer Sotona e uvijek vladati voljom koja nije pod kontrolom Duha Bojeg. Kad stavimo svoju volju u zajednicu sa voljom Bojom, sveta poslunost koja se pokazala u Hristovom ivotu vidjee se i u naim ivotima. MS 48, 1899. (HC 107) Volju se mora usmjeravati istom savjeu. Unutranji mir i savjest osloboena neprijateljstva prema Bogu oivjee i osvjeiti razum kao rosa njenu biljku. Volja se tada ispravno usmjerava i kontrolie, i ona je odlunija, a ipak slobodna od pokvarenosti. 2T 327 (1869). Volja odreuje ivot ili smrt. Jedino vjenost moe otkriti slavnu sudbinu koju ovjek, obnovljen po Bojem obliju, moe postii. Da bi dostigli ovaj visoki ideal, ono to uzrokuje spoticanje due mora se rtvovati. Preko volje grijeh zadrava vlast nad nama. Pokoravanje volje je predstavljeno kao vaenje oka ili kidanje ruke. esto nam izgleda da pokoriti volju Bogu znai stalno ii kroz ivot osakaen ili obogaljen.... Bog je izvor ivota, i mi moemo imati ivot samo kad smo u zajednici sa Njim.... Ako se drite svoga ja, odbijajui da predate svoju volju Bogu, vi birate smrt.... Potrebna je rtva da se predate Bogu; ali to je rtvovanje nieg za vie, zemaljskog za duhovno, propadljivog za vjeno. Bog nije zamislio da se naa volja uniti, jer samo kroz nju moemo postii ono to On hoe. Naa volja mora se predati Njemu da bi je mogli opet primiti, oienu i profinjenu, i tako povezanu u saosjeanju s Boanstvom da On moe izliti kroz nas plimu svoje ljubavi i sile. MB 61, 62 (1896). Razumjeti pravu snagu volje (savjet jednom nestabilnom mladiu). Bie u stalnoj opasnosti ukoliko ne shvati pravu snagu volje. Ti moe vjerovati i obeavati sve, ali tvoja obeanja ili tvoja vjera nemaju vrijednosti ukoliko ne stavi svoju volju na stranu vjere i akcije. Ako bije bitku vjere svom snagom volje, bie pobjednik. Ne smije vjerovati svojim osjeanjima, utiscima, emocijama, jer oni su nepouzdani. 5T 513 (1889).
694
306
Vi moete kontrolisati volju. Ali ne trebate oajavati.... Vae je da predate svoju volju volji Isusa Hrista, i dok to inite Bog e djelovati u vama da hoete i uinite kako je Njemu ugodno. Tada e itava vaa priroda doi pod kontrolu Hristovog Duha, a bie mu potinjene ak i vae misli. Vi ne moete kontrolisati svoje pobude, svoje emocije, kao to moda elite; ali moete kontrolisati volju, i izvriti cjelovitu promjenu u svom ivotu. Predavanjem svoje volje Hristu, va ivot bie sakriven sa Hristom u Bogu i povezan sa silom koja je iznad svih poglavarstava i vlasti. Imaete snagu od Boga koja e vas postojano drati u Njegovoj sili; i nova svjetlost, svjetlost ive vjere, bie vam mogua. Ali vaa volja mora saraivati sa Bojom voljom. 5T 513, 514 (1889). Veza koja spaja sa boanskom energijom. Mi smo pomagai Bogu. To je sam Gospod tako uredio. Ta saradnja ljudske volje i boanske energije je veza koja spaja ljude meusobno i sa Bogom. Apostol kae: Mi smo Bogu pomagai: vi ste Boja njiva, Boja graevina (1 Korinanima 3:9). ovjek treba raditi sa sposobnostima koje mu je Bog dao. Gradite spasenje svoje sa strahom i drhtanjem, kae On. Jer je Bog to ini u vama da hoete i uinite kao to mu je ugodno. (Filibljaniima 2: 12, 13). MS 113, 1898. Kad se volja stavi na Gospodnju stranu, preuzima je Sveti Duh i sjedinjuje sa boanskom voljom. Lt 44, 1899.
307
Lani sistemi terapije
XV DIO
LANI SISTEMI TERAPIJE
77. LANA NAUKA*

697
698
699
Boje djelo i nauka. Ljudsko poznavanje materijalnog i duhovnog je djelimino i nesavreno, stoga su mnogi nesposobni da usklade svoje naune poglede sa tvrdnjama Svetog Pisma. Mnogi prihvataju puke teorije i pekulacije kao naune injenice, i misle da se Boja Rije moe testirati uenjima lano nazvanoga razuma (1 Timotiju 6:20). Stvoritelj i Njegova djela su iznad njihovog poimanja; i zato to je ne mogu objasniti prirodnim zakonima, biblijska istorija se smatra nepouzdanom. Oni koji sumnjaju u vjerodostojnost izvjetaja Staroga i Novoga Zavjeta najee idu i korak dalje i dovode u pitanje postojanje Boga pripisujui beskonanu mo prirodi. Otpustivi svoje sidro, oni se preputaju razbijanju o stijene nevjernitva. GC 522 (1911). Potrebno je vie od svjetovne nauke. Dopustimo Rijei Bojoj da nas vodi. Tragajmo za onim Tako govori Gospod. Imali smo dovoljno ljudskih metoda. Um obuen samo svjetovnom naukom nee uspjeti da shvati Boje stvari; ali taj isti um, obraen i posveen, uvidjee boansku mo u Rijei. Samo um i srce koji su oieni posveenjem Duha mogu razlikovati nebeske stvari. GW 310 (1915). Sotona koristi nauku o umu. Pokazano mi je da moramo motriti na sve strane i istajno odbijati Sotonine insinuacije i lai. On se preobrazio u anela svjetlosti i hiljade vara i vodi ih u ropstvo. Ogromna je prednost koju postie zahvaljujui nauci o ljudskom umu. Ovdje se on, poput zmije, neprimjetno uvlai da pokvari Boje djelo. Hristova uda i djela on prikazuje kao rezultat ljudskog umjea i moi. Kad bi on otvoreno i drsko napao hrianstvo, to bi hrianina u bolu i agoniji dovelo kraj nogu Iskupitelja, i njegov silni i moni Oslobodilac bi natjerao drskog neprijatelja u bjekstvo. On se stoga preobraava u anela svjetlosti i djeluje na um da ga odmami od jedine sigurnosti i ispravnog puta. Nauke o frenologiji, psihologiji i mesmerizmu** su kanali kroz koji on direktnije prilazi ovom narataju i djeluje onom silom koja karakterie njegove napore pri kraju vremena probe. 1T 290 (1862). Sotona dobro poznaje svojstva uma. Hiljadama godina Sotona je eksperimentisao sa osobinama ljudskog uma, i nauio je da ih dobro poznaje. Suptilnim radnjama u ove poslednje dane, on povezuje ljudski um sa svojim, natapajui ga svojim mislima; i on to ini na tako prevaran nain da oni koji prihvataju njegovo vostvo ne znaju da ih on vodi po svojoj volji. Veliki varalica se nada da tako zbuni umove ljudi i ena da ne uju nita sem njegov glas. Lt 244, 1907. (MM 111) Izlaganje novih teorija. Svjetlost istine koju Bog namjerava da doe ljudima na svijet u ovom vremenu nije ona koju svjetovni ljudi od nauke nastoje da unesu, jer ti ljudi u svojim
* **
Vidi naslov br. 3, Opasnosti u psihologiji Vidi napomenu u 3 glavi 308
istraivanjima esto dolaze do pogrenih zakljuaka, i u svom prouavanju mnogih autora bivaju oduevljeni teorijama koje su sotonskog porijekla. Sotona, obuen u odjeu anela svjetlosti, iznosi za prouavanje ljudskog uma predmete koji izgledaju vrlo zanimljivi i koji su puni naune misterije. U istraivanju ovih predmeta, ljudi se navode da prihvate pogrene zakljue i ujedine se sa zavodljivim duhovima u djelu iznalaenja novih teorija koje odvode od istine. 9T 67, 68 (1909). Ono to protivrjei Bojoj Rijei je nagaanje. Onaj ko poznaje Boga i Njegovu rije ima vjeru zasnovanu na boanskom porijeklu Svetog Pisma. On ne testira Bibliju ljudskim naunim idejama. On ove ideje podvrgava testu nepogreivog standarda. On zna da je Boja rije istina, a istina nikad ne moe protivrjeiti sebi; to je god u uenju tzv. nauke kontradiktorno istini Bojeg otkrivenja je puko ljudsko nagaanje. 8T 325 (1904). Falsifikat istine. Postoje samo dvije strane. Sotona djeluje sa svojom prikrivenom, prevarnom silom, i preko snanih zabluda hvata sve koji ne nastavaju u istini, koji su odvatili svoje ui od istine, i okrenuli se bajkama. Sam Sotona ne nastava u istini; on je tajna bezakonja. Kroz svoju prevarnu prefinjenost on svojim po duu pogubnim zabludama daje izgled istine. Ovdje lei njegova mo obmane. Zato to su falsifikat istine, spiritizam, teozofija i sline prevare zadobijaju takvu mo nad umovima ljudi. Tu Sotona majstorski djeluje. On pretenduje da bude ovjekov spasitelj, dobrotvor ovjenanstva, i na taj nain lake mami svoje rtve u propast. SpT Series A, No 9, Sept 24, 1897. (TM 365). Sotonina oaravajua sila. Vraari iz neznaboakih vremena imaju svoje naslednike u dananjim spiritistikim medijima, vidovitim ljudima, i onima to pogaaju budunost (otkrivaju dogaaje koji e donijeti sreu ili nesreu u ivotu prim. prev.). Mistini glasovi koji su govorili u Endoru i Efesu jo uvijek svoim laima obmanjuju sinove ovjeije. Kad bi se mogao podii veo pred naim oima, vidjeli bismo zle anele kako se slue svom svojom vjetinom da obmanu i upropaste. Gdje se god pojavi neka sila koja navodi ljude da zaborave Boga, to Sotona ispoljava svoju maijsku mo. Kad ljudi podlegnu njegovom uticaju, um im se pomrai, a dua uprlja prije nego to oni postanu svjesni toga. Savjet koji je apostol Pavle uputio crkvi u Efesu Boji narod i danas treba sluati: I ne pristajte na bezrodna djela tame, nego jo ukoravajte (Efescima 5:11). AA 290 (1911). Stupanje na Sotonino tle. Moramo se vrsto drati Boje Rijei. Potrebna su nam njena upozorenja i ohrabrenja, njene prijetnje i obeanja. Neophodan nam je savren primjer koji je dat samo u ivotu i karakteru naeg Spasitelja. Aneli Boji e uvati Njegov narod dok ide stazom dunosti, ali ne postoji garancija takve zatite za one koji svjesno stupaju na Sotonino tle. Agent velikog varalice e rei ili uiniti bilo ta da postigne svoj cilj. Nije vano da li se on zove spiritista, energetiar (electric physician), ili magnetiki iscjelitelj (magnetic healer). Vjetim pretvaranjem on zadobija povjerenje neopreznih. On tvrdi da ita istoriju ivota i razumije sve potekoe i nevolje onih koji mu se obraaju. Preruavajui se u anela svjetlosti, dok mu je u srcu grobna tama, on pokazuje veliko zanimanje za ene koje trae njegov savjet. Govori im da su svi njihovi problemi proistekli iz nesretnog braka. Ovo esto moe biti istina, ali takav savjet ne popravlja njihovo stanje. On im govori kako im je potrebna ljubav i saosjeanje. Ispoljavajui veliko zanimanje za njihovo blagostanje, on baca ini na svoje naivne rtve, opinjavajui ih kao zmija bespomonu pticu.
309
700
701
702
703
Uskoro su sasvim u njegovoj vlasti, i grijeh, nemilost i propast su tragian ishod. CTBH 116, 1890. Pritajene sile uma. Apostoli skoro svih oblika spiritizma tvrde da imaju iscjeliteljsku mo. Oni pripisuju ovu mo elektricitetu, magnetizmu, tzv. saosjeajnom izleenju, ili pritajenim silama u ovjeijem umu. I nije malo onih koji, ak u ovom hrianskom vremenu, odlaze kod ovih iscjelitelja umjesto da vjeruju u ivog Boga i umjee dobro osposobljenih ljekara. Majka, bdijui kraj bolesnike postelje svog djeteta uzvikuje: Ne mogu vie nita uiniti. Zar nema ljekara koji ima mo da mi izlijei dijete? Pria joj se o udesnim izleenjima koja vre neki vidovnjaci ili magnetiki iscjelitelji, i ona im povjerava svoje dijete, predajui ga u ruke Sotoni ba kao da je pored nje. U mnogo sluajeva budui ivot tog djeteta je pod kontrolom sotonske moi koju izgleda nemogue slomiti. PK 211 (1917). (Vidi 5T 193; Ev 609) Sotonine elektrine struje. Sotonski agenti tvrde da lijee bolest. Oni pripisuju svoju mo elektricitetu, magnetizmu, ili tzv saosjeajnom lijeenju, dok su u stvari oni kanali za Sotonina elektrine struje. Ovim sredstvima on baca svoje ini na tijela i due ljudi. ST, Mar 24, 1887. (Ev 609) Slijeenje Boje volje nasuprot dobitku i samom ivotu. Oni koji se predaju arobnjatvu Sotone mogu da se hvale velikom koriu koju time primaju, ali dokazuje li ovo da je njihov kurs siguran i mudar? ta ako se ivot produi? ta ako se osigura zemaljski dobitak? Da li e se na kraju isplatiti nepotovanje Boje volje? Svaki takav dobitak na kraju e se pokazati kao nenadoknadiv gubitak. Mi ne moemo nekanjeno kriti ni najmanju prepreku koju je Bog postavio da sauva svoj narod od Sotonine moi. 5T 199 (1882). Radoznalost mami. Uporedo sa propovijedanjem jevanelja, na djelu su orua koja su samo medijumi laljivih duhova. Mnogi opte s njima iz puke radoznalosti, ali vidjei dokaz djelovanja sile vee od ljudske, oni idu sve dalje dok ne dou pod kontrolu volje koja je jaa od njihove. Oni ne mogu pobjei od njene tajanstvene moi. Odbrana due se rui. Nema vie ograde protiv grijeha. Kad se jednom odbace ogranienja Boje rijei i opomene Njegovog Duha, nijedan ovjek ne zna do kakvih dubina ponienja moe potonuti. DA 258 (1898). Nauka i otkrivenje. Mnogima je nauno istraivanje postalo prokletstvo. Bog je dopustio da se plima svjetlosti izlije na svijet u otkriima u nauci i umjetnosti, ali ak i najvei umovi, ako ih ne vodi Rije Boja u njihovom istraivanju, ostaju zbunjeni u svojim pokuajima da istrae odnos nauke i otkrivenja. GC 522 (1911). Hristos je mogao otvoriti vrata nauke. Jedan propovjednik je jednom kazao da ne moe zamisliti da je Hristos znao neto o nauci. Na ta je ovaj propovjednik mislio? Nauka! Hristos je mogao otvarati vrata po vrata nauke. On je ljudima mogao otkriti blaga nauke u kojima bi do danas uivali. Ali znajui da bi se ovo znanje moglo iskoristiti u nesvete svrhe, On nije otvorio ta vrata. MS 105, 1901. (MH 116) Mrani asovi probe moraju doi svakome kao dio njegovog vaspitanja. Te noi brod je uenicima bio kola gdje su trebali stei vaspitanje za veliki zadatak koji su imali kasnije obaviti. Mrani asovi probe moraju doi na svakoga kao dio njegovog obrazovanja za uzvieniji zadatak, za posveeniji napor. Oluja nije poslata na uenike da bi doivjeli brodolom, ve da ih pojedinano testira i okua....
310
Vrijeme naeg vaspitanja uskoro e se zavriti. Nemamo vremena za gubljenje u hodanju kroz oblake sumnje neizvjesnosti.... Moramo se pribliiti Isusu. Neka niko... ne izbjegava nijednu teku pouku ili gubi blagoslov vrste discipline. Lt 13, 1892. (NC 56).
78. KONTROLA UMA NAD UMOM*

inioci koji mogu zarobiti um. Doi e do pokvarenosti svake vrste, slinih onima koje su postojale meu pretpotopnim ljudima, koje e zarobljavati umove. Uzdizanje prirode kao Boga, neograniena sloboda ljudske volje, bezbonika vijea, sve to Sotona koristi kao sredstva da ostvari izvjesne ciljeve. On e koristiti mo uma nad umom da sprovede svoje zamisli. Najalosnije od svega je to to e pod njegovim prevarnim uticajem ljudi imati oblije pobonosti nemajui stvarnu vezu sa Bogom. Poput Adama i Eve koj su pojeli plod sa drveta poznanja dobra i zla, mnogi se i sada hrane varljivim komadiima zablude. 8T 293, 294. (1904) Opasna nauka. Jasno sam govorila o toj opasnoj nauci koja kae da jedna osoba prepusti svoj um kontroli druge. Ova nauka potie od avola. Lt 130 , 1901. Mentalni uticaj u tretmanu bolesnika. U tretmanu bolesnika efekat mentalnog uticaja ne treba previdjeti. Kad se pravilno koristi, ovaj uticaj postaje jedno od najdjelotvornijih sredstava u suzbijanju bolesti. Postoji, meutim, jedan oblik lijeenja uma koji je jedno od najefikasnijih sredstava za zlo. Preko ove tzv. nauke jedan um se dovodi pod kontrolu drugoga tako da se individualnost slabijeg utopi u individualnost jaeg uma. Jedna osoba sprovodi volju druge. Tvrdi se da se na taj nain tok misli mijenja, da se mogu prenijeti ivtotodavni impulsi i pacijenti osposobiti da odbiju i savladaju bolest. Ovaj metod lijeenja koristile su osobe koje su bile neupuene u njegovu stvarnu prirodu i tendenciju i koje su vjerovale da e to biti na dobrobit bolesniku. Ali ova tzv. nauka zasniva se na lanim naelima. Ona je strana prirodi i Duhu Hristovom. Ona ne vodi Onome koji je ivot i spasenje. Onaj ko privlai umove sebi navodi ih da se odvoje od Istinskog Izvora svoje snage. Nije Boja namjera da ma koje ljudsko bie preda svoj um i volju kontroli drugoga, postajui pasivno orue u njegovim rukama. Niko ne smije utapati svoju individualnost u individualnost drugoga. Ne smije se gledati na neko ljudsko bie kao izvor isjeljenja. Zavisnost mora biti u Bogu. U svom dostojanstvu Bogom date muevnosti, ovjek treba biti pod kontrolom samog Boga, a ne ljudskog razuma. Bog eli da dovede ljude u direktan odnos sa sobom. U svim svojim postupcima sa ljudskim biima On priznaje naelo line odgovornosti. On nastoji da ohrabri osjeaj line zavisnosti i utisne potrebu linog vostva. On eli da ljude dovede u zajednicu sa boanskim da bi se ljudi mogli preobraziti u boansko oblije. Sotona radi da pokvari ovu namjeru. On nastoji da ohrabri zavisnost o ovjeku. Kad se umovi odvrate od Boga, kua ih moe potiniti sebi. On moe kontrolisati ovjeanstvo. MH 241-243 (1905)
*
704
705
Vidi naslov br. 79, Hipnotizam i njegove opasnosti 311

706
707
708
Privremeno olakanje, ali trajno oteenje uma. Nijedan pojedinac ne treba dopustiti da ga kontrolie um druge osobe, mislei da e tako stei veliku korist. Lijeenje umom je jedna od najopasnijih prevara koja se moe vriti na nekoj osobi. Moe se osjetiti privremeno olakanje, ali um onoga ko je tako kontrolisan nikad nee ponovo biti tako jak i pouzdan. Mi moemo biti slabi kao ena koja se dotakla ruba Hristove odjee, ali ako koristimo Bogom datu priliku da Mu doemo u vjeri, On e brzo odgovoriti kao to je uinio na dodir vjere. Nije Boja zamisao za ma koje ljudsko bie da predaje svoj um drugom ljudskom biu. Ustali Hristos, koji sada sjedi na prestolu s desne strane Ocu, je Moni Iscjelitelj. Traite od Njega iscjeliteljsku silu. Samo kroz Njega grenici mogu doi Bogu onakvi kakvi jesu. Nikad to ne mogu uiniti kroz neki ljudski um. Ljudski posrednik se nikad ne smije umetati izmeu nebeskih orua i onih koji pate. MS 105, 1901. (MM 115, 116). Pogled od ljudskog ka boanskom. Ima neto bolje za nas ime emo se baviti od kontrole ljudskog ljudskim. Ljekar treba vaspitavati ljude da gledaju od ljudskog ka boanskom. Umjesto da ui bolesnika na zavisnost o ljudskim biima za izleenje due i tijela, on ih treba upuivati Onome koji moe potpuno spasti sve koji Mu dolaze. Onaj koji je nainio ovjeiji um zna ta mu je potrebno. Bog je Jedini koji moe iscijeliti. Oni iji umovi i tijela su bolesni moraju obnovitelja gledati u Hristu. Zato to Ja ivim, kae On, i vi ete ivjeti. Ovo je ivot koji moramo predoiti bolesnima, govorei im da ako imaju vjere u Hrista kao obnovitelja, ako sarauju sa Njim, pridravajui se zakona o zdravlju, i tee savrenoj svetosti u Njegovom strahu, On e im dati svoj ivot. Kad im predstavljamo Hrista na ovaj nain mi dajemo mo, snagu, koja je vrijedna, jer dolazi odozgo. Ovo je istinska nauka o iscjeljenju za duu i tijelo. MH 243, 244 (1905). Snaga i postojanost nasuprot dominaciji nad umom. Disciplinovanje ljudskog bia koje je ulo u razumne godine treba se razlikovati od obuavanja nijeme ivotinje. ivotinja se ui jedino pokornosti gospodaru. Za ivotinju, gospodar je um, sud i volja. Ova metoda koja se ponekad primijenjuje u vaspitanju djece, ini ih samo neto boljima od automata. Um, volja i savjest su pod kontrolom drugih. Nije Boja namjera da se tako vlada bilo ijim umom. Oni koji slabe ili unitavaju individualnost, preuzimaju odgovornost koja moe imati samo zle posledice. Dok su pod vlau, djeca mogu izgledati kao dobro obueni vojnici; ali kad nestane kontrole, otkrie se da karakteru nedostaje snaga i vrstina. Poto nikad nijesu nauili da upravljaju sobom, mladi ne poznaju nikakvih ogranienja osim zahtjeva roditelja ili uitelja. Kad njih nestane, oni ne znaju kako da se slue svojom slobodom i esto se predaju popustljivosti koja se pokazuje na propast. Ed 288 (1903). Savjest i individualnost se ne smiju guiti. U pitanjima savjesti dua se ne smije ometati. Niko ne smije kontrolisati drugi um, prosuivati za drugoga, ili propisivati njegovu dunost. Bog daje svakoj dui slobodu da misli i slijedi vlastita ubjeenja. Tako e dakle svaki od nas dati Bogu odgovor za sebe (Rimljanimia 14:12). Niko nema prava da utopi svoju individualnost u individualnost drugoga. U svim pitanjim gdje je ukljueno naelo, neka svako bude uvjeren za svoju misao (um) (stih 5). U Hristovom carstvu nema ugnjetavanja, ni prisilnog ponaanja. Nebeski aneli ne dolaze na zemlju da vladaju i zahtijevaju potovanje, ve kao glasnici milosti, da sarauju sa ljudima u uzdizanju ovjeanstva. DA 550, 551 (1898).
312
Ljudski umovi se ne smiju ometati, podjarmljivati i voditi ljudskom rukom. MS 43, 1895. Individualnost treba ispoljavati. Bog doputa svakoj osobi da ispoljava individualnost. Nijedan ljudski um ne treba se utapati u drugi ljudski um.... Ako oponaamo primijer ma kojeg ovjeka ak i osobe koju po naem ljudskom sudu smatramo skoro savrenom u karakteru to bi znailo da poklanjamo povjerenje nesavrenom, pogreivom ljudskom biu koje ne moe dati ni jednu jotu ili titlu savrenstva nekom drugom ljudskom biu. Lt 20, 1902. (HC 108). Jedinstvo bez utopljenog identiteta. Mi se sada moramo ujediniti.... Ali zapamtimo da hriansko jedinstvo ne znai da se identitet jedne osobe treba utopiti u identitet druge, niti to znai da um jednoga treba voditi i kontrolisati um drugog ovjeka. Bog nije dao mo ni jednom ovjeku na koju neki, rijeju i djelom, polau pravo. Bog zahtijeva od svakog ovjeka da ostane slobodan i slijedi upute Rijei. 8T 212 (1904). Odanost Bogu nasuprot odanosti ljudima.* Vi pripadate Bogu, duom, tijelom, i duhom. Va um pripada Bogu, i takoe mu pripadaju vai talenti. Niko nema prava da kontrolie drugi um, prosuuje za drugog, propisujui ta mu je dunost. Postoje izvjesna prava koja pripadaju svakom pojedincu u izvravanju Boje slube. Nijedan ovjek nema nita veu slobodu da prisvoji ta prava od nas nego da uzme sam ivot. Bog nam je dao slobodu da mislimo, i naa je prednost da slijedimo svoj osjeaj dunosti. Mi smo samo ljudska bia i jedno ljudsko bie nema jurisdikciju nad savjeu drugog ljudskog bia.... Svako od nas ima individualnost i identitet koji se ne moe podrediti nekom drugom ljudskom biu. Mi smo pojedinano Boje dostojanje. Lt 92. 1895. Propovjednici moraju upuivati pastvu Bogu. Jedino Bog smije biti vodi ovjeije savjesti. Ta istina se mora propovjedati gdje god se nae prostora za to. Boju Rije se mora objasniti onima koji ne znaju istinu. Ovo je zadatak Bojih poslanika (propovjednika). Oni ne trebaju uiti ljude da gledaju na sebe, ili da tee kontroli savjesti drugih. Ako li kome od vas nedostaje mudrosti, neka trai od Boga, koji daje svakome bez razlike, i ne kori nikoga; i dae mu se. Ali neka trai u vjeri, ne sumnjajui nita; jer koji se sumnja on je kao morski valovi, koje vjetrovi podiu i razmeu. Jer neka takav ovjek ne misli da e to primiti od Gospoda. Koji se dvoumi nepostojan je u svim putevima svojim (Jakov 1:5-8). Lt 26, 1907. Stavljanje tijela sebi za miicu. Mi smo skloni da od svojih blinjih oekujemo saosjeanje i podrku umjesto da gledamo na Isusa. U svojoj milosti i vjernosti Bog esto doputa onima u koje polaemo povjerenje da nas iznevjere da bi se nauili bezumnosti vjerovanja ovjeku i stavljanja tijela sebi za miicu. Vjerujmo potpuno, ponizno, nesebino u Boga. MH 486 (1905). Sotona kontrolie um koji vri kontrolu nad drugim. Zastupati nauku o lijeenju umom znai otvoriti vrata kroz koja e ui Sotona da podini um i srce. Sotona kontrolie um koji se predao kontroli drugoga i um koji kontrolie. Neka nam Bog pomogne da shvatimo istinsku nauku zidanja na Hristu, naem Spasiteljui Otkupitelju. Lt 130, 1901. (HC 109). Sotona ne moe doticati um koji mu nije potinjen. Za vas osobno je od ivotnog znaaja da se uvate. Niko vas ne moe otetiti bez vaeg pristanka. Sve sotonske legije ne mogu vas
709
710
Vidi naslov br. 29, Zavisnost i nezavisnost 313
povrijediti ukoliko ne otvorite svoju duu lukavstvima i strijelama Sotone. Nikad vam se nee desiti propast ukoliko voljno ne pristanete. Ako nema oskvrnua uma u vama samima, sva ta prljavtina koja vas okruuje ne moe vas pokvariti ili ukaljati. Lt 14, 1885, (HC 94). Sotona ne moe doticati um ili intelekt ukoliko mu ga ne predamo. MS 17, 1893. (6BC 1105). Nije vjera Isusova. Prihvatanje istine nebeskog porijekla dovodi um u pokornost Hristu. Tada se zdravlje due koje proizilazi iz primanja i slijeenja istih naela otkriva u rijeima i djelima pravednosti. Vjera koja vodi ovome nije vjera koja vjeruje u kontrolu uma nad umom dok jedna osoba ne ispolji volju druge. lanovi crkve koji vjeruju u ovu nauku mogu se zvati zdravima u vjeri, ali to nije vjera Isusa Hrista. Njihova vjera je u djelo koje Sotona vri. On prezentira ogromne zablude, i udima koja radi vara mnoge. On e ovo sve vie raditi. Zdrava crkva se sastoji od zdravih lanova, od ljudi i ena koji imaju lino iskustvo u istinskoj pobonosti. Lt 130, 1901.
79. HIPNOTIZAM I NJEGOVE OPASNOSTI*

711
712
Budite oprezni. U ovim danima kad se skepticizam i nevjerstvo tako esto pojavljuju pod platom nauke, moramo paziti na sve strane. Preko ovih sredstava na veliki neprijatelj vara hiljade i zarobljava ih po svojoj volji. Prednost koju stie iz ovih nauka, nauka koje se odnose na ljudski um, je ogromna. On se ovdje poput zmije neprimjetno uvlai da pokvari djelo Boje. Ovaj ulazak Sotone preko tih nauka je dobro osmiljen. Kroz kanal frenologije, psihologije , i mesmerizma, on otvorenije pristupa ljudima ovog narataja i djeluje sa onom silom koja karakterie njegove napore blizu zavretka probe. Hiljade umova su na taj nain zatrovani i odvedeni u nevjerstvo. Dok se vjeruje da jedan ljudski um tako udesno utie na drugi, Sotona, koji je spreman da iskoristi svaku prednost, se uvlai i djeluje na sve strane. I dok ih oni koji su posveeni ovim naukama hvale do nebesa zbog velikih i dobrih djela koja su ih afirmisala, oni malo znaju kakvu silu na zlo gaje, ali to je sila koja e jo raditi sa svim znacima i lanim udima sa svakom prevarom nepravde. Uoi uticaj ovih nauka, dragi itaoe, jer sukob izmeu Hrista i Sotone se jo nije zavrio.... Zanemarivanje molitve navodi ljude da se oslanjaju na vlastitu snagu i otvara vrata iskuenju. U mnogo sluajeva mata je zarobljena naunim istraivanjem, i ljudima se laska kroz svijest o sopstvenoj moi. Nauke koje se bave ljudskim umom veoma se uzdiu. One su dobre na svom mjestu , ali ih koristi Sotona kao mona sredstva da prevari i uniti due. Njegova lukavstva se prihvataju kao da su sa neba, i on na taj nain prima oboavanje koje mu veoma godi. Svijet, koji smatra da e mu frenologija i ivotinjski magnetizam biti od
Vidi naslov br. 78, Kontrola uma nad umom Vidi pojanjenje na stranama 720 i 721 Vidjeti pojanjenje na stranama 720 i 721 314
velike koristi, nikad nije bio pokvaren kao sada. Preko ovih nauka unitava se vrlina i postavljaju temelji spiritizmu. ST, Nov 6, 1884. (2SM 351-353) Kontrola uma potie od Sotone. Teorija o kontroli uma nad umom potekla je od Sotone koji se predstavlja kao voa i stavlja ljudsku filozofiju gdje treba biti boanska. Od svih zabluda koje se prihvataju meu narodom koji ispovijeda hrianstvo, nijedna nije opasnija prevara, nijedna sigurnije ne odvaja od Boga, nego ova. Iako moe izgledati nevina, ako se upranjava na pacijentima, ona tei njihovom unitenju, a ne obnovi. Ona otvara vrata kroz koja e ui Sotona da obuzme um koji se predao kontroli drugoga i um koji kontrolie. MH 243 (1905). Sotona je hipnotisao Adama i Evu. Sotona je kuao prvog Adama u Edemu, i Adam se ubjeivao sa neprijateljem, dajui mu tako prednost. Sotona je ispoljio svoju mo hipnotizma nad Adamom i Evom, i pokuao je ovu mo upotrijebiti protiv Hrista. Ali nakon to su citirane rijei Svetog Pisma, Sotona je znao da nema anse da pobijedi. Lt 159, 1903. (5BC 1981). Ne igrajte se sa hipnozom. Ljudi i ene ne smiju prouavati nauku o tome kako zarobiti umove onih s kojima se drue. Ovo je nauka koju ui Sotona. Mi moramo odbiti svako takvo uenje. Ne smijemo se pogaati sa mesmerizmom i hipnotizmom naukom onoga koji je izgubio svoj prvi poloaj i bio izbaen iz nebeskih dvorova. MS 86, 1905. (MM 110, 111.) Upozorenje jednom ljekaru koji je podravao hipnozu. Tako sam optereena vaim sluajem da vam moram nastaviti pisati, da ne biste u svom slepilu propustili da uvidite gdje vam je potrebna reforma. Upuena sam da pothranjujete ideje koje vam Bog zabranjuje. Nazvau ih vrstom lijeenja umom. Vi mislite da moete da koristite ovo lijeenje umom u svom profesionalnom radu kao ljekar. U tonu ozbiljnog upozorenja izgovorene su rijei: Pazite, pazite gdje stojite i ta vam prihvata um. Bog vam nije odredio ovaj zadatak. Teorija o kontroli uma nad umom potie od Sotone koji se predstavalja kao voa, postavljajui ljudsku filozofiju gdje treba biti boanska. Njedan mukarac ili ena ne trebaju ispoljavati svoju volju kontroliui osjeaje ili razum drugoga tako da um te osobe postane pasivni subjekat u odnosu na volju onoga ko vri kontrolu. Ova nauka se moe initi kao neto lijepo, ali to je nauka koju ni u kom sluaju ne smijete upranjavati.... Postoji neto bolje za vas ime ete se baviti od kontrole ljudske prirode nad ljudskom prirodom. Dajem signal opasnosti. Jedino sigurno i pravo lijeenje uma pokriva mnogo toga. Ljekar mora vapitavati ljude da gledaju od ljudskog ka boanskom. Onaj ko je nainio ljudski um tano zna ta mu je potrebno. Lt 121, 1901. (MM 112, 113) Naizgled vrijedna i udesna nauka. Otpoevi sa naukom koju zastupate, prenosili ste obrazovanje koje nije sigurno za vas, ili za one koje uite. Opasno je ispunjavati umove naukom o lijeenju umom. Ova nauka vam moe izgledati vrlo korisna, ali to je za vas i za druge zabluda koju je pripremio Sotona. arm zmije je ono to donosi duhovnu smrt. Ta nauka sadri mnogo toga to izgleda udesno, ali ona je strana prirodi i duhu Hristovom. Ona ne vodi Onome koji je ivot i spasenje.... Na poetku svog rada morala sam se boriti sa naukom o lijeenju umom. Slata sam iz mjesta u mjesto da objavim neistinost ove nauke, u koju su mnogi bili uli. Lijeenje umom se nudilo vrlo nevino da olaka napetost umova nervnih bolesnika. Ali, oh, kako su alosni bili
713
714
315
715
716
rezultati! Bog me je slao iz mjesta u mjesto da ukoravam sve to je vezano za ovu nauku. Lt 121, 1901. (MM 112, 113.) Vodi propasti, ne obnovi. elim vam otvoreno govoriti. Uli ste u posao koji nema mjesta u djelu hrianskog ljekara i koji se ne smije nai u naim zdravstvenim institucijama. Iako naizgled nevino, lijeenje umom, ako se vri na pacijentima, dalje e se razviti na njihovu propast, ne obnovu. Druga poslanica Timotiju, 3 poglavlje, opisuje osobe koji prihvataju zabludu da jedan um vri potpunu kontrolu nad drugim umom. Bog zabranjuje takve stvari. Lijeenje umom je jedna od Sotoninih velikih nauka, i vano je da nai ljekari jasno uvide stvarni karakter ove nauke, jer kroz nju e im doi velika iskuenja. Ovoj nauci se ne smije dopustiti ni djeli prostora u naim sanatorijumima. Bog nije dao ni jedan zrak svjetlosti ili ohrabrenja za nae ljekare da sudjeluju u poslu potpune kontrole jednog uma nad drugim tako da jedan izvrava volju drugoga. Uimo se putevima i namjerama Bojim. Ne dopustite neprijatelju ni najmanju prednost nad vama. Ne dopustite mu da vas navede da se usudite pokuati kontrolisati drugi um dok on postane maina u vaim rukama. Ovo je nauka sotonskog djelovanja. Lt 121, 1901. (MM 113, 114). Prekinite sa hipnotizmom (druga poruka upozorenja ljekaru koji je koristio hipnotike metode). Brate i sestro N, u ime Gospodnje molim vas da zapamtite da ukoliko se ne promijeni vae miljenje u odnosu na nauku o lijeenju umom, ukoliko oboje ne shvatite da vam je prijeko potrebno obraenje i preobraaj uma, biete kamenovi spoticanja bijedna slika anelima i ljudima. Istina je imala samo neznatan uticaj na vas. Opasno je za svakog, bez obzira koliko dobar ovjek bio, da pokuava uticati na drugi ljudski um kako bi ga doveo pod kontrolu svog uma. Dopustite mi da vam kaem da je lijeenje umom sotonska nauka. Ve ste otili dovoljno daleko u tome da ozbiljno dovodite u opasnost svoje budue iskustvo. Od svog prvog ulaska u va um do sada, to je bio natetniji rast. Ukoliko ne uvidite da je Sotona taj genijalac koji je osmislio ovu nauku, nee vam biti lako da se odvojite od nje kao to pretpostavljate, jer se ukorijenila i razgranala. itava filozofija ove nauke je remek djelo sotonske obmane. Dua svojih radi, prekinite sa svim ovog reda. Svaki put kad unosite u misli druge osobe ideje vezane za ovu nauku da bi zadobili kontrolu njegovog uma, vi ste na Sotoninom tlu, otvoreno saraujui sa njim. Radi svoje due, oslobodite se ove zamke neprijatelja. Lt 20, 1902. (2 SM 349, 350.) Bog zabranjuje pouavanje ili uenje o hipnozi. Nijedno od vas ne treba prouavati nauku za koju ste bili zainteresovani. Izuavati ovu nauku znai brati plod sa drveta poznanja dobra i zla. Bog zabranjuje vama ili ma kojem drugom smrtniku da pouava ili ui takvu nauku. injenica da ste se upustili u ovu nauku morala je biti dovoljna da vam pokae, brate N, neusaglaenost s tim da budete vodei ljekar u sanatorijumu.... Bavei se naukom o lijeenju umom vi ste jeli sa drveta poznanja dobra i zla, koje vam je Bog zabranio da dirate. Sada je krajnje vrijeme da otponete gledati na Isusa, i da se posmatranjem Njegovog karaktera promijenite u boansko oblije. Odvojte se od svega to mirie na hiponotizam, nauku kroz koju djeluju sotonska orua. Lt 20, 1902. (2SM 350). Sotona ima veliku mo (dalji savjeti ovom ljekaru i njegovoj eni). Zapamtite da je Sotona siao sa velikom silom da posjedne umove i zadri ih zarobljene pod svojom vlau. Nijedno od vas ne moe ugoditi Bogu ukoliko ne slijedite Spasitelja koji kae: Ako ko hoe za mnom
316
ii, neka se odree sebe, uzme svoj krst, i slijedi me. (Matej 16:24). Hristos je na primjer u svemu. Lt 20, 1902. Nauka ispunjena opasnou. Mi ne traimo da se stavite pod kontrolu nekog ljudskog uma. Lijeenje umom je najstranija nauka koja je ikad zastupana. Svako zlo bie je moe koristiti u sprovoenju vlastitih zlih zamisli. Mi nemamo nita sa takvom naukom. Od nje se trebamo bojati. Ne treba nikad unijeti ni jedno njeno naelo u ma koju instituciju. MS 105, 1901. (MM 116). Koritenje slabosti. Strana je mo koja se na taj nain daje zlomislenim mukarcima i enama. Kakve mogunosti prua onima koji ive koristei slabost ili glupost drugih! Koliko e ih, kroz kontrolu umova slabih i bolesnih, nai naina za zadovoljavanje niskih strasti ili pohlepe za dobitkom! MH 243 (1905). Savjet vezano za objavljivanje knjiga koje se bave hipnotizmom. Hoe li njegovi upravitelji (Izdavakog udruenja Review and Herald ) dozvoliti da budu orua Sotone publikujui knjige koje se bave predmetom hipnotizma? Hoe li se ova guba uvui u biro?... Sotona i njegova orua marljivo su radili i rade. Hoe li Bog dati svoj blagoslov izdavakim kuama kad one prihvataju prevare neprijatelja? Hoe li institucije koje su se drale pred narodom kao svete Gospodu postati kole u kojima radnici jedu plod sa zabranjenog drveta od znanja? Hoemo li ohrabriti Sotonu u njegovom pritajenom ulasku u tvravu istine da tamo poloi svoju paklenu nauku, kao to je uinio u Edemu? Zar su ljudi u srcu djela ljudi koji ne mogu praviti razliku izmeu istine i zablude? Zar su oni ljudi koji ne mogu uvidjeti strane posledice doputanja uticaja zablude? Kad bi i stekli milione dolara radei na ovaj nain, od kakve je vrijednosti ovaj dobitak kad se poredi sa stranim gubitkom koji se podnosi davanjem publiciteta Sotoninim laima? Lt 140, 1901. (2SM 350, 351). Smrtonosna zabluda. Sotonska orua odijevaju lane teorije u privlanu odjeu, kao to je Sotona u Edemskom vrtu prikrio svoj identitet od naih praroditelja govorei kroz zmiju. Ova orua ulivaju u ljudske misli ono to je u stvari smrtonosna zabluda. Hipnotiki uticaj Sotone poivae na onima koji se od jasne rijei Boije okreu ugodnim bajkama. 8T 294 (1904). Opasnost u istraivanju. Stigli smo do opasnosti poslednjih dana, kad e neki, da, mnogi odstupiti od vjere, obraajui se zavodljivim duhovima, i avolskim naukama. Pazite ta itate i kako sluate. Ne uzimajte nikakvog udijela u spiritistikim teorijama. Sotona eka da uvue u smrt svakoga ko doputa sebi da bude prevaren njegovim hipnotizmom. On poinje ispoljavati svoju mo nad njima im otponu istraivati njegove teorije. Lt 123, 1904. (MM 101, 102). Ne razglaavajte Sotonine teorije. Pokazano mi je da ne smijemo ulaziti u sukob sa ovim spiritistikim teorijama, zato to e takav sukob samo zbuniti umove. Ovo se ne smije unositi na naim skupovima. Mi ne trebamo raditi da ih poreknemo. Ako se nai propovjednici i uitelji odaju prouavanju ovih pogrenih teorija, neki e odstupiti od vjere, poklanjajui panju zavodljivim duhovima i avolskim naukama. Nije zadatak propovjednika jevanelja da razglaavaju Sotonine teorije. Idite pravo naprijed, gradei stare razvaline i obnavljajui temelje mnogih narataja. Prezentirajte istinu, svetu, posveujuu istinu, i ostavite se zavodljivih teorija neprijatelja. Ne dajte mu mjesta na koje bi posadio sjeme ovih teorija.
717
718
Napomena: Godinama je Review and Herald obavljao komercijalni posao kako bi iskoristili opremu. 317
719
720
Upozorena sam da ne ulazimo u sukob po ovim pitanjima. Neka nai propovjednici, uitelji ili uenici ne ponavljaju lai neprijatelja. Lt 175, 1904. Propovjednici i ljekari uvueni u zamku. Postoje doktori i propovjednici koji su pod uticajem hipnotizma koji vri otac lai. Ne obazirui se na data upozorenja sotonske krivotvorine se prihvataju sada ba kao to su bile prihvaene na nebeskim dvorovima. Nauka kojom su prevareni nai praroditelji i danas vara ljude. Propovjednici i ljekari bivaju uvueni u zamku. MS 79, 1905. Prolost u novim oblicima. Iskustvo prolosti e se ponoviti. U budunosti, Sotonine praznovjerice e zauzeti nove oblike. Zablude e se izlagati na ugodan i laskav nain. Lane teorije, zaogrnute platom svjetlosti, prezentirae se Bojem narodu. Tako e Sotona pokuati da prevari, ako bude mogue, i izabrane. Vrie se najzavodljiviji uticaji; umovi e biti hipnotisani. 8T 293 (1904). Iskustvo autora sa hipnozom. Svuda je razglaavano 1845] da su vizije bile rezultat mesmerizma, i mnogi adventisti ostaci adventista koji nijesu prihvatili sedmi dan abat] jer su bili spremni da vjeruju i ire takav izvjetaj. Jedan ljekar koji je bio proslavljeni mesmerista rekao mi je da su moje vizije bile mesmerizam, da sam bila veoma lak subjekat, i da bi me mogao hipnotisati i dati mi viziju. Kazala sam mu da mi je Gospod pokazao u viziji da je mesmerizam od avola, iz bezdane jame, i da e uskoro otii tamo, sa onima koji ga nastavljaju koristiti. Potom sam mu dopustila da me hipnotie ako moe. Pokuavao je vie ood pola sata, pribjegavajui razliitim operacijama, i onda odustao. Vjerom u Boga mogla sam odbiti njegov uticaj, tako da to nije ni najmanje uticalo na mene. EW 21 (1882). Duhovni magnetizam. U Nju Hempiru (New Hampshire) 1848] morali smo se boriti sa jednom vrstom duhovnog magnetizma, koji je slinog karaktera sa mesmerizmom. Bilo je to nae prvo iskustvo te vrste. LS 79 (1915) Niko ne smije biti pasivno orue. Nije Boija namjera da ma koje ljudsko bie preda svoj um i volju drugom, postajui paivno orue u njegovim rukama. MH 242 (1905) Mora biti slobodno od ljudskog aranja. Lijeenje umom mora biti slobodno od svih ljudskih arolija. Ne smije se ulagivati ljudskom ve uzdizati na duhovnom, drei se vjenog. Lt 120, 1901. (MM 110)
------------------------------Pojanjenja o Frenologiji i mesmerizmu dobri na svom mjestu: Gospoa Vajt je 1862 godine objavila dugaak lanak u Review and Herald naslovljen Filozofija i prazna prevara. Ponovo objavljen u Svjedoanstvima za crkvu, I sveska (str. 290-302), na trinaest stranica on sadri upozorenja proti prevara i lanih uda. U toj poruci ona tvrdi da bi izvjesna uenja mogao iskoristiti Sotona da uvue duu u mreu koju je rairio pomou spiritistikog fenomena. Izgleda jasno iz samog konteksta i iz autorovog lanka Lano nazvana nauka objavljenog u Signs of the Times, 6 novembra 1884, da kad je koristila termine fremologija, mesmerizam, i ivotinjski magnetizam 1862 da je to inila vie na slobodan i sveobuhvatan nain, dok se pozivala na one nauke koje se tiu ljudskog uma, jer tako se smatralo u to vrijeme. Iskaz u Znacima vremena 1884 jasno se nadograuje na lanak od 1862 u Review and Harald i ukljuuje mnoge njegove reenice, ali u nekim reenicama korieni su precizniji termini. To je osobito izraeno u onim reenicama pisanim 1862 u kojima su korieni termini frenologija i mesmerizam. 318
1862 ona je pisala: Frenologija i mesmerizam se veoma uzdiu. Oni su dobri na svom mjestu, ali ih koristi Sotona kao najmonija sredstva da prevari i uniti due. Njegova lukavstva i prevare se primaju kao sa neba, i vjere u detektor, Bibliju, se unitava u umovima hiljada ljudi (Svjedoanstva, sveka I, str. 296). 1864 ona pie: Nauke koje tretiraju ljudski um voma se uzdiu. One su dobre na svom mjestu; ali ih koristi Sotona kao mona sredstva da prevari i uniti due. Njegove vjetine i izumi se prihvataju kao sa neba, i on tako prima oboavanje koje mu veoma godi (Sings of the Times, Nov 6, 1884). Zato to ovaj iskaz izgleda da tanije prestavlja namjeru autpra, korien je u ovom poglavlju. Raniju konstataciju treba procjenjivati u svjetlosti drugih izjava u samom poglavlju i s obzirom na skup ranijih i kasnijih iskaza iz njenog pera o mesmerizmu, Vidi napomenu za tree poglavlje. Da bi pokazali kako su termini frenologija, mesmerizam i ivotinjski magnetizam korieni sredinom devetnaestog vijeka, ovdje dajemo spisak nekih djela koja su reklamirana na kraju popularnog medicinskog rada koji se distribuirao u Sjedinjenim Dravama 1852 godine: Ameriki frenoloki urnal i zbornik. Posveen Frenologiji, Fiziologiji, i samousavravanju. Godina, ........ $1,00 Tablica za biljeenje razliitih poboljanja. Osmiljeno za frenologe. Sa brojnim gravurama .................... 06 Odbrana frenologije. Dr. Andrew Boardman. Dobro tivo za skeptike i nevjernike .......................... 50 Elementi ivotinjskog magnetizma; ili Proces i praktina primjena za ublaavanje ljudske patnje ............... 12 Porodine pouke o frenologiji. Osmiljeno za djecu i mlade. Ilustrovano. .................................................... 50 Opinjavanje; ili Filozofija armiranja (Magnetizam). Prikazuje ivotna naela. Ilustrovano. .................... 40 Predavanja o filozofiji mesmerizma i vidovitosti. Sa uputima o procesu i praktinoj primjeni. .................... 25 Brak: njegova istorija i filozofija, sa frenolokim izlaganjem obaveznosti za srean brak. .......................... 37 Mesmerizam u Indiji. Izvanredno djelo, proslavljenog doktora Esdaile-a. Profesionalci ga veoma preporuuju ............... 50 Brak; ili, Frenologija i fiziologija koja se primjenjuje za odabranje srodnih ivotnih saputnika ..................... 25 Psihologija; ili Nauka o dui. Sa gravurama nervnog sistema. Od Joseph Haddock-a, MD ............................. 25 Frenoloki vodi. Osmiljen za korienje vlastitog karaktera od strane studenata. Sa brojnim gravurama ... 12 Frenoloki Almanah. Ilustrovan brojnim gravurama, sadri ilustrovane opise karaktera ............................... 06 Frenologija i Sveto Pismo. Prikaz njihovog sklada. Rev. John Pierpont ...................................................... 12 Filozofija elektrine psihologije. John Bovee Dods ......................................................................................... 50 Religija, prirodna i otkrivena; ili Prirodna teologija i moralne smjernice frenologije ................................... 50 Ilustrovani Uvodnik u frenologiju i psihologiju, sa stotinu gravura i mapom .................................................. 25
721
80. SOTONINA NAUKA O SAMOUZDIZANJU

Opasnost teorije o ovjekovoj naslijeenoj moi. Kad bi Sotona mogao tako zamagliti i prevariti ljudski um da navede smrtnike da misle kako postoji naslijeena mo u njima samima da ine velika i dobra djela, prestali bi da se oslanjaju na Boga da ini za njih ono to misle da imaju mo da uine sami. Oni ne priznaju nadmonu silu. Oni ne daju Bogu slavu koja mu pripada i koju duguju Njegovom velikom i sjajnom Velianstvu. Sotonin cilj se tako ispunjava i on likuje to pali ljudi uzdiu sebe. 1T 294 (1862) ovjek vlastiti standard karaktera. Sotona i sada vara ljude kao to je prevario Evu u Edemu laskanjem, raspirivanjem elje za sticanjem zabranjenog znanja, podsticanjem elje za samouzdizanjem. Gajenje ovih zala uzrokovalo je njihov pad i preko njih on namjerava osigurati propast ljudi. Pa ete postati kao bogovi, izjavio je on, znajui ta je dobro ta je zlo (Postanje 3:5). Spiritizam ui da je ovjek napredno stvorenje; da mu je sueno roenjem da napreduje, ak do vjenosti, ka boanstvu. I opet: Svaki um e suditi sebi a ne drugi. Sud e biti prav, zato to je sud o sebi.... Presto je u vama. Jedan spiritistiki uitelj,
319
722
723
724
725
u kome se probudila spiritistika svijest, je rekao: Moji blinji, svi su bili nepali polubogovi. Drugi izjavljuje: Svako pravedno i savreno bie je Hristos. Tako je, umjesto pravednosti i savrenstva beskonanog Boga, istinskog objekta oboavanja; umjesto savrene pravednosti Njegovog zakona, istinskog standarda ljudskog dostignua, Sotona zamijenio grenu, pogreivu prirodu samog ovjeka kao jedinog objekta oboavanja, jedinog pravila suda, ili standarda karaktera. Ovo je progres ali ne navie ve nanie. GC 554, 555 (1911) Ne nalazi se u Hristovim uenjima. Upuena sam na ovaj tekst kao posebno primjenljiv za moderni spiritizam, Koloanima 2:8: uvajte se da vas ko ne zarobi filozofijom i praznom prvarom, po ljudskoj tradiciji, po svjetskim naelima, a ne po Hristu.... Prazna prevara ispunjava umove jadnih smrtnika. Oni misle da u sebi imaju takvu mo za postizanje velikih djela da ne shvataju potrebu za veom silom. Njihova naela i vjera su po ljudskim tradicijama, po svjetskim naelima (koja svoj zaetak imaju u svjetovnosti prim. prev.), a ne po Hristu. Isus ih nije nauio ovoj filozofiji. Nita takvo se ne moe nai u Hristovim uenjima. On nije upuivao umove jadnih smrtnika na njih same, na silu koju posjeduju. On je uvijek upuivao njihove misli na Boga, Stvoritelja unirvezuma, kao izvor njihove snage i mudrosti. Posebno upozorenje je dato u 13. stihu: Niko da vas ne vara po svojoj volji izabranom poniznou i slubi anela, istraujui i to ne vidje, uzaludno se nadimajui svojim tjelesnim umom. 1T 297 (1862) Teorija o odgovornosti jedino sebi. On [Sotona] je unitio i unitava hiljade kroz poputanje strastima, brutalizujui tako itavu ljudsku prirodu. I da bi dovrio svoje djelo, on objavljuje preko tih duhova da pravo znanje postavlja ovjeka iznad svih zakona; da je sve ispravno; da Bog ne osuuje, i da su svi grijesi koji se ine nevini. Dok se ljudi tako navode da vjeruju kako je elja najvei zakon, da je sloboda doputena, i da je ovjek odgovoran jedino sebi, kakvo je udo to pokvarenost i izopaenost vreba na sve strane? Mnotvo revno prihvata uenja koja im doputaju slobodu pokoravanja porivima ulnog srca. Uzde samokontrole se kae o vrat strasti, moi uma i due su podreene ivotinjskim sklonostima, i Sotona likujui hvata u svoju mreu hiljade onih koji se izjanjavaju kao Hristovi sledbenici. GC 555, 556 (1911) Lucifer je elio Boju mo, ne karakter. Lucifer je elio Boju mo ali ne i Njegov karakter. On je traio najvee mjesto za sebe, i svako bie koje je pokrenuto njegovim duhom inie isto. Tako su otuenost, nesklad i razdor neizbjeni. Dominacija postaje privilegija najjaeg. Sotonino carstvo je carstvo sile; svaki pojedinac posmatra drugog kao prepreku na putu vlastitog napretka, ili stepenik sa kojeg se samo moe uspeti na vee mjesto. DA 435, 436 (1898) Tvrdoglavost odbija boansku pomo. Kad je Bog poslao Mojsija faraonu, on je imao svjetlost, ali faraon je odbio, i svako odbijanje je doprinosilo veoj tvrdoglavosti. Da li je Bog metnuo silu na njega da se ne moe okrenuti ka svjetlosti? Ne, bila je to ravnodunost prema dokazu. Zbog tvrdoglavosti faraon nije primio svjetlost koja je sijala. MS 15, 1894. Tvrdoglavost i savjest (razmiljanje o jednom samovoljnom, samoobmanutom ovjeku). Dok ste itali pismo koje sam poslala u Ouklend (Oakland), imali ste neku predstavu o tvrdoglavosti tog ovjeka i njegovoj rijeenosti da ini kako mu je ugodno i ima vlastiti
320
put. On nije mario za Gospodnje savjete ve je smatrao sigurnim da hoda u vlastitoj svjetlosti. On bi uradio sve da bude sluga djela, ali nee da uini upravo ono to je Gospod naznaio da treba obaviti. Ako bi se obratio kao _______, on bi to bez sumnje uradio pod velikim pritiskom savjesti. Ova pretenzija savjesti se potpuno okuala i pokazala. Govorim razumljivo kad vam kaem da imam vrlo malo povjerenja u njegovu savjest. Postoji dobra savjest i rava savjest, a taj ovjek je najpotpunije obmanut u samome sebi. Tako prevaren uinie mnoge stvari u vlastitom duhu koje nijesu u skladu sa Duhom Bojim. tavie bie nepomian kao stijena za savjet ili neki put osim svog vlastitog. Lt 48, 1892. Strana mo samoobmane. Biti bez blagodati Duha Bojeg je zaista alosno; ali jo je stranije stanje biti tako lien duhovnosti i Hrista a ipak pokuavati da se opravdamo govorei onima koji su zabrinuti za nas govorei kako nam ne treba njihov strah i saaljenje. Strana je mo samoobmane u ljudskom umu! Kakvo sljepilo postaviti svjetlost za mrak a mrak za svjetlost! Vjerni Svjedok nam savjetuje da kupimo u Njega zlato okuano u ognju, bijele haljine i mast za oi. Zlato koje se preporuuje kao okuano u ognju je vjera i ljubav. Ono obogauje srce, jer ga proia, i to se vie kua to je vei njegov sjaj. 4T 88 (1876) Sotonina mo nad samouzvienom osobom. Koliko je uzludna ljudska pomo kad se ispoljava Sotonina mo nad ljudskim biem koje je postalo samouzvieno i ne zna da sudjeluje u sotonskoj nauci. Sa vjerom u sebe on ide pravo u zamku neprijatelja i biva uhva-en. On nije mario za data upozorenja i uhvaen je kao rtva Sotone. Da je ponizno hodio sa Bogom, doao bi do zbornog mjesta koje je Bog obezbijedio za njega. Tako bi u vrijeme opasnosti bio siguran jer Bog bi za njega podigao zastavu suprot neprijatlju. Lt 126, 1906. Navodi na samoubistvo. Svijet, koji se ponaao kao da nema Boga, zaokupljen sebinim tenjama, uskoro e iskusiti iznenadno unitenje, i nee ga izbjei. Mnogi nastavljaju sa bezbrinim samozadovoljavanjem dok im ivot toliko ne ogadi da se ubijaju. Igrankama i kockanjem, pijanstvom i puenjem, odavanjem svojim ivotinjskim strastima, oni idu kao vo na klanje. Sotona se koristi svim svojim lukavstvima i arima da nagna ljude da i dalje slijepo srljaju naprijed, dok Gospod ne ustane sa svog mjesta da kazni stanovnike zemlje za njihova bezakonja, kad e zemlja otkriti prolivenu krv i vie nee pokrivati svoje mrtve. ini se da cijeli svijet marira u smrt. MS 139, 1903. (Ev 26) Ego oivljava na svaki dodir. Kakvu pobjedu ete zadobiti kad nauite da slijedite otvorena Boja provienja sa zahvalnim srcem i odlunou da ivite gledajui Njegovu slavu, u bolesti ili zdravlju, izobilju ili nematini. Ego oivljava i trepti na svaki dodir. Svoje ja se mora raspeti prije nego to moete pobjediti u ime Isusovo i primiti platu za vjernost. 4T 221 (1876) Najneizleiviji grijeh. Bog se ne moe povezati sa onima koji ive da ugode sebi, koji se grade kao prvi. Oni koji ine tako na kraju e biti zadnji od svih. Grijeh koji je skoro beznadean i neizleiv je ponos miljenja, uobraenost (zaljubljenost u sebe, sujeta). On stoji na putu svakog napretka. Kad ovjek ima karakterne mane, a ipak proputa da to shvati; kad je tako ispunjen samodovoljnou da ne moe uvidjeti svoju zabludu, kako se moe oistiti? Ne trebaju zdravi ljekara nego bolesni (Matej 9:12). Kako neko moe napredovati dok misli da su njegovi putevi savreni? 7T 199, 200 (1902)
321
726
727
728
Poniavanje samovanosti. Oni koji misle da mogu primiti Boiji blagoslov na ovom skupu savjetovanje u Miigenu (Michigan)] bez ponienja svoga ja otii e kakvi su i doli. Imae iste potekoe koje je imao i ranije. Ali, brao i sestre, ne dozvolimo to sebi. Ponizimo svoja srca pred Bogom. Dopustimo Hristu da nam pomae oi nebeskom mau da moemo vidjeti. Mi ne elimo biti slijepi, mi elimo sve jasno vidjeti. Mi ne bismo da jedan dan putujemo ka Hananu, a sledei natrag u Egipat, i tako u nedogled. Dan za danom moramo ii pravo naprijed. Srce me boli i ispunjena sam snanim bolom dok razmiljam o dragocjenim blagoslovima koje gubimo zato to smo se tako udaljili od svjetlosti. MS 56, 1904. Razumijevanje sebe vodi u poniznost. Poznavati sebe je veliko znanje. Istinsko poznavanje sebe vodi u poniznost koja e otvoriti put za Gospoda da razvije um, oblikuje i disciplinuje karakter. CT 419 (1913) Najudaljeniji od ponosa ili samouzvienja. Koji govori da u Njemu stoji, taj treba tako da hodi kao On to je hodio (1 Jovanova 2:6) Ako ko nema duha Hristova, on nije Njegov (Rimljanima 8:9). Ovo poistovjeivanje sa Isusom nee ostati neprimjeena u svijetu. To je predmet zapaanja i komentara. Hrianin moda nee biti svjestan te velike promjene, jer to vie lii na Hrista u karakteru, to e skromnije misliti o sebe; ali to e svi oko njega vidjeti i osjetiti. Oni koji su imali najdublje iskustvo u Bojim stvarima najudaljeniji su od ponosa i samouzvienja. Oni najskromnije misle o sebi i imaju najuzvienije zamisli o Hristovoj slavi i sjaju. Oni osjeaju da je najnie mjesto u Njegovoj slubi isuvie velika ast za njih. 5T 223 (1882) Sigurnost kroz svijest o svojoj slabosti. Ljudi se testiraju i iskuavaju ne samo pred ljudskim umovima ve i pred nebeskim unirvezumom. Ukoliko se ne plae i drhte za sebe, i ukoliko ne shvate vlastitu slabost i ne pamte ranije pogreke, borei se da ih ne ponavljaju, inie iste greke, koje su praene posledicama koje nee moi popraviti sledei put. MS 43,1898. Pobjeivanje sebe ivotno djelo. Pogreke se ne mogu popraviti niti nainiti reforma u ponaanju sa nekoliko slabih, povremenih napora. Izgradnja karaktera je zadatak ne za jedan dan, niti za godinu, ve za itav ivot. Bitka za pobjedom nad svojim ja, za svetost i nebo, je doivotna borba. Bez stalnog napora i neprekidne aktivnosti, ne moe biti napretka u boanskom ivotu, niti zadobijanja pobjednike krune. MH 452 (1905 Boanski peat. Ne dopustitie svome ja da zauzme velike razmjere da se ne bi ukaljao itav ovjek. Jedna rupa potapa brod, jedna karika kida lanac; pa tako moe postojati neka naslijeena ili steena crta karaktera koja e djelovati u srcu i razvijati se u rijei koje e stvoriti zao utisak koji se nikad nee izbrisati. Svi mi gradimo za vjenost. Neka karakter dobije peat boanskog u istoti, plemenitim izrazima, u pravednim djelima. Tada e itav nebeski univerzum vidjeti i rei: Dobro, slugo dobri i vjerni. Lt 91, 1899.
322
Naela i njihova primjena
XVI DIO
NAELA I NJIHOVA PRIMJENA
81. SIGURNA TERAPIJA UMA

