Professional Documents
Culture Documents
Matematika 3 Jovanka Pantović FTN
Matematika 3 Jovanka Pantović FTN
Matematika 3 Jovanka Pantović FTN
Jovanka Pantovi
December 8, 2010
Matematika 3
2
Sadraj
1 Funkcije vie promenljivih 7
1.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.2 Karakteristine take i skupovi u R
i
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1.3 Granina vrednost i neprekidnost funkcije dve promenljive . . . . . . . 9
1.4 Diferencijalni raun funkcija dve promenljive . . . . . . . . . . . . . . . 10
1.5 Totalni diferencijal funkcije dve promenljive . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.6 Izvod sloene funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.7 Implicitne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.8 Tangentna ravan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1.9 Gradijent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
1.10 Stacionarne take funkcije dve promenljive . . . . . . . . . . . . . . . . 14
1.11 Relativne ekstremne vrednosti funkcije dve promenljive . . . . . . . . . 15
1.12 Relativne ekstremne vrednosti funkcija vie promenljivih . . . . . . . . 15
1.13 Vezane (uslovne) ekstremne vrednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
1.14 Zadaci za vebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2 Vektorska analiza 25
2.1 Skalarna polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2.2 Vektorske funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
2.2.1 Granina vrednost i neprekidnost . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
2.2.2 Izvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
2.2.3 Neodredjeni i odredjeni integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.3 Vektorska polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.4 Hamiltonov i Laplasov operator . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.5 Gradijent, divergencija i rotor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.6 Osobine gradijenta, divergencije i rotora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
2.7 Tangentna ravan na povr . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
2.8 Normala povri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
2.9 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
3 Viestruki integrali 33
3.1 Dvostruki integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3.1.1 Denicija dvostrukog integrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3.1.2 Osobine dvostrukog integrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3
SADRAJ Matematika 3
3.1.3 Transformacija koordinata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
3.1.4 Primena u inenjersknim naukama . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
3.2 Trostruki integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
3.2.1 Denicija trostrukog integrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
3.2.2 Osobine trostrukog integrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
3.2.3 Transformacije koordinata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.2.4 Primena u inenjersknim naukama . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.3 Zadaci za vebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
4 Krivolinijski i povrinski integral 47
4.1 Krivolinijski integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.1.1 Krive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.1.2 Orijentacija glatke krive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4.1.3 Denicija krivolinijskog integrala skalarnog polja . . . . . . . . 48
4.1.4 Osobine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4.1.5 Denicija krivolinijskog integrala vektorskog polja . . . . . . . 49
4.1.6 Osobine krivolinijskog integrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
4.1.7 Nezavisnost krivolinijskog integrala vektorskog polja od putanje 50
4.1.8 Formula Grina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.2 Povrinski integral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.2.1 Povri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.2.2 Orijentacija ordanove povri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
4.2.3 Denicija povrinskog integrala skalarne funkcije . . . . . . . . 52
4.2.4 Osobine povrinskog integrala skalarne funkcije . . . . . . . . 53
4.2.5 Denicija povrinskog integrala vektorske funkcije . . . . . . . 54
4.2.6 Osobine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
4.2.7 Formula Stoksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
4.2.8 Formula Gausa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
4.3 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
5 Diferencijalne jednaine 71
5.1 Osnovni pojmovi i denicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
5.2 Diferencijalne jednaine prvog reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
5.2.1 Jednaina sa razdvojenim promenljivim . . . . . . . . . . . . . . 74
5.2.2 Homogena jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
5.2.3 Jednaina koja se svodi na homogenu . . . . . . . . . . . . . . . 76
5.2.4 Linearna jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
5.2.5 Bernoullijeva jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
5.2.6 Jednaina totalnog diferencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
5.2.7 Integracioni mnoitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
5.2.8 Clairautova jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
5.2.9 Lagrangeova jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
5.3 Diferencijalne jednaine vieg reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
5.3.1 Sniavanje reda diferencijalne jednaine . . . . . . . . . . . . . 84
5.3.2 Linearne diferencijalne jednaine reda i . . . . . . . . . . . . . 85
5.3.3 Homogene linearne diferencijalne jednaine reda i . . . . . . 85
4
Matematika 3 SADRAJ
5.3.4 Homogene linearne diferencijalne jednaine reda i sa konstantnim koecijentima 86
5.3.5 Linearne diferencijalne jednaine reda i sa konstantnim koecijanetima 88
5.3.6 Ojlerova diferencijalna jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
5.4 Primena diferencijalnih jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
5.4.1 Harmonijsko oscilovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
5.4.2 Prigueno oscilovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
5.4.3 Prinudno oscilovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
5.5 Zadaci za vebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
6 Laplasove transformacije 107
6.1 Denicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
6.2 Egzistencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
6.3 Osobine Laplasovih transformacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
6.3.1 Linearnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
6.3.2 Slinost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
6.3.3 Translacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
6.3.4 Priguenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
6.3.5 Diferenciranje originala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
6.3.6 Diferenciranje slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
6.3.7 Integracija originala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
6.3.8 Konvolucija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
6.4 Heavisideov razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
6.5 Neke specijalne funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
6.5.1 Heavisideova funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
6.5.2 Gama funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
6.5.3 Beta funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
6.6 Reavanje obinih diferencijalnih jednaina . . . . . . . . . . . . . . . . 118
6.6.1 sa konstantnim koecijentima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
6.6.2 sa promenljivim koecijentima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
6.7 Primena Laplasovih transformacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
6.7.1 Mehanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
6.7.2 Elektrina kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
6.8 Zadaci za vebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
6.9 Tablica Laplasovih transformacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
5
SADRAJ Matematika 3
6
Chapter 1
Funkcije vie promenljivih
1.1 Osnovni pojmovi i denicije
Denicija 1.1.1 Realna funkcija i realnih promenljivih c p:clilovoic ltpo O
R
i
, i N i 1 t ltp R, i poJltp Oclo:iovoj p:oizvoJo O R t lonc c
voli clcncii iz O poovltc ioio cJoipti loo p:vo lonpoiciio
Skup O se naziva domen funkcije, a vrednost funkcije | u taki (x
1
, , x
i
) O se
zapisuje | (x
1
, , x
i
) Piemo i
| = | (x
1
, , x
i
), (x
1
, , x
i
) O R
i
ili
| : O R
i
: (x
1
, , x
i
) | (x
1
, , x
i
)
Za proizvoljno t R, jednainom | (x
1
, , x
i
) = t je zadata nivo povr funkcije
| U sluaju i = 2 nivo povr se naziva i nivo kriva. Nivo krive se esto crtaju u
jednoj ravni.
Primer 1.1.1 |zoliiic (j: io cJiol) t liiic loc io jcoj:o|lin lo:iono
poot iolc t loino iclo poovo ino iit v:cJioi
Izohipse (j: lpo viiio) t l:ivc loc io jcoj:o|lin lo:iono povcztt
ncio iic ioJno:lc viiic Jclovino jJc c n:co izolipi jtio t p:i:oJi c
poJ:tc i:no |zolipc c ozioovot vcilo ncJon loon
Izobate (j: loioJtliio) t l:ivc loc io jcoj:o|lin lo:iono poot ncio
cJiolc Jtliic no:o ili czc:o
Izobare (j: lo:o iciio) t l:ivc loc io lo:iono povcztt ncio iioj
vozJtioj p:iiilo
Primer 1.1.2 ^clo c i = 2
(o) z = x
2
+
2
(l) z =
_
1 x
2
2
7
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
(t) z =
_
x
2
+
2
Denicija 1.1.2 Rastojanje (metrika) c p:clilovoic J : R
i
R
i
R o ooli
iono
(O
1
) J(^
1
, ^
2
) 0,
(O
2
) J(^
1
, ^
2
) = 0 ^
1
= ^
2
(O
3
) J(^
1
, ^
2
) = J(^
2
, ^
1
)
(O
4
) J(^
1
, ^
2
) +J(^
2
, ^
3
) J(^
1
, ^
3
)
Primer 1.1.3 ^clo c ^
1
= (x
1
,
1
) i ^
2
(x
2
,
2
) |tiltio
J(^
1
, ^
2
) =
_
(x
1
x
2
)
2
+ (
1
2
)
2
c nci:ilo t R
2
(l) i = 2 ^ R
2
:
_
(x
1
x
2
)
2
+ (
1
2
)
2
< : = ^ R
2
: (x
1
x
2
)
2
+
(
1
2
)
2
< :
2
(t) i = 1
^ R :
x
2
< : = ^ R : [x[ < : = ^ R : : < x < :
1.2 Karakteristine take i skupovi u R
i
Neka je O R
i
Karakteristine take:
^
1
( O) je unutranja taka skupa O ako postoji okolina take ^
1
koja je
cela sadrana u O;
8
Matematika 3
1.3. GRANINA VREDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE DVE
PROMENLJIVE
^
2
( O) je spoljanja taka skupa O ako postoji okolina take ^
2
ne sadri
nijednu taku iz O;
^
3
je rubna taka skupa O ako svaka okolina take ^
3
sadri bar jednu taku
iz O i bar jednu taku koja nije u O;
^
4
je taka nagomilavanja skupa O ako svaka okolina take ^
5
ima presek
sa O ^
4
;
Karakteristini skupovi:
Unutranjost O
o
skupa O je skup svih unutranjih taaka.
Spoljanjost skupa O je skup svih spoljanjih taaka ((R
i
O)
o
).
Rub skupa O je skup svih rubnih taaka.
Skup svih taaka nagomilavanja skupa O emo oznaavati sa O
Osobine skupova:
Skup O je otvoren ako za svaku taku iz O postoji okolina te take koja je
sadrana u O
Skup O je zatvoren ako je R
i
O otvoren.
Skup O je konveksan ako za svake dve take iz O du koja ih spaja pripada
O
Skup O je ogranien ako je sadran u nekoj svojoj okolini.
1.3 Granina vrednost i neprekidnost funkcije dve promenljive
Neka je z = | (x, ), (x, ) O i neka je ^
1
taka nagomilavanja skupa O
Denicija 1.3.1 |ocno Jo c ^ R granina vrednost funkcije | kad ^ tei ^
1
olo
(c 0)(: = :(c) 0)(^ O ^
1
) J(^, ^
1
) < : J(| (x, ), ^) < c
i picno
lim
^^
1
| (^) = ^
Primer 1.3.1 ^clo c
| (x, ) =
_
x + , olo c (x, ) = (2, 5)
1 , olo c (x, ) = (2, 5)
C:oiiio v:cJioi |tiltic | loJ ^ ici (2, 5) cJiolo c ^ = 7
9
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
Denicija 1.3.2 |tiltio | : O R, O R
2
, c neprekidna t titi:oio ioli
^
1
O olo c
(c 0)(: = :(c) 0)(^ O) J(^, ^
1
) < : J(| (^), | (^
1
)) < c
Znai, tri uslova moraju biti zadovoljena:
(a) lim
^^
1
| (^) = ^, tj. postoji granina vrednost kada ^ ^
1
;
(b) postoji | (^
1
), tj. | je denisana u taki ^
1
;
(c) ^ = | (^
1
)
Denicija 1.3.3 |tiltio z = | (x, ) c neprekidna u oblasti O olo c icp:cliJio t
volo ioli iz O
Primer 1.3.2 |tiltio | t P:inc:t 11 ino oilloiiv p:cliJ t ioli (2, 5) ^ojtc
c Jciioii |tiltit
j(x, ) =
_
x + , olo c (x, ) = (2, 5)
7 , olo c (x, ) = (2, 5)
loo c icp:cliJio t R
2
(x
1
,
1
)
Primer 1.4.1 ^lo c | (x, ) = x
2
3
, oiJo c
|
x
= (x
2
)
3
= 2x
3
|
= x
2
(
3
)
= 3x
2
2
(|oJo c i:oi po:tiolii izvoJ po x, noi:o c Jo c loiioiiio liio zo
po:tiolii izvoJ po )
10
Matematika 3 1.5. TOTALNI DIFERENCIJAL FUNKCIJE DVE PROMENLJIVE
Geometrijska interpretacija:
Neka je C
x
kriva koja se nalazi u preseku ravni =
1
i graka funkcije | : O
R, O R
2
Prvi parcijalni izvod funkcije | po x u taki (x
1
,
1
) predstavlja koecijent
pravca tangente u taki (x
1
,
1
) na krivu C
x
Neka je C
, oiJo ic izvoJc
zovcno drugi parcijalni izvodi i ozioovono
2
|
x
2
(ili |
xx
)
2
|
x
(|
x
)
2
|
2
(ili |
) i
2
|
x
(ili |
x
) Voi
2
|
x
2
=
x
_
|
x
_
2
|
2
=
_
|
2
|
x
=
x
_
|
_
2
|
x
=
_
|
x
_
Teorema 1.4.1 ^lo poioc J:tji ncoviii po:tiolii izvoJi
2
|
x
i
2
|
x
t iclo ololiii
iolc ^
1
i icp:cliJii t t ioli ^
1
, oiJo t oii i cJioli t io ioli i voi
2
|
x
(^
1
) =
2
|
x
(^
1
)
1.5 Totalni diferencijal funkcije dve promenljive
Neka je z = | (x, ), (x, ) O i neka je ^
1
taka nagomilavanja skupa O
Denicija 1.5.1 |tiltio z = | (x, ) c diferencijabilna t ioli (x
1
,
1
) olo c ici
ioiolii p:i:oio t io ioli noc iopioii t ollilt
z = ^x +B +Cx +O
jJc C i O icc itli loJo x i icc itli o ^ i B t |tiltic oJ x i (z =
| (x
1
+ x,
1
+ ) | (x
1
,
1
))
Teorema 1.5.1 ^lo c |tiltio | Ji|c:citiolilio t ioli (x, ), oiJo poioc po:tiolii
izvoJi |
x
i |
i voi
| = |
x
x +|
+Cx +O
Ako je funkcija diferencijabilna, onda je ona i neprekidna.
Teorema 1.5.2 ^lo t ololiii iolc (x
1
,
1
) |tiltio | ino icp:cliJic po:tiolic izvoJc
p:voj :cJo oiJo c oio t io ioli Ji|c:citiolilio
Denicija 1.5.2 ^clo c |tiltio | Ji|c:citiolilio i iclo c x = Jx i = J
Totalni diferencijal |tiltic | c
J| = |
x
Jx +|
J
11
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
Teorema 1.5.3 |tiltio
P(x, )Jx +O(x, )J
c ioiolii Ji|c:citiol oJ | = | (x, ) olo i ono olo voi
P
=
O
x
Ako funkcija | ima neprekidne parcijalne izvode drugog reda u okolini take
(x
1
,
1
), onda je totalni diferencijal drugog reda funkcije | totalni diferencijal totalnog
diferencijala funkcije | Ako uvedemo oznake Jx
2
= (Jx)
2
i J
2
= (J)
2
, onda je
J
2
| =
2
|
x
2
Jx
2
+ 2
2
|
x
JxJ +
2
|
2
J
2
,
ili krae
J
2
| =
_
x
Jx +
J
_
2
|
Slino se dobije i
J
i
| =
_
x
Jx +
J
_
i
|
1.6 Izvod sloene funkcije
Neka je funkcija | = | (x, ) diferencijabilna i x = x(i), = (i), i O Tada vai
|
i
=
|
x
x
i
+
|
i
(1.1)
Neka je funkcija | = | (t, v), (t, v) O
1
R
2
, i t = t(x, ), v = v(x, ), gde je
(t, v) : O O
1
, O R
2
Ako | ima neprekidne parcijalne izvode po t i v, a t i v
imaju parcijalne izvode po x i , tada vai
|
x
=
|
t
t
x
+
|
v
v
x
(1.2)
|
=
|
t
t
+
|
v
v
(1.3)
1.7 Implicitne funkcije
Kaemo da je jednainom
|(x, , z) = 0
funkcija z koja zavisi od x i zadata implicitno.
Da bismo odredili parcijalne izvode
|
x
i
|
odrediemo
J| = |
x
Jx +|
J + |
z
Jz, gde je J| = 0
12
Matematika 3 1.8. TANGENTNA RAVAN
i uvrstiti
Jz = |
x
Jx +|
J
Sledi,
0 = |
x
Jx +|
J + |
z
(|
x
Jx +|
J)
0 = (|
x
+|
z
|
x
)Jx + (|
+|
z
|
)J
|
x
+|
z
|
x
= 0 |
+|
z
|
= 0
Znai,
|
x
=
|
x
|
z
,
|
=
|
|
z
Ako je ravan tangentna na povr , onda funkcije | i j imaju jednake prve par-
cijalne izvode
|
x
(x
0
,
0
) = j
x
(x
0
,
0
) =
^
C
i |
(x
0
,
0
) = j
(x
0
,
0
) =
B
C
(x
0
,
0
)(
0
)
|
x
(x
0
,
0
)(x x
0
) +|
(x
0
,
0
)(
0
) (z z
0
) = 0
(|
x
(x
0
,
0
), |
(x
0
,
0
), 1) (x x
0
,
0
, z z
0
) = 0
(|
x
(x
0
,
0
), |
(x
0
,
0
), 1) (x x
0
,
0
, z z
0
)
Slino, ako je povr data jednainom |(x, , z) = 0, onda je jednaina tangentne
ravni na u taki (x
0
,
0
, z
0
)
(|
x
(x
0
,
0
, z
0
), |
(x
0
,
0
, z
0
), |
z
(x
0
,
0
, z
0
)) (x x
0
,
0
, z z
0
) = 0
i vai
(|
x
(x
0
,
0
, z
0
), |
(x
0
,
0
, z
0
), |
z
(x
0
,
0
, z
0
)) (x x
0
,
0
, z z
0
)
13
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
1.9 Gradijent
Neka je
z z
0
= |
x
(x
0
,
0
)(x x
0
) +|
(x
0
,
0
)(
0
)
tangenta ravan u taki (x
0
,
0
, z
0
) na povr datu jednainom z = | (x, )
Ako datu povr z = | (x, ) i njenu tangentnu ravan preseemo sa ravni datom
jednainom
z = z
0
,
onda je prava
|
x
(x
0
,
0
)(x x
0
) +|
(x
0
,
0
)(
0
) = 0
(|
x
(x
0
,
0
), |
(x
0
,
0
)) (x x
0
,
0
) = 0
(|
x
(x
0
,
0
), |
(x
0
,
0
)) (x x
0
,
0
)
normalna na grak funkcije
| (x, ) = z
0
u taki (x
0
,
0
)
Vektor (|
x
, |
) onda je
| = (
x
,
)| = (|
x
, |
)
U optem sluaju, ako je | = | (x
1
, , x
i
), tada je
| = (|
x
1
, , |
x
i
)
gradijent funkcije |
1.10 Stacionarne take funkcije dve promenljive
Neka je z = | (x, ), (x, ) O R
2
Denicija 1.10.1 |tiltio | ino (i:oji) relativni maksimum (:cloiivii niiintn) t
ioli (o, l) O
o
olo poioi c 0 iolvo Jo zo vc x i o ooliion 0 < [x[ <
c, 0 < [[ < c, voi
| (o, l) | (o + x, l + )
_
| (o, l) < | (o + x, l + )
_
14
Matematika 3 1.11. RELATIVNE EKSTREMNE VREDNOSTI FUNKCIJE DVE PROMENLJIVE
Kako je jednaina tangentne ravni oblika
z z
0
= |
x
(x
0
,
0
)(x x
0
) +|
(x
0
,
0
)(
0
),
sledi da je ona horizontalna jedino za
|
x
(x
0
,
0
) = 0 i |
(x
0
,
0
) = 0
Teorema 1.10.1 ^lo poioc p:vi po:tiolii izvoJi |tiltic z t ioli (o, l) O
o
i z
ino cli:cnit v:cJioi t ioli (o, l) oiJo c
|
x
(o, l) = 0 i |
(o, l) = 0 (1.4)
Ooloz Pretpostavimo da z ima relativnu ekstremnu vrednost u taki (o, l) Tada
i funkcije jedne promenljive j
1
i j
2
denisane sa j
1
(x) = | (x, l) i j
2
() = | (o, )
imaju relativne ekstremne vrednosti u x = o odnosno = l Potrebni uslovi da j
1
i
j
2
imaju relativne ekstremume u x = o i = l su j
1
(o) = 0 i j
2
(l) = 0, respektivno.
Odatle sledi da su |
x
(o, l) = 0 i |
(o, l) = 0
Unutranje take oblasti O koje zadovoljavaju 1.4 se nazivaju stacionarnim ili
kritinim takama.
1.11 Relativne ekstremne vrednosti funkcije dve promenljive
Teorema 1.11.1 ^clo c (o, l) l:iiiio iolo |tiltic z, loo ino icp:cliJic J:tjc
po:tiolic izvoJc i iclo c
=
_
2
|
x
2
2
|
2
2
|
x
_
(o, l)
^lo c 0 i
2
|
x
2
< 0 (ili
2
|
2
< 0) |tiltio z ino :cloiivii nolintn t ioli
(o, l)
^lo c 0 i
2
|
x
2
0 (ili
2
|
2
0) |tiltio z ino :cloiivii niiintn t ioli
(o, l)
^lo c < 0 |tiltio z icno ii :cloiivii nolintn ii :cloiivii niiintn t
ioli (o, l) ovon ltot iolo (o, l) c cio iozivo sedlastom takom
^lo c = 0, ic ziono Jo li |tiltio z t (o, l) ino :cloiivii cli:cntn i
icoploJio t Jolo ipiiivoio
1.12 Relativne ekstremne vrednosti funkcija vie promenljivih
Neka je | = | (x
1
, , x
i
), (x
1
, , x
i
) O R
i
15
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
Teorema 1.12.1 ^lo poioc p:vi po:tiolii izvoJi |tiltic z t ioli (o
1
, , o
i
) O
o
i z ino cli:cnit v:cJioi t ioli (o
1
, , o
i
), oiJo c
|
x
1
(o
1
, , o
i
) = 0
|
x
i
(o
1
, , o
i
) = 0
Teorema 1.12.2 ^clo c ^(o
1
, , o
i
) O
o
iotioio:io iolo |tiltic |
^lo c J
2
|(^) < 0, (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), |tiltio | ino :cloiivii noli
ntn t ioli ^
^lo c J
2
|(^) 0, (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), |tiltio | ino :cloiivii niiintn
t ioli ^
^lo J
2
|(^) ncio ziol zo :ozic v:cJioii (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), |tiltio
| icno ii :cloiivii niiintn ii :cloiivii nolintn t ioli ^
1.13 Vezane (uslovne) ekstremne vrednosti
PROBLEM: Odrediti relativni minimum ili relativni maksimum funkcije
| = | (x
1
, , x
i
), (x
1
, , x
i
) O R
i
,
ako promenljive zadovoljavaju ogranienja data jednainama
j
1
(x
1
, , x
i
) = 0
j
n
(x
1
, , x
i
) = 0
Neka je ^(o
1
, , o
i
) stacionarna taka.