Pravilna upotreba mentalnog uticaja. U tretmanu bolesnika efekat mentalnog uticaja ne treba previdjeti. Kad se pravilno koristi, ovaj uticaj biva jedan od najefikasnijih inilaca za borbu protiv bolesti. MH 241 (1905) Savjet jednom ljekaru. Tim jadnim, oaloenim duama s kojima ste dolazili u kontakt bilo je potrebno vie panje nego su primale. U vaoj moi je da ih ohrabrite da gledaju na Isusa i da se gledanjem promjene u Njegov oblije. Lt 121, 1901. (MM 112) Sigurnost u stalnoj borbi protiv zlih matarija. Neka svako ko eli biti sudionik boanske prirode cijeni injenicu da mora izbjei pokvarenost koja je na svijetu kroz strast. Mora postojati neprekidna, ozbiljna borba due protiv zlih matarija uma. Mora postojati vrsto odbijanje kuanja na grijeh u misli ili djelu. Dua se mora uvati od svake mrlje, kroz vjeru u Onoga koji vas moe sauvati od pada . Mi trebamo razmiljati o Svetim Spisima, trezveno i otvoreno razmatrajui svari koje se tiu naeg vjenog spasenja. Beskonana milost i ljubav Isusova, rtva podnijeta u nau korist, pozivaju na najozbiljnije i najsveanije misli. Mi se trebamo baviti karakterom naeg dragog Otkupitelja i Posrednika. Moramo nastojati da shvatimo znaenje plana spasenja. Trebamo razmiljati o misiji Onoga koji je doao da izbavi svoj narod iz njihovih grijeha. Neprekidnim razmatranjem nebeskih tema, naa vijera i ljubav e jaati. Nae molitve e biti sve prihvatljivije Bogu zato to e se sve vie i vie mijeati sa vjerom i ljubavi. One e biti sve razumnije i vatrenije. Postojae stalnije povjeranje u Isusa, i imaete svakodnevno, ivo iskustvo u htjenju i moi Hristovoj da u potpunosti spase sve koji preko Njega dolaze Bogu. RH , June 12, 1888. (HC 113) Due osvjeene kontaktom sa Beskonanim. Mi trebamo posmatrati Boga u prirodi prouavati Njegov karakter u djelu Njegovih ruku. Um jaa upoznavanjem sa Bogom, shvatanjem Njegovih osobina u stvarima koje je nainio. Dok posmatramo tu ljepotu i veliinu u djelima prirode, naa privrenost tei ka Bogu; i premda su nam due ispunjene strahopotovanjem a duh potinjen, dua je osvjeena dolaskom u kontakt sa boanskim kroz njegova udesna djela. Zajednica sa Bogom kroz poniznu molitvu razvija i jaa mentalne i moralne sposobnosti, a duhovne moi rastu zadravanjem misli na duhovnim stvarima. YI, July 13, 1893. uvati avenije due. Apostol je nastojao da naui vjernike koliko je vano uvati um od lutanja u zabranjene teme ili troenja njegove energije na beznaajnim predmetima. Oni koji ne ele pasti kao rtva Sotoninih obmana moraju dobro uvati avenije due; moraju izbjega-vati itanje, gledanje i sluanje onoga to e sugerisati neiste misli. Um se ne smije prepustiti nasuminom bavljenju svakim predmetom koji neprijatelj dua moe predloiti.
323
731
732
733
734
735
Srce se mora vjerno straiti, ili e spoljna zla probuditi unutranja, i dua lutati u tami. AA 518 (1911) Efekat line atmosfere. Uticaj misli i djela svakoga ovjeka okruuje ga poput nevidljive atmosfere, koju nesvjesno udiu svi koji dolaze u kontakt sa njim. Ova atmosfera je esto zasiena otrovnim uticajima, i kad se udie, moralna izopaenost je sigurna posledica. 5T 111 (1882) Okrueni atmosferom svjetlosti i mira. Hristos je sve uinio da Njegova crkva bude preobraeno tijelo, posvijetljeno Svjetlou svijeta, koje ima Emanuilovu slavu. Njegova je namjera da svaki hrianin bude okruen duhovnom atmosferom svjetlosti i mira. On eli da otkrijemo Njegovu radost u svojim ivotima. Nastavanje Duha pokazae se isticanjem nebeske ljubavi. Boanska punina e proticati kroz posveeno ljudsko orue, da bi se prenijela drugima. COL 419 (1900) Stalna zavisnost o Bogu. Mnogi su nesposobni da naprave odreene planove za budunost. Njihov ivot je nepostojan. Oni ne mogu nazrijeti ishod poslova, i to ih esto ispunjava zabrinutou i nespokojem. Zapamtimo da je ivot Boje djece na ovom svijetu ivot putnika (hodoasnika). Mi nemamo mudrosti da planiramo svoje ivote. Nije nae da oblikujemo budunost. Vjerom Avram, kad bi pozvan da izie u mjesto koje e kasnije primiti za naslee, poslua; i izae ne znajui kuda ide (Jevrejima 11:8). Hristos u svom ivotu na zemlji nije pravio planove za sebe. On je prihvatio planove za sebe, i dan za danom Otac je otkrivao svoje planove. Tako i mi trebamo zavisiti o Bogu da bi nai ivoti mogli biti jednostavan izraz Njegove volje. Kad mu predajemo svoje puteve, On e usmjeravati nae stope. MH 478, 479 (1905) Vrijednost strune terapije. Pokazano mi je da bi se pokazalo korisnije za najvei broj pacijenata ukljuivanje u laki posao, i ak podsticanje na to, nego da ih ohrabrujemo na neaktivnost i besposlenost. Ako se mo volje odri aktivnom da probudi uspavane sposobnosti, to e biti najvea pomo u obnovi zdravlja. Uklonite sav posao od onih koji su bili optereeni itav svoj ivot, i od devet od deset sluajeva ta promjena e biti tetna. Ovo se pokazalo tanim u sluaju moga mua. Pokazano mi je da je fizika, spoljna vjeba mnogo korisnija od aktivnosti u zatvorenm prostoru; ali ako se ovo ne moe ostvariti, lako zaposlenje u domu bi zaokupilo i odvratilo um i sprijeilo ga da se bavi simptomima i malim nelagodnostima, i takoe preduprijedilo enju za domom. 1T 567, 568 (1867)* Dobro osmiljena fizika vjeba. Kad invalidi nemaju nita to bi im zaokupilo vrijeme i panju, misli se usmjeravaju na njih same, i oni postaju potiteni i razdraljivi. Mnogo puta se bave svojim ravim osjeanjima dok ne ponu misliti mnogo gore o sebi nego to stvarno jesu i postanu potpuno nesposobni da bilo ta uine. U svim ovim sluajevima dobro osmiljena fizika vjeba pokazala bi se kao djelotvorno lijeniko sredstvo. U nekim sluajevima ona je neophodna za obnovu zdravlja. Volja prati rad ruku; i ono to je ovim invalidima potrebno je probuenje volje. Kad je volja uspavana, mata postaje nenormalna, i bolest je nemogue obuzdati. MH 239 (1905)
Napomena: Vidi Odabrane poruke, 2 knjiga, str. 306308, gdje se opisuje njeno uspjeno sudjelovanje u oporavku Dejmsa Vajta. 324
Tjeenje drugih donosi utjehu utjeitelju. esto se upuuje posrednika molitva za nevoljnog, oaloenog, obeshrabrenog; i to je ispravno. Mi se trebamo moliti da Bog unese svjetlost u pomraeni um i utjei alosno srce. Ali Bog odgovara na molitve onih koji se stavljaju u kanal njegovih blagoslova. Dok podnosimo molitvu za oaloene, trebamo ih ohrabrivati da pokuaju pomoi onima koji su u veoj nevolji od njih samih. Tama e nestati iz njihovih vlastitih srca dok pokuavaju pomoi drugima. Dok nastojimo utjeiti druge utjehom kojom smo sami utjeeni, blagoslov se vraa na nas. MH 250 (1905) Odmor i obnova (savjet autora njenom sinu). Imam rije za tebe. Zar se nee obavezati da nee vie slabiti ili naruivati Gospodnji hram radei dok ti je potreban odmor? Da bi imao ispravne misli i da bi govorio ispravne rijei mora odmoriti mozak. Ne odmara se dovoljno. Umorni mozak i nervi bi se osvjeili kad bi nainio promjenu u tom pogledu.... Moramo uiti da paljivo disciplinujemo sebe, odbijajui da uinimo ono to bi oslabi-lo fiziku, mentalnu i moralnu snagu. Potreban ti je jasan, strpljiv um, koji e podnijeti sve to moe da iskrsne. Upranjavaj vjeru, a posledice prepusti Bogu. Kada da sve od sebe, budi hrabar. Vjeruj, vjeruj, i vrsto se dri. Neprijatelj e pokuati da te navede da naini neki pokret koji znai poraz, ali nemoj to sebi dozvoliti. Ne moe dopustiti pravljenje neizvjesnih pokreta. Poteban ti je uticaj koji e stei otkrivanjem mudrosti i diskrecije. Lt 121, 1904. Relaksacija i odmor nuni. Pokazano mu je da svetkovatelji Subote kao narod previe rade ne doputajui sebi promjenu ili period za odmor. Rekreacija je potrebna onima koji su ukljueni u fiziki rad a jo bitnija za one iji je posao uglavnom mentalni. Nije nepohodno za nae spasenje ili za slavu Boju da um neprekidno i suvino radi, ak i na vjerskim temama. Postoje zabave, kao ples, igranje karata, ah, kocka itd., koje ne moemo odobriti zato to ih Nebo osuuje. Ove zabave otvaraju vrata za veliko zlo. One ne slue na korist, ve imaju uzbuujui uticaj, koji u nekim umovima proizvodi strast za onim igrama koje vode hazarderstvu i rasipnitvu. Hriani trebaju osuditi sve takve igre i zamjeniti ih neim sasvim bezazlenim. 1T 514 (1867) Kad zavisimo o Bogu, mi odbijamo da se obeshrabrimo (savjet jednom prezaposlenom rukovodiocu). Bog vam je milostivo poklonio ivot za rad u Njegovom djelu. On ne eli da radite za sebe, nezavisno od jedine sile koja moe uspjeno raditi na ostvarenju Njegovih zamisli. Zato se ne draite, ve vjerujte, gledajui na Isusa, Autora i Svritelja vae vjere. Ne urite previe. Ono to moete initi bez velikog optereivanja svojih fizikih i mentalnih moi, inite, ali ne mislite da morate preuzeti tolike brige i bremena da ne moete ouvati vlastitu duu u Bojoj ljubavi. Vinograd je Gospodnji; posao u svakom dijelu je Njegov, i On bi htio da radite tako da ouvate svoje fizike, mentalne i moralne moi. Imajte na umu da saraujete sa nebeskim oruima. Ne dopustite neprijatelju ni najmanje partnerstvo u preduzeu. Primajte nareenja od Boga, i nipoto se ne obeshrabrujte zato to moete obavljati posao samo ogranienog orua. Beskonani e raditi sa svojom silom da vam da djelotvornost. Ne mislite da vam je preputeno da radite nemogue. Ne oekujte nemogue od drugih. Pavle je sadio, Apolo zalivao, ali Bog je inio da raste (vidi 1 Korinanima 3:6). Davno si postavio temelje zemlji: i nebesa su djelo ruku Tvojih. To e propasti, a Ti e
325
736
737
738
ostati (Psalam 102:25, 26). Oni e ostarjeti kao haljina, i savie ih kao haljinu, i izmjenie se: a Ti si onaj isti, i Tvojih godina nee nestati (Jevrejima 1:11, 12). Lt 86a, 1893. Neophodni individualni napori. rtve zlih navika moraju postati svjesni neophodnosti ulaganja napora za sebe. Drugi mogu uloiti najozbiljnije napore da ih podignu, Boja milost moe se otvoreno nuditi, Hristos se moe preklinjati, Njegovi aneli sliiti, ali sve e biti uzalud ukoliko se sami ne pokrenu da biju bitku za vlastitu korist.... Osjeajui stranu mo iskuenja, snanu elju koja vodi poputanju, mnogi viu u oajanju: Ne mogu odbiti zlo. Recite im da mogu, da ga moraju odbiti. ovjek moe biti iznova nadvladan, ali ne mora uvijek biti tako. On je slab u moralnoj sili, i kontroliu ga navike grenog ivota. Njegova obeanja i odluke su poput konopa od pijeska. Saznanje o svojim prekrenim obeanjima i iznevjerenim jemstvima slabi povjerenje u vlastitu iskrenost i uzrokuje osjeaj da ga Bog ne moe prihvatiti ili raditi sa njegovim naporima. Ali on ne treba oajavati. MH 174, 175 (1905) Vaan je cilj. Uspjeh u bilo kom pravcu zahtijeva odreeni cilj. Onaj ko eli postii istinski uspjeh mora stalno imati u vidu cilj koji je vrijedan njegovog truda. Takav cilj se postavlja pred dananjom omladinom. Ed 262 (1903) Najvea kultura uma. Znanje o Bogu stie se iz Njegove Rijei. Eksperimentalno znanje o pravoj pobonosti, u svakodnevnom posveenju i slubi Bogu, osigurava najveu kulturu uma, due i tijela; a ova posveanost svih naih moi Bogu spreava samouzvienje. Ta dodjela boanske moi nagrauje nau iskrenu tenju za mudrou, za svjesnim koritenjem naih najveih sposobnosti da proslavimo Boga i blagoslovimo svoje blinje. Kako se ove sposobnosti crpe od Boga, i ne stvaraju se same, treba ih cijeniti kao talente od Boga za upotrebu u Njegovoj slubi. MS 16, 1896. Pozitivne vrline unapreuju zdravlje. Hrabrost, nada, vjera, saosjeanje, ljubav pospjeuju zdravlje i produuju ivot. Zadovoljan um, veseo duh, je zdravlje tijelu i snaga dui. Srce veselo pomae kao lijek (Prie 17:22 ). MH 241 (1905)
82. BAVLJENJE NAUKOM

739
Obavijetenost, mo, dobrota i karakter. Istinsko obrazovanje ne ignorie vrijednost naunog znanja ili naitanosti; ali iznad informisanosti ono cijeni mo; iznad moi, dobrotu; iznad intelektualnih dostignua, karakter. Svijetu nijesu toliko potrebni ljudi velikog intelekta koliko plemenitog karaktera. Potrebni su mu ljudi ija sposobnost je pod kontrolom vrstog naela. Ed 225 (1903) Bog Autor nauke. Bog je autor nauke. Nauno istraivanje otvara pred umom iroka polja za razmiljanje i informacije, osposobljavajui nas da vidimo Boga u Njegovim stvorenim djelima. Neznanje pokuava da podupre skepticizam pozivajui se na nauku; ali umjesto uzdizanja skepticizma, prava nauka donosi svjee dokaze o mudrosti i sili Bojoj. Pravilno shvaene, nauka i pisana rije se slau, i jedna baca svjetlost na drugu. Zajedno one nas vode Bogu uei nas nekim od mudrih i korisnih zakona kroz koje on djeluje. CT 426 (1913)
326
Religija i nauka. Prvo znanje je boansko. Sotona je unio u umove naih praroditelja elju za pekulativnim znanjem, putem kojega bi, kako je on izjavio, veoma poboljali svoje stanje; ali da bi ga stekli moraju zauzeti kurs suprotan Bojoj svetoj volji, jer Bog ih ne bi odveo do najveih visina. Nije bila Boja namjera da oni steknu znanje koje svoju osnovu ima u neposlunosti. iroko polje je ono u koje je Sotona nastojao da odvede Adama i Evu, i to je ono isto polje koje on danas otvara svijetu svojim iskuenjima.... Najvei razlog to je tako malo velikih ljudi u svijetu i onih koji imaju vie obrazovanje navedeno da potuju Boje zapovijesti je to su odvojili obrazovanje od religije, mislei da svako treba da zauzme svoje polje. Bog je predstavio dovoljno iroko polje za usavravanje znanja svih koji stupe unutar njega. Ovo znanje se stie pod boanskim nadzorom; ono je omeano nepromjenjivim Jehovinim zakonom, a za posledicu ima savrenu blagoslovenost. 5T 503 (1889) Nauka je mo. Poznavanje prave nauke je mo; i Boja je namjera da se ovo znanje izuava u naim kolama kao priprema za zadatak koji predhodi zavrnim prizorima zemaljske istorije. CT 19 (1913) Sklad nauke i religije. Koled u Batl Kriku [prvi koled ASD] bio je osnovan radi izuavanja nauka i u isto vrijeme dovoenje uenika Spasitelju, odakle potie svako pravo znanje. Vaspitanje steeno bez bibliske religije je lieno istinskog sjaja i slave. Nastojala sam da na studente utisnem injenicu da naa kola zauzima vii poloaj u vaspitnom smislu od neke druge znanstvene ustanove, otvaranjem plemenitijih pogleda i ciljeva u ivotu pred mladima, vaspitavajui ih da steknu ispravno znanje o ljudskoj dunosti i vjenim interesima. Najvei cilj u osnivanju naeg koleda bio je prenijeti ispravne poglede, pokazujui sklad nauke i biblijske religije. 4T 274 (1879) Potrebno nauno znanje. Mladi ljudi koji ele stupiti u djelo kao propovjednici, kolporteri, ili misionari tebaju prvo primiti prigodan stepen mentalne obuke kao posebnu pripremu za svoj poziv. Oni koji su neobrazovani, neobueni, i neprofinjeni nespremni su da uu u polje u kojem se moni uticaji talenta i obrazovanja sukobljavaju se istinama Boje Rijei. Oni ne mogu uspjeno doekati ni nepoznate oblike zablude, vjerski i filozofski kombinovane, to zahtjeva kako nauno tako i znanje istine Svetog Pisma. GW 81 (1915) Najvanija nauka. Dok je znanje nauke mo, znanje koje je Isus lino doao da podari jo je vea mo. Nauka o spasenju je najvanija nauka koja se moe nauiti u pripremnoj koli na zemlji. Solomunova mudrost je poeljna, ali Hristova mudrost je daleko poeljnija i bitnija. Mi ne moemo dosei Hrista kroz puku intelektualnu obuku, ve kroz Njega najvei opseg na ljestvici intelektualne veliine. Dok tenju za znanjem u umjetnosti, literaturi, trgovini ne treba obeshrabrivati, uenik prvo treba osigurati iskustveno poznavanje Boga i Njegove volje. CT 19 (1913) Hristos je koristio nauku svake prave nauke. Ne koristei nikakvu prinudu, niti neku silu, On Hristos] je sjedinjavao volju ljudskog subjekta sa voljom Bojom. Ovo je nauka svake prave nauke, jer se njome vri mona promjena u umu i karakteru promjena koja se mora izvriti u ivotu svih koji e proi kroz kapije Bojeg grada Lt 155, 1902 (ML 340) Istraivanje se ne sukobljava sa otkrivenjem. Bog je temelj svega. Svaka prava nauka je u skladu sa Njegovim djelima; svako pravo obrazovanje vodi poslunosti Njegovoj
327
740
741

742
743
vladavini. Nauka otvara nova uda naem vidiku; ona see u visine i istrauje nove dubine, ali ne donosi nita iz svog istraivanja to se sukobljava sa boanskim otkrivenjem. ST, Mar 20, 1884. (7BC 916) Nauka ne moe istraiti boanske tajne. to je tajno ono je Gospoda Boga naega, a javno je nae i djece nae dovijeka (5 Mojsijeva 29:29). Kako je Bog tano zavrio djelo stvaranja On nikad nije otkrio ljudima; ljudska nauka ne moe istraiti tajne Najviega. Njegova stvaralaka mo je neshvatljiva kao Njegovo postojanje. PP 113 (1890) Biblija na vodi u nauci. Mi smo zavisni o Bibliji za znanje o zemaljskoj istoriji naeg svijeta, o stvaranju ovjeka, i njegovom padu. Ako bi uklonili Rije Boju, to bi drugo mogli oekivati do preputanja bajkama i takvom slabljenju razuma koje je sigurna posledica unoenja zabluda. Potrebna nam je autentina istorija postanka zemlje, Luciferovog pada, i ulaska grijeha na svijet. Bez Biblije bili bismo zbunjeni lanim teorijama. Um bi bio podreen tiraniji praznovjerja i lai. Ali kad imamo autentinu istoriju poetka svijeta, ne treba se optereivati ljudskim pretpostavkama i nepouzdanim teorijama. Gdje god bili, hriani mogu odravati zajednicu sa Bogom. Oni mogu uivati u znanju posveene nauke. Njihovi umovi mogu ojaati, kao to je bio Danilov. Bog mu je dao znanje i vjetinu u svakoj nauci i mudrosti. Meu svim tim mladiima koje je Navuhodonosor ispitivao, nijedan se ne nae kao Danilo, Ananije, Miael i Azarija: zato stajahu pred carem. I u svim pitanjima mudrosti i razumjevanja, koje je car traio od njih, naoe se deset puta bolji od svih vraara, astrologa koji bijahu u svom njegovom carstvu (Danilo 1:19, 20 ). RH, Nov 10, 1904. Svaka istina je dosledna sebi.. Ove osobe [koje ne vjeruju u izvjetaj u Postanju] izgubile su jednostavnost vjere. Mora postojati osnovana vjera u boanski autoritet Boje Svete Rijei. Biblija se ne smije testirati ljudskim naunim idejama. Ljudsko znanje je nepouzdan vodi. Skeptici koji itaju Bibliju radi prigovaranja mogu, kroz nepotpuno razumijevanje nauke ili otkrivenja, traiti da nau kontradikcije izmeu njih; ali ispravno shvaene, one su u savrenom skladu. Mojsije je pisao pod vostvom Duha Bojeg, i ispravna teorija geologije nikada nee polagati pravo na otkria koja se ne mogu pomiriti sa njegovim iskazima. Svaka istina, bilo u prirodi ili u otkrivenju, dosledna je sebi u svim svojim manifestacijama. PP 114 (1890) Neke take treba braniti. Potrebno je da se stalno uvamo od krivotvorina u geologiji i drugim granama lano nazvane nauke, koje nemaju nikakve slinosti sa istinom. Te teorije velikih ljudi treba paljivo preispitati od najmanjg traga nevjernikih sugestija. Majuno sjeme koje posiju uitelji u naim kolama, ako ga uenici prime, izrae u etvu nevjerstva. Gospod je dao svu briljantnost intelekta koji ovjek posjeduje, i ona se treba posvetiti Njemu u slubu. RH, Mar 1, 1898. (7BC 916) Boji Duh oivljava cijenjenje nauke. Znanje je mo, ali to je sila na dobro samo kad se ujedini sa istinskom pobonou. Ono se mora oivjeti Duhom Bojim da bi sluilo najplemenitijim ciljevima. to je bliskija naa veza sa Bogom to potpunije moemo shvatiti vrijednost prave nauke; jer Boji atributi, koji se zapaaju u Njegovim stvorenim djelima, najbolje moe cijeniti onaj ko ima znanje o Stvoritelju svega, Autoru svake istine.
328

744
Takav ovjek moe najbolje upotrijebiti svoje znanje, jer kad doe pod punu kontrolu Duha Bojeg, njegovi talenti se iskoritavaju do najveeg stepena. CT 38 (1913) Pomonica religije. Moraju postojati kole zasnovane na naelima i kontrolisane propisima Boje rijei. Mora biti drugi duh u naim kolama da oivi i posveti svaku granu vaspitanja. Boanska saradnja se mora revnosno traiti. I neemo traiti uzalud. Obeanja Boje Rijei su naa. Mi moemo oekivati prisustvo nebeskog Uitelja. Moemo vidjeti Duh Gospodnji razasut kao u prorokim kolama i svaki objekat proet boanskim posveenjem. Nauka e tada biti, kao to je bila Danilu, pomonica religije; i svaki napor, od prvog do poslednjeg bie usmjeren spasenju ovjeka due, tijela i duha u slavi Bojoj kroz Hrista. ST, Aug 13, 1885. (FE 99)
83. GERIJATRIJA
Korisnost nije na izmaku. Starijima su takoe potrebni korisni uticaji porodice. U domu brae i sestara u Hristu moe im se najbolje nadomjestiti gubitak vlastitog doma. Ako se podstiu da dijele interese i preokupacije domainstva, to e im pomoi da osjeaju da im korisnost nije na izmaku. Uinite da se osjeaju kako je njihova pomo vrijedna, da ipak postoji neto za njih da rade u sluenju drugima, i to e razveseliti njihova srca i dati im zanimanje za ivot. MH 204 (1905) Poeljno porodino okruenje. Koliko god je to mogue neka oni sijedih glava i nesigurnih koraka koji pokazuju da su se pribliili grobu ostanu meu prijateljima i u porodinom drutvu. Neka vre bogosluenje meu onima koje poznaju i vole. Neka ih njeguju ljubazne i njene ruke. MH 204 (1905) Staraki domovi nijesu rjeenje. Pitanje brige za nau stariju brau i sestre koji nemaju doma stalno se namee. ta se za njih moe uiniti? Svjetlost koju mi je Gospod dao je ponovljena: Nije najbolje osnivati ustanove za zbrinjavanje starih, da bi se mogli zajedno druiti, niti ih treba slati od kue da primaju panju. Neka lanovi svoje porodice slue svojim blinjima. Kad ovo nije mogue, taj zadatak pripada crkvi, i treba ga prihvatiti kao dunost i privilegiju. Svi koji imaju Hristovog duha odnosie se prema slabima i ostarjelima sa posebnom panjom i njenou. 6T 272 (1900) Uiniti ivot ljepim i prijatnijim. Prisustvo bespomonih u naem domu je dragocena prilika za saradnju sa Hristom u Njegovoj slubi milosti i razvoja crta karaktera slinih Njegovim. Postoji blagoslov u druenju starijih i mladih. Mladi mogu unijeti svjetlost u srca i ivot ostarjelih.Onima iji oslonac na ivot oslabi potrebna je blagodat kontakta sa mladima punim nade, ljubavi i svjeine. A mladima moe biti od pomoi mudrost i iskustvo starijih. Iznad svega potrebno im je da naue pouku o nesebinoj slubi. Prisustvo nekoga kome je potrebno saosjeanje, snoljivost i samoportvovana ljubav bilo bi mnogima domainstvima neprocjenjiv blagoslov. To bi uljepalo i uinilo prijatnijim ivot u kui i izazvalo u starima i mladima one hrianske blagodati koje bi ih obogatile boanskom ljepotom i nepropadljivim nebeskim blagom. MH 204, 205 (1905) Mladi i stari ujedinjuju snage. Kako je dirljivo vidjeti mlade i stare kako se oslanjaju jedni na druge: mladi oekuju savjet i mudrost od starijih, a stariji pomo i saosjeanje.
329
745
746
747
748
Tako treba biti. Bog bi htio da mladi imaju takvo svojstvo karaktera da se mogu povezati u lanac ljubavi prema onima koji se blie rubu groba. Lt 6, 1886. (SD 161) Briga za ostarjele roditelje. Roditelji imaju prava na stepen ljubavi i potovanja koji nema nijedna druga osoba. Sam Bog, koji je stavio na njih odgovornost na due povjerene njihovoj panji, odredio je da tokom najranijih godina ivota roditelji stoje umjesto Boga za svoju djecu. I onaj ko odbacuje punopravan autoritet roditelja odbacuje Boiji autoritet. Peta zapovijest zahtijeva ne samo da djeca pokazuju potovanje, pokornost i poslunost prema svojim roditeljima ve i da im poklone ljubav i njenost, olakaju njihove brige, uvaju njihov ugled, pomau im i tjee ih u starosti. Ona takoe ukljuuje potovanje prema propovjedni-cima i vladarima i svim drugima kojima je Bog povjerio autoritet. PP 308 (1890) Svjeina opada kako godine odmiu. Oni koji se moraju brinuti za ostarjele trebaju zapamtiti da su im naroito potrebne tople, ugodne sobe. Svjeina opada kako godine odmiu, ostavljajui manje vitalnosti kojom se odbijaju nezdravi uticaji; stoga je vea njihova potreba za sunevom svjetlou, svjeim i istim vazduhom. MH 275 (1905) Prilagoavanje na opadanje mentalne snage. esto je sluaj da starije osobe nee da shvate i priznaju da njihova mentalna snaga poputa. Oni skrauju svoje dane preuzimajui brige koje pripadaju njihovoj djeci. Sotona se esto igra sa njihovom matom i navodi ih da osjeaju stalnu zabrinutost u pogledu novca. To je njihov idol, i oni ga brino prikupljaju. Oni e se ponekad odrei mnogih ugodnosti ivota i raditi mimo svojih snaga, prije nego iskoristiti sredstva koja imaju. Na ovaj nain oni se stavljaju u stalnu oskudicu, kroz strah da e nekad u budunosti oskudjevati. Svi ti strahovi potiu od Sotone. On uzbuuje organe koji iniciraju ropske strahove i podozrivost koji kvari plemenitost due i razaraju uzviene misli i osjeanja. Takve osobe su umobolne (lude) po pitanju novca. Kad bi zauzeli stav kakav bi Bog elio, njihovi poslednji dani mogli bi im biti najbolji i najsreniji. Oni koji imaju djecu u ije potenje i razboritu upravu mogu vjerovati, trebaju im dopustiti da ih usree. Ukoliko ovo ne uine, Sotona e iskoristiti njihove mentalne moi i upravljati za njih. Oni trebaju odbaciti brige i bremena, i koliko je to mogue sreno provoditi vrijeme, sazrijevajui za nebo. 1T 423, 424 (1864) Skoranja sjeanja brzo prolaze. Onaj koji je ostario u slubi Bogu moe otkriti da mu je um prazan u odnosu na stvari koje se deavaju oko njega, i skoranji poslovi mogu se brzo izgubiti iz pamenja; ali njegov um je sasvim svjestan prizora i dogaaja iz djetinjstva. Oh, kad bi mladi mogli shvatiti kako je vano uvati um istim od pokvarenih misli i sauvati duu od svih poniavajuih navika, jer istota ili neistota u mladosti se odraava na starost. YI, Oct 25, 1894. (SD 78) Karakterne crte se pojaavaju u starosti. Pokazan mi je David koji moli Gospoda da ga ne naputa u starosti, i ta je izazvalo njegovu ozbiljnu molitvu. On je vidio da je najvei broj starijih oko njega bio nesrean i da se nesrene crte karaktera posebno poveavaju u zreloj dobi. Ako su ljudi po pripodi bili uskogrudi i pohlepni, to je jo vie dolo do izraaja u poznim godinama. Ako su bili ljubomorni, razdraljivi i nestrpljivi, to se posebno ispoljilo u starosti. 1T 422 (1864) Neobuzdana ljubomora i pogrean sud. David je bio oaloen kad je zapazio da carevi i plemii za koje je izgledalo da imaju strah Boiji pred sobom dok su bili u snazi
330

749
muevnosti postaju ljubomorni na svoje najbolje prijatelje i roake kad ostare. Oni su bili u stalnom strahu da su sebini motivi naveli njihove prijatelje da ispoljavaju zanimanje za njih. Oni bi sluali aluzije i lani savjet stranaca vezano za one u koje bi trebali vjerovati. Njihova neobuzdana ljubomora ponekad bi se razbuktala zato to se svi nijesu slagali sa njihovim pogrenim sudom. Njihova pohlepa bila je strana. esto su mislili da im vlastita djeca ele smrt da bi zauzeli njihovo mjesto i posvojili njihovo blago i primili potovanje koje im je ukazivano. Neki su bili tako kontrolisani svoje ljubomornim, pohlepnim osjeanjima da bi unitili vlastitu djecu. 1T 422, 423 (1864) Davidova molitva za svoju starost. David je uoio kako su ivoti nekih dok su bili u snazi muevnosti bili pravedni, ali kad je starost dola na njih izgledalo je da gube samokontrolu. Sotona je uao i vodio njihove umove, inei ih nespokojnim i nezadovoljnim. On je vidio da mnogi stari ljudi izgledaju naputeni od Boga i izloeni potsmjehu i prekorima svojih neprijatelja. David je bio duboko pokrenut; bio je oalosen dok je gledao na vrijeme kad e i sam ostarjeti. Plaio se da bi ga Bog mogao ostaviti i da bi mogao biti neshvaen kao drugi starci ije prokletstvo je zapazio, i preputen prekorima Gospodnjih neprijatelja. Sa ovim bremenom na sebi on se ozbiljno molio: Ne odbaci me u starosti; nemoj me napustiti kad mi snaga popusti O, Boe, Ti si me uio od mladosti, i do ovoga asa objavljivao sam Tvoja udesna djela. I sad kad sam star i osijedio, o Boe, nemoj me napustiti; dokle ne pokaem Tvoju silu ovom narataju, i Tvoju mo svakom ko dolazi (Psalam 71:9, 17, 18). David je osjeao potrebu za zatitom protiv zala koja dolazi u starosti. 1T 423 (1864) Priprava za koritenje povjerenih sredstava. Brat L je Boji pristav. Njemu su povjerena sredstva i treba biti svjestan svoje dunosti i dati Bogu ono to je Boije. On treba shvatiti zahtjeve koje mu Bog postavlja. Dok ivi i ima mo rezonovanja, on treba koristiti mogunost rasporeivanja vlasnitva koje mu je Bog povjerio, umjesto da ga ostavlja drugima na korienje i upotrebu nakon zavretka svog ivota. 2T 675 (1871) Ne isputati konce iz ruku. Bat L treba vjerno voditi svoj posao i ne isputati konce iz ruku. Njegova je privilegija biti bogat u dobrim djelima i stvoriti za sebe dobar osnov za vrijeme koje dolazi da se moe osloniti na vjeni ivot. Za njega nije sigurno da slijedi svoj nepouzdani sud. On se treba savjetovati sa iskusnom braom i sestrama, i traiti mudrost od Boga da bi dobro obavljao svoj posao. On sada treba biti ozbiljan, obezbjeui sebi blago koje nee ovjetati, nepropadljivu riznicu na nebu. 2T 676 (1871) Starije radnike ne treba odstranjivati. Treba gajiti najnjenije zanimanje prema onima iji ivotni interes je povezan sa Bojim djelom. Bez obzira na njihove brojne slabosti, ovi radnici posjeduju talente koji ih osposobljavaju da jo uvijek stoje na svom mjestu. Bog eli da zauzmu rukovodee pozicije u Njegovom djelu. Oni su vjerno stajali usred bure i iskuenja i spadaju meu nae najvanije savjetnike. Koliko trebamo biti zahvalni to jo mogu koristiti svoje darove u Gospodnjoj slubi! Neka se ne gubi iz vida injenica da su u prolosti ovi borci trvovali sve da unaprije-de djelo. injenica da su ostarjeli u slubi Bogu nije razlog da prestanu vriti uticaj vei od uticaja ljudi koji imaju mnogo manje znanja o djelu i daleko manje iskustva u boanskim stvarima.
750
751
331
752
Iako umorni i nesposobni da nose tea bremena koje mlai ljudi trebaju i mogu nositi, njihova vrijednost kao savjetnika je od najveeg ranga. Oni su inili greke ali su se nauili mudrosti iz svojih propusta; nauili su da izbjegavaju zablude i opasnosti, i nijesu li stoga kompetentni da daju mudar savjet? Oni su podnijeli probe i iskuenja, i premda su izgubili neto od svoje svjeine, ne smiju biti gurnuti u stranu od manje iskusnih radnika koji vrlo malo znaju o djelu i samoportvovanju ovih pionira. Gospod ih tako ne uklanja. On im daje posebnu milost i znanje. 7T 287, 288 (1902) Cijeniti ih i potovati. Te stare zastavnike koji jo ive ne treba postavljati na teka mjesta. Oni koji su sluili svome Gospodu i kad je djelo teko ilo, koji su podnijeli siromatvo i ostali vjerni istini dok smo brojano bili mali, treba uvijek cjeniti i potovati. Upuena sam da kaem: Neka svaki vjernik potuje vjerne koji su podnijeli iskuenja i potekoe i mnoge oskudice. Oni su Boji radnici i odgirali su istaknutu ulogu u izgradnji Njegovog djela. 7T 289 (1902) Tretirati ih kao oeve i majke. Dok su stari zastavnici u polju, neka se oni koji su izvukli korist iz njihovog rada brinu za njih i potuju ih. Ne pretrpavajte ih bremenima. Cjenite njihovo miljenje, njihove rijei savjeta.Tretirajte ih kao oeve i majke koji su podnijeli teret djela. Radnici koji su u prolosti predvidjeli potrebe djela ine plemenito djelo kad, umjesto da sami nose sva bremna, polou ih na ramena mlaih mukaraca i ena i vaspitavaju ih kao to je Ilija vaspitavao Jelisija. RH, Mar 20, 1900. (2SM 227) Savjet starim i oprobanim radnicima Jevanelja. Neka Gospod blagoslovi i podupre nae stare i oprobane radnike. Neka im pomogne da budu mudri u uvanju fizikih, mentalnih i duhovnih moi. Upuena sam od Gospoda da kaem onima koji su nosili svoje svjedoanstvo u ranim danima poruke: Bog vas je obdario silom razuma, i On eli da shvatite i pridravate se zakona koji se tiu zdravlja bia. Ne budite nepromiljeni. Ne radite prekovremeno. Odmarajte se. Bog eli da stojite na svom mjestu, radei svoj dio u spasavanju ljudi i ena od mone bujice zla. On eli da uvate svoj oklop dok vam ne zapovijedi da ga skinete. Nedugo zatim primiete svoju platu. 7T 289 (1902) Najvea opasnost. Zapovijeeno mi je da kaem starijoj brai: Hodite ponizno sa Bogom. Ne budite opadai brae. Morate vriti svoj odreeni zadatak pod upravom Boga Izraelova. Sklonost ka kritici je za mnoge najvea opasnost. Braa koja ste u iskuenju da kritikujete su pozvana da nose odgovornosti koje vi ne moete nositi, ali moete im biti pomonici. Vi moete vriti veliku slubu u djelu, ako hoete, predstavljanjem svoga iskustva u prolosti u vezi sa poslovima drugih. Gospod nijednom od vas nije dao zadatak ispravljanja i ukoravanja brae. Lt 204, 1907. (Ev 106, 107)
332
Dodatak
XVII DIO
PRAKTINA PSIHOLOGIJA
84. BAVLJENJE EMOCIJAMA

Mi ne moemo itati pobude. Zapamtite da ne moete itati srca. Vi ne znate pobude koje su podstakle akcije koje vam izgledaju pogrene. Postoje mnogi koji nijesu primili ispravno vaspitanje; njihovi karakteri su izopaeni, oni su neprijatni i nezgrapni i izgledaju kruto u svakom pogledu. Ali Hristova milost moe ih preobraziti. Nikad ih ne odbacujte, nikad ne dovodite do obeshrabrenja ili oaja govorei: Razoarali ste me i neu vam pomoi. Nekoliko nepromiljeno izgovorenih rijei pod provokacijom upravo ono to mislimo da zasluuju moe pekinuti niti uticaja koje treba da povee njihova srca sa naim. Dosledan ivot, strpljiva snoljivost, duh koji se ne uzjoguni na provokaciju, uvijek je najubjedljiviji argument i najsveaniji poziv. Ako ste imali prilike i preimustva koje ne padaju u udio drugima, razmotrite ovo i budite uvijek mudar, paljiv i ljubazan uitelj. Da bi peat ostavio snaan jasan otisak, ne pritiskajte ga na nagao, uurban, prisilan nain; paljivo ga postavite na peatni vosak i mirno, postojano ga pritiskajte dok se ne uoblii i ovrsne. Na ovaj nain radite sa ljudskim duama. Kontinuitet hrianskog uticaja je tajna njegove moi, a ovo zavisi od postojanosti vaeg ispoljavanja Hristovog karaktera. Pomozite onima koji grijee, govorei im o svojim iskustvima. Pokaite kako su kad ste poinili smrtne pogreke strpljenje, ljubaznost, i pomo od strane vaih prijatelja donijeli hrabrost i nadu. TSS 116, 117 (1900) (CSW 100, 101) Takmienje sa silom koja zarobljava tijelo, duu i um. Napetost kakva se nikada nije mogla vidjeti zahvata svijet. U zabavama, sticanju novca, borbi za vlast, samoj borbi za opstanak, postoji strana sila koja pritiska tijelo, duu i um. Usled ove sulude jurnjave, Bog govori. On nas zove da se povuemo i razgovaramo sa Njim. Utolite i poznajte da sam ja Bog (Psalam 46:10). Ed 260 (1903) Iscjeljenje duhovnih problema. Ovaj svijet je prostrana bolnica, ali Hristos je doao da lijei bolesne, da objavi osloboenje Sotoninim robovima. U Njemu je bilo zdravlje i snaga. On je davao svoj ivot bolesnima, nevoljnima, onima koji su bili opsjednuti demonima. Nije vratio nijednog koji je doao da primi Njegovu iscjeljiteljsku silu. Znao je da su oni koji su ga molili za pomo sami na sebi navukli bolest; ipak nije odbio da ih iscijeli. A kad je udotvorna mo ula u ove jadne due, one su postale osvjedoene o grijehu, i mnogi su bili izlijeeni od svoje duhovne, kao i od tjelesnih bolesti. Jevanelje jo uvijek posjeduje istu silu, pa zato danas nijesmo svjedoci istih rezultata? DA 823 (1898) Ljudi, ruke anela. Ljudska orua su ruke nebeskih posrednika, jer nebeski aneli koriste ljudske ruke u praktinoj slubi. Ljudska orua kao ruke pomonice moraju ispoljiti znanje i iskoristiti sposobnost nebeskih bia. Sjedinjujui se sa ovim silama koje su svemogue, ispomaemo se njihovim veim obrazovanjem i iskustvom. Na taj nain
333
755
756
757
Dodatak
758
759
postajemo sudionici boanske prirode i odvajamo sebinost iz svog ivota, dodjeljuju nam se posebni talenti za meusobno pomaganje. Ovo je nain na koji Nebo prosleuje spasonosnu silu. 6T 456, 457 (1900) Ljudski udio i boanski udio u vrijeme sukoba. Gospod uvijek daje ljudskom posredniku njegov zadatak. Ovdje je boanska i ljudska saradnja. Postoji ovjekov posao u poslunosti datoj boanskoj svjetlosti. Da je Savle rekao: Gospode nijesam uopte sklon da slijedim Tvoje posebne upute u ostvarivanju svog spasenja, Gospod bi tada mogao dopustiti da svjetlost deset puta jae zasija nad njim, pa ipak to bi bilo beskorisno. ovjekov zadatak je saradnja sa boanskim. Najtei, najokrutni sukob dolazi sa namjerom i asom velike odluke ljudske volje i puta da slijedi Boju volju i Boji put, oslanjajui se na uticaj milosti koji ga prati kroz itav ivot. ovjek mora izvriti djelo skretanja Jer Bog je koji ini u vama (nama) da hoemo i uinimo (Filibljanima 2:13). Karakter odreuje prirodu odluke i akcije. To injenje nije u skladu sa osjeanjima ili naklonou ve sa poznavanjem volje Oca naega koji je na nebu. Slijedite i pokoravajte se vostvu Svetog Duha. Lt 135, 1898. Govorite o Bojoj moi. Kad vas neko pita kako se osjeate, ne pokuavajte da mislite o neem tunom to biste rekli da zadobijete saosjeanje. Ne govorite o svom nedostatku vjere, svojim alostima i patnjama. Kua uiva da slua takve rijei. Kad govorite o mranim predmetima, vi ga proslavljate. Mi se ne smijemo baviti velikom moi Sotone da nas nadvlada. esto mu se predajemo u ruke govorei o njegovoj moi. Umjesto toga, govorimo o velikoj Bojoj moi da povee sve nae interese sa svojim. Govorite o neuporedivoj Hristovoj moi i Njegovoj slavi. itavo nebo je zainteresovano za nae spasenje. Hiljade hiljada, i deset hiljada puta deset hiljada anela Bojih opunomoeno je da slui onima koji e naslijediti spasenje. Oni nas uvaju od zla i potiskuju sile tame koje nastoje da nas unite. Zar nemamo razloga da budemo zahvalni svakog trenutka, zahvalni ak i kad postoje oigledne potkoe na naoj stazi? MH 253, 254 (1905) Ne govorite o negativnim osjeanjima. Ako ne oseate lakou u srcu i radost, ne govorite o svojim osjeajima. Ne bacajte sjenku na ivot drugih. Hladna, suvoparna religija nikad ne privlai due Histu. Ona ih odvlai od Njega u mree koje je Sotona rairio za stope zalutalih. Umjesto to razmiljate o svojim obeshrabrenjima, mislite o moi koju moete traiti u Hristovo ime. Dopustite mati da se uhvati nevidljivog. Usmjerite misli na dokaze velike Hristove ljubavi prema vama. Vjera moe podnijeti probu, odbiti iskuenje, uzdii se iznad razoarenja. Isus ivi kao na zastupnik. Sve je nae to osigurava Njegovo posrednitvo. MH 488 (1905) Vesele i vedre rijei. Ako stvari posmatramo sa svijetle strane, otkriemo dovoljno toga to nas ini veselim i srenim. Ako dijelimo osmjehe, oni e nam se vratiti, ako govorimo ugodne, vesele rijei, one e se i nama zauzvrat govoriti. Kad hriani izgledaju potiteni i depresivni kao da su usamljeni, oni daju pogrean utisak o religiji. U nekim sluajevima unijeta je zamisao da je veselost nedosledna sa dostojanstvom hrianskog karaktera; ali sve je to zabluda. Cijelo nebo je radosno. ST, Feb 12, 1885. Veselost obasjava stazu. Dunost je svih kultivisati veselost umjesto razmiljanja o alosti i nevoljama. Mnogi ne samo to prave sebe jadnim na ovaj nain, ve rtvuju
334
Dodatak
zdravlje i sreu bolesnoj mati. Postoje stvari u njihovom okruenju koje su nepoeljne, i njihova lica nose stalno tmuran izgled koji jasnije od rijei izraava nezadovoljstvo. Ove depresivne emocije priinjavaju veliku tetu njihovom zdravlju, jer ometajui proces probave mijeaju se sa ishranom. Dok alost i zabrinutost ne mogu izlijeiti ni najmanje zlo, mogu nanijeti veliku tetu; ali veselost i nada, dok rasvjetljavaju stazu drugih, ivot su onima koji ih nalaze, i zdravlje cijelom tijelu. ST, Feb 12, 1885. (ML 153) Vrijeme za obrok i emocije. Uite za sebe ta trebate jesti, koja vrsta hrane najbolje hrani tijelo, i onda slijedite naloge razuma i savjesti. Za vrijeme obroka odbacite brigu i teke misli. Ne urite, ve jedite lagano i sa radou, srca ispunjenog zahvalnou prema Bogu za sve Njegove blagoslove. I ne uvodite u mozak posao odmah nakon jela. Umjereno vjebajte, i dajte elucu malo vremena da otpone svoj rad. GW 241, 242 (1892) (CH 565) Gajenje zablude spreava mentalnu ekspanziju. Um koji je jednom obuzet zabludom nikad se ne moe slobodno iriti ka istini, ak i nakon istraivanja. Stare teorije e polagati pravo na priznanje. Razumjevanje stvari koje su istinite, uzviene i posveene bie konfuzno. Praznovjerne ideje e ulaziti u um da se mijeaju sa istinom, a te ideje su uvijek uniavajue po svom uticaju. Hriansko znanje nosi vlastiti peat neuporedive superiornosti u svemu to se tie pripreme za budui, besmrtni ivot. Ono izdvaja itaoca Biblije i vjernika, koji je primao dragocjena blaga istine, od skeptika i nevjernika u paganskoj filozofiji. Drite se gesla Pisano je. Izbacite iz uma opasne, nametljive teorije koje e, ako se prime, drati um u ropstvu tako da ovjek ne postane novo stvorenje u Hristu. Um se mora stalno obuzdavati i uvati. Treba mu davati za hranu samo ono to e ojaati vjersko iskustvo. MS 42, 1904. (MM 89) Boanska sila jedina nada reforme. Nezavisno od boanske moi, ne moe se postii nikakva istinska reforma. Ljudske barijere protiv prirodnih i steenih sklonosti su samo kao nasip od pijeska protiv bujice. Sve dok Hristov ivot ne postane oivljavajua sila u naim ivotima ne moemo odbiti iskuenja koja nas salijeu iznutra i spolja. MH 130 (1905) Mo nebeskih posrednika mora se kombinovati sa ljudskom. Ovo je jedini nain za nas da budemo uspjeni. Lt 34, 1891. Ne bavite se vlastitim emocijama. Nije mudro gledati na sebe i prouavati svoje emocije. Ako inimo ovako, neprijatelj e prestavljati potekoe i iskuenja koja slabe vjeru i unitava-ju hrabrost. Briljivo prouavati svoje emocije i odavati se osjeanjima znai unositi sumnju i zaplesti se u potekoe. Mi trebamo odvratiti pogled od sebe ka Isusu. MH 249 (1905) Negativne emocije promijenjene Bojim Duhom. Kad Boji Duh zaposjedne srce, on probraava ivot. Grene misli se uklanjaju, zla djela se odbacuju; ljubav, poniznost i mir zauzimaju mjesto gnjeva, zavisti i razdora. Radost zauzima mjesto tuge, a lice odraava nebesku radost. Niko ne vidi ruku koja podie breme ili svjetlost koja se sputa sa nebeskih dvorova. Blagoslov dolazi kad se dua vjerom potini Bogu. Tada ta sila koju nijedno ljudsko oko ne moe vidjeti stvara novo bie po obliju Bojem. RH, Nov 19, 1908. (ML 46)
335
760
761
Dodatak
762
Potrebna velika mudrost. Potrebna je velika mudrost u postupanju sa bolestima uzrokovanim preko uma. Oaloena, bolesna srca, obeshrabreni umovi, zahtijevaju blag tretman.... Ovoj vrsti invalida moe se pomoi kroz njeno saosjeanje. Ljekar prvo treba stei njihovo povjerenje i onda ih uputiti na Velikog Iscjelitelja. Ako se njihova vjera usmjeri na Istinskog Ljekara i oni steknu povjerenje da je On preuzeo njihov sluaj, to e donijeti olakanje umu i esto dati zdravlje tijelu. MH 244 (1905) Hristova njenost u postupanju sa umovima. Hristos izjednaava svoj interes sa interesima ovjeanstva. Djelo koje nosi boansku punomo je ono koje ispoljava Isusov duh, koje otkriva Njegovu ljubav, Njegovu panju, Njegovu njenost u postupanju sa umovima ljudi. Kakva otkrivenja bi dola ovjeku kad bi se zavjesa pomakla i vi mogli vidjeti rezultat svoga rada u postupanju sa zabludjelima kojima je bio potreban najrazboritiji tretman da ne bi skrenuli s puta. Zato oslabljene ruke i oslabljena koljena ispravite; i staze poravnite nogama svojima, da ne svrne to je hromo, nego jo da se iscjeli (Jvrejima 12:12, 13). SpT Series A, No 3, pp 9, 10, Aug 3, 1894. (TM 184, 185) Struja ivotodavne energije. Sila ljubavi bila je u svakom Hristovom iscjeljenju, i samo sudjelovanjem u toj ljubavi, kroz vjeru, moemo biti orua za Njegovo djelo. Ako zanemari-mo da se poveemo u boansku svezu sa Hristom, struja ivotodavne energije ne moe oticati u obilnim bujicama od nas ka ljudima. DA 825 (1898) Jedini izvor trajnog mira. Trajni mir, istinski pokoj duha, ima samo jedan izbor. O tome je Hristos govorio kad je rekao: Doite k Meni svi koji ste u umorni i natovareni, i Ja u vas odmoriti (Matej 11:28). Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam: ne dajem vam ga kao to svijet daje (Jovan 14:27). Ovaj mir nije neto to On daje nezavisno od sebe samog. On je u Hristu, i moemo ga primiti samo primajui Njega. MH 247 (1905) Njegovo iskustvo mora biti nae. U Hristu je vapaj ljudskog roda dopro do Oca beskonane milosti. Kao ovjek upuivao je molitve Bojem prestolu, dok se Njegova ljudska priroda nije ispunila strujom nebeske sile koja treba da spaja ljudsko i boansko. Kroz stalnu zajednicu primao je ivot od Boga, da bi mogao pruiti ivot svijetu. Njegovo iskustvo mora biti nae. DA 363 (1898)
85. SAVJETOVANJE
763
Potreba za savjetnicima. Oh, kolika je potreba za mudrim i uviavnim, uravnoteenim ljudima, koji e biti sigurni savjetnici, koji imaju uvida u ljudsku prirodu, koji znaju kako upuivati i savjetovati u strahu Bojem. Lt 45, 1893. (2SM 362) Uho koje moe sluati sa saosjeanjem. Postoji potreba za pastirima koji e, pod upravom Glavnog Pastira, tragati za izgubljenima i zalutalima. To podrazumjeva podnoenje fizike neugodnosti i rtvovanje udobnosti. To znai njeno staranje za zabludjele, boansko saaljenje i trpeljivost. To znai imati uho koje moe sluati sa saosjeanjm srceparajue opise pogreki, ponienja, oaja i bijede. GW 184 (1915) Vanost rada pastora-savjetnika. Kao to ljekar postupa sa fizikom boleu, tako i pastor slui dui bolesnoj od grijeha. Njegov zadatak je utoliko vaniji od zadatka ljekara koliko je vjeni ivot vaniji od zemaljske egzistencije. Pastor se susree sa beskonano raznolikim naravima, i njegova je dunost da se upozna sa lanovima porodica koje sluaju
336
764
Dodatak
njegova uenja da bi odredio koja sredstva e najbolje uticati na njih u pravom smjeru. GW 388 (1915) Prihvatite ljude tu gdje jesu. Prihvatiti ljude tu gdje jesu, ma kakav bio njihov poloaj, ma kakvo bilo njihovo stanje, i pomagati im na svaki mogui nain to je jevaneoska sluba. Moda e biti neophodno da propovjednici idu u domove bolesnih i kau: Spreman sam da ti pomognem i uiniu sve to mogu. Nijesam ljekar, ali sam propovjednik i elim sluiti bolesnima i oaloenima. Oni koji su bolesni u tijelu gotovo uvijek boluju u dui, a kad je dua bolesna razboli se i tijelo. MS 62, 1900. (MM 238) Preduprijediti alosti. Gospodnjim radnicima je potrebna blagotvorna Isusova ljubav u srcima. Neka svaki propovjednik ivi kao ovjek meu ljudima. Neka po dobro osmiljenim metodama ide od kue do kue, nosei uvijek kadionicu nebeske miomirisne atmosfere ljubavi. Preduhitrite alosti, potekoe, probleme drugih. Sudjelujte u radostima i brigama velikih i malih, bogatih i siromanih. Lt 50, 1897. (Ev 348, 349) Potreba za savjetom. Neiskusni se moraju rukovoditi mudrim savjetom kad su izloeni probi ili napadnuti iskuenjem; moraju nauiti da e ih dostignua u duhovnim stvarima stajati postojanog, dobro usmjerenopg napora. Mi moramo esto ponavljati novopridolima u vjeri: Ako li kome od vas nedostaje premudrosti, neka trai od Boga koji daje svakome bez razlike i ne kori nikoga; i dae mu se (Jakov 1:5). Ove rijei se moraju prezentovati u duhu Uitelja koji ih je dao, jer su dragocjenije od zlata, srebra ili dragog kamenja. Uite mlade uenike da stavljaju svoje ruke u Hristovu, govorei: Vodi me, upravljaj sa mnom. Kakvu utjehu, nadu i blagoslov e primiti gladne i zbunjene due ako ponizno trae Boga. Uslov je da dou u vjeri, nita ne sumnjajui traei vostvo u dan nevolje. Ovo jemstvo je dato svakom iskrenom traitelju: Dobiete milostive odgovore. Primiete. esto se mora davati uputstvo da ono to je Bog rekao nikad nee izostati. Bolje je vjerovati Gospodu nego se pouzdati u knezove. Mi moramo uiti svaku duu da u molitvi poloi svoje zahtjeve na presto milosti. Snaga i milost e sigurno doi onome ko tako ini, jer Gospod je obeao. Pa ipak mnogi su slabi zato to ne vjeruju da e Bog uiniti ba onako kako je rekao. MS 19, 1894. Bog je dao pravila. Otac je zakonodavac domainstva; i poput Avrama, on treba Boji zakon uiniti pravilom svog doma. Bog je rekao o Avramu: Znam da e zapovijediti djeci svojoj i domu svojemu (Postanje 18:19). Tada nee biti grenog zanemarivanja da se obuzda zlo; nee biti slabog, nerazboritog, popustljivog privilegovanja; niti predavanja osvjedoenja o dunosti zahtjevima pogrene privrenosti. Avram ne samo to je dao prava upustva, ve i odravao autoritet pravednih zakona. Bog je dao pravila da se njima rukovodimo. Djecu ne treba pustiti da odlutaju sa sigurne staze obiljeene u Bojoj Rijei na puteve koji vode u opasnost, koji su otvoreni na sve strane. Ljubazno ali odluno, uz postojan napor sa molitvom, njihove pogrene elje treba suzbijati, njihov sklonosti ograniavati. MH 390, 391 (1905) Sluati savjet iskustva (rijei jednom nerazumnom suprugu i ocu). Lutao si po svijetu, ali vjena istina pokazae se kao tvoje sidro. Treba da pazi na svoju vjeru. Ne pokrei se iz nagona i ne unosi maglovite teorije. Iskustvena vjera u Hrista i pokornost Bojem zakonu od najveeg su znaaja za tebe. Budi voljan da primi savjet od onih koji imaju iskustva. Ne oklijevaj u zadatku pobjeivanja. Budi iskren prema sebi, svojoj djeci, i Bogu.
337
765
766
Dodatak
767
768
Tvom unesreenom sinu potrebna je njena briga. Kao otac treba zapamtiti da nervi koji se mogu uzbuditi zadovoljstvom mogu takoe biti uzbueni dubokom patnjom. Gospod izjednaava svoj interes sa interesima ovjeanstva koje pati. 4T 368 (1879) Kad savjet moe spasti nezavisnu omladinu od nesmotrenog braka. Kad bude prekasno, oni otkrivaju da su poinili greku i doveli u opasnost svoju sreu u ovom ivotu i spasenje svojih dua. Oni ne priznaju da neko neto zna po tom pitanju do oni sami, dok da su primili savjet, mogli su potedjeti sebe godina brige i alosti. Ali savjet odbacuju samo oni koji su odluni da idu vlastitim putem. Takve osobe nosi strast preko svake barijere koju razum i sud mogu postaviti. RH, Sept 25, 1888. (MYP 459) Neke kvalifikacije za savjetnika. Od velike je vanosti da onaj ko se bira da se brine za duhovne interese pacijenata i pomonika bude ovjek zdravog rasuivanja i nepokolebljivog naela, ovjek koji e imati moralni uticaj, koji zna kako postupati sa umovima. On treba biti osoba od mudrosti i kulture, privrenosti kao i inteligencije. On moda isprva nee biti sasvim uspjean u svakom pogledu; ali treba se, ozbiljnom promiljenou i uvjebavanjem svojih sposobnosti, kvalifikovati za ovaj vaan posao. Potrebna je najvea mudrost i blagost da bi se sluilo na ovom poloaju usaglaena sa nepokolebljivim potenjem; jer moraju se doekati predrasude, fanatizam i zablude svake vrste. 4T 546, 547 (1880) Privatno savjetovanje moe postati zamka (savjet jednom propovjedniku). Prole noi skrenuta mi je panja na tvoj sluaj, i razgovarala sam sa tobom kao to majka govori sa svojim sinom. Rekla sam: Brate ___________, ne misli da ti je dunost razgovarati sa mladim damama o izvjesnim predmetima, ak iako je prisutna tvoja ena. Ti podstie u njima ideju da je ispravno saoptavati propovjednicima porodine tajne i potekoe koje treba iznijeti pred Boga, koji razumije srce, koji nikad ne grijei, i koji pravedno sudi. Odbij da slua bilo kakvo prenoenje privatnih stvari, koje se tiu porodice ili pojedinaca. Ako se ljudi ohrabre da dolaze jednom ovjeku sa svojim nevoljama, mislie kako je u redu da odravaju ovu praksu, i to e postati zamka, ne samo dui koja prenosi informacije, ve i onom kome se te stvari povjeravaju. Lt 7, 1889. Ogranienje propovjednikog savjeta enama. Privlaio si ene, i bile su spremne izliti u tvoje ui svoje privatne probleme i porodina razoarenja. Ne treba ih sluati, ve im kai da si i sam samo pogreivi smrtnik, da im je Bog pomonik. Isus poznaje tajne svakoga srca, i on ih moe blagosloviti i utjeiti. Kai im da moe donijeti pogrean sud i biti navedeni da ohrabri zlo umjesto da ga ukori. Uputi ih na Jagnje Boje koje uze grijehe svijeta. Ako navue oklop, koji moe biti teak, i unese lini rad upravo tamo gdje je potrebno, za one koji zatvaraju vrata nebeskoj svjetlosti zbog svoje sebinosti i pohlepe, moda nee stvoriti toliko prijatelja, ali e spasavati due. Lt 48, 1888. Ponovljena upozorenja. Nemoj privlaiti ene. Stani u pravednosti svoje due i kai im da nijesi njihov ispovjednik. Isus je jedini koji smije saznati tajne srca. Ti si samo ljudsko bie, i prosuujui samo sa ljudskog stanovita, moe donijeti pogrene zakljuke, dati pogrean savjet. MS 59, 1900. Ne mogu vidjeti nikakvu svijetlost, brate moj, u tvom odravanju sastanaka sa mladim damama nasamo. Neka iskusne ene vaspitavaju i ue mlade ene pristojnom ponaanju i vaspitanju. Ne dopusti im da saoptavaju svoju privatnu istoriju bilo kojem ivom ovjeku. Ovo nije Boja namjera i nemoj ohrabrivati bilo ta te vrste. Lt 9, 1889.
338
Dodatak
inioci uspjenog savjetovanja. Kad naie kriza u ivotu neke due, i vi pokuate dati savjet ili primjedbu, vae rijei imati teinu uticaja na dobro koju su za vas stekli vlastiti primjer i duh. Vi morate biti dobri prije nego to moete initi dobro. Vi ne moete vriti uticaj koji e preobraziti druge ukoliko vaa vlastita srca nijesu poniena, profinjena i raznjeena milou Hristovom. Kada se ova promjena ostvari u vama, bie vam prirodno ivjeti na blagoslov drugima kao to je rui davati mirisne cvjetove ili lozi purpurne grozdove. MB 127, 128 (1896) Obuka i iskustvo koje su pripremile Mojsija kao razboritog savjetnika. ovjek bi se rado oslobodio tog dugog perioda mukotrpnog rada i neizvjesnosti, smatrajui ga velikim gubitkom vremena. Ali Beskonana Mudrost pozvala je onoga koji je imao postati voa svog naroda da provede etrdeset godina u skromnom pastirskom radu. Tako su se razvile navike brige, nesebinosti i njenog staranja o stadu koje su ga pripremile da postane saosjeajan Izrailjev pastir koji dugo trpi. Nikakvo preimustvo koje se moe dati ljudska obuka ili kultura nije moglo zamijeniti ovo iskustvo. PP 247, 248 (1890) Neki nijesu pogodni da se bave umovima (savjet jednom propovjedniku). Ti ima neke crte karaktera koje te ine nepogodnim za mudar rad sa ljudskim umovima. Ti ne radi na nain koji e dati najbolje rezultate. Lt 205, 1904. Rad sa umovima je najosjetljivi posao u koji su ljudi ikad ukljuili. Nije svako pogodan za popravljanje zabludjelih. Nemaju svi mudrosti da pravedno postupaju, ljubei u isto vrijeme milost. Oni nijesu skloni da uvide neophodnost mijeanja ljubavi i njenog sauea sa vjernim ukorom. Neki su uvijek nepotrebno strogi i ne osjeaju nunost apostolovog naloga: I tako razlikujui jedne milujte. A druge strahom izbavljajte i iz ognja vadite (Juda 22, 23). 3T 269, 270 (1873) Ljudski razum nije svemogu. Jasno shvatanje onoga to Bog jeste i ta On zahtijeva od nas dae nam skroman pogled o sebi. Onaj ko pravilno prouava Svetu Rije nauie da ljudski intelekt nije svemogu, da bez pomoi koju niko sem Bog ne moe pruiti, ljudska snaga i mudrost samo su slabost i neukost. 5T 24 (1882) Pokazivanje Hristove milosti. Bog bi htio da svaki pojedinac manje gleda na ogranieno, manje zavisi od ljudi. Mi imamo savjetnike koji dokazuju da nemaju znanja o Hristovoj milosti i da ne razumiju istinu kao to je u Hristu. Oni koji sarauju sa Bogom imaju skromno miljenje o sebi. Oni nijesu hvalisavi, samozadovoljni i samouzvieni. Oni dugo trpe, ljubazni su, puni milosti i dobrih rodova. Ljudska ambicija se potiskuje u drugi plan. Hristova pravednost ide pred njima, a slava Gospodnja je njihova nagrada. SpT Series A, No. 3, p 49, May 7, 1895. (TM 215, 216) Pitanja za savjetnike. Kad smo pokuali izloiti zdrastvenu reformu naoj brai i sestrama i govorili im o vanosti jedenja i pijenja i injenja svega to rade na slavu Boju, mnogi su rekli o svojim postupcima: Nikoga se ne tie da li jedem ovo ili ono. Za sve to inimo sami emo snositi posledice. Dragi prijatelji, u velikoj ste zabludi. Neete samo vi stradati zbog pogrenog kursa. U velikoj mjeri, drutvo u kojem ivite snosi posledice vaih pogreaka, kao i vi sami. Ako vi patite zbog svoje neumjerenosti u jelu ili piu, mi koji smo oko vas ili se druimo sa vama trpjeemo takoe od vaih slabosti. Mi moramo patiti zbog na raun vaeg pogrenog kursa. Ako to utie na smanjenje vaih umnih ili tjelesnih moi, mi to osjeamo dok smo sa vama u drutvu i to nas dotie. Ako ste natmureni umjesto da ste
339
769
770
Dodatak
771
772
vedrog duha, vi bacate sjenku na duhove sviju oko vas. Ako smo alosni, potiteni ili u nevolji, vi biste mogli, kad biste bili dobrog zdravlja, da imate bistar mozak da nam pokaete izlaz govorite rijei utjehe. Ali ako je va mozak pomraen zbog vaeg pogrenog kursa ivljenja da nam ne moete dati pravi savjet, ne suoavamo li se i mi sa gubitkom? Ne zahvata li i nas va uticaj? Mi moemo imati znatan stepen povjerenja u svoje rasuivanje, pa ipak su nam potrebni savjetnici; jer pomo je u mnotvu savjetnika. Mi elimo da na kurs izgleda dosledno onima koje volimo, i elimo traiti njihov savjet i da su ga sposobni dati bistra uma. Ali kakva je korist od vaeg rasuivanja ako je vaa inteluktualna snaga do krajnosti iscrpljena, ako vam je mozak izgubio svoju vitalnost zato to je eludac primao neodgovarajuu hranu, ili odvie veliku koliinu zdrave hrane? Kako da vodimo rauna o sudu takvih osoba? Oni vide kroz gomilu nesvarene hrane. Zato va kurs ivljenja utie na nas. Nemogue je da slijedite neki pogrean kurs ne uzrokujui drugima patnju. 2T 356, 357 (1870) Paljiv pristup. Oni koji... su koji su nepaljivi i nagli u pristupanju ljudima pokazali bi iste mane u ponaanju, isti nedostatak takta i umjenosti u radu sa umovima, i ne treba da stupaju u slubu. 5T 399 (1885) Kako prenijeti jasne stvari. Osposobljena sam da kaem neke vrlo jasne stvari onima koji su postali zbunjeni. Nijesam se usuivala initi drugaije do kazati im istinu, zato to mi je bila data poruka za njih. Lt 271, 1903. Uite se Hristovom nainu postupanja sa umovima. Uite se postupati sa umovima kao to je Hritos inio. Ponekad se moraju izrei otre stvari, ali neka Sveti Duh Boji nastava u vaem srcu prije nego nego izreete resku istinu; neka onda istina sijee. Vi ne smijete sjei. Lt 65a, 1894 (2SM 371) Bolesnici imaju emocionalne potrebe. esto e se saosjeanje i taktinost pokazati na veu korist bolesniku nego najumjeniji tretman pruen na hladan, nezainteresovan nain. Kad ljekar prilazi bolesnikoj postelji na ravnoduan nain, gledajui bolesnika sa omalova-avanjem, rijeima i djelima ostavljajui utisak da taj sluaj ne zahtijeva veliku panju, i onda prepusti pacijenta njegovim razmiljanjima, on mu je vrlo nakodio. Sumnja i obeshrabrenje produkovani njegovom ravnodunou esto e neutralisati pozitivno dejstvo ljekova koje je propisao. MH 244 (1905) Ne prekor ve ljubazna ruka. Ako zapazite nekoga ije rijei ili stanovite pokazuju da se odvojio od Boga, ne optuujte ga. Nije va zadatak da ga osudite, ve da mu priete i da mu pomognete. Parabola o izgubljenoj ovci treba posluiti kao moto u svakom postupku. Boanski Pastir ostavlja devedest i devet, i odlazi u pustinju da trai onu koja se izgubila. Meu stijenama postoje opasne rasjeline i ikare, i pastir zna da ako je ovca u nekom od tih mjesta prijateljska ruka je mora izvui. Kad pronae izgubljenu, On je ne obasipa ukorima. On je samo radosan to je naao ivu. Kad uje njeno udaljeno blejanje, On doekuje svaku potekou da bi spasao svoju ovcu koja se izgubila. vrstom ali ipak njenom rukom on razdvaja drae, ili je vadi iz rasjeline; njeno je podie na ramena i nosi natrag u tor. isti, bezgreni Otkupitelj nosi grenog, neistog ovjeka. MS 17, 1895. Mudro savjetovanje. Saosjeanje je dobro i mudro pokazivati, ali ono se mora razborito dijeliti, uz saznanje da odreeni subjekat zasluuje saosjeanje. ta rei o primanju savjeta? Prie 25:9-12: Raspravi stvar svoju sa blinjim svojim, ali tue tajne ne otkrivaj
340
Dodatak
da te ne bi psovao ko uje.... Zlatna jabuke u srebrnim sudima jesu zgodne rijei. Zlato je grivna i nakit od najboljeg zlata mudri kara onome koji slua. Kad se sastajemo da pomognemo jedni drugima na putu ka nebu, kad se razgovara o boanskom i nebeskom, tada vrijedi govoriti; ali kad je razgovor usmjeren na sebe i na zemaljske i nevane stvari, utanje je zlato. Posluno uho primie ukor sa poninou, strpljenjem i pouljivou. Jedino tada su nai razgovori sa drugima na blagoslov i ispunjavaju ulogu koju im je Bog namijenio. Kada se obje strane boanskog naloga ispune, mudri savjetodavac ispunjava svoju dunost, a posluno uho slua i dobija blagoslov. Lt 52, 1893. (SD 166) Budite mirni i ljubazni, ta god da se deava. Uvijek e biti stvari koje uznemiravaju, zbunjuju i iskuavaju strpljenje.... Oni se moraju pripremiti za ovo, ne uzbuivati se i gubiti prisebnost. Moraju biti mirni i ljubazni to god da se deavalo.... Uvijek trebaju imati u vidu da rade sa ljudima i enama bolesnih umova, koji esto sagledavaju stvari u izopaenoj svjetlosti a ipak su uvjereni da savreno razumiju stvari. 3T 182 (1872) Ne oekivati previe. Propovjednici moraju biti paljivi ne oekujui previe od osoba koje jo uvijek tumaraju u tami zablude.... Oni trebaju biti strpljivi i mudri u radu sa umovima, imajui u vidu raznovrsne okolnosti koje su razvile takve crte karaktera u ljudima. 4T 262 (1876) Atmosfera mira. Prvi zadatak je, brao moja, osigurati blagoslov Boji u vlastitim srcima. Zatim unesite ovaj blagoslov u svoje domove, uklonite svoj kriticizam, pobijedite svoje pretjerano iziskivanje, i doputite da prevlada duh veselosti i ljubaznosti. Atmosfera doma prenijee se sa vama na radno mjesto, i nebeski mir okruivae vae due. Gdje god vlada Isusova ljubav, tu je saaljiva nenost i staranje o drugima. Najdragocjeni posao koji moja braa mogu preduzeti je njegovanje hristolikog karaktera. 5T 558, 559 (1889) Voenje na izvore ive vode. Onaj ko trai da utoli svoju e na izvore ovog svijeta pie samo da bi opet oednio. Ljudi su svugdje nezadovoljni. Oni eznu za neim to bi zadovoljilo potrebu due. Samo Jedan moe udovoljiti ovoj potrebi. Potreba svijeta, elja svih naroda, je Hristos. Boanska blagodat koju jedino On moe dati, je poput ive vode koja preia, osvjeava i krijepi duu. DA 187 (1898) Razumijevanje svjetovne take gledita. Prosvijetljeno rasuivanje primorava nas da priznamo da je nebesko superiornije od zemaljskog, pa ipak izopaeno ovjeije srce navodi ga da daje prednost svjetovnim stvarima. Miljenje velikih ljudi, teorije lano nazvane nauke se mijeaju sa istinama Svetih Spisa. RH, Nov 24, 1891. Najvei savjetnik. Doite Bogu sa svim svojim potrebama. Ne idite drugima sa svojim probama i iskuenjima; jedino vam Bog moe pomoi. Ako ispunjavate uslove Bojih obeanja, ta obeanja e vam se ispuniti. Ako vam je um usmjeren na Boga, vi neete ii iz ovog uzvienog stanja u dolinu potitenosti kad probe i iskuenja dou na vas. Neete izraavati sumnju i tamu drugima. Vi neete kazati: Ne znam o ovome ili onome. Ne osjeam se srenim. Nijesam siguran da imamo istinu. Neete ovo initi jer imaete sidro dui, sigurno i postojano. Kad izraavamo obeshrabrenje i zlovolju, Sotona slua sa avolskom radou, jer mu godi saznanje da vas je zarobio. Sotona ne moe itati nae misli, ali moe vidjeti nae postupke, uti nae rijei; i iz svog dugog poznavanja ljudske porodice, moe oblikovati svoja iskuenja tako da iskoristi slabe take naeg karaktera. I koliko ga esto upuujemo
341
773
774
Dodatak
na tajnu kako da zadobije pobjedu nad nama. Oh, kad bismo mogli kontrolisati svoje rijei i postupke! Kako bi postali jaki kad bi nae rijei bile takvog reda da ih se ne postidimo kad se suoimo sa izvjetajem o njima na dan suda. Koliko e drugaije izgledati na Dan Boji od onoga na ta su liile dok smo ih izgovarali. RH, May 19, 1891. Meu vama stoji Najmoniji Savjetnik svih vjekova, pozivajui vas da mu poklonite svoje povjerenje. Hoemo li se okrenuti od Njega ka nerazumnim ljudskim biima, koja u potpunosti zavise od Boga kao i mi sami? Jesmo li pali daleko ispod svojih preimustava? Neemo li biti krivi zbog tako malih oekivanja i to ne traimo od Boga ono to On ezne da nam da ? RH, June 9, 1910.
86. DIJELJENJE POVJERENJA

Vrijednost povjerenja donosi mir umu. Hristos pita svakog ko ispovijeda Njegovo ime: Ljubi li me? Ako volite Isusa, voljeete due za koje je On umro. ovjek moe da nema najprijatniju spoljanost, moe biti nesavren u mnogo emu; ali ako ima reputaciju postojanog potenja, zadobie povjerenje drugih. Lubav prema istini, zavisnost i povjerenje koje mu ljudi mogu ukazati, uklonie ili nadomjestiti neugodne crte u njegovom karakteru. Vrijednost povjerenja u vaem mjestu i pozivu, voljnost da se odreknete sebe zarad koristi drugih, donijee mir uma i Boju naklonost. 4T 353 (1879) Reakcija na izdato povjerenje. Do suda vi nikad neete znati uticaj ljubaznog, uviavnog kursa prema nedoslednima, nerazboritim i nedostojnim ljudima. Kad se suoimo sa nezahvalnou i izdajom svetog povjerenja, pokrenuti smo da iskaemo prezir i ogorenost. Krivac to i oekuje; on je spreman na to. Ali ljubazna snoljivost ga iznenauje i esto budi bolje podsticaje i enju za plemenitijim ivotom. MH 495 (1905) Na povjerenik je Isus. Malo je onih koji pravilno cjene ili koriste dragocjenu prednost molitve. Mi trebamo ii Isusu i kazati mu sve svoje potrebe. Moemo mu iznijeti svoje male brige i potekoe kao i svoje vee probleme. ta god se pojavi to nam nanosi bol ili nas uznemirava, iznesimo to Gospodu u molitvi. Kad osjeamo da nam je potrebno Hristovo prisustvo na svakom koraku, Sotona e imati manje mogunosti da nametne svoja iskuenja. On sraunato nastoji da nas udalji od naeg najboljeg i najsaosjeajnijeg prijatelja. Ne pravimo svojim povjerenikom nikog do Isusa. Mi moemo sa sigurnou razgovarati sa Njim o svemu to nam je na srcu. 5T 200, 201 (1882) Upozorenje vezano za ispovijedanje. Nikad ne ohrabrujte ljude da od vas trae milost. Kad vam ljudi dolaze za savjet, uputite ih na Onoga koji ita pobude svakog srca. U naoj svetenikoj slubi mora se unijeti drugaiji duh. Niko ne smije raditi kao ispovjednik; nijedan ovjek ne smije se uzdizati kao najvei. Na zadatak je poniziti sebe i uzdii Hrista pred ljudima. Nakon svog vaskrsenja, Spasitelj je obeao da e Njegova sila biti sa svima koji istupaju u Njegovo ime. Neka se ova mo i ovo ime uzvise. Treba stalno da imamo na umu molitvu Hristovu kad se molio da se svoje ja posveti istinom i pravednou. MS 137, 1907. (2SM 170) Ne ispovijedati tajne grijehe ljudima ukoliko vas ne vodi Sveti Duh. Iznesite ove misli ljudima koji dolaze da se molite za njih: mi smo ljudska bia, mi ne moemo itati srca ili poznavati tajne vaeg ivota. One su poznate vama samima u Bogu.
342
775
776
Dodatak
Ako se sada kajete zbog grijeha, ako neko od vas uvidi da u neemu ide nasuprot svjetlosti koja vam je data od Boga i zanemaruje dati slavu tijelu, Bojem hramu, ve ravim navikama uniava tijelo koje je Hristova svojina, priznajte to Bogu. Ukoliko nijeste pokrenuti Svetim Duhom na poseban nain da ispovijedate svoje grijehe privatne prirode ovjeku, ne povjeravajte ih nijednoj dui. Our Camp Meetings, pp 44, 45, 1892. (CH 373, 374) Uinite Boga svojim ispovjednikom. Svima je potrebno praktino iskustvo u vjerovanju Bogu za sebe. Neka nijedan ovjek ne bude va ispovjednik; otvorite srce Bogu; kaite mu svoju tajnu due. Iznesite mu svoje potekoe, male i velike, i On e vam pokazati izlaz iz svake od njih. Jedino On moe znati kako da vam prui potrebnu pomo. GW 418 (1915) Ispovijedio sam se Bogu. On mi je oprostio grijehe. Nezahvalno je govoriti o svojim slabostima i obeshrabrenju. Neka svako kae: ao mi je to poputam u iskuenju, to su moje molitve i moja vjera tako slabi. Nema opravdanja to sam zakrljao u svom vjerskom ivotu. Ali nastojim da steknem puninu karaktera u Hristu. Grijeio sam, a ipak volim Isusa. Padao sam manogo puta, a On je ipak pruio ruku da me spase. Ispriao sam mu sve o svojim pogrekama. Priznao sam sa stidom i alou da sam ga obesastio. Gledao sam na krst i rekao: Sve je ovo On podnio za mene. Sveti Duh mi je pokazao moju nezahvalnost, moj grijeh u izlaganju Hrista otvorenoj sramoti. Onaj koji ne zna za grijeh oprostio je moj grijeh. On me poziva na uzvieniji, plemenitiji ivot, i zaboravljam to je straga. MS 161, 1897. Nema nikakve posebne vrline u ispovijedanju ovjeku. Nadam se da niko nee usvojiti ideju da zarauje Boju naklonost ispovijedanjem grijeha, ili da ima neke posebne vrline u ispovijedanju ljudskim biima. Vjera koja kroz ljubav radi i oia duu mora postati iskustvo. Hristova ljubav podreuje ulne sklonosti. Istina ne samo to nosi u sebi dokaz nebeskog porijekla ve pokazuje da je blagodau Bojega Duha djelotvorna u oienu due. Gospod bi htio da mu svakodnevno dolazimo sa svim svojim problemima i priznanjem grijeha, da bi nas mogao odmoriti dajui nam da nosimo Njegov jaram i Njegovo breme. Njegov Sveti Duh, sa svojim blagodatnim uticajem, ispunie duu i svaka misao e doi u pokornost Hristu. 5T 648 (1889) ovjek se ne smije ispovijedati palom ovjeku. Nije poniavajue za ovjeka klanjati se pred svojim Tvorcem, ispovjedati grijehe i moliti se za oprotaj kroz zasluge raspetog i ustalog Spasitelja. Plemenito je priznati pogreke pred Onim koga ste ranili prestupom i pobunom. To vas uzdie pred ljudima i anelima; jer onaj koji se ponizuje povisie se. Ali onaj ko klei pred palim ovjekom i u ispovijesti otvara tajne pomisli i matanja svog srca obesauje sebe uniavanjem svoje muevnosti i svake plemenite pobude svoje due.... Ovo poniavajue ispovijedanje ovjeka palom ovjeku uveliko je odgovorno za porast zla koje kalja svijet i priprema ga za konano unitenje. 5T 638, 639 (1889) Otvoreno ispovijedanje tajnih grijeha sije sjeme zla. Pokazao mi je da se mnoge, mnoge ispovijesti nikad nijesu trebale izgovoriti pred smrtnicima; jer posledice su takve da ih ogranieno rasuivanje ljudskih bia ne moe predvidjeti. Sjeme zla se razasipa u umove i srca onih koji sluaju, i kad su u iskuenju, ovo sjeme narasta i donosi plod, i ponavlja se isto alosno iskustvo. Jer onaj koji je u iskuenju misli da ti grijesi ne mogu biti tako strani zato to su ih poinili postojani hriani, koji su dolazili na ispovijest. Na taj nain otvoreno ispovjedanje ovih tajnih grijeha u crkvi prije e se pokazati kao miris na smrt
343
777
778
Dodatak
779
780
nego na ivot. 5T 645 (1889) Otkrivanje tajni odvaja duu od Boga. Vidjela sam da kad se sastaju sestre koje su sklone razgovorima, Sotona je obino prisutan; jer nalazi posla. On eka da uzbudi um i koristi veliku prednost koju je stekao. On zna da sve ovo brbljanje, spletkarenje, otkrivanje tajni i analiziranje karaktera odvaja duu od Boga. Ovo je smrt duhovnosti i tihi vjerski uticaj. Sestra _________ veoma grijei svojim jezikom. Ona treba svojim rijeima uticati na dobro, ali njen razgovor je esto besmislen. Ponekad njene rijei imaju razliitu konstrukciju o nekim stvarima nego to nose. Ponekad ima pretjerivanja. Zatim ima pogrenih konstatacija. Ne postoji namjera za pogrenim tvrdnjama, ali navika velikog prianja i razgovora o stvarima koje su beskorisne toliko se dugo gajila da je postala bezbrina i nepromiljena na rijeima i esto ne zna ni sama ta je rekla. Ovo razara svaki uticaj na dobro koji be mogla imati. Vrijeme je za cjelovitu reformu u ovom pogledu. Njeno drutvo se ne bi cijenilo kao to se cijeni da se nije uputala u ove grene razgovore. 2T 185, 186 (1868) Izlivanje problema u ljudske ui. Mi ponekad izlivamo svoje probleme u ljudske ui, govo-rei o svojim jadima onima koji nam ne mogu pomoi, i zanemarujui da se povjerimo Isusu, koji je u stanju da promijeni put alosti u staze radosti i mira. ST, Mar 17, 1887. (HC 97) uvajte se od ljudi koji ne poznaju Boga. Nastavljajui da upuuje svoje uenike, Isus je rekao: uvajte se od ljudi. Nijesu smjeli da poklone potpuno povjerenje onima koji ne poznaju Boga i otvore im svoje savjete; jer bi to Sotoninim predstavnicima dalo prednost. ovjeije nakane esto djeluju nasuprot Bojim planovima. Oni koji zidaju Gospodnji hram treba da zidaju prema uzoru pokazanom na gori boanskoj prilici. Bog se obesauje i jevanelje izdaje kad njegove sluge zavise o savjetu ljudi koje ne vodi Sveti Duh. Svjetovna mudrost je ludost pre Bogom. Oni koji se oslanjaju na nju, sigurno e pogrijeiti. DA 354 (1898) Ne izdavajte povjerenje ili svetu odgovornost. Doi e kriza na svaku nau instituciju. Razni uticaji e djelovati protiv njih i od vjernika i od nevjernika. Ne smije se izdavati povjerenje ili sveta obaveza radi line koristi ili uzdizanja. Potrebno je da neprekidno revno pazimo na svoj ivot da ne bi ostavili pogrean utisak na svijet. Govorite i dajelujete ovako: Ja sam hrianin. Ne mogu postupati po svjetovnim naelima. Moram iznad svega voljeti Boga i svog blinjega kao sebe. Ne mogu se ukljuivati ili odobravati neku stvar koja na najmanji nain utie na moju korisnost, slabi moj uticaj ili razara ma ije povjerenje u Boja orua. 5T 479 (1889)
87. PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA

781
Nalazi se u Svetom Pismu. Prava naela psihologije nalaze se u Svetom Pismu. ovjek ne poznaje vlastitu vrijednost. On djeluje prema svojoj neobraenoj naravi karaktera zato to ne gleda na Isusa, Autora i Svritelja svoje vjere. Onaj koji dolazi Isusu, onaj ko vjeruje u Njega i ini ga svojim primjerom, shvata znaenje rijei: Onima dade mo da postanu sinovi Boiji (Jovan 1:12).
344
Dodatak
Ali kad zauzima mjesto kraj Isusovih nogu, on moe vidjeti kao u ogledalu u svom zlom, grenom ivotu strane dubine izopaenosti do kojih neobraeno ljudsko srce moe potonuti. On hvata odbljesak istog karaktera Bezgrenoga, bljesak savrenstva koji se daje pokajanom, obraenom greniku. Odjeven u blistave haljine Iskupiteljevog karaktera, on sjedi zajedno sa Hristom na nebeskim mjestima. MS 121, 1902. Bog tano razumije rad ljudskog uma. Gospod Bog je taan i nepogreiv u svom shvatanju. On razumije rad ljudskoga uma, aktivna naela ljudskih bia koja je oblikovao, kako e zapravo reagovati na objekte pred sobom, i na koji nain e djelovati pod svakim iskuenjem koje moe naii, i u svakoj okolnosti u kojoj se nau. Jer su pred oima Gospodu putevi ovjeiji, i mjeri sve staze njegove (Prie 5:21). Oi su Gospodnje na svakom mjestu (Prie 15:3). Jer gleda do krajeva zemaljskih i vidi sve to je pod svijem nebom (Jov 28:24). Gospod ispisuje sva srca i svaku pomisao zna (1 Dnevnika 28:9). On zna sve to nam dolazi na um i svaku pomisao. I nema tvari nepoznate pred Njim, nego je sve golo i otkriveno pred oima Onoga o kojemu govorimo (Jevrejima 4:13). Lt 18, 1895. Bog zna sve tajanstvene radnje ljudskog srca. Hoe li ljudi i ene prosuivati kako Bog smatra stvorenja koja je nainio? On je oblikovao ljudski um. Mi nemamo ni jednu plemenitu misao koja ne dolazi od Njega. On zna sve tajanstvene radnje ljudskog uma, jer nije li ga On nainio? Bog vidi da je grijeh unizio i degradirao ovjeka, ali ga posmatra sa saaljenjem; jer zna da ga Sotona ima u svojoj vlasti. MS 56, 1899. (6BC 1105) Religija donosi mir i sreu. Ostavlja se utisak na umove da religija kodi zdravlju. Ovo je obmana i ne treba je unositi. ista religija donosi mir, sreu i zadovoljstvo. Pobonost je korisna u ovom ivotu i ivotu koji dolazi. Lt 1b, 1873. Sjedenje kraj Isusovih nogu nasuprot uenju o ljudskom razumijevanju. Hristos se mora umijeati u sve nae misli, osjeanja i sklonosti. On se mora istai u najsitnijim detaljima svakodnevne slube u zadatku koji nam je dao da radimo. Kad, umjesto oslanjanja na ljudska shvatanja ili poistovjeivanje sa svjetovnim devizama, sjedimo kraj Isusovih nogu, udno se pojei Njegovim rijeima, uei od Njega i govorei: Gospode, ta hoe da inim? naa prirodna nezavisnost, nae povjerenje u sebe, snana samovolja, bie zamijenjeni za djetinji, pokoran, pouljiv duh. Kad smo u pravom odnosu sa Bogom, priznaemo Hristov autoritet da nas usmjerava i Njegovo pravo na bespogovornu poslunost. Lt 186, 1902. (HC 99) Pomijeati nauku o istinskoj pobonosti sa naukom o filozofiji uma. On nije dao nikakvu dodatnu svjetlost da zauzme mjesto Njegove Rijei. Ova svjetlost dovodi zbunjene umove Njegovoj Rijei, koja je, ako se pojede i svari, kao izvor snage i ivota dui. Tada e se dobra djela vidjeti kao svjetlost koja blista u tami. Da ste, dok ste prouavali nauku o filozofiji uma, marljivo izuavali nauku o pravoj pobonosti, vae hriansko iskustvo veoma bi se razlikovalo od postojeeg. Zato ste se okrenuli od istih livanskih potoka da pijete sa zamuenih voda iz ravnice prevarnost ljudskih izmiljotina? Srcu je potrebna sila koja se nalazi samo u Bojoj Rijei. Ova sila je hljeb ivota, i ako ovjek jede od njega, ivjee zauvijek. On ne treba da prosto povremeno kua hljeb koji silazi sa neba. On mora ivjeti o rijeima koje su duh i ivot onome ko ih prima. Ozbiljno prihvatanje istine, lino vrednovanje Hristovih rijei, vri preobraaj u karakteru. RH, Mar 15, 1892. (HC 115)
345
782
783
Dodatak
784
785
Sveti Duh ispunjava oieni um. Potrebno je da neprekidno punimo um sa Hristom i praznimo ga od sebinosti i grijeha.... Kao to je sigurno da praznite svoj um od tatine i povrnosti, vakuum e se ispuniti sa onim to Bog eka da vam da Njegovim Svetim Duhom. Tada e iz dobre riznice srca izlaziti dobre stvari, bogati dragulji misli, i drugi e hvatati te rijei.... Vae misli i naklonosti bavie se Hristom, i odraavaete na druge onu svjetlost to je pala na vas od Sunca pravednosti. RH, Mar 15, 1892. (HC 115) Naela primjenljiva na sve okolnosti. Gospod je govorio svojim glasom u Njegovoj Svetoj Rijei. Ove blagoslovene stranice su pune pouenja i ivota, usklaanog sa istinom. One su savreno pravilo ponaanja. Dati su uputi, izloena naela, koja su primjenljiva u svim okolnostima u ivotu, ak i ako neki poseban sluaj nije naznaen. Nita to je bitno nije ostalo neotkriveno za potpuni sistem vjere i pravilnu liniju ponaanja. Objanjena je svaka dunost koju Bog zahtijeva da obavimo; i ako neko propusti vjeni ivot, bie to stoga to je bio dovoljan sabi, uvjeren u sebe, pun prazne sujete, i nije se oslonio iskljuivo na zasluge Hristove krvi za spasenje. Niko nee odlutati sa prave staze ko krotko i ponizno uzima Bibliju za svog vodia, pravei od nje svog savjetnika. Lt 34, 1891. Istina je aktivno naelo. Istina je aktivno, djelotvorno naelo, koje oblikuje srce i ivot tako da postoji stalan pomak navie.... Pri svakom koraku u penjanju volja stie nov izvor akcije. Moralna obojenost postaje sve vie poput uma i karaktera Hristovog. Napredan hrianin ima milost i ljubav koju nadilazi znanje, jer boanski uvid u Hristov karakter duboko se oslanja na njegovu privrenost. Boju slavu koja je otkrivena na vrhu stepenica moe cijeniti samo penja koji napreduje, kojeg uvijek privlae vei, plemenitiji ciljevi koje Hristos otkriva. Moraju se ukljuiti sve sposobnosti uma i tijela. MS 13, 1884. (HC 68) Pozitivan pristup. Nebo obraa panju na onoga ko nosi oko sebe atmosferu mira i ljubavi. Takav e primiti svoju platu. On e stajati u veliki dan Gospodnji. MS 26, 1884. (HC 234) Savjet i obuka ne smiju preduprijediti individualan odnos sa Bogom. Ali dok su vaspitanje, obuka i savjet iskusnih ljudi bitni, radnike treba uiti da se u potpunosti ne oslanjaju na sud ijednog ovjeka. Kao Boji slobodni agenti, svi trebaju traiti mudrost od Njega. Kad uenik potpuno zavisi od tuih misli i ne ide dalje od prihvatanja njegovih planova, on vidi samo kroz oi tog ovjeka, i dotle je samo eho drugoga. Bog postupa sa ljudima kao sa odgovornim biima. On djeluje svojim Duhom kroz um koji je postavio u ovjeku, ako mu ovjek samo da priliku da radi i prepozna Njegovo djelovanje. On je zamislio da svako koristi svoj um i svijest za sebe. On ne namjerava da jedan ovjek postane sjenka drugoga izraavajui samo tue misli. 5T 724, 725 (1889) Bog odobrava najveu kulturu uma. Najvea kultura uma, ako se posveti kroz ljubav i strah Boji, prima Njegovo puno odobravanje. Skromni ljudi koje je Hristos odabrao bili su sa njim tri godine, podreeni oplemenjujuem uticaju Velianstva Neba. Hristos je bio najvei vaspita za kojega je svijet ikada znao. RH, June 21, 1877. (FE 47, 48) Um izvor svih akcija, dobrih ili loih. On je pripremio ovo ivo boravite za um; to je udesno sazdani hram koji je Gospod pripravio za nastavanje svog Svetog Duha. Um kontrolie cijelog ovjeka. Sve nae akcije, dobre ili loe, imaju svoj izbor u umu. Um je taj to oboava Boga i povezuje nas sa nebeskim biima. Ipak mnogi provode itav svoj
346
Dodatak
ivot ne opametivi se u pogledu na... pria o biseru] sadrinu ovog blaga. SpTEd 33, May 11, 1896. (FE 426) Nebeski usmjeren ili izopaen. Oplemenjen i proien, nebeski usmjeren razum je univerzalna sila za izgradnju carstva Bojega. Izopaen razum ima uravo suprotan uticaj; to je kvarenje te ljudske moi povjerene na umnoavanje u ozbiljnom radu za dobro. On vara i unitava. Bog je dao dovoljno darova da osposobi i umudri ljude da iznesu, i snano i milosrdno predstave, Gospodnja udesna djela svima koji ga ljube i dre Njegove zapovijesti. On bi htio da ovjek slua Njegove zapovjesti zato to je to za zdravlje i ivot svih ljudskih bia. Povjereni talenti su sveta odgovornost. Nijedan ovjek ne treba udjeti za talentima ukoliko kroz ozbiljnu molitvu za mudrost koja je odozgo koja e osigurati ispravno koritenje svih Bogom datih sposobnosti ne odlui da proslavi Boga talentima koji se daju. Primiti i vjerovati svetoj svjetlosti koju je Bog dao, i dodijeliti je onima koji su u tami zablude, udesna je stvar; jer ako se nesebino i savjesno daje na pomo, blagoslov i spasenje dua koje ginu, ona donosi vjernom radniku nebesko blago koje ga ini vie nego milionera na nebu. On je naslednik Boji, sunaslednik sa Isusom Hristom, u vjenoj i od svega pretenijoj slavi. MS 63, 1900. ovjek nainjen za plemenite svrhe. Istinska uzvienost uma, ne sklonost ka nadmoi, je ono to ini ovjeka. Odgovarajua kultivacija mentalnih moi ini ovjeka onim to jeste. Ove oplemenjujue sposobnosti daju se da pomognu u oblikovanju karaktera za budui besmrtni ivot. ovjek je bio stvoren za uzvienije, svetije stanje zadovoljstva nego ovaj svijet moe pruiti. On je nainjen po Bojem obliju za vee i plemenitije svrhe, koje privlae panju anela. 4T 438 (1880) Tok misli mora se promijeniti. Umovi mnogih zauzimaju tako nizak nivo da Bog ne moe raditi za njih ili sa njima. Tok misli mora se promijeniti, moralna osjetila moraju se probuditi da osjete Boje zahtjeve. Zbir i sutina istinske religije mora potvrivati i neprekidno priznavati rijeima, oblaenjem, ponaanjem na odnos sa Bogom. Poniznost treba zauzeti mjesto ponosa; trezvenost lakomislenosti; i posveenost nereligiozne i bezbrine ravnodunosti. 4T 582 (1881) Um motivie slubu. Vidjela sam da je tokom prolog ljeta prevladavao duh prisvajanja od ovoga svjeta koliko je to bilo mogue. Nijesu se drale Boje zapovijesti. Mi umom sluimo zakonu Bojem, ali umovi mnogih sluili su svjetu. I dok su im umovi bili sasvim zaokupljeni zemaljskim stvarima i sluenju sebi, nijesu mogli sluiti Bojem zakonu. 1T 150 (1857) Sluba koju Bog prihvata. Mnogi osjeaju da im njihove karakterne mane onemoguuju da zadovolje standard koji je Hristos istakao, ali sve to trebaju da rade je da se ponizuju na svakom koraku pod monom rukom Bojom. Hristos ne cijeni ovjeka po koliini posla koji obavlja ve po duhu u kojem se zadatak izvrava. Kad On vidi ljude da podiu bremena, pokuavajui ih nositi u poniznosti uma, sa nepovjerenjem u sebe i oslanjajui se na Njega, On domee njihovom radu svoje savrenstvo i doslednost, i Otac to prihvata. Mi smo prihvaeni u Ljubljenome. Grenikove mane se pokrivaju savrenstvom i puninom Gospoda nae Pravednosti. Oni koji sa iskrenim htjenjem, pokajnikog srca, ulau skromne napore da ive po Bojim zahtjevima
347
786
787
Dodatak
788
Otac posmatra sa saaljivom njenom ljubavlju. On ih smatra poslunom djecom, i dodjeljuje im se Hristova pravednost. Lt 4, 1889. Znanje o Hristu donosi svjeinu umu. Hristos je izvor ivota. Ono to je mnogima potebno je jasnije znanje o Njemu; potrebno ih je strpljivo i ljubazno, a ipak ozbiljno, poduiti kako se itavo bie moe otvoriti iscjeliteljskom uticaju neba. Kad svjetlost Boje ljubavi rasvijetli mrane odaje due, nespokoj i nezadovoljstvo prestaju, a radost daje svjeinu umu i zdravlje i energiju tijelu.- MH 247 (1905) Sa Hristom nema neuspjeha. Svemogua sila Svetog Duha je odbrana svakoj poniznoj dui. Hristos nee dopustiti da iko ko pokajniki i u vjeri trai Njegovu zatitu dospije pod vlast neprijatelja. Spasitelj je pored onih koji su u iskuenju i probi. Sa Njim ne moe biti neuspjeha, gubitka, nemogunosti, ili poraza; mi moemo sve kroz Onoga koji nam snagu daje. DA 490 (1898)
88. NEGATIVNI UTICAJI NA UM

789
790
Odstraniti sve prigovore. Mi trebamo oplijeviti iz svojih misli sve pritube i prigovore. Ne zadravajmo se na posmatranju svake mane koju moemo vidjeti.... Da bi se pravilno oslonili na Boga, moramo gledati na velike dragocjenosti istotu, slavu, silu, ljubaznost, privrenost, ljubav, koje nam Bog daruje. Na taj nain se nai umovi tako fiksiraju na ove stvari od vjenog interesa da nemamo elju pronalaziti nedostatke u drugima. MS 153, 1907. (HC 232) Mi smo skloni da pamtimo negativno. Moramo se uiti da stvaramo najbolje mogue postavke o sumnjivom ponaanju drugih.... Ako uvijek sumnjamo u zlo, mi smo u opasnosti stvaranja onog to doputamo sebi da sumnjamo... Mi ne moemo proi a da nam se ponekad ne povrijede osjeanja i okua narav, ali kao hriani moramo biti upravo toliko strpljivi, snoljivi, ponizni i skromni koliko elimo da budu drugi. Oh, koliko hiljada dobrih i ljubaznih djela koja primamo... nestane iz uma kao rosa pred suncem, dok umiljene ili stvarne nepravde ostavljaju utisak koji je kasnije nemogue izbrisati! Najbolji primjer koji se moe dati drugima je da sami budemo ispravni, i onda prepustimo sebe i svoju reputaciju Bogu, ne pokazujui suvinu brigu da ispravimo svaki pogrean utisak i predstavimo svoj sluaj u povoljnoj svjetlosti. Lt 25, 1870. (HC 237) Oblije koje prouavamo mijenja nae ivote. Sve to uzrokuje da vidimo slabost ovjeanstva je u Gospodnjoj namjeri da nam pomogne da gledamo na Njega, i ni u kom sluaju ne polamo povjerenje u ovjeka ili stavljamo tijelo sebi za miicu.... Mi se mijenjamo u oblije onoga ime se bavimo. Stoga koliko je vano otvoriti srca za stvari koje su istinite i ljubazne i dobre! Lt 6, 1893. (HC 248) Imati na umu ljudsku slabost. U ophoenju sa svojim blinjima moramo uzeti u obzir da imaju strasti sline naima, da osjeaju iste slabosti i podnose ista iskuenja. Oni, kao i mi, imaju borbu sa ivotom ako hoe sauvati svoje potenje.... Istinska hrianska utivost sjedinjuje i savrava pravdu i uglaenost, a milost i ljubav izgauju puninu, dajui najfinije primjese i najblagotvorniji arm karakteru. Lt 25, 1870. (HC 236) Ne podizati barijere. Gospod eli da Njegov narod slijedi drugaije metode od osuivanja pogrenog, ak iako je ta osuda pravedna. On eli da inimo neto vie od upuivanja optubi naim neprijateljima koje e ih samo udaljiti od istine. Djelo koje je
348
Dodatak
Hristos doao da obavi na naem svijetu nije podizanje barijera i stalno nametanje injenice ljudima da grijee. Onaj ko oekuje da prosvijetli obmanute ljude mora im prii blie i raditi za njih u ljubavi. On mora postati sredite svetog uticaja. GW 373 (1915) Nadvladati osjetljivost. Mnogi imaju ivu, neposveenu osjetljivost koja ih stalno dri na oprezu za neku rije, pogled ili postupak koji mogu protumaiti kao nedostatak potovanja i cijenjenja. Sve ovo se mora pobijediti. Svako treba istupati u strahu Bojem, dajui sve od sebe i ne uznemiravajui se pohvalama ili vrijeajui na ukor, revnosno sluei Bogu i uei se da najpovoljnije protumai ono to mu kod drugih izgleda neprimjereno. MS 24, 1887. (HC 240) Ne loviti pritube. Suditi svojoj brai, dopustiti da se gaje osjeanja protiv njih, ak iako mislimo da nijesu postupili ba kako treba prema nama, nee donijeti blagoslov naim srcima i uopte nee rijeiti sluaj. Ne usuujem se dopustiti osjeanjima da plove kanalom lovljenja svih mojih pritubi, iznova ih prenosei, i nastavati se u atmosferi nepovjerenja, neprijateljstva i razdora. Lt 74, 1888. (HC 239) Gubitak savjesne cjelovitosti. Kad izgubite svoju savjesnu cjelovitost, dua vam postaje bojno polje za Sotonu; imate dovoljno sumnji i strahova da paraliu vae moi i odvedu vas u obeshrabrenje. Lt 14, 1885. (HC 94) Naroito djelo Sotone u izazivanju razdora. Zanemarivanje njegovanja njenog obzira i meusobne trpeljivosti prouzrokovalo je razdor, nepovjerenje, prigovaranje i opte podvajanje. Bog... nas poziva da uklonimo ovaj veliki grijeh i nastojimo da ispunimo Hristovu molitvu da Njegovi uenici budu jedno, kao to je On jedno sa Ocem.... Naroito djelo Sotone je da prouzrokuje razdor... da bi liio svijet najmonijeg svjedoanstva koje hriani mogu dati da je Bog poslao svoga Sina da uskladi neobuzdane, ponosne, zavidne, ljubomorne i fanatine umove. Lt 25, 1870. (HC 237) Negativne emocionalne sile remete cijelo bie. Zavist i ljubomora su bolesti koje remete sve sposobnosti bia. One potiu od Sotone u raju.... Oni koji sluaju njegov [Sotonin] glas ruie druge, pogreno predstavljati i iskrivljivati injenice da bi sebe istakli. Ali nita pogano nee ui na nebo, i ukoliko se oni koji gaje taj duh ne promijene, nikada nee stii tamo, jer bi kritikovali i anele. Prieljkivali bi krunu drugih. Oni ne bi znali o emu da govore ukoliko ne bi mogli iznositi mane i pogreke drugih. RH, Sept 14, 1897. (HC 234) Nesveta narav dovodi u opasnost um i ivot jevaneliste. Tvoje ispoljavanje nesvete naravi, ak i na skuptinama Bojeg naroda, dovodi u opasnost tvoj um i ivot. Zapitaj se: Isplatili li mi se nastaviti ii ovim putem, u razdoru i svai? Lt 21, 1901. Kad se izgubi Boja sila. Ljudi i ene su otkupljeni skupo, veoma skupo! ak po cijenu ivota Sina Bojega. Kako je strano za njih kada se stavljaju u poloaj gdje se njihove fizike, mentalne i moralne moi kvare, gdje gube svoju snagu i istotu. Takvi mukarci i ene ne mogu ponuditi Bogu prihvatljivu rtvu. Preko izopaenog apetita i strasti ovjek je izgubio silu Boju i postao orue nepravde. itavo bie boluje tijelo, dua i duh. Ali obezbijeen je lijek za posveenje ovjeanstva. Nesveti um i tijelo mogu se oistiti. Ostvarena je udesna priprava da primimo oprotenje i spasenje. Lt 139, 1898. Onaj ko se dri jednostavnosti u svim svojim navikama, ograniavajui apetit i kontroliui strasti, moe ouvati svoje mentalne moi snanim, aktivnim i krjepkim,
349
791
792
793
Dodatak
794
795
brzim da uoe sve to zahtijeva promiljanje ili akciju, otrim da naprave razliku izmeu svetog i nesvetog, i spremnim se ukljue u svaki poduhvat na slavu Boju i dobrobit ovjeanstva. ST, Sept 29, 1881. (SD 86) Onima koji padaju nedostaje zdravo mentalno stanovite. Oni koji upadaju u Sotonine zamke jo nijesu doli do zdravog mentalnog stanovita. Oni su omamljeni, samovani, samodovoljni. Oh, s kakvom alou ih Gospod gleda i slua njihove rijei velike oholosti i tatine. Oni su naduti ponosom. Neprijatelj iznenaeno gleda kako su lako upali u zamku. Lt 126, 1906. Pretjerano povjerenje zamka neprijatelja. Koliko je uzaludna ljudska pomo kad se Sotonina sila ispoljava nad ljudskom biu koje je postalo samouzvieno i koje ne zna da sudjeluje u sotonskoj nauci. Sa vjerom u sebe on ide pravo u neprijateljevu zamku i biva uhvaen. On nije sluao data upozorenja i uhvaen je kao plijen Sotone. Da je hodao ponizno sa Bogom doao bi do zborita koje je Bog obezbijedio za njega. Tako bi u vrijeme opasnosti bio bezbjedan, jer Bog bi za njega podigao zastavu suprot neprijatelju. Lt 26, 1906. Srce je prirodno izopaeno. Mi moramo zapamtiti da su naa srca prirodno izopaena, i da ne moemo sami od sebe slijediti ispravan kurs. Samo milou Bojom, udruenom sa najozbiljnijim naporom sa nae strane, moemo zadobiti pobjedu. RH, Jan 4, 1881. (HC 111) Rave navike spreavaju razvoj. Svaka navika ili praksa koja slabi nervnu i modanu mo ili fiziku snagu onemoguuje ispoljavanje nove blagodati koja dolazi posle umjerenosti trpeljivosti. MS 13, 1884. (HC 69) Lijeni, nedisciplinovani umovi. Bog ne eli da budemo zadovoljni sa lijenim, nedisciplino-vanim umovima, glupavim mislima i gubitkom pamenja. CT 506 (1913) Prolazak kroz ivot protivno svijetu. Veina ovih nedisciplinovanih ide kroz ivot protivno svijetu, pravei propust gdje bi trebali uspjeti. Oni gaje miljenje da je svijet neprijateljski raspoloen prema njima zato to im ne laska i ne povlauje im, i oni se svete zauzimajui neprijateljski stav prema svijetu i nipodatavajui ga. Ponekad ih okolnosti obavezuju da izigravaju poniznost koju ne osjeaju; ali to ih ne prilagoava prirodnoj milosti, i njihov pravi karakter sigurno e se pokazati prije ili kasnije. 4T 202 (1876) Preispitati svaku naviku i obiaj. Ljude i ene treba uiti da paljivo preispituju svaku naviku i obiaj i jedanput odbace sve ono to stvara nezdravo stanje tijela i tako baca mranu sjenku na um. RH, Nov 12, 1901. (WM 127, 128) ta initi sa sumnjom. ak su i hriani sa velikim iskustvom esto napadani najstranijim sumnjama i kolebanjima.... Vi ne smijete smatrati da je zbog ovih iskuenja va sluaj beznadean.... Nadajte se u Boga, vjerujte u Njega, i odmorite se u Njegovim obeanjima. Lt 52, 1888. (HC 86) Kad avo dolazi sa svojim sumnjama i nevjerstvima, zatvorite vrata svoga srca. Zatvorite oi tako da se ne bavite njegovom paklenom sjenkom. Podignite ih tamo gdje moete gledati ono to je vjeno, i imaete snagu svakog asa. Kuanje vae vjere je dragocjenije od zlata.... To vas ini vitezom da bijete bitku Gospodnju.... Ne doputajte nikakvoj sumnji da ulazi u va um. Ne ugaajte avolu govorei o stranim bremenima koje nosite. Svaki put kad to inite, Sotona se smije to vas njegova dua moe kontrolisati i to ste izgubili iz vida Isusa Hrista svog Otkupitelja. MS 17,
350
Dodatak
1894. (HC 86) Ponavljanje slabi mo otpora. Nijedan ovjek ne moe ak jedanput posvetiti svoje Bogom date moi slubi svjetovnosti ili ponosu a da se ne nae na neprijateljskom tlu.... Svako ponavljanje grijeha slabi njegovu mo otpora, zasljepljuje njegove oi, i gui osvjedoenje. RH, June 20, 1882. (HC 160) Ohrabrivanje potitenih. U radu za rtve zlih navika, umjesto da im ukazujemo na oajanje i propast koje pospjeuju, skrenimo im pogled na Isusa. Usmjerimo ih na nebesku slavu. Ovo e uiniti vie za spasenje tijela i due od svih uasa groba koji se predoavaju bespomonim i obeznaenim ljudima. MH 62, 63 (1905) Bezrodne stvari koje troe vrijeme. Mi se moramo odvratiti od hiljadu predmeta koji izazivaju panju. Postoje stvari koje oduzimaju vrijeme i pobuuju ljubopitljivost, ali ne donose nita. esto se pridaje najvee interesovanje i poklanja svesrdna panja i energija srazmjerno beznaajnim stvarima. Prihvatanje novih teorija ne donosi u sebi novi ivot dui. ak i upoznavanje sa injenicama i teorijama koje su same po sebi vane od male je vrijednosti ukoliko se praktino ne sprovode. Mi trebamo osjeati odgovornost da dajemo svojoj dui ono to e hraniti i stimulisati duhovni ivot. MH 456 (1905) ivot sa namjerom. Mi trebamo ivjeti za budui svijet. Tako je bijedno ivjeti nasuminim, besciljnim ivotom. Potreban nam je cilj u ivotu da imamo svrhu ivljenja. Neka nam Bog svima pomogne da budemo samoportvovani, sa manje brige za sebe, zaboravniji na sebe i svoje sebine interese, i da inimo dobro, ne za slavu koju oekujemo da emo ovdje primiti ve zato to je to cilj naeg ivota koji odgovara svrsi naeg postojanja. Neka se nae svakodnevne molitve uzdiu ka Bogu da nas oslobodi sebinosti. Lt 17, 1872. (HC 242)
796
89. POZITIVNI UTICAJI NA UM