Ako je J
|
(^) < 0, (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), funkcija | ima uslovni maksimum
u taki ^
16
Matematika 3 1.13. VEZANE (USLOVNE) EKSTREMNE VREDNOSTI
Ako je J
|
(^) 0, (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), funkcija | ima uslovni minimum
u taki ^
Ako J
2
|(^) menja znak za razne vrednosti (Jx
1
, , Jx
i
) = (0, , 0), funkcija
| nema ni uslovni minimum ni uslovni maksimum u tali ^
17
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
1.14 Zadaci za vebu
1. Ispitati domen funkcije
(a) | (x, ) =
_
x
2
+
2
9,
(b) | (x, , z) =
_
x
2
+
2
+z
2
1 + ln (xz),
(c) | (x, ) = arcsin
x
+ arccos
x
2
(a) O = (x, ) R
2
: x
2
+
2
9
(b) O = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, xz 0
= (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, x 0, 0, z 0
(x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, x < 0, < 0, z 0
(x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, x < 0, 0, z < 0
(x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, x 0, < 0, z < 0
(c) O = (x, ) R
2
: 1
x
1, = 0, 1
x
2
1
= (x, ) R
2
: x , = 0, 2 x 2
= [1, 2];
O
= 1, 2, 5, 8;
3. Dokazati da je skup O
o
najvei otvoren skup koji je sadran u O, tj. da za
svaki otvoren skup O
1
vai da je O
1
O
o
O
4. Dokazati da je O najmanji zatvoren skup koji sadri skup O, tj. da za svaki
zatvoren skup O
1
, O O
1
, vai O O O
1
,
(b) O
O,
(c) O je otvoren ako i samo ako je O
o
= O,
(d) O je zatvoren ako i samo ako je R
i
O otvoren.
(e) O je zatvoren ako i samo ako je O = O
6. Izraunati sledee granine vrednosti
(a) lim
x1
lim
1
x
2
+
2
2
x
2
2
(b)] lim
1
lim
x1
x
2
+
2
2
x
2
2
18
Matematika 3 1.14. ZADACI ZA VEBU
(c) lim
(x,)(1,1)
x
2
+
2
2
x
2
2
(d) lim
(x,)(0,0)
x
2
+
2
3x
(a)
lim
x1
lim
1
x
2
+
2
2
x
2
2
= lim
x1
x
2
1
x
2
1
= 1
(b)
lim
1
lim
x1
x
2
+
2
2
x
2
2
= lim
1
2
1
1
2
= 1
(c) Na osnovu rezultata pod (a) i (b) ne postoji.
(d) Kako je za = lx
lim
x0
x
2
+l
2
x
2
3lx
2
=
1 +l
2
3l
,
to sledi da posmatrana granina vrednost ne postoji, zato to se za razliite
vrednosti l dobijaju razliite granine vrednosti.
7. Nai prve parcijalne izvode funkcije
| (x, ) =
x
x
2
+
2
c
x
+ ln (x
2
+
2
), (x, ) = (0, 0)
Uvedimo smene t(x, ) = x i v(x, ) = x
2
+
2
Tada je
| (t, v) =
t
v
c
t
+ ln v
i vai
|
x
=
|
t
t
x
+
|
v
v
x
= (
1
v
c
t
) + (
t
v
2
+
1
v
)2x
=
x
2
+
2
c
x
2x
2
(x
2
+
2
)
2
+
2x
x
2
+
2
=
2x+
x
2
+
2
c
x
2x
2
(x
2
+
2
)
2
=
|
t
t
+
|
v
v
= (
1
v
c
t
)x + (
t
v
2
+
1
v
)2
=
x
x
2
+
2
xc
x
2x
2
(x
2
+
2
)
2
+
2
x
2
+
2
=
x+2
x
2
+
2
xc
x
2x
2
(x
2
+
2
)
2
6
,
(b) z = x
2
+
2
,
(c) z =
_
x
2
+
2
4
(d) z = ln(x),
(e) z = c
x
19
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
(a) z
x
= 3x
2
2x
6
, z
= x
3
6x
2
(b) z
x
= 2x, z
= 2
(c) z
x
=
2x
2
x
2
+
2
4
, z
x
2
+
2
4
(d) z
x
=
x
=
1
x
, z
=
x
x
=
1
(e) z
x
= c
x
, z
= xc
x
9. Nai
z
i
, ako je z = x, gde je x = sin i i = cos i
z
i
=
z
x
x
i
+
z
i
= cos i +x (sin i)
= cos
2
i sin
2
i = cos 2i
10. Nai prve parcijalne izvode i totalni diferencijal funkcije z =
x
, 0,
= 1
z
x
=
x
ln , z
= x
1
, Jz =
x
ln Jx +x
1
J
11. Ako je z = ln(x +c
x
2
) x +x
2
, izraunati
z
x
i
z
+
2xc
x
2
x+c
x
2
=
+2xc
x
2
x+c
x
2
=
|
t
t
+
|
v
v
=
1
t+c
v
x +
c
v
t+c
v
x
2
=
x
x+c
x
2
+
x
2
c
x
2
x+c
x
2
=
x+x
2
c
x
2
x+c
x
2
+ ln x ako je x + 2 = 1
Neka je
|(x, ; ) = ln(4 x 2) +
2
+ ln x +(x + 2 1)
Kako je
20
Matematika 3 1.14. ZADACI ZA VEBU
|
x
=
1
4 x 2
+
1
x
+
|
=
2
4 x 2
2
2
+ 2
stacionarne take odredjujemo reavanjem sistema jednaina
1
4 x 2
+
1
x
+ = 0
2
4 x 2
2
2
+2 = 0 x +21 = 0
Dobija se
_
1
x
=
1
2
x + 2 1 = 0) (x =
2
2
2 + 1 = 0
_
(x =
2
( 1)
2
= 0) (x = 1 = 1)
Parcijalni izvodi drugog reda su
2
|
x
2
=
1
(4 x 2)
2
1
x
2
2
|
2
=
4
(4 x 2)
2
+
4
2
|
x
=
2
(4 x 2)
2
a totalni diferencijal drugog reda
J
2
|(1, 1) =
8
9
Jx
2
+
4
9
JxJ +
22
9
J
2
= 2 +z +x +
|
z
= 2z x + + +
Stacionarne take su reenja sistema jednaina
x + z = 3
+ z = 5
2x + z + = 0
x + 2 + z + = 0
x + + 2z + + = 0
x + z = 3
+ z = 5
3z + = 6
+ 2 + = 3
+ 3z + + = 3
x + z = 3
+ z = 5
4z + = 11
2z + = 13
2z + + = 2
x + z = 3
+ z = 5
2z + = 13
2 + = 15
2 + = 15
2
|
x
2
= 2
2
|
2
= 2
2
|
z
2
= 2
2
|
x
= 1[1nn]
2
|
xz
= 1
2
|
z
= 1
,
22
Matematika 3 1.14. ZADACI ZA VEBU
totalni diferencijal drugog reda je
J
2
| = 2Jx
2
+ 2J
2
+ 2Jz
2
+ 2JxJ 2JxJz + 2JJz
Diferenciranjem uslova
x +z 3 = 0 i +z 5 = 0
dobijamo
Jx +Jz = 0 i J +Jz = 0 Jx = Jz i J = Jz
Odatle je
J|
2
= 2Jz
2
+ 2Jz
2
+ 2Jz
2
+ 2Jz
2
+ 2Jz
2
2Jz
2
= 6Jz
2
0
Kako je
J
2
| = 0 Jz = 0 Jx(= Jz) = 0 J(= Jz) = 0,
to je
J
2
| 0, (Jx, J, Jz) = (0, 0, 0)
to znai da funkcija t ima uslovni minimum u taki (
1
4
,
9
4
,
11
4
)
23
CHAPTER 1. FUNKCIJE VIE PROMENLJIVIH Matematika 3
24
Chapter 2
Vektorska analiza
Neka je :
^
radijus vektor take ^(x, , z) u pravouglom koordinatnom sistemu (O,
i,
l)
Neka je
V = :
^
: ^ = (x, , z) R
3
i
0
(:) =
|
x
(:) cos +
|
(:) cos +
|
z
(:) cos
=
_
|
x
(:),
|
(:),
|
z
(:)
_
(cos , cos , cos )
25
CHAPTER 2. VEKTORSKA ANALIZA Matematika 3
2.2 Vektorske funkcije
Funkcija
| : O V, O R, se naziva vektorska funkcija skalarne promenljive.
Razlaganjem po komponentama dobijamo
l, i O
Hodograf ili trag vektorske funkcije
| je skup svih taaka koje opisuju krajevi vektora
|(i) =
^, ako
0 0[i i
o
[ < [
|(i)
^[ < c,
gde je [
|(i)
^[ intezitet vektora
|(i)
^[
Direktno sledi da za
^ = (o
x
, o
, o
z
) i
| = (P, O, P) vai
lim
ii
0
| =
^ (o
x
= lim
ii
0
P(i) o
= lim
ii
0
O(i) o
z
= lim
ii
0
P(i)
_
Funkcija
| : O V je neprekidna u taki i
o
O ako je
lim
ii
0
|(i) =
|(i
0
)
Funkcija je neprekidna ako je neprekidna u svakoj taki skupa O
2.2.2 Izvod
Izvod vektorske funkcije
| : O V u taki i
o
denisan je sa
(i) = lim
ii
0
|(i + i)
|(i)
i
Direktno sledi da za
|(i) = (P(i), O(i), P(i)) vai
|(i) = (P
(i), O
(i), P
(i))
Geometrijska interpretacija.
26
Matematika 3 2.3. VEKTORSKA POLJA
2.2.3 Neodredjeni i odredjeni integral
Diferencijabilna funkcija
C : O V je primitivna funkcija vektorske funkcije
| na
O ako je
(i) =
|(i)
za svako i O
Neodredjeni integral funkcije
|(i) je skup svih primitivnih funkcija funkcije
| i
oznaava se _
|(i)Ji
Piemo _
|(i) =
C(i) +C
Odredjeni integral funkcije
| na intervalu [o, l] je
l
_
o
|(i)Ji =
C(l)
C(o)
Direktno sledi da je
_
|(i) =
_
P(i)Ji +
_
O(i)Ji +
l
_
P(i)Ji
i
l
_
o
|(i) =
l
_
o
P(i)Ji +
l
_
o
O(i)Ji +
l
l
_
o
P(i)Ji
2.3 Vektorska polja
Funkcija
| : O V, O V, sa naziva vektorsko polje (vektorska funkcija vektorske
promenljive).
l, (x, , z) O
Vektorske linije vektorskog polja
| : O V, O V, su krive kod kojih je u
svakoj taki ^ vektor
|(^) tangentni vektor na krivu u datoj taki. Diferencijalna
jednaina vektorskih linija vektorskog polja
|(x, , z) = P(x, , z) + O(x, , z) +
P(x, , z)
l je
Jx
P
=
J
O
=
Jz
P
,
a to je sistem od dve obine diferencijalne jednaine
J
Jx
=
O
P
,
Jz
Jx
=
P
P
27
CHAPTER 2. VEKTORSKA ANALIZA Matematika 3
2.4 Hamiltonov i Laplasov operator
Hamiltonov(nabla) operator je simboliki operator
=
x
+
+
z
l =
_
x
,
,
z
_
2
+
2
z
2
,
z
_
_
x
,
,
z
_
=
_
x
_
2
+
_
_
2
+
_
z
_
2
=
2
x
2
+
2
2
+
2
z
2
=
2.5 Gradijent, divergencija i rotor
Neka je O R
3
, | : O R skalarno polje i
| : O V diferencijabilno vektorsko
polje dato sa
|(x, , z) = (P(x, , z), O(x, , z), P(x, , z)).
Gradijent skalarnog polja | je vektorsko polje | : O V denisano sa
| =
_
x
,
,
z
_
=
_
x
,
,
z
_
| =
P
x
+
O
+
P
z
=
_
x
,
,
z
_
(P, O, P)
Rotor vektorskog polja
|, u oznaci
| ili rot
|, je vektorsko polje
| =
z
P O P
=
_
P
O
z
_
+
_
P
z
P
x
_
+
_
O
x
P
l
Vektorsko polje
| je
potencijalno (konzervativno) ako postoji skalarno polje | : O R takvo da je
je
| = | i kaemo da je | potencijal polja
|;
solenoidno ako je
| = 0 u svim takama oblasti O;
bezvrtlono ako je
| = 0 u svim takama oblasti O R
3
(| )|
Ako su
|,
C : O R
3
, O R
3
diferencijabilna vektorska polja, R i
^ R
3
,
vai
(
| +
C) =
| +
C,
(
|) = (
|);
^ = 0
Ako su
|,
C : O R
3
, O R
3
diferencijabilna vektorska polja, R i
^ R
3
,
vai
(
| +
C) =
| +
C;
(
|) = (
|);
^ = 0
Ako je | : O R, O R
3
diferencijabilno skalarno polje i
|,
C : O R
3
, O R
3
diferencijabilna vektorska polja,dokazati da vai
(|
|) = (| )
| +| (
|);
(|
|) = (| )
| +| (
|);
(
|
C) =
C (
|)
| (
C);
(
|
C) = (
C )
|
C(
|) (
| )
C +
|(
C);
(
|
C) = (
C )
| + (
| )
C +
C (
|) +
| (
C)
Ako je | : O R, O R
3
diferencijabilno skalarno polje i
| : O R
3
, O R
3
dva puta neprekidno diferencijabilno vektorsko polje, vai
() =
2
x
2
+
2
2
+
2
z
2
;
() = 0;
(
|) = 0;
(
|) = (
|)
2
|
2.7 Tangentna ravan na povr
Tangentna ravan povri u taki ^ je ravan u koja sadri sve tangente na
krive koje prolaze kroz taku ^ i lee na povri
29
CHAPTER 2. VEKTORSKA ANALIZA Matematika 3
Ako je : radijus vektor proizvoljne take tangentne ravni, :
0
radijus vektor dodirne
take i i
0
jedinini vektor normale ravni, onda je
(: :
0
) i
0
= 0
Neka je | : O R, O R
3
, skalarno polje. Jednaina nivo povr koja sadri
taku ^ i funkcija | ima konstantnu vrednost | (^) Ako diferenciramo jednainu date
nivo povri
| (x, , z) = | (^)
dobijamo
|
x
(^)Jx +|
(^)J +|
z
(^)Jz = 0
(|
x
(^), |
(^), |
z
(^)) (Jx, J, Jz) = 0
| (^) J: = 0 | (^) J:
Odatle je vektor normale na posmatranu nivo povr u taki ^
i = (| )(^),
a jedinini vektor normale
i
0
=
i
i
=
(| )(^)
[(| )(^)[
(
0
) +|
z
(z z
0
) = 0
2.8 Normala povri
Normala povri u taki ^ je prava koja sadri taku ^ i normalna je na
tangentnu ravan da te povri kroz datu taku.
Ako je : radijus vektor proizvoljne take normale, a :
0
radijus vektor take ^,
onda je jednaina normale
(: :
0
) i
0
= 0 (: :
0
) | (:
0
) = 0
Ako je povr data implicitno jednainom |(x, , z) = 0, jednaina normale u
taki (x
0
,
0
, z
0
) je
x x
0
|
x
=
0
|
=
z z
0
|
z
30
Matematika 3 2.9. ZADACI
2.9 Zadaci
1. Odrediti ekviskalarne povri skalarnih polja
(a) | (x, , z) =
z
x
2
+
2
;
(b) | (x, , z) = x
2
+
2
+z
2
x
,
,
z
) = (2x, x
2
, x),
(1, 2, 3) = (4, 1, 1) = 4 + +
l
4. U pravcu kog jedininog vektora i
0
izvod skalarnog polja |
(a) ima najveu vrednost?
(b) je jednak nuli?
(c) ima najmanju vrednost?
Izvod funkcije | u pravcu jedininog vektora i
0
je
|
i
0
= | i = [| [ cos (| , i
0
)
31
CHAPTER 2. VEKTORSKA ANALIZA Matematika 3
(a) On ima najveu vrednost, ako je cos (| , i) = 1, tj. ako je (| , i) =
0 Dakle, izvod skalarnog polja | ima najveu vrednost [| [ u pravcu
jedininog vektora
|
[|[
| =
P
x
+
O
+
P
z
= 2x + 2 + 2z = 2(x + +z)
| =
z
x
2
2
2x +z
2
= +vct +
l
32
Chapter 3
Viestruki integrali
3.1 Dvostruki integral
3.1.1 Denicija dvostrukog integrala
Neka je funkcija | : R, R
2
, ograniena nad , gde je ograniena i
zatvorena oblast iji je rub po delovima glatka kriva i neka je J rastojanje na R
2
Izvrimo podelu =
1
,
2
, ,
i
skupa mreom po delovima glatkih krivih na
konaan broj skupova
i
, i = 1, , i, i u svakom skupu
i
izaberimo taku ^
i
Skup
i
ima dijametar J(
i
) = max
x,
i
J(x, ) i povrinu
i
Parametar podele ()
je najvei od dijametara oblasti
i
, tj. () = max
1ii
J(
i
)
Broj
(| , ) =
i
_
i=1
| (^
i
)
i
nazivamo integralnom sumom funkcije | po podeli i izboru taaka ^
i
i
, i =
1, 2, , i
Ako za svaku podelu i izbor taaka ^
i
, i = 1, , i, postoji jedinstvena
granina vrednost integralne sume (| , ) kad () 0 i i , onda se ta
granina vrednost naziva dvostruki integral funkcije | (x, ) nad , oznaava se sa
_
_
| (x, )JxJ i kae se da je funkcija | (x, ) integrabilna nad
3.1.2 Osobine dvostrukog integrala
Neprekidna funkcija | (x, ) nad zatvorenom oblau je integrabilna nad
Neka su ,
1
,
2
R
2
zatvorene oblasti ograniene po delovima glatkim krivim i
neka postoje integrali
_
_
| (x, )JxJ,
_
1
_
| (x, )JxJ,
_
2
_
| (x, )JxJ i
_
_
j(x, )JxJ
Tada vae sledee osobine:
33
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
_ _
| (x, )+j(x, )
_
JxJ =
_
_
| (x, )JxJ+
_
_
j(x, )JxJ, , R;
_
| (x, )JxJ =
_
1
_
| (x, )JxJ +
_
2
_
| (x, )JxJ, gde je =
1
2
i
1
i
2
nemaju zajednikih unutranjih taaka.
Neka su i neprekidne funkcije nad [o, l], sa osobinom (x) (x), x [o, l]
Ako je funkcija | : R, R
2
, neprekidna nad = (x, ) R
2
: o x
l, (x) (x), onda je
_
_
| (x, )JxJ =
l
_
o
_
(x)
_
(x)
| (x, )J
_
Jx,
i krae ga zapisujemo sa
l
_
o
Jx
(x)
_
(x)
| (x, )J
Neka su i neprekidne funkcije nad [o, l], sa osobinom () (), [t, J]
Ako je funkcija | : R, R
2
, neprekidna nad = (x, ) R
2
: o
l, () x (), gde su i neprekidne funkcije nad [o, l], onda je
_
_
| (x, )JxJ =
l
_
o
J
()
_
()
| (x, )Jx
Povrina gure R
2
data je integralom
=
_
_
JxJ
Neka je | (x, ) 0, (x, ) R
2
Zapremina V oblasti V = (x, , z)
R
3
: (x, ) R
2
, 0 z | (x, ) data je sa
V =
_
_
| (x, )JxJ
Neka je | (x, ) 0, (x, ) R
2
Ako je oblast V = (x, , z) R
3
: (x, )
R
2
, | (x, ) z 0 onda je zapremina
V =
_
_
| (x, )JxJ
3.1.3 Transformacija koordinata
Neka je funkcija | : O R, R
2
, neprekidna nad ogranienom zatvorenom
oblau O x ravni i neka je O
1
ograniena zatvorena oblast tv ravni.
34
Matematika 3 3.1. DVOSTRUKI INTEGRAL
Neka je data neprekidno diferencijabilna transformacija jednainama
x = x(t, v), = (t, v), (t, v) O
1
koja preslikava oblast O
o
1
bijektivno na O
o
Ako je Jakobijan transformacije
)(t, v) =
(x, )
(t, v)
=
x
t
x
v
t
v
= 0, (t, v) O
o
1
onda je
_
_
| (x, )JxJ =
_
_
| (x(t, v), (t, v))[)(t, v)[JtJv
Polarne koordinate
x = cos ,
= sin ,
[0, ), , [0, 2]
3.1.4 Primena u inenjersknim naukama
Neka je (x, ) gustina ploe O R
2
u taki (x, ) O
Masa n ploe O R
2
data je sa
n =
_ _
O
(x, )JxJ
Teite (x
i
,
i
) ploe O R
2
ima koordinate
x
i
=
1
n
_ _
O
x(x, )JxJ,
i
=
1
n
_ _
O
(x, )JxJ
Momenti inercije ploe O R
2
u odnosu na ose Ox i O su dat je formulom
|
x
=
_ _
V
2
(x, )JxJ, |
=
_ _
V
x
2
(x, )JxJ
Moment inercije ploe O R
2
u odnosu na koordinatni poetak dat je formulom
|
O
=
_ _
O
_
(x
2
+
2
)(x, )JxJ
35
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
3.2 Trostruki integral
3.2.1 Denicija trostrukog integrala
Neka je funkcija | : V R, V R
3
, ograniena nad V, gde je V ograniena i
zatvorena oblast. Izvrimo podelu = V
1
, V
2
, , V
i
skupa V na konaan broj
skupova V
i
, i = 1, , i, i u svakom skupu V
i
izaberimo taku ^
i
Skup V
i
ima
dijametar J(V
i
) i zapreminu V
i
Parametar podele je () = max
1ii
J(V
i
) Broj
(| , ) =
i
_
i=1
| (^
i
)V
i
nazivamo integralnom sumom funkcije | po podeli i izboru taaka ^
i
, i =
1, 2, , i
Ako za svaku podelu i izbor taaka ^
i
, i = 1, , i, postoji jedinstvena
granina vrednost integralne sume kad () 0 i i onda se ta granina
vrednost naziva trostruki integral funkcije | (x, , z) nad oblau V i oznaava sa
_ _
V
_
| (x, , z)JV ili
_ _
V
_
| (x, , z)JxJJz
Kae se da je funkcija | (x, , z) integrabilna nad V
3.2.2 Osobine trostrukog integrala
Neprekidna funkcija | = | (x, , z) nad zatvorenom oblau V je integrabilna nad V
Neka su V, V
1
, V
2
R
3
zatvorene oblasti i neka postoje integrali
__
V
_
| (x, , z)JxJJz,
__
V
1
_
| (x, , z)JxJJz,
__
V
2
_
| (x, , z)JxJJz i
__
V
_
j(x, , z)JxJJz Tada vae sledee
osobine:
__
V
_ _
| (x, , z) +j(x, , z)
_
JxJJz =
__
V
_
| (x, , z)JxJJz +
__
V
_
j(x, , z)JxJJz,
, R;
__
V
_
| (x, , z)JxJJz =
__
V
1
_
| (x, , z)JxJJz +
__
V
2
_
| (x, , z)JxJJz, gde je
V = V
1
V
2
i V
1
i V
2
nemaju zajednikih unutranjih taaka.
Neka su funkcije z
1
, z
2
: R, R
2
, neprekidne nad skupom i neka je
V = (x, , z) R
3
: (x, ) , z
1
(x, ) z z
2
(x, ) Tada je
_ _
V
_
| (x, , z)JxJJz =
_
_
_
z
2
(x,)
_
z
1
(x,)
| (x, , z)Jz
_
JxJ
Zapremina V tela V R
3
data je integralom
V =
_ _
V
_
JxJJz
36
Matematika 3 3.2. TROSTRUKI INTEGRAL
3.2.3 Transformacije koordinata
Neka je funkcija | : O R, R
3
, neprekidna nad ogranienom zatvorenom
oblau O i neka je O
1
R
3
ograniena zatvorena oblast.
Neka je data neprekidno diferencijabilna transformacija jednainama
x = x(t, v), = (t, v), (t, v) O
1
koja preslikava oblast O
o
1
bijektivno na O
o
Ako je Jakobijan transformacije
)(t, v, i) =
(x, , z)
(t, v, i)
=
x
t
x
v
x
i
t
v
i
z
t
z
v
z
i
= 0, (t, v, i) O
o
1
,
onda je
_ _
V
_
| (x, , z)JxJJz =
_ _
C
_
| (x(t, v, i), (t, v, i), z(t, v, i))[)(t, v, i)[JtJvJi
Sferne koordinate
x = : cos , sin
= : sin , sin
z = : cos
: 0, [0, ], , [0, 2]
Cilindrine koordinate
x = cos ,
= sin ,
z = z
[0, ), , [0, 2], z R
3.2.4 Primena u inenjersknim naukama
Neka je (x, , z) gustina tela V R
3
u taki (x, , z) V
Masa n tela V R
3
data je sa
n =
_ _
V
_
(x, , z)JxJJz
Teite (x
i
,
i
, z
i
) tela V R
3
ima koordinate
x
i
=
1
n
_ _
V
_
x(x, , z)JxJJz,
i
=
1
n
_ _
V
_
(x, , z)JxJJz,
z
i
=
1
n
_ _
V
_
z(x, , z)JxJJz
37
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
Moment inercije tela V R
3
u odnosu na ravan Oz dat je formulom
|
z
=
_ _
V
_
x
2
(x, , z)JxJJz
Moment inercije tela V R
3
u odnosu na osu Oz dat je formulom
|
z
=
_ _
V
_
(x
2
+
2
)(x, , z)JxJJz
Moment inercije tela V R
3
u odnosu na koordinatni poetak dat je formulom
|
O
=
_ _
V
_
(x
2
+
2
+z
2
)(x, , z)JxJJz
38
Matematika 3 3.3. ZADACI ZA VEBU
3.3 Zadaci za vebu
1. Neka je data funkcija | (x, ) = x
2
2
i oblast = (x, ) R
2
: 0 x
2, 0 1 Izraunati po deniciji integral | =
_
_
| (x, )JxJ
Data funkcija je neprekidna nad zatvorenom oblau , a samim tim i integra-
bilna. Granina vrednost integralne sume, kad () 0, je onda jedinstvena
za svaku podelu oblasti i izbor taaka.
Prave x
i
=
2i
i
,
i
=
2i
i
, i = 0, 1, , i, vre podelu kvadrata na i
2
kvadrata
i
= [
2(i1)
i
,
2i
i
] [
1
i
,
i
], i = 1, , i, = 1, , i
Povrina posmatranih pravougaonika
i
i parametar podele su
i
=
2
i
1
i
=
2
i
2
() =
5
i
Ako i , onda () 0 Izaberimo u svakom kvadratu
i
taku ^
i
(
2i
i
,
i
)
| =
_
_
x
2
2
JxJ = lim
i
i
_
i=1
i
_
=1
| (^
i
)
i
= lim
i
i
_
i=1
i
_
=1
4i
2
i
2
2
i
2
2
i
2
= lim
i
8
i
6
i
_
i=1
i
2
i
_
=1
2
= lim
i
8
i
6
i(i+1)(2i+1)
6
i(i+1)(2i+1)
6
=
8
9
2. Izraunati | =
_
_
(x
2
+)JxJ, ako je
= (x, ) R
2
: 1 x 5, 1 2
.
| =
5
_
1
Jx
2
_
1
(x
2
+)J =
5
_
1
(x
2
+
1
2
2
)[
=2
=1
Jx
=
5
_
1
(x
2
+
3
2
)Jx = (
1
3
x
3
+
3
2
x)[
5
1
=
142
3
cos , sin ,
sin , cos ,
= cos
2
, + sin , =
4. Izraunati dvostruki integral | =
_
_
(x
2
+
2
)JxJ ako je
= (x, ) R
2
: 1 x
2
16, 0 <
x
3x
39
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
Prelaskom na polarne koordinate dobijamo
| =
_
_
(x
2
+
2
)JxJ =
3
_
6
J,
4
_
1
3
J
= ,[
1
4
4
[
4
1
=
32
3
5. Izraunati dvostruki integral | =
_
_
(x +)JxJ ako je
= (x, ) R
2
: x 3, 1 x + 3
Ako se uvede smena t =
x
i v = x + onda je x =
tv
t+1
, =
v
t+1
, onda je
)(t, v) =
v
(t+1)
2
t
t+1
v
(t+1)
2
1
t+1
=
v
(t+1)
2
| =
_
_
(x +)JxJ =
3
_
1
1
(t + 1)
2
Jt
3
_
1
v
2
Jv = (
1
t + 1
)[
3
1
1
3
v
3
[
3
1
=
13
6
6. Izraunati povrinu gure
= (x, ) R
2
:
x
2
9
+
2
16
1, 0 x
Neka je
x = 3 cos ,
= 4 sin , (, ,) [0, 1] [
4
, ]
onda je
)(, ,) =
(x, )
(, ,)
=
3 cos , 3 sin ,
4 sin , 4 cos ,
= 12
i
=
4
J,
1
_
0
12J = ,[
1
2
2
[
1
0
=
3
8
40
Matematika 3 3.3. ZADACI ZA VEBU
7. Izraunati povrinu gure
= (x, ) R
2
: 1 x
2
3
+
2
3
4
Neka je
x = cos
3
,
= sin
3
, (:, ,) [0, ) [0, 2] : 1 : 8
Jakobijan uvedene transformacije je
)(, ,) =
(x, )
(, ,)
cos
3
, 3 cos
2
, sin ,
sin
3
, 3 sin
2
, cos ,
= 3 sin
2
, cos
2
,
= 3
2
_
0
ii
2
, cos
2
,J,
8
_
1
:J: = 378
2
_
0
sin
2
, cos
2
,J,
189
2
2
_
0
sin
2
2,J,
=
189
4
2
_
0
(1 cos 4,)J, =
189
8
2
z 0
Oblast V je simetrina u odnosu na z ravan, a njena projekcija na x ravan
je
= (x, ) R
2
: x x
2
+
2
2x, 0
= (x, ) R
2
: x
2
+ ( 1)
1
1, x
2
+ ( 2)
2
4
V = 2
_
_
(x
2
+
2
)JxJ = 2
2
_
0
J,
4 sin ,
_
2 sin ,
:
3
J:
=
1
2
2
_
0
4
[
2
0
J, = 120
2
_
0
sin
4
,J,
= 120
2
_
0
_
1cos 2,
2
_
2
J, = 30
2
_
0
_
1 2 cos 2, + cos
2
2,
_
J, =
7
4
_
_
_
18 x
2
_
x
2
+
2
_
JxJ
=
2
_
0
J,
3
_
0
_
_
18
2
)J
=
2
_
0
J,
3
_
0
_
18
2
J
2
_
0
J,
3
_
0
2
J = 54(
2 1)
10. Odrediti teite homogene ploe oblika pravouglog trougla ije su katete
jednake 2 i 3
x
i
=
_
O
_
xJO
_
O
_
JO
=
_
O
_
xJO
_
O
_
JO
=
1
O
2
_
0
xJx
3
2
x
_
0
J =
4
3
,
i
=
_
O
_
JO
_
O
_
JO
=
1
3
3
_
0
J
2
_
2
3
Jx = 1
Znai (
4
3
, 1)
11. Izraunati | =
__
V
_
(2x + 3z
2
)JxJJz ako je V = (x, , z) R
3
: 0
x 2, 1 4, 2 z 3
| =
2
_
0
Jx
4
_
1
J
3
_
2
(2x + 3z
2
)Jz
=
2
_
0
Jx
4
_
1
_
(2x )z +z
3
_
[
z=3
z=2
J
=
2
_
0
Jx
4
_
1
(2x + 19)J
=
2
_
0
_
(2x + 19)
1
2
2
_
[
=4
=1
Jx
=
2
_
0
(4x
99
2
)Jx
=
_
x
2
99
2
x) [
2
0
Jx = 95
12. Izraunati | =
__
V
_
JxJJz, ako je
V = (x, , z) R
3
: 0 x 2, 1 2, 1 z 5 x
2
42
Matematika 3 3.3. ZADACI ZA VEBU
| =
_
_
JxJ
5x
2
2
_
1
Jz,
=
_
_
z[
z=5x
2
2
z=1
JxJ
=
_
_
(4 x
2
2
)JxJ
=
2
_
0
Jx
2
_
1
(4 x
2
2
)J
=
2
_
0
_
1
2
2
(4 x
2
)
1
4
4
_=2
=1
Jx
=
2
_
0
(
3
2
(4 x
2
)
15
4
)Jx
=
_
9
4
x
1
2
x
3
_2
0
=
3
2
13. Izraunati | =
__
V
_
(x + )JxJJz, ako je
V = (x, , z) R
3
: 0 x 2, 0 2, 1 z 4 x
Projekcija date oblasti na x-ravan je
= (x, ) R
2
: 0 x 2, 0 2, 1 4 x
= (x, ) R
2
: 0 x 2, 0 2, x + 3
| =
_
_
JxJ
4x
_
1
Jz,
=
_
_
(x +)z[
z=4x
z=1
JxJ
=
1
2
_
_
(x +)(4 x )JxJ
=
1
_
0
Jx
_
2
0
(4x + 4
2
x
2
2x
2
3
)J +
2
_
1
Jx
_
3x
0
(4x + 4
2
x
2
2x
2
3
)J
=
1
_
0
_
2x
2
+
4
3
1
2
x
2
2
3
x
3
1
4
4
_=1
=0
Jx +
2
_
1
_
2x
2
+
4
3
1
2
x
2
2
3
x
3
1
4
4
_=3x
=0
Jx
=
1
_
0
(
1
2
x
2
+
4
3
x
13
12
)Jx +
2
_
1
_
2x(3 x)
2
+
4
3
(3 x)
3
1
2
x
2
(3 x)
2
2
3
x(3 x)
3
1
4
(3 x)
4
_
Jx
=
14. Izraunati zapreminu oblasti
V = (x, , z) R
3
: 1 x
2
+
2
4, 0 x ,
_
x
2
+
2
z 2
_
x
2
+
2
43
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
V =
__
V
_
JxJJz =
_
_
_
2
x
2
+
2
_
x
2
+
2
Jz
_
JxJ
=
_
_ _
x
2
+
2
JxJ
=
2
_
0
J,
2
_
1
2
J
=
2
_
4
1
3
3
[
3
1
J, =
2
_
4
26
3
J,
=
26
3
,
4
=
13
6
15. Izraunati Jakobijan transformacije Dekartovih koordinata u sferne koordi-
nate.
) =
(x, , z)
(:, ,, )
=
= :
2
sin (cos
2
, sin
2
sin
2
, cos
2
cos
2
, cos
2
sin
2
, sin
2
)
= :
2
sin
_
sin
2
(cos
2
, + sin
2
,) + cos
2
(sin
2
, + cos
2
,)
_
= :
2
sin (sin
2
+ cos
2
) = :
2
sin
16. Izraunati zapreminu lopte
V = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
25
pomou trostrukog integrala.
Uvedimo sferne koordinate
x = : cos , sin
= : sin , sin (:, ,, ) [0, ) [0, 2] [0, ]
z = : cos
Tada iz nejednaine x
2
+
2
+z
2
25 dobijamo
:
2
cos
2
, sin
2
+:
2
sin
2
, sin
2
+:
2
cos
2
25
:
2
sin
2
(cos
2
, + sin
2
,) +:
2
cos
2
25
:
2
sin
2
+:
2
cos
2
25 :
2
25
Kako je : 0, to je 0 : 5, dok za , i ne postoje dodatna ogranienja.
V =
2
_
0
J,
_
0
sin J
5
_
0
:
2
J: = ,
2
[
0
(cos )
[
0
1
3
:
3
5
[
0
=
500
3
44
Matematika 3 3.3. ZADACI ZA VEBU
17. Izraunati | =
__
V
_
(x
2
+
2
4
+
z
2
4
)JxJJz, po oblasti
V = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
4
+
z
2
4
1
Predjimo na uoptene sferne koordinate
x = : cos , sin
= 2: sin , sin (:, ,, ) [0, 1] [0, 2] [0, ]
z = 2: cos
= 4:
2
sin
| = 4
2
_
0
J,
_
0
sin J
1
_
0
:
4
J: =
16
5
18. Izraunati
__
V
_
(x + +z)JxJJz, ako je
V = (x, , z) R
3
: x 2x, 1x 2x, 1x z 2x
Neka je t =
x
, v = x + i i = x ++z Jakobijan uvedene transformacije je
)(t, v, i) =
(x, , z)
(t, v, i)
=
1
(t,v,i)
(x,,z)
=
x
2
1
x
0
1 1 0
1 1 1
1
=
1
x+
x
2
=
x +
(x+)
2
x
2
=
x +
(1 +
x
)
2
=
v
(t + 1)
2
Tada je
_ _
V
_
(x + +z)JxJJz =
2
_
1
Jt
(t + 1)
2
2
_
1
vJv
2
_
1
iJi =
3
8
19. Nai teite homogenog tela gustine (x, , z) = 1 koje zauzima oblast
V = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
z
2
, x
2
+
2
+z
2
4, z 0
45
CHAPTER 3. VIESTRUKI INTEGRALI Matematika 3
Ako se uvedu sferne koordinate, onda je
(:, ,, ) [0, 2] [0, 2]
_
4
,
2
_
Masa tela je
n =
2
_
0
J,
2
_
4
sin J
2
_
0
:
2
J: = ,
2
[
0
(cos )
2
[
1
3
:
3
2
[
0
=
8
2
3
Koordinate teita su
x
i
=
1
n
__
V
_
xJxJJz =
1
n
2
_
0
cos ,J,
2
_
4
sin
2
J
2
_
0
:
3
J: = 0,
i
=
1
n
__
V
_
JxJJz =
1
n
2
_
0
sin ,J,
2
_
4
sin
2
J
2
_
0
:
3
J: = 0,
z
i
=
1
n
__
V
_
zJxJJz =
1
n
2
_
0
J,
2
_
4
sin cos J
2
_
0
:
3
J: =
3
4
20. Nai moment inercije homogenog tela gustine (x, , z) = 1 koje zauzima
oblast
V = (x, , z) [0, ) [0, ) [0, ) :;
x +
z 2
u odnosu na z osu.
Neka je
x = : cos
4
, sin
4
= : sin
4
, sin
4
(:, ,, ) [0, 4] [0, 2] [0, ]
z = : cos
4
Tada je,
|
z
=
__
V
_
(x
2
+
2
)JxJJz
= 16
2
_
0
sin
3
, cos
3
,(cos
8
, + sin
8
,)J,
2
_
0
cos
3
sin
15
J
4
_
0
:
4
J:
= 16
1
42
1
144
1024
5
=
512
945
46
Chapter 4
Krivolinijski i povrinski integral
4.1 Krivolinijski integral
4.1.1 Krive
Skup | R
3
je gladak ordanov luk ili prosta glatka kriva ako postoji interval
[o, l] i vektorska funkcija : : [o, l] R
3
za koje vai
(a) | = :(i) : i [o, l] = (x(i), (i), z(i)) R
3
: i [o, l];
(b) : je bijektivno preslikavanje skupa | na | (zbog injektivnosti, kriva ne preseca
samu sebe) ;
(c) : je neprekidno diferencijabilna;
(d) :
(i) =
0, tj. ( x(i), (i), z(i)) = (0, 0, 0) za svako i [o, l]
Kaemo da je tada sa
:(i) = x(i) +(i) +z(i)
l, i [o, l]
tj. sa
x = x(i), = (i), z = z(i), i [o, l]
data glatka parametrizacija krive |
Skup | R
3
je po delovima glatka kriva ako je
| = |
1
|
2
|
i
,
gde su |
1
, |
2
, , |
i
glatke krive i svaki par |
i
, |
J:(i)
Ji
Ji =
_
(x(i))
2
+ ( (i))
2
+ ( z(i))
2
Ji
Ako je | = |
1
|
i
po delovima glatka kriva, onda je
_
|
| (:)Jl =
_
|
1
| (:)Jl + +
_
|
i
| (:)Jl
4.1.4 Osobine
Neka za funkcije | , j : O R, O R
3
i putanju | O postoje integrali
_
|
| (:)Jl i
_
|
j(:)Jl Tada vai:
_
|
(| (:) +j(:))Jl =
_
|
| (:)Jl +
_
|
j(:)Jl, , R;
48
Matematika 3 4.1. KRIVOLINIJSKI INTEGRAL
Krivolinijski integral prve vrste ne zavisi od orijentacije krive.
Neka je | : O R, O R
3
, nenegativna neprekidna funkcija na putanji | O
Povrina cilindrine povri = (x, , z) R
3
: (x, ) |, 0 z | (x, ) je
=
_
|
| (x, )Jl
Duina l putanje | R
3
je
l =
_
|
Jl
Ako je | R
3
komad ice i ako je linearna gustina ice | poznata u svakoj
taki : onda je
n =
_
|
(:)Jl
masa ice |
4.1.5 Denicija krivolinijskog integrala vektorskog polja
Neka je
| = (P, O, P) vektorsko polje i | O orijentisana glatka kriva data sa
:(i) = (x(i), (i), z(i)) Ako je funkcija
|(:)
J:
Ji
integrabilna na intervalu [a, b], tada
odredjeni integral
_
|
|(:) J: =
l
_
o
|(:(i))
J:(i)
Ji
Ji
zovemo krivolinijski integral vektorskog polja
| (druge vrste) po | od take ^ = :(o)
do take B = :(l)
Ako je | = |
1
|
i
po delovima glatka kriva, onda je
_
|
| J: =
_
|
1
| J: + +
_
|
i
| J:,
gde su glatke krive |
1
, , |
i
saglasno orijentisane.
U ravni. Ako je
| = (P, O) vektorsko polje i | O orijentisana glatka kriva data
sa :(i) = (x(i), (i)), onda je
_
|
P(x, )Jx +O(x, )J =
l
_
o
_
P(x(i), (i))x(i) +O(x(i), (i)) (i)
_
Ji
49
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
4.1.6 Osobine krivolinijskog integrala
Neka je | O orijentisana glatka kriva,
| i
C su vektorska polja denisane na O i
postoje integrali
_
|
| J: i
_
|
| J: +
C J:
_
=
_
|
| J: +
_
|
C J:, , R
Krivolinijeski integral druge vrste zavisi od orijentacije krive, tj.