Zahvalnost unapreuje zdravlje. Nita nema veu tendenciju unapreenja zdravlja tijela i due kao duh zahvalnosti. Pozitivna je dunost odbiti melanholiju, nezadovoljne misli i osjeanja kao to je dunost moliti se. MH 251 (1905) Vlasnici mentalnih i fizikih sposobnosti. Kako je prirodno smatrati se potpunim vlasnikom sebe! Ali Nadahnuta Rije objavljuje: Vi nijeste svoji... Otkupljeni ste skupo (1 Korinanima 6:19, 20).... U svom odnosu sa blinjima mi smo vlasnici povjerenih mentalnih i fizikih sposobnosti. U svom odnosu sa Bogom mi smo pozajmitelji, pristavi Njegove blagodati. Lt 44, 1900. (HC 40) Cilj je dostizanje stanja jedinstva. Boja je volja da jedinstvo i bratska ljubav postoji meu Njegovom djecom. Hristova molitva neposredno prije Njegovog raspea bila je da uenici budu jedno kao to je On jedno sa Ocem, kako bi svijet mogao da vjerovati da ga je Bog poslao. Ova najdirljivija i divna molitva protee se kroz vjekove, sve do danas jer Njegove rijei su bile: Ne molim se samo za njih, nego i za one koji me uzvjeruju njihove rijei radi (Jovan 17:20). Dok ne smijemo rtvovati ni jedno naelo istine, na stalan cilj treba biti dostizanje ovog stanja jedinstva. To je dokaz naeg uenitva. Isus je rekao: Po tome e svi poznati
351
797
798
Dodatak
799
800
da ste moji uenici ako uzimate ljubav meu sobom (Jovan 13:35). Apostol Petar poziva crkvu: Budite svi jednoga uma, meusobno saaljivi, bratoljubivi (1 Petrova 3:8 engleski prevod). PP 520 (1890) Crpjeti pozitivno iz okruenja. Svi ste vidjeli u njedrima jezera divni bijeli ljiljan. Koliko smo se brinuli, koliko smo eljeli i nastojali doi do tog cvijeta. Bez obzira koliko je smea i otpadaka bilo oko njega, ipak to nije unitilo vau elju za ljiljanom. udili smo se kako ljiljan moe biti tako lijep i bijel tamo gdje ima toliko blata. Dakako, postoji stabljika koja se prua nanie do zlatastog pijeska i prikuplja samo najistije tvari koje hrane ljiljan dok se ne razvije u ist i besprekoran cvijet, kakvog ga vidite. Treba li nas ovo pouiti neemu? Svakako da. To pokazuje da iako je bezakonje svuda oko nas ne trebamo mu se pribliavati. Ne govorite o bezakonju i zlu koji su na svijetu ve uzdignite umove i razgovarajte o svom Spasitelju. Kad gledate bezakonje svuda oko sebe, to vas ini radosnijim to je on va Spasitelj a mi Njegova djeca. Dakle hoemo li gledati na bezakonje koje je oko nas i baviti se mranom stranom? Vi to ne moete izlijeiti; stoga govorite o neemu to je uzvienije, bolje i plemenitije. Govorite o onome to e ostaviti dobar utisak na um, i to e uzdii svaku duu od ovog bezakonja u svijetlost. MS 7, 1888. Brojanje blagoslova. Kad bi sva pogreno usmjerena energija bila posveena jednom velikom cilju obilnoj pripravi Bojih blagodati u ovom ivotu kakve bi darove mogli okaiti u hodnicima sjeenja, prebrajajui milosti i blagoslove Boje!... Tada bi navika gomilanja duhovnog blaga ozbiljno i istrajno kao to svjetovni ljudi tee zemaljskom i prolaznom postala trajno naelo. Vi moete biti nezadovoljni sadanjim zalihama kad Gospod ima itavo nebo blaenstava i riznicu dobra i milosti da opskrbi potrebe due. Danas nam je potrebno vie milosti, potrebno nam je obnovljenje Boje ljubavi i znaci Njegove dobrote, a On nee uskratiti ova dobra i nebeska blaga od iskrenog tragaa. MS 22, 1889. (HC 188) Vraanje srazmjerno darovima. Svakom sluzi je povjereno neto za ta je odgovoran, a razliiti talenti su srazmjerni naim razliitim sposobnostima. U raspodjeli svojih darova, Bog nije postupio pristrasno. On je razdijelio talente prema poznatim moima svojih slugu, i oekuje odgovarajue plodove zuzvrat. 2T 282 (1869) Razumjeti pravilnu upotrebu mentalnih i fizikih moi. Vrijeme treba koristiti razborito, ozbiljno i pod posveenjem Svetog Duha. Mi moramo razumjeti ta je ispravno a ta pogreno postupanje sa svojinom i sa mentalnim i fizikim sposobnostima. Bog je stvarni vlasnik svake moi koju je povjerio ljudskom posredniku. Vlastitom mudrou on odreuje termine kad ovjek koristi svaki dar Boji. On e blagosloviti pravilno korienje svake moi koja se upotrijebi na slavu Njegovog imena. Talenti govornitva, pamenja, svojine sve treba sabirati za slavu Boju, za unapreenje Njegovog carstva. Bog nam je prepustio upravu nad Njegovim dobrima u svom odsustvu. Svaki pristav ima svoj naroiti zadatak u unapreivanju Bojeg carstva. Niko nije izuzetak. Lt 44, 1900. (HC 40) Bog daje talente, ovjek kultivie um. Mi moramo kultivisati talente koje nam je dao Bog. Oni su Njegovi darovi i moraju se koristiti u pravilnom meusobnom odnosu tako da ine savrenu cjelinu. Bog daje talenat, umne moi, ovjek izgrauje karakter. Um je
352
Dodatak
Gospodnji vrt, i ovjek ga mora marljivo kultivisati da bi oblikovao karakter prema boanskom uzoru. Lt 73, 1899. (HC 106) Neposobnost proizvedena neaktivnou. Mnogi koji se izuzimaju iz hrianskog napora opravdavaju to svojom nesposobnou za rad. Ali da li ih je Bog nainio tako nesposobnim? Ova nesposobnost je proizvedena vlastitom neaktivnou i ovjekovjeena namjernim izborom. U sopstvenom karakteru oni ve ispunjaju presudu: Uzmite dakle od njega talant. Neprekidna zloupotreba talenata izvjesno e se odbiti Svetog Duha od njih, koji je jedina svjetlost. Reenica, Bacite nevaljalog slugu u tamu najkrajnju (Matej 25:30), stavlja peat Neba na izbor koji su sami nainili za vjenost. COL 365 (1900) Sjedinjavanje razliitih elemenata. Jedinstvo u raznolikosti je Boji plan. Meu Hristovim sledbenicima mora postojati sjedinjavanje razliitih elemenata, meusobno prilagoavanje, s tim da svako obavlja svoj posebni zadatak za Boga. Svaki pojedinac ima svoje mjesto u ispunjenju velikog plana koji nosi peat Hristovog oblija.... Jedan je sposoban da uradi odreeni posao, drugi ima razliit zadatak za koji je prilagoen, drugi ima jo razliitiju granu; ali svaki mora biti dopuna drugih.... Duh Boji, radie u i kroz razliite elemente, proizvee sklad akcije.... Mora postojati samo jedan vladajui duh Duh Onoga koji je neogranien u mudrosti, i u kome se svi ti raznoliki elementi okupljaju u divnu, neuporedivu zajednicu. Lt 78, 1894. ( HC 169) Srce se otkriva u karakteru. Ono to imamo u srcu otkriva se u karakteru i utie na one sa kojima se druimo. Nae rijei, naa dijela, su miris ivota na ivot ili smrti na smrt. Na sudu emo biti dovedeni licem u lice sa onima kojima smo mogli pomoi upuujui ih na prave, sigurne staze odabranim rijeima i savjetom, da smo imali svakodnevnu vezu sa Bogom i ivo, neprekidno zanimanje za spasenje njihovih dua. Und MS 73 (HC 241) Elektrina mo na druge umove (savjet jednom letarginom ovjeku). Treba da kultivie energiju karaktera, jer primjer energinog ovjeka je dalekosean i iznuuje oponaanje. Izgleda kao da ima elektrinu mo na druge umove. Malo je ozbiljnih ljudi na svijetu. Smetnje i prepreke doekae svakog radnika za Boga. Ali to ljude treba pokrenuti na odlu-nost. Energian, ozbiljan radnik nee dopustiti da mu se pregradi put. On e poruiti barijere. Potrebna ti je postojana, ujednaena, istrajna energija. Mora disciplinovati sebe. Naini cjelovitu promjenu. Uloi napor i pobjedi sva djetinjasta osjeanja. Odlui da neto postigne i uini to. Ti ima dobre namjere. Uvijek ide da neto radi, ali se toga ne prihvata i ne radi. Mnogo vie se bavi razgovorima nego konkretnom akcijom. Imao bi mnogo bolje zdravlje kad bi imao vie energije i postigao neto uprkos preprekama. Lt 33, 1886. Boja ljubav se ne moe definisati. Hristova ljubav je zlatni lanac koji povezuje ograniena, ljudska bia koja vjeruju u Isusa Hrista sa beskonanim Bogom. Ljubav koju Gospod ima za svoju djecu prevazilazi znanje. Nikakva nauka ne moe je dokuiti. to vie osjeamo uticaj ove ljubavi, to e mo biti skromniji i ponizniji. Lt 43, 1896. (5BC 1141) Religija oblikuje cijelo bie. Prava religija ima ima svoje sjedite u srcu; i poto je ona tu trajno naelo, ona djeluje prema vani, oblikujui spoljno ponaanje, dok se itavo bie ne poistovjeti sa Hristovim oblijem; ak se i misli podreuju Hristovom umu. Ako ovo trajno
353
801
802
Dodatak
803
804
naelo nije u srcu, um e se oblikovati po prevarnom obrascu Sotoninog uma, inei njegovu volju na propast due. Atmosfera koja okruuje takve due je tetna za sve oko njih, bilo vjernike ili nevjernike. Lt 8, 1891. Upoznavanje sa prirodom donosi zdravlje tijelu, umu i dui. Stvari u prirodi su Boji blagoslov, pripravljene da daju zdravlje tijelu, umu i dui. One su date zdravima da ostanu zdravi i bolesnima da ozdrave. Tretman vodom u obnovi zdravlja pokazae se djelotvornijim od svih ljekova na svijetu. 7T 76 (1902) Poslunost donosi spokoj. Postojae mir, trajni mir, koji pritie u duu, jer odmor se nalazi u savrenoj pokornosti Isusu Hristu. Poslunost Bojoj volji donosi spokoj. Uenik koji smjerno i ponizno koraa po stopama Otkupitelja nalazi odmor koji svijet ne moe dati niti ga moe oduzeti. Ko se tebe dri, uva ga jednako u miru, jer se u tebe uzda (Isaija 26:3) Lt 6, 1893. (HC 98) Krotost tei miru. Poniznost i krotost uma, koja je uvijek karakterisala ivot Sina Bojega, i koju imaju Njegovi iskreni sledbenici, donosi zadovoljstvo, mir i sreu koje ih uzdiu iznad robovanja izvjetaenom ivotu. HR, Dec, 1871. (HC 98) Oprotaj znai odmor dui. Kakav je to pokoj obean? To je svijest da je Bog istinit, da On nikad nee razoarati onoga ko mu dolazi. Njegov oprotaj je potpun i besplatan, i Njego-vo prihvatanje znai odmor dui, poinak u Njegovoj ljubavi. RH, Apr 25, 1899. (HC 97) Spokoj rezultat pokoravanja sebe. Odmor se nalazi kad se odbaci svako samoopravdanje, svako rasuivanje sa sebine take gledita. Potpuno pokoravanje sebe, prihvatanje Njegovih puteva, je tajna savrenog pokoja u Njegovoj ljubavi.... inite upravo ono to je On rekao da inite i budite uvjereni da e Bog uiniti sve to je rekao da hoe.... Da li ste mu doli, odriui se svih svojih idola, svog nevjerstva i svake samopravednosti? Doite takvi kakvi jeste, slabi, bespomoni, i spremni da umrete sebi. RH, Apr 25, 1899. (HC 97) Vitalni interesi u uvanju sebe. Zapamtite da iskuenje nije grijeh. Zapamtite da koliko god bile teke okolnosti u kojima se ovjek moe nai, nita ne moe stvarno oslabiti njegovu duu sve dok ne poputa iskuenju ve uva svoje potenje. Za vas osobno je od ivotnog znaaja da se uvate. Niko vas ne moe povrijediti bez vaeg pristanka. Sve satanske legije ne mogu vam nauditi ukoliko ne otvorite duu lukavstvima i strijelama Sotone. Nikad vam se nee desiti propast ukoliko to ne dozvolite. Ako nema pokvarenosti u vama samima, sva ta prljavtina koja vas okruuje ne moe vas ukaljati. Lt 14, 1885. Kontrolisati osjeanja. Mi se radujemo u nadi, ne u osjeanju. U nadi slave Boje mi znamo da nevolja gradi trpljenje a iskustvo nadu. ta to znai? Ako se ne osjeamo onako kako elimo, hoemo li podlei nestrpljenju, govorei rijei koje pokazuju da imamo sotonske atribute. Mi ne moemo dopustiti izgovaranje grubih i neljubaznih rijei, zato to se nalazimo izloeni pogledu nebeskih umova i bijemo bitku koju posmatra itav nebeski univerzum; i kako alostimo Boje srce kad ga se odriemo na bilo koji nain! Znaci raspea na Hristovim rukama pokazuju da nas je urezao na svojim dlanovima. MS 16, 1894. Ohrabrenje obnavlja tijelo i duu. Govorite onima koji pate o Spasiteljevom saaljenju.... On saaljivo posmatra one koji smatraju svoj sluaj beznadenim. Dok je dua ispunjena strahom i uasom, um ne moe zapaziti njeno Hristovo sauee. Nai sanatorijumi moraju biti agencije za donoenje mira i spokoja uznemirenim umovima.
354
Dodatak
Ako potitenog nadahnete spasonosnom vjerom, punom nade, zadovoljstvo i veselost zauzee mjesto obeshrabrenosti i nespokoja. Tada se moe ostvariti udesna promjena u njihovom fizikom stanju. Hristos e obnaviti tijelo i duu, a svijest a Njegovom saosjeanju i ljubavi, donijee poinak u Njemu. On je sjajna zvijezda danica, koja blista usred moralne tame ovog grenog, pokvarenog svijeta. On je svjetlost svijeta, i svi koji mu predaju srca nai e mir, odmor i radost. Lt 115, 1905. (MM 109, 110) Hrianin nije pasivan ve aktivan. Zdrav hrianin koji raste nee biti pasivni primalac meu svojim blinjima. On mora davati kao to prima. Nae blagodati se poveavaju sa upotrebom. Hriansko drutvo e nas snabdjeti istim vazduhom za udisanje, i tu moramo biti aktivni aspiratori. Hrianski rad sadri uzajamno razumijevanje, hrabrenje, uputstva koja se daju onima kojima su potrebna, ograniavanje sebe, ljubav, strpljenje i snoljivost, i kad se tako radi, u nama se stvara vjera, poslunost, nada i ljubav prema Bogu.... Za duhovnu vrstinu i snagu bitno je da dua vjeba. Djelo se mora obaviti ispoljavanjem duhovne aktivnosti u koritenu prilika za injenje dobra.... to je ovjek vjerniji u ispunjavanju hrianske dunosti, to se razija vea zdravost. Lt 1, 1882. (HC 260) Drutvena mo mora se unapreivati. Kroz drutvene odnose hrianstvo dolazi u kontakt sa svijetom. Svaki mukarac ili ena koji su primili boansko prosvjetljenje trebaju rasipati svjetlost na mrane staze onih koji nijesu upoznati sa boljim putem. Mo drutva, posveena Hristovim Duhom, mora se koristiti u dovoenju dua Spasitelju. Hristos se ne smije sakriti u srcu kao blago za kojim se udi, posveeno i drago, ostavljeno na uivanje jedino vlasniku. Mi moramo imati Hrista u sebi kao izvor vode koja tee u vjeni ivot, osvjeavajui sve koji sa nama dolaze u dodir. MH 496 (1905) Potencijal hrianstva. U obinom ivotu ima mnogo ljudi koji strpljivo obavljaju svakodnevne poslove, nesvjesni da poseduju moi koje bi ih, kad bi se aktivirale, uzdigle do nivoa najpotovanijih ljudi na svjetu. Dodir vjete ruke je neophodan da probudi ove uspavane sposobnosti. Takve ljude je Isus pozvao da budu Njegovi saradnici, i dao im preimustvo da se drue sa Njim. Svjetski velikani nikada nijesu imali takvog uitelja. Kad su uenici proli Spasiteljevu obuku, vie nijesu bili neupueni i neprosvijeeni. Oni su postali kao On u umu i karakteru, i ljudi su znali da su bili sa Isusom. DA 250 (1898) Potreba za ciljem. Dok ivite imajte cilj u ivotu. Skupljajte sunevu svjetlost oko sebe umjesto oblaka. Nastojte da budete svjei, krasni cvijet u Bojem vrtu, miriui svima oko vas. inite ovo, i neete ni tren ranije umrijeti; ali izvjesno e te skratiti svoje dane nesrenim albama, pravei svoje patnje i nelagodnosti temom razgovora. HR, June, 1871. ivot sa namjerom donosi jedinu pravu sreu. Oni koji imaju ivotni cilj, koji nastoje da budu na korist i blagoslov svojim blinjima i da proslave svog Otkupitelja, su jedini istinski sreni na zemlji, dok ovjek koji je nespokojan, nezadovoljan, i traga za svim i svaim u nadi da e pronai sreu, uvijek razoarano ali. Uvijek mu neto nedostaje i nikad nije zadovoljan, zato to ivi samo za sebe. Neka injenje dobra bude va cilj, da vjerno odigrate svoju ulogu u ivotu. Lt 17, 1872. (HC 242) Naprei svaki nerv. Mi moramo naprei svaki duhovni nerv i mii.... Bog... ne eli da ostanete poetnici. On eli da se uspnete na najveu skalu na ljestvici i zatim sa nje iskoraite u carstvo naega Gospoda i Spasitelja Isusa Hrista. MS 8, 1899. (HC 217)
805
806
355
Dodatak
Dodatak A
Savjet jednoj depresivnoj srednjovjenoj eni Moje misli idu k tebi, Marta elimo te vidjeti, i elimo vidjeti da potpuno vjeruje u dragog Spasitelja. Voli te Onaj koji je dao svoj ivot za tebe zato to je cijenio tvoju duu. Nedavno sam imala san. Ila sam kroz batu a ti si bila pored mene. Govorila si: Pogledaj ovaj neugledan grm, ovo nakaradno drvo, onu jadnu zakrljalu ruu. To mi stvara rav osjeaj, jer izgleda da predstavlja moj ivot i odnos u kojem stojim pred Bogom. Spazila sam velianstvenu priliku koja je hodala ispred nas i rekla: Sakupljajte rue, ljiljane i karanfile, a ostavite trnje i neugledno bunje, i ne ranjavajte duu koju je Hristos izabrao. Probudila sam se; opet sam zaspala i ponovio se isti san. I probudila se i zaspala, i trei put se ponovio. Dakle eljela bih da ovo uzme u obzir i odbaci svoje nepovjerenje, svoje brige, svoje strahove. Ne gledaj na sebe ve na Isusa, skreni pogled sa svog mua na Isusa. Bog ti je govorio rijei ohrabrenja. Prihvati ih djeluj po njima, idi po vjeri a ne po gledanju. Vjera je pak tvrdo ekanje onoga emu se nadamo i dokazivanje onoga to ne vidimo (Jevrejima 11:1). Isus te dri svojom rukom. Isus nee dopustiti neprijatelju da te savlada. Isus e ti dati pobjedu. On ima snagu; On ima pravednost. Moe je traiti kod sebe i vrlo se razoarati zbog toga jer se tu ne nalazi. Isus je ima. Tvoja je vjerom zato to ljubi Boga i dri njegove zapovijesti. Ne sluaj Sotonine lai, ve prebrajaj Boja obeanja. Sakupljaj rue, ljiljane i karanfile. Govori o Bojim obeanjima. Govori o vjeri. Vjeruj u Boga, jer On je tvoja jedina nada. On je i moja jedina nada imam strane borbe sa Sotoninim kuanjima na obeshrabrenje, ali neu popustiti ni pedalj. Ne dam Sotoni prednost nad svojim tijelom ili umom. Ako gleda na sebe, vidjee samo slabost. Tamo nema Spasitelja. Nai e Isusa izvan sebe. Mora ga gledati i ivjeti, gledati Onoga koji je postao grijeh za nas da bi se mogli oistiti od grijeha i primiti Hristovu pravednost. Dakle, Marta, ne gledaj na sebe, ve na Isusa. Govori o Njegovoj ljubavi, Njegovoj dobroti, Njegovoj sili, jer on nee dozvoliti da se iskua vie nego to moe podnijeti. Ali u Hristu je naa pravednost. Isus nadomjeta nae nedostatke zato to vidi da to ne moemo sami. Dok se molim za tebe vidim blagu svjetlost koja okruuje ruku ispruenu da te spasi. Boje rijei su nae punomoje. Mi stojimo na njima. Mi volimo istinu. Volimo Isusa. Osjeanja nijesu dokaz Bojeg nezadovoljstva. Tvoj ivot je dragocjen u Bojim oima. On ima zadatak za tebe. On ti sada nije otkriven, ali samo hodaj u vjeri bez ijedne rijei koja bi alostila dragog Isusa i pokazala da se plai vjerovati mu. Daj mu svoju ruku. On se prua preko nebeskih prostranstava da bi to u povjerenju uinili. Oh, kakvu ljubav, kakvu njenu ljubav je Isus pokazao u nau korist. Biblijska obeanja su karanfili, rue i ljiljani u Gospodnjem vrtu. Oh, koliko ih ide mranom stazom, gledajui na nepoeljne, rune stvari pored sebe dok je korak dalje cvijee. Oni misle da nemaju prava kazati da su djeca Boja i osloniti se na obeanja koja su im izloena u jevanelju zato to nemaju dokaza da ih Bog prihvata. Oni
356
807
808
Dodatak
prolaze kroz bolne bitke alostei svoje due kao to je inio Martin Luter nameui se na Hristovu pravednost. Postoje mnogi koji misle da mogu doi Isusu samo na nain na koji je to uinilo dijete opsjednuto demonom koji ga je bacao i raskidao dok nije odvedeno Spasitelju. Ti nijesi takva da ima borbe i iskuenja poput ovih. Riard Bakster (Richard Baxter) je bio oaloen zato to nije imao takve muenike i ponizne poglede o sebi kakve je mislio da treba imati. Ali ovo je na kraju objanjeno na njegovo zadovoljstvo i mir je doao u njegovo srce. Ne trai se da preuzima breme na sebe, jer ti si Hristovo vlasnitvo. On te ima u ruci. Njegove vjene ruke su oko tebe. Tvoj ivot nije bio ivot grijeha u uobiajenom smislu te rijei. Ti ima savjestan strah od pogrenog djelovanja, naelo u srcu da odabere to je pravo, i sada treba da okrene svoje lice od ikare i trnja ka cvijeu. Neka ti se pogled usredsredi na Sunce pravednosti. Ne pravi od svog dragog, ljubljenog nebeskog Oca tiranina, ve posmatraj Njegovu njenost, Njegovo saaljenje, Njegovu veliku ljubav i saosjeanje. Njegova ljubav nadmauje ljubav majke prema djetetu. Majka moe zaboraviti, ali Ja neu zaboraviti tebe (Isaija 49:15), govori Gospod. Isus eli da mu vjeruje. Moja je ozbiljna molitva da Njegov obilni blagoslov poiva na tebi. Roena si sa naslijeenom obeshrabrenou, i potrebno je da stalno ohrabruje beznadno stanje osjeanja. Poprimila si od oca i majke osobitu savjesnost i takoe naslijedila od majke sklonost da vie potcjenjuje nego uzdie sebe. Rije te pokree, dok je za nekog drugaijeg temperamenta jedino dovoljna teka osuda da ga pokrene. Da si bila na mjestu gdje zna da bi pomagala drugima, koliko god bio teak teret i zamoran posao, inila bi sve sa radou, a ipak nanosila sebi bol da nijesi uradila nita. Samuilu, koji je sluio Bogu od djetinjstva, je bila potrebna posve razliita disciplina od one koju postavlja tvrdoglava, sebina volja. Tvoje djetinjstvo nije bilo obiljeeno tegobom, premda su postojale zablude ljudske prirode u njemu. itava stvar je bila otvorena preda me. Poznajem te bolje nego ti samu sebe. Bog e ti pomoi da trijumfuje nad Sotonom ako jednostavano povjeri Isusu da bije ove ozbiljne bitke koje si ti potpuno nesposobna da vodi u svojoj ogranienoj snazi. Ti voli Isusa, i On voli tebe. Dakle, samo mu strpljivo vjeruj, ponavljajui: Gospode, ja sam Tvoja. Predaj se iskreno Hristu. Radost nije dokaz da si hrianka. Tvoj dokaz je u Ovako govori Gospod. Vjerom te predajem, draga moja sestro, u naruje Isusa Hrista. itaj ove stihove i tu pronai sebe: Drugog zaklona nemam, Predajem Ti svoju Bespomonu duu; Ne ostavljaj me, o ne ostavljaj me samu! Jo me ukrijepi i utjei; Sva moja vjera poiva na Tebi, Od Tebe mi dolazi sva pomo; Pokrij moju nezatienu glavu Sjenkom Tvojih krila. Obilje milosti je u Tebi Milosti to oprata sve moje grijehe; Neka me operu i oiste iznutra
357
809
810
Dodatak
potoci iscjeliteljske blagodati; Ti si Izvor ivota sveg, Dopusti mi da se uhvatim za Tebe; Rasti u mom srcu Uzdiui se kroz svu vjenost. Lt 35, 1887.
Dodatak B
Bezuslovna vjera bez obzira na promjene u emocionalnoj atmosferi Lino iskustvo autora
811
812
Kad ste u dubokoj tami, to je zato to se Sotona postavlja izmeu vas i sjajnih zraka Sunca pravednosti. U trenucima nevolje svjetlost je pomraena, a mi ne shvatamo zato sigurnost izgleda uklonjena. Navedeni smo da gledamo na sebe i sjenku krsta, i to nas spreava da vidimo utjehu koja postoji za nas. Mi se alimo na put i izvlaimo ruku iz Hristove ruke. Ali ponekad se Boja naklonost iznenada sputa na duu i tama nestaje. ivimo u svjetlosti Golgotskog krsta. Ne bavimo se vie tamom, izraavajui svoje alosti, jer to samo produbljuje nau nevolju. Nemojmo nikad zaboraviti, ak i kad hodimo dolinom, da je Hristos i tada sa nama dok hodimo u vjeri isto kao kad smo na vrhu planine. Jedan glas nam govori: Zar neete poloiti svoje breme na Nosioca Bramena, Gospoda Isusa Hrista? Pismo govori: Znam kome vjerovah, i uvjeren sam da On moe sauvati ono to sam mu predao za onaj dan. Kojega ne vidjevi ljubite i kojega sad ne gledajui no vjerujui ga radujete se radou neiskazanom i proslavljenom, primajui kraj svoje vjere spasenje duama (2 Timotiju 1:12; 1 Petrova 1:8, 9). Bila sam zaista zaustavljena pod sjenkom krsta. Za mene nije bilo uobiajeno biti nadvladana i podnositi toliku potitenost duha kao to sam podnijela poslednjih nekoliko mjeseci. Ne bih se htjela igrati sa vlastitom duom i tako se poigravati sa svojim Spasiteljem. Ne bih uila da je Isus ustao iz groba, da se uspeo na visinu i ivi da posreduje za nas pred Ocem ukoliko ne bih praktino sprovodila svoja uenja i vjerovala u Njega za Njegovo spasenje, predajui svoju bespomonu duu Isusu za Njegovu milost, za pravdu, za mir i ljubav. Moram vjerovati u Njega bez obzira na promjene u mojoj emocionalnoj atmosferi. Moram pokazivati zahvalnost Onome koji me pozvao iz tame ka udesnom vidjelu svome (1 Petrova 2:9). Moje srce mora biti postojano u Hristu, mom Spasitelju, posmatrajui Njegovu ljubav i milostivu dobrotu. Ne smijem mu vjerovati tu i tamo, ve uvijek, da bih mogla pokazati rezultate nastavanja u Onome koji me je otkupio svojom dragocjenom krvlju. Mi se moramo uiti da vjerujemo obeanjima, da imamo postojanu vjeru tako da ih moemo prisvajati kao sigurnu rije Boju.
358
Dodatak
Mnogi koji ljube Boga i nastoje da Ga proslave strahuju da nemaju prava traiti Njegova bogata obeanja. Oni se bave svojim bolnim bitkama i tama okruuje njihovu stazu. inei tako oni gube iz vida svjetlost ljubavi koju Isus Hristos rasipa nad njima. Oni gube iz vida veliko otkupljenje koje je pribavljeno za njih po beskonanoj cijeni. Mnogi stoje daleko kao da se plae dotaknuti ak i rub Hristove odee, ali Njegov milostivi poziv dopire i do njih dok moli: Doite k Meni svi koji ste umorni i natovareni, i Ja u vas odmoriti. Uzmite jaram Moj na sebe, i nauite se od Mene, jer Ja sam krotak i ponizan u srcu: i nai ete odmor duama svojim. Jer jaram je Moj blag, i breme je Moje lako (Matej 11:28-30). MS 61, 1894.
359
Skraenice
SKRAENICE
AA AH AM
1BC CD CEd CG CH CM COL CS CSW CT CTBH CW DA Ed Ev EW FE GC GCB GH GW HC HL HPMMW HR HS KH LS
The Acts of the Apostles (Djela apostola) Adventist Home (Temelji srenoga doma) An Appeal to Mothers Relative to the Great Cause of the Physical, Mental and Moral Ruin of Many of the Children of Our Time (Apel majkama vezano za veliki uzrok fizike, mentalne i moralne propasti mnoge djece naega vremena) The Seventh-day Adventist Bible Commentary, Vol. 1 (2BC etc. for Vols.2-7) (Adventistiki biblijski komentar, 1 tom (tomovi 2-7)) Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i ishrani) Christian Education (Hriansko vaspitanje) Children Guidance (Podizanje djeteta) Counsels on Health (Savjeti o zdravlju) Colporteur Ministry (Kolporterska sluba) Christ's Object Lessons (Hristove oigledne pouke) Counsels on Stewardship (Savjeti o pristavskoj slubi) Counsels on Sabbath School Work (Savjeti o radu subotne kole) Counsels to Parents, Teachers, and Students (Savjeti roditeljima, uiteljima i uenicima) Christian Temperance (E.G.White) and Bible Hygiene (James White) (Hrianska umjerenost (E.G.Vajt) i biblijska higijena (Jakov Vajt)) Counsels to Writers and Editors (Savjeti piscima i izdavaima) Desire of ages (enja vjekova) Education (Vaspitanje) Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education (Osnove hrianskog vaspitanja) The Great Controversy (Velika borba) General Conference Bulletin (Bilten Generalne konferencije) Good Health (Dobro zdravlje) Gospel Workers (Radnici jevanelja) Our High Calling (Na visoki poziv) Health: or How to Live (Zdravlje: ili kako ivjeti) Health, Philanthropic, and Medical Missionary Work (Zdravstveni, filantropiki i medicinsko-misionarski rad) Health Reformer (Zdravstveni reformator) Historical Sketches of the Foreign Missions of the Seventh-day Adventists (Istorijske zabiljeke o stranim misijama Adventista sedmog dana) That I May Know Him (Poznavati Njega) Life Sketches of Ellen G. White (Dogaaji iz ivota Elen G. Vajt)
360
Skraenice
Lt MB MH ML MM MS MYP PHJ PK PP RH SC SD 4SG SL 1SM 2SM

SpT Series A SpT Series B
Ellen G. White Letter (Pisma Elen G. Vajt) Thoughts From the Mount of Blessing (Misli sa Gore blagoslova) Ministry of Healing (Sluba iscjeljenja) My life today (Moj ivot danas) Medical Ministry (Medicinska sluba) Ellen G. White Manuscript (Rukopisi Elen G. Vajt) Message to Young People (Poruka mladima) Pacific Health Journal (Pacifiki zdravstveni urnal) Prophets and Kings (Proroci i carevi) Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) Review and Herald (Pregled i glasnik) Steps to Christ (Put Hristu) Sons and Daughters of God (Sinovi i keri Boje) Spiritual Gifts, Vol 4, part 1 (Duhovni darovi, 4 tom, 1dio) Sanctified Life (Posveeni ivot) Selected Messages, Book 1 (Odabrane poruke, knjiga 1) Selected Messages, Book 2 (Odabrane poruke, knjiga 2) Special Testimonies, Series A (Posebna svjedoanstva, Serija A) Special Testimonies, Series B (Posebna svjedoanstva, Serija B) Special Testimonies to the Battle Creek Church (Posebna svjedoanstva crkvi u Batl Kriku) Special Testimonies on Education (Posebna svjedoanstva o vaspitanju) Special Testimonies Relating to Medical Missionary Work (Posebna svjedoanstva koja se odnose na medicinsko-misionarski rad) Special Testimonies to Managers and Workers in Institutions (Posebna svjedoanstva za direktore i radnike u institucijama) Special Testimonies to Physicians and Helpers (Posebna svjedoanstva ljekarima i pomonicima) Story of Redemption (Otkupljenje) Signs of the Times (Znaci vremena) Southern Watcman (Juni straar) Testimonies for the Church, Vol. 1 (2T etc. for Vols. 2-9) Svjedoanstva za Crkvu, 1 sveska (2T itd, za sveske 2-9) Temperance (Umjerenost) Testimonies to Ministers and Gospel Workers (Svjedoanstva za propovjednike i jevaneoske radnike) Selections From the Testimonies Bearing on Sabbath School Work (1900) (Izbor iz Svjedoanstava koja se odnose na rad subotne kole 1900) Undated Ellen G. White Manuscript (Nedatirani rukopis Elen G. Vajt) Welfare Ministry (Sluba blagostanja) Youth's Instructor (Instruktor za mlade)
361
SpTBC SpTEd SpTMM SpTMWI SpTPH SR ST SW 1T Te TM TSS Und MS WM YI
Index biblijskih navoda
INDEKS BIBLIJSKIH NAVODA

Sledei indeks Svetog Pisma ukazuje gdje je autor citirao odnosni biblijski pasus ili rekla neto to ima uporite u njemu.
1 Mojsijeva 5 Mojsijeva 36:9 .......................................... 335 46:10 .......................... 10, 640, 756 1:26 .......................................... 359 1:26, 27 ........................ 74, 94, 115 2:15 .......................................... 602 2:18 .................................. 159, 161 2:21-23 .................................... 159 3:1-6 .......... 22, 562, 713, 718, 722, 739, 740 3:5 ............................ 722, 739, 740 3:6 ............................................ 704 5 ............................................... 143 5:21-24 ....................... 51, 105, 226 5:22-24 ............................. 245, 538 6:5, 11 ...................................... 331 9:28, 29 .................................... 143 11:28 ........................................ 143 15:10, 11 .................................. 673 18:19 ........................................ 765 18:32 ........................................ 434 19:30-33 ................................... 147 28:10-21 ........................... 455, 462 32:24-30 ................................... 454 2 Samuilova 2 Mojsijeva 6:14 .................................. 313, 314 4:21 ............................................ 35 7:13, 14, 22 .............................. 724 7:14, 22 ...................................... 35 8:15, 19, 32 .............................. 724 8:19 ............................................ 35 9:7, 12, 35 ................................ 724 9:12, 35 ...................................... 35 10:1, 20, 27 .............................. 724 11:10 .................................. 35, 724 13:21, 22 .......................... 533, 534 14:4, 8, 17 .................................. 35 17:3 .......................................... 474 19:5 .................................. 536, 537 20:1-17 ..................................... 571 28:9 .......................................... 782 29:14 ........................................ 100 1 Dnevnika 6:15-20 ..................................... 479 20:1-11 ..................................... 514 2 Carevima 19:1-15 ..................................... 486 1 Carevima 16:7 .................................. 199, 256 28 ............................................. 700 4:2 ............................................ 579 4:18 .......................................... 320 4:22 .................................... 63, 458 4:23 ............................ 74, 176, 657 5:21 .......................................... 782 9:10 .......................................... 553 11:1 .......................................... 438 11:14 ................................ 265, 770 11:25 ................................ 567, 568 15:1 .......................................... 520 15:3 .......................................... 782 17:22 ........................ 647, 648, 738 20:23 ........................................ 438 22:6 .......................................... 294 23:7 ......... 235, 285, 601, 608, 655, 657, 666 24:6 .................................. 265, 770 25:9-12 ..................................... 772 25:11 ........................................ 623 1 Samuilova Prie 13:4, 7, 14 ........................ 135, 136 13:7, 13, 14 .............................. 131 13:12-14 ................................... 136 Sudije 24:15 ........................................ 326 Isus Navin 4:5, 6 .......................................... 97 8:2 ............................................ 618 18:9-15 ..................................... 608 29:29 ........................................ 742 32:30 .......................................... 67 50:23 ........................................ 460 53:1 .......................................... 343 71:9, 17, 18 ...................... 748, 749 90:17 ........................................ 183 91:3 ............................................ 28 102:25, 26 ................................ 737 111:10 ...................................... 553 119:9 ........................................ 108 119:11 .............................. 108, 332 119:105 .................................... 332 119:130 .................................... 324 120:3, 4 .................................... 577 137:2 ........................................ 460 139:15 ...................................... 785 144:12 ...................................... 163 149:4 ........................................ 522
362

20:3-17 ............................. 248, 411 20:12 ................ 299, 302, 313, 747 20:13 ........................................ 527 20:14 ........................................ 227 20:16 ........................................ 113 32:19 ........................................ 517 34:6 .................................. 334, 335 34:7 .......................................... 136 34:30 ........................................ 478 13:15 ........................................ 496 28:24 ........................................ 782 3 Mojsijeva Psalmi 4:4, 8, 10 .................................. 713 23:5, 7, 15-21, 34-42 ............... 627 14:1 .......................................... 343 19:14 ........................................ 657 4 Mojsijeva 23:4 .......................................... 811 33:18 ................................ 467, 482 11:4-6 ....................................... 618 22:21-34 ................................... 514 34:7 .......................................... 479 34:18 ........................................ 456 Jov 1:10-12 ..................................... 264 32:24 ........................................ 514 2 Dnevnika

25:28 ........................................ 520
Propovjednik
12:14 ........................................ 526
Pjesma
5:10, 16 .................................... 680 5:16 .................................. 343, 349
Isaija
6:1 ............................................ 680 6:8 ............................................ 366 6:9, 10 ...................................... 332 9:6 ............................................ 250 13:12 ........................................ 613 14:12-14 ................................... 724 26:3 .......................................... 802
26:21 ........................................ 726 27:5 .................................. 458, 459 28:10, 13 .................. 327, 350, 354 29:21 ........................................ 633 30:15 ........................................ 473 35:6 .......................................... 240 38:1-9 ....................................... 514 42:2, 3 ...................................... 277 42:21 ........................................ 564 43:1 .......................................... 640 49:15 ........................................ 809 50:4 .......................................... 184 50:11 ........................................ 310 53:3 .......................................... 674 54:17 ........................................ 612 57:15 ........................................ 247 58 ............................................... 95 58:10 ........................................ 432 61:1, 2 ...................................... 756 63:9 .......................................... 512
Sofonija
11:28, 29 .......................... 493, 634 11:28-30 ... 125, 452, 480, 651, 812
1:14 .......................................... 368
11:29 .................................. 40, 125 11:30 ................................ 471, 556
Agej
12:7 ............................................ 85 12:30 ........................................ 432
2:7 ............................................ 778
12:33 ........................................ 577 12:34 ........................................ 300
Zaharija
12:34, 35 .................................. 657 12:37 ........................................ 577
3 ............................................... 453 4 ............................................... 440 4:2-6 ......................................... 318 13:7 .......................................... 250
13:15 ........................................ 332 13:24-30, 36-44 ....................... 636 13:28 .......................................... 15 13:33 .......................................... 67 13:52 ........................................ 573
Malahija
14:22-33 ........................... 480, 703 15:11, 19, 20 .............................. 69
3:17 ............................................ 84 4:2 .............................. 27, 126, 411
15:18, 19 .......................... 526, 527 16:24 .......................... 45, 522, 716 16:25 ........................................ 589
Matej Jeremija 3:2 ............................................ 559 2:13 .......................................... 332 4:4, 7, 10 ...... 41, 95, 500, 659, 713
17:14-18 ........................... 808, 809 18:1-7 ......................................... 44 18:2-5 ....................................... 276 18:8, 9 ........................................ 44
363

17:5 .......................................... 709 17:9 .......................................... 274 20:10 ........................................ 112 23:28 .......................................... 26 29:11 ........................................ 473 31:33 ................................ 536, 537 45:5 .......................................... 259 4:5-7 ........................................... 25 4:8-10 ......................................... 25 5:9 ............................................ 430 5:13 .................................. 436, 437 5:21 .......................................... 520 5:21, 22 ............................ 526, 527 5:22 .......................................... 658 5:27, 28 .................................... 526 Jezekilj 5:28 .......................................... 658 5:29, 30 .................................... 693 11:19 .......................................... 80 16:49 ................................ 232, 444 16:49, 50 .................................. 383 18:31 .................................. 95, 447 28:14 .......................................... 23 36:26 .................... 80, 95, 447, 670 5:48 .................................. 104, 147 6:4, 6, 18 .................................. 612 6:7 ............................................ 276 6:9-13 ....................................... 328 6:19, 20 .................................... 242 6:20 .......................................... 104 6:20, 21 .................................... 474 Danilo 6:22 .................................. 323, 496 6:22, 23 ...................................... 69 1:8 ............................................ 377 1:8-16 ....................................... 553 1:8-17 ....................................... 568 1:17-20 ..................................... 742 3:14-18 ..................................... 327 5:5, 24-28 ................................. 316 6:10, 11 .................................... 568 7:10 .......................................... 571 12:3 .......................................... 642 6:24 .................................. 380, 516 6:26-28 ..................................... 587 6:30 .................................. 115, 569 6:34 .......................................... 472 7:2 .................................... 207, 208 7:7, 8 ........................................ 126 7:11 .................................. 536, 537 7:12 .................................. 207, 645 7:13, 14 .................................... 605 7:24-27 ............................. 127, 688 Osija 7:29 .......................................... 580 9:1-8 ......................................... 455 6:6 .............................................. 85 9:2 ............................................ 614 9:11 .......................................... 613 Joilo 9:12 .......................................... 727 9:13 .................................... 85, 480 3:14 .......................................... 368 9:20 .......................................... 706 9:20-22 ............................. 185, 539 Avakum 10:17 ........................................ 779 10:28-31 ................................... 137 3:6 ............................................ 247 11:7 .................................... 74, 293 11:28 .... 39, 66, 640, 678, 762, 803

18:10-14 ................................... 771 18:20 ................................ 263, 645 21:19 .......................................... 51 21:22 ........................................ 467 22:1-14 ..................................... 660 22:37-39 ................................... 205 23:12 ........................................ 778 24:24 .................................. 40, 719 24:37, 38 .................................. 567 24:37-39 ........................... 221, 232 25:1-13 ..................................... 535 25:8 .......................................... 800 25:21 ........................................ 554 25:21, 23 .................................. 728 25:23 ........................................ 300 25:30 ................................ 167, 800 26:41 ................................ 338, 616 27:46 ........................................ 465
Marko
1:22 .......................................... 580 2:27 .......................................... 512 4:24 .......................................... 580 4:26-29 ......................................... 2 4:28 .............................................. 5 5:25-29 ..................................... 185 5:25-34 ..................................... 539 5:29 .......................................... 539 7:20, 21 .................................... 526 8:18 .......................................... 332 8:34 .................................... 45, 380 8:35 .......................................... 589 11:13 .......................................... 51 12:30 ........................................ 102 12:30, 31 .................................. 205 12:37 ........................................ 335 12:42 ........................................ 347 14:38 ................................ 338, 470 15:34 ........................................ 465
Luka
12:1-8 ....................................... 242 12:32 ........................................ 349
14:5 .................................. 427, 707 14:7 .................................. 566, 576
364

1:46, 47 .................................... 492 2:14 .......................................... 499 2:42-47 .................................... 182 4:4, 8, 10 ...................... 41, 95, 500 4:6-8 ........................................... 25 4:9-12 ......................................... 25 4:17-19 ..................................... 756 4:18 ............................................ 66 5:32 .......................................... 480 6:38 .......................................... 208 7:24 .......................................... 293 8:11 .......................................... 533 8:43-48 ............................. 185, 539 9:23 ............................ 45, 125, 380 9:24 .......................................... 589 9:47 .......................................... 348 10:27 ........................................ 205 11:23 ........................................ 432 12:4-7 ....................................... 137 12:24-27 ................................... 587 12:28 ........................................ 115 12:33 ........................................ 750 13:6-9 ......................................... 51 13:20, 21 .................................... 67 13:24 ................................ 435, 605 14:11 ........................................ 778 15:1-7 ....................................... 771 16:10 ................................ 312, 487 17:20 ........................................ 557 17:26, 27 .................................. 297 17:26-30 ................................... 232 17:27 ........................................ 297 17:28, 29 .................................. 315 18:14 ........................................ 778 21:2 .......................................... 347 22:44 ........................................ 465 23:13-32 ................................... 574 23:46 ........................................ 495 7:22 ............................................ 97 9:6 .................................... 757, 783 10:32 ........................................ 434 10:38 ........................................ 569 12:1-17 ..................................... 479 19:13-20 ................................... 700 24:26 ........................ 320, 328, 693 27:22-24, 44 ............................. 479 Jovan Rimljanima 1:12 .................................... 10, 781 1:18 .......................................... 250 1:29 .................................... 16, 767 1:16 ............................................ 66 1:17 ......................................... 537 Djela 13:4-7 ....................................... 277 13:7 .......................................... 463 13:35 ........................................ 798 14:1-3 ....................................... 639 14:2 .......................................... 251 14:13 ........................................ 467 14:18 ................................ 468, 643 14:18, 19 .................................. 538 14:19 ........................................ 706 14:27 ........................................ 762 15:1-6 ....................................... 261 15:5 .......................................... 430 15:12 ........................................ 639 15:14 ........................................ 490 15:18 ........................................ 557 16:2 .......................................... 322 16:33 ................................ 145, 479 17:3 ............................................ 53 17:15 ........................................ 479 17:17 ................................ 434, 776 17:20 ........................................ 797 17:20-23 ........................... 426, 427 17:21-23 ............................. 40, 797 17:26 ........................................ 245 18:36 .......................................... 14 20:11-16 ................................... 334 20:15, 16 .................................. 334 20:24-29 ................................... 499

14:12 ........................................ 707 14:16 ........................................ 148 14:17 .................. 65, 251, 412, 452 1 Korinanima
1:10 ............................................ 40 2:13 .......................................... 101 2:14 .......................................... 557 3:6 .................................... 736, 737 3:9 .... 124, 132, 359, 360, 377, 694 3:13 .......................................... 548 3:15 .......................................... 339 3:16, 17 .................................... 508 3:17 .......................................... 321 3:19 .......................................... 780 6:19 .......................................... 412 6:19, 20 ............ 425, 662, 676, 797 6:20 ............................ 75, 427, 553 9:25 .................. 388, 486, 568, 690 9:27 .................................. 380, 486 10:12 ........................................ 315 10:13 ................................ 473, 808 13:2, 3 ...................................... 242 13:4 .......................................... 241 13:4-8 ....................................... 608 13:5 .......................... 209, 240, 529 15:31 ........................................ 125 15:33 .......................................... 15 15:57 ........................................ 516 16:13 ........................................ 309 2 Korinanima
2:16 .................................... 37, 432 3:2 ............................................ 433 3:3 .............................................. 66 3:18 ..... 74, 75, 114, 212, 225, 331, 332, 336, 337, 418, 561, 578, 600, 675, 680, 731 4:17 .......................................... 491 6:14 .......................................... 305 6:19 .......................................... 519 7:10 .......................................... 456
365

3:1-17 ......................................... 82 3:7, 8 .......................................... 14 3:16 .......................... 250, 319, 600 3:17 .......................................... 249 4:10 .......................................... 600 4:10, 11 .................................... 773 4:14 .... 48, 541, 575, 577, 629, 805 4:25-30 ....................................... 82 5:17 .......................................... 570 5:39 ............................................ 94 6:37 ............................................ 33 6:38 .......................................... 692 6:50-53 ....................................... 49 6:50-63 ..................................... 112 7:37 ............................................ 70 7:46 .......................................... 335 8:12 .......................................... 643 8:47 .......................................... 340 10:14 ........................................ 250 10:18 .......................................... 28 10:30 ........................................ 563 Efescima 1:25 .......................................... 525 3:31 .......................................... 563 4:21 .......................................... 537 5:3 ............................................ 803 6:12 .......................................... 486 6:13 .......................................... 236 6:16 .......................................... 516 7:12 .......................... 563, 564, 567 7:23-25 ..................................... 516 7:25 .................................. 229, 787 8:1 ............................................ 260 8:7 ........................................ 22, 74 8:9 ............................................ 727 8:22 .......................................... 514 8:28 .......................................... 496 8:32 .......................................... 457 12:1 ............................ 76, 486, 691 12:1, 2 ...................................... 275 12:2 .................................. 600, 601 12:3 .......................................... 260 12:9, 10 .................................... 306 2 Timotiju

10:5 ........... 69, 235, 236, 292, 324, 325, 595, 656, 657, 691, 802 10:12 ........................................ 300 11:3 .......................................... 461 11:13-15 ........................... 698, 700 11:14 .............................. 21, 24, 73 12:5, 9, 10 ................................ 461 12:9 .......................................... 102
Galatima
2:20 .................................. 238, 272 3:3 ............................................ 238 5:6 ............................ 146, 355, 540 5:16-25 ..................................... 516 5:17 .......................................... 390 5:24 .......................................... 236 6:7 ............................ 194, 416, 568
1:22 .................................. 146, 241 2:4 ............................................ 112
1:21 .......................................... 694 3:19, 20 .................................... 478 4:26 .......................................... 517 5:8 ............................................ 533 5:11 .......................................... 700 5:22-25 ..................................... 160 5:23-25 ..................................... 161 5:25-27 ..................................... 222 6:1 ............................................ 216 6:1-3 ......................................... 747 6:12 .......................... 123, 407, 676 6:17 ............................................ 89
1:7 .............................................. 34 1:12 .................................. 463, 531 1:13, 14 .................................... 657 2:14 .......................................... 498 3 ....................................... 714, 715 4:5 ............................................ 262
2:9 ............................................ 812 2:11 .................... 76, 127, 236, 382 3:4 ............................................ 166 3:8 ............................................ 798 3:15 .......................................... 333 5:3 .............................................. 55 5:5 ............................................ 269
Titu
5:7 .................................... 452, 473
2:14 .......................................... 560
2 Petrova
Jevrejima
1:4 ............................ 239, 405, 731 1:5-7 ......................................... 547
Filibljanima
1:11, 12 .................................... 737 1:14 ............................................ 32
1:6 ............................................ 793 1:9 .............................................. 39 1:10 .......................................... 523 5:5 ............................................ 269
2:1-3 ......................................... 269 2:5 .................................... 324, 428 2:12 .......................... 287, 377, 427 2:12, 13 ........... 123, 420, 685, 686, 694, 757 2:15 .......................................... 669
2:1 ............................................ 332 3:6 ............................................ 247 4:13 .......................................... 782 4:14-16 ..................................... 469 4:15 .................................... 84, 512 6:6 ............................................ 498
1 Jovanova
1:9 ...................... 33, 126, 456, 677
366

3:14 .......................................... 642 4:4 .................................... 464, 651 4:6 ............................................ 470 4:8 ............................ 108, 635, 790 4:13 .......................... 317, 532, 788 Koloanima 6:19 .................. 185, 400, 476, 494 7:26 ............................................ 32 8:10 .................................. 536, 537 10:10 .......................................... 32 10:23 ........................................ 687 11:1 .......................................... 807 11:5 ............................................ 51 11:6 .......................................... 582 1:13 .................................. 674, 675 1:27 .................................... 27, 428 2:8 ............................................ 723 2:10 ...................... 27, 51, 109, 358 2:18 .......................................... 723 3:2 .............................................. 74 3:3 ............................................ 123 3:8 ............................................ 582 11:8 .................................. 733, 734 12:1 .......................................... 105 12:2 .................................... 29, 495 12:12, 13 .................................. 761 12:13 .................................. 42, 432 12:15 ........................................ 639 12:24 ........................................ 401 13:4 .......................................... 296 13:5 .......................................... 263 1 Solunjanima 13:8 .......................................... 496