_
|(^B)
| J: =
_
|(B^)
| J:
Rad polja
| du luka | je krivolinijski integral
_
|
i O
x
t oivo:cio cJioi:tlo povczoio olloii O R
2
Poi:cloi
i Jovoloi tlov Jo iiicj:ol
_
(^B)
PJx +OJ, (^B) O, ic zovii oJ ptioic c Jo c
ipticio cJioloi
P
= O
x
Ooloz
Teorema 4.1.3 ^clo t t oivo:cio cJioi:tlo povczoio olloii O R
3
zoJoic
icp:cliJic |tiltic P, O i P, loc inot icp:cliJic po:tiolic izvoJc P
, P
z
, O
z
, O
x
,
P
x
, P
= O
x
, O
z
= P
, P
x
= P
z
50
Matematika 3 4.2. POVRINSKI INTEGRAL
4.1.8 Formula Grina
Teorema 4.1.4 ^clo c R
2
zoivo:cio olloi oj:oiicio zoivo:cionpo Jclovino
jloilon l:ivon lcz onop:cctoio | ^lo t |tiltic P, O, P
i O
x
icp:cliJic ioJ
i olo c l:ivo | o:iciiioio iolo Jo iolc olloii oiot o lcvc i:oic loJo c
| olilozi t Joion nc:t ioJo voi
_
|
PJx + OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
Sledea teorema pokazuje da formula Grina vai i u sluaju kada je viestruko
povezana oblast.
Teorema 4.1.5 ^clo c R
2
zoivo:cio vici:tlo povczoio olloi oj:oiicio
tiion zoivo:ciil po Jclovino jloilil l:ivil lcz onop:cctoio |
1
|
i
^lo
t |tiltic P, O, P
i O
x
icp:cliJic ioJ i olo c l:ivo | o:iciiioio iolo Jo
iolc olloii oiot o lcvc i:oic loJo c | olilozi t Joion nc:t ioJo voi
cJioloi
i
_
i=1
_
|
i
PJx +OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
Povrina gure R
2
ograniene zatvorenom putanjom | je
=
1
2
_
|
(xJ Jx)
4.2 Povrinski integral
4.2.1 Povri
Denicija 4.2.1 ltp R
3
c ordanova povr olo poioc olloi O R
2
i
|tiltic x, , z : O R zo loc voi
(o) = :(t, v) : (t, v) O = (x(t, v), (t, v), z(t, v)) R
3
: (t, v) O;
(l) x, i z t licltic ltpo O io
Kaemo da je
rub oblasti O
Denicija 4.2.2 o:Joiovo pov: = :(t, v) : (t, v) O c glatka olo voi
(o)
:
t
i
:
v
t icp:cliJic |tiltic
(l)
:
t
:
v
= 0
51
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
Uslov (l) ekvivalentan je uslovu
x
t
x
v
t
v
= 0,
x
t
x
v
z
t
z
v
= 0 ili
t
v
z
t
z
v
= 0
u oblasti O
Kaemo da je sa
x = x(t, v), = (t, v), z = z(t, v), (t, v) O
data glatka parametrizacija povri
Specijalni sluaj je povr eksplicitno zadata jednainom z = z(x, ), (x, ) O
Za ovako zadatu povr je
x = t, = v, z = z(t, v), (t, v) O
Ako su izvodi z
x
i z
i
i
zo i =
i
c ili p:ozoi ltp ili l:ivo loo p:ipoJo zocJiilo iviti pov:i
i
i
_
| (x, , z)J, je denisan sa
_
_
| (:)J =
_
O
_
| (:(t, v))
:
t
:
v
JtJv
Ako je =
l
i=1
po delovima glatka povr sa glatkim delovima
1
, ,
l
, tada je
_
_
| (:)J =
_
1
_
| (:)J +
_
2
_
| (:)J
_
l
_
| (:)J
4.2.4 Osobine povrinskog integrala skalarne funkcije
Povrinski integral prve vrste je linearan tj. vai
_
_
(| (:) +j(:))J =
_
_
| (:)J +
_
_
j(:)J, , R
Za povrinu glatke povri R
3
ograniene po delovima glatkom krivom vai
=
_
_
J
Ako je (x, , z) povrinska gustina mase n rasporedjene neprekidno po glatkoj povri
onda je
n =
_
_
(x, , z)J
Teite (x
i
,
i
, z
i
) glatke povri ograniene po delovima glatkom krivom ima ko-
ordinate
x
i
=
1
n
_
_
x(x, , z)J,
i
=
1
n
_
_
(x, , z)J, z
i
=
1
n
_
_
z(x, , z)J
Neka je po delovima glatka povr koja se izdvajanjem konanog broja taaka i
krivih svodi na uniju glatkih povri
1
,
2
, ,
l
, i neka je | : R, R
3
,
ograniena nad Tada je, po deniciji,
_
_
| (:)J =
l
_
i=1
_
i
_
| (:)J
53
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
4.2.5 Denicija povrinskog integrala vektorske funkcije
Neka je
| = (P, O, P) vektorska funkcija denisana i ograniena nad O
1
i O
1
glatka orijentisana povr data parametrizacijom
: = (x(t, v), (t, v), z(t, v)), (t, v) O tj.
x = x(t, v), = (t, v), z = z(t, v), (t, v) O
Ako je i
0
= (cos , cos , cos ) jedinini vektor normale na povr, onda je povrinski
integral vektorskog polja
| po povri denisan sa
_
_
|(:)J
=
_
O
_
|(:(t, v))
_
:
t
:
v
_
JtJv
Ako je =
1
l
po delovima glatka orijentisana povr, onda je
_
_
|(:)J
=
_
1
_
|(:)J
+ +
_
l
_
|(:)J
4.2.6 Osobine
Neka je data glatka povr jednainom z = z(x, ), (x, ) R
2
, gde je
z neprekidno diferencijabilna funkcija na Pretpostavimo da vrimo integraciju po
onoj strani povri kod koje vektor normale, povuen u proizvoljnoj taki povri, zaklapa
otar ugao sa pozitivnim delom z-ose. Neka je na povri denisana neprekidna
funkcija | (x, , z) Tada je
_
_
| (x, , z)JxJ =
_
_
| (x, , z(x, ))JxJ
Ako se integracija vri po onoj strani povri kod koje je ugao izmedu normale u
proizvoljnoj taki povri i z-ose tup onda je
_
_
| (x, , z)JxJ =
_
_
| (x, , z(x, ))JxJ
Protok (uks) vektora
| kroz orijentisanu povr je povrinski integral
_
_
| i
0
J
4.2.7 Formula Stoksa
Neka je po delovima glatka orijentisana povr ograniena zatvorenom putanjom |
Kriva i povr su orijentisane tako da prilikom obilaenja povri po krivoj | take
povri ostaju sa leve strane gledano sa kraja vektora normale na povr.
54
Matematika 3 4.2. POVRINSKI INTEGRAL
Skalarni oblik. Neka su funkcije P(x, , z), O(x, , z) i P(x, , z) neprekidne i imaju
neprekidne prve parcijalne izvode u nekoj okolini povri Tada vai jednakost
_
|
PJx +OJ +PJz =
_
_
(P
O
z
)JJz + (P
z
P
x
)JxJz + (O
x
P
)JxJ
=
_
z
P O P
J
Vektorski oblik. Ako je vektorska funkcija
| = (P, O, P) neprekidno diferencijabilna
na , tada vai
_
|
| J: =
_
_
(
|)J
, i P
z
Ako je povrinski integral po
spoljanjoj strani povri onda je
_
_
PJJz +OJzJx +PJxJ =
_ _
V
_
(P
x
+O
+P
z
)JxJJz
Vektorski oblik. Ako je vektorska funkcija
| = (P, O, P) neprekidno diferencijabilna
i i
0
jedinini vektor normale na , tada je
_ _
V
_
|JV =
_
_
|J
55
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
4.3 Zadaci
1. Dati ekvivalentnu deniciju krivolinijskog integrala prve vrste uz pomo in-
tegralne sume.
Neka je interval [, ] podeljen na i podintervala
[, ] = [i
0
, i
1
] [i
1
, i
2
] [i
i2
, i
i1
] [i
i1
, i
i
],
gde je = i
0
< i
1
< < i
i1
< i
i
< < i
i
= Svakoj vrednosti i
i
,
i = 0, 1, , i, odgovara na putanji | taka
i
(x(i
i
), (i
i
), z(i
i
)) Oznaimo sa
l
i
duinu luka
i1
i
putanje | Na svakom intervalu [i
i1
, i
i
], i = 1, , i,
izaberimo vrednost
i
parametra i kojoj odgovara taka ^
i
(
i
,
i
,
i
), gde je
i
= x(
i
),
i
= (
i
),
i
= z(
i
) Sastavimo integralnu sumu
(| , |) =
i
_
i=1
| (
i
,
i
,
i
)l
i
4
,
5
3
]
Kako je x(i) = 2(1 cos i), (i) = osin i to je
l =
_
|
Jl =
5
3
_
|:ot4
_
o
2
(1 cos i)
2
+o
2
sin
2
iJi
= 2
2
5
3
_
1 cos iJi = 4
5
3
_
4
[ sin
i
2
[
= 8
5
3
_
4
sin tJt = 8 cos t[
5
3
4
= 4(
2 1)
3. Izraunati duinu dela cilindrine zavojnice
| = (x, , z) R
3
: x = 3 cos i, = 3 sin i, z = 2i, 0 i 4
56
Matematika 3 4.3. ZADACI
Iz x(i) = 3 sin i, (i) = 3 cos i i z(i) = 2 sledi
_
(x(i))
2
+ ( (i))
2
+ ( z(i))
2
i
l =
_
|
Jl =
2
_
0
_
9 sin
2
i + 9 cos
2
i + 4Ji =
13
4
_
0
Ji = 4
13
4. Izraunati | =
_
|
(x
2
2)Jl, gde je | du ^B, gde je ^(2, 5) i B(1, 1)
Glatka parametirzacija dui ^B data je sa
x = i + 1, = 6i 1, 0 i 1,
odakle je
_
( x(i))
2
+ ( (i))
2
=
1 + 36 =
37
_
^B
(x
2
2)Jl =
1
_
0
_
(i + 1)
2
(6i 1) 2(6i 1)
_
Ji
=
1
_
0
(6i
3
+ 11i
2
8i + 1)Ji
=
37
_
3
2
i
4
+
11
3
i
3
4i
2
+i
_
[
1
0
=
13
37
6
5. Izraunati | =
_
|
(x )Jl, po duini polukrunice
| = (x, ) R
2
: x
2
+ ( 1)
2
= 4, x 0
Jedna glatka parametirzacija krunice je
| = (x, ) R
2
: x = 2 cos i, = 2 sin i + 1, 0 i
Za datu parametrizaciju je
_
( x(i))
2
+ ( (i))
2
=
_
4 sin
2
i + 4 cos
2
i = 2
_
|
(x )Jl =
2
_
2
(2 cos i 2 sin i 1)2Ji = 2
_
2 sin i 2 cos i
_
[
2
= 8
6. Izraunati povrinu povri
= (x, , z) R
3
: x
2
+
2
= 4, 0, 0 z
_
9 x
2
2
57
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
Projekcija date povri u x ravan je kriva
| = (x, ) R
2
: x = 2 cos i, = 2 sin i, 0 i
Onda je x(i) = 2 sin i, (i) = 2 cos i i
_
(x(i))
2
+ ( (i))
2
= 2
=
_
|
_
9 x
2
2
Jl = 2
_
0
9 4Ji = 2
13
7. Nai masu ice
| = (x, , z) R
3
: x = c
i
cos i, = c
i
sin i, z = c
i
, 0 i 5,
ako je (x, , z) =
1
x
2
+
2
+z
2
gustina ice u taki ^(x, , z)
Za datu parametrizaciju je x(i) = c
i
(cos i sin i), (i) = c
i
(sin i +cos i),
z(i) = c
i
i (i) =
1
2c
2i
n =
_
|
Jl =
1
2
5
_
0
c
2i
_
c
2i
_
(cos i sin i)
2
+ (sin i + cos i)
2
+ 1
_
Ji
=
3
2
5
_
0
c
i
Ji =
3
2
(1 c
5
)
8. Napisati ekvivalentnu deniciju krivolinijskog integrala druge vrste, koristei
integralnu sumu.
Neka su funkcije P, O, P : O R, O R
3
, ograniene na putanji | O,
datoj u parametarskom obliku jednainama
x = x(i), = (i), z = z(i), i , (4.1)
i orijentisanoj od take ^(x(), (), z()) prema taki B(x(), (), z())
Neka je
[, ] = [i
0
, i
1
] [i
1
, i
2
] [i
i2
, i
i1
] [i
i1
, i
i
],
gde je = i
0
< i
1
< < i
i1
< i
i
< < i
i
= Svakoj vrednosti
i
i
, i = 0, 1, , i, odgovara na putanji | taka
i
(x
i
,
i
, z
i
), gde je x
i
= x(i
i
),
i
= (i
i
), z
i
= z(i
i
) Oznaimo sa l
i
duinu luka
i1
i
putanje | Na
svakom intervalu [i
i1
, i
i
] izaberimo vrednost
i
parametra i kojoj odgovara taka
^
i
(
i
,
i
,
i
), gde je
i
= x(
i
),
i
= (
i
),
i
= z(i
i
) Neka je x
i
= x
i
x
i1
,
i
=
i
i1
, z
i
= z
i
z
i1
Sastavimo integralne sume
58
Matematika 3 4.3. ZADACI
x
(P, |) =
i
_
i=1
P(
i
,
i
,
i
)x
i
,
(O, |) =
i
_
i=1
O(
i
,
i
,
i
)
i
i
z
(P, |) =
i
_
i=1
P(
i
,
i
,
i
)z
i
(O, |) i
z
(P, |), respek-
tivno, kad i i max l
i
0, onda se te granine vrednosti redom nazivaju
krivolinijski integral druge vrste funkcije P po koordinati x i krivolinijski in-
tegral druge vrste funkcije O po koordinati i krivolinijski integral druge vrste
funkcije P po koordinati z, du putanje | i oznaavaju se sa
_
|
P(x, , z)Jx,
_
|
O(x, , z)J i
_
|
P(x, , z)Jz Opti krivolinijski integral druge vrste je den-
isan sa
_
|
PJx +OJ +PJz =
_
|
PJx +
_
|
OJ +
_
|
PJz
9. Izraunati | =
_
|
(x, 2)J:, ako je | =
^B, gde je ^(2, 3) i B(4, 2)
Ako je parametrizacija vektora
^B data sa
^B = (x, ) R
2
: x = 2i + 2, = 5i 3, 0 i 1,
onda je Jx = 2Ji i J = 5Ji
| =
(
_
^B
(2i + 2)2 + 2(5i 3)5)Ji = (27i
2
26i)[
1
0
= 1
10. Izraunati | =
_
|
(, 0)J:, ako je elipsa | = (x, ) R
2
:
x
2
25
+
2
36
= 1
negativno orijentisana.
Neka je | = (x, ) R
2
: x = 5 cos i, = 6 sin i, 0 i 2 Tada je
Jx = 5 sin iJi, J = 6 cos iJi
| =
0
_
2
30 sin
2
iJi = 30
0
_
2
1 cos 2i
2
Ji = 30
59
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
11. Izraunati | =
_
|
(, z, x)J:, ako je putanja
| = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
= 4, x + +z = 4
orijentisana od take ^(2, 0, 2) prema taki B(0, 2, 2), posmatrano na kraem
luku |(^B) krive |
Iz parametrizacije | = (x, , z) R
3
: x = 2 cos i, = 2 sin i, z =
4 x = 4 2 cos i 2 sin i, 0 i 2, sledi Jx = 2 sin iJi,
J = 2 cos iJi, i Jz = 2(sin i cos i)Ji Za dati smer integracije (ako je i = 0
dobija se taka ^, a ako je i =
2
taka B) je
| =
2
_
0
(4 sin
2
i + 8 cos i 4 cos
2
i 4 sin i cos i + 4 sin i cos i 4 cos
2
i)Ji
= 4
2
_
0
(cos
2
i 2 cos i + 1)Ji = 4
2
_
0
1+cos 2i
2
Ji + 8
2
_
0
cos iJi 4
2
_
0
Ji
= 2i
2
[
0
sin 2i
2
[
0
+8 sin i
2
[
0
4i
2
[
0
= 12
12. Izraunati | =
_
|
(
2
, z
2
, x
2
) (Jx, J, Jz), ako je putanja
| = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
= 9, x
2
+
2
= 3x, z 0
orijentisana od take ^(3, 0, 0) prema taki B(
3
2
,
3
2
,
3
2
), posmatrano na luku
|(^B) krive | za koji je 0
Projekcija krive | na ravan xO je krunica (x
3
2
)
2
+
2
=
9
4
2
=
_
9
2
(1 cos i) =
_
9 sin
2 i
2
= 3 sin
i
2
,
i [0, 2], i smer integracije je od
i = 0 prema i =
2
onda je
| =
27
8
2
_
0
sin
2
i sin iJi +
27
2
2
_
0
sin
2 i
2
cos iJi +
27
8
2
_
0
(1 +2 cos i +cos
2
i) cos
i
2
Ji
=
27
4
13. Izraunati
_
|
xJx +zJ +xzJz, gde je putanja
| = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
= 4, x + 2 = 0
pozitivno orijentisana ako se posmatra sa pozitivnog dela -ose.
Ako uvedemo parametrizaciju
60
Matematika 3 4.3. ZADACI
| = (x, , z) R
3
: = x + 2, x
2
+ (x + 2)
2
+ z
2
= 4
= (x, , z) R
3
: = x + 2, (x + 1)
2
+
z
2
2
= 1
= (x, , z) R
3
: x + 1 = cos i,
z
2
= sin i, = x + 2 = cos i + 1, i
[0, 2],
onda je
| =
2
_
0
_
(cos i 1)(cos i + 1)(sini) + (cos i + 1)
2 sin i(sin i)
+ (cos i 1)
2 sin i
2 cos i
_
Ji =
2
14. Izraunati | =
_
|
xJx +zJ +xJz, gde je putanja
| = (x, , z) R
3
: x
2
+ (z 1)
2
= 1, x
2
+
2
+z
2
= 2
pozitivno orijentisana ako se posmatra sa pozitivnog dela z-ose.
Projekcija date krive na zOx ravan je
C = (z, x) R
2
: x
2
+z
2
= 2z, x
2
+z
2
2
= (z, x) R
2
: x
2
+ (z 1)
2
= 1, 0 z 1
= (z, x) R
2
: z 1 = cos i, x = sin i,
i [
2
,
3
2
]
Podeliemo krivu | na dve krive ije su parametrizacije
|
1
= (x, , z) R
3
: z = 1 + cos i, x = sin i, =
2 x
2
z
2
,
2
i
3
2
= (x, , z) R
3
: z = 1 +cos i, x = sin i, =
2 cos i,
2
i
3
2
i
|
2
= (x, , z) R
3
: z = 1 + cos i, x = sin i, =
2 x
2
z
2
,
2
i
3
2
= (x, , z) R
3
: z = 1 + cos i, x = sin i, =
2 cos i,
2
i
3
2
Tada je
| =
_
|
1
xJx +zJ +xJz +
_
|
2
xJx +zJ +xJz
=
3
2
_
2
_
sin i
2 cos i
sin
2
i
_
Ji
+
2
_
3
2
_
sin i
2 cos i
sin
2
i
_
Ji = 0
15. Izraunati | =
_
|
(3x
2
z
x
2
+
2
)Jx + (3
2
z +
x
x
2
+
2
)J + (x
3
+
3
)Jz, gde je
putanja | = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
= z, x
2
+
2
+ z = 2 orijentisana u
smeru kretanja kazaljke na satu, ako se posmatra sa pozitivnog dela z-ose.
Putanja | je krunica koja je presek datih paraboloida ije su jednaine x
2
+
2
= z i x
2
+
2
= 2 z, tj. | = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
= 1, z = 1 =
(x, , z) R
3
: x = cos i, = sin i, z = 1, i [0, 2]
61
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
Kako je x
(i) = sin i,
(i) = cos i i z
(i) = 0, to je
| =
2
_
0
_
(3 cos
2
i sin i)(sin i) +(3 sin
2
i +cos i) cos i +(cos
3
i +sin
3
i) 0
_
Ji
= 3
2
_
0
cos
2
i sin iJi +
2
_
0
sin
2
iJi + 3
2
_
0
sin
2
i cos iJi +
2
_
0
cos
2
iJi
= 0 +
2
_
0
sin
2
iJi + 0 +
2
_
0
cos
2
iJi =
2
_
0
Ji = 2
16. Izraunati | =
_
(^B)
xzJx+zJ
x
2
+
2
+
_
x
2
+
2
Jz, gde je ^(0, 1, 2) i B(1, 2, 4)
Kako je P =
xz
x
2
+
2
, O =
z
x
2
+
2
, P =
_
x
2
+
2
, to je
P
= O
x
=
xz
(x
2
+
2
)
3
2
, P
z
= P
x
=
x
_
x
2
+
2
i O
z
= P
=
_
x
2
+
2
i
2
+ 1
+
2
_
1
2iJi
i
2
+ 1
+
4
_
2
5Ji = ln 5 + 2
5
17. Nai funkciju V iji je totalni diferencijal prvog reda JV = 2xJx+x
2
J+Jz,
a zatim izraunati | =
_
(^B)
2xJx +x
2
J +Jz, gde je ^(1, 1, 2) i B(2, 1, 3)
Neka je P = 2x, O = x
2
i P = 1 Kako je P
= O
x
= 2x, P
z
= P
x
= 0,
O
z
= P
x
= 0 i funkcije P, O, P, P
, O
x
, P
z
, P
x
, O
z
, P
su neprekidne u R
3
to
62
Matematika 3 4.3. ZADACI
postoji funkcija V takva da je V
x
= 2x, V
= x
2
i V
z
= 1
V
x
= 2x V
= x
2
V
z
= 1
V
x
= 2x
V(x, , z) = x
2
+,(, z)
V
= x
2
+,
(, z)
,
(, z) = 0
,(, z) = (z)
V = x
2
+(z)
V
z
=
z
(z)
z
(z) = 1
(z) = z +C
V(x, , z) = x
2
+z +C
Kako je | =
_
(^B)
JV, to je
| = V(2, 1, 3) V(1, 1, 2) = 7 1 = 6
18. Za polje
| : O R
3
, O R
3
i putanju | O R
3
dati formulaciju
Teoreme 4.1.1 u razvijenom obliku.
Ako su funkcije P, O, P : O R, O R
3
, neprekidne na otvorenoj oblasti O,
onda su sledea tvrdenja medusobno ekvivalentna:
Postoji funkcija V : O R sa neprekidnim parcijalnim izvodima takva da
je
JV = PJx +OJ +PJz
i vai da je
_
(^B)
PJx +OJ +PJz = V(B) V(^)
Za svaku zatvorenu putanju | O,
_
|
PJx +OJ +PJz = 0
Krivolinijski integral
_
(^B)
PJx + OJ + PJz, (^B) O, ne zavisi od
putanje integracije, nego samo od taaka ^ i B
19. Neka je R
2
zatvorena jednostruko povezana oblast ograniena zatvorenom
putanjom | koja
(a) ima presek sa pravama paralelnim koordinatnim osama u najvie dve
take ili
63
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
(b) postoji prava paralelna jednoj od koordinatnih osa koja see krivu | u
vie od dve take.
Ako su funkcije P, O, P
i O
x
neprekidne nad i ako je kriva | pozitivno
orijentisana. tada vai jednakost
_
|
PJx +OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
(4.2)
. Dokazati!
Ooloz
(o)
_
_
P
JxJ =
l
_
o
Jx
,
2
(x)
_
,
1
(x)
P
J
=
l
_
o
P(x, )[
=,
2
(x)
=,
1
(x)
Jx
=
l
_
o
P(x, ,
2
(x)) P(x, ,
1
(x)Jx
=
l
_
o
P(x, ,
1
(x))Jx
l
_
o
P(x, ,
2
(x))Jx
=
_
|
1
P(x, )Jx
_
|
2
P(x, )Jx
=
_
|
P(x, )Jx
STAVI SLIKU!!!!
_
_
O
x
JxJ =
J
_
t
J
2
(x)
_
1
()
O
x
Jx
=
J
_
t
O(x, )[
x=
2
()
x=
1
()
J
=
J
_
t
O(
2
(), ) O(
1
(), )J
=
t
_
J
O(
1
(), )J +
J
_
t
O(
2
(), )J
=
_
C
1
O(x, )J +
_
C
2
O(x, )J
=
_
|
O(x, )J
STAVI SLIKU!!!!
Sabiranjem dobijenih jednakosti dobijamo
_
|
PJx +OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
(b) Pretpostavimo da je oblast jednaka uniji oblasti
1
i
2
, koje nemaju
zajednikih unutranjih taaka i presek im je du ^B, iji rubovi zadovoljavaju
osobinu (a) i time zadovoljavaju formulu Grina. Tada vai
_
|
1
^B
PJx + OJ =
_
1
_
(O
x
P
)JxJ
64
Matematika 3 4.3. ZADACI
_
|
2
B^
PJx +OJ =
_
2
_
(O
x
P
)JxJ
Sabiranjem prethodnih jednakosti dobija se
_
|
1
PJx+OJ+
_
^B
PJx+OJ+
_
|
2
PJx+OJ+
_
B^
PJx+OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
to je jednako sa
_
|
PJx +OJ =
_
_
(O
x
P
)JxJ
Izvrimo podelu =
1
,
2
, ,
i
povri na konaan broj disjunktnih
povri
i
, i = 1, , i, i u svakoj povri
i
izaberimo taku ^
i
i
Neka je
i
povrina povri
i
Elemenat
i
ima dijametar J(
i
) = max
x,
i
J(x, ) Parametar podele je () =
max
1ii
J(
i
) Broj
(| , ) =
i
_
i=1
| (^
i
)
i
nazivamo integralnom sumom funkcije | po podeli i izboru taaka ^
i
, i =
1, , i
Ako za svaku podelu i izbor taaka ^
i
, i = 1, , i, postoji jedinstvena
granina vrednost integralne sume (| , ) kad () 0 i i onda se
ta granina vrednost naziva povrinski integral funkcije | (x, , z) po povrini
povri ili povrinski integral prve vrste i oznaava sa
_
_
| (x, , z)J
21. Izraunati | =
_
_
(x
2
+ 2 z)J, ako je
= (x, , z) R
3
: x + +z = 3, x 0, 0, z 0
Kako je pramatrizaija date povrxi data sa : = (x, , 3 x ) , (x, ) ,
= (x, ) R
2
: 0 x 1, 0 1 x,
65
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
to je
:
x
:
l
1 0 1
0 1 1
= (1, 1, 1) i [:
x
:
[ =
3
| =
_
_
(x
2
+ 2 z)J =
_
_
(x
2
+ 2 (3 x ))
3JxJ
=
3
1
_
0
Jx
1x
_
0
(x
2
+ 3 +x 3)J =
1
_
0
(x
3
+
3
2
x
2
+x
3
2
) = 0
22. Izraunati povrinu povri
= (x, , z) R
3
:
3
3
(x
2
+
2
) = z
2
, x
2
+
2
+z
2
1, z 0
Ako predjemo na sferne koordinate, za =
6
, dobijamo
: =
_
1
2
: cos ,,
1
2
: sin ,,
3
2
:
_
,
gde je , [0, 2], : [0, 1] i Za datu parametrizaciju je
:
:
:
,
=
l
1
2
cos ,
1
2
sin ,
3
2
1
2
: sin ,
1
2
: cos , 0
=
_
1
2
:,
3
2
:, 0
_
,
odakle je [:
:
:
[ =
:
2
i
=
_
_
J =
_
O
_
[:
:
:
,
[J:J =
_
O
_
:
2
J:J, =
1
2
2
_
0
J,
1
_
0
:J: =
2
l
10 sin , sin 10 cos , sin 0
10 cos , cos 10 sin , cos 10 sin ,
= 100
_
cos , sin
2
, sin , sin
2
, sin cos
_
,
odakle je [:
:
:
[ = 100 sin i
=
_
_
J =
_
O
_
100 sin J,J = 100
2
_
0
J,
_
0
sin J
= 100 2 (cos )
0
= 400
66
Matematika 3 4.3. ZADACI
24. Napisati ekvivalentnu deniciju povrinskog integrala vektorske funkcije, ko-
ristei integralnu sumu.
Neka je funkcija | : R, R
3
, ograniena nad , gde je glatka
orijentisana povr. Izvrimo podelu =
1
,
2
, ,
i
povri na konaan
broj disjunktnih povri
i
, i = 1, , i, i u svakoj povri
i
izaberimo taku ^
i
Neka je
i
povrina projekcije povri
i
na x ravan. Ako u takama
i
vektor
normale zaklapa otar ugao sa pozitivnim delom z-ose onda se
i
uzima sa
pozitivnim predznakom, ako zaklapa tup ugao sa pozitivnim delom z-ose onda
se
i
uzima sa negativnim predznakom i ako je projekcija povri
i
kriva u
xO ravni onda je
i
= 0
Parametar podele je () = max
1ii
J(
i
), gde je J(
i
) dijametar povri
i
Broj
(| , ) =
i
_
i=1
| (^
i
)
i
nazivamo integralnom sumom funkcije | po podeli i izboru taaka ^
i
, i =
1, 2, , i
Ako za svaku podelu i izbor taaka ^
i
, i = 1, , i, postoji jedinstvena
granina vrednost integralne sume (| , ) kad () 0 i i onda se ta
granina vrednost naziva povrinski integral funkcije | (x, , z) po koordinatama
x i po izabranoj strani povri ili povrinski integral druge vrste i oznaava
sa
_
_
| (x, , z)JxJ
Analogno se deniu povrinski integral po koordinatama x, z i povrinski in-
tegral po koordinatama , z
Neka su funkcije P, O, P : R, R
3
, ograniene funkcije nad Tada
je opti povrinski integral po izabranoj strani povri denisan sa
_
_
PJJz +OJzJx +PJxJ =
_
_
PJJz +
_
_
OJzJx +
_
_
PJxJ
(4.3)
25. Izraunati | =
_
_
|J
,
| = (0, 0, x
2
2
), po strani povri
= (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
= 36, z 0,
iji vektor normale zaklapa tup ugao sa pozitivnim delom z ose.
Kako je : = (x, , 1x
2
2
) i ugao izmedju normale na izabranu stranu povri
i z-ose tup,
| =
_
_
x
2
2
(1 x
2
2
)JxJ,
gde je
= (x, ) R
2
: x
2
+
2
1
67
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
projekcija povri na x ravan.
Prelaskom na polarne koordinate je
| =
2
_
0
J,
6
_
0
:
5
cos
2
, sin
2
,
_
1 :
2
J: =
2
_
0
sin
2
2,J,
6
_
0
:
5
_
1 :
2
J: =
26. Izraunati | =
_
|
|(:)J:,
|(:) = (
2
z
2
, z
2
x
2
, x
2
2
), gde je luk | rub
oblasti
= (x, , z) R
3
: x + +z = 9, 0 x, , z 6
pozitivno orijentisana u odnosu na vektor normale koji gradi otar ugao sa
l
Za parametrizaciju :(x, ) = (x, , 9 x ), (x, ) i :
x
:
= (1, 1, 1),
koristei formulu Stoksa,
| =
_
2
z
2
z
2
x
2
x
2
=
_
_
(2 2z, 2z 2x, 2x 2)J
= 2
_
_
(9 x, 9 , x +) (1, 1, 1)JxJ = 2
_
_
18JxJ
= 36
_
_
JxJ = 36 = 36 (36 9) = 36 27 = 972
27. Izraunati | =
_
_
(1, 1, 1)J
1
= (x, , 0) : 1 x + 4, 1 x,
2
= (x, , 5) : 1 x + 4, 1 x,
3
= (x, 4 x, z) : 1 x 3, 0 z 5,
4
= (1, , z) : x = 1, 1 3, 0 z 5,
5
= (x, 1, z) : = 1, 1 x 3, 0 z 5
68
Matematika 3 4.3. ZADACI
Ako je
|
i
=
_
i
_
(1, 1, 1)J
, i = 1, 2, 3, 4, 5
onda je | = |
1
+|
2
+ |
3
+|
4
+|
5
|
1
=
_
z = 0,
i
1
= (0, 0, 1),
_
=
_
x
_
JxJ =
x
= 4
|
2
=
_
z = 2,
i
2
= (0, 0, 1),
_
=
_
x
_
JxJ =
x
= 4
|
3
=
_
x + = 4
i
3
= (1, 1, 0)
_
= 20
|
4
=
_
x = 1,
i
4
= (1, 0, 0),
_
=
_
z
_
=
4
= 10
|
5
=
_
= 1,
i
5
= (0, 1, 0),
_
=
_
zx
_
=
5
= 10
(b)
| =
_
_
JJz +JzJx +JxJ =
_
P = 1, O = 1, P = 1
P
x
= O
= P
z
= 0,
_
= 0
28. Izraunati | =
_
_
(xz, x, z)J
= x, P
z
=
i prema formuli Gausa je
| =
_ _
V
_
(z +x +)JxJJz =
_
_
JxJ
l
_
0
(x + +z)Jz,
gde je
= (x, ) R
2
: x
2
+
2
36, 0
projekcija oblasti V na x ravan.
69
CHAPTER 4. KRIVOLINIJSKI I POVRINSKI INTEGRAL Matematika 3
| =
_
_
_
5(x+)+
25
2
_
JxJ =
_
0
J,
6
_
0
_
5:(cos ,+sin ,)+
25
2
_
:J: = 720+225
29. Izraunati | =
_
_
(x
2
, z
2
, x
2
z)J
1
= (x, , z) R
3
: z = 0, x
2
+
2
9
i neka je
V = (x, , z) R
3
: x
2
+
2
+z
2
9, z 0
Tada je
1
rub oblasti V
Ako je
P = x
2
, O = z
2
, P = x
2
z,
onda je
P
x
=
2
, O
= z
2
, P
z
= x
2
i zadovoljeni su uslovi teoreme Gausa.
Znai,
| +
_
1
_
(x
2
, z
2
, x
2
z)J
=
_ _
V
_
(
2
+ z
2
+x
2
)JxJJz,
gde se povrinski integrali raunaju po spoljanjem delu povri
1
Vektor normale na
1
je i = (0, 0, 1), tako da je
_
1
_
x
2
JJz + z
2
JzJx +x
2
zJxJ = 0
Ako uvedemo sferne koordinate,
x = : cos , cos ,
= : sin , cos ,
z = : sin ,
0 : 3, 0
2
, 0 , < 2
onda je
_
_
(x
2
, z
2
, x
2
z)J
=
2
_
0
J,
2
_
0
cos J
o
_
0
:
4
J: 0 =
2
5
o
5
70
Chapter 5
Diferencijalne jednaine
5.1 Osnovni pojmovi i denicije
Jednaina koja sadri bar jedan izvod nepoznate funkcije koja zavisi od jedne ili vie
promenljivih se naziva diferencijalna jednaina.
Primer 5.1.1 lcJcc cJioiic t Ji|c:citiolic
(o)
(x) =
x
(l)
(x) x
(x) + 2p(x) = 0
(t)
2
t(x,,z)
x
2
+
2
t(x,,z)
2
+
2
t(x,,z)
z
2
= 0
(J) ,(i) +
2
,(i) = 0, toii
(c)
J
2
Jx
2
=
1
o
_
1 + (
J
Jx
)
2
o toii
Konjukcija dve ili vie diferencijalnih jednaina se naziva sistem diferencijalnih
jednaina.
Primer 5.1.2 P:inc: iicno Jvc Ji|c:citiolic cJioiic o Jvc icpozioic |tiltic
x
(x), ,
(i)
(x)) = 0, (5.1)
a njen normalni oblik je
(i)
(x) = |(x, (x),
(x), ,
(i1)
(x)), (5.2)
gde su | i C poznate funkcije.
Funkcija = ,(x) koja je denisana i i puta diferencijabilna u intervalu (o, l) je
reenje diferencijalne jednaine (5.2) ako za svako x (o, l) vai
,
(i)
(x) = |(x, ,(x), ,
(x), , ,
(i1)
(x))
5.2 Diferencijalne jednaine prvog reda
Opti oblik diferencijalne jednaine prvog reda je
C(x, ,
) = 0,
a normalni oblik je
= |(x, ) (5.3)
Geometrijska interpretacija:
Neka je = ,(x) reenje diferencijalne jednaine (5.3) u intervalu (o, l) Linijski
segment je uredjena trojka (x, ,
), gde je
= |(x, ), (x
0
) =
0
(5.4)
zadat poetni (Cauchyev) problem.
Postavlja se pitanje pod kojim uslovima postoji jedinstveno reenje poetnog prob-
lema. Odgovor na to pitanje nam daje sledea teorema.
Teorema 5.2.1 ^clo c |tiltio |(x, ) icp:cliJio t zoivo:cio olloii O = (x, )
R
2
: o x l, t J i zoJovolovo |iptliizov tlov po , i poioi | 0
iolvo Jo c t O
[|(x,
2
) |(x,
1
)[ |[
2
1
[
72
Matematika 3 5.2. DIFERENCIJALNE JEDNAINE PRVOG REDA
Poioi cJio i ono cJio :ccic pociioj p:ollcno (1) loc c Jciioio t
iiic:volt (o
, l
), jJc c
o
= max
_
o, x
0
J
0
^
, x
0
0
t
^
_
l
= min
_
l, x
0
+
J
0
^
, x
0
+
0
t
^
_
^ = sup
O
[|(x, )[
U dokazu teoreme se koristi metod uzastopnih aproksimacija. Reenje je dato sa
(x) = lim
i
i
(x),
gde je
0
(x) =
0
i
(x) =
0
+
x
_
x
0
|(i,
i1
(i))Ji, i = 1, 2,
Primer 5.2.1 Pciii pociii p:ollcn
= x +, (0) = 1
Pccic
Ekvivalentna integralna jednaina je
(x) = 1 +
x
_
0
(i +(i))Ji,
a niz uzastopnih aproksimacija
0
(x) = 1
1
(x) = 1 +
x
_
0
(i + 1)Ji = 1 +x +
x
2
2!
.
.
.
.
.
.
Moe se dokazati matematikom indukcijom da je
i
(x) = 1 +x + 2
i+1
_
l=2
x
l
l!
x
i+1
(i + 1)!
Ako posmatramo i onda je
(x) = 2c
x
x 1
Metod prikazan u prethodnom primeru ima veliki teoretski znaaj, ali nije pogodan
za praktino reavanje jer su retki primeri u kojima se niz
i
moe efektivno nai.
73
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
5.2.1 Jednaina sa razdvojenim promenljivim
Jednaina oblika
(x) = | (x)j((x))
(x)
j((x))
= | (x)
J(x)
j((x))
= | (x)Jx
Ako posmatramo integral nad [x
0
, x], uvedemo smenu t = (x) i koristimo poetni
uslov (x
0
) =
0
, onda je
0
Jt
j(t)
=
x
_
x
0
| (i)Ji
C((x)) = C(
0
) +
x
_
x
0
| (i)Ji
(x) = C
1
_
C(
0
) +
x
_
x
0
| (i)Ji
_
Egzistencija C
1
Kako je C primitivna funkcija od
1
j(x)
, to je C
(x) =
1
j(x)
Za
neprekidnu funkciju C
= 2, (0) = 3
Pccic
Ako, za = 0, razdvojimo promenljive i integralimo dobijamo
J
Jx
= 2
_
J
=
_
Jx
ln [[ = 2x +C
= c
2x+C
= Cc
2x
= |
_
x
_
(5.6)
kaemo da je homogena diferencijalna jednaina prvog reda.
Uvedimo smenu
i(x) =
(x)
x
Tada je
(x) = x i(x),
(x)
Jednaina (5.6) se svodi na jednainu
i
=
| (i) i
x
koja razdvaja promenljive.
Ako je za svako i (o, l) | (i) i = 0, primenjujemo Teoremu 5.2.2.
Ako je (i
0
(o, l))| (i
0
) i
0
= 0, tada je
x
= i
0
i (x) = i
0
x je reenje
poetnog problema.
Ako je (i (o, l))| (i) i = 0, jednaina se svodi na jednainu
=
x
koja
razdvaja promenljive.
Primer 5.2.3 ^oi opic :ccic Ji|c:citiolic cJioiic
J
Jx
=
x
2
+
2
x
Pccic Ako brojilac i imenilac sa desne strane podelimo sa x
2
dobijamo
J
Jx
=
1 + (
x
)
2
75
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Uvodjenjem smene i =
x
i
x +i =
1 +i
2
i
i
x =
1 +i
2
i
i
i
x =
1
i
_
iJi =
_
Jx
x
1
2
i
2
= ln [x[ + ln [C[
2
= 2x
2
ln [Cx[
= |
_
o
1
x+l
1
+t
1
o
2
x+l
2
+t
2
_
o
1
l
1
o
2
l
2
= 0
Uvodjenjem smene i = o
1
x +l
1
dobijamo jednainu koja razdvaja promenljive.
(b)
o
1
l
1
o
2
l
2
= 0
Ako uvedemo smenu x = X +, = Y +, polazna jednaina postaje
JY
JX
= |
_
o
1
X +l
1
Y +o
1
+l
1
+t
1
o
2
X +l
2
Y +o
2
+l
2
+t
2
_
,
i ako je (, ) reenje sistema jednaina
o
1
+l
1
+ t
1
= 0
o
2
+l
2
+ t
2
= 0
dobijamo homogenu diferencijalnu jednainu
JY
JX
= |
_
o
1
X +l
1
Y
o
2
X +l
2
Y
_
, tj.
JY
JX
= |
_
o
1
+l
1
Y
X
o
2
+l
2
Y
X
_
76
Matematika 3 5.2. DIFERENCIJALNE JEDNAINE PRVOG REDA
Pccic Kako sistem jednaina
4 4 = 0
4 + = 3
ima jedinstveno reenje = 1, = 1, uvodjenjem smene x = X + 1, = Y + 1,
zadata diferencijalna jednaina se svodi na homogenu
JY
JX
=
4X 4Y
4X +Y
,
koja se reava uvodjenjem smene i =
Y
X
X +i =
4 4i
4 +i
i
X =
4 i
2
i 4
_
i 4
4 i
2
=
_
JX
X
1
2
_
_
Ji
2 i
+ 3
_
Ji
2 +i
_
= ln [X[ + ln C
1
2
ln
(2 +i)
3
i 2
= ln [CX[
Y
X
2
(2 +
Y
X
)
3
= CX
Y 2X = C
2
(2X +Y)
3
x
_
x
0
|(i)Ji
_
0
+
x
_
x
0
j(i)c
i
_
x
0
|(t)Jt
Ji
_
(5.8)
77
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Ooloz Lako je proveriti da funkcija (5.8) zadovoljava jednainu (5.7).