2:1 ............................ 126, 251, 456 2:6 .................................... 245, 727 2:14 .......................................... 309 2:15 .......................................... 561 3:1 .............................. 21, 249, 250 3:4 ............................................ 565 3:13 .......................................... 557 3:15 ............... 520, 524, 526, 527, 529, 608 4:10 .................................. 249, 251 4:16 .......................................... 247 4:19 .......................................... 206
3 Jovanova
2 ................................................. 27
Juda
1:6 ...................... 65, 251, 412, 452 2:19 .......................................... 238 5:23 .................................. 434, 659
Jakov
6 ............................................... 713 22, 23 ................. 80, 632, 633, 769
1:5 ............................................ 764 1:5-8 ......................................... 709
24 ............................. 405, 406, 732
2 Solunjanima
1:17 .......................................... 247 1:22, 23 ...................................... 50
Otkrivenje
2:7 ............................................ 699 2:9-11 ......................................... 20 2:9-12 ....................................... 712 2:11 .......................................... 699 5:3 ............................................ 726
1:25 .......................................... 332 1:26 .......................................... 577 1:27 .................... 27, 606, 626, 627 3:6-10 ....................................... 572 3:17 .......................................... 262 4:7 .............................................. 24
3:15 .................................. 157, 316 3:17, 18 .................................... 273 3:18 .......................... 284, 725, 727 3:21 .......................................... 125 7:14 .......................................... 381 7:15-17 ..................................... 651 7:17 .......................................... 465 12:7, 8 ........................................ 23 12:10 ........................................ 580 14:12 .......................................... 95
1 Timotiju
5:4 ............................................ 438 5:13-16 ..................................... 467
1:12 .......................................... 811 2:9 ............................................ 560 4:1 .................................... 147, 718 4:2 .............................. 38, 322, 339 4:8 .................................... 238, 405 5:24 .......................................... 523 6:12 .......................... 105, 462, 693 6:16 .................................... 28, 194 6:18 .................................. 607, 750 6:20 .................................. 446, 697
5:20 .......................................... 190
1 Petrova
14:13 ........................................ 460 22:10 ........................................ 804
1:5, 6 ........................................ 386 1:7 .................................... 676, 794 1:8 .................................... 476, 579 1:8, 9 ................................ 811, 812 1:13 .................................. 630, 656 1:13-15 ..................................... 108
367
INDEKS POJMOVA
(Napomena prevodioca: Zbog sloenosti izraza u engleskom jeziku, na nekim mjestima mogua je upotreba sinonima u prevednom tekstu u odnosu na indek, kao i ponavljanje pojma u indeksu)
A
Adventisti sedmog dana, trebaju biti odvojen i osoben narod 559 Ambicija(e), Boji zakon preusmjerava * 526; bezvrijedne * 70, 90, 318, 325, 342, 470, 471, 517, 686, 687, 769; vrijedne * 102, 103, 318, 343, 351. Vidi takoe Ciljevi, Tenje Ambiciozni projekti, Sotona predstavlja * 642 Arbitrana kotrola, od strane mua ili ene 161, 425 Arbitrana mjerila vezano za mlade 342, 343 Argument, dobar na svom mjestu 574; ljubav pobjeuje kad je * nemoan 210; najubjedljiviji * pod provokacijom 755; najmoniji * u korist hrianstva 617; jednostavna objanjenja bolja od * 574; ismijavanje slaba zamjena za * 269; kad * ne postie nita 80, 287 Argumentovane propovijedi 500 Ateisti, ta initi sa * 268 Atmosfera, okruuje duu 34, 96, 207, 733 Automati, djeca ne smiju biti * 707 Autoritet, u domu 175; bez ljubavi 210 Avenije due, dobro uvati 107, 228, 733 Averzija, prema aktivnom radu 604
B
Bajke ili prie, povrne i uzbudljive * 110-112 Bajke, mnotvo * 308; odbacivanje Biblije vodi u * 742; duhovne * 306; uenici odvraeni od Boje Rijei * 196 Bakster, Riard, iskustvo * 809 Banenje (pijanenje), stimulie strasti 315 Banalnosti, um se ne smije zaokupljati * 52 Baterton, Tomas, glumac 582 Beletristika literatura 591 Besciljnost 343-345 Besciljnost, ne biti * 167 Beskorisnost, zbog lijenosti 605 Beskoristan, kako ljudi postaju * kao Boje sluge 610 Bespomonost, ene 485 Besposlenost, kao avenija u porok 604: Biblija ne odobrava * 353, 603; negativne posledice * 121, 344, 353, 603, 604, 632, 734; je grijeh 115, 287. Vidi takoe Neaktivnost, Lijenost Bezbonici, druenje sa * 307 Bezbrinost, uvati se od * u duhovnim stvarima 286, 332 Beznae, ena koja je osjeala * 485 Beznaajne stvari 52, 353 Beznadenost, u djetetu 488 Bezvrijedna osoba, ljubazan kurs prema * 432, 775 Bi, gnjevne rijei kao *522 Bievanje samoga sebe, osobe koje * radi grijeha 291 Biblija, takva kakva jest, na vodi 93, 108; dokaz da je * Boja Rije 678; je sama sebi tuma 346; razliita tumaenja * 54; najinteresantnija knjiga 108; nae pravilao ponaanja 784; korienje * da se podri zabluda 43 Biblijska istina, poznavanje *, neophodno u razotkrivanju zablude 309 Biblijska pravila, poznavati * 535 Biblijske istine, uiti mlade da objanjavaju 364, 365 Biblijski uenik, marljiv, nagrada za * 101 Biblijsko znanje, protivotrov za insinuacije 96 Biblioteke, knjige u * 108, 109 Bijeda 644, 763 Bijedni, sreni ili * kao porodica 501 Bijes 519. Vidi takoe Gnjev 368
Biti u krivu, kad je izvjesno da ste vi * 78 Bitka(e), svako bije vlastite * 430; mi nijesmo u izmiljenoj * 555; okrutne *, vjerovati Hristu u * 810. Vidi Borbe Blag, budua majka treba biti * 132; ljubav ini ovjeka * 241 Blago postupati sa ljudskim biima 440; sa malim djetetom 169 Blagodati, hrianske * , rastu ispoljavanjem 805 Blagoslovi, zaboravljene * prizvati u sjeanje 272 Blagost ili dobrota, kultivisati * u domu 156; vjerna osoba sjedinjuje * sa svojom silom 439; autoritet mua treba se ispoljavati sa * 160; uticaj * iscjeljuje 151; pouke o *, roditeljima i uiteljima potrebne * 189, 190; potrebna * u ophoenju sa bolesnicima 766; istinska *, pogrena zamisao o * 287 Blagostanje, stvarno * 405 Bludna strast(i), ne poniavati misli u slubi * 218; tjelesne i ulne 236; Boji zakon biljei * 526; kako mladi mogu trijumfovati nad * 378; odavanje * 516; neuredne i niske *, ena kao sluga * 222, 225; voice razuma okaene o vrat * 144, 305; izopaeni apetit je * 382. Vidi takoe Strast, Senzualnost Bludne gadosti, prikrivene branim zavjetom 297, 298 Bludne sklonosti, mesna ishrana stimulie * 390 Bog, postojanje * neshvatljivo 742 Bogatstvo, gomilanje * 625; potovanje prema * 276, 277; mo * kvari i unitava 206, 644; trka roditelja za * 4 Bojaljiv i skuen 214 Bol, Hristov prilikom raspea 464, 465, 514, 515; molitva *, srce ispunjeno * 462 Boleljivost, umiljena * invalida 689, 690 Bolesni, sluba * 477, 499 Bolest due 63 Bolest(i), umiljena *, smrti uzrokovane * 588; mentalni uticaj u nadvladavanju * 63; nikad ne dolazi bez uzroka 143; devet desetina * ima svoju osnovu u umu 59; djece: uzrokovana prestupom roditelja 143, prenesena od roditelja 292; due, lijek za * 492; proizvedena pomou mate 60; sotonski medijumi tvrde da lijee * 701 Bolest, doivotna * iz uionice 312 Bolest, posledica 6000 godina prestupa 510; mentalna *. Vidi Ludilo, Mentalna bolest; mnoge * potiu u umu 62, 396 Bolesti, due 403 Bolnica, prostrana *, svijet kao * 756 Bolovi i patnje, priroda protestvuje putem* 510 Bolovi u leima, kod djece zbog masturbacije 290 Borba(e), u ispunjvanju dunosti 555. Vidi takoe Bitke Brane obaveze, mladi nijesu vjerni * 299 Brani odnos 155, 157, 220, 221 Brani zavjet 297, 298 Brak, pogrene zamisli o * 295; srean * je mogu 213, 425; prevremeni *, krize u * 298; ljudi koji postupaju kao opinjeni po pitanju * 297; koji Bog ne odobrava 299, 305; nerazboriti *, pravila koleda spreavaju * 295, 302, 766; koji ASD ne odobravaju 219; sa nevjernicima 296, 304, 305 Bratstvo, ljubav koja obuhvata * 244; istinska utivost pokazuje obzir za * 255; opte *, Hristova religija povezuje sve u * 244 Brbljanje, Sotona zna sva * 779 Brbljivci ili ogovarai 113 Breme(na), dolaze svima 284; osloboditi se * koja spreavaju odmor srca 508; dananja *, hrabro nositi 473; sjutranja *, ne muiti se sa * 473 Brinost, postupati sa * 103 Briga 68, 466-468, 470-472, 493, 523, 807. Vidi takoe Zabrinutost Briga o sebi 795, 796 Briga(e), ne dodavati sjutranje * dananjim 472; pozajmljene, sloboda od * 65, 412, 452, 469; uzroci * 470; dolaze mladim parovima 153; grozniave * 469; sloboda od * 12, 65, 412, 452; negativne posledice * 65, 250, 251, 412, 452; ljubomorna *, nadzirite svoj ivot sa * 780; mnotvo *, Bog nije optereen * 472; Sotonin izraz lica pun je * 524; obuavati djecu sa *150; trag * 353; optereen *, ne biti * 467, 469; ta initi sa *, 12, 165, 452, 480, 759, 776; svjetovne * 128. Vidi takoe Briga o sebi Brige i bremena, smanjiti * buduih majki 132, 133 Briljantna omladina ne postie uvijek najvei uspjeh 309, 310 Brod, jedna rupa moe potopiti * 728; bez komapasa i sidra, poput * 641 Brz pogled, koji ranjava 520 Brzo misliti, ljudi koji e esto morati * 443 Buan, zato su neka djeca * 150 Buna djeca 150 Buni zahtjevi, nae pale prirode 145 Budnost, opasati moralnu prirodu sa * 73 369
Budunost, ne dopustiti da * oslabi srce 458; mnogi nee da vjeruju Bogu za * 469; briga za *, mnogi se * 474; briga ne moe raspoznati * 471 Buka, uticaj * na majku 486
C
Celibat 220 Cenkanje oko malih suma 436 Cijenjenje od samih sebe 274 Cijenjenje, Bojeg karaktera 422; ljudi trae * 790, 791; rijei *, uinak * 158, 215. Vidi takoe Samovrednovanje Cijenjenje, od drugih, elja za * 208 Cilj(evi) 139, 154, 193, 341-344, 364, 367, 399, 442, 644, 656, 737, 805, 806. Vidi takoe Objekat, Namjera Cilj, u ivotu 795 Cilj, uzvieni 341, 366, 367 Cirkus 590 Civilizacija, naa izvjetaena * 559 Cjelovitost 6, 352, 546 Cjelovitost ili potenje, savjesna *, gubitak * 321, 691; navike *, kako stei * 270; uzvieni osjeaj * 617; postojana * bitna 332, 333, 547; stroga *: pokriva nepoeljne crte karaktera 437, u karakteru 552, 553; striktna *, Hristos bio omraen zbog svoje * 527; nepokolebljiva *: blista poput zlata 438, duhovnim savjetnicima potrebna * 766 Crkva adventista sedmog dana, potrebna reforma u * 559
aj, negativne efekti * 321, 485, 589, 590 amac za spasavanje, Hristos kao Kapetan * 673 ast, dobro ime * rtvovano 296; visok osjeaj *, dijete moe imati * 198. Vidi takoe Samopoasti enja, nemirna *. Vidi Nemirna enja enjiv pogled 526 ednost, ouvati najstroiju * 432 estitost ili potenje, unutranja *, kako imati * 89 ia Tomina koliba 110 io, kad se ne osjeate * 758 istota, elja za * nije dovoljna 685; uvieni osjeaj * 617; napredak u * 69; imati ljubav prema * 632; odravati* 146, 147; moralna *, gajiti moralnu * 256; vraanje zabludjelog u * 439 istota, gajiti navike * 177 itanje pria 110, 591 itanje, zainteresovano * Svetog Pisma 95; elja za * kod djece, roditelji moraju kontrolisati * 285; pokvarene strasti podstaknute * 229; prekomjerno * 11; povrno * 315; domae dunosti i * 511; neprimjerno * 107, 111; odavanje * i zanemarivanje fizike vjebe 511; neumjerenost u * 591, 592; neumjerene navike * 111, 112; lako (povrno) * 114, 605; elja oka pobuena * 229; stvaranje mentalnih pijanica * 111, 112; pravilno naglaavanje pri * 581; isto i zdravo * 107; temeljito *, gubitak ljubavi prema * 110; koje sugerie neiste misli, izbjegavati * 107, 111, 228, 229, 591, 733; povrno * 110; nepaljivo * 96; pogrene navike * 591. Vidi takoe Knjige, Beletristika, Magazini, Navike, Romani, Prie, Prouavanje, Bajke itati, jasno i sa razumijevanjem 581, 582 ovjek drutva, ovjek Boji ne guta * 45 ovjekova priroda, ne moe odbiti mo zla 206 uda, Sotona ini * da obmane 710; koja Bog ne ini 35 udotvorna mo, Boja * da preobrazi grenika 47 ulna malarija, um pomraen * 412 ulne stvari, umovi navedeni da se bave * 95 ulni porivi. Vidi Nagoni ulni umovi 305, 306 ulno ili senzualno, drati se dalje od svega to je * 237 ulno zadovoljstvo, ljubav koja nije bolja od * 296, 297 ulnost, velika * u roditeljima prenosi se na djecu 138; dom previe svet za * 157; u braku 223; u privatnom ivotu, oistiti * 239; kuanje na * meu onima koji nijesu u braku 231 vrstina ili postojanost, bitna u porodici 175; nedostatak *, velika teta priinjena zbog * 419
370
utanje, gnjev doekan * 522; reitost * 582; koje je zlatno 772
D
Danilo, kao primjer moralnog razvoja 105; njegov visoki i sveti standard 237 Degradacija, opisi * 763 Delikvencija, maloljetnika * 566, 567 Depresija, nakon uzbudljivih zabava 646; uzrokuje bolest 482; ne odavati se * 492; Ilija u * 486; prati seksualnu podatljivost 485, 486; kako ukloniti * 435; poput debeog prekrivaa od magle 492; propovjednik koji raste u * 492; od bolesti, osobe pod * 491; duha 484-487, iskustvo EGW sa * 811, 812; bolesnik se treba uzdii iznad * 467; duh entuzijazma koji ostavlja * 49; uzdii se iznad *, pomoi bolesniku da se * 482; neprirodna *negativne posledice * 483; kad * padne na duu 496 Depresivan, EGW je odluila da ne bude * 492; plemenitost karaktera se ne stie dok smo * 490; pjevati kad smo * i pritisnuti tugom 538; ta initi kad smo * 495. Vidi takoe Utuenost Depresivna osoba 770 Depresivni hriani daju pogrean utisak 758 Depresivni pacijent 493 Deset Zapovijesti, prestupanje *, bolest uzrokovana zbog * 569, 570. Vidi takoe Zakon Boji Dijete koje se kaje, oprostiti * 170 Diktatorski nastrojen, ne biti * 40, 241; osobe koje su *, ne zapoljavati kao uitelje * 688 Diktirati, uitelji koji vole da * 199 Diplomatija, sama * nije tajna istinskog jedinstva 501 Disciplina, ljudi kao bebe u * 264; ne unositi grubost u * 284; uitelj treba podsticati * 200; odluna *, vanost * 102; za jedan um slomila bi drugi 551, 552; vrsta *, ne gubiti blagoslov * 703; gruba * od strane roditelja i uitelja 282; striktno se drite * 301; labava * u djetinjstvu 599; mentalna *: od pomo kroz ivot 667, rave navike spreavaju * 382; djece 502, 519; strpljiva * djece 150; pravila *, pridravati se * 124; svi ne mogu podnijeti istu strogu * 633; stroga *, obuka due zahtijeva * 13; surova *, uiti mlade da se suoe sa * ivota 223, 224; vrsta i postojana * za sreu djeteta 171; um uenika moe stei * 191; cjelovita *, zato dijete odbija * 518. Vidi takoe Samodisciplina Disciplinovati dijete kako valja u prve tri godine 149 Disciplinovati sebe, uz postojan napor 301 Diskrecija 100, 735 Dispepsija ili loa probava, nervoznih ena 393 Dispeptiar, stvari koje ine da neka osoba postane * 63, 393, 396, 443; mentalni *, mladi koji su * 110; religiozni * 635 Djelotvoran, zanemarivanje da se postane * 264 Djelotvorni radnici, u Bojem djelu 506; oni koji su suvie lijeni ili nemarni da budu * 602 Djelotvornost (efikasnost), ne initi nita to bi pokvarilo * 301; podjednaka *, ne rade svi sa * 341; vjena * nalazi se u Hristu 687; izvrna sposobnost raste u * sa upotrebom 263; vjera koja proizvodi * 541; budite * koliko moete 301; Bog nam daje * 154; rast u * 45; iskoristite svoju * na najbolji nain 154; Bog cijeni samo dobrotu kao * 66; kad ljudi ine Boga svojom * 263, 264 Djetinji umovi, roditelji moraju da budu jedini uitelji * 150 Dobar, biti * prije nego to moete initi dobro 767 Dobronamjerna osoba, blistavo lice * 483 Dobronamjernost, Hristova nesebina * 182; univerzum izraava Boju neogranienu * 249; Hristova *, bez Dobrota, elja za * nije dovoljna 685; probuditi ljubav za * 70; samo je * djelotvorna 66; uzor *, Hristos je na * 622; svojstvo istinske ljubavi 644; govorite o Hristovoj * 808; vrednija od moi 739 Dobrovoljna sluba, Bog eli * 422 Dokaz, teina *, odluivati iz * 672 Dokolica, prevelika * 602, 631, 632. Vidi takoe Neaktivnost Dokon i nespokojan duh 314 Doktrina, lana *, najsigurniji nain da se uniti * 500; zdrava *, fanatizam zatvara vrata * 46 Domae dunosti, uiti djecu * 287 Dominacija, povlastica najjaega 724 Doslednost, bez svojeglavosti 184, 622, 623 Dostojanstvo, imati * 226, 259; nebesko * 667; kako da sauvate svoje * 198; gvozdeno * 482; rezervisano * 184; istinska ljubav daje * dui 209; neprimjereno *, greka * 79 Dovoditi u pitanje, opasno je * boansku svjetlost 575 Dovoljnost. Vidi Samodovoljnost Droge, jake *, kako eliminisati potrebu za * 597; mone *, osobe koje podnose patnju trae * 512 371
Drska djela 25 Drska hrabrost, izgled *, djeja obeshrabrenost prikrivena * 488 Drska sloboda kerki 298 Drutvena dobrota 622 Drutvena ekonomija, nacije 625 Drutvena jednakost 625 Drutvena mo, koristiti * 62, 622, 628, 805 Drutvena preimustva, kao talenti 621 Drutvena zabava 315 Drutvena zajednica 622 Drutvene crte karaktera 621 Drutveni ivot 623, 625, 627 Drutveni atributi 483 Drutveni elementi, u naoj prirodi 622 Drutveni odnosi 622, 805 Drutveno bie, ovjek stvoren da bude * 161 Drutveno optenje, koristi od * 621, 622 Drutveno tkivo, oblikuje se vaspitanjem 367, 624 Drutveno uivanje, skupovi za * 623 Drutvenost, kultivisati * 289, 621, 625 Drutvo, djeca vole * 168; zla u * 66, 267; moderno * 178, 667; je u neredu 623; zakon uzajamne nezavisnosti u * 267; budunosti 4; izgnanici od * 623; stalei u *, nikad se nee izjednaiti 626; stvari koje demoraliu * 625; dobrobit *, uticaj doma na * 174; djevojka koja voli * mladih mukaraca 301 Drugarstvo, Bog oblikovao ovjeka za * 609; prirodno je traiti * 609 Dunost(i), proputanje da se djeca vaspitaju za * 61; laka * za jednoga je teka za drugoga 615; male *, ne zanemarivati * 604; zanemarene *, prizvane u sjeanje 277; dananje *, vjerno ispunjavati * 472; mladi kojima je * uivanje 343 Dua bolesna od grijeha, lijek za bolesno tijelo i * 683, 684 Dua, avenije *, dobro uvati * 107 Duevna bolnica 41, 144, 454 Duh i ivot, potrebni u Bojem djelu 375, 376 Duh samoodricanja, uitelju potreban * 190 Duh(ovi), zli *, zajednica sa * 608 Duhovite primjedbe 268, 292 Duhovna sila, steena godinama iskustva 17 Duhovno iskustvo, karakter * 635; pokvareno usled zloupotrebe eluca 618 Duhovnost, zabluda o * 291, 411; meso negativno utie na * 407; neznanje ne poveava * 365; razgovor koji je poguban za * 779 Duvan, negativne posledice * 74-76, 297
avolja radionica, navika koja postaje * 195
E
Egocentrinost 45, 271, 275 Egoizam, srca oiena od * 339, 340; neka ne bude * 576; odvaja ovjeka od Boga 30 Egzistenicija, borba za * 756 Eho, ne biti * drugih 785 Ekonomija, bitna u srenom domu 180; navike * jaaju razum 259; pouke o *, uiti studente * 366 Ekstremisti, pravi hriani nijesu * 48 Elektrina baterija, srca na koja Duh djeluje kao * 198 Elektrina mo, mentalna aktivnost mozga pospjeuje * 60, 396 Elektrina sila mozga 400; sotonski iscjelitelji koji su kanali za * 701 Elektrina struja(nja), u nervnom sistemu 230, 446 Emocije, promjenljive * 126; kao oblaci 126; Hristos dovodi * pod kontrolu razuma 124; laskanje sebi nije hrianska * 274; nije mudro podrobno prouavati svoje * 617; depresivne * kode zdravlju 62, 63, 759; ne ine vas Bojim djetetom 124; upranjavanje vjere nasuprot dokazima * 687; kolebljive * izmeu nade i straha 126, 127; Duh stvara u nama svete * 600; kad ne moete kontrolisati svoje * 124; unutranje *, kako kontrolisati * 125; jedenje koje otupljuje izotrenije i svetije * 389; drati podreene razumu i savjesti 31, 325; nijesu pouzdane 126, 693; ljubavi, srce koje nije natopljeno * 528; religija nije puka * 372
286; oivljavanja koja uzbuuju * 590; Sotona nastoji da uzbudi * 31; grene *, odgovornost Bogu za * 526; podreen *, ne biti * 126, 127; podlone spoljanjim okolnostima 126; optereivanje nerava * dok su nervi pokreta neaktivni 375; prava ljubav nije * 206; snane *, ivot doveden u opasnost usled * 519; udesne * nijesu bitne 126; vi ne moete kontrolisati svoje * 549, 694. Vidi takoe Osjeanja, Strasti Emocionalna atmosfera, promjene u * 812 Emocionalna religija 126 Energetiar, upozorenja protiv * 700, 701. Vidi takoe Hipnotizam, Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom Energian ovjek, primjer * je dalekosean 801 Energija(e), usmjeravati * mladih u prave kanale 290; vaspitanje i * 187; bitna u odgovornom pozivu 342; najvea * podstaknuta Hristovom ljubavlju 65; najvei interesi zahtijevaju * 795; moe se proistiti 31; pogreno usmjerena * 798, 799; potrebno unijeti vie * 801; potrebna za koristan rad utroena na zabavu 313; novi poredak *, pogrene pretpostavke o * 29; potrebna * karaktera 666; potrebna * unutranjeg ivota 237; prevelik upliv * kod mladih 290; suzbijena * od zatvaranja u uionice 290, 291; nespokojna * na koju se avo smije 104; postojana *, potreba za * 801; vitalna *, mozak unosi u um * 407; mladima je potrebna * da se udovolje zahtjevima 556 Entuzijazam, u kojem mladi nalaze istinsko zadovoljstvo 343; mo * u glumi 582; duh * koji se ne smije ohrabrivati 49
F
Falsifikat, koji zavodi due 307; vjere je pretpostavka (uobrazilja) 534 Familijarnost(i), jedan in * moe dovesti u opasnost vau duu 256; besramna *, misli koje vode u * 227; neprikladna *, Hristos nije ohrabrivao * 184; sa grijehom, ini da on izgleda manje odvratan 558; ene ne smiju ohrabrivati * 226 Fanatini pogledi, o Bogu, upozorenja protiv * 306 Fanatini umovi, Hristos je bio poslan * 791 Fanatik, ne biti * 436 Fanatik, smjeten u duevnu bolnicu 41 Fanatizam 38, 46 Fanatizam, Hristova umjerenost nikada nije vodila u * 184, 623; strpljivo doekati * 766 Fantastika ili beletristika, mata izopaena itanjem * 108 Fantazija(e), glupe *, djevojaki um ispunjen * 302; ljudske *, Hristos nikad nije podsticao * 587; nesvete *, osobe koje se odaju * 306 Fariseji, ideja * u odnosu na molitvu 276 Farisejizam 242 Filozofija, najdublja *, misterije koje ne moe dokuiti ni * 569; lano nazvana * 446; ljudska * nasuprot boanskoj filozofiji 712, 713; pomenuta u Koloanima 2:8 723; uska * 49; paganska * 750 759; Sotona radi preko * 711, 712; nauke o umu, upozorenja vezana za * 783 (Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam, Mesmerizam, Kontrola uma, Lijeenje umom) Filozofske dvorane 101 Finansijske potekoe, kako doekati * 493 Fiziologija, vana u djetinjstvu 640 Flertovanje, duh *, udvaranje u * 295 Flertovati, studenti ne smiju * 302 Fotografije, obnaenih ena 229. Vidi takoe Slike Frenologija, Sotona koristi * 19, 20, 698, 711, 712, 720
G
Geologija, krivotvorine u * 743 Gest(ovi) 520, 590 Glad due 34 Glad due, krik za Bogom u * 262 Glas, kultivacija * 580-582; dar koji treba pravilno koristiti 572; ljubav potinjava * 209; muzika *, ouvati * 580; osobenosti *, Sotona koristi * 42; prijatan *, za srean dom 180; kako promijeniti svoj * 68 Glasovi, koji demoraliu 113 Glava porodice, mu kao * 160 Glava, zdrava hrana pogodna za bistru * 166l svoju * iskoristite na najbolji nain 197. Vidi takoe Mozak, Razum, Um Glavobolja, masturbacija uzrokuje * 290 Gledanje, izbjegavati * onoga to sugerie neiste misli 107, 228, 229, 571, 733; kroz gomilu nesvarene hrane 770 Gledite, nepristrasno * 47 373
Glupo osmjehivanje 180 Glupost (besmislica) 315, 574, 605 Glupost, mudrost koja je * 30, 780 Gnevljiv duh, odavanje * 520, 582 Gnevna osoba, padanje u veu vatru 522 Gnjev 517, 520, 523. Vidi takoe Indignacija Gnjev, kao ubistvo 520; utiava se kad se mirno doeka 522; teko obuzdati * 520; preputanje *, grijeh 516; povrijeenog astoljublja 517; pogubni efekti * 60, 691; spreava Isusa da ue u dom 15; raspirivanje *, nikada se ne isplati 192; pravedna ogorenost 516, 517; prema djeci 518, 519, 552; kad ljubav zauzme mjesto * 760; bijelo usijanje od * 520. Vidi takoe Indignacija, Strast, Narav, Ljutnja. Gorina, odagnati * iz due 516; kad doe smrt nema * 503; korjeni *, gajenje * 639; izgoni ljubav 277; mora se iskorijeniti 205; duh * pobuuje kriticizam 521; proizvodi samopotovanje 277; zamjena za * 464; ivotna * zanemaruje pomo 86 Gostoprimstvo, pravo * se malo ispoljava 179 Govor(i), grubost u *, bez * 540; optuivaki * 500; kultivisati nain * 581, 582; organi *, naprezati * 581; moi * pod kontrolom razuma 581; osvetoljubiv * 529; otar * 175; talenat * 15, 799; neprikladan * 208. Vidi takoe Jezik, Izraavanje, Rije Govor, pravilan * 580, 581; zli *, jedna rije * 676; grub ili neutiv * 46; javni *, sposobnost za * 580, 581; vulgaran * 156 Govorenje, prazno * kod djece 605; navika mnogo * 779; o nepoeljnim stvarima 662; greno *, ene 779 Govoriti nepromiljeno, ne * 435 Govoriti zlo, ne * 439 Govoriti, kao to bi Gospod govorio 425; jasno i razgovjetno 424 Govornik, Hristos kao * 580, 581, 623; javni * 424 Grka, izuavanje * 195 Graanske vlasti, suprostavljanje *, upozorenje protiv * 504 Granit, vosak koji postaje * 294 Greka(e), budite spremni da priznate svoje * 523; drugih, naa dunost vezano za * 46, 209, 634; naroite *, dijete esto ukoravano za * 488. Vidi takoe Propusti Greka(e), drugih, ispravljanje * 519, 633, 728, 790; oprotene i zaboravljene 503 Grena priroda, borba protiv * 32 Grenik, nije svako sposoban da popravlja * 80, 769; ukazati * na Hrista 453; prema * pokazati njean i saaljiv duh 500 Grenost, osjeaj * truje izvore ivota 451 Gria savjesti ili kajanje, dodatno breme * 471; gorko *, jezik koji donosi * 257; Hristos je obeao da e ukloniti * 259, 451; osjeanja *, masturbacija uzrokuje * 258; negativne posledice * 59, 451, 458; stajati pred Bojim zakonom bez * 260 Grijeh(si), priznati * se oprotaju 277; osloboenje od *, iscjeljenje sa * 683, 684; otputanje * je in due 571; ako nosimo vlastite * 456; najcrnjih boja, brak pokriva * 222; ponavljanje * slabi mo otpora 795; izbjegavati zaetak * 325 Grob, kua kao * 486, 487 Grub nain, govorenje na * ranjava 45 Grub, istina ne ini ovjeka * 177 Gruba osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 685 Gruba osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 688 Grubi govor, utie na ivot u domu 156 Grubo ophoenje, dijete predmet * 201 Grubost, dom gdje nema * 175; sree se u ivotu 243; nikad ne pokazivati * u domu 157 Grubost, istina ne stvara * 177 Grubost, ne unositi * u disciplinu 284; razvija svojeglavost i neposlunost 81; poremeeni eludac moe uzrokovati * 443; ne pokazivati * 356; atribut Sotone 192; neki uenici ive pod * 81; ne govoriti nijednu rije * 257 Gubitak, nema * sa Hristom 788 Gunala, sposobni ljudi kao * 577 Gunanje, zadralo drveni Izrael izvan granica Hanana 179, 498; pomisao na *, ta umiruje * 259, 631 Gunanje. Vidi Nezadovoljstvo, Jadikovanje Gvoe, u krakteru 35 Gvozdena uprava, ovjek koji sprovodi * nad drugima 53; obuavanje djece putem * 282, 283
H
Harfa, sa hiljadu struna, ljudsko tijelo kao * 373, 374 Heroji, istinski *, ko su * 689 374
Hipnotiki uticaj Sotone 719 Hipnotisati, umovi e biti * 719 Hipnotizam 713, 716-719. Vidi takoe Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom Hjum Dejvid, skeptik Hladna indiferentnost 38 Hladnoa, atribut Sotone 192; muevljeva kruta * 485; prema brai 277; kad nestaje vaa * 541 Hrabrost, steena viegodinjim iskustvom 17; imajte * kad date sve od sebe 735; unijeti * u svakodnevni posao 376; bolest tei da uniti * 484; kako dati * nekom ko grijei 756; vi moete imati * u Gospodu 464; nedostatak * za pokoravanje osvjedoenju o dunosti 267; moralna * da se obuzda apetit 511; pospjeuje zdravlje i produava ivot 458, 647, 738; Sotona nastoji da uniti nau * 480; govoriti o * dui umornoj od grijeha 514; prouavanje koje tei da uniti 760; dovoljno * da se djeluje iz naela 362, 363; iskuenja zamiljena da unite * 128; uzdii se iznad hrianskog svjetskog standarda o * 268; rijei koje donose * klonulom duhu 158; rad za Boga sa * 375 Hriani koji se ale, zatvaraju grenicima put ka Hristu 433 Htjenje, na udio u *, Sveti Duh ne ini * 691 Hvala, opasnost za hrianina 34; za mrtve 503; duh * unapreuje zdravlje 795, 797; rije * koristi djetetu 168. Hvalisavost, ljubav nikad ne podstie * 241; osobe koje nijesu * 769 Hvaliti, ne nanosite tetu ljudima * ih 435
I
Ideal, Boji * za nas 105, 106; visok i svet *, upraviti um na * 344 Ideja(e), iroke *, mladim ljudima potrebne * 309; idoliziranje nekoliko * 43; ostavite svoje * u podnoju krsta 541; razliite * o Svetom Duhu 54; odreene *, borba za neije * 40; prethodno ustanovljene * 597; izloite svoje * na jasan i povezan nain 668; meusobni odnos * daje im vrijednost 668; iste *, mi ne moemo imati svi * 377; trae izraza 419; set *, ena pod kontrolom * 594; grene *, oslobodite se * 90; praznovjerne * uvijek su uniavajue 759; radnici se razlikuju u * 615 Identitet, svako ima * koji se ne smije podreivati 709; Bog svakom daje vlastiti * 85 Idolizirati, dijete ne treba * 169 Igranje, pri prenoenju Kovega zavjeta 313, 314; osobe odate *, sudbina * 314, 726, 736 Igranke zadovoljstva 315 Ilustracije, Hristove * 181, 587 Imaginacije, zle * 405 Imaginaran, patnja koja je * 511 Imaginarne stvari, glumci govore o * kao da su realne 592 Impuls (poriv ili podsticaj), djelovanje iz * 552; bolji *, vezano za onoga ko grijei 775; slijepi * pri sklapanju braka 303, 304; gajenje * 355; udvaranje koje slijedi * 295; oslobaanje od * 123; ne djelovati iz * 292, 552, 765; prekomjerno prouavanje i * 444; budue majke 134; vjera nije * 537; slijeenje * umjesto razuma 138; plemeniti * 153, 212; dobri *, atmosfera koja slabi * 482, 483, su dar od Boga 541, 611; srea se ne nalazi u * 643; ima svoje sjedite u tijelu 441; koji daje zdravlje 705; u studentima 81; nesposobnost kontrole * 124; odavanje * koji uniava 225; ljubav probuena * 213; ljubavni * u djetinjstvu 212; ovjekov najjai * 643; trenutni *, rijei izgovorene iz * 575; prirodnog srca 316; nervozan ovjek pokrenut iz * 490; novi *, podstai * 183, 623; razum pod kontrolom * 303, 521; ulni * 236, 322; drutveni * 153, 212; pravog hrianina 552; mladi previe vjeruju u * 295 Incidenti, mali * 570 Indignacija ili ogorenost, pravedna * 516, 517; Sotona pobuuje * protiv karaa za grijeh 525; pokazivanje * prema nezahvalnima 775; rijei *, kleveta ne zamire * 548. Vidi takoe Ljutnja, Gnjev Indiskrecija 237, 256 Individualna mjera, svako mora dostii svoju * 429 Individualna mo, kvalitet koji je potreban 269 Individualnost, djeija * 282, 425, 687; Bogom data *, sauvajte svoju * 154, 282, 361, 423, 430, 687, 705, 707709 Inferiornost, utisak o * 274 Informacije 114, 739 Instinkt 331, 485 Intelekmtualna veliina(e), potencijal * 351; samit * 367, 741 Intelekt ili razum, kupanje osvjeava * 383; briljantnost *, Bog daje * 743; kafa i aj utiu na * 484, 590; savjet koji bodri * 693; kultivisan * je veliko blago 85; kultivacija *: fiziki rad u * 116, 117, stvari koje ne smiju sprijeiti * 7, ene kojima nedostaje vremena za * 289; kultura * 89; razvijati * do njegove punine 602; ne razvijati * po cijenu morala 67; nijeme ivotinje nemaju * 687; koji je zakrljao bavei se banalnim predmetima 667, 668; oslabljeni *: djeiji * 134, stvari koje uzrokuju 618, 742; prosvijetljen * kontrolie ivotinjske sklonosti 77; oplemenjeni i oieni * 785; vjebanje *, upozorenje vezano za * 441; najslabiji * moe shvatiti pravila Bojeg zakona 562; dat ovjeku od Boga 105, 154; navike koje 375
jaaju * 259; ljudski * nije svemogu 769; lijenost negativno utie na * 604; unutranji mir osvjeava * 328; najbolje iskoristiti svoj * 154; jedenje mesa zamagljuje * 390; mora se pokloniti velikom JA SAM 92; nikad ne kultivisati * po cijenu morala 374; pacijenata, stvari koje bude * 337; izopaeni *, uticaj * 785; itanje koje slabi * 591; prima snagu u djetinjstvu 151; sebini interes koji ograniava * 271; zdravi *, zdravo tijelo nuno za * 116, 117; snaga *, kako djeca mogu stei * 562, 563; snaan *, prouavanje Biblije moe stvoriti * 92, 93; koji Sotona ne moe dotai 710; stvari koje oblikuju * 551; pretjerivanje u oblaenju ne zahtijeva * 289; obuka * kod djeteta u prvih 6 ili 7 godina 149, pogrene ideje o * 363; traenje *, traenje vremena je * 167; razvijen * 117; razvoj * kod mladih potrebno je usmjeravati 190. Vidi takoe Um Intelektualna aktivnost, jedenje mesa slabi * 390 Intelektualna kultura, vei standard * 360 Intelektualna mo, nepromjenljivi zakoni u odnosu na * 331, 406, 407, 448, 568; bez ljubavi 210 Intelektualna obuka, cjelovita * 54, 301, 741 Intelektualna priroda, ivotinjska priroda predominantna nad * 485 Intelektualna teevina, karakter vredniji od * 739 Intelektualna tromost 689 Intelektualne moi, apetit se mora podrediti * 394, 395; prouavanje Biblije izaziva * 97; moraju se udruiti sa moralom 352; kultivacija * 107, 225, 229, 591; porobljavati * 74; nepravilna regulacija * 376; jedenje mesa utie na * 390; moraju biti: disciplinovane 588, precizno balansirane 442; podreene niskim strastima 225. Vidi takoe Mentalne moi Intelektualne sposobnosti, hrianina 224; kultivacija * 3, 51, 103, 331; date od Boga 103; osobe koje zaboravljaju da imaju * 417; oslabljene * 136; mladih ljudi 51. Vidi takoe Mentalne sposobnosti Intelektualne sposobnosti, poveane *, Danilove * 34; uiti mlade najboljem iskoritavanju * 362 Intelektualni neuspjeh 271 Intelektualni dinovi 101; zato su * mala djeca u disciplini 264 Intelektualni napredak 167, 293 Intelektualni razvoj, praktino znanje u * 117 Intelektualni snaga 206, 233, 400, 644 Intelektualno dostignue, visok standard * 121, 364, 380; najvei standard * 377 Intelektualno zdravlje 236 Inteligencija, Bog nam je dao * 387; pogreno iskoriena * 76; potreba za *95, 447, 602, 766; obnova * 439; Sotonina * 24; talenat * 375 Inteligentan, biti * 8, 34; biti * u odnosu na istinu 103 Inteligentno bie, pravo ovjeka kao * 421 Inteligentno, obavljati Boje djelo 540; sluiti Hristu 365; uiti Boju Rije 95, 96 Intonacija, kao strijela 520 Intuicija 504 Invalid(i), koji vjeruje, oporavak * 411; zaneseni * 386; moe odbiti bolest 690; usmjerava misli na sebe 118, 401, 734; hronini *, tretman * 119; oboljeli od mate 397, 588; iscrpljeni * 121, 513, 690; uposlenost pomae * 118, 119, 513, 604, 647, 648, 690; u zimskom periodu 397; mnogi * e ostati takvi 72; bolesni i razdraljivi * 118, 734; trebaju: probuditi volju 118, uzdii se iznad bolova 513; fizika vjeba koristi * 119, 120, 734; koji su sami sebe nainili * 16, 61, 682; etnja koristi * 119; kojima nikakvo rezonovanje ne moe pomoi 397, 689, 690; ena koja ne mora biti * 683 Invalidnost, osobe zahvaene * 682 Isekivanje zla 476, 497 Iscijeliti, samo Bog moe * 706 Iscjelitelji uma, upozorenja na * 705 Ishitren, djeca koja su * 298, 299 Ishitrenost, navike *, sticanje * 6 Ishrana, osjeanja depresije i * 62. Vidi takoe Emocije Iskljuiv duh 428 Iskljuiv, budua majka ne smije biti * 132; mu ne smije biti * prema eni 161; naa religija nas ne ini * 629; neki ljudi su prirodno * 179 Iskljuivi putevi 773 Iskren, biti * prema sebi 766 Iskrenost 153, 262 Iskupljenje, plan *, neiscrpan predmet prouavanja 574 Iskustvo, lino * pred Bogom 428; starijih, mladima pomae * 746 Ismijavanje 113, 156 Ispovjednik 776-779 Ispunjenost sobom 642 Istina, aktivno i radno naelo 784; svako mora primiti * za sebe 423; temeljna *, prepoznavanje * 49; dranje is-
376
tine kao * samo po savjesti 325; gajiti * u srcu 157; u prirodi i otkrivenju 743; znati za sebe ta je * 535; ljubav prema *, probuditi * 70; vrijednost ljubljenja * 775; nikad ne protivrjei samoj sebi 699; ne smije se govoriti u svako vrijeme 84; naela *, ne rtvovati * 798; svojstvo prave ljubavi 644; lukave primjedbe na * 114; omekava i profinjuje 180; postojana privrenost * 437 Istraivanje, misterije koje se ne mogu objasniti najopsenijim * 569, 699, 702. Vidi takoe Nauno istraivanje Istrajnost 342, 666, 667 Isturen, ne biti * 669 Izabrati, mo da se * izmeu pravog i pogrenog 92; mi moemo * da sluimo Bogu 420, 685; uiniti sebe kako * 326 Izbor, sloboda *, oduzimanje * ovjeku 421; okovi se razbijaju samo ovjekovim * 146; nesposobnost ovjekovjeena * 800; mo *: Bog nam je dao * 420, volja je * 685 Izdrljivost, mo * smanjuje se ili poveava upotrebom 107 Izjelica, nije sposoban za savjet 391 Iznevjerene nade, aljenje nad * 70 Iznuena odanost, Bog se ne zadovoljava * 422 Izopaenost, sutina *, sebinost je * 30; doekati * sa strpljenjem i ljubavlju 243; um se ne odaje odjedanput * 75, 225, 336; moralno rastrojstvo izazvano * 228; osobe koje plau nad svojom * 48. Vidi takoe Mentalna izopaenost Izraavanje, lagano i jasno *, vanost * 580; zlo *, istina u srcu obuzdava * 575. Vidi takoe Govor Izraz lica, veseo * 215; izraava oblije boanskog 578; odraava: potitenost 483, nebesku radost 760; koji zrai istinskom dobrotom 483; koji zrai ljubavlju 209; natmuren * 48, 62. Vidi takoe Lice Izrazi, paziti na * 42; nepristojni *, mata izopaena * 590 Izuavanje knjiga, vaspitanje scra vie od punog * 69 Izvjetaji, lani * 548; nepovoljni * 209. Vidi takoe Brbljanje, Spletkarenje
J
Ja, nesiguran brod 673 Jadikovanje 464. Vidi takoe alost Javni skupovi, prisustvovanje * 623 Jedan dan u vremenu 554 Jedan dan, samo * je na 472 Jedenje, u svako doba 443; ispravne navike * za istu krv 60 Jedinstvo, meu vjernicima 207, boriti se za * 559 ; kao dokaz uenitva 798; Hristova ljubav vodi srca u * 277; hriansko * nije kontrola uma 708; u raznolikosti 53, 423, 426, 800; u skladnoj akciji 502; zajednice uma sa umom 426, 429; nae *, nije u poistovjeivanju sa svjetskom politikom 559; Sveti Duh u srcu stvara * 497; stanje *, neprekidno teiti * 798; razgovarati o * u vjerskom radu 40; istinsko * u crkvi i porodici 501 Jedinstvo, zbog ljubavi 210. Vidi takoe Zajednica Jednostavnost, Boji zakon udesan u * 563; Nebo cijeni * 276; utkati u ivot skromnu * 632; u branoj zajednici 153, 213, 214; uvati * u svim navikama 445; akcije, sauvati * 292 Jednostrani mukarci i ene 50 Jetra, rad *, tuga usporava * 458; obamrla * utie na vjerski ivot 407 Jevanelje(a), mnogi izmiljaju svoja vlastita * 323, 324; zato se razlikuju 424 Jezik, jasan i jednostavan * 574, 580, 587; vulgarnost * 180. Vidi takoe Govor, Rije Jezik, zauzdajte svoj * 450, 519, 520, 522, 577; dar koji treba pravilno koristiti 572; koji je veoma grijeio 779; obuka * 575; neposveeni * 399 Jovan, zato nam je potreban 424
K
Kanjavanje djeteta 519 Kafa, negativne posledice * na tijelo 392, 484, 485, 588-590 Kajanje ili aljenje 405, 644, 646 Kara, mudri * 772 Karanfili, u bati 807, 808 Karte, igra koju Nebo osuuje 736 Kaste 255, 626 Katanci i kljuevi, ogranienja *, ljudi kojima ne trebaju * 256 Kazne, ta * ne mogu postii 256 Kisjeli hriani 433 Klonulost ili snudenost 402, 482, 502, 758, 770 377
Klonulost, ishrana koja ini ovjeka * 389 Knjievna postignua, vrijednost * 739 Knjige, Biblija je najzanimljivija *108; nevjernika 357, 358; izbor * 506, otkriva vjersko iskustvo 108; koje se daju djeci 285, 286; idoliziranje * 312; poput aba u Egiptu 343, 344; ne objavljivati * o hipnotizmu 717; prouavanje * 108, 109; koje su prokletstvo 110; koje zbunjuju u pogledu onoga to je sveto 109; koje truju um 344; koje hiljade odvode u grijeh 196; neiste i uniavajue 344; zle *, uzbuuju matu 290; mladi eznu za * 285. Vidi takoe Literatura, itanje, Prie, Bajke. Knjiko znanje, obrazovanje u * nije najvee 358; uenici koji stiu samo * 363 Kockanje 315, 736 Kockanje 736 Koji dugo trpe, oni * 769 Kokete, ene koje postupaju kao * 226 Kolebanja, najstranija * 794 Kolibica, moe biti najsreniji dom 180 Koloteina, izbjegavati ulazak u * 52 Kompromis, ne praviti * sa zlim navikama 268 Konjske trke 315 Kontrola uma 19, 20, 46, 71-76, 118, 119, 427-429, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam, Mesmerizam, Lijeenje umom Kontrola uma nad umom, lijeenje putem * 711, 712. Vidi takoe Lijeenje umom. Upozorenja protiv * 421, 428 705-708, 710-717, 728 Kontrola, apsolutna * djece od strane roditelja 283. Vidi takoe Samokontrola Konvencionalnost, istinska utivost i * 255 Korisnost, stalan rast u * 104; vaspitavati djecu za * 61; vea *, osposobite se za * 193; navike *, uiti djecu * 287, 288; ivot *, mladi koji gube sposobnost za * 315; novovjenanih 153; cijenjenje svoga ja najvie teti * 265; sfera *, uzana * 608 Krajnosti, ivot obiljeen * 394; zatita protiv * 274; zato neki idu u * 50 Kretnje, nagle i nepromiljene * 265 Kriterijum, majka koja je umislila da je * za porodicu 595; nijedan ovjek ne smije biti * za druge 423 Kritiki raspoloen, uitelji koji su * primie isto * 198 Kriticizam, bezobzirni i nepristojni * 575; gajenje * 419; krenje Bojih zapovijesti putem * 638; razvoj * kod djece 577; mnogi se svakodnevno odaju * 637; potreba za vie ljubavi i manje * 504; prema onima na visokim poloajima odgovornosti 633; staza *, stupanje na * 634; uklonite svoj * 773; smee *, oistiti * 638 Kritikovati, opasno je * boansku svjetlost 575; kako se postaje sklon * 634; sklonost * meu starijim vjernicima 752; nikad ne ohrabrivati studenta da * 190; roditelji ne smiju * u prisustvu djece 155; moete * sebe 637 Krivica, priznaje * je bitno 456; svjesna * 478; stepeni * 452; ne pokuavajte da umanjite svoju * opravdanjima 455; strah u * 478; sloboda od * 65, 250, 412, 452, 456; neznanje koje ne uklanja * 455; negativne posledice * 65, 250, 251, 412, 451, 452, 458; sebinost uzrokuje * 272; osjeaj *, Jakov osloboen od * 454, 455; mrlja *, pravi hrianin bez * 412; govoriti dui o njenoj * ne pomae 453; ostaviti osjeanje * u podnoju krsta 451; osjeaj *, Sotona namee greniku * 454 Krivotvorina(e), ne ponavljati * neprijatelja 718; skepticizma 285; Sotonine *, upozorenja na * 528, 719 Kriza(e), u ljudskom iskustvu, Hristos predvidio svaku * 181; e doi na svaku instituciju ASD 780 Krug, od ivice do centra * 501, 502; sveti * oko porodice 223 Krutost, omekana ljubavlju 215 Krv, cirkulacija * 322, 336, 642, 646; ista *, potrebna zdravom mozgu 60 Krvarenje iz nosa, alost uzrokuje * 462 Kua bez djece 62 Kuna atmosfera 63, 64, 500 Kuni problemi, uzrokuju mentalnu bolest 59 Kuno okolina 178 Kuno okruenje 146 Kula, graenje kula u vazduhu, loa navika 442, 588, 593, 661 Kultura, svestrani razvoj * 301; ne teite sebinoj i iskljuivoj * 359, 360. Vidi takoe Lina kultura Kupanje, pozitivni efekti * 397 Kurs, svako mora odabrati svoj * prije ili kasnije 429
L
La, ivot hrianina treba biti osloboen od * 619; kako doekati * 517; Sotona koristi * da sprijei Boje djelo 528; tiranija *, um bez Biblije podreen je * 96, 746; koristi se za eksploatisanje drugih 75 Lane tvrdnje, ena odata * 779 378
Lagati sebe, osoba koja je * 417 Laki zadatak, sklonost da se trai * 603 Lakoa ili bezbrinost, ne preputati se * 292, 316 Lakomislen, potrebna posebna mudrost u ophoenju sa * 439 Lakomislenost 787 Lakomislenost, jedan trenutak * 35 Lakomislenost, um ispranjen od *, Boji plan za * 783; hriana po imenu 315, 316, 637; odbaciti * 105 Lanac, jedna karika moe prekinuti * 728 Laskanje sebi 274 Laskanje, uvati se * 39, 74, 145, 722. Vidi takoe Laskanje sebi Laskati, Hristos nikad nije * 587 Laskave drai, najzavodljivije * svijeta 338 Laskave rijei, njene i * 152 Latinski, prouavanje * 195 Led, hladnoa * u karakteru 35 Lien radosti, ideja da je Hristos bio * 183 Lina kultura 259 Linost 103 Liberalizam, bezbrini * 49 Lice(a), Hristos motrio na * slualaca 82; nova *, mlade privlae * 300; otkriva osjeanja srca 483. Vidi takoe Izraz lica Licemjer(i), astoljubivi * 243; poboni *, mnoga djeca su * 300 Licemjerje, podlo *, hvaljena djela esto su * 349; ema *, moderno udvaranje kao * 295 Lideri (voe), budui * meu dananjom omladinom 4 Lijeenje umom 19, 20, 46, 71-76, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam, Mesmerizam Lijen ili indolentan, osobe koje su previe * 604. Lijena osoba(e), potrebna obazrivost uz molitvu prema * 439; priziva avola da je kua 604 Lijenost 286. Vidi takoe Dokonost Lijenost, nadvladavanje * 596 Lijenost, veliko zlo 683; treba se plaiti * 344; sklonost ka * 442; ovjek se nee spasti u * 605; mentalno stanje koje vodi u * 398; odgajanje djece u * 605; oni koji su sami od sebe nainili invalide umiru od * 61 Literarna drutva 668 Lozinka, Slini Hristu naa * 644 Lucifer, pad *, autentina istorija o * 742 Ludilo 12, 454 Luka, zato nam je potreban 424 Lukavstvo, Sotonin izraz lica pun * 524 Loa probava. Vidi Dispepsija Luter Martin, borbe * 808
LJ
Ljubavne prie 110, 285, 286, 290 Ljubazan duh, pokazivati * 63 Ljubazan kurs, uticaj * 775 Ljubazan, biti * 425, 471, 772, prema nezahvalnima 530; saradnici Boji 769; budua majka treba biti * 132 Ljubazne rijei, koje se govore o pokojniku 503 Ljubazne rijei. Vidi Rije Ljubazno, postupati * sa djecom 501 Ljubaznost, djela *, pomoi drugima * 86; svima je potrebna 186; unijeti * u ivot 503; hrianska * u zadobijanju mladih 625; kultivisati * u srcu 157; djela *: ljubav koja podstie * 208, esto se zaboravljaju primljena * 789, prema zabludjelima 432; efekat * na osobu koja grijei 756; ispoljavanje * odreuje karakter 157; svakodnevno se vjebati u * 15; autoritet mua treba biti u * 160; uticaj * iscjeljuje 151; zakon * (vidi Zakon); neka prevladava duh * 773; pokazivati * prema studentima 198; oni koji su u braku trebaju pokazivati * 153, 212, 313; uzajamna * u domu 165; grenici e uzvratiti na * 530; prezrena * 277; promiljena * u domu 176 Ljubimci, uenici koji se tretiraju kao * 81 Ljubomora, kao bolest 792; zamagljuje moi zapaanja 335, 529; pronicljivost koja je bila * 336, 337; ne gajiti * 533; zle crte karakatera proizvedene * 336, 337; Boji zakon biljei * 526; potie od Sotone 192, 497, 747, 748, 792; osoba odata * 381; sjedinjena sa: zaviu 145, naprasitom naravi 145; neobuzdana * kod nekih starijih osoba 749; izraavanje * 575, 637. Vidi takoe Zavist Ljubomoran, usled masturbacije 258; neke starije osobe su * 748, 749 379
UM, KARAKTER I LINOST Ljubopitljivost, samo Biblija moe zadovoljiti * 91, 535 Ljutiti neprijatelj(i), Hristos usred * 182 Ljutnja 516, 529
M
Maina(e), mozak ne radi poput * 115, 116; ljudi kao proste * u radu 264, 265 Mata, nenormalna * uspavane volje 118, 735; pozivanje na * u popularnim oivljavanjima 590; Biblija otvara neogranieno polje za * 93; negativan uticaj * na tijelo 374, 682; blistave zamisli * 593; zarobljena naunim istraivanjem 20, 711; Hristos nikada nije uzdizao ljudsku * 587; Hristos je dopirao do srca pomou * 587; kafa i aj utiu na * 484, 589; ispovijedanje * palom ovjeku 778; kontrliite svoju * 587-589, odluno i istrajno 233; pod kontrolom neistih misli 592; ukaljana *, stvari koje uzrokuju * 229, 591; disciplinovana uz Boju pomo 595; bolest uzrokovana putem * 60, 397, 681, 682; bolest *, potrebno savladati * 588, 589; bolesna *: 593, smrt zbog * 683, porodica mentalno ugroena zbog * jedne ene 595, put kroz ivot sa * 591, invalidi koje je nainila * 60, 689, 690, unesreeni zbog * 488, mnogi mladi imaju * 110, majke koje se povode za * 544, 545, fizika vjeba kao preporuka za * 683, lijek za * 488, sujevjerje potie iz * 594, koja ne predstavlja ispravno hriansku religiju 291, stvari koje uzrokuju * 488, 507, 591, misli da sve ide u propast 488, misli da e dopasti bijede 488, kojoj je religija tiranin 48, rtve * zbog dugog boravka u zatvorenom prostoru 397, ene pod uticajem * 398, 682; ne dopustiti * da luta 593, 660; posledice veoma osjetljivog temperamenta na * 336, 337; zla *, dua se mora boriti protiv * 731; meso utie na * 589; oivljavanje mranih slika pomou * 489; srce pokvareno pomou * 591; veoma aktivna *, razum pod kontrolom * 589; kako * postaje tiranin 591; invalid je aktivna 397; neka se vaa *uhvati za nevidljivo 758; mnogi stvarno pate kroz svoju * 61; brak esto zaodjeven romantikom uz pomo * 153; morbidna *, zdravlje i srea rtvovani * 62, 758; treba biti: oiena i profinjena 301, proiena 239, obuzdana i disciplinovana 660; ne smije kontrolisati potrebe budue majke 133; starijih, Sotona se igra sa * 747; esto vodi u zabludu 397, 681; organi *, pretjeran rad mozga negativno utie na * 509; pretjerano uzbuena itanjem beletristike 591; previe hranjena i stimulisana * beletristikom 591; pacijenata, stvari koje podstiu * 338; savrenostvo koje postoji samo u * 636; izopaena *, opinjenost koja uzrokuje * 69, itanje koje uzrokuje * 108, 290, 588; zatrovana pozorinim zabavama 590; prvi zadatak reformatora je oistiti * 595; Sotona ispunjava * lanim idejama o Bogu 675; Sotona e se potajno uvui u * ako mu se prui prilika 102; Sotonino igranje sa * u slobodnoj ljubavi 305, 306; koja ima malu teinu 595; hiljade se razbolijevaju i umiru zbog * 682; prazna *, odavanje * 234, 661; kad se realnost izgubi u * 454; uzbuena * 323 Magazini 285, 286 Magazini, neisti i poniavajui * 343, 344 Magla, debeli zastor od *, depresija kao * 492 Magnetizam, ivotinjski * 20, 700, 701, 711, 712. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Mesmerizam, Lijeenje umom Magnetizam, duhovni * 720 Majstorski um, Sotonin * 18 Male stvari, u disciplini ivota 656 Malo dijete, nervozno *, majina dunost u odnosu na * 168 Malo, isuvie * kad oekujemo * 600 Maloduan, djevojka koja je bila * 302 Mane, drugih, ta initi sa * 680; kad neemo traiti * 789. Vidi takoe Greke Mane, prirodne *, nastojanje da se pobijede * 523 Manir(i), uiti se * 435; bitni uglaeni * 177, 180, 667; kako profiniti * 617; ravnoduni i i bezbrini * ljekara 771; profinjenost * 79, 660; grubi i otri * u ophoenju 617; neprijatni * 210 Mape, koritenje * 194 Marko, zato nam je potreban 424 Marljiva obuka za mlade 368 Marljivost 99, 603 Marljivost, bitna u srenom domu 180; navike * jaaju razum; pouke o *, uiti * 366; potrebna u sticanju znanja 194 Masturbacija 230, 231, 258, 290, 592. Vidi takoe Moralno sknavljenje, Samoskrnavljenje Masturbacija. Vidi Samoskrnavljenje, Moralno oskvrnue Meci, rijei koje ranjavaju kao * 578 Meditacija (razmiljanje), apstraktno * nije dovoljno 546; ira polja za * 94; bitno za rast u milosti 288, 289; srea otkrivena u * 602; zanemarivanje * 286; o Hristovoj misiji 406, 732; o Svetom Pismu 406; sa molitvom, teme za * 662; posveeno * ugodno Bogu 328; tuno *, Hristos tjei one u 70. Vidi takoe Razmiljane Melanholija 258, 797 Memorija (sjeanje), djelovi Svetog Pisma urezani u * 95, 659; slaba *, djeca roena sa * 136; usaditi Psalam
380
34:7 u * 478; navike koje poboljavaju * 597, 616, 617; utisci doktrine o paklu na * 454; gubiti * 4, 794; gubitak * kod gurmana 389; najbolja kod mladih 294; potrebno jaati * 442; osvjeena biblijskim naelima 327, 328; talenat * treba iskoristiti za Boga 799; vjeba *, nedostatak * 446 Mentalna istota, fiziko zdravlje bitno za * 120 Mentalna akcija, sjedite *, mozak je * 72 Mentalna aktivnost, pospjeuje zdravlje 60, 396, 399 Mentalna bolest 62. Vidi takoa Mata Mentalna degeneracija 144 Mentalna depresija 482, 490 Mentalna disciplina, napredna *, prouavanje Biblije daje * 286; bitne stvari u * 7 Mentalna hrana 109-112, 444 Mentalna izopaenost 14 Mentalna kultura 7, 100, 289 Mentalna mainerija, pogreno rukovanje sa * 376 Mentalna nadmo, ispravne fizike navike pospjeuju * 443, 568 Mentalna neefikasnost 343, 344 Mentalna nesposobnost 144 Mentalna nesposobnost 144 Mentalna obuka, nedostatak * 259; mladih 281, 309, 362, 508, 509, 740 Mentalna opijenost 111, 112 Mentalna optereenost 362, 388 Mentalna povreda, usled bolesne mate 595 Mentalna prijemivost 394, 446 Mentalna prilagodljivost, dijete lieno * 132, 133 Mentalna punina 5 Mentalna snaga, starijima manjka * 747, 748; djeca koja oskudijevaju u * 138; vjebanje uma poveava * 100; moda postojano slabi * 560; kako invalidi mogu poveati svoju * 119; novi priliv * 11; navika koja slabi * 445; odbiti injenje onoga to slabi * 735; samodisciplina bitna za * 308 Mentalna sposobnost(i), koristiti i jaati sve * 50; paralisane grijehom 335; prouavanje Biblije poboljava * 92, 93, 97, 286; kultivisati * 441; osmiljene da se koriste 666; ne posveivati * povrnim zanimanjima 89; oplemenjivanje * 785; vjeba proiruje * 51; utvene navike uvruju * 597, 598; date su nam od Boga 350; skladan razvoj * 67, 357, 358, 374; kako ojaati i razviti * 3; poboljaanje * 292; ouvati * istim 194, 195; drati * pod kontrolom volje 100; literatura koja naruava * 96; boanski kvasac pokree * na rad 67; ojaane molitvom 232; podrediti * Hristu 233, 234; biti umjeren u * 433; trebaju biti dobro razvijene 375; obojenost *, majina dunost u odnosu na * 142, 143; vladaju nad tijelom 51; uvjebavanje *, Bog zahtijeva * 101, 102, 602; neobuene * kod neznaboaca 350; koritenje nekih * dok se druge zapostavljaju 50; upotreba duvana uniava * 75; mi ne koristimo svoje * kako bi trebalo 193. Vidi takoe Intelektualne sposobnosti, Mentalne moi Mentalna stanovita, zdrava * 39, 793 Mentalna svjeina, Hristos moe obnoviti * 614; zavisi o fizikoj snazi i aktivnosti 406; navike koje umanjuju * 392; ouvanje * 389, 490, 509; mi moemo rasti u * 105, 237 Mentalna vjeba, najbolja *, prouavanje Biblije kao * 91; odrasla djeca koja su nesposobna da izdre puno * 62; kombinovati fiziku i * 362 Mentalne bolesti, lijeenje * 66 Mentalne karakteristike, roditelji prenose na djecu 134, 135, 616 Mentalne moi, sve * moraju biti dobro razvijene 50, 441, 442; primijeniti sve * u sticanju znanja 194; kod djece 173; prouavanje Biblije proiruje i oivljava * 93, 94, 418; tijelo i * treba srazmjerno optereivati 120; slom * 382, 508; aktivno upranjavati sve * 188; mogu se uvjebati do najvee produktivnosti 446; samo Hristos moe iscijeliti * 326; ograniene *, uzrok * 101; ispravan tretman * snai um 443; kultivacija * 50, 360, 665, 785, 786; opasnost od kvarenja * 792; razvijati * do krajnosti 421; razvoj * 312, 378, 443, najvei * ispravan za mlade 187, 188; ne zloupotrebljavati * 377; ne sainjavaju karakter 545; inite sve to moete sa * 736; produktivnost *, zdravlje zavisi od * 441; energian rad koji koristi * 603; opleme-njene duhovnim istinama 421; izjednaavanje fizikih i * fizikom vjebom 118, 345, 364, 445, 509; vjebajte svoje * 689, na temama koje se tiu vjenih interesa 112; iscrpljivanje * 444; dar od Boga 55, 377, 546, 800; Bog moe pomoi da se obnove i ouvaju * 648; skladna i zdrava akcija * 378; skladno razvijene * prouavanjem Biblije 96; zdrava akcija * pospjeuje sreu 112; kako se * uniavaju i umanjuju 69; izotrene da uoe razliku izmeu svetog i nesvetog 445; odravati * u najboljem moguem stanju 55; potrebno ih discplinovati 588; zapostavljanje * kod djece 375; nove *, Bog nam ne daje * 98, 447; novi dar *, ko prima * 663, 664; plemenite * su dar od Boga; ne iskoritavaju se do najveih sposob-nosti 364; starijih poslanika jevanelja 752; preoptereene *, pogrene ideje o tretmanu * 118, 119; ouvanje *: koristi od * 792, 793, stvari bitne za * 445; sauvajte svoje * 736; snane i aktivne *, kako ouvati * 445; prouavanje Boje Rijei podstie * 447; podreene ivotnjskim sklonostima 724; talenti koji se moraju razviti 545; stvari koje negativno utiu na * 336, 364, 392, 399, 406, 418, 443, 445, 446, 507, 508, 570, 591, 770; stvari koje jaaju * 99, 288, 381
289, 421, 447; bezvrijedne prie ne jaaju * 357; istinsko vaspitanje mora probuditi * 187; pravo vaspitanje * 360; koritenje *: u Bojoj slubi 319, 344, 345, najmarljivije * 99, razborito * 665; ivahne i brze da zapaze 445; kad * spontano djeluju 442; kad e ljubav uticati na * 205; vae najbolje * u borbi sa problemima miljenja 667; mladih, uposliti * 281, 282. Vidi takoe Izbor, Intelektualne sposobnosti, Mentalne sposobnosti, Snaga volje Mentalne osobenosti, prenesene sa roditelja na djecu 138 Mentalne osobine 100 Mentalne sklonosti, djeteta 138 Mentalne sposobnosti 301, 797, 799; su dar od Boga 99 Mentalne studije, fizika vjeba potrebna uz * 507 Mentalni bolesnici, ima vie * nego to moemo zamisliti 63, 396 Mentalni brodolom 387 Mentalni debilitet 386, 389 Mentalni napor, kombinovati fiziki i * 118, 362, 375, 380. Vidi takoe Modana aktivnost Mentalni nedostaci 50, 137, 264 Mentalni organi, preoptereeni i oslabljeni * 375; sauvati * u zdravlju 378 Mentalni pacijenti, dunost ljekara prema * 611 Mentalni poremeaj, tzv * 388 Mentalni problem 63, 396, 397 Mentalni rad 117, 508 Mentalni razvoj, fiziki rad titi * 287 Mentalni slom, usled nedostatka fizike vjebe 375 Mentalni sukobi 408, 487 Mentalni ukus, izopaeni * 111, 112 Mentalni uticaj u savladavanju bolesti 63, 704, 705, 731; prenesen sa majke na dijete 139 Mentalni utisci 72, 397 Mentalni zakon, prestup * 416 Mentalno bie, mora se podrediti Bojoj volji 644 Mentalno carstvo 404 Mentalno oboljeli 136, 137 Mentalno oslabljeni, neogovarajuim itanjem 11 Mentalno stanje, koje se smatra gorim nego to jeste 508 Mentalno unieni, pacijenti koji su * 83 Mentalno vaspitanje 14, 189 Mentalno zdravlje, djece 62; prenebregavanje * zarad mode 77; budue majke 131; Boja ljubav poveava * 27; mentalna vjeba pospjeuje * 112; ivot na otvorenom unapreuje * 648, 649 Mesmerizam 19, 20, 71-76, 698, 699, 704-720, 783. Vidi takoe Energetiar, Hipnotizam, Magnetizam, Lijeenje umom Mesmerizirati ili hipnotisati, pokuaj jednog ljekara da * EGW 719 Metoda, vie se postie uz pomo * 6 Miljenje(a), djece 283; razliita * 504; raznolikost * 498; velikih ljudi i biblijske istine 774; ne odstupa se lako od * 78; o sebi 274, 728; ponos * kao grijeh 726; previe ponosni za povlaenje * 575 Miljenje, sloboda *, Bog svima daje * 707-709; ljudi jaki u *, kole trebaju otpraviti * 361; jogunastoj djeci potrebna prilika za * 501; mo *, Bog je obdario ovjeka sa * 361, 423; djeca nesposobna za * usled pogrene obuke 282; savjesno *, prouavanje Biblije podstie * 286; pogreno *, pogrena ishrana uzrokuje * 392; zlo *, odbaciti * 44, 192; naporno *, jaa um 99; jedna rije zlog * stvara prostor za vie * 676; brzo *, umjerenost bitna u * 443; odnos izmeu zdravog ivljenja i * 77; ispravno *: unapreenje moralne istote zavisi o * 69, 235, jedina sigurnost due je u * 235, 284, 601, 608, 613, 659, 660; pravi putevi *, uiti djecu * 148; trezveno *, nekima je odbojno * 316; trezveno i otvoreno * 732. Vidi takoe Misli Mijeanje 157, 304, 305 Miljenitvo, ne pokazivati * u domu 765 Miljenik(ci), uitelji koji imaju * 199 Milost(i), zloupotrijebljene * 277; istinska hrianska utivost ukljuuje * 790 Milost, kako rasti u * 471 Mir i pokoj, um koji nalazi * 68 Mir, biti * to god se dogaalo 772 Mir, ouvati * na sastanku 517; koji postaje prirodan 328 Mir, trajni * ima jedan izvor 762; rezultat samodiscipline 13; sukobi koji nas pripremaju za * 556; nalazi se u Hristu 68, 240, 455, 762; Boja obeanja daju * 513; kako imati * 468; u domu i crkvi 503; unutranji * 328; razdraljivost oduzima * 156; ivot *, rtvovan 338; ljubav prema svome ja razara * 607, 608; koji nije vrijedan toga imena 244; savreni *: um koji ima * 378, vi moete imati * 378; razdraljivom ovjeku potreban * 520; privilegija nalaenja * 68; Duh daje * 492; koji postaje prirodan 328; stvari 382