Obratno, ako uvedemo smenu (x) = t(x)v(x),
(x) = t
(x)v(x) + t(x)v
(x), jed-
naina postaje
t
(x)v(x) +t(x)v
(x)v(x) +t(x)(v
(x) +| (x)v(x) = 0 t
(x)v(x) = j(x)
Jv(x)
v(x)
= | (x)Jx t
(x)v(x) = j(x)
ln [v(x)[ =
x
_
x
0
| (i)Ji t
(x)v(x) = j(x)
v(x) = c
x
_
x
0
|(i)Ji
t
(x) = j(x)c
x
_
x
0
|(i)Ji
v(x) = c
x
_
x
0
|(i)Ji
t(x) =
x
_
x
0
j(i)c
i
_
x
0
|(t)Jt
Ji +C
(x) = t(x)v(x) = c
x
_
x
0
|(i)Ji
x
_
x
0
j(i)c
i
_
x
0
|(t)Jt
Ji +C
Iz poetnog uslova (x
0
) =
0
sledi da je C =
0
Dakle,
(x) = c
x
_
x
0
|(i)Ji
_
0
+
x
_
x
0
j(i)c
i
_
x
0
|(t)Jt
Ji
_
+
3
x
= 9x
3
Pccic
t
v +tv
+
3
x
tv = 9x
3
t
v +t
_
v
+
3
x
v
_
= 9x
3
v
+
3
x
v = 0 t
v = 9x
3
Jv
Jx
+
3
x
v = 0 t
1
x
3
= 9x
3
Jv
Jx
=
3
x
v t
= 9x
6
Jv
v
= 3
Jx
x
t =
9
7
x
7
+C
ln [v[ = 3 ln [x[
v =
1
x
3
78
Matematika 3 5.2. DIFERENCIJALNE JEDNAINE PRVOG REDA
= tv =
1
x
3
(
9
7
x
7
+C) =
9
7
x
4
+
C
x
3
+| (x) = j(x)
, R (5.9)
Ako je = 0 ili = 1, jednaina je linearna. Inae, uvodjenjem smene
z(x) = ((x))
1
, z
(x) = (1 )
(x)
(x),
jednaina 5.9 se svodi na linearnu diferencijalnu jednainu oblika
z
+
1
x
= x
2
Pccic
Ako jednainu podelimo sa
2
, dobijamo
2
+
1
x
1
= x
Neka je z =
1
Tada je z
=
1
1
x
z = x,
koja se reava uvodjenjem smene z = tv
t
v +tv
1
x
tv = x
t
v +t(v
1
x
v) = x
v
1
x
v = 0 t
v = x
Jv
v
=
Jx
x
t
x = x
ln [v[ = ln [x[ t
= 1
v = x t = x +C
z = tv = x(x +C) = x
2
+Cx
=
1
z
=
1
x
2
+Cx
79
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
5.2.6 Jednaina totalnog diferencijala
Jednaina
P(x, )Jx +O(x, )J = 0 (5.10)
je jednaina totalnog diferencijala ako postoji funkcija | = |(x, ) iji je totalni
diferencijal jednak levoj strani te jednaine, tj. za koju u nekoj oblasti vai
J|(x, ) = P(x, )Jx +O(x, )J,
tj.
|
x
= P(x, ) i
|
= O(x, )
Ako postoji takva funkcija, onda iz J|(x, ) = 0 sledi da je reenje jednaine (5.10)
|(x, ) = C
Teorema 5.2.4 ^clo t P(x, ), O(x, ),
P
(x, ) i
O
x
(x, ) icp:cliJic t cJioi:tlo
povczoio olloii C
)cJioiio (10) c cJioiio ioiolioj Ji|c:citiolo olo i ono olo zo volo
(x, ) C voi
P
(x, ) =
O
x
(x, ) (5.11)
|tiltio |(x, ) Joio c o
|(x, ) =
x
_
x
0
P(i,
0
)Ji +
0
O(x, i)Ji
jJc c (x
0
,
0
) p:oizvolio iolo olloii C
Primer 5.2.7 Polozoii Jo c
(3x
2
6x)Jx + (x
3
+ 2)J = 0
cJioiio ioiolioj Ji|c:citiolo i :ciii c
Pccic Ako uvedemo oznake P = 3x
2
6x i O = x
3
+ 2, onda je P
=
3x
2
= O
x
, odakle sledi da je zadata jednaina totalnog diferencijala i postoji funkcija
| = |(x, ) za koju je
|
x
(x, ) = 3x
2
6x |
(x, ) = x
3
+ 2
|(x, ) = x
3
3x
2
+,()
|
(x, ) = x
3
+,
()
80
Matematika 3 5.2. DIFERENCIJALNE JEDNAINE PRVOG REDA
x
3
+,
() = x
3
+ 2
,
() = 2
,() =
2
+C
|(x, ) = x
3
3x
2
+
2
+C
= x, i vai
|
x
(x, ) =
J|
Ji
Ji
Jx
=
| (i) i |
(x, ) =
J|
Ji
Ji
J
=
| (i) x
P
= O
x
| (i)x(2x +x
2
+
3
) +| (x
2
+ 3
2
) =
| (i)(2 +x
3
+x
2
) +| (3x
2
+
2
)
| (i)(2x
2
2
2
) = | (i)(2x
2
2
2
)
| (i) = | (i)
J| (i)
| (i)
= Ji
ln | (i) = i
| (i) = c
i
Znai, integracioni mnoitelj je | (x, ) = c
x
i zadata diferencijalna jednaina je
ekvivalentna jednaini
(2x +x
2
+
3
)c
x
Jx + (2 +x
3
+x
2
)c
x
J = 0
|
x
= (2x +x
2
+
3
)c
x
|
= (2 +x
3
+x
2
)c
x
| = 2
_
xc
x
Jx +
_
(x
2
+
2
)c
x
Jx +,() |
= 2c
x
+ (x
3
+x
2
)c
x
| = 2
_
xc
x
Jx +
_
1
(x
2
+
2
)c
x
_
xc
x
Jx
_
+,() |
= 2c
x
+ (x
3
+x
2
)c
x
| = (x
2
+
2
)c
x
+,()
|
= 2c
x
+ (x
3
+x
2
)c
x
+,
()
2c
x
+ (x
3
+x
2
)c
x
+,
() = 2c
x
+ (x
3
+x
2
)c
x
81
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
,
() = 0 ,() = C
|(x, ) = (x
2
+
2
)c
x
+C
Reenje zadate diferencijalne jednaine je
(x
2
+
2
)c
x
+C = 0
+| (
) (5.12)
Teorema 5.2.5 ^clo |tiltio | ino J:tji izvoJ :ozliii oJ itlc t iiic:volt (, )
oJo t :ccio cJioiic (1.) lcJco
(o) iijtlo:io :ccic |tiltio = ,(x) ic t po:oncio:lc cJioiic
x = |
(i)
= i|
(i) + | (i)
i (, ), loo c Jciioio i iiic:volt (o, l) jJc c o = inf
<i<
|
(i),
l = sup
<i<
|
= x
+|
(x +|
)) = 0
Znai,
= 0 ili je x +|
) = 0
Ako je
= 0, onda je
(i)
= i|
(i) +| (i)
deniu u tom intervalu funkciju = ,(x)
Kako je x = |
(i), = i|
(i), gde je |
(i) = 0, to je
J
Jx
=
x
= i, odakle
sledi da je = ,(x) reenje polazne diferencijalne jednaine.
82
Matematika 3 5.2. DIFERENCIJALNE JEDNAINE PRVOG REDA
Primer 5.2.9 Pciii Cloi:otiovt Ji|c:citiolit cJioiit = x
+
1
2
= x
(x +
) = 0
Jednaina
= 0, singularno reenje
= x =
x
2
2
) +j(
) (5.13)
Ako je | (
Tada
je J = pJx i polazna jednaina je oblika
= x| (p) +j(p)
Diferenciranjem dobijamo
J = | (p)Jx + (x|
(p) +j
(p))Jp,
pJx = | (p)Jx + (x|
(p) +j
(p))Jp,
(| (p) p)Jx + (x|
(p) +j
(p))Jp = 0,
a to je za | (p) p = 0 linearna diferencijalna jednaina oblika
Jx
Jp
+
|
(p)
| (p) p
x +
j
(p)
| (p) p
= 0,
odakle dobijamo reenje u parametarskom obliku.
Ako postoji p = o za koje je | (p) = p, tada je i = ox +j(o) singularno reenje
Lagrangeove diferencijalne jednaine.
83
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Primer 5.2.10 Pciii |oj:oijcovt Ji|c:citiolit cJioiit = x
2
+
2
^clo c p =
oJo c = xp
2
+p
2
Oi|c:citi:oicn Joliono
pJx = p
2
Jx + (2px + 2p)Jp,
p(p 1)Jx + 2p(1 +x)Jp = 0
^lo c p = 0 i p = 1, oiJo c zoJoio liico:io Ji|c:citiolio cJioiio
Jx
Jp
+ 2
1
p 1
x =
2
p 1
(p)v(p) +t(p)v
(p) Ooliono
t
v +t
_
v
+
2
p 1
v
_
=
2
p 1
+
2
p1
v = 0 t
v =
2
p1
Jv
Jp
=
2
p1
v t
1
(p1)
2
=
2
p1
Jv
v
=
2
p1
Jp t
= 2(p 1)
ln [v[ = 2 ln [p 1[ t = 2
(p1)
2
2
+C
v =
1
(p1)
2
x(p) = ((p 1)
2
+C)
1
(p 1)
2
= 1 +
C
(p 1)
2
,
(p) = xp
2
+p
2
|olo c (p 1)
2
=
C
x+1
, io c p = 1 +
C
x+1
, io zoncion t = (p) Joc opic
:ccic
= x + 1 +
C
2
x + 1
+ 2C
t clplitiiion ollilt
iijtlo:io :ccic oJoliono zo p = 0 i p = 1 ^lo c p = 0, oiJo c iijtlo:io
:ccic = 0 ^lo c p = 1, Joliono = x + 1
5.3 Diferencijalne jednaine vieg reda
5.3.1 Sniavanje reda diferencijalne jednaine
Reenja nekih diferencijalnih jednaina se mogu odrediti reavanjem odredjenih difer-
encijalnih jednaina nieg reda.
(i)
= | (x)
Neka je | neprekidna u (o, l) Tada je
(i1)
=
_
| (x)Jx = |
1
(x) +C
1
(i2)
=
_
(|
1
(x) +C
1
) = |
2
(x) +C
1
x +C
2
(x) = |
i
(x) +C
1
x
i1
(i1)!
+C
2
x
i2
(i2)!
+ +C
i1
x +C
i
84
Matematika 3 5.3. DIFERENCIJALNE JEDNAINE VIEG REDA
|(x,
(l)
,
(l+1)
, ,
(i)
) = 0
Uvodjenjem smene z =
(l)
data jednaina se svodi na diferencijalnu jednainu
|(x, z, z
, z
, , z
(il)
) = 0,
koja je reda i l
|(,
, ,
(i)
) = 0
Data diferencijalna jednaina ne sadri x Smenom
= z,ako pretpostavimo
da je nezavisna promenljiva, dobijamo
=
Jz
Jx
=
Jz
J
J
Jx
= z
Jz
J
,
=
J
Jx
(z
Jz
J
) = z(
Jz
J
)
2
+z
2 J
2
z
J
2
,
Zamenom u polaznu jednainu dobijamo
C(, z, z
, , z
(i1)
) = 0
koja je reda i 1
5.3.2 Linearne diferencijalne jednaine reda i
Opti oblik linearne diferencijalne jednaine je
(i)
(x) +o
1
(x)
(i1)
(x) + +o
i
(x)(x) = | (x), (5.14)
gde su | i o
1
, , o
i
neprekidne gunkcije na intervalu |
Teorema 5.3.1 ^clo t o
1
, , o
i
i | icp:cliJic |tiltic ioJ |, x
0
| i
0
,
1
, ,
i1
R oJo poioi cJiiivcio :ccic , Jciioio ioJ |, Ji|c:citiolic cJioiic (11)
loc zoJovolovo pociic tlovc (x
0
) =
0
,
(x
0
) =
1
, ,
(i1)
(x
0
) =
i1
(i)
(x) +o
1
(x)
(i1)
(x) + +o
i
(x)(x) = 0, (5.15)
gde su | i o
1
, , o
i
neprekidne funkcije na intervalu |
Denicija 5.3.1 ^clo c i 2 i iclo t
1
, ,
i
:ccio cJioiic 1 Deter-
minanta Wronskog :ccio
1
, ,
i
t ioli x c
\(
1
, ,
i
)(x) =
1
(x)
2
(x)
i
(x)
1
(x)
2
(x)
i
(x)
(i1)
1
(x)
(i1)
2
(x)
(i1)
i
(x)
85
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Teorema 5.3.2 ^clo t
1
, ,
i
:ccio cJioiic (1) (
1
, ,
i
) c liico:io
iczoviio olo i ono olo zo volo x | voi \(
1
, ,
i
)(x) = 0
Ooloz Vidi Zadatak 4.
Denicija 5.3.2 Fundamentalni skup reenja c liico:io iczovioi ltp oJ i :ccio
cJioiic (1) i lozo vclio:loj p:oio:o :ccio cJioiic (1)
Lema 5.3.1 (Formula Liouvillea, (Abela)) ^lo c x
0
|, ioJo c
\(
1
, ,
i
)(x) = \(
1
, ,
i
)(x
0
)c
x
_
x
0
o
i1
(i)Ji
, x |
Teorema 5.3.3 ^clo c
1
, ,
i
|tiJonciiolii ltp :ccio cJioiic (1)
oJo c opic :ccic cJioiic (1) Joio o
(x) = t
1
1
(x) +t
2
2
(x) + +t
i
i
(x), t
1
, t
2
, , t
i
R
5.3.4 Homogene linearne diferencijalne jednaine reda i sa kon-
stantnim koecijentima
Opti oblik homogene linearne diferencijalne jednaine sa konstantnim koecijentima
je
(i)
(x) +o
1
(i1)
(x) + +o
i
(x) = 0, o
1
, , o
i
R (5.16)
Uvedimo smenu = c
lx
Tada je
= lc
lx
,
= l
2
c
lx
,
(i)
(x) = l
i
c
lx
i
zamenom u jednainu (5.16) dobijamo
l
i
c
lx
+o
1
l
i1
c
lx
+ +o
i
lc
lx
= 0
Kako za svako x R vai c
lx
= 0, reenje dobijamo za
l
i
+o
1
l
i1
+ +o
i1
l +o
i
= 0 (5.17)
Jednaina (5.17) se kae da je karakteristina jednaina diferencijalne jednaine
(5.16).
Neka su l
1
, , l
i
reenja karakteristine jednaine. Fundamentalni skup reenja
(bazu skupa reenja)
1
, ,
i
jednaine 5.16 emo formirati u zavisnosti od ko-
rena karakteristine jednaine na sledei nain:
(1) Ako je l
i
realan koren karakteristine jednaine viestrukosti n, n 1, onda
su funkcije
i
1
, ,
i
n
, denisane sa
i
1
:= c
l
i
x
,
i
2
:= xc
l
i
x
,
i
n
:= x
n1
c
l
i
x
,
reenja jednaine (5.16).
86
Matematika 3 5.3. DIFERENCIJALNE JEDNAINE VIEG REDA
(2) Ako je l
i
= o+il kompleksni koren karakteristine jednaine viestrukosti n,
n 1, onda su funkcije
i
1
, ,
i
n
,
i
n+1
, ,
2n
, denisane sa
i
1
:= c
ox
cos lx
i
n+1
:= c
ox
sin lx
i
2
:= xc
ox
cos lx
i
n+2
:= xc
ox
sin lx
i
n
:= x
n1
c
ox
cos lx
i
2n
:= x
n1
c
ox
sin lx
reenja jednaine (5.16).
Primer 5.3.1 ^oi opic :ccic Ji|c:citiolic cJioiic
(o)
= 0
(l)
+ = 0
(t)
(4)
+ 8
+ 16 = 0
Pccic
(a) Karakteristina jednaina:
l
2
l = 0 l(l 1) = 0 l
1
= 0, l
2
= 1
Opte reenje:
(x) = C
1
+C
2
c
x
3
2
i
Opte reenje:
(x) = C
1
c
x
+C
2
c
1
2
x
cos
3
2
x +C
3
c
1
2
x
sin
3
2
x
(c) Karakteristina jednaina:
l
4
+ 8l
2
+ 16 = 0 (l
2
+ 4)
2
= 0 l
1,2
= 2i, l
3,4
= 2i
Opte reenje:
(x) = C
1
cos 2x +C
2
sin 2x +C
3
x cos 2x +C
4
x sin 2x
87
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
5.3.5 Linearne diferencijalne jednaine reda i sa konstantnim ko-
ecijanetima
Opti oblik linearne diferencijalne jednaine sa kostantnim koecijentima je
(i)
+o
1
(i1)
+ +o
i
= | (x), o
1
, , o
i
R (5.18)
Teorema 5.3.4 ^clo c
p
(x) cJio po:iiltlo:io :ccic cJioiic (18) i
l
(x)
:ccic oJjovo:otc lonojcic Ji|c:citiolic cJioiic
(i)
+o
1
(i1)
+ +o
i
=
0 oJo c opic :ccic cJioiic (18)
(x) =
l
(x) +
p
(x)
Metod varijacije konstanti.
Neka je
1
, ,
i
fundamentalni skup reenja odgovarajue homogene diferenci-
jalne jednaine. Tada je
(x) = t
1
(x)
1
(x) +t
2
(x)
2
(x) + +t
i
(x)
i
(x)
opte reenje jednaine (5.18), gde je (t
1
(x), , t
i
(x)) reenje sistema jednaina
1
(x)t
1
(x) +
2
(x)t
2
(x) + +
i
(x)t
i
(x) = 0
1
(x)t
1
(x) +
2
(x)t
2
(x) + +
i
(x)t
i
(x) = 0
(i1)
1
(x)t
1
(x) +
(i1)
2
(x)t
2
(x) + +
(i1)
i
(x)t
i
(x) = | (x)
Primer 5.3.2 ^oi opic :ccic Ji|c:citiolic cJioiic
=
1
1 +c
x
Pccic
Odgovarajua homogena diferencijalna jednaina je
= 0,
a njena karakteristina jednaina je
l
2
1 = 0 (l + 1)(l 1) = 0 l
1
= 1, l
2
= 1,
odakle je njeno reenje
l
(x) = C
1
c
x
+C
2
c
x
1
+ c
x
C
2
= 0
c
x
C
1
c
x
C
2
=
1
1+c
x
c
x
C
1
+ c
x
C
2
= 0
2c
x
C
1
=
1
1+c
x
88
Matematika 3 5.3. DIFERENCIJALNE JEDNAINE VIEG REDA
c
x
C
1
+ c
x
C
2
= 0
C
1
=
c
x
2(1+c
x
)
c
x c
x
2(1+c
x
)
+ c
x
C
2
= 0
C
1
=
_
c
x
2(1+c
x
)
Jx
C
1
(x) =
_
c
x
2(1+c
x
)
Jx =
1
2
ln [1 +c
x
[ +C
1
C
2
(x) =
_
c
2x
2(1+c
x
)
Jx =
1
2
(c
x
+ 1) +
1
2
ln [c
x
+ 1[ +C
2
1
2
ln [1 +c
x
[ +C
1
_
c
x
+
_
1
2
(c
x
+ 1) +
1
2
ln [c
x
+ 1[ +C
2
_
c
x
= C
1
c
x
+C
2
c
x
1
2
c
x
ln [1 +c
x
[
1
2
(c
x
+ 1) +
1
2
c
x
ln [c
x
+ 1[
.
Metod jednakih koecijenata.
Neka je P polinom stepena l, O polinom stepena n i | oblika
| (x) = c
ox
(P(x) cos lx +O(x) sin lx)
Tada je partikularno reenje je oblika
p
(x) = x
l
c
ox
((x) cos lx +P(x) sin lx),
gde su i P polinomi stepena noxn, l sa neodredenim koecijentima, a l je
viestrukost korena o +li karakteristine jednaine (ako o+li nije koren karakter-
istine jednaine, uzimamo l = 0).
Diferenciranjem funkcije
p
(x) i puta i uvrtavanjem u polaznu jednainu dobijamo
koecijente nepoznatih polinoma i P, a samim tim i partikularno reenje polazne
diferencijalne jednaine.
Teorema 5.3.5 ^clo c
1
po:iiltlo:io :ccic cJioiic |
i
[] = |
1
(x) i
2
po:
iiltlo:io :ccic cJioiic |
i
[] = |
2
(x) oJo c (x) =
1
(x) +
2
(x) po:iiltlo:io
:ccic cJioiic |
i
[] = |
1
(x) +|
2
(x)
Primer 5.3.3
Pccic
89
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
5.3.6 Ojlerova diferencijalna jednaina
Ojlerova diferencijalna jednaina je nehomogena linearna diferencijalna jednaina
oblika
(ox +l)
i
(i)
+o
1
(ox +l)
(i1)
+ +o
i1
(ox +l)
+o
i
= | (x),
o
1
, , o
i
R, o R 0
Uvodenjem smene ox + l = c
i
, (onda je i = ln [ox + l[ i
Ji
Jx
=
o
ox+l
= oc
i
)
Ojlerova diferencijalna jednaina se svodi na diferencijalnu jednainu sa konstantnim
koecijentima. Uveemo oznaku =
J
Ji
i =
J
2
Ji
2
J
Jx
=
J
Ji
Ji
Jx
=
J
Ji
o
ox+l
= oc
i
J
Ji
= oc
i
J
2
Jx
2
=
J
Ji
Ji
Jx
= (oc
i
+oc
i
)oc
i
= o
2
c
2i
( )
Primer 5.3.4 Pciii Olc:ovt Ji|c:citiolit cJioiit J:tjoj :cJo
x
2
+x
+ = x
zo x 0
Pccic
Odgovarajua smena je x = c
i
, odakle je
= c
i
i
= c
2i
( ) Kada to
zamenimo u polaznu diferencijalnu jednainu dobijamo
c
2i
c
2i
( ) +c
i
c
i
+ = c
i
+ = c
i
Odgovarajua homogena diferencijalna jednaina je + = 0 i reenja njene
karakteristine jednaine l
2
+ 1 = 0 su l
1
= i i l
2
= i, odakle je
l
(i) =
C
1
cos i +C
2
sin i
Partikularno reenje traimo u obliku
p
= ^c
i
Kako je
p
=
p
= ^c
i
, sledi
da je ^ =
1
2
, tj.
p
=
1
2
c
i
Tako je
(i) =
l
(i) +
p
(i) = C
1
cos i +C
2
sin i +
1
2
c
i
i vraanjem smene x = c
i
je
(x) = C
1
cos(ln x) +C
2
sin(ln x) +
1
2
x
90
Matematika 3 5.4. PRIMENA DIFERENCIJALNIH JEDNAINA
5.4 Primena diferencijalnih jednaina
5.4.1 Harmonijsko oscilovanje.
Pretpostavimo da se materijalna taka mase n kree pod delovanjem elastine sile
| = :x, gde je l konstanta i : 0 Oznaimo sa , = ,(i) udaljenost materijalne
take u trenutku i od poloaja u kojem miruje. Prema drugom Njutnovom zakonu je
n
J
2
,
Ji
2
= :,, tj. n,
+:, = 0 odnosno
, +
2
, = 0, gde je
2
=
:
n
(0) = 0 je
,(i) = ,
0
cos i
5.4.2 Prigueno oscilovanje.
Pretpostavimo da na materijalnu taku deluje dodatno i sila | = ,
, 0 koja
koi njeno kretanje. Tada je
n
J
2
,
Ji
2
= :,
J,
Ji
, tj. n,
+,
+:, = 0, odnosno
,
+ 2,
+
2
, = 0, 2 =
n
,
2
=
:
n
+,
+ 2,
+
2
, = | (i), 2 =
n
,
2
=
:
n
i | (i) =
j(i)
n
Ovim smo dobili nehomogenu diferencijalnu jednainu sa konstantnim koecijen-
tima.
91
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
5.5 Zadaci za vebu
1. Odrediti red i stepen sledeih diferencijalnih jednaina
(a)
J
3
Jx
3
+ (
J
2
Jx
2
)
4
=
J
Jx
,
(b)
(4)
+ 4
(3)
+ 6
+ 4
+ = 0
Pccic
(a) obina diferencijalna jednaina reda 3, stepena 4.
(b) obina diferencijalna jednaina reda 4, prvog stepena.
2. Eliminisati konstantu C iz jednaine x
2
= 1 +Cx i reiti je.
Pccic
Diferenciranjem po x dobijamo
2x + x
2
= C,
to kada se uvrsti u datu jednainu daje linearnu diferencijalnu jednainu
x
2
= 1 + (2x +x
2
)x x
3
+x
2
= 1
+
1
x
=
1
x
2
3. Dokazati Teoremu ??
4. Neka su
1
, ,
i
reenja (5.15). (
1
, ,
i
) je linearno nezavisna ako i
samo ako za svako x | vai \(
1
, ,
i
)(x) = 0 Dokazati!
Ooloz
(=)
Pretpostavimo da je (
1
, ,
i
) linearno nezavisna i-torka reenja i da postoji
x
0
| tako da vai \(
1
, ,
i
) (x
0
) = 0
Posmatrajmo homogen sistem algebraskih jednaina:
1
(x
0
)C
1
+
2
(x
0
)C
2
+ +
i
(x
0
)C
i
= 0
1
(x
0
)C
1
+
2
(x
0
)C
2
+ +
i
(x
0
)C
i
= 0
(i1)
1
(x
0
)C
1
+
(i1)
2
(x
0
)C
2
+ +
(i1)
i
(x
0
)C
i
= 0
Determinanta posmatranog sistema je
1
(x
0
)
2
(x
0
)
i
(x
0
)
1
(x
0
)
2
(x
0
)
i
(x
0
)
(i1)
1
(x
0
)
(i1)
2
(x
0
)
(i1)
i
(x
0
)
,
to je jednako vrednosti \(
1
, ,
i
)(x
0
) determinante Wronskog u taki x
0
,
a ta vrednost je prema pretpostavci jednaka nuli.
92
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
Ako je determinanta homogenog sistema jednaka nuli, onda sistema ima bar
jo jedno reenje osim trivijalnog reenja (trivijalno reenje je (C
1
, , C
i
) = (0,
, 0)). Znai, postoji resenje algebraskog sistema sa osobinom (C
1
, , C
i
) =
(0, , 0) Formirajmo pomou tog netrivijalnog reenja reenje
,(x) = C
1
1
(x) +C
2
2
(x) + +C
i
i
(x)
Iz algebraskog sistema jednaina sledi da je
,(x
0
) = 0, ,
(x
0
) = 0, , ,
(i1)
(x
0
) = 0
Kako iste uslove zadovoljava i funkcija (x) 0, na osnovu jedinstvenosti
reenja poetnog problema sledi da je , = , tj. da je
C
1
1
(x) +C
2
2
(x) + +C
i
i
(x) = 0, za svako x |
to je u suprotnosti sa pretpostvakom da je (
1
, ,
i
) linearno nezavisna.
Zakljuujemo da polazna pretpostavka nije tana i da vai \(x) = 0 za svako
x |
(=)
Neka je \(x) = 0 za svako x | Pretpostavimo da je i-torka reenja
(
1
, ,
i
) linearno zavisna. Tada postoje konstante C
1
, , C
i
za koje vai
(C
1
, , C
i
) = (0, , 0) i
1
(x
0
)C
1
+
2
(x
0
)C
2
+ +
i
(x
0
)C
i
= 0
1
(x
0
)C
1
+
2
(x
0
)C
2
+ +
i
(x
0
)C
i
= 0
(i1)
1
(x
0
)C
1
+
(i1)
2
(x
0
)C
2
+ +
(i1)
i
(x
0
)C
i
= 0
Medjutim, za svako x | prethodni algebarski sistem linearnih jednaina
ima determinantu \(x) = 0, to znai da sistem ima jedinstveno reenje
(C
1
, , C
i
) = (0, , 0), to dovodi do kontradikcije. Dakle, naa pretpostavka
da je i-torka reenja linearno zavisna nije tana.
5. Reiti poetni problem
= x
3
+ 3x
2
+c
x
, (0) = 1
Pccic
Zadata diferencijalna jednaina moe se reiti direktnom primenom integrala,
= x
3
+ 3x
2
+ c
x
=
1
4
x
4
+x
3
c
x
+C
Uvrtavanjem u poetni uslov,
(0) = 1 1 = 1 +C C = 2 i =
1
4
x
4
+x
3
c
x
+ 2
6. Nai opte reenje diferencijalne jednaine sa razdvojenim promenljivim
93
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
(a)
= (
x
)
2
, x = 0
(b)
=
1
1x
, x = 1
(c) cos
2
cot xJx + tan sin
2
xJ = 0
Pccic
(a)
=
2
x
2
_
J
2
=
_
Jx
x
2
=
1
x
+C
x
x
= C
(b)
=
1
1x
_
J
1
=
_
Jx
1x
ln [1 [ = ln [1 x[ + ln [C[
ln [
1x
1
[ = ln [C[
1x
1
= C
(c) cos
2
tijxJx + tg sin
2
xJ = 0
_
tijx
sin
2
x
Jx =
_
tg
cos
2
1
2
ctg
2
x =
1
2
ij
2
+C
ij
2
tij
2
x = C
7. Odrediti jednainu krive koja prolazi kroz taku (2, 0) i za koju je odseak
tangente izmedju take dodira i -ose jednak 2
Pccic
Jednaina tangente kroz taku (x, ) je
=
x +i
i ta prava see -osu u taki (0,
x )
2
= 2
x
2
+x
2
2
= 4
4 x
2
x
_
J =
_
4 x
2
x
Jx
= 2 ln
_
2
4 x
2
x
_
+
_
4 x
2
+C
Iz poetnog uslova sledi da je C = 0 Jednaina traene krive je
= 2 ln
_
2
4 x
2
x
_
+
_
4 x
2
94
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
8. Nai ono reenje diferencijalne jednaine x
+x
2
2
= 0, koje prolazi kroz
taku (1, 0)
Pccic
Ako je x = 0, onda vai
x
+x
2
2
= 0 x
=
2
x
2
=
2
x
2
x
Ako brojilac i imenilac sa desne strane podelimo sa x
2
,
=
(
x
)
2
1
Uvodjenjem smene i =
x
,
i
x +i =
i
2
1
i
i
x =
i
2
1
i
i i
x =
1
i
_
iJi =
_
Jx
x
1
2
i
2
= ln [Cx[
2
= 2x
2
ln
C
x
1
x
=
2
xx
2
,
(b) (3
2
+ 3x +x
2
)Jx = (x
2
+ 2x)J, 3
2
+ 3x +x
2
= 0,
(c)
= c
x
+
x
, x = 0
Pccic
Neka je i =
x
, odakle je = ix i
= i
x +i
(a)
=
(
x
)
2
x
1
i
x +i =
i
2
i 1
i
x =
i
2
i
2
+ 1
i 1
_
(i 1)Ji =
Jx
x
1
2
i
2
= ln [Cx[
2
= 2x
2
ln [Cx[
(b)
(3
2
+ 3x +x
2
)Jx = (x
2
+ 2x)J
=
3
2
+ 3x +x
2
x
2
+ 2x
=
3(
x
)
2
+ 3
x
+ 1
1 + 2
x
i
x +i =
3i
2
+ 3i + 1
1 + 2i
_
2i + 2 1
i
2
+ 2i + 1
Ji =
_
Jx
x
x
x +
= ln
Cx
3
(x +)
2
95
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
(c)
i
x +i = c
i
+i c
i
Ji =
Jx
x
c
x
= ln [Cx[ = x ln [ ln [Cx[[
10. Nai opte reenje diferencijalne jednaine
(a)
=
2x3+1
4x+61
,
(b) (x + + 3)Jx + (x + 3)J = 0
Pccic
(a) Neka je i = 2x 3 Tada je i
= 2 3
, odakle je
=
1
3
(2 i
) i
1
3
(2 i
) =
i + 1
2i 1
_
2i + 1
7i + 5
Ji =
_
Jx
2
7
i
3
49
ln [7i + 5[ = x +C
14(2x 3) 3 ln [14x 21 + 5[ = 49x +C
(b) Kako za reenje sistema
+ = 3
+ = 3
dobijamo = 3, = 0, uvodjenjem smene x = X 3, = Y, dobijamo
homogenu diferencijalnu jednainu
JY
JX
=
X + Y
X +Y
i
X +i =
1 +i
1 +i
_
i 1
(i 1)
2
+ 2
Ji =
JX
X
1
2
ln [2 (i 1)
2
[ = ln [Cx[
C
_
Y
2
+ 2XY +X
2
= 1
2
+ 2x +x
2
6x + 6 + 9 = C
2
11. Reiti linearnu diferencijalnu jednainu
(a)
x
= x
3
,
(b)
+ 2x = xc
x
2
,
(c) J =
x
4
+
x
Jx,
96
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
(d) (1 +x
2
)
2x = (1 +x
2
)
2
Pccic
Linearna diferencijalna jednaina se reava uvodjenjem smene = tv za koju
je
= t
v +tv
(a)
t
v +tv
1
x
tv = x
3
t
v + t(v
1
x
v) = x
3
v
1
x
v = 0 t
v = x
3
_
Jv
v
=
_
Jx
x
t
= x
2
v = x t =
1
3
x
3
+C
= tv = x(
1
3
x
3
+C) =
1
3
x
2
+Cx
(b)
t
v +tv
+ 2xtv = xc
x
2
t
v + t(v
+ 2xv) = xc
x
2
v
+ 2xv = 0 t
v = xc
x
2
_
Jv
v
= 2
_
xJx t
c
x
2
= xc
x
2
v = c
x
2
t
= x
t =
1
2
x
2
+C
= tv = c
x
2
_
1
2
x
2
+C
_
1
x
= x
3
(d)
(1 +x
2
)
2x = (1 +x
2
)
2
2x
1 +x
2
= 1 +x
2
t
v +tv
2x
1 +x
2
tv = 1 +x
2
t
v +t
_
v
2x
1 +x
2
v
_
= 1 +x
2
97
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
v
2x
1 +x
2
v = 0 t
v = 1 +x
2
_
Jv
v
=
_
2x
1 +x
2
Jx t
(1 +x
2
) = 1 +x
2
ln [v[ = ln [1 +x
2
[ t
= 1
v = 1 +x
2
t = x +C
= tv = (x +C)(1 +x
2
)
12. Reiti Bernoullijevu diferencijalnu jednainu
(a) J = (
2
x
x
3
)Jx
(b) x
+ =
3
ln x
Pccic
(a)
J =
_
2
x
x
3
_
Jx
J
Jx
=
x
x
3
1
x
= x
3
1
1
x
2
= x
3
= 2
, svodi na
linearnu diferencijalnu jednainu
z
2
x
z = 2x
3
t
v +tv
2
x
tv = 2x
3
t
v + t
_
v
2
x
_
= 2x
3
2
x
v = 0 t
v = 2x
3
_
Jv
v
= 2
_
Jx
x
t
= 2x
v = x
2
t = x
2
+C
z = tv = x
2
(x
2
+C)
2
= x
2
(x
2
+C)
(b)
x
+ =
3
ln x
+
1
x
=
2
ln x
2
+
1
x
1
= ln x
Uvedimo smenu z =
1
, z
=
1
1
x
z = ln x t
v+tv
1
x
tv = ln x t
v+t
_
v
1
x
v
_
= ln x
v
1
x
v = 0 t
v = ln x
_
Jv
v
=
_
Jx
x
t =
_
ln x
x
Jx
v = x t =
1
2
ln
2
x +C
z =
1
2
x ln
2
x +CX
1
=
1
2
x ln
2
x +CX
98
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
13. Nai opte reenje diferencijalne jednaine (2x
3
x
2
2 + 3)Jx (x
2
+
2x)J = 0
Pccic
Kako za P = 2x
3
x
2
2+3 i O = (x
2
+2x) sledi P
= 2x2 = O
x
,
zadata je jednaina totalnog diferencijala. Postoji funkcija | = |(x, ) za koju
vai
|
x
(x, ) = 2x
3
x
2
2 + 3 |
(x, ) = (x
2
+ 2x)
|(x, ) =
1
2
x
4
1
2
x
2
2
2x + 3x +,()
|
(x, ) = x
2
2x +,
()
x
2
2x +,
() = (x
2
+ 2x) ,
() = 0 ,() = C
|(x, ) =
1
2
x
4
1
2
x
2
2
2x + 3x +C
Opte reenje zadate diferencijalne jednaine je
1
2
x
4
1
2
x
2
2
2x + 3x +C = 0
14. Pokazati da diferencijalna jednaina (x
2
)Jx + 2xJ = 0 ima integracioni
mnoitelj oblika | = | (x) i nai njeno opte reenje.
Pccic
Ako je | = | (x) integracioni mnoitelj zadate jednaine, onda je
| (x) = 0 i
| (x)(x
2
)Jx + 2x| (x)J = 0
je jednaina totalnog diferencijala, tj. postoji funkcija | = |(x, ) za koju vai
(| (x)(2x
2
)) =
x
(2x| (x)) 2| (x) = 2| (x) + 2x|
(x)
|
(x) =
2
x
| (x)
_
J| (x)
| (x)
=
_
2
Jx
x
| (x) =
1
x
2
x
J = 0
|
x
(x, ) =
1
x
2
x
2
|
(x, ) = 2
x
|(x, ) = ln [x[ +
2
x
+,(x)
|
(x, ) = 2
x
+,
(x)
2
x
+,
(x) = 2
x
,
(x) = 0 ,(x) = C
|(x, ) = ln [x[ +
2
x
+C
99
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Reenje zadate diferencijalne jednaine je
ln [x[ +
2
x
+C = 0
15. Odrediti opte i singularno reenje Clairautove diferencijalne jednaine
(a) = x
+
1
(b) = x
+
_
1 +
2
Pccic
(a) Diferenciranjem polazne jednaine je
+x
(x
1
2
) = 0 (
= 0 x
1
2
= 0)
Ako je
= 0 onda je
x(p) =
1
p
2
(p) =
2
p
+x
+
2
2
_
1 +
2
_
x+
2
2
_
1 +
2
_
= 0 (
= 0x+
_
1 +
2
= 0)
Opte reenje je
= Cx +
_
1 +C
2
,
a singularno
x(p) =
p
1+p
2
(p) =
p
2
1+p
2
+
_
1 +p
2
x(p) =
p
1+p
2
(p) =
1
1+p
2
x
2
(p) =
p
2
1+p
2
2
(p) =
1
1+p
2
,
odnosno
x
2
= 1
2
100
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
16. Odrediti opte i singularna reenja Lagrangeove diferencijalne jednaine
(a) = 2x
+
2
(b) = 2x
+
1
2
2
3
+ 2
Pccic
(a) Uvodjenjem parametra
= p i diferenciranjem dobijamo
= 2xp+p
2
J = 2pJx+(2x+2p)Jp pJx = 2pJx+(2x+2p)Jp pJx+(2x+2p)Jp = 0,
to je za p = 0 linearna diferencijalna jednaina
x
(p) +
2
p
x = 2
i reava se uvodjenje smene x = tv
t
v +tv
+
2
p
tv = 2 t
v +t(v
+
2
p
v) = 2
v
+
2
p
v = 0 t
v = 2
Jv
v
= 2
Jp
p
t
= 2p
2
v =
1
p
2
t =
2
3
p
3
+C
Reenje posmatrane linearne diferencijalne jednaine je
x(p) = t(p)v(p) =
2
3
p +
C
p
2
,
a opte reenje zadate diferencijalne jednaine je
x(p) =
2
3
p +
C
p
2
(p) = 2xp +p
2
= 2(
2
3
p +
C
p
2
)p +p
2
=
1
3
p
2
+
C
p
+
2
p
x =
3
p
1
Uvodjenjem smene x(p) = t(p)v(p), dobijamo
t
v +tv
+
2
p
tv =
3
p
1 t
v + t(v
+
2
p
v) =
3
p
1
101
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
v
+
2
p
v = 0 t
v =
3
p
1
Jv
v
= 2
Jp
p
t
1
p
2
=
2
p
1
ln [v[ = 2 ln [p[ t
= 2p p
2
v =
1
p
2
t = p
2
1
3
p
3
+C
Reenje posmatrane linearne jednaine je
x(p) = t(p)v(p) = 1
1
3
p +
C
p
2
,
a opte reenje polazne je
x(p) = 1
1
3
p +
C
p
2
(p) =
1
6
p
2
p + 2 +
2C
p
Za p = 0 dobijamo singularno reenje = 2
17. Nai opte reenje diferencijalne jednaine
(3)
= 4
_
Pccic
Smenom z =
=
z
_
1
z
Jz = 4
_
Jx 2
= 4(x
2
+ 2x +C
1
)
=
4
3
x
3
+ 4x
2
+ 4C
1
x +C
2
=
1
3
x
4
+
4
3
x
3
+ 2C
1
x
2
+C
2
x +C
3
=
1
15
+
1
3
x
4
+
2
3
C
1
x
3
+
1
2
C
2
x
2
+C
3
x +C
4
18. Nai opte reenje diferencijalne jednaine x = c
Pccic
Ako uvedemo parametar p =
, onda je x = c
p
+p, odakle je
J =
Jx = p(c
p
+p)Jp
Integraljenjem dobijamo
=
_
_
pc
p
+
1
2
p
2
_
Jp = pc
p
c
p
+
1
6
p
3
+C
Opte reenje u parametarskom obliku je
x(p) = c
p
+ p
(p) = pc
p
c
p
+
1
6
p
3
+C
102
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
19. Nai opte reenje diferencijalne jednaine
(a)
(5)
(3)
= 0,
(b) 2
+ 2
= 0,
(c)
+ 2 = 0,
(d)
(4)
+ 2
+ = 0
Pccic
(a) Karakteristina jednaina je
l
5
l
3
= 0 l
3
(l
2
1) = 0 l
1,2,3
= 0, l
4
= 1, l
5
= 1,
odakle je opte reenje
(x) = C
1
+C
2
x + C
3
x
2
+C
4
c
x
+C
5
c
x
3
2
Opte reenje:
(x) = C
1
c
1+
3
2
+C
2
c
1
3
2
+ 3
+ 3
+ = 8c
x
Pccic
Odgovarajua homogena diferencijalna jednaina je
+ 3
+ 3
+ = 0,
a njena karakteristina jednaina
l
3
+ 3l
2
+ 3l + 1 = 0 (l + 1)
3
= 0
103
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
Koreni karakteristine jednaine su l
1,2,3
= 1, odakle sledi da je reenje
odgovarajue homogene diferencijalne jednaine
l
(x) = C
1
c
x
+C
2
xc
x
+C
3
x
2
c
x
+C
4
x
3
c
x
p
(x) = ^c
x
je
p
(x) =
p
(x) =
p
(x) = ^c
x
i uvrtavanjem u zadatu jednainu dobijamo
8^c
x
= 8c
x
^ = 1
Reenje zadate diferencijalne jednaine je
(x) =
l
(x) +
p
(x) = C
1
c
x
+C
2
xc
x
+C
3
x
2
c
x
+C
4
x
3
c
x
+c
x
+ 2
= xc
x
+x
2
+ 2
Pccic
Karakteristina jednaina odgovarajue homogene diferencijalne jednaine
+ 2
= 0
je
l
3
+2l
2
+l = 0 l(l
2
+2l +1) = 0 l(l +1)
2
= 0 l
1
= 0, l
2,3
= 1
Reenje odgovarajue homogene diferencijalne jednaine je
l
(x) = C
1
+C
2
c
x
+C
3
xc
x
p
1
(x) = (^x +B)c
x
p
1
(x) = (^x +^ +B)c
x
p
1
(x) = (^x + 2^ +B)c
x
p
1
(x) = (^x + 3^ +B)c
x
uvrstimo u jednainu
+ 2
= xc
x
104
Matematika 3 5.5. ZADACI ZA VEBU
dobijamo
(^x + 3^ +B + 2^x + 4^ + 2B +^x +^ +B)c
x
= xc
x
^ =
1
4
, B =
1
2
odakle je
p
1
(x) = (
1
4
x
1
2
)c
x
p
2
(x) = (^x
2
+Bx +C)x
p
2
(x) = 3^x
2
+ 2Bx +C
p
2
(x) = 6^x + 2B
p
2
(x) = 6^
i uvrtavanjem u jednainu
+ 2
= x
2
+ 2
dobijamo
6^ + 12^x + 4B3^x
2
+ 2Bx +C = x
2
+ 2 ^ =
1
3
, B =
1
2
, C = 2
Znai,
p
2
= x(
1
3
x
2
+ 2)
Reenje zadate diferencijalne jednaine je
(x) =
l
(x) +
p
(x) = C
1
+C
2
c
x
+C
3
xc
x
+ (
1
4
x
1
2
)c
x
+
1
3
x
3
+ 2x
22. Nai opte reenje diferencijalne jednaine
(x + 5)
2
+ 3(x + 5)
+ 4 =
ln(x + 5)
x + 5
, x 5
uvodjenjem smene c
i
= x + 5
Pccic
Koristei smenu c
i
= x + 5, dobijamo
J
Jx
= c
i
J
2
Jx
2
=
J
Ji
(c
i
)
Ji
Jx
= ( c
i
c
i
)c
i
= c
2i
( )
105
CHAPTER 5. DIFERENCIJALNE JEDNAINE Matematika 3
odakle polazna diferencijalna jednaina prelazi u jednainu sa konstantnim
koecijentima
c
2i
c
2i
( ) + 3c
i
c
i
+ 4 = ic
i
+ 3 + 4 = ic
i
+ 2 + = ic
i
Karakteristina jednaina odgovarajue homogene diferencijalne jednaine je
l
2
+ 2l + 1 = 0 (l + 1)
2
= 0 l
1,2
= 1
Znai,
l
(i) = C
1
c
i
+C
2
ic
i
p
(i) = i
2
(^i +B)c
i
p
(i) = (^i
3
+ (3^ B)i
2
+ 2Bi)c
i
p
(i) = ^i
3
+ (6^ +B)i
2
+ (6^ 4B)i + 2B
^ =
1
6
, B = 0
odakle je
(i) =
l
(i) +
p
(i) = C
1
c
i
+C
2
ic
i
+
1
6
i
3
c
i
_
0
c
i
| (i)Ji (6.1)
jJc c :coloi l:o ( ^oc c ponoi:oii i lonplcloi l:o) Picno
/| (i) = |()
|tiltio | c original o | slika iiicj:olic i:oi|o:notic
Laplasova transformacija postoji, ako postoji R za koji integral (6.1) konver-
gira.