koje donose * 470, 476, 772, 802; stvari koje se tiu naega * 481; istinski *, uklanjanje grijeha je nuno za * 649, 650; kad * zauzme mjesto razdora 760; koji daje svjeinu umu 455 Miran ivot, djetetu je potreban * 168 Mirno preputanje, koristi drugima 662; majka koja odgaja dijete mora biti * 167, 168 Misao(li), sposobnost usredsreivanja * na trenutnu aktivnost 667; doputanje da * ulaze u sumnju 661; uznemirujue *, Sotona podstie * 432; kad uitelj potpuno zavisi od tuih * 785; zabrinute *, u atletskim sportovima 344; zauzdajte svoje * 410; uvesti * u prave kanale 22, 595; podrediti * Gospodu 125, 593, 658, 660; briljive *: o svakodnevnim postupcima 348, zadobijanje dua iziskuje * 8; usmjeriti * na Gospoda 69, 235, 666; usmjeravanje * na zemaljske stvari 662; karakter * 357, 669; koje se gaje u ranoj mladosti 281, 551; Hristos u srcu bie u * 238; Hristos se mora pomijeati sa * 782; hrianina, hrianski ivot otkriva se * 663; istota *, uiti mlade * 361; koncentrisane na sebe 682; ispovijedanje tajnih * ovjeku 778; konfuzne * zbog plitkog disanja 484; kontrola *: daje kontrolu rijei 656, nije laka 661; kontroliite svoje * 218, 234, 587, 588, 658, 661; vladajua sila * 349; mo kontrole nad * 691; ispravne navike *, kultivisati * 657; popravite svoje * 49, 292; pokvarene *, odstraniti * 236, uvati um od * 748; kultivacija *, koristiti sredstva data za * 235, 613, 659; tok *, Hristos moe izmijeniti * 277, 670, mora biti promijenjen 786, 787; uniavajue *, zaokupiti djeiji um protiv * 172; duboke *, bitne * 352, 547; najdublje *, Biblija sadri predmete za * 90, 418; usmjeriti * na dokaze Boje ljubavi 758; disciplinovane *, potreba za * 630; nezadovoljne *, odbiti * 797; glupe *, nemati * 4, 794; uzviene *, stvari koje razaraju * 669, 747, 748; oplemenjujue *, ispunjavati djecu * 15; zablude u *, rave navike koje uzrokuju * 597; zle *, posledice * 69, 235, 526, 659; zli aneli ne mogu itati nae * 494, 658, 659, 774; budue majke, utiu na dijete 132; koje nalaze izraza kraj osobe na samrti 503; izraz se odraava na * 575; propust da se obuzdaju * 660, 661; osjeanja i * ine karakter 593, 660; prate rijei 420, 663; glupave *, nalaenje zadovoljstva u * 315; Boji zakon see u * 564; upravljanje *, koristiti sredstva data za * 235, 659; rast *, uiti mlade * 281, 282; pazite na svoje * 218, 226, 655; navike *, teko je promijeniti * 662; odbijanje mrskih * ne navlai krivicu 432; uzviene i svete *, ispunjavati um * 121; potreban uzvieniji stepen * 663; Bog treba da bude najvei objekat * 286; nepravilno uposlene *, dua pod uticajem * 587, 588; neiste *: izbjegavati sve to sugerie * 107, 228, 229, 591, 733, pretjerano uzbuen mozak produkuje * 508, kako nadvladati * 234, studenata 120, posledica odavanja * 75, 234, 336; neite i grene *, itanje koje vodi u * 111; nezavisno *, vjebanje memorije koje obeshrabruje * 446; uticaj *, kao nevidljive atmosfere 733; invalidi koji usmjeravaju svoje * na sebe 118; u kojima figurira svoje ja 592; drite svoje *: uzviene i posveene 435, u ispravnom kanalu 667, pod kontrolom razuma 662; ljubazne *, lica onih koji gaje * 483; prirodni zakon i * 663; ne dopustiti da gorke * ispunjavaju um 529; ne dopustite razuzdanost * 292; Gospod moe oistiti vae * 595; roditelji moraju izbjegavati uniavajue * 156; mnogi su uznemireni zbog uniavajuih * 658, 659; odbiti uniavajue * 286; mnogi su niski i podli u * 228; nain na koji kontroliete svoje * 650; mnoge * sainjavaju svakodnevnu nepisanu istoriju 655; mogu se oistiti 31; moraju biti: voene boanskom ljubavi i silom 669, iste 657, obuzdane 292, uvjebane 656; potrebno proiavanje * 412; nove *: nastaju kod Hristovih sledbenika 346, nove akcije moraju proizai iz * 6; ne smiju lutati po nevanim stvarima 442; jedna * priprema put drugoj 655; samo vi moete kontrolisati svoje * 655; o duhovnim stvarima, koristi od * 732; teke *, borba protiv * 409, 410; drugih ljudi, ne biti odraz * 361; usmjeriti * na svete stvari 235; prljave *, postaju navika kad se gaje 227, 235, skrnave duu 235; problemi *, ukljuiti najvee mentalne moi u borbi sa * 667; prave *, mozak kojemu je potreban odmor za * 735; iste *: Bog pomae onima koji trae * 595, kako se dolazi do * 656, potreban osjeaj oplemenjujue sile * 235, 284, 608, 659, dua se mora uzdii do * 239, studenti trebaju izii iz naih kola sa * 11, 189; iste i postojane *, potrebna hrana za * 661, 662; iste i prave *, imati * 235, 659; iste i uzviene *, unijeti * 237; iste i svete *, ispunjavati djeije umove sa * 661; iste i neiskvarene *, zaokupiti dijete sa * 172; iste i edne *, kultivisati * 390; proiavanje *, kroz poslunost Bojem zakonu 663; istota u *, potreba za * 289; istota *, kroz posveenje Duhom 366, neophodna * 669; stvarna profinjenost *, kako stei * 667; profinjene i oplemenjene *, sredstva za * 660; profinjene i proiene *, Bojom preobraavajuom silom 69; odnos Bojeg zakona sa naim * 564; Hristova religija disciplinuje * 124; religiozne *, djeca kojoj su bile strane * 111, 112; odgovornost Bogu za nae * 234, 661; obuzdavajte svoje * 593; ograniavanje vaih *, potreba za * 657; osvetoljubive *, zlo djelo pritajeno u * 524; ispravne *: ne dolaze prirodno 656, kako * postaju navika 285, 601, 608, 666, ispravne rijei su rezultat * 655, ispravne rijei zavise o * 655, 656; pravilna kontrola *, visoko vrednovati * 235; posvee-ne vrlinom i svetou 366; Sotona nadahnjuje umove svojim * 18; Sotoni nije doputeno da ita nae * 474, 494, 658; sebina zaokupljenost * alou 461; grene *, kako odbiti * 760, potisnite svoje * 658; grean u *, kako mnogi postaju * 228; koje ranjavaju duu, gajenje * 489; nasumini bljeskovi * 668; Sveti Duh moe dovesti * u poslunost Hristu 658; Sveti Duh poduava i vodi nae * 573; postojano usredsreene * na ivotni cilj 442; ojaane kroz ispoljavanje 419, 420; stroga estitost u *, odravati * 432; optereivanje * prilikom objedovanja, odbaciti * 759; kuanje na grijeh u *, odluno odbiti * 405; stvari koje se moraju odstraniti iz * 789; premalo *, stvari koje proistiu zbog * 59; ishrana kao predmet prevelikog * 393; predmeti za *, vi moete odabrati * 655; svakodnevno obuavajte i pazite na svoje * 656; obuavanje * 656, 666; voz *, voenje u besramne slobode 227; crte karaktera koje skreu * u mrane kanale 337; beznaajne i povrne *, gajenje * 587, 588; trivijalne *, nemati * 366; nemirne i 383
zamrene * EGW 461; usmjerite sebine * ka duhovnosti 593; nesvete *, smjesta suzbiti * 325; prazne i pokvarene *, potrebno preduprijediti * 229, 661; razliiti predmeti *, potreba za * 445; porone *, literatura koja uzbuuje * 290, istina u srcu obuzdava * 575; umorne *, potreba za odmorom od * 508; mi ne moemo kontrolisati svoje * 420, bez napora 234; dobro opasane *, potreba za * 655, 656; kad se * okreu Bogu kao cvijet suncu 670; zdrave *, ko e imati * 333; rijei izraavaju * 420, 573; svjetovne *, Sotona inspirie * 659; pogrene *: potreban napor da se promijene * 459, osjeanja su pogrena kad imamo * 660, ispravna naela iskljuu-ju * 15; vaa prva * ujutru 666; vaa poslednja * uvee 666; mladih, malo ljudi zna kako usmjeriti * 190; Sotona radi da iskvari * 22. Vidi takoe Razmiljanje ili meditacija, Prouavanje Misaone moi, potrebna Boja preobraavajua milost za * 270 Misionski napor, mladima potrebna obuka u * 368 Misionski rad, obuavanje u * 369 Mislei ljudi, umovi * naporno rade 399, 400 Mislioci 361, 587 Misliti i djelovati, Bog daje sposobnosti da se * 102; uiti mlade da * za sebe 281-283 Misliti, ne * o zlu 439; ne pokuavajte * dok patite 512; doputanje drugome da * za vas 264, 667; trezveno i otvoreno * o svom spasenju 406; uiti studente da * za sebe 365 Misterija(e), u Bojoj Rijei 271; Bojeg provienja 671; o kojima se ne govori 43 Mjesta za igranke (balove), redovni posjetioci * 314 Modana aktivnost, stvari koje umanjuju ili poveavaju * 107, 116, 392; fiziko zapostavljanje vodi pretjeranoj * 195 Modana mo, zloupotreba * smanjuje rezervu koja je potrebna za hitne sluajeve 506; paralisana nepravilnom ishranom 391; navika koja slabi * 793; kako koristiti * u razlikovanju istine 333; sauvajte svoju * 506; mi nemamo preveliku * 7 Modana nervna mo, masturbacija razara * 230; naruena niskim strastima 222; optereena do krajnosti, savjet vezano za * 770 Modane moi, neredovni sati jedenja i spavanja podrivaju * 388 Modani nervi, poreeni sa telegrafskim icama 72; povezani sa itavim sistemom 446; bolesni *, zloupotreba eluca uzrokuje * 392, neljubazna djela kao posledica * 392; gube zdrav tok bolesnim uzbuenjima 230; medijum putem kojeg Nebo komunicira sa ovjekom 73, 230, 446 Modina, alost utie na * 458 Mo ili sila, nadmetanje za * u svijetu 756; djelotvornost * 68; vea *, znanje koje je * 741; prokomjerna ljubav prema * 625; poznavanje nauke je * 741; govoriti o Hristovoj * 808; misliti i initi * 361; istinsko vaspitanje cijeni * 739 Mo razboritosti 22, 238 Mo volje, kao pomo u obnovi i ouvanju zdravlja 601, 604, 648, 682, 683, 689-691; kao moan utjeitelj nerava 487, 648, 686; prizvati u pomo * pri prouavanju 100; biti bitku vjere sa * 693; vrsta i odluna *, nedostatak * 95; ini ruke spretnijim 6; potrebna da: savlada pogrean kurs djelovanja 519, ojaa karakter 689; ne cijeni se kako bi trebalo 690; uz boansku pomo * moe odbiti kuaa 105, 687 Moi opaanja, est stvari koje zamagljuju * 335 Moi opaanja, prouavanje Biblije izotrava * 89 Moi rezonovanja, meu ovjekovim uzvienijim sposobnostima 137; date su nam od Boga 188; ovjek mora upranjavati svoje * 91; dunost ovjeka u odnosu na * 750; trebaju biti jednako jake 442; koritenje *, roditelji odgovorni za * 137 Moda 4, 77, 268, 559 Mogunosti, ivotne * 342 Molba, odgovoran poziv zahtijeva * 342 Molitva, naviknite se na * 546; svakodnevna * 546; zabluda o * 276; bitna 288, 289; za iscjeljenje 513, 514; zanemarivanje * 20, 286, 711; ne usliava se uvijek kako bismo to eljeli 534; zahtjevi za vau * 776, 777; zatita protiv prevare 42; tajna * 316, 317; ponavljanje * 276; tiha * 614; koja je uobrazilja 534; kad um luta u * 546 Molitveni sastanak, prisustvovanje na * 316, 317 Monomanijaci 442 Monstrum, skriveni *, niska strast kao * 222 Moralna istota, gajiti * 237 Moralna izotrenost, hrana koja otupljuje * 236 Moralna izopaenost, grijeh produkuje * 13, 14 Moralna obojenost, visoka *, ouvati * 226 Moralna osjetila 390 Moralna snaga, Boja ljubav poveava * 27 Moralne moi, oslabljene * 96, 236 Moralne sposobnosti, oslabljene*, djeca roena sa * 136 Moralni organi, oboljeli * 292 Moralni utiscim, djeca prijemiva na * 148 384
Moralno rastrojstvo, izazvalo izopaenost 228 Moralno vaspitanje, studenata 14 Moralno zdravlje 50 Moralnost, najistija * u domu 163 Morbidni i razdraljivi, invalidi 118 Most, ne prelaziti * prije nego stignemo do njega 470 Motivi ili pobude, promjena * u obraenju 349; uzvieni *, pokretanje iz 301; preispitajte * u svom srcu 348, 349, 617; najvei * za napredak 343; drugih 209, 243, 755; za slubu 345, 603; koji pobuuju na akciju 6, 208, 345-349, 658, svako djelo prosuuje se prema * 347-349; sebini * 348, 644; nesebini * 366, 483; pogreni *, pokretanje iz * 24, 234 Moto, za svaki dom 772 Mozak i miii, srazmjerno optereeni za zdravlje i svjeinu 333 Mozak, aktivan * eli praviti nestaluke 507; najbolje korienje * 197, 364; istinsko vaspitanje donosi * 51; krv juri u * usled alosti 462, usled prekomjernog prouavanja 444, 508; prestonica tijela 72, 73; Hristova ljubav iscjeljuje * 65, 250, 412, 452; bistar *, potreban da vodi druge 770, ljekaru je potreban * 409; zamagljen zbog poputanja apetitu 144, 317, usled nedostatka kiseonika 483, od eera 391, 618; kafa nadrauje * 590; zbunjeni *, jedan uzrok * 386, ta initi sa * 332, 333; kontrolie cijelo tijelo 60, 385; poremeeni probavni organi utiu na * 332, 333; elektrina sila * oivljava sistem da odbije bolest 400; elektrna mo *, podstie mentalnu aktivnost 60, 396; oslabljen preranom aktivnou 312; ispunjen stranim snovima 454; hrana koja se daje * 92; sila organa *, potroena prije zrelosti 62; dat od Boga 7; Bog nas ui kako koristiti * 263; zdrav *, neophodan za zdravo tijelo 60, 385, ista krv bitna za * 60, 385; kako * negativno utie na nerve tijela 398; daje ivotnu energiju umu 407; negativne posledice nepravilne ishrane na * 393; fizika vjeba poveava uticaj * 400; tvrava bia 381; saosjea sa elucem 392; najdelikatniji fiziki organ 61, 312; organ uma 60, 385; sjedite mentalne akcije 72; ravi efekti pomankanja fizike vjebe na * 117, 119-121, 376, 400, 407, 509; gubitak snage miia pod uticajem * 509; Veliki Graditelj obezbjeuje ivot i snagu * 385; potrebe *: adekvatna ishrana 385, skladna akcija sa drugim djelovima tijela 396, 407, odmor umjesto stimulansa 383, 384; nervi iz * kontroliu tijelo 72; nervna energija *, pospjeuje slabost; nervna energija cijelog sistema je iz * 312; nikad ne uzbuivati * stimulansima 407; ne otupljivati * narkoticima 407; ne radi na mehaniki nain 115, 116; organi za kretanje rukovode se * 72; prekomjerno jedenje zamagljuje * 387; previe uzbuen * kod invalida 111; fiziki rad ne preoptereuje * 120; odgovarajua ishrana * 60, 385; itanje koje negativno utie na * 111, 112; olakati * od nepotrebnih bremena 195; seksualno pretjerivanje umrtvljuje * 224; bolovi u elucu utiu na * 391; snaga * je kapital siromanih 267, umanjena ili uveana prema upotrebi * 106; napori Sotone da umanji snagu * 104; koristan rad podstie snagu * 383; zato mladi imaju tako malu snagu * 383; duvan negativno utie na * 75; korienje *, bitno u odbijanju bolesti 400; izgubljena vitalnost * nepravilnom ishranom 770; oslabljen *, djeca roena sa * 136; umoran *, savjeti vezano za 508, potreban odmor 735, fizika vjeba donosi olakanje * 116, 117; kuan na zabranjene povlastice 507; kuan da da oduka osjeanjima 507; kad je vitalna sila iz * pozvana da pomogne elucu 443; radan * plodonosan u starosti 339; rave navike negativno utiu na * 292, 381,382; pogreno ivljenje otupljuje * 770; mladog ovjeka, vjeba koja jaa * 117; mladi koji liavaju * hrane 316. Vidi takoe Intelekt, Um Mrnja, zamagljuje moi zapaanja 335, 529; Kainova * prema Avelju 526; na gajiti * prema blinjem 349; prema korisnom radu 604; Boji zakon registruje * 526; odavanje * 516; siromanih prema bogatima 66; prema naelima istine e se nastaviti 525; svijeta, Duh daje snagu da se doeka * 70; pritajeni plamenovi * protiv Hrista 528; osobe koje ljube Boga ne mogu gajiti * 209; ukoravanje grijeha pobuuje * 525; Sotonin izraz lica pun * 524; Saulova * prema Davidu 525, 526; dua koja gaji liena Boje ljubavi 520; Duh moe zamijeniti ljubav za * 530; duh *: donosi zlo onom koji mrzi 522, potie od Sotone, kri estu zapovijest 526, 527; prema Hristu 610; jedne mlade ene prema roditeljima 528. Vidi takoe Zloba, Neprijateljstvo Mrzjeti, osoba koja * svoga neprijatelja 529 Mrzovolja 166 Mrzovoljni, neki su prirodno * 179 Mukost, pogrene zamisli o * 160 Muenitvo 518, 632 Muenik, umiljeni * 588 Muni predmeti 183, 410, 489, 757 Mudrost, napredak u * 367; traiti * od Boga 785; djeija *, formiranje * 149; Hristov autoritet ispoljen u * 160; odozgo, kako stei * 8; ljudska *, Hristova milost i * 152; autoritet mua mora se ispoljavati u * 160; u izboru knjiga 506; uticaj otkriven * 735; starijih, mladi se ispomau * 746; tenja za * na slavu Bogu 737, 738; ponaanje uenika koje poziva na * 81; koja je: poeljna 358, ludost 30, 780, neznanje 769, vrlo dragocjena 358; u pravednom postupanju 80 Muzika 442; uho prijemivo za * 316; upotreba * u Davidovo vrijeme 313, 314
385
N
Naelo mira, nama je potrebno * 176 Naelo(a), trajno * u srcu 802; djelovanje iz * 496; postupci otkrivaju * 345; aktivno *, ljubav je * 240; daje podsticaj propovjedniku 348; usvojena od mladih 598, 599; uvijek djelovati iz * 292; biti kontrolisan * 135, 230, 489; biblijska *, osvjeavaju memoriju 327, 328; dijete nenaueno da djeluje iz * 282, 627, 628; kompromisna * 244; ljudima od * nijesu potrebne zabrane i ogranienja 256; nikad ne rtvovati * radi postizanja sklada 244; Boje Rijei, kole zasnovane na * 744; po kojima djelujemo 419; Pavle vrst kao stijena u * 45; osoba koja se rukovodi * 395; pozitivno i aktivno * 249; sumnjiva * , smee * 36; religija je * 286, 287; prava *: djelovanje po * 107, drati se * 132, ispoljavati * 376, zanemarivanje kultivacije * 401, izopaenost * 558; pravedna *, kultivacija * 30, 31, pobjeda koju donose * 30, 31; sluiti Bogu iz * 496; zdrava *, zla koja unitavaju * 559, mladi mogu imati * 108; postojano *, drati se * 548, svijetu su potrebni ljudi od * 739; snaga *, kako imati * 89; tvrava *, izdajice unutar * 75; uiti se vjernosti * 172; uitelja 14; trijumf * 378; istinska utivost i * 255; dva suprostavljena * 557; nepokolebljivo * 37; nepopustljiva * 766; kad nagon kontrolie * 228; pogrena *, osloboditi se * 113, 320 Nabusit, kako ovjek postaje jo * 634 Nacija, sudbina *, dananja omladina odreuje * 4 Nacionalnost(i), razliite * trebaju biti jedno Hristu 426; ne ini ovjeka lanom Boje porodice 529, 530 Nada i strah, emocije variraju izmeu * 126, 127 Nada, potkrijepljena *, kako imati * 495, nalazi se u Hristu 68, 127; kako dati * osobi koja grijei 464, 756; milioni lieni * 474; nova *, Hristos zapalio * 70; unapreuje zdravlje 403, 458, 647, 738; govoriti o * 492; vjerovanje u sopstvenu snagu za * 477; radujmo se u * ne u osjeanju 803; rijei *, obasjati ivote drugih sa* 63, 438, 575, 759 Nadahnue, pogrena zamisao o * 581 Nadanje, gajiti duh * u dobro 662 Nadmetanje, duh * u obrazovanju 70 Nadmo ili superiornost, sklonost ka * 785 Nadmonost, elja za * 70 Naduvenost 540 Nagaanje, vjera za Mojsija nije bila * 538; tzv nauke 699 Nagla i nerazumna, strast je * 223 Naglost (brzopletost), ljubav nije u djelima * 78, 241 Nagovaranje laskanjem 175 Najgluplja osoba, pravilo postupanja sa * 255, 256 Najgluplji uenik, pravilo za * 198 Najjai ovjek 689 Najmranija strana, mnogi gledaju * 517 Najplemenitije, kultiviite ono * u sebi 154 Najslabija dua 6 Najsreniji ljudi, mi bi trebali biti * 643 Najtea sudbina, osobe koje misle da je imaju * 459 Naklonost ili privrenost, gajiti * u domu 158, 161; Hristos se mora pomijeati sa *782; hladnoa koja smrzava * 485; obojenost nae *, Hristos doao da izmijeni * 670; pokazivati je prema onima kojima je najpotrebnija 241; uvati svoju * 218, 238; neprimjerena * 297, 339,765; ljubav uzdie, oplemenjuje * 205; najvatrenija kod mladih 294; potrebno vaspitanje i usmjeravanje * 350, 446; potrebno usmjeravati * na Hrista 243; kontrolisati * 218, 234, 420; obuzdavati * prije braka 221; podrediti razumu i savjesti 233; ne postie se prijetnjom 688; mono orue 218, 234; pravilno korienje * 152, 180, 211, 296, 425, 495, 607; poprima smjer u djetinjstvu 151; Sotona preusmjerava * 102, 267, 321; prava i pogrena * 607; koristite * na slavu Bogu 319; pogreno pokazivanje * 137, 300,579 Naklonost ili sklonost ka emu, borba protiv * 146; djece ka pogrenim stvarima 134, 135, 145, 765; ne slijediti svoje * 49, 302; injenje onoga to nije u skladu sa * 757; kako pobijediti svoje * 407; uroene * 5; ojek moe pobijediti svoje * 123; prirodne *, vladavina * 127; osjeaj dunosti iznad * 74; neobuzdane *, elja da se slijede * 30; volja nije * 685; mladima koji se doputa da slijede * 81, 312, 313. Vidi takoe Sklonost, Tendencija Nametljiv, ne biti * 669 Namjera(e), udubljivanje u * 344, 656; usmjeravanje * na zemaljske stvari 344, 656; ozbiljna *, djelovati sa * 104, 352, 353, 547; vrstina Danilovih * 568; utvena *, za ivotno djelo 366, 367, 442; bitna postojanost * 656; Boje * esto obavijene velom misterije 463; uzviene i plemenite *, ovjek stvoren za * 785; najvee i najsvetije * 341; u braku, na slavu Bogu 153; imati u vidu vrijedne * 65; ivjeti za * 795; ivljenje za *, srea u * 806; iste i svete * 656; odluna *, postie uda 4, potrebna * u sticanju znanja 7; sebine *, sposobnost se ne smije koristiti za * 424; iskrena * da se doe do istine 404; postojanost *, 386
uiti se * 51, 366; suvie uzana * 362; prava *, Duh jaa * 553; gdje nema * 442; mladalake * odraavaju se u starosti 748. Vidi takoe Cilj, Objekat Namrgoenost, muevljeva 158; roditelja 170 Namrgoenost, stalna * 48, 62, 759 Napadi gnjeva (grevi), samoindukovani * 519 Napetost svijeta 756 Napoleon Bonaparta 285 Napor, ovjekov ozbiljni *, boanska sila udruena sa * 105; nadljudski * nije tajna pravog jedinstva 501 Naprasit duh, grenost * 588, 589 Naprasit, osoba koja je bila * 381 Napredak, duhovni * 40, 346 Narav(i), nema dva ovjeka sa istom * 424, 615; ljubazna *, njegovati * 319, 320; oba roditelja prenose svoju * na djecu 134, 135; vesela *, budua majka treba imati * 131; hristolika * 619, 644; mrana * 617; vaa * ostaje ista nakon vaskrsenja 620; pogrena * 600; kako poboljati * 597, 616, 617; natopljena zahvalnou i mirom 620; radraljiva *, meso podstie * 618; uoljive razlike u * 616; ljudi razliitih * 619, 620; mrzovoljna *, uvati se * 617; roditelja, djeca nasleuju * 142; osobita * naslijeena 616; nedrueljubiva* eer uzrokuje zlu * 618; izopaena i plaha * 201, 619; ugodna * 619; nespokojna *, djeija * 605; drueljubiva *, uiti studente da pokazuju * 628; kisjela * 387, 518, 616; kvarenje djeje * 599; veselost * 618; mekoa * 667; osvetoljubiva * 533. Vidi takoe Temperament Narav, gnjevne rijei guraju * u veu vatru 522; rave navike razvijaju lou * 386; kontrolisana * izbjegava nevolje 520; nuna kontrola * 582; nemirna * usled pogrene ishrane 388; uzrujana i nepoeljna * 332, 333; uravnoteena *, zdravlje tijela i * 392, 405, pospjeuje rast u milosti 392; zla * kod uitelja 192; proputanje da se zauzda * 519; gruba *, Hristos omekava * 617; gruba i osuivaka *, kvari ivot u domu 156; potiniti svoju ustru * 583; sveta *, roena od Duha 600, ispoljavati * 552; razdraljiva *, uzrok * 386, ne pokazivati * 517; drati * pod kontrolom Svetog Duha 192; saekati dok se * jogunastog djeteta ne ohladi 501; podrediti prirodnu i strastvenu * 583; osobena *, kod nekih naslijeena 616; perverzna *, kultivisanje * 647; odavanje ustroj * 80; nagla *, prenesena na djecu 145; kisjela *, kisje; eludac stvara * 394; odnos ishrane i stanja * 386; privlana *, uiti djecu * 169; meka i prijatna * 332, 333; uitelji moraju drati * pod kontrolom 192; mi ne moemo izbjei kuanje * 789; nehristolika *, uitelj ne smije pokazivati * 355; nekontrolisana * 520, 523; nesveta *, um u opasnosti zbog * 792; neobuzdani naleti * 292, 293; dobro podeena * 520 Narkotici 691 Nasilje, Hristos ne koristi * na ovjeijoj volji 741 Naslaga, sebini interesi kao * 339 Naslee, razmotriti mo * 142 Nasrtaji, nagli i naprasiti * 182 Nastojanja, tenje, izbor * 342 Nasumice, govoriti * 779 Nauna istina 309, 740, 741 Nauna misterija, predmeti puni * 699 Naune injenice, teorije i pekulacije prihvaene kao * 697 Nauno ispitivanje, pogreni zakljuci * 699 Nauno istraivanje 20, 678, 702, 711, 739, 742 Nauno znanje, potreba za * 114, 198, 739 Nauka(e), kao pomonica religije 744; pokuaji da se * razdvoji od biblijskog hrianstva 91; Bog je autor * 739; ne moe definisati Hristovu ljubav 801; otkria u *, poplava svjetlosti zbog * 702; Hristos je mogao otvoriti vrata * 702; lana * 310, 446, 570; lano nazvana * 743, 744; kako izuavati * 29; ljudska * ne moe proniknuti u Boje tajne 742; neznanje koje se poziva na * 739; u postupanju sa slabima 437; znanje * je mo 361, 741; ljudske zamisli o *, Biblija se ne smije testirati prema * 699, 743; zabluda mladih ljudi o * 310, 311; o lijeenju umom (Vidi Lijeenje umom); o filozofiji uma 783; o prirodi, zabluda vezana za * 194; o pravilnom itanju 581; o spasenju 358, 741; o istinskoj pobonosti 783; o rijei istine 26; otvara pogledu nova uda 742; ista i zdrava * u Bojoj Rijei 189; Sotona koristi * o umu 19, 20, 46, 71-76, 698, 699, 704-720; otkrivenje i * 702; posveena *, hriani mogu uivati u * 742; Sotonina * 26, 725, 726; baca svjetlost na pisanu Rije 739; takozvana * 699, 705; ne smije se zapostaviti izuavanje * 445; izuavanje * koja je nagaanje 699; testirajte ljudske zamisli o * pomou Biblije 699, 743; kojoj nema ravne 97, 346; koja se odnosi na ljudski um, dobra na svom mjestu 20, 711; istinska * 310, 706, 707, 709, 739, 741, 743; posmatrati * sa religiozne take gledita 16; zato mnogi ne mogu uskladiti * sa Svetim Pismom 697; pisana Rije i * saglasne 739. Vidi takoe Znanje, Nauno znanje Navika(e), ponovljene akcije postaju * 151, 552, 599; dovesti sve * pod Boju kontrolu 235; gajenje grijeha jaa 13; djeije *, formiranje * 661; utvruju karakter 552; pokvarene *: napustite svoje * 234, nadvladati * odlunom borbom 540; stvorenja *, ljudi kao * 109; steene *, ne robovati * 146; svakodnevne *, tiranija obiaja u * 73; uniavajue *, nijesu iste na svim umovima 258; razvratne *, potreba za slobodom od * 55; ekonomisanja, tedljive * 598; zle *: sloboda od * 601, osobe koje poznaju mo * 387
440, praktikovanje nekih * u tajnosti 317, posledica poputanja jednoj * 35, ponekad se naputaju prije privlaenja Hristu 600, rtve * moraju same uloiti napor 737, rad za rtve * 795; budue majke 133, 135; brze i spore * 6; dokone * 366; u ranim godinama 308; u mladosti, mala djela koja ustanovljavaju * 347; nemarne * kod djece 605; neumjerene * jednog mladia 317; lijenosti, kod djece 287, 288; dugo utvrivane * zaslepljuju razumijevanje 230; muevne * , formiraju se u mladosti 281; propovjednika 348; preinaene strogom obukom 151; moraju biti u skladu sa prirodnim zakonima 137; esto zanemarivanje formira * 599; lutanja uma u molitvi 546; reda, stei * 6, 596, 597; redovitosti, formirati * 596, 597; sjedenja u pozne sate 296, 596, 597; radne *, neupuenost u * 510; jednom formirane * su poput eline mree 596, 599; tetna *, upotreba duvana je * 75, 76; prljave misli postaju * 227; nadvladati prethodno utvrene * 597; pravilne *, zdravlje se stie kroz * 597; iste *, uiti djecu * 140; nerazboritost u tjelesnim * otkriva nerazborit karakter 405; peispitajte sve svoje * 794; ispravne *: blagoslov na dva naina 109, kako formirati * 107, 354, 366, vanost ispoljavanja * 376, kod mladih postaju dio karaktera 551, 599, uklanjanje uzroka bolesti pomou * 597, uiti djecu * 148; sjedee * 389; rijetko se mijenjaju 151, 599; samopopustljivosti, uticaj * na drutvo 144; jednostavnost u *, koristi od * 792, 793; grene *, sloboda od * 90, 540, 601; raspinike *, mladi se kuaju na * 366; pridravati se striktnih pravila u * 596; striktna umjerenost potrebna u svim * 377; ravnosne *, propovjednici moraju imati * 399; uitelja, vanost * 14, 189; uzdrljivosti, mentalna vjena bitna za * 389; koje pomau da se oblikuje karakter za budui ivot 618; pokvarene *, zabave koje jaaju * 590; rave *, uloiti odluan napor da se napuste 233; estite *, oformljene u mladima 140, 281; mi se vrlo razlikujemo u * 615; pogrene *: izbjegavati * roditelja 142, savladavaju se energijom i istrajnou 600, omoguavaju Sotoni da vas napada 14, vre despotsku mo 109, vrsta rijeenost da se savladaju * 235, negativne utiu na zdravlje 275, 292, 380, 381, 510, 595, 597, 690, 793, ine ovjeka olupinom 257, moralni organi oboljeli zbog * 292, tee ih napustiti nego dobre 599, lake se formiraju od dobrih 599, poslunost Bojem zakonu je zatita protiv * 576, mo *, razmotriti * 142, samopotovanje izgubljeno zbog * 257, 401, samokontrola izgubljena zbog * 257, 401, pokuaj reformisanja drugih napadanjem * 599, neuvjebani umovi koji stiu * 178, kad im se suproti pruaju snaan otpor 601, ta istina moe uiniti za ljude sa * 402, 614, zato se teko oduiti od * 597, 598, mladi koji su stekli * 292; mladih: drutva daju ton * 610, koje odluuju njihovu budunost 598, 599 Neiste navike 228 Neistota 597, 604; negativne posledice * 116, 117, 119, 734; odbaciti svaku * 105. Nebo, korak po korak ka * 556 Nedaa(e), koristi od * 464, 500; Hristos je doekivao sve * 184, 185; savjeti vezano za * 556,776, 779 Nedisciplinovane osobe kao buntovnici 794 Nedjelotvornost, kako se postaje sve vie i vie * 289; osobe koje su zadovoljne da ostanu * 264 Nedosledan, kurs djelovanja prema * 432 Nedostaci, ne baviti se * drugih 178; sjetite se svojih * u radu sa drugima 632 Nedrutvena atmosfera, tama * 483 Negativna strana 44, 45, 540 Nehtjenje ili nevoljnost, da se potini Bojoj kontroli 549, 686 Neizvjesnost, magla *, osobe koje lutaju u * 311, 451, 703 Nejedinstvo 791 Nekompetentan, osobe koje se zadovoljavaju da budu * 264 Nelakoa 124, 125, 642 Neljubazna djela, kao posledica oboljelih modanih nerava 392 Neljubazni izrazi, uticaj * 433 Neljubaznost 157-159, 524, 608 Nemaran, biti * je grijeh 417 Nemarnost, navike * 417 Nemirna enja(e) 70, 384, 400, 476 Nemogue stvari 736, 737 Nemogunost(i) 533, 788 Nemoralnost, arite * 590 Neobeavajue osobe, pravilo kojeg se treba drati vezano za * 255, 256 Nepanja 92, 332, 477 Nepoeljne stvari, umovi koji se bave nekim * 466, 491 Nepoeljni zadaci, ivotni *, ne uiti da se izbjegavaju * 364 Nepoeljno, nesposobnost da se nosi neto * 49 Nepotenje 326, 437 Nepoteno, ne vezati za bilo ime to je * 238 Nepodnoljiv, gotovo *, zato su djeca * 150 Nepogreiv, propovjednik nije * 262 Nepokoran, osobe koje su * 167, 178, 290, 806 Nepokornost, mesna ishrana stvara * 391; uitelji koji stvaraju * 199 Neposlunost, ovjekove moi izopaene usled * 205, 206 388
Neposveenost 498 Nepouzdan brod, umovi kao * 102 Nepovjerenje u sebe 522, 636 Nepovjerenje, ne doputati * da ue u um 674; meu Bojim narodom 497; atmosfera *791; uzroci * 336, 337, 672, 791; negativne posledice * 156, 258, 451, 458; osoba koja se odaje * 258, 381; odbaciti * 537, 807 Nepravda, djela * koja kre estu zapovijest 527; nesreen eludac uzrokuje * 443; kako reagovati na * 432; boNepredvieni sluaj(evi), biti vjeran u * 264; vostvo koje je potrebno mladima u * 365; traiti mudrost od Boga u * 464; Duh daje snagu za * 70 Neprijatan duh, odavanje * 80 Neprijatelj, osoba koja je bila svoj najvei * 381 Neprijateljstvo, dranje * protiv svijeta 794; nema * kad doe smrt 503; duh * kod mua 485 Neprijateljstvo, nastavanje u atmosferi * 797; kad ljubav obuzda * 205. Vidi takoe Mrnja Neprijatne rijei, ne koristiti * 540; nijesu nebeskog porijekla 501 Neprijatnost, ne izraavati * 650 Neprilika(e), sigurnost protiv * 410; odnos prema * 154, 155; predajte Isusu svoje * 776; poslovne * 128, 399; finansijske *, kako doekati * 493; kako se uzdii nad * 460; nerazboriti postupci stvaraju * 265; poloite svoje *: kraj Gospodnjih nogu 84, 259, na Nosioca Bremena; posmatranje * u vaem radu 493; pitanja o *, dijete postavlja majci * 168; doekati * traei Boju pomo 365; oekuju novovjenani par 153; nervne bolesti prouzrokovane * 410, 674; nijedna * nije prepreka za Boga 481; bez obzira na * mi moemo napredovati 108, 237; oajnike (beznadene) * 480; osloboditi se * 508; traenje boanskog vostva u * 764; predajte svoje * Bogu u molitvi 262; uite bolesne da pradaju svoje * Hristu 408; stvari koje nas uvlae u * 128, 760; previe * uzrokuje navalu krvi u glavu 402; odvraanje od * 33; podrivaju vitalne snage 674; ta initi kad vas pritisnu * 12, 459, 475; kad * samo rastu 475; kad e * nestati 472 Nepristojan govor, staza *, zalaenje na * 634 Nepristojne slobode, mladi koji sebi dozvoljavaju * 231 Nepristojnost, navika koja podstie * 575; Hamova * u potomstvu 142 Nerazboritost, u tjelesnim navikama 405 Nerazumna osoba, ljubazni kurs prema * 432, 775 Nerazumni, hriani koji su * 519; ljubav nije * 212 Nerazvijene moi, podstai * kod djece 150 Neredovnost(i), u porodinom ivotu 111, 164, 165 Neto bolje, lozinka vaspitanja 342 Nervi, kao glasnici uma za cijelo tijelo 396; tjelesni *: kako mozak moe negativno uticati na * 398, poput telegrafskih ica 72; snudeni *, dolazak na konferenciju sa * 492; Hristova ljubav iscjeliteljski dodiruje * 65, 250, 412, 452; kontroliu cirkulaciju krvi 397; nesreeni * preneseni na djecu 144; injenje dobra drugima koristi * 642; ne troite svoje * uzalud 638; modani * kontroliu tijelo 72; pravilno disanje smiruje * 484; neodgovarajua hrana utie na * 393; saosjeaju sa elucem 392; razdraljivi *, preneseni od roditelja na djecu 134, 135; mentalni utisak prenesen na * 397; majka mora kontrolisati svoje * 486; mozga, Vidi Modani nervi; emocija optereeni dok su * kretanja neaktivni 375; fiziki rad jaa * 683; mono smirenje za *, volja kao * 487, 648, 686; naprei duhovne * 806; tuga umrtvljuje * 458; uravnoteeni * ljekara 84; jednostavna hrana pomae u ouvanju * 166; snaga *, studenti koji stiu * 362; trepte od zadovljstva ili patnje 766; umorni *, potreban odmor za * 735; obojenost i snaga * steeni vjebanjem volje 487, 686; prenapregnuti *, usled nepotovanja prirodnih zakona 386; uravnoteeni *, prouavanje Biblije i * 333; mladi koji * liavaju moi 316 Nervna energija, potie iz mozga 312 Nervna patnja, ene 485 Nervna sila 793 Nervna uzbuenost 168, 485 Nervne bolesti 312, 410, 485, 614, 674 Nervne moi, sjedite *, mozak je * 72 Nervni gr 511 Nervni napori 589 Nervni sistem, elektrina struja u *, spreavanje cirkulacije * 446; uzbuen ajem, kafom i mesom 588; ispoljavanje gnjeva slabi * 520; teka i nadraujua hrana uzbuuje * 322; ljekara, ne smije biti iznuren 84; masturbacija negativno utie na * 230; jednostavna i zdrava hrana ne uzbuuje * 166; nadraujua hrana uzbuuje * 166; aj i kafa negativno utiu na * 484, 485, 589; uitelji ne smiju preoptereivati * 83; previe osjetljiv * 164; neuravnoteen *, zbog pretjerane mentalne aktivnosti 83, zanemarivanja fizike vjebe 382; cijeli *, prekomjerno prouavanje utie na * 508 Nervno stanje 490 Nervozan ovjek, djeluje impulsivno 490 Nervozna beba, briga za * 168 Nervozna djeca 443 Nervozne ene, zato ima tako puno * 393 389
Nesaosjeajni, neka ljudi uvide da nijesmo * 629 Nesebian duh, siromane udovice 347 Nesebina sluba, velika ivotna pouka * 351 Nesebinost 85, 275, 276, 768 Nesebinost, kultivisati * u osjeanjima 327; primjer * 611, 612; ivotodavna sila u * 61, 691; naelo Bojeg carstva 611; Sotonina mrnja prema * 612; voljeti kao to je Hristos volio je * 211 Nesklad meu vjernicima 275; ne sakatiti istinu da se sprijei * 244; dom gdje vlada * 179; u porodici i crkvi 501; poputanje apetitu uzrokuje * 392; ista ljubav spreava * 644; Sotona kao zaetnik * 724. Vidi takoe Nesloga, Razdor, Razilaenje Neslaganje, meu roditeljima, uticaj * na djecu 500 Nesloga, izbjegavati ono to bi moglo stvoriti * 503; uzroci * 156, 392, 791; sjeme *, etva * 497. Vidi takoe Nesmotren, potrebna mudrost u odnosu na * 439 Nesmotren, stariji jevanelisti kao * 752 Nespokoj 551, 642. Vidi takoe Nemir Nespokoj, veselost treba zauzeti mjesto * 804; osjeanja * 127; ivjeti ispunjeni * 733; duh * u uenicima 550; Nesposobnost, studenata 446 Nesree, plima * zbog kunih problema 158 Nesreno stanje 485 Nesrenost 158, 411, 524 Nesrenost 495, 576, 642 Nestaluci, mozak koji smilja * 507 Nestrpljenje, njegovano * 335; ne pokazivati * 356, 803; kod studenata 81; uticaj uniten * 79; nema * u posveNestrpljive rijei 392, 512, 518, 522 Nestrpljive starije osobe 748 Nestrpljivi propovjednici 79 Nestrpljivi roditelj 164 Nestrpljivi uitelji 79, 200, 748 Nestrpljivo izraavanje 518 Netrpeljivost kontrole kod mladih 290, 291, 443 Neutiv nain, govoriti na * 45 Neutiv, biti utiv prema * 255 Neutivost 157 Neutivost, dom bez * 175; uticaj * 433 Neumjerenost, utie na uzvienije sposobnosti 336; u jelu i piu 589, 597, 769, 770; u itanju 591, 592; uzroci * 344; korjeni * 344 Neupuen, niko ne treba biti * 105; drutvo * 610; taktinost u postupanju sa * 439; uiti studente da pomau * 364 Neuredan, istina ne ini ovjeka * 177 Neuspjeh, strah od *, izbjegavanje odgovornosti zbog * 264; proli *, potreba da pamtimo svoje * 728; osobe koje doivljavaju * tamo gdje bi trebali uspjeti 794; sa Hristom ne moe biti * 788 Nevane stvari 795 Nevjernika drskost, ovjek koji pokazuje * 35 Nevjernika miljenja u obrazovanju 109, 678 Nevjernike sugestije u teorijama velikih ljudi 743 Nevjernik(ci), knjige * 358; u drutvu * 268. Vidi takoe Skeptik Nevjernik, po pitanju braka 305 Nevjerstvo u radu 309, 310 Nevjerstvo, Bog nikad nee ukloniti svaki izgovor za * 271, 672; gajenje * 419, 646, 678; hladna atmosfera * 672; Hristos alosno ukorava * 477; oblak *, potrebno odagnati * 679; mrani oblak *, vjera mora probiti * 675; strah koji otkriva * 476, 477; navika koja podstie * 575; etva * 743; uzvienije vaspitanje da se nadvlada * 90; aluzije na * 676, 677; kako se sauvati od * 464; kako postupiti sa * 499; Izrael zadran izvan Hanana zbog * 498; zadrava nas na svijetu mnogo godina 498; veliki gubitak zbog * 673; nema ohrabrenja za * 674; odbiti svako * 803; rtvovanje linog suda * 267; Sotona likuje kad nas navodi na * 675; rijetko se pobjeuje sukobom 499; zatvoriti vrata srca za * 676, 794, 795; jaa dok se podstie 672; snaan duh *, zli aneli nastoje stvoriti * 504; govorenje o * 102, 489, 675, 676, 679; kojem otkrivenje Boje volje ne moe pomoi 36; koje se nikad nee pokoriti dokazu 535; teorije *, Sotona podstie * 527. Vidi takoe Skepticizam Nevjertsvo, peat *, Hjum primio * 285; u naunom ruhu 19, 711; stijene *, sumnjalice na * 697; sjeme *, Sotona hrani * 676, 677; hiljade odvedene u * 711. Vidi takoe Skepticizam, Nevjerovanje Nevolja(e), pozajmljene * 400; hrabro doekati * 283, 284; razmiljanje o * 62, 406, 758; dolaze svima 284; izraavanje nezadovoljstva produbljuje * 811; prepirke koje proizvode * 501; stalno predvianje * 459; poremeeni probavni organi uzrokuju * 333; poloite svoje * kraj Gospodnjih nogu 84, 259, 464, 777, 778; gledanje na * u radu 493; osobe kojima su * pred oima 400, 470; preduprijediti * drugih 764; izlivanje * u ljudski um 779; privatne *, dunost propovjednika u odnosu na * 766 390
Nevolje, pozajmljene iz budunosti 632; srce koje nije uznemireno * 243 Nezadovoljna osoba 806 Nezadovoljni umovi 178, 646 Nezadovoljni, ljudi koji su svugdje * 773 Nezadovoljno jadanje, mentalna bolest zbog * 400 Nezadovoljstvo, lijek za * 16, 17, 124, 125, 408, 788; otkriva odsustvo Spasitelja 642 Nezadovoljstvo, sloboda od * 400, 476; namrtenost koja izraava * 62, 759; plod sebinosti 551; izraavanje * 637; negativno utie na zdravlje 61, 451, 458, 691; u djeci 550. Vidi takoe Gunanje Jadanje Nezahvalna djeca, bogobojaljivih roditelja 529 Nezahvalnost, gajenje * dok se previaju sadanji blagoslovi 277, 646, 775 Nezakonitost 344, 625 Nezaposlen, ovjek nije stvoren da bude * 115, 116 Nezaposlene mase, tendencija * 367 Nezavisan ivot, uiti studente * 367 Nezavisni ljudi, potreba za * 265 Nezavisnost, individualna *, ispoljavanje * 43, 266, 267, 269; pokoravanje bez rtvovanja * 274; nedostatak * za pokoravanje osvjedoenju o dunosti 267; moralna *, ponovno sticanje izgubljene * 259, koja je ispravna 268; uzajamna *, zakon * 267; prirodna *, vaa * 783; plemenita *, samoizdravanje jaa * 258; kvalitet * koji nije lako pokoriti 78; duh * koji je opasan 45; tvrdoglava * impulsivnog djeteta 207; istinska * nije tvrdoglavost 268; neposveena * kvari korisnost 265 Neznanje ili neupuenost, bolje od jednog vida obrazovanja 188; uzrokuje bol i patnju 510; ne poveava poniznost i duhovnost 365; ivot posveen Bogu nije ivot * 350; majke je zloin 142, 143; nema vrline u * 310; o korisnoj uposlenosti 287, 288; pretenciozno *, lana nauka je * 310; o Bojem zakonu 73; o zakonima zdravlja 83, 363, 510; o naoj fizikoj prirodi 73; koje ne uklanja krivicu 455; pokuava da podri skepticizam 739; mudrost koja je * 769 Neznatne stvari 421 Nita, ne raditi * 604. Vidi takoe Besposlienje Niko i nita, potencijal * 532 Nipodatavanje, duh * 81, 794 No, sjedenje do kasno u * 296 Nostalgija za domom, meu pacijentima 734; moe biti na dobro 127 Novana potreba, umiljena *, patnja zbog * 594 Novajlija 806 Novina, ljubav prema * 590 Novine, ljubavne prie u * 285, 286 Novo srce znai novi um 95
NJ
Njean obzir 85 Njean obzir, prema siromanima 84; pokazivati posveen * prema djeci 145 Njean, biti * 435 Njeno, postupati * sa djecom 501 Njenost, jevaneoski radnici trebaju otkriti Hristovu * 504; Hristova * u ophoenju sa umovima 761; ljubav koja uva hriansku * 244; dolaziti u porodicu sa * 215; kultivisati strpljivu * prema zabludama drugih 636; izrazi *, nijesu znak slabosti 215; beskonana *, Hristos vas posmatra sa * 260; medicinski radnici trebaju postupati sa * 83, 85; zemaljskih prijatelja, sjeanja na * 277; saaljiva *: prema djetetu koje pati 84, gdje ljubav vlada 773; imati posveenu * 210; tzv * prema mladima 175; duhovna * prema osvjedoenim srcima 440; bez sentimentalizma 184, 622; rijei * 215. Vidi takoe Saosjeanje
O
Oaloena dua(e) 70, 735 Oaloena osoba, molitva za * 735 Oaloeni, savjeti * 459-461 Oiljci i uboji, ostavljeni na umovima studenata 82 Oivljavanje(a), nove i udne stvari u vjerskim * 42 Otar, u postupanju 540; u zapaanju pogreaka drugih 637 Otre stvari, govoriti * 771 Oajanje, mnogi viu u *, poruka ohrabrenja za * 737; potitenost koja prerasta u * 399; zapletenost u * 480; nema potrebe za * 457, 630, 694; osoba koja je voljela * 489; opisi * 763; izopaeni karakteri se ne smiju gurati u * 755. Vidi takoe Potitenost, Depresija Oaravajua sila, Sotonina *, mi ivimo u atmosferi * 146 391
Oekivati zlo, uvijek * 789 Oi, biti vjeran straar nad svojim * 229, 661; gledanje lanim * 589; kako se posveuju * 270; ljubomorne *, ena koja sve posmatra * 336, 337; elja *, probuenja gledanjem i itanjem 229, 591; gledanje *, srce izopaeno * 113, 338; duhovne , savjest kao * 332; ono to se vidi na * suvie esto zaokuplja interesovanje 662 Oigledna pouka, koritenje * 194 Obazriv kurs, prema onima koji to ne zasluuju, vrijednost * 775 Obazriv, biti * 425 Obeanja, prekrena * 737; Boje Rijei 533, 643, 700, 807 Obeshrabren, ne biti ni na koji nain * 631, 736 Obeshrabrena osoba 337; teret samoj sebi 487; ispunjena tamom 459; uputiti * na Hrista 453; molitva za * 735; rijei koje ohrabruju * 158 Obeshrabreni um zahtijeva blag postupak 761 Obeshrabrenje(a), djeje * 488; Hristos poznaje naa * 673; ne preputati se * 457, 630; Ilijino * 486; entuzijazam koji ostavlja * 49; srca pritisnuta * 84, 85, 337; negativne posledice * 321, 461, 462, 490, 579, 771; neka zadovoljstvo zauzme mjesto * 804; nikad ne prekidajte prouavanje zbog * 100; mua i ene 154, 155; izopaenih linosti 755; Sotona je uzronik * 675; osoba roena sa * 809; radost Sotone kad govorimo o * 494, 774; govoriti o * 495, 575, 675, 774; misliti o svojim * 758; ne poputajte ni pedalj * 808 Obeshrabrujua strana, ena spremna da gleda na * 400 Obeshrabrujua tama 643 Obeshrabrujue, EGW odluila da ne govori * 492 Obiaj(i), opteprihvaeni *, kad se treba pridruiti * 255; u sukobu sa prirodom 559; zavjetani * ispunjavaju svijet boleu 144; poistovjeivanje sa * obraa crkvu svijetu 558; ropstvo zemaljskim i ulnim * 381; ovoga izopaenoga vijeka, ne poputati ne pedlja * 268; Sotona odvlai ljude od spasonosne svjetlosti prema * 77; uenik lako naveden da slijedi * 446; tiranija * u svakodnevnim navikama 73; ne oponaati svjetske * 557; potreba odlunog odvajanja od svjetskih * 268, 547 Obini ivot, mogunosti mnogih iz * 805 Obmana, opinjavajua * u udvaranju 303 Obnova 325 Obnovljen ovjek, prva dunost * 162 Obraen, svako mora biti * za sebe 423 Obraenje, istinsko * 145, 349 Obrazovati se 582 Obuavanje, je bitno 785; potreba za ljubaznijim * 150; praktina i knjika *, kombinovati * 287 Obzir, duni *, ne pretravati preko vanih predmeta bez * 365; Jakovljev * prema porodici 164; uzajamni *, njegovati * 616; ozbiljan *, predmeti koji zahtijevaju * 668; njeni *, zanemarivanje njegovanja * 791; promiljeni *: izvravati dunosti sa * 667, djelovati sa * 592 Od uzroka do posledice, razmiljanje * 563, 552 Odanost, biti * 435 Odavanje ulnosti, neprirodna elja za * 230 Odgovorna bia, Bog postupa sa ljudima kao sa * 785 Odgovornost(i), strah od *, savladajte svoj * 604; iskustvo osposobljava ovjeka da nosi * 415; vee *, sticanje navike cjelovitosti u * 270; visok poloaj *, ljudi na * 633; osobna *, dijete lieno * 282, 682; teke ivotne *, djeca nepripremljena za * 283; uzajamna *, mua i ene 502; lina *, Bog priznaje naelo * 261, 705; razvijena mo za noenje * 423; prezanje od * 532; izbjegavanje *, beskorisna zamiljenost kao plod * 442; djeca koja potpomau one koji nose * 273; nevoljnost da se preuzme * 273 Odgovornost, pojedinana * 434 Odgovornosti, dodavanje sjutranjih * dananjim bremenima 472 Odlunost, nedostatak *, stereotipnost usled * 8. tvrdoglava * u braku 304, 305 Odlunost, nedostatak *, velika teta priinjena zbog * 419; mo *, volja je * 685; mladi trebaju gajiti * 688 Odluka(e), bitna u: porodici 175, Bojem djelu 598; najtei sukob poziva na * 757; ishitrena *, izopaena narav vodi u * 332, 333; vane *: nepravilna ishrana utie na * 443, ljudi na povjerljivim poloajima donose * 443; preveliki ponos da se opozove * 575 Odluka(e), dobre * 553, 801; atmosfera koja gui * 483 Odmazda, rijei *, Hristos nije govorio * 517, 518, 520 Odmor, starijim poslenicima jevanelja potrebno vrijeme za * 752; elementi *, nepotinjeno srce nema * 551; kako nai * u Hristu 45, 802, 803; u Bogu, kultivisati duh * 662; onima koji naporno rade potrebni periodi za * 735, 736; istinski * duha ima jedan izvor 762 Odobravanje, djeca ohrabrena * 145; vae *, pomae djeci da zadobiju * 502 Odricanje, od svoga ja, potreba za * 410. Vidi takoe Samoodricanje Odvajanja, nova * 48 Odvratnost prema korisnom radu 344 Odvratnost samome sebi 33 Ograda(e) 520, 633 392
Ogranieni ljudi 52 Ogranieni uenik, potrebe * 199 Ogranieni umovi, uitelj i * 200 Ogranienje(a) ili suzdranje, arbitrano * 81; strast je nedostatak * 223; um mora biti pod odogovarajuim * 551; koje zahtijeva brani odnos 157; neuobiajena *, djeca podreena * 550; koja namee Boja Rije 583; mladi puni odbojnosti prema * 303. Vidi takoe Samouzdranje Ogranienje, u vjerskom radu 41 Ohol duh, odavanje * 80 Ohol, ne biti * 241, 540; neki su prirodno * 179; uitelji koji su * 198 Ohola osoba 45, 616. Vidi takoe Ponos Oholi duh 214 Oholost, nezavisnost poiva na * 274 Ohrabrenje(a), njene rijei * 215; djeci potrebno * da budu posluna 502; pruati * onima kojima je potrebno 804; sa ljubavlju, dunost prema eni 155, 156, 502; Boje Rijei, potreba za * 700; na grijeh, neka ne bude * 172; rije * koristi djetetu 168 Ohrabrujue rijei, desetostruko naknauju napor 158; pomanjkanje *, ene koje prevremeno umiru zbog * 158 Oklijevanje 598 Okolnosti, prilagoavanje prema * 167; kao sluge bogobojaljivom ovjeku 146; karakteri formirani * 548; neprijatne * 472; nesrene * blinjih 438; ne dopustite da sa vama vladaju * 269; spoljanje *, emocije podlone * 126; vjera se ne smije upravljati prema * 533; osjeanja variraju sa * 495; Bog uzima u obzir nae * 473; koje razdrauju 199; ovjek moe stvarati svoje * 269; nikad ne ine ovjeka 269; ne smiju uitcati na vas 274; ivotne *, Hristos je predvidio sve * 181; jedina sigurnost u svim * 522; religija kontrolisana * 199; shvatiti * kao orua za rad 269; samokontrola potrebna u svim * 523; koje ne moete kontrolisati 317; nepovoljne *, ne biti obeshrabren * 265 Okorjela srca, meu mladima 201 Okruenje, izbor * 147; zlo *, uticaj * 142; uticaj * na umove 489; pobijediti * 36; neprijatno *, ne biti obeshrabren zbog * 265 Okrutan sud, spoljanja pristojnost i * 208 Omalovaavanje 337, 503, 607, 608, 631 Omraen, zato se pravi hriani * 527 Opiniteljska mo, grenog karaktera 227 Opasnost(i), Bog je svjestan naih * 479; mi moemo predvidjeti * 468 Opijum, odatost * 76 Opravdanja, bezvrijedna * 146 Opravdanje. Vidi Samoopravdanje Oprotaj od Boga, traiti * 690, 691, 778. Vidi takoe Oprotenje Oprotaj, od grijeha 457. Vidi takoe Ispovijest, Oprotenje Opsjenari, zabludjeli * za realnost 613 Optimizam, unijeti * u svakodnevni rad 375, 376; mladih, na korist starijima 746 Optuba(e), lane, okrutne, stroge * 498, 522, 528, 633 Optuivanje, u domu 178 Oronulost, irom rasprostranjena * 567 Ortodoksnost, teka i hladna * 49 Osjeaj ili sentiment, prouavanje Biblije proiava * 96; povezuju ljude u saveze ili udruenja 28 ; podijeljeni *, umovi odvraeni zbog * 23; zbunjenost * 31; nevjerniki *, obrazovanje pomijeano sa * 109; pogreni *, um zbunjen * 22; isti *, religija nije * 27; pokvareni *, djeiji umovi ispunjeni * 15. Vidi takoe Misli Osjeaji, niko nema prava kontrolisati * drugih 713, 714; budite vjerni straari nad svojim * 229, 661; zbrkani usled sebinosti 272; moralni * 226, 669; koji se vie ne izopauju i krive 31; neto to zadovoljava *, upozorenja na * 314 Osjeanje(a), alosna *, ispoljavanje * 646; analizirajte svoja * u svjetlosti Boje Rijei 318; drugih, smatrati * svetim 616; su promjenljiva 528; kao neto manje od pobune protiv Boga 460; loa *, invalidi se bave * 118; ne biti pod kontrolom * 49, 126, 127, 274, 495; nose sve pred sobom 297, 298; sjedinjavanje * dvije osobe 609; koja se gaje u ranoj mladosti 281, 551; djetinjasta *, savladati * 630, 801; gajiti nesebinost u svojim * 327; Hristos se mora sjediniti sa * 783; odluna promjena *, istinsko obraenje je * 349; potitenosti, od prekomjernog lenstvovanja 603; nezadovoljna *, mentalna bolest usled * 400, 475, 476; nemojte: isticati svoja * 480, se pokretati * 489, vjerovati u * 495, 672; ne ine vas djetetom Bojim 124; ne postupati u skladu sa * 757; uzviena *, strah i ljubomora razaraju * 747, 748; uzbudljiva *, ne odavati se * 460; uzbuenost * na vjerskim skupovima 39; budue majke utiu na dijete 132; koja se izraavaju oko onih koji su na samrti i pokojnika 503; nedostatak kontrole * 589, 660, 661; vjera ne zavisi od * 536, 537, 679; slabe ene, dunost mua u odnosu na * 158; davanje oduka * 520, 521; odavanje * 128, 402, 460, 480, 760; sjaj *, bljesak * kroz nerve 642; Boji zakon see u * 564; krenje Bojeg zakona u * 33; dobra ili loa *, ne sluite svojim * 480; srean uzlet *, vjera nije * 540; mrnje, kad se odbiju ne povlae krivicu 432; najgora * srca, razdraljivost i 393
prigovaranje raspiruju * 501; sreno stanje *, ohrabrivati * 809; bez obzira na * djelovati u skladu sa prirodnim zakonom 119; nijesu vjera 49; ostaviti sva * u podnoju krsta 541; ovjek koji je osjeao smetnju u svojim * 485; melanholina *, ratovati protiv * 409, 410; moraju biti pod kontrolom: razuma i religije 593, 600, Svetog Duha 192; nijesu uvijek radosna 496; nijesu dokaz: Bojeg nezadovoljstva 808, da ste hrianin 538; nijesu pouzdana 693; ne smiju biti kriterijum 126; drugih, biti paljiv prema * 198, uitelj treba da potuje * 688; bolesnika, nesposobnost da se potpuno ue u * 512; esto su prevarna 126; osobe koje se stalno pozivaju na svoja * 127; radovati se ne u * ve u nadi 803; religija nije puko * 286; religiozno iskustvo koje nije dublje od * 127; oslanjati se na vjeru a ne na * 537; obuzdati svoja * 593; osvetoljubiva *, gajenje * 517, 523; rtvovanje * odlunoj volji 398; pjeskovit temelj *, hrianska nada ne poiva na * 496; ugodna *, nijesu vjera 679; isticanje * kad se ine ustupci 244; mo * 689; ushienje * nije obraenje 127; grena *, suzbijte svoja * 658; jaaju ispoljavanjem 419, 420; snana * protiv pojedinaca 521; najnjenija * mua prema eni 158; koja mue i najbolje ljude 432; misli i * sainjavaju moralni karakter 593, 660; istinska ljubav nije sadrana u * 206; nedobronamjerna * atribut Sotone 192; nerazumna * roditelja 179; mijenjaju se sa okolnostima 495; hoditi vjerom a ne po * 495; ponekad ne moemo izbjei povredu * 789; kad ne treba govoriti o svojim * 758; bez stvarnog uzroka 517; pogrena *, iskorijeniti * 600, odbiti * 517, 523; su pogrena kad su misli pogrene 660; mladalaka *, malo ljudi zna kako usmjeriti * 190. Vidi takoe Emocije, Strasti Osjeati se, kad vas pitaju kako se * 757 Osjetljiv, krajnje *, osobe koje su bile * 485, 589, 682; osoba tako * da se ne moe urazumiti 638; na ta treba biti * 638 Osjetljivo dijete, dunost majke prema * 168 Osjetljivost 638, 791 Oskvrnue, moralno * 47 Oslanjanje na sebe 121, 425, 533 Osmjeh 156, 183, 572, 758 Osobe istog uma 512 Osobe koje prigovaraju 659 Osobe koje se spotiu 255,256 Osobenost(i), kako dijete poinje da smatra svoje nedostatke kao * 488; nae *, ne povlaivati * 643, 644 Osuivaki govor 500 Osuivaki razgovor 521 Osuivanje, nikoga ne ini boljim 453 Osuda 342, 343, 453 Osuda, ne biti brz na * 435; navuena istrajavanjem u grijehu 456; ivjeti pod oblakom * 677 Osveta, nikad ne pobjeuje neprijatelja 243, 520; duh * 522, 524, 608; kri estu zapovijest 526, 527 Osvetoljubive misli 608 Osvjedoiti, osobe koje nije lako * 519, 520 Otkrivenje, istraivanje *, iroko polje za * 361 Otpadnitvo, prvi koraci u * 303, 304; Bog oprata i isceljuje * 679 Otpadnitvo, prvi koraci u * 303, 304, 306 Otpor, ponavljanje grijeha umanjuje mo * 297 Otuenje 492, 724 Otvoren ili poten, budite * u svim svojim postupcima 436 Otvorenost ili neposrednost, potrebna ljekaru 436
P
Penica i kukolj, parabola o * 636 Paljiv, moramo biti * jedni prema drugima 503 Panja usmjerena na sebe 401; mu i ena moraju nastaviti sa prvobitnom * 155, 157, 216; najvei interesi zahtijevaju budnu * 795; potreba pokazivanja ljubazne * 366; mala djela * 208, 576; u prijateljskim rijeima i blagim pogledima 85; podreenih 301; mukaraca, upozorenje enama vezano za *226; hiljadu stvari izaziva * 795; nedopustive *, odbaciti * 226 Pakao, doktrina o * koja uzrokuje ludilo 454 Pasivno bie, ovjek nije * 605 Patnja, uzrokovana prirodnim putem 511; Bog ne uzrokuje * 510; nestrpljenje pod * 512; ovjekovo neznanje i grijeh uzrokuju * 510; traenje monih opojnih sredstava za ublaavanje * 512; 6000 godina * 510; Hristos je podnio * 514, 515 Pavle, iskuenja apostola * 461; zato nam je potreban * 424 Peat 755 Peurka, kao ilustracija 344 Percepcija ili zapaanje, jasno *, moliti se za * 63, 64; otupljeno grijehom 335; zdravo *, prouavanje Biblije
394
doprinosi * 333; otrina *, istinsko obraenje i * 10; moralno *, hrana koja otupljuje * 322; potrebno ojaati * 442; grijeha, otra osjetila ine ovjeka pronicljivim u * 333, 334; proiena Bojom porukom 340; grijeh zamagljuje * 334. Vidi takoe Pronicljivost Pia, mnoga popularna * djeluju slino aju 590 Pijanenje (banenje) 726 Pijanenje, osobe odate * 726 Pijanica 297 Pijanica, savjest * 321 Pijesak, odluke kao konopci od * 737 Pisanje, osobe koje se bave * 445 Pitanja od male vanosti 498 Pjesme, mata izopaena * 590. Vidi takoe Himne, Pjevanje Pjevati, kad ste pritisnuti tugom 538 Plaiti se, osobe koje se uvijek * 466, 477 Plat nauke, skepticizam i nevjerstvo pod * 19, 711 Plahovitost 292 Plan(ovi), usmjeravanje * na zemaljske stvari 662; za budunost 733; radnici se razlikuju u * 615 Planiranje, oslanjanje na druge da * za vas 264 Plata 272, 612 Plemenite osobine 483 Plemenitost, due, napredak 367; teiti * 237; stvarna * , mjera * 689; prava ljubav daje * dui 209 Poten, neki su * ako ih to nita ne staje 638 Potena osoba 438, 639 Potena protivvrijednost, prihvatiti * za ono to prodajate 438 Potenje, u sticanju znanja 194; politika i * nemaju nita zajedniko 638; postojano * zavreuje potovanje 437, 775 Potovanje (obzir), podstie tenju za izuzetnou 154; prema: djeci 198, roditeljima 502, 747, zabludjeloj dui 255, uitelju 198, sebi, kultivisati * 366; ukazivati drugima * koje sami elite 424; u dobro ustrojenoj porodici 502; nedostatak *, paziti na znake * 791; Simovo * prema ocu 142; prava utivost ui * 255. Vidi takoe Samopotovanje Potovanje treba rasti 141, 252 Pobjeivanje, ne oklijevati u * 765, 766 Pobjednici, pomoi djeci da budu * 518 Pobonost 106, 179, 782 Pobonost, iva *, opadanje u * 332, 632; povremena * 126 Pobuna, protiv Boga, ivot * 650; djeca ispunjena *, kako govoriti * 501; u djetetu, roditeljsko potvrivanje * 552; duh koji podstie * 525 Podizanje djeteta 765 Podjela, u porodici i crkvi 501; um koji govori o * 40; slabost i poraz u * 265 Podreivanje sebe 803 Podrugivanje 269, 471 Podrum, izai iz tame * 490, 491 Podsmijeh 576 Podsticaji grijeha 516 Podstrek 68, 154 Pogaai sudbine 700 Pogled odobravanja, majin * 168 Pogled(i), ljubav u * 64; prijatni *, upuivati * 85 Pogledi, izopaeni * 589; uski * 362 Pogrean korak, jedan * 35 Pogreke, djetinje beznaajne * 502; ispravljanje * 70, 71, 503; ozbiljne * 756; doivotna *, djevojaka * 300; brak kao * 155; prole * 728; tue * 637, 755; uenika 192 Pogrena uprava, roditeljska * 550 Pogreni postupci, uenika, ne obznanjivati * 190 Pogreno postupanje, patnje koje se navlae * 66 Pogreno razumijevanje, drati se otvorenim za * 504 Pohlepa sticanja, umovi eksploatisani radi * 717. Vidi takoe krtost, Gramzivost Pohlepa, odavanje * stvara slugu grijeha 516; Jude Iskariotskoga 598; starijih osoba 748, 749; osobe odate * 767; esto ostaje neukorena 452. Vidi takoe krtost, Gramzivost Pohvala, za dobro ponaanje djece 145; za mrtve 503 Poistovjeivanje, sa Isusom, ne ostaje neprimijeeno u svijetu 727; sa svijetom, uzrokuje gubitak smjernica 558 Pojedinci, jevanelje radi sa * 423; napadati * nije na zadatak 504 Pokajanje 79, 80, 456, 690, 691 Pokajati se, svako se mora * za sebe 423 395
Pokoravati se, svako se mora * 423 Pokret, ograni *, mozak upravlja * 72 Pokretake sile, due 349 Pokreti, besmisleni * 266 Pokvarenost, unutranja * 238; poput nadolazee plime 625; um ne tone odjednom u * 75, 225, 336 Politika ekonomija, nacionalna * 625 Politika, potenje i * se ne slau 638; svjetska *, identitet Bojeg djela i * 558 Poljoprivreda u kolama 193 Poloaj(i), sposobnost da se popuni * 615; potovanje koje se ukazuje * 276, 277 Poloaj, zemaljski * 529, 530 Polovina sluba 102 Pomaganje sebi 367. Vidi takoe Samoizdravanje Pomirljiv duh, gajiti ljubazan i * 522 Pomo, stariji oekuju * od mladih 746; efekat * 756. Vidi takoe Samoispomo Ponaanje, savreno pravilo * izlae Biblija 784; reforme u * ne postiu se slabim naporima; vae svakodnevno * 345; uiti se * 435; hriansko *, ivot hrianina se otkriva u * 663; ljupkost * 209; lina religija otkriva se u * 27; pristojno *, potrebno enama 226, 768; stroga istota u *, ouvati * 432; neutivo *, otro ukoriti * 46. Vidi takoe Vladanje Poniavajue navike, u branom odnosu 223 Ponizan, budite * kao to elite drugi da budu 789; zavisnost o Bogu uinie vas * 261 Poniznost srca 522. Vidi takoe Skromnost, Poniznost, Smjernost Poniznost, napredak koji poveava * 618; uticaj * 794; kao rezultat vjere 532; hristolika *, sebinost je nedostatak * 271; kultivisati * 636; raditi u Bojem djelu sa * 639; neznanje ne poveava * 365; obred * osmiljen da podstakne * 277; primiti ukor sa * 772; lana * 39; biti kao malo dijete u * 348; treba zauzeti mjesto ponosa 619, 787; istinska *, vjernik koji ima * 30; kad * zauzme mjesto zavisti 760 Ponos, atribut Sotone 192; zamagljuje moi zapaanja 355, 529; umire kad umre svoje ja 638; dostojanstvo koje nema * 260; vaspitanje i * 70, 90; zavist je plod * 526; ne osjea potrebu 453; podstrekavanje * 273, 298; ostaviti * 284; poniznost treba zauzeti mjesto * 787; kod studenata 81; sud rtvovan * 267; odvojio Jevreje od prihvatanja Hrista 324, 325; pobrkan sa osjetljivou 638; miljenja 726, 727; osobe najudaljenije od * 560, 728; priprava za sravnjivanje * 30; nadmeni sa * 39, 793; sebini *, zadovoljavanje * 273; esto ostaje neukoren 452. Vidi takoe Oholost Popustljiv, biti * bez rtvovanja samopotovanja 274 Popustljiv, osobe koje su ili stroge ili vrlo * 394 Popustljivost ili povlastica, pokvarena *, odbiti * 233; uniavajua *, kod djece 172; pretjerana * koja je grijeh 112; zabranjena *, umoran mozak kuan na * 507; plodovi *, nespokojstvo i nezadovoljstvo su * 551; tetna *, djeija * 550; omiljene *, napustiti * 597; sebina * utie na druge 637; posijano sjeme * donosi rod 297; koja kodi zdravlju 61, 75, 83, 170, 380; neprirodna *, korak po korak u * 597. Vidi takoe Samopopustljivost Poraz, nesmotreni pokreti uzrokuju * 265; slabost i *, u podjeli je * 265; sa Hristom ne moe biti * 788 Porone navike, koje se stiu u zlom drutvu 147 Porone osobe, drutvo * 610 Poroni ili estiti, mladi mogu biti *, kako odaberu 551 Porodine stvari, propovjednici se ne smiju mijeati u * 766, 767 Porok, put u *, dokonost kao * 604; razara tijelo i duu 230 Poruke, lane * 42 Posao, na prvi * 358 Posledica prati uzrok 416 Poslovne brige, ostaviti kada se ostavi posao 215 Poslovne neprilike 215 Poslovne transakcije, dunosti hrianina u * 437 Posluna djeca, Boja * 787 Poslunost, posledica vjere 532; bespogovorna * 783 Posmatranje, pokvarene strasti podstaknute * 229. Vidi takoe Oko, Gledanje Posredovanje, Hristovo * za nas 758 Postepeno umiranje, osoba koje su same sebe nainile invalidima 61 Postojanost, mladima nedostaje * 707 Posveenje, stalno *, blizak odnos sa Hristom uz * 11; istinsko * koje je pravo zadovoljstvo 343; utvrditi navike 15; ideja da * kodi zdravlju 291; treba zauzeti mjesto nevjerovanja 787 Potinjenost, potpuna * samo Hristu 154; koja smekava grube crte 619 Potiten ili utuenost, ne govoriti o * 494, 774; budue majke, utie na dijete 131-133; vjera mora probiti * 496; kako se uzdii iznad * 460; u pisanju 487; radost koja zauzima mjesto * 432; osobe koje nijesu uznemirene * 646; vjerski ivot koji nije * 476; Sotona bi htio da religiozni ivot naini * 675; bolesnik se mora uzdii iznad * 467, 482; ta moe razagnati * 811; kad govorimo o * Sotona slua 494 Potitena dua(e), Hristos obeava nadu za * 70; nadahnuti * nadom i vjerom 804; rijei koje donose hrabrost * 396
158 Potitena osjeanja, usled prevelike dokolice 631, 632 Potitenost, zabrinuti i optereeni umovi odaju se * 399; budua majka ne smije se odavati * 131; kako pomoi osobama koje su * 679; ljubomora koja uzrokuje * 336, 337; nita se ne dobija a mnogo gubi * 662; Sotona likuje kad nas navede na * 675; dolina *, od ushienja do * 494, 774; koja prerasta u oajanje 399; zato samosaaljenje otvara put u * 630. Vidi takoe Depresija, Oajanje Potok, kao ilustracija 610 Potreba(e) ili oskudica, neprekidna *, starije osobe u * 747; strah od dolaska u * 459, 747; umiljena * 475; iznesite svoje * pred Boga 480 Potrebe, sve vae *, doite Bogu sa * 774, 776 Potvrivanje, drati se * 500 Pouljivost, primiti ukor sa * 772 Pouka(e), prve djeije * u hrianskom ivotu 216, u prvih sedam godina 149; veoma vane * 294; teke *, ne izbjegavati * 703; najvanije *, uiti * 299; potrebno ih ponavljati 580 Pouzdanje. Vidi samopouzdanje Povjerena sredstva, razliita * 423 Povjerenik, uiti dijete da vi budete njegov * 170 Povjerenje u sebe 75, 274, 477, 725, 726, 783, 784, 792 Povjerenje, izdaja * 780; izmeu mua i ene 223, 502; dijete koje je izgubilo * u majku 552; djeca ele da se tretiraju sa * 198; kako roditelji mogu imati * kod djece 502; majka koja zadobija * kod djece 216; bitno u dobro organizovanoj porodici 502; osjeaj *, uiti mlade da imaju * 281, 282; Bog oekuje nae * 637; meusobno * jevaneoskih radnika 264; ne razarati * u Boja orua 780; nedostatak *, rijei koje uzrokuju * 178; kako zadobiti * drugih 772; koje se polae u vas, vrijednost * 775; uitelj mora zadobiti * uenika 198; Sotona nastoji da poremeti * 31; postojana odanost istini zadobija * 437; koje donosi olakanje obeshrabrenima 761; preveliko * u sebe 266. Vidi takoe Povjerenje u sebe Povjerenje, stalno *, svakodnevno potrebno * 533; djetinje *, nuno * 532, 537 ; vrsto *, u Hrista 492; savrenije *, uiti duu * 468; mjesta od *, djeca trebaju ispunjavati * 172; tiho *, uiti se * 468; sveto *, izdaja * 775; osjeaj * 157; jednostavno djetinje * 537; mi moramo imati * danas 473; nepokolebljivo *, stei * 17; vrijedni *, studenti koji su * 198. Vidi takoe Vjera Povran 101 Povran um 357 Povrne stvari, misli se ne smiju stalno baviti * 660 Povrni razgovor 408 Povrno itanje. Vidi itanje Povreda, stvarna ili umiljena * 789, 790 Pozdrav, ljubazni * pomae 34 Pozitivni zahtjevi, u porodici 175 Pozitivnost, karaktera 666 Poziv, laki *, biti zadovoljan sa * 342 Poziv, najsveaniji, strpljiva snoljivost je * 755 Pozorite, opasno pribjeite 590; odlaenje u * stimulie strasti 315 Pravda, hrianska utivost ukljuuje * 790; Boja *, pogrene ideje o * 250; jasan osjeaj za * 533; sjedinjena sa ljubavlju 439 Pravednost, ne kodi zdravlju 292 Pravinost, odstupanje od savrene * u biznisu 437 Pravila i propisi u domu 502 Pravila, ponavljanje * 80 Pravilno itanje, nauka o * 581 Pravilo ivota, Boji zakon kao * 563 Pravilo(a), odnos studenata prema * koleda 521; dom treba da ima * 172; gvozdena * i mladi 284; koja se tiu udvaranja u koli 303; kojih se treba drati u radu sa studentima 198 Pravo i dunost, zahtjevi * 74 Pravo i pogreno, praviti razliku izmeu * 417 Pravo(a), izabrati ono to je * zato to je pravo 612; crkva moe odobriti pogreno kao da je * 345; dostojanstvo ljudskih *, kultivisati * 244; zablude o * 322, 724; uzviena naela * 310; voljeti * zato to je pravo 318; niko nam ne smije oduzimati naa * 708; drugih, potovati * 616; vrsto stajati za * 270; pogreno i *, mo pravljenja razlike izmeu * 417 Prazan (koji je bez sadraja), um koji nee biti * 357 Praznovjerice 759 Preciznost (tanost) 597, 598 Preciznost, raditi sa * 603 Predmet itanja, neodgovarajui *, obuzdati elju za * 286 Predmeti, neisti *, bavljenje * 661 Predosjeanja, nesree, ne gajiti * 476; zla *, ivot pun * 489; mrana *, stvarno zadovoljstvo ne remete * 405 397
Predosjeanje zla, crte karaktera koje skreu misli na * 337 Predrasude, individualno rasuivanje i * 267; kod bolesnika 766; um koji doputa da ga zarobe * 422; odbijaju da ispitaju dokaze 422; sukobi koji stvaraju * 498; ena pod kontrolom * 594; ne dopustite nikome da stvori * u vaem umu 435 Predstave (pojmovi) 643, 644 Predstavljanje, lano * u malim stvarima 437 Predvianje zla, neki uvijek * 469 Predviati zlo 336, 337, 575 Prekomjeran rad 735, 752 Prekomjerno prouavanje 50, 51, 388 Prekor, hrianin gluv za * 575, 607, 608, 631 Preljuba. Vidi Seksualna aktivnost Premo ili supremacija, prisvojena * 30; svoga ja 79 Premoreni, roditelji od posla 165 Prenatalni period egzistencije djeteta 139-141 Prenatalni uticaj(i), olako se uzimaju 135, 136 Prepreke 36, 801 Prestup, jedan sat * 548 Pretpostavka (uobrazilja) 24, 534 Pretpostavke, nema potrebe da se ometamo * 96, 742; odvajanje od Biblije prepustilo bi nas * 742 Pretvaranje (lani izgovori) 306, 307, 619 Preuveliane tvrdnje, ne praviti * 577 Preuveliavanje, ena odata * 779 Prevara ili obmana, od strane djece 577; put u *, poetak * 35; pronicljivost koja je * 336, 337; svaka mogua *, Sotona koristi * 42; nema * u prirodi 416; politika * prikazuje zabludu kao istinu 524; rtva *, uenik koji lako pada kao * 446; zatita protiv *, molitva kao * 42; Sotonine *, progonjenje svih koji se usude odbaciti * 525; sotonske *, aneli spremni da nas zatite od * 33, remek djelo * 715, 716; ema *, moderno udvaranje kao * 295; koristi se u eksploatisanju drugih 75. Vidi takoe Samoobmana Prezir, kuanje da se pokae * 775 Prezir, ne smije se zapaziti ni traak * u glasu 576; osoba slijepa za * 608, 609, 631 Pria(e), umovi djece ispunjeni * 114; uzbudljive * 315; opinjavajue * 111; bezvrijedne * 357; istinite ili izmiljene * 114 Pribranost 167, 168, 192, 517 Prigovaranje 268, 672 Prigovaranje ili iznalaenje pogreaka, posledice * 156, 485, 577; iritiranje drugih * 410; neka roditelji prestanu sa svojim * 179; neka ne bude * u domu 178; poput pustonog grada 485; ljubav ne vodi u * 241; zanemarivanje koje izaziva * 791; iskorijeniti svako * iz misli 789; vezano za beznaajne djetinje pogreke 502 Prigovaranje nikad ne pomae 501 Prijatan, majina dunost da bude * 486 Prijatelj(i), najbolji *, Isus je * 776; biranje nevjernika za * 113, 304; osoba kojoj nee nedostajati * 632; po imenu koji su najopasniji 557 Prijateljstvo, napadno * svijeta je kao trina 211; um uglaen i profinjen * 621, 622; bezbonika, upozorenja na * 557; pretvorna *, Sotona radi kroz * 557; snaga i uticaj * 609; pravo *: predukus radosti neba 155, toplina pravog * 211 Prijatni pogledi, upuivati * 211 Prijatnost, djeja * 550 Prijemiv, kao lijepak 265; djeca su prirodno * 291 Prijemiv, mladi su * 281 Prijemivost (na utiske), potrebna najfinija * 434 Prijemivost, organ* 594 Prijetnja(e) 688, 700 Prikazivanje 342, 343, 560, 644 Prilagoavanje 265 Prilagodljivost, bitna za uitelja 200 Prilika(e), uspjeh zavisi od koritenja * 100, 366, 551 Primalac, pasivni * 804 Principi (naela), svjetski * 352, 547, 780 Prinuda, Isus nije koristio * 571, 707, 708, 741; Sotona okrutno koristi * 325. Vidi takoe Sila Priroda, zajednica sa *, koristi iz * 11; uzdizanje * kao Boga 704; zakoni. Vidi Zakoni prirode; operacije *, pogrene ideje o * 570; istraivanja u * 361; prouavanje * 446; pouke iz * 569; svjedoi o Bogu 570; stvari u *: prouavati * 91, koristiti kao ilustraciju 335 Prisebnost, gubljenje * prilikom omalovaavanja 49 Pristanak, iskuenje vam ne moe nakoditi bez vaeg * 803 398
Pristojnost 209, 667 Pristrasnost 199, 799 Pristup, nepaljiv i nagao * 770, 771 Pritajene moi 101 Pritajene sile u ovjeijem umu 701 Prituba(e), tjeraju Isusa iz doma 159; zamjena za * 464; nesrene * skrauju vae dane 805, 806; odagnati * iz misli 789; kad naiu tekoe i pritisci 471; nepotrebne * supruge 160 Pritube (razlozi za nezadovoljstvo), uveliavanje * 590; od brata ili prijatelja 439; pretpostavljene *, uveliavanje * 590; ena koja iznosi svoje * propovjedniku 227 Privatne stvari, dunost propovjednika u odnosu na * 76 Prividni hrianin 593 Privilegije, vjerske * 529, 530 Privlanost 376 Privrena priroda, osjetljiva * ene 215 Priznanje grijeha 456, 776, 779 Priznanje pogreke, plemenito 778 Priznatost, svjesnost o * 154 Prizori, djeca izloeba obeshrabrujuim * 113 Proli ivot, presabiranje * 459 Proba(e), sve nas oekuju * 459; pozajmljene * iz budunosti 632; Hristos je doekao sve * 184, 185; ne govorite drugima o svojim * 494, 774; vjera moe podnijeti * 758; Bog odmjerava nae * 473, 479; velike *, um koji ima * 408; kako pobijediti * 36, 556; jedne osobe nijesu kao * druge osobe 615; prilika data u * 496; razgovor o svojim * 578, 579; manje govorite o svojim * 459, 460; koje bi bile vee 556; sjutranje *, priprema za * 472 Problemi, Bog moe rijeiti * vjernika 194 Profesija ili zanimanje, izbor * 342 Profinjeni, hriani e biti * 435 Profinjenost, napredak u * 367; prijateljska drutva i * 621, 622; nai umovi moraju primiti * 186; istinska *, ne otkriva se dok dominira svoje ja 208, potrebna u domu 180 Progonstvo zastupnika istine 525 Progres, ljudski *, pogrena uenja o * 722, 723 Progresivan duh, uitelja 193 Prohtjev, od prekomjepnog prouavanja 444 Promiljenost 157, 198, 436, 773 Promiljenost 469 Promovisanje, ljubav prema * 550 Pronicljivost, sa mladim umovima 78, 82 Propovijed(i), argumentovane * rijetko omekavaju i potinjavaju duu 500; potinjavaju duu 500; potrebna ponavljanja * 580; kratke * bolje se pamte 580; veoma snane * koje sasijecaju ovjeka na komade 521 Propovijedanje, monotono i lieno duha 580 Propusti, vai vlastiti * 332 Prosvjetljenje, propovjedniku potrebno boansko * 262 Protivan, ne biti * u vjerskom radu 40 Protivljenje, dua unitena zbog * 6; prema istini, sijanje * 35 Protivljenje, ne izazivati * 504, 527 Prouavanje Biblije, savjeti o * 92, 101; donosi uzvienije obrazovanje 110; zato * nekima ne godi 316 Prouavanje, potekoe u * 100; pretjerano *, negativne posledice * 55, 444, 488, 508; Boja Rije kao temelj * 89; prikupljanje vie knjiga za * 506; djevojka koja zaostaje u * 302; marljivo *, djeca nenaviknuta na * 550, zadobija pobjede 99; sklonost i elja za * 195; jedenje mesa utie na * 390; onoga to su ljudi rekli ili napisali 360; prevremena smrt zbog * 506, 507; istraivati i moliti se u * 100; provoenje dugo vremena u * 368; koje je grijeh 195; prekomjerno * 445 (Vidi takoe Prekomjerno prouavanje); oslanjanje na druge u * 264 Provokacija, reakcija na * 257, 432, 520, 576, 755 Psihologija, Sotona koristi * 19, 698, 711; prava naela * u Bibliji 10, 781 Puenje 726 Pun mrnje, ena koja je bila * 528 Punomoje, Boje rijei su nae * 808
R
Rabini, kole * 101 Rad mozga, sam *, prvo vaspitanje ukljuuje vie od * 363, 364; stalan *, negativne posledice * 507, 509; ne
399
vriti * i tu stati 197, 364, odmah posle jela 759; pretjerani *, negativne posledice * 61, 312, 506, 508, 509; osobe koje se oslanjaju na druge za svoj * 289; uenik koji se potpuno predaje * 507. Vidi takoe Mentalni napor Rad, odnos prema * 598; djeca koja ne vole * 290; koji se obavlja za Njega, kako Hristos posmatra * 787; pretjeran * 735, 736; neuspjeh u * 309, 310; ovjekov *, kako Bog vrednuje * 787; drugorazredan ili prosjean * 351; neugodan * 598. Vidi takoe Prekomjeran rad Radna zajednica. Vidi Trgovaka unija Radost(i), duboka i mirna * 472; Bog je izvor * 28; vea * nego to imamo 420; koja daje zdravlje * 65, 403, 407; uvajte svoju * pred Bogom 480; ivotodavna * 65, 412, 452; najvea ivotna * 343; Hristova ljubav donosi * 240, 452; milioni lieni * 474; vjerski ivot koji donosi * 476; zadovoljstvo i * daju svjeinu umu 17, 403; koja zauzima mjesto: potitenosti 432, tuge 432, 760 Radost, Hristova ljubav donosi * 240 Radost, zamisao da je Hristos bio lien * 183 Radostan, budite * pred Bogom 480; ako se ne osjeate * 758 Radoznalost, kontakt sa sotonskim oruima iz * 702 Rana, balsam obezbijeen za svaku * 464 Rano djetinjstvo, protee se do este ili sedme godine 149 Raskalanost, nona * 296; nadolazea plima * 625; pogubne posledice * 316; Sotona navodi mlade na * 76, 315 stvari koje vode u * 147, 195, 290, 291, 344, 736 Rasko 70 Raspoloenje, svjetlost * 63, 575 Raspoznavanje, nesposobnost za * 289 Ratoborne osobe 40 Ratobornost, stvari koje podstiu * 498 Ravnodunost, alarmantna * po pitanju stupanja u brak sa nevjernicima 304; pojava * u djetinjem obeshrabrenju 488; bezbrina *: hriana po imenu 637, posveenje treba zauzeti mjesto * 787; ne unitavati * osobu koja je u zabludi 258; hladnoa *, due koje Sotona ne moe drati u * 38; ljekara, obeshrabrenost uzrokovana * 771; nepromiljena * mladih 81; stoika *, sluanje istine sa * 35; tupa *: etva * 35, milioni robovi * 474; prema istini, posledica sijanja * 35 Razborit, treba biti * 226 Razboritost, nipodatavanje * 25, 469 Razdor, meu Bojim narodom 498; izbjegavati sve to bi stvorilo * 503; meu braom 497, 498; put u * 792; odavanje apetitu uzrokuje * 392; u domu, aneli bjee od * 159; braa nemaju vremena za * 498; Sotona kao zaetnik * 497, 724; sjeme *, etva od * 497; sumnja i nepovjerenje stvaraju * 156; kad mir zauzme mjesto * 760. Vidi takoe Nesklad, Nesloga, Svaa Razdor, Razilaenje Razdraivanje drugih 410 Razdraivanje, nikad ne pomae 501; djeci ne pomaete * 200 Razdraljiv ovjek 520 Razdraljiv duh, u koli 200 Razdraljiv, djeca koja su postala * zbog masturbacije 258, pogrenih navika u jelu 443; djevojka koja je bila * kad joj se suproti 302; invalidi koji su * 118; osobe sklone da budu * 387; osoba koja se lako * 522. Vidi takoe Svadljiv (angrizav) Razdraljiv, ne biti * kad pritisnu potekoe 631 Razdraljive rijei 582 Razdraljivost, ispoljavanje *, kontrolisati * 257; dom u kojem nema * 175; u domu, aneli bjee od * 159; neka rijei * ne prelaze vae usne 257; kvari ivot u domu 156; roditeljska * 165; spoljanja pristojnost i * 208; kod supruge 160 Razdraljivost, negativne posledice * u slubi bolesnima 477, 632. Vidi takoe Svadljivost Razdraljivost, poremeeni eludac uzrokuje * 384, 443; zatita protiv * 632; u domu 156; pravilna ishrana ne izaziva * 166 Razgovarati, osobe koje vole * 125 Razgovor(i), koji vodi neemu 772; aneli sluaju nae * 573; momci kao tema * meu djevojkama 300; usmjeren na sebe 772; banalni * 237; veseli * 177; djeiji * 113, 114; Hristovo koritenje * 600; podsticanje * 178; beznaajni * 487, 574; niski * 669; ugodni * 178; isti * 257, 665; koji je prazan i uzaludan 316; tema *, patnje i bolovi kao * 805, 806; povrni i glupi * 113, 315. Vidi takoe Razgovarati Razgovor, jeftin, ne uputati se u * 577; povrni i glupi *, ne sudjelovati u * 113; umjesto akcije 801; bogat * 242; koji kua uiva sluati 757; ena odata * 779 Razilaenje 428, 497, 498, 502, 503. Vidi takoe Neskad, Razdor Razjedati ili razdraivati se, ne * 470, 737; vjera nas osposobljava da se ne * 472 Razlaganja, kritika i optuivaka * 521 Razmaen, dijete ne smije biti * 169 Razmaziti, dijete ne treba * 169, 298 Razmiljanje, stalno *, teme koje pozivaju na * 732; sveto * 237; um dat za * 602; o Bogu u prirodi 732 400
Razmiljati, uiti se * 689, 436. Vidi takoe Meditacija Razmiljanje (o neem mranom), ena previe odata * 400; nad alostima i nevoljama 62 Raznolikost, djeci potrebna * 648 Raznolikost, jedinstvo u * . Vidi Jedinstvo Razoarenje(a), ne prikupljati * 337; vjera moe podnijeti * 758; u porodici, propovjednikova dunost u pogledu 766; kako bolesna mata doekuje * 488; kako izbjei * 472; ne ispunjavati ivot * 12; nikad ne smatrajte svoj brak * 155; prola *, ne alite nad * 459; osobe koje se uvijek ale na * 805; vjersko iskustvo steeno * 556; sebini interes donosi * 271; uzaludno *, hrianin nije preputen * 644; ene koje govore propovjedniku o svojim * 227; ene koje misle da im je ivot * 227; pogrean put za doekivanje * 459 Razum, jedan * ne smije biti pod kontrolom drugoga 713, 714; buenje *, um prijemiv na * 293, 294; uvati se od oboavanja * 91; dijete nenaueno da se pokree iz * 282, 687, 688; kontrola *, stvari koje treba drati pod * 31, 124, 233, 237, 333, 395, 581, 660, 662; koji je pod kontrolom veoma ive mate 589; osjeanja ene treba da budu pod kontrolom * 398; rave navike nanose tetu * 257, 454; svrgnut: opisima pakla 454, zbog gnjeva 521; nalozi *, jesti po * 759, slijeenje nagona umjesto * 138, brani odnos pod * 223; pijanice * 321; nijeme ivotinje nemaju * 282, 687; emocije i strasti se moraju potiniti * 324, 325; dat nam je od Boga 197, 350, 752; Bogom dat *, uenik treba koristiti svoj * 197; invalidi koji odbijaju da se pokore * 689, 690; carska mo *, treba posvetiti * 406; ena koja je izgubila * u alosti 399; bludna strast koju ne kontrolie * 222; mnogi vjeruju bez * 535, 536; mnogi ne koriste * po pitanju braka 304; mora priznati Bibliju kao vrhunski autoritet 92; koji je preoptereen: razvratnim navikama 227, ulnim porivima 236, 322; strast koja gazi preko * 297, 298, 766; voice * objeene o vrat bludi 144, 305; posveeni *, nesvete strasti se moraju potiniti * 237; due osvjedoene preko * 267; posebno varljiv * 517; pijenje aja negativno utie na * 321; mora gospodariti ivotom 406; neobrazovani i neobueni * kod svirepih neznaboaca 350; raspaljeni *, poruka upuena * 590; glas *, ovjek je suvie esto gluv za * 297; kad slijepi poriv kontrolie * 303; kad strast kontrolie * 228; zato * izgleda oslabljen 228 Razumijevanje, jasno i zrelo *, vi moete imati * 326; zamagljeno usled neznanja i grijeha 98, 447; potrebno vaspitanje da osvjedoi * 690; u duhovnom znanju, rasti u * 105; potrebno inteligentno * Svetog Pisma 146; ivo * 286; mnogo knjiga zbunjuje * 108, 109; oivljeno * prouavanjem Biblije 96; traiti pomo Svetog Duha u * Biblije 92; kako imati jae i jasnije * 614; pomae studentu da shvati svete istine 52; istinsko hriansko *, svjetlost obasjava * 412. Vidi takoe Shvatanje Razumjeti, uiti studente da * istinu 365 Razuzdani moral u Sodomu 232 Razuzdanost 76, 146, 382 Razvoj, svi ne dostiu isti * 341 Reitost, disciplina moe uiniti vie od * 102; utanja 582; sa ljubavlju 242 Renik, nema potrebe za * da bi se razumjele Hristove rijei 573, 574 Red , Bog eli * 596; navike *, kultivisati * 345, 597; je prvi zakon neba 177; ljubav prema *, podsticati * 290, 291; odravati * 124 Redovitost i red, formirati navike * 597, 616, 617 Reforma, istrajati u * 49, 760 Reformator, vi ste * 436 Rekreacija, donosi mentalno osvjeenje 313; zabava i *, razlika izmeu * 313; zamisao da je svaka * grijeh 48; ne treba da bude: besmislena 313, besmislena razdraganost 313; osobama koje rade fiziki potrebna * 735, 736; studenata u vajcarskoj 197; uiteljima potrebno vrijeme za * 83; prava * je re-kreacija 313 Religija, koja je hladna i liena radosti 758; osjeanja moraju biti pod kontrolom * 593; nauka kao pomonica * 744; mata u kojoj je * tiranin 48; osoba koja ne uiva u * 647; ista i neukaljana *, iziskuje napor 286, 287; prava *, ima sjedite u srcu 802; treba odlikovati brak 213; kako otkriti pravu * 787; sutina istinske * 787; koja godi Sotoni 41; zato veliki ljudi odvajaju * od obrazovanja 740 Religiozni ivot, loa probava utie na * 407 Religiozno iskustvo, otkriva se knjigama koje se itaju 108 Reputacija 548, 549, 790 Revnost 49 Rezervisan, treba biti * 226 Rezervisanost, hladna *, osobe koje uvaju * 482; omekana boanskom ljubavlju 215; nedostatak * kod kerke 298; ene koje proputaju da pokau nunu * 226; povuena i dostojanstvena * ene 214; pravila *, udvaranje koje kri * 295; stroga *, ene se uvijek trebaju drati * 226; koja odbija familijarnost 623 Rezonovanje, od uzroka do posledice 389, 552; sa sebine take gledita 803; invalidi kojima se ne moe pomoi * 397; nema usiljenog i komplikovanog * u Hristovom uenju 573 Rezonovati, mo *, uenik koji rtvuje svoju * 446; mi trebamo * 436; od uzroka do posledice 389 Rije(i), gnjevne * 501; kao sjeme koje se posije 518; gorke * 518; otre * 578; hrabre * 576; nepromiljene i nepaljive * 779; potreba da se pazi na * 436; koje uzrokuju dublju patnju 514; kao meci 578; vesele * 158, 181, 489, 573, 758; izbor * 801; hrianske * 663; koje utvruju zle anele u njihovom poslu 505; kontrola *, kontrola misli daje * 656; kontroliite svoje * 494, 583, 774; kritike * 578; ohrabrujue * 401
157, 158, 160, 208, 576; zli aneli motre na nae * 659; izraavaju misli 663; razdraljive * 583; prijateljske * 85; blage * 156, 617; pazite na svoje * 656; teke * 518, 677; grube * 518, 522, 578, 802; nepromiljene * 113, 257; imaju uticaj na dobro ili zlo 433; zvune * 573, 574; pune nade 576; prazne * 113; nestrpljive * 149, 518, 522, 583; ukazuju na karakter 575, 663; ljubazne * 84, 211, 572, 579, 609, 642; neka vae * ne izazivaju gnjev djeteta 519; potup pustonog grada 572, 577; duge i teke * 574; mogu se proistiti 31; ljudi su pod uticajem vlastitih * 575; neprijatne * 518; priznanja (Vidi Priznanje ili cijenjenje); ljubavi i dobrote 572; osjetljive * 356; ugodne * 257; otrovne * 529; prikladne * 735; iste * 257; istota u * 289; odraavaju se na karakter 575; registrovane u nebeskim knjigama 296; otkrivaju osjeanja srca 572; prave * 158, 513, 656; Sotona moe uti nae * 494, 774; Sotona biljei nae * 658; okrutne * 178, 356, 518, 578; pokazuju koja sila kontrolie va um 579, 580; Sveti Duh e posvjedoiti vaim * 257; izgovorene u nesmotrenosti, reagovanje na * 649; najstroija estitost u *, ouvati * 432; saosjeajne * 642; njene * 34, 579; koje e sluiti kao pouka 113; koje: udaraju i ranjavaju 178, nikad ne treba izgovarati 257; nepromiljene * 257; neljubazne * 803; neugodne * 159; ljutite *, reakcija na * 522; ene 157, 161 Roaci, nevjerni * 113; neprijateljstvo od strane * 71 Roenje, ne uvodi vas u Boju porodicu 529, 530 Roditeljska kontrola 518 Roditeljski autoritet, pravovaljani * 748 Romani, negativan uticaj itanja * 229, 290, 588, 591. Vidi takoe Fantastika (beletristika) Romantini projekti, okrenuti se od * 398 Rue 805, 807, 767
S
Saaljenje, boansko * prema zabludjelima 763; ljekari misionari treba da postupaju sa * 85; njeno * uz vjerne ukore 80, 769 Saaljenje, Hristovo * 84; beskonano *, vapaj ovjeanstva za * 762; istinsko *, uitelji moraju da naue ta je * 352. Vidi takoe Samosaaljenje Saaljevati sebe, previe * 801 Saaljiv, biti * 435 Saaljiv, ljubav ini srce * 241 Samodisciplina, svima potrebna 102; bitna za mentalnu snagu 308; majkama nedostaje ljubav prema * 167; potrebna u domu 213, 214; praktikovati * 4; istina zahtijeva ivot * 388. Vidi takoe Disciplina Samodostojanstvo 192 Samodovoljne osobe 39, 386, 769, 784, 793 Samodovoljnost 266, 267, 726, 727 Samohvalisanje 242 Samoispatanje 276 Samoispitivanje 167 Samoizdravanje 258, 366, 367 Samokontrola, potrebna Boja pomo za * 125; svi se trebaju uiti * 179, 189, 190, 308; ravnotea *, odravati * 146, 147; staviti se pod * 292; djeca koja se ne ue * 145, 298; djeca nauena * su srenija 61; kultivisati * 125; bitno upranjavanje * 166, 615; buduoj majci potrebna * 133, 134; propust kultivacije * 381; malo studenata ima potrebnu * 362, 363; najvei talenti bez * 4; sticati navike * 361, 573, 660 ; veoma obrazovan um bez * 4; u vaspitanju 102; u ouvanju i obnovi zdravlja 60, 691; nedostatak *, posledice * 518, 658; gubitak *: kod starijih osoba 749, uitelja 357, kako preduprijediti * 383, 384, jezik koji donosi * 257, rave navike uzrokuju * 401; savrena *, uiti mlade * 79; osobe odrasle bez * 519, bitna odluna * 523; mo *, za snagu karaktera 689, stvari koje umanjuju * 227, 228, 236, 444; voice * o vrat strasti 303, 724; potrebna * za djelovanje iz naela 362, 363; uiti * 169, 282, 687. Vidi takoe Samouzdranje Samoljublje 274, 335, 339, 517, 529 Samoobmana 247, 417, 487, 725 Samoobuzdavanje, mo * jaa ispoljavanjem 76, 284, 601, 608, 666, 804. Vidi takoe Samokontrola Samoodbrana 276 Samoodbrana 499 Samoodricanje, odnos prema *, kod popustljive djece 61, kod osoba koje pate 512; djeca nauena * su srenija 61; Hristovo * 249, 626; hriansko * 612, 666, 667; kerke nenauene * 278; budua majka treba praktikovati * 132-135; vjernost Hristu iziskuje * 555; Bog zna sva naa * 612; nedostatak *, pretovaren eludac uzrokuje * 391; pouke o *, uiti studente * 366; ivot *, obraenje bitno u * 334; mnogi nee da upranjavaju * 380; suprunici treba da praktikuju * 213; nuno u slubi Hristu 380; cijena *, odbijanje utjehe po * 386; spremnost na * 242; uiti djecu da praktikuju * 169; koritenje talenta sredstava kroz * 558 Samoopravdanje 518, 803 402
Samoosuivanje 277 Samoportvovanje 242, 249, 344, 362, 795, 796; duh * 190 Samopotovanje, ne odstranjujte svoje * 259; budite sinishodljivi ne rtvujui * 274; djeca gube * masturbacijom 258; kultivisati * 145, 260; ne unitavajte svoje * 451; postojano gajiti * 237, 256; kako sauvati * 198; gubitak *, jezik koji donosi * 257; izgubljeno *, kako povratiti * 259, 260, obnova * 255; ouvati * u udvaranju 296; zabludjelih, ne unitavati * 258; prikladno *, Bog ne osuuje * 260; samoizdravanje jaa * 256; moe navesti da se izbjegava izgled zla 208; uiti mlade da imaju * 281, 282; istinska utivost ui * 255; kad mu ustupi svoje * 161 Samopopustljivost 75, 308, 334, 342, 343, 391 Samopravednost 33, 192, 803 Samoproslavljanje 29, 30, 33 Samoproslavljanje 39, 260, 793 Samosaaljenje 259, 284, 631 Samoubistva 298 Samoukost 445. Vidi takoe Samoupuivanje Samounienje 30 Samoupuivanje 292. Vidi takoe Samoukost Samouvaavanje, moe priiniti mnogo zla 355; Hristos posramljuje * 626, 627; zla nagaanja uzrokovana * 277; pravi hrianin ne smije biti pun * 540; teti korisnosti 265; osoba u kojoj nema * 33; neprimjereno * kod studenata 81 Samouvaavanje. Samouvjereni, mi smo * 271 Samouvjerenost 273, 277, 618 Samouzdizanje, tenja za * 722; vjernik u kojem nema * 30; posveenost koja spreava * 737; elja za * 70; osobe najudaljenije od * 728; otkriva se u rijeima i postupcima 592; pogubni uticaj * 274; take * 277; tatina * 725, 726, 770, 792 Samovoljna osoba(e) 298, 443, 518, 529, 783 Samozadovoljstvo 77, 170 Samozadovoljstvo ili samouvjerenost 273, 277, 618 Sanjarenje 588, 593 Sanjarenje 604, 661. Vidi takoe Sanjarenje po danu Saosjeajan duh 182, 193 Saosjeajan, kako biti * 578 Saosjeajna lijeenja, tzv * 701 Saosjeajne osobe, lica * 483 Saosjeajni pogled 323 Saosjeanje ili simpatija, starijima potrebno * 746; potrebno svim umovima 186; izmeu uma i tijela 59; Hristovo *, oni koji pate imaju najvee * 84; hrianski radnici povezani * 504; struja *: atmosfera koja gui * 483, rezervisanost koja spreava * 153; lano * 579; oaloenima potrebno dublje * 333, 334; ne biti lien * 540; ohrabruje tenju za uzvienou 154; kultivisati djetinje * 607; svako drutvo trai ispoljava-nje * 615; mnogi eznu za prijateljskim * 85; pokazivati * prema: onima kojima je ono potrebno 804, mladima 284; savjet o pokazivanju * 772; srca gladna * 208; meusobno se pomaite * 616; u domu 178, 213, 215, nedostatak * 153, 158, 212; u postupanju prema bolesnima 8, 83, 771; u rijeima i djelima 215; razborito poklanjati * 772; nedostatak * 477, atribut Sotone 192; sluati zabludjelog sa * 763; oekivati * od Hrista 709; nekoj djeci potrebno vie * 150; unapreuje zdravlje 458, 738; proieno prouavanjem Biblije 96; sentimentalno *, nije doputeno 579; omekavajui uticaj * 85; uitelji zadobijaju djecu * 354; njeno *: djeci u neprilici potrebno * 165, invalidi kojima je potrebno * 761; istinsko *: nije sentimen-talizam 306, znaaj * 85; bez sentimentalizma 622, 623; mladi oekuju od starijih 746 Saosjeati, sa oaloenima 84 Saradnja, ovjeka sa Bogom, bitna u otkupljenju 691, 757 Savjesna vjernost, potreba za * 427 Savjesne osobe, patnja * 512 Savjesno grijeiti, ljudi mogu * 322 Savjesnost, osobita * poprimljena od roditelja 809; promjena pod pritiskom * 725; pretvaranje * 725 Savjest, zloupotrijebljena i otupjela * 323; drugih, nijedan ovjek nema jurisdikciju nad * 707-709; niko nema prava da se mijea u vau * 327; apetit utie na * 297; kao duhovne oi 322; loa * 725; iskrivljena * 322; otupljena * 687; djetinja * 707; ista * 322, 407, 647; zamraeni kutak * 367; kontrola *: strasti moraju da budu pod * 51, 333, 395, emocije i strasti treba da budu pod * 31, 51, 124, 233, 325, 326, Sveti Duh preuzima * 257, podrediti se * 319, 320; osvjedoenje * 324; buenje umrtvljene * 67; umrtvljena ili sparuena * kao sa vruim gvoem 322; ne usklaivati sve * 322; pijanice 321; svako za sebe treba koristiti * 785; uspavana osjetila * 692; ne praviti od svoje * kriterijum za ostale 327; uzdii * na mjesto njenog autoriteta 319; dar od Boga 319; Bog nikad ne prisiljava * 325, 475; Boji zahtjevi unijeti u * 54; Boje opomene *, Sotona nastoji da ugui * 525; dobra * 725, bitna u preobraenom 403
karakteru 320; dobra i rava *, Biblija govori o * 323; ocjenjivanje dobra i zla pomou * 322, 323; vodi ovjeije *, samo Bog moe biti * 709; koja se povodi prema ljudskim zapaanjima 323; zdrava * 323; poteni Jevreji osvjedo-eni preko * za Hrista 324, 325, 351; kako neki ranjavaju svoju * 471; kako znati koju vrstu * imate 323; ne uznemiravati duu u pitanjima * 707, 708; uvati svoju *: u strahu Bojem 403, istom i pravom 320; sloboda *, Bog budi um ogranienjima * 500; ovjek koji kae da ga ne osuuje njegova * 323; moe se prosvijetliti, podstai i oistiti 326; zloupotreba *, Bog zabranjuje * 319; mora se prosvijetliti 324; nova *, ne daje se obraenjem 692; nije svaka * podjednako nadahnuta 322; koja nije u skladu sa Bojom Rijeju, nije pouzdana 324; ne zauzima mjesto ovako govori Gospod 322; koja nije pod uticajem boanske milosti 323; veoma oslabljena kad se jednom poini nasilje nad njom 320, 321; koja je suprostavljena istini, vri mo kontrole 267; preoptereena ulnim porivima 236, 322; pomagati djeci da imaju istu * 327; podstaknuta Hristovom silom 600; uklanjanje zatite iz * 35, 320; obnavlja se obraenjem 692; je posveeno blago 327; Sotona nastoji vladati * putem straha i sile 325, 475; oiljci ranjene * ostaju zauvijek 326; uguena dugo njegovanom sebinou 339; osjetljiva *, prouavanje Biblije stvara * 96; buenje * kod bolesnika 409; due se osvjedoavaju preko * 267; pogoena osjeajem grijeha 454; pijenje aja negativno utie na * 321; istanana *, neki nemaju * 339; istananost *, gubitak * 76; testirajte svoju * Bojom Rijei 323; koja je siguran vodi 325; koja e: prevariti 324, uvijek biti nepouzdana 320, 321, se nee rukovoditi ljudskim savjetom 325; oni koji zloupotrebljavaju i gaze svoju * 320; prava hrianska * 412; rad istine na * mora se pozvati u srce 324; neprosvijetljena * 323; oskvrnjena *, postaje tiranin nad drugima 321; skrnavljenje *, posledice * 320, 321; glas *, ovjek esto ne uje * 297, Sotona nastoji da odvrati * 320; slobodna od uvrede, osvjeava razum 328, 693; je divna teevina 320; oslabljena *, potrebe * 320, 321; dobro usmjerena * 322; kad * osuuje nae postupke 348; kad krivica optereuje *, ta initi * 326; kad slijediti naloge * u jelu 759, nije sigurno * 324; kad istina prolazi kroz * i osvaja duu 325 Savjet(i), razborit *, uravnoteenost u * 301; od brae 65, 266; od osobe od iskustva 746, 785; osobe koje zatvaraju ui na * 304, 305; pravi *, pomraen razum ne moe dati * 770; mudar *: mu koji daje eni * 155, 502, onaj ko ne pazi na ishranu nije sposoban da uputi * 391, neiskusnoj osobi potreban * 764; onima koji grijee potreban * 579; mladi oekuju * od starijih 746 Savjetnik(ci), duhovni * za bolesnike; vrijedni *, stare vjerske voe kao * 750 Savjetovanje, konfuzan mozak moe uticati na * 332, 333 Sebian duh 126 Sebian kurs 313 Sebian, um koji nee postati * 357 Sebina narav 355 Sebina osoba(e) 179, 523, 659, 68; izraz lica * 402 Sebine tenje 726 Sebini ivot 345 Sebini hriani 433 Sebini interes 271, 339 Sebini interes(i) 271, 325, 339, 795, 796 Sebini kanal, misli u * 277, 339 Sebino preimustvo 256 Sebino srce 66, 208 Sebino stanovite, rezonovanje sa * 803 Sebino sticanje 437 Sebinost, prokletstvo sree 271, 272; pomrauje: rasuivanje 272, moi zapaanja 335, 539; prouzrokuje krivicu 271, 272; ako se gaji moe priiniti mnogo zla 271, 272, 355; djeja * 168, 518; hladna *, boanska ljubav moe otopiti * 193, 212; zbunjuje osjeanja 272; ispraznite svoj um od * 783; sr izopaenosti 30; budua majka ne smije se odavati * 132; plodovi * 551; ostaviti * 284; tvrdovrata * 607; srca oiena od * 339, 533, 540; uzvienije obrazovanje podrazumijeva ostavljanje * 90; kako odbiti * 601; teti korisnosti 265; naslijeena * 210; je nedostatak hristolike poniznosti 271; usmjeravanje uma na sebe je * 461; dugo njegovana * gui savjest 339; ljubav koja je * 241, 242; ini vas slugom grijehu 516; ne pokazivati * 241; uskogruda *, ta ubija * 636; nema * u Hristovoj ljubavi 208; suprotnost *, prava religija je * 606, 607; obred koji odvaja ovjeka od * 277; nadvladavanje *, jedina sigurna staza u * 523; osobe zatvorene u svojoj * 632; izopauje naela 272; moliti se Bogu da nas oslobodi od * 796; odbaciti svaku * 261; pogubne posledice * 61, 691; robovi *, mladi koji su * 76; blato * 540; studenata 81; nadmo * u djetetu do zrelosti 518; je zauzela mjesto ljubavi 205, 206, 562; esto biva neukorena 452; neprekidno raditi na nadvladavanju * 175 Seksualna aktivnost, meu onima koji nijesu u braku 230 Seksualna neumjerenost, unitava ljubav prema svetosti 223, 224 Seksualne privilegije 224, 225 Sentimentalizam, kao zamka za due 306; djevojka koja zaostaje u studijama zbog * 302; izbaciti sav * iz ivota 292; bolesni * 227, 296, 301, 398, 574, 575, 588; nije prava ljubav i saosjeanje 306; njenost bez * 184, 622 Sentimentalno osjeanje, uzdii se iznad niskog * 642 404
Senzacija, ljubav prema 590 Senzacionalne prie 111, 112 Senzacionalni karakter, vjerska sluba * 590 Senzacionalni predmeti 94 Senzibilnost ili osjetljivost, prouavanje Biblije budi * 96; Sveti Duh oivljava * hrianina 277; jedenje svinjetine otupljuje finiju * 391; otra *, za opaanje grijeha 333, 334; moralna *, moralno sknavljenje otupljuje * 230; profinjena Bojom porukom 340; duvan otupljuje * 75 Shvatanje, jasno *, prouavanje Biblije bitno za * 95, 447; Bog i Njegova djela iznad naeg * 697; Bog je precizan i nepogreiv u * 781; propovjednici sa nepotpunim * 43; misterije e se otvoriti naem * 100; mo *, prouavanje Biblije poveava * 98. Vidi takoe Razumijevanje Sidro, lutanje bez * 311 Sigurnost u sebe 33 Sigurnost, gdje nai * 612, 613 Sigurnost, osjeaj * 495 Sigurnost, vaa jedina * 39 Sila, djeca potinjena putem * 283; hrianin mora rasti u * 45; odluna *, potrebna u izgradnji karaktera 352, 353; carstvo *, Sotonino * 724; nema spoljne * u djelu otkupljenja 571; mo * jaka da povrijedi 206, 644; bez ljubavi 210. Vidi takoe Prinuda Simpatizeri, koji nijesu pravi prijatelji 463 Siromatvo, problemi *, Boji plan vezano za * 625, 626 Sistem dangubljenja 118, 119 Sitniavost, ne odavati se * 292, 299, 300, 316, 357 Sitniavost, stvara * 436 Sitnice 394, 436, 498 Sjeanje, lanac * o Hristovoj poniznosti 277; hodnici *: slike koje ne treba kaiti u * 337, darovi okaeni u * 798, 799 Sjei, vi ne smijete * 771 Sjeme, nije vonjak 545 Sjenka, ne biti * drugoga 103, 429; osobe koje bacaju * 459. Vidi takoe Potitenost Skepticizam, pod platom nauke 19, 711; nema opravdanja za * 311; stvarni uzrok * 678; krivotvorina * 285; prava nauka ne podupire * 739. Vidi takoe Sumnja Skeptik 743, 759, 760 Sklad, potpuni * vlada univerzumom 569; nikad ne rtvovati naelo radi postizanja * 244; Duh u srcu stvara * 497 Sklonost(i), ivotinjske *, djeca roena sa * 136, jedenje koje jaa * 388, prosvijetljeni razum treba kontrolisati * 77, muevljeve * 223, 224, um voen * 222, 224, 724, ojaane kroz poputanje 232, podrediti * viim mentalnim moima 219, ene koje su oboljele zbog * 224, 225; niske *Sotonine zamisli o * 224; ulne *, Hristos podreuje * 777; zle *, potrebno nadvladati * 685, Sotona raspiruje * 686, 687; nie *, uzvienije moi treba da kontroliu * 377; bludne *, prenesene djeci 136; sebine *, plemenitije sile uma podreene * 594; grene *, zabava i * 590, zablude o * 29 Sklonost, da se uzrokuje patnja 514; cijenjenja sebe iznad drugih 277; odbijanja zla 533; izbjegavanja prektinih dunosti 344; ljubljenja svijeta 593; pogrena * 600 Sklonost, prenesena djetetu 148; prirodna *, savjeti za preusmjeravanje 377; ka zlu, pobijeda nad njima 30, 31 Sklonosti, prirodne * 424 Sknavljenje, Valtazarovo * 316 Skretanje, zadatak *, taj ovjek mora sam izvriti * 757 Skrnavljenje sebe 231, 290. Vidi takoe Masturbacija Skromnost, djetinja * 171; brak sa * 153, 213; pravila * u udvaranju 295; enska * 226, 298 Skupovi, Bojeg naroda 624 Slabi i nevjerni 554 Slabii 361 Slabii, ljudi koji su * 265 Slabost, izraz ljubavi nije * 153; naslijeena * 145; potreba da shvatimo svoju vlastitu * 728; govoriti o svojim *, nije zahvalno * 777 Slabosti, razgovor o * 683 Slabouman, nijedno dijete nije roeno * u ranoj istoriji 143 Slaboumnost (imbecilnost) 73, 111, 416, 567 Slava, ne prisvajati ili pripisivati * sebi 39 Slini se razumiju 340 Slike, odvratne * 229; koriste u duhovnim poukama 194. Vidi takoe Fotografije Sloboda(e), doktrina da je * doputena 553, 724; besramna * 226, 227; kako mladi koriste * 300, 707. Sloboda, najvei osjeaj * 57; misliti o * koju nam Bog daje 708, 709 Slobodna ljubav 306 Slobodna moralna bia, svi ljudi su * 22, 421, 595 405
Sluba, praktina * 756, 757 Sluenje sebi 345, 642 Sluanje, izbjegavati * koje sugerie neiste misli 107, 228, 733. Vidi takoe Uho Smesti, stvari koje * 772 Smeten, osoba koja nije * brigama 12 Smetene osobe mogu pomoi drugima 431 Smetnje, stvari koje uvijek donose * 772; ivot na selu nije osloboen * 648; naroite, Bog kua strpljenje i vjeru pomou * 476 Smijanje 408, 487 Smijeh, bezazleni * mladih 48 Smjeran, budite * kao to elite da drugi budu 789 Smjernost, steena godinama iskustva 17; srce koje sve moe podnijeti sa * 257; mu treba uvati svoj poloaj sa * 161; uticaj * iscjeljuje 151; je rod vjere 532; savreni plod * 555 Smrt(i), od umiljene bolesti 588; mariranje u *, itav svijet * 726; prerana * od prouavanja knjiga 506, 507; usled krenja prirodnog zakona 570; neumjereni apetit uzrokuje * 511 Snaga, ne preoptereivati svoju * 506; vjena *, nalazi se u Hristu 687 ; za danas i sjutra 473; ljudska * koja je slabost 771 Snishodljivost, biti * ne rtvujui samopotovanje 274 Snoljiv, biti * 425; kao to elite da drugi budu 789; meusobno 503 Sodom, Lotova porodica u * 339 Sotonina * 24; talenat * 375 Spavanje, osvjeava 116, 484, 603 Spiritistiki medijumi 700 Spiritistiki uitelj 723 Spiritizam, apostoli *, tvrde da lijee 701; falsifikat istine 699, 700; pogrena uenja * 553, 722, 723; nastrani pogledi o Bogu 306; temelji *, nauka kao * 305; moderni *, Koloanima 2:8 se odnosi na * 723 Spisi, karakter * 487 Spletka 548 Spletkarenje, Sotona zna svako * 779 Spletkaro, ne biti * 113. Vidi takoe Potkaziva Spletkaroi 113 Spokoj 157, 550, 642, 662 Spokoj, Hristova ljubav donosi * 65, 250, 251, 412, 452; svje vazduh doprinosi * 116; na Hristovom licu 183; uma, donosi blagoslov drugima 328; svjetlost Boje ljubavi donosi * 27. Vidi takoe Mir, Staloenost Spokojstvo, tvrava due neuvana u * 75; osjeaj * 157 Spolja, ono to je okaeno * 289 Spomenik, va vlastiti * 366 Sportovi, uzbudljivi * 315; grubi i nemuki * 290, 291 Sposobnost za rad, uitelju potrebna * 198 Sposobnost(i) 242, 263,265 Sposobnost(i) opaanja, uniene * 73, 103, 332-336 Sposobnost(i), obraenje mijenja uposlenje * 692; najvee * ne stvaraju se same po sebi 738; nove *, ne daju se prilikom obraenja 692 Sposobnosti rezonovanja 7, 97 Sposobnosti, razliiti stepeni *, Bog obdaruje ljude sa *, 423, 424; nae razliite odgovornosti srazmjerne * 423; mjesto koje nam je namijenjeno je odreeno naim * 341; smatrati * svetim 104; nadmone *, mnogi mladi obdareni * 110; skrenuti prirodne * u korisne kanale 424 Srce(a), zabrinuta i uznemirena * 469; slomljeno *, svijet ne moe iscijeliti * 411; Hristova ljubav iscjeljuje * 65, 412; enje *, jedino Biblija moe da zadovolji * 91; stalna zla pobuuju zla unutar * 228, 229; Boja preobraavajua sila mijenja * 69, 235; kako utvrditi * protiv Sotone 332; nepokorna * u koli 82; je ovjekova tvrava 74; mora biti: vjerno uvano 228, proieno 74; novo * (vidi Novo srce); ljudska *, prirodno izopaena 793; mi ne moemo itati * drugih 755, 776; mladih, poput mekog voska 294; isto * nita nije vrijedno kao * 620; sebino *, karakteri po obliju * 548; tuno *, potreban blag tretman za * 761; suneva svjetlost djejem *, stvari koje su kao * 145; njeno *, kako imati * 607; igranje sa * je veliki zloin 299, 300; udljivo * odvlai sposobnosti due 29; mi ne moemo promijeniti svoja * 420; umorno i nemirno *, Hristos lijei * 182; kultura * 51; vaspitanje * 69 Srdanost, atmosfera koja gui * 483 Srdobolja, stvara dispepsiju 63, 396 Srea, svi se brinu za * 472; kao posledica samodiscipline 13; prokletstvo *, sebinost je * 272; djetinja *, disciplina koja osigurava * 171; stalno rasti u * 104; zavisi o usmjeravanju uma na vesele stvari 459, 489; besposlienje nije * 602; dom vjene * 643; pogrean metod traenja * 472; nalazi se u: Hristovoj slubi 645, srei onih kojima pomaemo 644, radu 602, razmiljanju 602; Boji zakon namijenjem da unaprijedi * 565; zdravlje tijesno povezano sa * 378, 387, 646, 648; zdrava akcija mentalnih moi unapreuje * 112; kako imati * 468; ideja da je zabava bitna za * 315; dovedena u opasnost brakom 406
766; u odreivanju Hrista za svog savjetnika 127; neprocjenjiva *, izvor * 411; treba rasti 252; ljubazna djela donose * u porodicu 158; neka mu i ena planiraju * jedno drugom 155; ivot * rtvovan za kratak ivot grijeha 338; mali svijet *, dom kao * 158; ovjekov najjai poriv je traganje za vlastitom * 643; smjernost uma donosi * 802; mentalna *, grijeh se mora ukloniti da bi imali * 649; budua *, poeti uivati ovdje u * 650; u domu, neupuenost obrazovanih dama u * 288; novovjenanog para 153; drugih, traiti * 85; jedini put ka * 645; Biblija priznaje nau elju za * 643; roditelji koji sebino misle na svoju * 137; srazmjerna nesebinim djelima 641; ista i nepomuena *, kako imati * 378, 640; ista i neukaljana religija bitna za * 27, 772; stvarna *: vjerni hrianin uiva * 643, nalazi se samo u dobru i injenju dobra 603, Bog tei naoj * 649; koja je rtovana bolesnoj mati 62; zadovoljstvo pruanja * drugima 405; traenje * u zabranjenim zadovoljstvima 647; greni ovjek planira kako da osigura * 663; izvor *, svako ima u sebi * 642, prava hrianska naela otvaraju * 48, 411; prouavanje bitno za * 363; zbir ivotne *, stvari koje sainjavaju * 86, 576; koju rijei nikad ne mogu izraziti 34; stvari koji bacaju pokrov preko * 647; prolazna *, trai se iz sebinih pobuda 644; istinska *: cijelo nebo e nam pomoi u sticanju * 643, poslunost prirodnim zakonima pospjeuje * 571, razdraljiv ovjek ne zna za * 520, osjeaj grenosti truje * 451, proistie iz srca koje je u miru sa Bogom 644; najstvarnija *, ista ljubav donosi * 644; mi moemo imati * sada 556; kad nam * gotovo neprimjetno dolazi 472; mladi trae * u svjetovnim zabavama 291 Srean ivot, obuavati studente za * 367 Srean duh, pokazivati * u domu 633; potreban ljekaru 84 Srean, djeca koja imaju vlastiti put nijesu * 551; Hristos eli da budemo * 643; porodica moe biti bijedna ili * 501; popustljivost pod pretpostavkom da djeca budu * 550; naj*, osobe koje su * 603; majke trebaju biti * 167; obaveite se da budete * 662; roditelji koji su * 141; stvari u prirodi date da nas uine * 248; biti istinski *, ivljenje za cilj ini ovjeka * 806; roditelji 63 Srena narav, budua majka treba podsticati * 131 Srene rijei, govoriti * 489 Sredite, kad ivot nalazi svoje * 343 Stabilnost, pozitivna sila za * 351 Staloenost, Hristova ljubav donosi * 65, 250, 251, 412, 452; svje vazduh doprinosi * 116; svjetlost Boje ljubavi donosi *27. Vidi takoe Mir, Spokojstvo Standard, visok i svet * 104, 105; kako ispuniti Boji * za sebe 787; svjetski *, uzdignimo svoj standard visoko iznad * 268 Stanovite(a), ostati pri * 42; neodgovarajue * 400, 590; osobenosti * 42 Starije osobe, briga i potrebe * 745-752 Starinarnica, umovi poput * 667, 668 Starost, posledice * 747-749 Stereotipan, u nainu rada 52 Sticanje novca 756 Sticanje, sklonosti ka* 594 Stid 269, 453, 503 Stijena, nedokuiva priroda * 35 Stimulans, aj kao * 569, 590 Stradanje ili patnje, dolazi u svaki ivot 284; ne govoriti o svojim * 757; Bog ne uzrokuje * 510; neki uzroci * 137, 283, 284, 510 Strah i nada, emocije se kolebaju izmeu * 126, 127 Strah i sumnja, primanje Boje rijei sa * 535 Strah(ovi), starijih osoba 747, 748; djeca potinjena kroz * 283; vjera postaje jaa u sukob sa *, 476; savjestan * od pogrenog postupanja 809; stalan * od hrane 401; ne gajiti * 476; nejasni * od onoga poslije 474; alosti Svetog Duha 469, 478; raste sa poputanjem 480; negativne posledice * u slubi bolesnima 477; u krivici 478; u trenucima opasnosti 476, 477; ukorijenjeni * tee savladati 480; ivjeti u * Bojem 480; mnogi primaju Boju rije sa * 535; odbacite svoje * 807; Sotona nastoji da vlada savjeu putem * 475; osjeaj Boje prisutnosti moe odagnati * 478; robovi *, milioni su * 474; ropski * koji Sotona pobuuje 747, 748; due uznemirene * 640; primiti savjet sa * 475; koji paralie vau energiju 791; hiljade gledaju na budunost sa * 474; ta initi sa * 475 Strast(i), biti sluga * 146; ivotinjske *: djeije * 136, 225, buno trae zadovoljenje 222; ishrana koja ne pobuuje * 166, 618, pogrena ideja o * 224, hrana koja jaa * 618, negativne posledice odavanja * 77, 136, 214, 224, 229, 336, 726, u branom odnosu 224, ljubav prema * 214; kao skriveni monstrum 222; niske *, negativne posledice odavanja * 222, 224, 232, brak i * 221; Sotona nastoji da pobudi niske * 224; slijepa *, udvaranje koje prati * 295; vatrene rijei *, nikad ne izgovarati * 518; eksplozija (provala) *, mnogi umiru pod * 519; djeije *, ispravljati * 168; djeije najgore * 552; kontrola *, najpogodnija ishrana za * 236; kontroliite svoje * 218, 234, 588, 589; kontrolisanje *, koristi od * 445, 647, 792, 793; pokvarene *, negativne posledice odavanja * 222, 647, stvari koje pobuuju * 229, 591; proputanje da se obuzdaju * 223; osloboenje od * 123; ne dati se pokrenuti iz * i psovati 517; izliv *, kontrolisati * 275; vladajte svojim * 221; prljave *, robovanje * 225; nadzirite svoje * 218, 238; imaju sjedite u tijelu 236, 441; srce koje nije puno * 243; odavanje *: odgovornost Bogu za * 316, negativne 407
posledice * 139, 229, 335, 336, 724, hiljade unitene * 724, krenje este zapovijesti putem * 527; tetno zadovoljavanje * zabranjeno 382; je tvrdoglava i gruba 213, 223, moan inilac 218, 234; uite se da obuzdavate svoje * 230; nie *: hrana koja negativno utie na * 236, 407, imaju sjedite u tijelu 236, strogo nadzirati * 335, 336; niske i bludne *, prizori koji pobuuju * 229, 591; bludne *: slijepe za posledice 222, iskoritavanje slabih umova za * 717, davanje slobode vladavini * 222, 229, 591, rastu sa godinama 231, 290, ivotna energija potroena na * 222, Vidi takoe Pohota; pravi objekat svog izbora idolom 213, 225; brak zasnovan na * 296; se moraju: pobijediti 31, potiniti 126, podrediti mentalnim moima 308, podrediti razumu 31, 233, potiniti Hristovoj volji 233, 234; moraju biti pod kontrolom: savjesti 31, 51, 233, 326, razuma 124, 326, Svetog Duha 6, 346; prirodne *, privilegija naputanja * 647; novi poredak *, pogrene pretpostavke o * 29; nijesu pod kontrolom Svetog Duha 192; kod uitelja i uenika 354, 355; prenebregavaju razum i rasuivanje 766; osoba pod kontrolom * nije Hristov sledbenik 234, 689; izopaene *, gubitak zbog * 792; izopaene *, grijeh prenesen na djecu u * 140; Sotona nastoji da podstakne * 22, 31, 237, 686, 687; sebina *, prava ljubav nije * 214; ropstvo *, um pod * 297; robovi *, roditelji kao * 137; napadi *, potrebna snaga volje da se nadvladaju * 519; ne izgovarati nijednu rije * 257; snana i nekontrolisana *; zabluda o * 689; koja sve rui 297, 298, 766; stvari koje stimuliu * 315; neukroene , uenik kao rtva * 521; nesvete * 237, 686, 687; neobuzdane *, popustljivost jaa * 232; neposveene *, rtva bijede pod * 305; kad * kontroliu razum 228; kad ljubav kontrolie * 406; najgore *, teke rijei podstiu * 518; mladalake *, Sotona radi da raspali * 22; volja treba da kontrolie * 406. Vidi takoe Gnjev, Emocije, Osjeanja Strastven istup, uitelja 191 Strastven, Hristos nije bio * 184 Strastvena osoba 80 Strog, ne biti strog u vjerskom radu 40; zabluda da je Hristos bio * 183; neki su nepotrebno * 80; * uitelji 198 Strogost (asketizam), Hristos nije bio * 184 Strogost 175, 199, 566 Strogost, postupati sa djetetom sa * 170 Strpljenje, pomae u prouavanju 100; kultivisati * 589; determinie karakter 157; svakodnevno ispoljavati * 15; navika koja oteava * 794; vee *, uiti se * 468; neumjerenost oteava * 236; neka * uva radost u srcu 216; doekati izopaenost sa * 243; potrebno u: hrianskom radu 804, ispravljanju pogreaka 434, domu 213, 214; roditeljima potrebno * 189, 190; uitelju potrebno * 189, 190, 200, 353, 354; stvari koje iskuavaju * 772; kuanje *, zauzdan jezik pomae pri * 522; sa zabludjelima 756 Strpljiv, biti * 425; kao to elite drugi da budu 789; sa djecom 501; meusobno 503; ene koje su * 393 Stvaralaka sila, Boja * je neshvatljiva 742 Stvaranje, hrianstvo i * imaju jednoga Boga 193; kako je Bog izveo * nije otkriveno ovjeku 742; izvjetaj o * sauvan ist kroz vjekove 351, 352 Sud, jesti prema najboljem * 393; uravnoteeni * 11; djeiji *, duno potovanje prema * 283; prosvijetljeni * 773; iskusni *, uiti se potovanju prema * 293; pogreiv * starijih 749; Bogom dati *, nepotovanje * 25; otar * (vidi Otar); nezreo *, nemudar po pitanju braka 302; individualni *, ispoljavanje * 267; doputanje da osjeanja kontroliu * 398; ovjeiji * je pristrasan i nesavren 452; potrebno ojaati * 442; cijeniti * brae 45, 266; iskusnih ljudi, potovati * 299; roditelja, potovati * 293; uitelja, potovati * 293; jednog ovjeka: ne treba biti vladajua sila 263, oslanjanje na * 23, 265, 785; vlastiti *, vjerovanje u * 266; roditelji koji dovode u pitanje * jedno drugom 502; roditelji koji su * za djecu 283; izvrnuti * 228; sebinost pomrauje * 272; odlaganje * kad se radi o braku 304; zdrav *: prouavanje Biblije i * 95, 447, u postupanju sa bolesnima 766; prava religija posveuje * 34 Sudbina, karakter odreuje * 417; zlih, utvrena njihovim izborom 650 Sudbina, slijepa *, ivot ne kontrolie * 363 Sudije, budue * meu danbanjom omladinom 4 Suditi za sebe, mo studenata da * 446 Sudski sporovi, meu braom 497 Sugestija(e), mladi brzo odgovaraju na * 291 Sujeta 726 Sujevjerje 46, 96, 594, 742 Sukob(i), savjeti vezano za * 498, 499; lano uzbuenje obino stvara * 42; kako Bog koristi * da probudi umove 500; je beskoristan 499; oko beznaajnih stvari, uvati se od * 498, 504; osobe koje vole * 40; Sotona skree umove da stvori * 23, 498; ne stvarati * sa onima koji nijesu od nae vjere 504 Sukob, napredak kroz * 346; Bog doputa * da pripremi duu za mir 555, 556; najtei * poziva na odlunost 757 Suluda jurnjava, Bog govori ljudima u * 756 Sumnja(e), ne dopustiti * da ue u um 593, 601, 674, 794, 795; uzroci * 128, 310, 336, 337, 410, 480, 674, 760, 771; hriani napadnuti * 794; sukob sa *, vjera raste kroz * 476, 673; ne gajiti * 476, 533; ne izraavati * 102, 494, 575, 774; izraena * je posijano sjeme 675; raste sa poputanjem 480; kuke za vjeanje * 271, 680; negativne posledice * 425, 674, 791; nema opravdanja za * 311; ispoljavanje * 672; Sotona je uzronik * 675; due utvrene protiv * 410, 495, 631; due uznemirene * 499, 640, 678, 679; izgovaranje *, upozorenja protiv * 575, 578, 579, 675, 676, 679; ta initi sa * 95, 475, 499, 672, 673, 675-677, 703, 794, 795. Vidi takoe Skepticizam, Nevjerstvo 408
Sumnja, posledice * 537, 538, 678, 697 Sumnjalica(e), hronine ili obeshrabreni * 673; na hridinama nevjerstva 697; Toma kao * 499 Sumnjati, oni koji ele * nai e priliku 311, 672 Sumnjienje, kanal *, misli ne smiju tei * 593, 661; demoralie djecu 198; ne gajiti * 533, 674; izraavanje * 637; negativni uticaj * u domu 156; ljubomora koja uzrokuje * 336, 337; osoba odata * drugih 381; oistiti smee * 638 Suneva svjetlost, starijima potrebno mnogo * 747 Suprotne namjere, ii kroz ivot sa * sa svijetom 794 Suprotnosti, gomila *, karaketeri formirani okolnostima su * 548 Suspenzija studenata 356, 357 Svaa(e) 497, 498, 501, 792 Svae 503 Svadljiv (angrizav), budua majka ne smije biti * 132; osobe sklone da budu * 387 Svadljiva osoba, ne zapoljavati * kao uitelja 688 Svadljivost, eer uzrokuje * 391, 618. Vidi takoe Razdraljivost Svetenici, otvorenost ena pred * 227 Svestrani ljudi, radnici u Bojem djelu trebaju biti * 52 Svet, treba biti * na zemlji 620 Sveto Pismo. Vidi Biblija Svetost, stalno rasti u * 104 Svijet mate, ivjeti u * 588, 590, 591, 593 Svijet, poetak *, autentina istorija o * 742; zlo na *, ne govoriti o * 566; greno poistovjeivanje sa * 566 Svijetla strana, gledati na * 758 Svjeina (ljubav prema ivotu) mladih, koristi od * za starije 746 Svjeina, gubljenje * 747 Svjedoanstva, zloupotreba * da se podupre zabluda 43 Svjesni napor, biljke ne rastu * 471 Svjesnost, o tome da ste cijenjeni 154; o ispravnom postupanju, pospjeuje zdravlje 34, 60, 405, 407, 433; koja je stvarno zadovoljstvo 403 Svjetlost, dodatna * ne treba zauzeti mjesto Bojeg djela 783; napredna *, lane tvrdnje tzv * 42 Svjetlost, skupljati * umjesto oblaka 805; neka dom bude pun * 213; blagodati roditelja kao * 64 Svjetovnost, meu Bojim narodom 498 Svoje ja, bitka protiv * 32, 546; biti mrtav * 206; izdaja radi koristi ili uzdizanja * 780; bezobzirno zadovoljavanje * 726; briga o *, injenica koju otkriva * 576; Hristovo odricanje od * 276, 277; pobjeivanje * 39, 728; razgovor usmjeren na * 772; razapinjanje * je teko 13, potreba za * 522, 638, 644, 726; smrt zbog vezivanja za * 693; odricanje od * za dobro drugih 576 (Vidi takoe Samoodricanje); elja da se * napravi sreditem 30; sklonost da se potcijeni * 809; nepovjerenje u * 787; ne inite * sreditem 272; zaboravite na * i mislite o neem veselom 401; oslobodite um * 273; ne pokuavajte sluiti * i Bogu 39; najvee breme je nositi * 541; potrebna je pomo u savlaivanju * 578; visoko vrednovanje * 636; najponiznije miljenje o * 728; ponizni pogledi o * 769; potreba za ponizivanjem * 352; poniavanje *, ne osjeati potrebu za * 727; poputanje *, ljubav ne podstie * 240, 241; je istaknuto 638; ne imati u vidu * 39; usredsreenost uma na * je sebinost 461; poloiti * kraj Hristovih nogu 541; ne dopustite da * naraste do velikih razmjera 728; uzdizanje * u mislima 592; ivjeti za neto pored * 366; skrenuti pogled sa * na Isusa 480, 760; ljubav prema *: razara mir 607, 608, 631, znanje koje poveava * 312; kako biti gospodar * 522; um previe usmjeren na * 275; nesrea gledanja na * 673; Bog nam pomae da vie zaboravljamo na * 795, 796; mora umrijeti 320; nije va spasitelj 673; razmiljanje o * (Vidi Miljenje); osobenosti * 243; pravilna upotreba * 51, 197, 364; Sotona ini da * bude privlano 659; strogo disciplinovanje * 556; izbjegavanje smetnji * 523; puno govoriti o * 272, 275; puno misliti o * 523; trijumf nad *, vrijednost * 346; kad * ne zahtijeva dominaciju 523; voljnost odricanja od * zbog drugih 775; truditi se samo za * 606; u * vidjeete samo slabost 808 Svojeglavost, doslednost bez * 184; duh * 81
ah 736 atrovake fraze 577 eer, nije dobar za eludac 618 eldon Gilbert, arhibiskup Kanterberija 582 iba, kanjavanje djeteta sa * 519 irokogrudost, istinska ljubav mora biti motiv * 242; cilj koji poziva na * 242 krte osobe, izraz lica * 402; Sotonine namjere sa * 659 krtost, srca sleena * 320. Vidi takoe Pohlepa, Gramzivost 409
UM, KARAKTER I LINOST krti duh, ovjek obuzet * 594 krtost, duh * 598 krtost, raa krtost 436 pekulacija(e) 446, 697 pekulativne sklonosti 103
T
Tatina, osobe koje su najudaljenije od * 560 Tabla, korienje * u duhovnim poukama 194 Tajna bezakonja, Sotona je * 699 Tajna udruenja, uticaj * 28 Tajna(e), o uvotu drugih, mi ne moemo znati * 776; otkrivanje *, Sotona zna * 779 Tajni ivot, otvarenje * propovjedniku 227 Tajnost, ljekara 436 takoe Borbe Taktinost, Hristos koristio * sa zabludjelima 184; popravljanje grenika sa * 434; kako postii vie * 6; potrebna u: radu sa umovima 81, 439, 770, 771, tretmanu bolesnika 8, 771; Bog eli da uitelji koriste * 353 Talenat(i), svi nemaju iste * 615; su dar od Boga 99, 546, za mudro unapreivanje 107; pripadaju Bogu 708; gajiti i vrednovati svaki * 581; najodabraniji * ne mogu zauzeti mjesto ljubavi 242; neprekidna zloupotreba * 800; istrajno kultivisati * 3; koritenje * u Bojoj slubi 738; Boja raspodjela * 799; kultivisati Bogom date * 800; veliki *, nijesu potrebni * da bi neko bio dobar graanin 610; najvei * bez samokontrole 4; potovanje koje svijet ukazuje * 276; kako * mogu biti najbolje iskoriteni 743, 744; vaan *, vrijeme je * 167; unaprijediti i poveati * 431; se povaavaju kroz stalnu upotrebu 431, 604; povjereni * su sveta odgovornost 785; pravilno uveani * 545; rijetki *, pomijeani sa ljubavlju 242; naroiti *, za meusobno ispomaganje 757; uiti se upotrebi * za najvei cilj 341; koji se koristi u borbi protiv Boje Rijei 741; mnogi mladi imaju najbolje * 110; mudrost u pravilnom koritenju * 785; mladalaki *, potreba za * 290 Tama, silaenje u podrum i razgovor o * 490; to vie govorite o * to postaje mranije 679; ta initi kad vas obuzme * 12 Teak poloaj, zato Bog stavlja vjernika u * 476 Teina, djetinjstvo koje nije obiljeeno * 809, 810 Tenja(e), dobre 90, 301, 418, 541, 611; mladalake * 315, 367. Vidi takoe Cilj, Ambicije Teki problemi, um se treba uhvatiti u kotac sa * 91, 418 Tekoe, previdjeti * drugih 154, 155; odnos mua i ene prema * 154, 155; oekuju nas itavim putem 459; ne pokuavajte dovesti u red sve * 462; u crkvi i porodici, savjeti vezano za * 501; u prouavanju 100; male* koje izgledaju visoke kao planine 393, 394; savladavanje prve * ini ovjeka jaim za sledeu 173; osobe koje oekuju od drugih da rijee njihove * 289; stvarne *, neki preuveliavaju svoje * 469; Sotona predstavlja * 480; traiti Hristovu pomo u rjeavanju * 631; prividne: Bog nee ukloniti sve * 311, rezultat preuveliavanja 630; trebaju nas pribliiti Bogu 478; male *, umovi koji se bave * 466; postoje * koje se moraju savladati 462; uiti mlade da savladavaju * 365, 366; nespokoj izazvan * 478; ta initi kad se suoimo sa * 462, 466; koje ne moete rijeiti, ta initi sa * 676, 677 Teatralne zabave 590 Teme, um se treba baviti * 343, 604; neugodne *, rezultat bavljenja * 489 Temperament(i), mjeavina razliitih * 616; razliiti *, initi ustupke za * 633, ljudi sa * mogu hoditi uporedo 501; beskrajna raznolikost * 763; veoma osjetljivi * 337; nervozni * nekih roditelja 165 Tendencija(e) ili sklonosti, roditelji moraju paziti na * 148; kultivisane * 34, 145, 504, 558, 598, 760; naslijeene *, moraju se nadvladati 6, 32, 39, 132, 135, 142, 145, 146, 292, 293, 346, 504, 546, 558, 598; prirodne * 31, 105, 760; naeg kursa akcije 35; ka zlu: zatita protiv * 145, mora se nadvladati * 6, 346, 666, prenesena na djecu 139. Vidi takoe Sklonost(i) Teorija(e), prihvatanje novih * 795; udno zamiljene (nastrane) * 41; opasne i nametljive *, odbaciti * 760; pogrene *, ne prouavati * 718; lane *: u lanom ruhu 718, neki nastoje unijeti * 42, upozorenja na * 96, 499, 719, 742; prefinjene * 41, 43; velikih ljudi, paljivo prouiti * 743; koje odvode od istine 699; mnogi prihvataju * kao naune injenice 697; ljudske *, studenti zaokupljeni * 446; umovi privueni * 332; o biblijskim doktrinama, depresivna osoba i njene * 493; o ovjekovoj naslijeenoj moi 722; o kontroli uma nad umom 711-713; sotonskog porijekla, upozorenja na * 699, 718; o istini, osoba koja je voljela * 381; zavodljive *, ostaviti se * 718; spiritistike * 718, 719; nepouzdane *, ne uznemiravati se * 96, 742; koje ometaju vjeru i poruke koje su nam date 275; nezdrave *, um koji slui * 376; nejasne *, ne unositi * 765 Teozofija 699, 700 Tijelo, obuhvata niu i ulnu prirodu 236 Tijelo, samo po sebi ne moe djelovati nasuprot Bojoj volji 236 410
Titule, zvune * 610 Toplina, ideja da je Hristu nedostajala * 183 Traenje 365, 795 Tradicija 446 Trag, Hristov *, idite * 46 Trenuci dokolice, itanje knjiga u * 108 Trezvenost 226, 787 Trgovake unije, uticaj * 27 Trgovina, znanje u * 741 Trnje, okrenuti se od * ka ruama 809 Trovanje, gnjevljiv duh kao * 182 Trpeljiv duh, pokazivati * 63, 633 Trpeljivost, starijima potrebna naa * 746; kultivisati * 157, 589; boanska * prema grenicima 763; vjebajte se u *: svakodnevo 15, u drutvu 615, u domu 213, 214; srce koje moe sve podnijeti sa * 257; ljubazna *, iznenauje grenika 775; nedostatak * donosi oblak nad porodicom 165; pouke *, roditeljima i uiteljima potrebne * 189, 190; neka bude * u braku 211; uzajamna *: privlai anele u porodicu 165, kultivisati * 616, mu i ena moraju pokazivati * 155; potrebna u hrianskom radu 804; uenicima potrebna * uitelja 81; njena *, zanemarivanje kultivacije * 791; vrlina koju trebamo podsticati 632. Vidi takoe Strpljenje Tuakanje (iz nezadovoljstva), misli ne smiju zai u kanal * 593, 661; nezadovoljno * donosi mentalnu bolest 475, 476; sloboda od * 400, 476; alosti Svetog Duha 478; na Hristovom licu nije bilo ni traga * 183; greno *, ne obesaivati Boga * 124; kad tekoe narastu 478. Vidi takoe Nezadovoljstvo, Gunanje Tuiti se, kad se ne treba * 68 Tuna osoba 770 Tuno mjesto, majina soba kao * 487 Tuga, nepoeljni efekat * 662; bolest uzrokovana * 482; uinak *, u spisima 487; negativne posledice * na tijelo 458; ivot koji nee znati za * 338; vjerski ivot nije * 476; ta initi kad pritisne * 537; kad radost zauzme mjesto * 760; rijei koje donose * 503. Vidi takoe alost Tugovati, zato * nad onim to ne moete izbjei 579 Tvrdo srce, ne budite * 540; zato postoji toliko mnogo * 212, 607 Tvrdoglav, keri koje postaju * 298 Tvrdoglavost 90, 268, 724, 725
U
Uivanje(a), sportovi koji razaraju ljubav prema mirnim ivotnim * 344, najistije i najuzvienije *, ispunjavanje dunosti kao * 603 Ui, biti vjeran straar nad svojim * 229, 661; sluanje *, srce izopaeno * 113, 338; kako se * posveuju * 270; koje su brze uti, potreba za * 332; ono to * uju zaokuplja interes 662. Vidi takoe Sluanje, Zvuk Uenitvo, je dokaz jedinstva 798 Uenje, Hristos je izravno prelazio na bit u * 82, 187, 573 Uiti, je dobro 358; nikad nijeste dovoljno * 689. Vidi takoe Znanje Utiva djela, biti spreman za * 366 Utivost, hrianska * 45, 180, 244, 790 Utivost, ljekar mora njegovati * 79; atmosfera *, vaspitavati djecu u * 63; hrianska * 172, 790; ljubazna i nesebina * 176; nedostatak *: u domu 156, 157, kamen spoticanja za grenike 433; male *: oivljavaju ljubav u domu 158, zanemarivanje * 576; brani drugovi trebaju praktikovati * 157, 213; Pavle je uvao svoju * 45; ne zahtijeva rtvovanje naela 255; jednostavna * 576; razborita * 86; istinska *: ne obazire se na drutveni poloaj 255, treba je ljubazno pokazivati prema svima 180, potrebna meu lanovima crkve 503; nesebina * 171; povrna svjetska * uz odreenu mjeru podrugljivosti 211 Ubijeen, svako mora biti * za sebe 423 Ubistvo, gnjev kao * 520; zavist vodi u * 526 Ubjeenje(a), hrabrost *, uiti mlade da imaju * 361; Bog daje svakoj dui slobodu da slijedi vlastita * 707; lino * trai izraza 419; ponavljanje grijeha gui * 297, 795 Udbenici, miljenja nevjernika u * 678 Udbenik, svijet je * 569 Udobnost, sebina *, osobe koje konsultuju svoju * 608 Udrueni, istina i zabluda ne mogu stajati * 559 Udvaranje, neophodna razboritost u * 295, 296; kolska pravila i * 302, 303; tajno * mladih je pogreno 299, 302 Ugaanje sebi 558 Uglaen, biti 471; biti * prema grubima i neutivima 255; kako biti * 578; ljubav ini ovjeka * 241 Uglaenost, izvjetaena * 180; kako umovi mogu poprimiti * 621, 622; umovi trebaju stei * 186; povrna * drutva 667; istinska * je utivost 180 411
Ugnjetavanje 707, 708 Ukor (opomena), pobuuje mrnju i odbojnost 525; kako uputiti * 80, 169, 284, 772; pojedinani i lini * 521; primiti * sa poniznou 772; zato Bog alje * 35; greniku potreban * 579 Ukor, negativan uticaj na djecu 200, 356, 502, 577; ne biti uvrijeen * 791; poput pustonog grada 485, 489; rijei *, kad ne sluati * 439; ponekad je potreban * 577, 579. Vidi takoe Samoprekorevanje Ukoravati i osuivati, ne * 540 Ukus(i), nema dva ovjeka sa istim * 424; prouavanje Biblije spaja * sa istinom 96; proieni i profinjeni * 301; disciplinovati i vaspitavati djeije * 172, 661; zadovoljavanje *, negativne posledice * 236; prirodni *, uticaji koji odgovaraju * 50; kazna zbog doputanja * da vlada 133; izopaeni *, ne pripremati hranu da se zadovolji * 378; podsticati profinjen * 291; prava religija profinjuje * 34; volja nije * 685 Um i srce, pouke koje ostavljaju utisak na * 187 Um(ovi) 1. VRSTE zahvaeni nevjerstvom 36, 419; besciljni * 344; zabrinuti i optereeni * 399; koji mirno poivaju 384; pomraeni boleu 392; zamagljeni ulnom malarijom 412; slijepi * 226; svijetli i prijemivi * 171; natovareni * 70; tihi * 84; tihi i nepromjenljivi * 78; iskreni i otvoreni * 672; ulni * 74; izmjenjeni boanskim kvascem 67; opinjen Sotoninim laima 109; isti * 11; oieni posveenjem 697, 698; bistri * 333, 735; bistri i otri * 390; bistri i strpljivi * 735; jasni i otri 390; jasni i snani * 365; bistri i ivahni * 386, 387; bistriji * 495; zamagljen alou 461, 512; zbunjeni * 783; zbunjeni i smeteni * 311; zbunjeni i oslabljeni * 110; zadovoljni * 482, 647, 738; kontrolisani Svetih Duhom 67; obraeni i posveeni * 697, 698; kultivisani * 7, 289, 689; pomraeni * 13, 66, 735; koji se bavi svetim stvarima 102; unieni * 74, 225, 231, 290; deformisani * 376; izopaeni * 290; depresivni * 486; depresivni i potiteni * 483; disciplinovani vjebom 289; obeshrabreni * 761; bolesni * 34, 323, 403, 405, 706, 707, 772, 773; bolesni i poremeeni * 408; zbrkani * 443; oaloeni i zamreni * 536; podijeljeni * 39; glupi * 200; zakrljali * 373; koji se bavi neim nepoeljnim 466, 491; dispeptini * 506; koji su vaspitani da eznu za zadovoljstvima 316; oduevljeni zabavama 408; ispranjen od tatine i lakomislenosti 783; oslabljen konzumira-njem kafe 392; oslabljeni * 13, 110, 111; oteen sebinim interesima 339; rasvijetljen istinom 350; zarobljen stastima 296, 297; slab ili bolestan 717; slobodan i srean 646; odat prekomjernom itanju 511; koji se rukovodi ivotinjskim sklonostima 224; zdravi * 108, 234; zarobljen opasnim teorijama 760; veoma obrazovani * 4, 98; lijeni * 344; prosvijetljeni Svjetlou svijeta 409; indolentni * 344; istraivaki * 79; inteligentni * 690; u kojem zlo nalazi malo prostora 344; lijeni i nedisciplinovani * 794; zaveden u pogrenom smjeru 595; kao: potok koji ubori 111, nepouzdan brod 102, starinarnica 667, 668, ustajala bara 117; koji ivi u istoj i svetoj atmosferi 357; koji je dugo u sebinim kanalima 339; prirodni i sebini * 658; zanemareni * kao zaputeno polje 200; koji nije aktivan u pravom smjeru 51; koji nije disciplinovan da postojano i trezveno razmilja 668; koji nije pod uticajem Svetog Duha 13, 22, 238; jednom obuzet zabludom 759; jednostrani * 50; obini * 4; djelimino paralizovan boleu 392; strpljivi * 735; mirni * 302, 378; kojemu se doputa da luta 31; ljekara 410; praktini * 365; sa predrasudama 184, 422; ponosni i zavidni * 791; isti * 189, 665; mirni i zadovoljni * 34, 64, 403, 407; razboriti * 102; nespokojni * 198; koji trai vlastito zadovoljstvo 408; koji je usmjeren na sebe 393; koji je sebino obuzet alou 461; osjetljivi * 486, 487; sreeni * prouavanjem Biblije i molitvom 334; tromi i nesreeni * 399; zdravi * 30, 61, 177, 328, 381; iskvareni bolesnim sentimentalizmom 227; nastanjen u Hristu 378; jaki * 13, 406, 429, 591, 592; snani i aktivni * 287; sumnjiavi * 674; skladni i dobro disciplinovani * 377; zahvalni * 407; koji: se ne moe oarati svetou 339, moe uvidjeti potekoe 13, Bog eli da pokrene 128, obine i senzacionalne stvari ne mogu zadovoljiti 94, e imati iskuenja i mentalne sukobe 408; razboriti * 569; previe usmjeren na sebe 275 obuen: samo u svetovnoj nauci 697, 698, da se bavi uzvienim predmetima 592, 593; uznemireni * 467, 802, 804; neobuzdani * 791; koji je odvraen od Boga 261, 262, 705; neuravnoteeni * 41, 59, 445; nedisciplinovani * 587, 588, 794; nesveti * 792; neoteeni * 669; nespremni * 187; neprijemivi * 187; neobueni * poput nekultivisanog polja 7, 399; koji nije vrijedan povjerenja 23; koji luta u molitvi 546; slabi i povrni * 421, 422; slab u duhovnoj sili 421, 422; oslabljeni djeiji * 290; dobro uravnoteeni * 16, 49, 50, 55, 96, 137, 138, 148, 192, 291, 292, 347, 375, 377, 442, 489; dobro razvijeni * 52, 375; skladni *, ovjek stvoren sa * 415 2. RAZNO sposobnost * da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog 381; upoznavanje sa prirodom koristi * 649; djelovanje *, kad eludac svjedoi o * 377; akcije imaju svoj izvor u * 72, 396, 785; prilagoava se predmetima kojima se bavi 91, 125, 331; pod uticajem onoga ime se hrani 110; agonija * usled obeshrabrenja 461, 462; svim * je potrebna ljubaznost i saosjeanje 186; misionari se susreu sa svim vrstama * 186; dunost ljekara koji se susree sa svim vrstama * 79; sve to zbunjuje * predati Bogu 480, 481; povezuje nas sa nebeskim biima 396; aneli spremni da rasvijetle * 34; apetit utie na * 297; kao vrt a karakter je rod 545, ovjek mora kultivisati * 800; ravnotea * 51, 96, 137, 138, 292, 310, 375; stvari koje uzrokuju pomraenje * 229, 326, 529; vjerovanje da jedan * utie na drugi 20; pripada Bogu 708; sklonost * koja se slijedi po pitanju braka 304; najbolja iskoritenost *, pravo vaspitanje donosi * 51; prouavanje Biblije koristi * 4, 89, 91, 93, 96-98, 101, 324, 338, 447; utie na cirkulaciju krvi 335, 412
336, 397, 398; tijelo i *, blizak odnos izmeu * 3, 59, 60, 121, 133, 380, misteriozni i udesni * 373, Petar je shvatio * 382; uticaj tijela na * 3, 60; opasati * protiv poputanja slabostima 511; irina *, uiti mlade da imaju * 361; slom *, uzroci * 388; dovesti * u sklad sa Bogom 235; mirno stanje *, ouvati * 165; moe zavoljeti grijeh koji mu je jednom bio odvratan 74, 225; zidanje kula u vazduhu izopauje * 442; karakter * je isti kao ono ime se hrani 188, 357, 635; djeiji *: su prijemivi 550, poeti rano otvarati Svete Spise pred * 661; sjeme pokvarenosti posijano u * 7, savjeti roditeljima i uiteljima o * 82, 191, 283, 688, vrenje pune kontrole * 283, ispunjavati * plemenitim mislima 15, loe obueni * 282, utisci ostavljeni na * gotovo neizbrisivi 293, 294, povrno itanje negativno utie na * 114; dunost roditelja u odnosu na * 661, nastojanje da se zaokupe * 172, masturbacija kvari * 231 (vidi takoe Masturbacija), jaaju vjebom 688, koji se ne mogu drati nezaokupljenim 15, uiti * da misle 287, 288, obuavanje * 282, ono to se vidi i uje ostavlja duboke tragove na * 150, kad jedino roditelji trebaju uiti * 150; Hristos ita * sa nepogreivom tanou 181; bistrina *, Danilova * 568; kafa uzbuuje * 392; zajednica * sa Bogom 404; koncentracija *, prevelika * na jedan predmet 507; stalno ispunjen Hristom 783; kontrolie cijelog ovjeka 72, 396; kontrolie svoj * 229, 235, 394, 661, 681 (vidi takoe Smokontrola); osvjedoenje *, nastojanja koja gue * 498; koji stvara nerealni svijet 636; kultivacija * 100, 103, nedostatak * 102, majkama potrebna * 167; mrane sjenke nad * 794; pomraenim * potrebna svjetlost 66, molitva za * 735; postupanje sa *, savjeti vezano za * 3, 4, 78-82, 190, 198, 355, 435, 551, 630, 633, 769-771, 773; potitenost *, kako ukloniti * 435; despotska sila koja vezuje * 196; nalazi izraza preko tijela 406; razlii-ti *, druenje sa * 354, 377, rad sa * 36, 53; oslabljena energija * kod djece 137; usmjeravati * na prouavanje Biblije 94, ka uzvienim i svetim idealima 344; disciplinovati * da se bavi veselim predmetima 408, 487, da razmilja u zdravom kanalu 657; bolesni *: najbolji lijek za * 12, 34, 59, 35, 403, 405, 706, 707, 772, 773; bolesno tijelo utie na * 392; bolest *: uzroci *, nedostatak snage volje u borbi sa * 61, dunost medicinskih radnika u odnosu na * 408, ljekar treba znati kako da poslui u zamrenim sluajevima * 408; bolesti uzrokovane u *, potrebna mudrost za * 8, 761; nevoljnost da se pokrene * da misli o spasenju 128; poremeeni raznovrsnou predmeta u isto vrijeme 100; odvratiti * od sebe uposlenou 400, 401; doktrina koja remeti * 41, 59, 445; ne ulazi odjedanput u izopaenost 75, 225, 336; ne pretrpavati * studijama 188; ne zadravati * u napetom stanju 400; ne dopustiti: da se * odvoji od vjernosti Bogu 593, 600, da zauzme nizak nivo 352, da luta 95, 100, 107, 108, 228, 659, 667; ne preoptereivati * 402; sanjarenje * u kojemu figurira svoje ja 592; tokom radnog vremena 668; zakrljao od onoga ime se hranio 93; svako mora koristiti svoj * za sebe 785; vaspitati svoj * 289, 435, da upranjava vjeru 533; vaspitanje koje usmjerava * na Stvoritelja 70; zli ili sveti aneli kontroliu * 25; uzdignite svoj * 583; uposlite * da dosegne najvei nivo 359, 360; isprazniti * od sebinosti i grijeha 783; ne troiti energiju * na beznaajnim predmetima 733; slabljenje *, uzroci * 381, 441, kako spijeiti * 13; zli aneli nastoje da kontroliu * 24; zle zamisli *, borba protiv * 405; zle misli ostavljaju utisak na * 655; uzdizanje jednog * kao potpuno nadmonog 427; pretjerano koritenje * koje skrauje ivot 507; vjebanje *: u prouavanju Boje Riii 92, u koritenju vremena 6; irina *, vjebati se u * 628; budue majke 132; oko *, tijelo ispunjeno svjetlou * 69, 323, koje vidi stvari u izopaenoj svjetlosti 323; fanatika 41; ispunjavati * uzvienim i svetim mislima 121; nalazi mir i odmor u Hristu 68; nalazi izraza kroz tijelo 406; ogranie-ni *, misterije neshvatljive za * 563, djela Boja * ne moe objasniti 310, 311; usmjeriti * na vesele stvari 489; neprijatelj nastoji da razori nae * 556; hrana i pie koji negativno utiu na * 235, 386-388, 390-394; hrana za *, zdravo itanje kao * 105, isto i zdravo itanje kao * 107; napregnite svoj * da misli 289; okvir *, kultivisati * 489; svje vazduh koristi * 116; trvenje *, radite ono to ne uzrokuje * 403; davajte * istu hranu 358; ne dajte Sotoni prednost nad svojim * 808; je dat za razmiljanje 602; Bog hoe da * bude jak 105, 226; Boja Rije mora kontrolisati nae * 96; dobar *, zato tako malo ljudi ima * 93; dobar utisak na *, govoriti o stvarima koje ostavljaju * 298; etnja u prirodi odvraa * sa sebe 401; veliki *, sumnja nije znak * 310, 311; alost utie na * 461, 512; Sveti Duh vodi * 11; sreno stanje *, majka treba sauvati * 167; sklad *, pretjerivanje naruava * 376; ima osobenu slabost i snagu 427; zdravlje *: biblijska religija ne kodi * 411, Danilo kao primjer * 377, zavisi o tjelesnom zdravlju 384, 387, kako hrana i pie utiu na * 235, 386-388, 390-394, 568, osobe nagraene * 395, iziskuje umjerene navike 389, 390, stvari koje pospjeuju * 235, 388, 802; uzviene i plemenite sile *, ispoljavati * 189; uzvienije mo-i *, ivotinjske sklonosti se moraju podrediti * 219; najvea kultura * 737, 738, Bog odobrava * 785; apsolutni autoritet nad * uenika 421; beznadeno stanje *, djeca se ne smiju ostaviti u * 502; strahota *, osobe neuznemirene * 646; kako da: kontroliete svoj * 661, postupate sa svojim * 191, proirite svoj * 689, obuite svoj * 663; ljudski *, zauzeo mjesto koje po pravu pripada Bogu 558, Sotonine zamisli o * 18, 21-24, 26, 31, 42, 95, 316, 698, 772, 778; poniznost * (vidi Skromnost, Poniznost, Smjernost); ideje i ubjeenja * trae izraza 419; utisnuti u * potrebu za samoodricanjem 410; utisnuti u * potrebu za Spasiteljem 52; pod utiskom da kupanje kodi 397; prijemiv *, djeca i mladi imaju * 191; utisak na*, ponavljanje greaka ostavlja * 347; unaprijediti * do najvee sposobnosti 5; unapreivanje * kao dunost 66, 374; zarobljeni * zbog ravih navika 109; indeks *, oblaenje je * 289; uticaj * na druge 23, 738, na tijelo 3, 60, 647, 738, prouavanje * 3; utie na zdravlje 397, 681; urazumiti se u odnosu na * 72; intenzivna primjena * 188; je: prestonica tijela 72, dar od Boga 359, naa najvea svojina 665, zalog od Boga 665; je taj koji slui 413
Bogu 72, 386, 785; uvati *: istim 328, 396, 785, od zabranjenih tema 732, 733, od upuivanja u pogrenom smjeru 357, u najboljem stanju 77, u stanju prijemivosti za Svetoga Duha 660, usmjeren na Boga 508, 774; porive i strasti podreivati * 308; zadravanje * na neljubaznim djelima drugih 636; znati kako postupati sa * 434; poznavanje *, radniku za Hrista potrebno * 8; zakon * postavio Stvoritelj (vid takoe Zakon); uiti se postupati sa * kao to je Hristos inio 771; preputanje * nekontrolisanosti 288, 289; neka *: postane razuman 34, 690, bude opsean u vjerskom radu 41, vie se bavi Hristom 68, bavi se Hristovom dobrotom 513, bavi se duhovnim predmetima 292; neka gorke misli ne ispunjavaju * 529; neka vam niko ne kvari * 435; ne dopustite drugima da prazne svoj * u va 263; ne dopustite da ita pomuti * u odnosu na Boju Rije 92; gubljenje moi rasta zbog neodgovarajueg koritenja * 52, 91, 353; poniznost * u Hristovom ivotu 787, 802; je sainjen od onoga ime se hrani 491; gomila znanja koje slabi * 506; moe se svakodnevno obnavljati 68; mehaniki rad relaksira * 116; medijum putem kojega istina ili zabluda nastava u * 539; smjernost * 802; propovjednika uzbuen prouavanjem dok je tijelo neaktivno 375, 399, 400; oblikovanje * u zapaanju razlike izmeu dobra i zla 14; moralno uzdizanje * 402; najbitnije potrebe *, malo ljudi shvata * 190; je najprijemiviji kad se razum probudi 293; mnoge bolesti potiu u * 63, 396; ubistvo prvo postoji u * 526; se mora pripremiti: da odbije iskuenje 67, da podnese svaku probu 67; potrebe *: vaspitanje i upute uitelja 356, hrana koja jaa religiozno iskustvo 760, moralna i ivotvorna akcija 333, ista hrana za zdravlje i snagu 357, striktna disciplina 376, Bog zna * 706, 714; treba da: postane jedno sa Hristovim umom 187, se ukljui u duhovnu borbu 69, 235, se uhvati u kotac sa tekim problemima 91, osjea zahtjeve pravde i dunosti 74; treba biti: usmjeren na Hrista a ne na ovjeka 412, disciplinovan 5, 551, 591, vaspitan i uvjeban 5, pouen Hristovim parabolama 91, usmjeren na razmiljanje o istim i svetim predmetima 236, 237, pripravan za svaku dobru rije i djelo 572, 573, obnovljen 36, obuzdan i zatien 760, nauen nauen samokontroli 282, obuen svakodnevnim probama 270, nauen navikama odanosti 74, miran 403; potreba koritenja * u odnosu na hranu koju jedemo 389; nervi * upravljaju pokretima tijela 396 (vidi takoe Nervi mozga); novi * , novo srce znai * 95; devet desetina bolesti potie u * 59; plemenite moi *, podrediti tijelo * 374; plemenitiji osjeaji *, jedenje koje otupljuje * 388; niko sem vas ne moe kompo-novati va * 400; nema dva ista * 426; nijesu svi * isti 426, 501; svi * ne teku istim kanalom 53, 504; ne smije: gajiti sumnju i ljubomoru 533, se kolebati izmeu pravog i pogrenog 74, uprezati i tegliti 707, utopiti se u drugi * 708, sluiti tijelu 395; predstava da religija kodi zdravlju * 782; predstava da * treba biti na strogom nivou 48; obinih ljudi, prilagoditi jezik * 574; mukarca i ene, napor da se unizi * 136, 225; roditelja, i potrebe djece 163, Sotona paralie * 165, zato Sotona nastoji kontrolisati * 136; jedan * nadomjeta nedostatke drugoga 427; uticaj jednoga * na itavu porodicu 594, 595; kad je jedan organ * aktivan dok ostali spavaju 442; otvoren za uticaje 293; obian * koji moe mnogo postii 102; organ *, mozak je * 60, 385; preoptereivanje * je grijeh 112, 444; previe mentalne hrane za * 112; preoptere-ivanje * uz nedostatak fizike vjebe 112, 444; prekomjeran rad *, zanemarivanje fizike vjebe dovodi do * 382; roditelji koji su * za djecu 283; naprasit ovjek ne treba raditi sa * 80; pacijenata, stvari koje donose olakanje za * 338, 734 (vidi takoe Mentalna bolest); Pavlov *, preobraavajua sila na * 539; mir *, stvari koje donose * 775, svijet ne moe dati * 411; savreno uravnoteeni *, kad se stvara * 415; fizika vjeba koristi * 116, 117, 119, 287, 402, 646; stavite svoj * u slubu Bogu 51; zadovljstvo injenja dobra oivljava * 402; zadovljstvo koje kvari * 316; slaba ventilacija negativno utie na * 391; mo i efikasnost * raste kroz upotrebu 99; svinjetina negativno utie na * 391; mo *: nad tijelom 396, 398, da pravi razliku izmeu ispravnog i pogrenog 417; mo jednoga * utie na drugi 23; mo samoobmane na * 417, 725; mo kontrole nad *, kako Sotona gubi * 31, 326, kako istina gubi * 529; upranjavati sve moi * 441 (vidi takoe Mentalne moi); navike koje negativno utiu na * 483; preokupacija * kao zatita protiv zla 69; osobine *, meusobno zavisne 415, teiti savrenstvu * 360; spokojstvo * 656; mirnoa * koja raste 328; itanje koje negativno utie na * 13, 108-112, 229, 286, 290, 315,344, 511, 591, 592; nepromiljen tretman * 257, 401; osvjeenje za *, rekreacija donosi * 313; odbijanje da se optereti * mislima 289; zadravati * na prouavanju Biblije 95; odnos * sa tijelom je vrlo blizak 59; relaksacija * u svakodnevnoj fizikoj vjebi 116; relaksiran svakodnevnim fizikim radom 383; olakanje *, prije ienja od grijeha 614; odmor *, razdraljiv ovjek trai * 520; zadrava utisak koji stvara drutvo 608; isti *, svi ne moemo imati * 377; isti in *, istina ili zabluda se primaju * 539; Sotona kontrolie * preko apetita 387; oiljci koje uitelji ostavljaju na * 82; nauka staranja za * 382; nauke o *, Sotona koristi * 19, 698; zavodljivi uticaji jednog * na drugi 23; masturbacija uniava * 231, 290; ruilaki uticaj samouzdizanja na * 274; kod djece koja upranjavaju masturbaciju, nema mira 290; osjetila *, masturbacija umrtvljuje * 230; sluga , tijelo treba biti * 72, 77, 395, 396; uputiti * da ne traga povrno za istinom 93; brodolom * moralnim skrnavljenjem 230; bolest koja se lijei obnovom zdravlja * 396; bolest *, kuni problemi uzrokuju * 59; grijeh pomrauje * 334; oiljci grijeha na * 669; neke istine vie utiu na jedan * nego na drugi 424; neto to e odvratiti *, nespokojna enja za * 384; zdrav *, najbolji poklon za dijete 177, prvi po vanosti 61; Sveti Duh moe obnoviti * 328; stanje *: utie na tjelesno zdravlje 59, 399, 443, 461, 482, 512, 647, 690, 730, apatino i pospano * 398, 604, koje vodi u nemar 398, nepogodno za oporavak 508; snabdjeti *: hranom za duhovni rast 660, sjemenom biblijske istine 7, vrijednim znanjem 286; snaga *: bitna u spasenju 73, bitna u korisnosti 73, 333, 742, usmjerena u jednom pravcu kod djece 414
375, stvari koje pospjeuju * 69, 90, 100, 117, 189, 234, 324, 361, 406, 443, 487, 668, 732, 735; naprei * da shvati istinu 91; snaniji * steen marljivou 99; studenata: kako utisnuti ivotnu istinu na * 365, neracionalni tretman * 401, moe stei uglaenost i finou 621, 622, preoptereen dvogodinjim radom u jednoj godini 444, treba povesti visoije nego to se sada misli da je mogue 351, uitelju potrebna vrstina karaktera da oblikuje * 14, koji postaje zakrljao i slab 196, zaokupljen teorijama i pekulacijama 446; negativan uticaj sujevjerja na * 483; prijemiv za najvee obrazovanje 350; koji zauzima nizak nivo 668, 786; uposliti * u prouavanju plana spasenja 94; uiti * da se bavi biblijskom istinom 53; iskuenja koja navaljuju na * 480; stvari koje zaslepljuju * 226; koji misli neistim predmetima 234; duvan negativno utie na * 75; obojenost *: izgubljena pogrenim navikama itanja 591, stvari koje daju * 487, 686; obuavati i disciplinovati * 3, 665; uite svoj * da skree pogled sa sebe 604; obuavanje *: potrebno * 52, 95, 237, 293, 351, 594, 604, 659, 666, za najveu slubu 363; kopija drugoga *, niko ne smije biti * 427; trik *, religija nije * 412; pravo vaspitanje * 360; istinska uzvienost * 785; istinska nezavisnost * 78; prava religija oplemenjuje * 34; istina se ne smije obezvreivati pred vaim * 534; istine utisnute u * vitalnim naporom 365; istina podreuje * Hristu 710; skretanje *, uzeti u obzir * 303; nesrenost *, zbog ljubomore 336, 337; jedinstvo * sa umom 426, 429; pozni sati onesposobljavaju * za dunost 296; koristan rad pomae * 119, 646; razliiti * ne mogu se jednako tretirati 186; svjeina i istota *, tretman tijela utie na * 412; svjeina *, stvari koje daju * 17, 64, 90, 383, 384, 403, 455, 788; mozak daje vitalnu svjeinu * 407; slabost *, posledice * 73, 333; kad se * ne moe ukaljati 710; kad Sotona ne moe dotai va * 420, 710; zato Sotona ima kontrolu * 89, 90; iroko polje za *, postaviti * 595; hoe akciju 51; nikad nee prestati da bude aktivan 293; mi sluimo Bojem zakonu svojim * 787; bez Biblije * podreen tiraniji 96, 742; ene koje proputaju da obue svoje * 288; rijei pokazuju koja sila kontrolie * 579, 580; radnje *, Bog zna * 781, 782; mlai i razliiti *, spasavanje * 62; mladih: izvui kvalitete iz * 14, 189, pretrpani neprijatnostima 53, dunost majke koja obuava * 167, ispunjeni glupou 316, potrebno najfinije raspoznavanje 82, uglavnom pod kontrolom Sotone 298, mogu stei disciplinu i silu 368, najplemenitiji razvoj * 93, naroito djelo Sotone u obuzimanju * 22, izopaeni nerazboritim rukovoenjem 79, loi utisci na * 114. Vidi takoe Mozak, Razum Umiljanje da svako neznatno izlaganje uzrokuje bolest 60 Umiljena nepravda, teka za zaboraviti 789, 790 Umiljene alosti, dokolica vrijeme za razmiljanje o * 603, 632 Umiljene bolesti, mnogi umiru od * 60, 682 Umiljeni muenik 593 Umirujua mo, * iste istine 409 Umirujui uticaj, koristi bebi 168 Umjeren 132, 297, 490 Umjerenost, potrebna u svemu 134, 166, 184, 308, 394, 623, 690, 691 Umjetnost, tenja za znanjem u * 741 Umni bolesnik, osobe koje su * po pitanju novca 594, 748 Umni radnici, savjet * vezano za fiziku vjebu 375, 508, 509 Umor, prestanak * 403; zdravi * od posla 603; lijek za nespokoj i * 17, 788. Vidi takoe Premorenost Umoran, kad smo * ne uvijajmo se kao lie 322 Unapreivanje ili poboljanje, kapaciteti za * 105; svakodnevno * 105 Unaprijediti, rijeenost da se * 193 Uniavajue navike 239 Uniavajui porok, robovi *, djeca kao * 140 Unienost 76 Uobraen, ne biti * 41 Uobraenost 784. Vidi takoe Uobraenost u sebe Uplaeno isekivanje nekog stranog zla 400, 476 Uposlenost, koristi od * za pacijente 734; potrebna djeci 648 648 Upozorenje(a), Boja * 35, 700 Upozorenje, davanje * 49, 284 Uprava, sama * ne donosi istinsko jedinstvo 501; gruba i nepravedna * 552 Upravitelji i vlastodrci, nalaenje pogreaka kod * 504 Upute, Hristove * bile su direktne 181 Urednost, bitna 180 Usamljen, kako ne biti * 633 Usamljenost, moe biti na dobro 127; olakanje za * 403; sebine pobude donose * 644; ta initi sa * 459 Ushienje, od * do potitenosti 494 Uspavane sposobnosti 805 Uspjeh, zahtijeva odreeni cilj 341; dokaz o * 352; najvei *, zato najbriljantniji ne postiu uvijek * 309, 310; u ivotu: bitne stvari za * 275, 363, 442, 540, tajne * 541, mladi nepripemljeni za * 283; ivotni *, mi elimo * 612; jevaneoskog rada 615; student djelimino pripremljen za * 364; istinski * 100, 571, mnogi su odvraeni od * 342; garancija * mladih 556 415
Ustanova braka, Hristos je posvetio * 220 Ustupci, ljubav koja pravi * 208; uzajamni * u izbjegavanju razlike u miljenjima 244 Uticaj(i), djeca zahvaena * koji su oko njih 150; oivljavajui * Svetog Duha 125; tetni * neistih slika 229; demorilizirajui *, djeca izloena * 113, 148; svako je odgovoran za * koji vri 432-434; dobri ili loi *, um otvoren za * 292; dobar *, narav koja vri * 520; kuni * 174, 308; ljudski *, Sotona radi kroz * 267; je dar od Boga 99; ljubav od * 208; niski, ulni, avolski * 228; mentalni * u tretmanu bolesnika 704, 705; umovi podloni * 489; uma na um 23; drugih, ne treba potpadati pod * 78; protivni *, biti nezavisan od * 270; moni *, mladi mogu vriti * 284; prenatalni *, previanje * 131; ispravan *, potreba da uitelj vri * 14; greni *, kako se sauvati od * 608, 609; sfera naeg *, osobe obogaene * 36; narav koja umanjuje * 520; nesvjesni *, drugi zahvaeni naim * 576; pogreni *, dua zavedena * 32 Utisci, analizirajte svoje * 318; djeca prijemiva na * 599; nijesu pouzdani 693; na djetinji um 149, 293; odavanje * 593 Utjeha 127, 400 Utjeha, nalazi se u Hristu 68; mu da prua * eni 159; Duh daje * u srcu 492 Utuen , izrazi lica onih koji su * 402. Vidi takoe Depresivan Uvid, duhovni * 308 Uvjeriti, hriani po imenu koje nije lako * 519, 520 Uvreda, slijepi za * 607, 608, 631 Uzajamno savjetovanje, prednosti * 263, 265 Uzbuenje(a), neprekidan krug * 291; lano *, Sotona koristi * 42; veliki talas * kvari Boje djelo 46; negativne posledice * u slubi bolesnima 477; ljubav prema *, sportovi koji stimuliu * 344; svjetovna *, majke ne smiju traiti * 167; osobenost stanovita i glasa da se uzrokuje * 42; osobe koje su nespokojne bez * 48; udne stvari koje vode u * 72 Uzbuenost, bolesna *, prekomjerno prouavanje stvara * 444 Uzdizati, ne * ljude na njihovu tetu 435 Uzrok i posledica 410, 436 Uzvraati, na rijei netrpeljivosti 522
V
Varalica, ne budite * 436 Varanje, u maloj mjeri 437 Vatra, ne moe se odrati bez goriva 215 Veliina, stvarna * 276; mjerilo * 689 Velikoduan, ta nas moe uiniti * 636 Velikoduan, ta nas moe uiniti * 636 Ventilacija, slaba *, uticaj * na um 483 Vesela drutva, djevojka koja je voljela * 338 Vesela narav, uiti djecu * 169 Vesela okolina, pacijentu potrebna * 338 Vesela pjesma 460 Vesele stvari, usredsrediti um na * 459, 489 Veseli predmeti, disciplinovati um na * 408, 487 Veselo, nositi dananja bremena * 473, obavljati male dunosti 347 Veselost, besmislena *, rekreacija u * 313; bezbrina *, mladih 315 Veselost, budua majke moe liiti dijete * 132, 133 Veselost, koristi zdravlju 60, 322, 646, 662; bolja od ljekova 322; djeca pokazuju malo * 550; njegovati * 62, 466, 759; sve initi sa * 809; jesti lagano i sa * 759; pomagati drugima sa * 63, 458, 662, 759; neka prevladava duh * 373; ivotodavna sila * 61, 622; ini druge srenim 662; pogrena ideja o * 758; potrebna u pisanju 487; Pavlova *, u buri na moru 479; treba zauzeti mjesto nespokoja 804; obuavati djecu sa * 63; raditi za Boga sa * 375 Veseo duh, pokazivati * 633; ljekar treba pokazivati * 84; unapredjuje zdravlje 482, 647, 738 Veseo izraz lica, imati * 257 Veseo, biti * 125, 327, 463, 662, 758; hrabriti bolesne da budu * 467, 482; dunost majke da bude * 167, 486; neto*, zaboraviti na sebe i misliti o * 401 Vid, jasan * da se zapaze nai nedostaci 332; jasan duhovni *, potreban * 26; nebeski *, traiti Boga za * 274 Vidi takoe Samohvalisanje Vidovnjaci, dananji * poput drevnih 700, 701 Vino, mladi odati * 76 Vitalna mo(i), doktrina da materija posjeduje * 570; masturbacija slabi * 230 Vitalne snage, stvari koje slabe * 674 Vitalnost, smanjenje * 747; duhovna * 625 416
Vjeba, zdrava i ivahna * koristi pacijentima 116, 117, 119, 734; na otvorenom, daleko bolja od one u zatvorenom prostoru 734 Vjera (doktrina), Biblija izlae itav sistem * 784; znati za sebe ta je * 535 Vjera i duhovnost, ljekari trebaju biti ljudi od * 83 Vjera i ljubav, srce * drae Bogu od skupocjenog dara 347 Vjera i nada, Hristova * u umiranju za grenike 494 Vjera, stalna * 582, 583; stie se godinama iskustva 17; Bog je dao dovoljno dokaza za * 311, 672; osnove za *, mnogi vjeruju bez * 535, 536; njome usvajamo nebeska naela 532; moe podnijeti probu 758; gajiti * 492, u troaneosku vijest 534, 535, pod svim okolnostima 674; gajenje *, rezultat * 535; ivot hrianina oblikovan * 540; falsifikat * je uobrazilja 534; kultivisati * 535; bolest tei da uniti * 484; ne dopustiti * da se koleba 462; ozbiljna *, iznijeti Bogu sve u * 540, 541; ne zarauje nita 531; upranjavati * a posledice prepustiti Bogu 735; upranjavanje * nasuprot dokazima osjeanja ili emocija 687, vaspitavati um da * 533, mi se spasavamo * 536; eksperimentalna * u Hrista je bitna 765; propust kultivacije * 535; osjeanje nije * 49, 537; napreduje samo kad se gaji 672; istinska *, temelj * 534; izraavanje * 420, 536; dobra borba *, boriti se svakodnevno u * 539; hvata se za Boja obeanja 538; raste u sukobu sa sumnjom 673; uvajte svoju * 765; ruka koja se oslanja na Hrista 531; iscjelivanje bolesnika * 539; nebeska * u ispravljanju pogrenog djelovanja 434; spasonosna * puna nade, potitenom potrebna * 804; objasniti kako se upranjava * 533; kako sprijeiti Sotonu da omete vau * 513; svoje ja je nepouzdan brod da ukrcamo svoju * 673; lina *, svako mora stajati pred Bogom sa * 428; primjer * nemone ene 539; nadahnuta Duhom 672; razumna *, kako znati da li imate * 323; nije: zavisna o osjeanjima 540, srean uzlet osjeanja 540, stvar poriva 537, na spasitelj 531; je povjerenje u Boga 531, 541; nedostatak *: kod Adama i Eve 534, uzrokovao aroliku istoriju Izraela 543, ne govorite o svom * 757, u Isusa 537; nedostatak vrste * iskljuuje ovjeka iz Bojeg djela 80; pouke * za dijete koje se buni na nepravdu 533; malo *, oni na negativnoj strani pokazuju * 540; iva *, mi moramo imati * 540; posrednik pomou kojega istina ili zabluda nastavaju u umu 539; moniji osvaja od smrti 539; potrebno nam je vie * 420; mnogo *, Boje djelo se mora iznijeti sa * 540; se mora upranjavati 677; nije manje potrebna u malim nego u velikim dogaajima 532; shvatanje Boje veliine ne smije pomutiti nau * 674; nije bila nagaanje za Mojsija 538; nije srodna pretpostavci 534; mnogi hriani nemaju pravi temelj za svoju * 536; mona u rezultatima 532; moliti se u * cijelim srcem 325; molitva *: vana 26, nikad nije uzaludna 534; unapreuje zdravlje 458, 647; proiava duu 533, 537, 540; odnos * sa istinskim rastom i djelotvornosti 611; oslanjati se na *, ne na osjeanja 537, 539, 540; koja poiva na: oklonostima ili osjeaju 679, savrenom znanju, ne trai se * 535, teini dokaza, Bog zahtijeva * 535; nagrada *, istinski uspjeh kao * 100; Sotona nastoji da oslabi * 480; spasonosna *: definicija * 531, uiti se * 531; bolesna i slabana * 471; tihe molitve u * 538; jednostavna u svom djelovanju 532; jednostavnost * 742; pjevati o* 650; zdrava * znai vie nego to mnogi shvataju 49; jaa upranjavanjem 676; jaa *, kako imati * 495; prouavanje koje tei da oslabi * 760; dolazi ako istupamo u * 540; dri Boga za rije 477, 540, 639; govoriti o * 492, 614, 650, 675, 676; govoriti i djelovati u * 674; izraavanje vjere poveava * 578, 579; iskuenja osmiljena da oslabe * 128; koja moe proizvesti djelotvornost 541; koja je graena na pijesku 536; koja se probija u svim okolonostima 533; tri efekta * 532; biti jak u * iziskuje odluan napor 672; mi moramo imati * danas 473; nepokolebljiva *, Hristos eli da imamo * 538; hoditi *, ne po osjeanjima 495; slaba *, lijek za 535; oslabljena *, poput bolesne biljke 535; ta sainjava *, konfuzne zamisli o tome* 536; ta pokazuje bezuslovna * u Boga 538; kad upranjvati * u Boga 535; kad se * oslonimo na Hrista na rad je upravo poeo 540; gdje savren plod * najbolje sazrijeva 555; bez * mi gubimo bitku 673; radi kroz ljubav 533, 537, 540. Vidi takoe Povjerenje Vjera, u Boga 105, 479, 538, 736, 807 Vjera, zasnovana na Bojoj Rijei 743 Vjeran, biti * u malim stvarima 547 Vjernost i istina, navike *, uiti se * 74 Vjernost ili odanost, mladi trebaju ispunjavati ono to se od njih zahtijeva sa * 556 Vjernost, u posjeivanju bolesnika 477; u malim stvarima, bitna 270, 547 Vjeronauka, ne govoriti o * kraj bolesnike postelje 499 Vjerovati, svako mora * 423; raditi vie nego * 365; onima koji ele * ponueno obilje dokaza 311 Vladajui duh, Sveti Duh je * 800 Vladanje sobom 55 Vladanje, vulgarnost u * 180; koje zadobija 617. Vidi takoe Ponaanje Vlasnitvo ili svojina, pretjerana ljubav prema * 625; osjeaj * 157 Voenje brige, navika * 291, 768 Voenje ljubavi 298. Vidi takoe Udvaranje Voenje poslova, praktino *, uiti se * 366 Vostvo, obratiti se Bojoj Rijei za * 697, 698; lino *, potreba za * 261, 705; pravila data za * 765; traiti boansko * u potekoama 764 Vodi, Biblija je na * 97, 784 Vojnici, dobro obueni *, djeca kao * 707 417
Volja, drugoga, um ne smije biti pod kontrolom * 713, 714, osoba koja postupa po * 705; podstai *, invalidima je potrebno * 118 ; karakteri oblikovani po * 41; djetinja *: ne treba biti pod kontrolom drugoga 292, 688, 707, 708, obuka * 282, 283, 421, 425; pristanak * i mo zla 420, 710, 803; kontrola *: drati mentalne sposobnosti pod * 100, strasti moraju biti pod * 406; rave navike koje kontroliu * 691; kontrolie ostale sposobnosti 685; odluna * 398; podijeljeno stanje * 688; ne oblikovati * dio po dio 688; uspavana * 118, 734, 735; svako mora upranjavati * za sebe 423; stavljena na Boju stranu 686; uvjebavanje * 487, 571, 673, 686; slobodna od perverznosti 328, 691; sloboda * 422; Bog moe oistiti i profiniti * 693; Bog nikad ne prisiljava * 325, 475, 741; je agresivna 685; neograniena sloboda * 704; nesposobnost da se isprave karakterne mane lei u * 549; slijeenje Boje * 757; djeca imaju inteligentnu * 282, 687; je vladajua sila u ovjeku 685; drati * na Boju stranu 687; pravilno usmjeriti * 328, 690; ovjeija *, Adam je predao kontroli Sotone 685; moe biti: podreena kontroli Svetog Duha 326, ispravna i posvee-na 326; oblikovana od Sotone 527, 686; mora biti: pomijeana sa Bojom voljom 692, utopljena u Hristovoj volji 186, pod Bojom kontrolom 406; ne smije se unitavati 693; pokornost *, krvni sudovi zadrani u * 398; izopaena *, Hristos moe obnoviti * 13; staviti * na Boju stranu 34, 690; ispravno djelovanje * 685; ispravno usmjerena i kontrolisana * 328; sigurna kad je ujedinjena sa Bojom voljom 692; posveena *, prava ljubav odlukom * 206; sebina i tvrdoglava * 809; Sveti Duh moe ujediniti vau * sa boanskom 694; snaga * 688; jaka i odluna * 337; pokoriti *, Hristu 685, Bogu 125, 693; ne lomiti nepokornu djetinju * 688; oslabljena *, Hristos moe osnaiti * 259; mi moemo predati * Bogu 420; i uposlenost 734; predata Bogu 123, 124; predavanje * Hristu 694; vi moete kontrolisati svoju * 124, 549, 693; mladih: pod prinudom okrutne discipline 282, zahtijeva vostvo 282. Vidi takoe Samovolja Voljna poslunost, Hristu 126 Vosak, srca koja se daju oblikovati kao * 294, 755 Vraanje 701, 702 Vrednovanje sebe 257, 401 Vrijeati se, dijete sklono da se odmah * na nepravdu 533 Vrijedan povjerenja, navesti mlade da se osjeaju * 198; ovjek ija rije je * 438 Vrijeme 167, 358, 598, 798 Vrijeme sjetve, mladost je * 308 Vrlina 673 Vulgarnost, dom isuvie svet za * 157
Z
Zatita, kad nema sigurnosti * 700 Zaarano tle, Sotonino *, drite se dalje od * 593 Zabava(e), apeluju na matu 590; koje utvruju u duhovnosti 668; koje kvare omladinu 590; crpe energiju 313; djeje * 197, 649; odluujua proba vezano za 314; pogrene ideje o * 48, 315; samo za drutvenost 289; nepoeljne * 291, 314, 316, 317, 605, 646, 736; esto dovode do ispada 313; miljenje da je svaka *grijeh 48; kloniti se * 590; rekreacija i * 313 (vidi takoe Rekreacija); Sotona koristi * 314; planovi za * 320; teatralne *. Vidi Teatralna zabava; nerazborita strogost u * 197; svjetovni ljudi zaokupljeni * 405 Zabavljati se, traenje neeg za * 314 Zabluda(e), mnotvo * 303; tama * 79, 673; unoenje * 742; u mislima i djelima 49; um jednom posjednut * 759; drugih 46, 258, 792; politika koja ini da * izlgeda kao istina 524; predstavljena na ugodan nain 719; vjerske i filozofske * 309, 740; uenika 192, nikad ne objavljivati * 190 Zaboraviti, je grijeh 417 Zaboravnost, gurman koji je patio od * 389; pogrene ideje o * 417 Zabrane 284 Zabrinut, za sebe 398, 476, 482 Zabrinuti i iscrpljeni, ta initi kad smo * 410 Zabrinutost, ne gajiti stalnu * 471 Zabrinutost, njena * za zabludjeloga 763; Mojsije se nauio * 768; koja samo razjeda 469 Zabrinutost, stariji se trebaju osloboditi * 747, 748; pozajmljena * 469; breme *, EGW, 461, 462; ne moe izlijeiti zlo 63, 458, 759; djeca koja ne uzrokuju * 172; sloboda od * 12, 65, 412, 452, 469, 472; rave posledice * 65, 132, 133, 250, 251, 400, 412, 435, 451, 452, 458, 469; put * 353. Vidi takoe Briga Zadatak samoodricanja 273 Zadovoljan, niim *, dijete koje nije * 550 Zadovoljan, razdraljiv ovjek rijetko je * 520 Zadovoljstvo(a), izbor *, savjeti o * 342; zabranjena *, traenje sree u * 647; sklonost i * 74; utiu na zdravlje 61; ljubav prema * u sportu 344; um koji udi za * 316; planovi za *, osobe opinjene * 320; koja Sotona koristi 314; mirna *, otupljena sklonost ka * 590; istinsko *, stvari u kojima mladi nalaze * 343 Zadovoljstvo, kad ste cijenjeni 154; zbog donoenja sree drugima 60, 405, 646 Zadovoljstvo, kako imati * 656, 772, 802, 804; nedostatak ili gubitak * 156, 551 418
Zahvalan, biti * 503 Zahvalnost Bogu, izraavati * 492 Zahvalnost, probuditi * u djetetu 141; izraziti * za Hristovu ljubav 68; neka * uva radost u srcu 216; ivotodavna sila u * 61, 691; pokazati * za primanje blagodati 85; duh * unapreuje zdravlje 795, 797 Zajednitvo, meu Njegovim narodom , Bog eli * 797; snaga u * 265; sa popularnim crkvama, ne traiti * 559 Zaklinjanje 410, 518, 520 Zaklinjati se, ne * 410 Zakljuci, formiranje *, znanje bitno u * 78 Zakon Boji, kao pravilo ivota 248, 411, 563-565, 627; mnogi zamjenjuju svoj zakon za * 323, 324 Zakon(i), uspostavljeni *, Bog djeluje kroz svoje * 182; korisni *, Bog djeluje kroz * 739; elja djeteta kao * u porodici 170, 500; odreeni i nepromjenljivi * 363; ljudska doktrina iznad * 724; odreeni *, sve je pod * 373, 570; za upravljanje: ivih bia 373, deavanja u prirodi 373; Bog ne: ponitava svoj * 565, djeluje nasuprot svom * 570; Bog koristi svoje * kao orua 570; veliki * kontrolie ljudski ivot 416; najvei *, uenje da je elja * 724; nepromjenjivi *, stvari koje zavise o * 406, 407, 443; moralni *, ovjek odgovoran * 373; prirodni * 119, 364, 373, 568, 570, 594, 697; akcije i reakcije 641, 642; svakog pravog ivljenja 342; Stvoritelja, sklad koji zavisi o * 373; boanske uprave 568; zdravstveni * 82, 143, 363, 368, 382, 388, 395, 405, 477, 510, 706; o intelektualnoj prirodi 331, 406, 407, 418; ljubaznosti i dobrote 578; ivota, potovati * 3, 118, 384, 570; ivota i zdravlja 386, 410, 411; ljubavi 422, 606; uma 3, 10, 101, 187, 415, 417-419, 421, 422; o uzajamnoj zavisnosti 267, 431; u prirodi 25, 83, 188, 317, 376, 382, 383, 386, 411, 415, 416, 420, 488, 566-571, 663; poslune akcije 114, 115; naeg bia 3, 73, 83, 133, 142, 143, 177, 222, 336, 373, 374, 401, 416, 569; slube 566; sasosjeajne ljubavi 248; fiziki * upravljaju naim tijelom 73, 121, 567, 568, 648; univerzalna vladavina * 569 Zakoni Boji, osmiljeni da nas priblie Njemu 411; uporno prestupanje * 567 Zakoni i ogranienja, ta ne mogu postii * 256 Zakonodavac(i), otac kao * u domainstvu 756; budui * meu dananjom omladinom 4 Zakonodavni savjeti, mladi mogu teiti da budu na * 367 Zamiljenost 442 Zamisli, Boji zakon i nae * 564 Zamjenik, posao koji nijedan ovjek ne moe obaviti preko * 423 Zamor, kafa uzrokuje da se zaboravi na * 590. Vidi takoe Umor Zamrene brige, nema potpune slobode od * na selu 648 Zanemarivanje ili zapostavljanje, ne primati * k srcu 607, 608, 631; malo * u slubi bolesnima 477; esto ponavljanje * formira naviku 599; istine, posledice * 35; dua unitena zbog * 632 Zapaanje (mo pravljenja razlike), jasno *, rad sa umovima zahtijeva * 78; jasnije *, Bog eli da imamo * 602; ne mislite da samo vi imate * 504; nedostatak *, iskuljuuje iz Bojeg djela 80; potrebno za razlikovanje Bojeg glasa 535; otro *, hrianin koji ima * 11; mo *, djeca mogu stei * 562, 563; tano i jasno *, potrebno vezano za sklonost djeteta da vlada 169; Duh vam moe dati * 464; koje je obmana 336, 337; koje je bilo ljubomora 336, 337. Vidi takoe Percepcija Zapamtiti, nesposobnost da se neto * 289 Zapaziti, brzi da *, djeca * 502 Zapovijed(i), hladne i teke * ne ine dobro 577; gvozdene * navode mlade na nepokornost 284 Zaslijepljenost 296, 297, 303, 304 zatvorenom prostoru 734 Zavidljivi umovi 791 Zavidljivi umovi 791 Zavisnost o sebi 477 Zavisnost, o Bogu 261, 264, 270; koja se polae u vas, vrijednost * 775; osjeaj line *, Bog ohrabruje * 261, 705 Zavist, atribut Sotone; zamrauje moi opaanja 335, 529; gajenje * vodi mrnji 526; djeija * sa ustrinom i ljubomorom 145; remeti sve sposobnosti 792; Boji zakon biljei * 526; prikrivena vatra * raspaljena protiv Hrista 528; osobe koje ne mogu prikriti * 209; Sotona uzronik * 792; Sotona radi da raspiri * 497; kad poniznost zauzme mjesto * 760. Vidi takoe Ljubomora Zavjet. Vidi takoe Brani zavjet Zavjeti, prekreni * 737 Zavoenje, ena od strane propovjednika 227 Zbijanje ala 113, 408, 487 Zbirke pria (bajke) 591, 592 Zbrka, uvoenje reda iz * 36; Bog nas poziva iz * 33 Zbrka, uzrok * 6 Zbrkane zamisli, o tome ta sainjava vjeru 536 Zbunjen, ne biti * ni na koji nain 508 Zdravo rasuivanje, u udvaranju 295; istinska teologija i *, biti voen * 148 Zla nagaanja, neka ne bude * 172; osoba odata * 381; cijenjenje sebe i * 277 Zle crte karaktera, svaka * razvijena u Sotoni 524 419
Zle misli, odbaciti * 277 Zli razgovor, neka ne bude * 172, 277; kad ne sluati * 439 Zlo(a), posmatranjem * mi se mijenjamo 331; rezultati posmatranja * 471; moe se initi da uspijeva 417; koje ovjek moe umanjiti ali nikad ukloniti 36; poputanje *, nikad nije nuno 421; vi ne moete ukloniti * 15 Zloa, Hamova * u njegovom potomstvu 142 Zloin, um se ne odaje odjedanput * 75, 225, 226, 336; igranje sa srcima je * 299, 300; odabiranja tame 233 Zloba, meu Bojim narodom 497; gajenje * 524, 608; gnjev prerasta u * 529; Sotonin izraz lica pun * 524; Boji zakon biljei * 526 Zloba, odagnati * 516. Vidi takoe Neprijateljstvo, Mrnja Znanje, steeno *, student koji nema vremena da upotrijebe * 369; sticanje *: bitni elementi u * 7, 193, 194, prvi koraci u * 16, napredak mladih u * 368, 401; studentu potrebno vie od knjikog * 363; hriansko * 759; bitine opte grane * 313; neprekidno sticanje * 105; boansko * moe postati nae 185; eksperimentalno * istinske pobonosti 16, 737; vrsto i dosledno * iz prouavanja Biblije 97; zabranjeno *, elja za * 722; veliko *, poznavati sebe je * 4; najvea iskorienost *, kako postii * 743, 744; kako * moe sluiti najplemenitijim ciljevima 743, 744; ljudsko *, djelimino i nesavreno 697, nepouzdan vodi 743; prenositi * drugima 293; koje je prenio Isus je vea sila 741; je: hrana za um 105, mo 743, progresivno 252; neka studenti prenose * 368; nizak nivo *, studenti zadovoljni sa * 101; gomila * koja slabi um 506; ne spreava hrianski rast 310; biblijskih istina, mladima potrebno * 365; o Stvoritelju, kako cijeniti * 16; o Bogu i Hristu, bitno * 261, 368, 404, 788; od najvee vrijednosti, kako stei * 15; o sebi, djetetu potrebno * 368; o domaim dunostima, kerkama potrebno * 288; o ljudskoj prirodi u popravljanju grenika 434; o manuelnom radu, potrebno vam je * 287; o prilikama, zakljuci formirani iz * 76; o razlozima nae vjere, mladima potrebno * 110; o tretmanu bolesti, majci potrebno * 288; o praktinom ivotu, mladima potrebno * 188, 313, 363; o istini, sa ljubavlju 242; o svijetu u kojem ivimo 67; o ranoj istoriji svijeta 742; savreno *, nevjerstvo koje zahtijeva * 535; sila na dobro 743; praktino * o domaim dunostima 117; praktino sprovoenje * 7, 68, 311; pravilno koritenje *, hrianin moe * 16; traiti * iz naela 310; pekulativno * 739, 740; duhovno *, bez slabosti u * 96; fond *, ljekar treba svakodnevno upotpunjavati svoj * 79; uiti studente da prenose i koriste * 368, 369; tehniko *, uitelj ne treba prenositi samo * 351; koje poveava ljubav prema sebi 312; koje je bezvrijedno 53; koje jaa um i duu 68, 69; prenositi * nije najvaniji zadatak vaspitanja 187; u razumijevanju sutine nauke 194; pravo*: napredovati u * 100, Biblija je temelj svakog * 97; neotkriveni dragulji *, kako otkriti * 100; iskoritenost * odreuje vrijednost vaspitanja 368; vrijedno *, snabdjeti um * 286, 289; oivotvoreno Svetim Duhom 16; dostupno svima koji ga ele 105, 226. Vidi takoe Uenje, Nauka, Razumijevanje, Mudrost
alba, smee *, oistiti * 638 aljenje, stalno * usled zdravstvenih potekoa 445 alosno srce 411 alost(i), preduprijediti * drugih 764; oekivati svaku * 459; obuzetost * 62, 759; usled pogreno usmjerene ambicije 318; slama ivotne snage 65, 250, 251, 452; ne razmiljati o * 811; ne govorite o svojim * 757; ivot koji nee znati za * 338; osobe koje nose najveu * 464; lijek za * 66; zbir ivotne * 86; koju donose sebine pobude 644; biti pritisnut * 399; godine * kojih nije moralo biti 766. Vidi takoe Tuga alost(i), protivotrov za * 464; gorka *, ta initi sa * 662; ne moe izljeiti nijedno zlo 63, 458, 759; Hristos poznaje sve nae * 512; pretjerana *, sigurnost protiv * 410; izraz *, Hristos nije nosio * 183; srca u *, saosjeati sa * 84; negativne posledice * 63, 312, 410, 451, 458, 461, 462, 674; Jovova pouka iz * 460; ovjek koji se drao * 461; buno ispoljavanje * 460; tajna *, Hristos je govorio onima koji imaju * 70; sebina * 461. Vidi takoe aljenje ili Oplakivanje elja(e), gajenje grenih * 420; djeje *, formiranje * 149; pogrene * kod djece, obuzdavati * 765; grozniave * na koje se avo smije 104; krenje Bojeg zakona u * 33; podrediti ih razumu 325; najozbiljnija * , Hristos moe zadovoljiti * 127; koje rue sve pred sobom 297, 298; nesvete *, prenose se sa roditelja na djecu 134, 135; neposveene *, oduzeti osloboen od * 455; budue majke 134 estina 578 estok, nikad ne biti * 552 ivljenje na selu, koristi od * 648 ivot, kao neispitana staza 429; veliki cilj * 359 (vidi takoe Cilj); nasumini i besciljni * 795 ivotinja(e), djeca se ne smiju vaspitavati kao * 687; grijeh zloupotrebljavanja * 514 ivotinjski ivot, puki *, ovjekov ivot nije * 319 ivotinjski magnetizam. Vidi Magnetizam ivotno djelo, planovi za * studenata 366 ivotodavna sila, Hritova ljubav je * 65 420
UM, KARAKTER I LINOST rtva, kao zadovoljstvo 343. Vidi takoe Samoportvovanje udnja(e), prenesena sa roditelja na djecu 134, 135, 144 uriti, previe * 736 ustrina, mladalaka strastvena* 343
421

Ellen White

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ellen White

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST Knjiga 2

MEUSOBNI ODNOS TIJELA I UMA

39. NEOPHODNOST SKLADNOG DJELOVANJA ITAVE LINOSTI

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

40. UTICAJ TIJELA NA UM

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

Vidi sledei naslov, Ishrana i um

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

Vidi Savjeti o ivotu i ishrani, Broj obroka, pp. 173-178

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

Vidi naslov br. 30, Sebinost i egocentrinost

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

43. UM I DUHOVNO ZDRAVLJE

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

Meusobni odnos tijela i uma

UM, KARAKTER I LINOST

44. ZAKONI KOJI UPRAVLJAJU UMOM

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

Vidi naslov br. 29, Zavisnos i nezavisnost 192

UM, KARAKTER I LINOST

46. MEULJUDSKI ODNOSI*

Vidi naslov br. 68, Drutveni odnosi

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

UM, KARAKTER I LINOST

47. MENTALNA HIGIJENA*

Vidi naslov br. 42, Um i zdravlje

UM, KARAKTER I LINOST