Ako je | = |() Laplasova transformacija funkcije | = | (i), tj. /| (i) = |(),
onda se ka da je | inverzna Laplasova transformacija funkcije | i pie se
| (i) = /
1
|()
i kae se da je /
1
operator inverzne Laplasove transformacije.
Primer 6.1.1 ^oi |oploovt i:oi|o:notit |tiltic
(o) | (i) = 1,
(l) | (i) = i,
(t) | (i) = c
oi
(t) | (i) = sin i
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
Pccic
(a) Za 0 je
/| (i) =
_
0
c
i
Ji = lim
_
0
c
i
Ji =
1
lim
c
i
[
i=
i=0
=
1
lim
(c
1) =
1
= 0)
(b) Koristei parcijalnu integraciju, za 0, vai
/| (i) =
_
0
c
i
iJi = lim
_
0
i c
i
Ji
= lim
(
1
ic
i
2
c
i
)[
0
=
1
2
(c)
/[c
oi
] =
_
0
c
i
c
oi
Ji = lim
_
0
c
(o)i
Ji
=
1
o
lim
c
(o)i
[
i=
i=0
=
1
o
(d)
/[sin i] =
_
0
c
i
sin iJi = lim
_
0
c
i
sin iJi
Neka je | =
_
0
c
i
sin iJi
Parcijalnom integracijom
t = c
i
Jv = sin iJi
Jt = c
i
Ji v = cos i
dobijamo
| = cos ic
i
[
i=
i=0
_
0
c
i
cos iJi
108
Matematika 3 6.2. EGZISTENCIJA
Jo jedna parcijalna integracija
t = c
i
Jv = cos iJi
Jt = c
i
Ji v = sin i
implicira
| = cos c
+ 1 (sin ic
i
[
i=
i=0
+|)
Ako pustimo da , onda je (za 0)
(1 +
2
) lim
| = 1 odakle je /[sin i] =
1
1 +
2
6.2 Egzistencija
Denicija 6.2.1 ^clo c i
0
N |ocno Jo c |tiltio | eksponencijalnog reda
kada i olo poioc :colii l:ocvi ^ 0 i iolvi Jo c zo volo i i
0
[| (i)[ < ^c
i
Teorema 6.2.1 ^lo c |tiltio | po Jclovino icp:cliJio io volon zoivo:cion iiic:
volt [0, ] i clpoicitiolioj :cJo zo i , oiJo poioi |oploovo i:oi|o:notio
/| (i)
Ooloz
_
0
c
i
| (i) =
i
0
_
0
c
i
| (i) +
_
i
0
c
i
| (i)
Kako je po pretpostavci funkcija | po delovima neprekidna na intervalu [0, i
0
],
prvi integral sa desne strane jednakosti postoji.
Za drugi integral sa desne strane jednakosti vai:
_
0
c
i
| (i)Ji
_
0
[c
i
| (i)[Ji =
_
i
0
c
i
[| (i)[Ji
_
i
0
c
i
^c
i
Ji = ^ lim
_
i
0
c
()i
Ji
=
^
lim
c
()i
[
0
=
^
Odatle direktno sledi da za svako dati integral konvergira, ime smo
dokazali da postoji Laplasova transformacija.
109
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
6.3 Osobine Laplasovih transformacija
Neka je /| (i) = |() i /j(i) = C()
6.3.1 Linearnost
Teorema 6.3.1 / c liico:io i:oi|o:notio i zo p:oizvolic :colic l:ocvc o i l
voi
/o| (i) +lj(i) = o/| (i) +l/j(i) , o, l R
Ooloz
/o| (i) +lj(i) =
_
0
c
i
(o| (i) +lj(i))Ji
= o
_
0
c
i
| (i) +l
_
0
j(i)Ji
= o/| (i) +l/j(i)
Pccic
/
_
5 + 4i + 3c
2i
2 sin i
_
= 5/1 + 4/i + 3/
_
c
2i
_
2/sin i
=
5
+
4
2
+
3
2
2
1 +
2
6.3.2 Slinost
Teorema 6.3.2
/| (oi =
1
o
|
_
o
_
, o R
Ooloz Uvodjenjem smene t = oi dobijamo Jt = oJi i vai
t|| (oi) =
_
0
c
i
| (oi)Ji =
1
o
_
0
c
o
t
| (t)Jt
=
1
o
|
_
o
_
110
Matematika 3 6.3. OSOBINE LAPLASOVIH TRANSFORMACIJA
Posledica 6.3.1
|(o) =
1
o
/
_
|
_
i
o
__
Primer 6.3.2 ^oi |oploovt i:oi|o:notit |tiltic /sin(oi)
Pccic Neka je |() = /sin i , tj. |() =
1
1+
2
Tada je
/sin(oi) =
1
o
|
_
o
_
=
1
o
1
1 + (
o
)
2
=
o
2
+o
2
6.3.3 Translacija
Teorema 6.3.3 ^clo c l(i) =
_
| (i o) , i o
0 , i < o
oJo c
/l(i) = c
o
|(), o 0
Ooloz Uvodjenjem smene t = i o, dobijamo
/l(i) =
_
0
c
i
l(i)Ji =
o
_
0
c
i
l(i)Ji +
_
o
c
i
l(i)Ji
=
_
o
c
i
| (i o)Ji
=
_
o
c
(t+o)
| (t)Jt = c
o
_
o
c
t
| (t)Jt
= c
o
|()
Pccic
|() = /
_
(i 3)
2
_
= c
3
/
_
i
2
_
= c
3
2
111
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
6.3.4 Priguenje
Teorema 6.3.4
/c
oi
| (i) = |( o), l R (6.2)
Ooloz
/
_
c
oi
| (i)
_
=
_
0
c
i
c
oi
| (i)Ji
=
_
0
c
(o)i
| (i)Ji = |( o)
2
+ 9
,
to je
|() = /
_
c
2i
sin 3i
_
=
3
( + 2)
2
+ 9
=
3
2
+ 4 + 13
(i) =
2
|() | (0+) |
(0+)
(t) /
_
|
(i)
_
=
i
|()
i1
| (0+)
i2
|
(0+) |
(i1)
(0+) zo volo i N
Ooloz
(a)
/
_
|
(i)
_
=
_
0
c
i
|
(i)Ji = lim
_
0
c
i
|
(i)Ji
= lim
_
c
i
| (i)[
0
+
_
0
c
i
| (i)Ji
_
112
Matematika 3 6.3. OSOBINE LAPLASOVIH TRANSFORMACIJA
= lim
(c
| () | (0) + lim
_
0
c
i
| (i)Ji
= | () | (0)
(b)
/
_
|
(i)
_
= /
_
|
(i)
_
|
(0)
=
2
|() | (0) |
(0)
(c) Primeniti matematiku indukciju.
_
=
1
o
/
_
(sin oi)
_
=
1
o
_
2
+o
2
0
_
=
2
+o
2
(),
(l) /i
i
| (i) = (1)
i
|
(i)
() zo voli p:i:oJoi l:o i
Ooloz
(a)
|
() =
_
0
c
i
| (i)Ji =
_
0
c
i
| (i)Ji
=
_
0
ic
i
| (i)Ji =
_
0
c
i
i| (i)Ji = /i| (i)
(b) Primeniti matematiku indukciju.
Pccic
|() = /
_
ic
i
_
= (/
_
c
i
_
)
=
1
1
113
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
6.3.7 Integracija originala
Teorema 6.3.7
/
_
i
_
0
| (x)Jx
_
=
1
|()
Ooloz Neka je l(i) =
i
_
0
| (x)Jx Tada je l
(i)
_
= /l(i) l(0) = /l(i) = |()
Odatle je
/l(i) =
|()
,
odnosno
/
_
_
_
i
_
0
| (x)Jx
_
_
_
=
|()
/sin i =
1
(
2
+ 1)
6.3.8 Konvolucija
Konvolucija funkcija | (i) i j(i) je funkcija denisana sa
(| j)(i) =
i
_
0
| (t) j(i t)Jt (6.3)
Jednainu 6.3 nazivamo jednostranom konvolucijom u intervalu (0, i)
Teorema 6.3.8 ^clo c /| (i) = |() i /j(i) = C() oJo c
/| j = /| (i) /j(i)
Ooloz Vidi Zadatak 6.
114
Matematika 3 6.4. HEAVISIDEOV RAZVOJ
Primer 6.3.8 OJ:cJiii iivc:zit |oploovt i:oi|o:notit |tiltic |() =
1
(
2
+o
2
)
2
Pccic Kako je
1
(
2
+o
2
))
2
=
1
2
+o
2
1
2
+o
2
i /
1
_
1
2
+o
2
_
=
1
o
sin(oi), dobijamo
| (i) = /
1
_
1
(
2
+o
2
)
2
_
=
1
o
2
i
_
0
sin(ot) sin(o(i t))Jt
=
1
o
2
_
0
sin(ot)(sin(oi) cos(ot) cos(oi) sin(ot))Jt
=
1
o
2
sin(oi)
_
0
sin(ot) cos(ot)Jt
1
o
2
cos(oi)
_
0
sin
2
(ot)Jt
=
1
o
2
sin(oi)
_
0
sin(2ot)
2
Jt
1
o
2
cos(oi)
_
0
1 cos(2ot)
2
Jt
=
1
o
2
sin(oi)
sin
2
(oi)
2o
1
o
2
cos(oi)(
1
2
i
sin(oi) cos(oi)
2o
)
=
1
2o
3
(sin
3
(oi) oi cos(oi) + sin(oi) cos
2
(oi))
=
1
2o
3
(sin(oi) oi cos(oi))
(
1
)
c
1
i
+
P(
2
)
O
(
2
)
c
2
i
+ +
P(
i
)
O
(
i
)
c
i
i
3
6
2
+116
Pccic
Zadata funkcija se moe zapisati u obliku
|() =
2 + 1
( 1)( 2)( 3)
115
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
Neka je P() = 2 + 1 i O() =
3
6
2
+ 11 6 Tada je O
() = 3
2
12 + 11,
odakle je O
(1) = 2, O
(2) = 1 i O
(3) = 2
Heavisideov razvoj date funkcije je
|() =
3
2
1
1
5
1
2
+
7
2
1
3
,
odakle je
/
1
|() =
3
2
c
i
5c
2i
+
7
2
c
3i
_
0
c
i
l
o
(i)Ji =
o
_
0
c
i
l
o
(i)Ji +
_
o
c
i
l
o
(i)Ji
=
_
o
c
i
Ji = lim
_
o
c
i
Ji =
1
lim
(c
c
o
) =
1
c
o
2ii
i
c
i
Stirlingova formula;
(i)(1 i) =
sin i
, 0 < i < 1
Dokaz. Vidi Zadatak 8.
Primer 6.5.2 Odrediti Laplasovu transformaciju funkcije | (i) = i
o
, ako je o 1
Reenje. Ako uvedemo smenu p = i, onda je Ji =
1
Jp i
/i
o
=
_
0
c
i
i
o
Ji =
_
0
c
p
_
p
_
o
1
Jp
=
1
o+1
_
0
c
p
p
o
Jp =
(o + 1)
o+1
_
0
c
t
Jt = lim
_
0
c
t
Jt = lim
(c
+ 1) = 1
Pretpostavimo da tvrdjenje vai za i = l 1, tj. da vai
(l 1) = (l 2)!
Pokazaemo da onda tvrdjenje vai i za i = l Kako za funkciju vai da je
(i + 1) = i(i), koristei pretpostavku, dobijamo
(l) = (l 1)(l 2) = (l 1) (l 2)! = (l 1)!
2
_
0
sin
2p1
, cos
2j1
,J, =
1
2
(p, j)
Dokaz. Vidi Zadatak 9.
Primer 6.5.4 Pokazati da je
_
0
c
i
2
Ji =
1
2
1
2
Jt, i
_
0
c
i
2
Ji =
1
2
_
0
c
t
t
1
2
Jt =
1
2
_
1
2
_
=
1
2
(i) +o(i)
_
= /| (i)
/
_
(i)
_
+o/(i) = /| (i)
Y() (0+) + oY() = |()
( + o)Y() = |() +
0
Y() =
|() +
0
+o
Diferencijalna jednaina drugog reda
(i) +o
1
(i) +o
0
(i) = | (i), (0+) =
0
,
(0+) =
1
, o
0
, o
1
R
Ako se primeni Laplasova transformacija, onda je
/
_
(i) +o
1
(i) +o
0
(i)
_
= /| (i)
2
Y()
(0+) (0+) + o
1
(Y() (0+)) +o
0
Y() = |()
(
2
+ +o
1
+o
0
)Y()
1
0
o
1
0
= |()
Y() =
|() +
1
+ (1 +o
1
)
0
2
+ +o
1
+o
0
,
118
Matematika 3 6.6. REAVANJE OBINIH DIFERENCIJALNIH JEDNAINA
Primer 6.6.1 Reiti poetni problem
+ 2 = c
2x
, (0) = 0,
(0) = 1
Reenje. Primenimo Laplasovu transformaciju na datu diferencijalnu jednainu.
/
_
+ 2
_
= /
_
c
2x
_
/
_
_
3/
_
_
+ 2/ =
1
2
2
Y() (0)
2
, odakle je |( 2) =
1
(2)
2
Na osnovu (6.3.4)
je onda
(i) = xc
2x
(i)
(i)
_
= (1)
n
_
/
_
(i)
(i)
__
(n)
Primer 6.6.2 Nai reenje diferencijalne jednaine
x
+ (1 2x)
2 = 0
za koje je (0) = 1
Reenje. Ako primenimo Laplasovu transformaciju i njene osobine na zadatu
jednainu, onda je
(/
_
_
)
+/
_
_
+ 2(/
_
_
)
2/ = 0
(
2
Y (0)
(0))
2Y = 0
(2Y +
2
Y
1) +Y 1 + 2Y + 2Y
2Y = 0
(2
2
)Y
Y = 0,
119
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
a to je jednaina sa razdvojenim promenljivim, odakle je
JY
Y
=
J
2
Y =
C
2
(x) = Cc
2x
i (0) = 1
(x) = c
2x
2
o
2
(b) Koristei
cos(oi) =
c
oii
+c
oii
2
,
za 0 dobijamo
/cos(oi) = /
c
oii
+c
oii
2
=
1
2
/
_
c
oii
_
+
2
1
/
_
c
oii
_
=
1
2
1
oi
+
1
2
1
+oi
=
2
+o
2
120
Matematika 3 6.8. ZADACI ZA VEBU
(c) Kosristei osobinu (??) i rezultat dobijen pod (b), dobijamo
/
_
c
li
cos(oi)
_
=
l
( l)
2
+o
2
_
0
c
i
| (i)Ji =
5
_
0
c
i
2iJi +
_
5
c
i
Ji
=
1
ic
i
[
5
0
+ lim
_
5
c
i
Ji
=
10
c
5
+
1
c
5
=
9
c
5
3. Nai /
_
5i
5
2i
4
+ 8c
2i
+ sin 6i 3 cos 2i
_
Reenje.
/
_
5i
5
2i
4
+ 8c
2i
+ sin 6i 3 cos 2i
_
= 5/
_
i
5
_
2/
_
i
4
_
+ 8/
_
c
2i
_
+/sin 6i 3/cos 2i
= 5
5!
6
+ 8
1
+ 2
+
1
2
+ 36
3
2
+ 4
4. Nai /
1
_
3+2
3
+
5
2
+16
2
2
+9
_
Reenje.
/
1
_
3 + 2
3
+
5
2
+ 16
2
2
+ 9
_
= 3/
1
_
1
2
_
+/
1
_
2
3
_
+ 5/
1
_
1
2
+ 16
_
2/
1
_
1
2
+ 9
_
= 3i +i
2
+ 5 sin 4i 2 sin 3i
5. Odrediti inverznu Laplasovu transformaciju funkcije |() =
1
(+1)(
2
+1)
Reenje.
Neka je P() = 1 i O() =
3
+
2
++1 = (+1)(
2
+1) = (+1)(+i)(i)
Tada je O
() = 3
2
+ 2 + 1, odakle je O
(1) = 2, O
(i) = 2 + 2i i
O
1
4
(1 +i)(cos i i sin i)
1
4
(1 i)(cos i +i sin i)
=
1
2
c
i
1
2
cos i
1
2
sin i
121
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
6. Ako je /| (i) = |() i /j(i) = C(), onda je /| j = |() C()
Dokazati!
Dokaz. Neka je /| (i) = |() i /j(i) = C() Treba dokazati da vai
/
_
_
_
i
_
0
| (t)j(i t)Jt
_
_
_
= |() C()
/
_
_
_
i
_
0
| (t)j(i t)Jt
_
_
_
=
i
_
0
c
i
_
i
_
0
| (t)j(i t)Jt
_
Ji
= lim
_
0
i
_
0
c
i
| (t)j(i t)JtJi
Uvedimo smenu t = t, v = i t Jakobijan date transformacije je
)(t, v) =
(t, i)
(t, v)
=
t
t
t
v
i
t
i
v
1 0
1 1
= 1
Tada je
_
0
Ji
i
_
0
c
i
| (t)j(i t)Jt =
_
0
Jv
v
_
0
c
(t+v)
| (t)j(v)Jt
=
_
0
Jv
v
_
0
c
t
c
v
| (t)j(v)Jt
Ako uvedemo funkciju = (t, v) 0 t, v denisanu sa
(t, v) =
_
c
t
c
v
| (t)j(v) , t +v
0 , inae
,
onda je
_
0
Jv
v
_
0
c
t
c
v
| (t)j(v)Jt =
_
0
Jv
_
0
(t, v)Jt
=
_
0
Jv
_
0
c
t
c
v
| (t)j(v)Jt
=
_
0
c
v
j(v)Jv
_
0
c
t
| (t)Jt
122
Matematika 3 6.8. ZADACI ZA VEBU
Pustimo da Tada je
/
_
_
_
i
_
0
| (t)j(i t)Jt
_
_
_
= lim
_
0
c
v
j(v)Jv
_
0
c
t
| (t)Jt
_
=
_
0
c
v
j(v)Jv
_
0
c
t
| (t)Jt
_
= |() C()
7. Neka su P = P() i O = O() polinomi stepena n i i, respektivno, za koje
vai da je n < i i O ima i medjusobno razliitih korena
1
, ,
i
Dokazati
da vai
/
1
_
P()
O()
_
=
P(
1
)
O
(
1
)
c
1
i
+
P(
2
)
O
(
2
)
c
2
i
+ +
P(
i
)
O
(
i
)
c
i
i
l
P()
O()
(
l
) = lim
l
P() lim
l
l
O()
Primenom LHospitalovog pravila dobijamo
o
l
=
P(
l
)
O
(
l
)
,
odnosno
P()
O()
=
P(
1
)
O
(
1
)
1
(
1
)
+
P(
2
)
O
(
2
)
1
(
2
)
+ +
P(
i
)
O
(
i
)
1
(
i
)
(
1
)
/
1
_
1
1
_
+ +
P(
i
)
O
(
i
)
/
1
_
1
i
_
=
P(
1
)
O
(
1
)
c
1
i
+
P(
2
)
O
(
2
)
c
2
i
+ +
P(
i
)
O
(
i
)
c
i
i
.
8. Dokazati da za funkciju vai:
123
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
(a) (i + 1) = i(i);
(b) (
1
2
) =
;
Reenje.
(a)
(i + 1) =
_
0
t
i
c
t
Jt = lim
_
0
t
i
c
t
Jt
= lim
(t
i
c
t
[
0
+i
_
0
t
i1
c
t
Jt)
= i lim
_
0
t
i1
c
t
Jt
= i
_
0
t
i1
c
t
Jt = i(i)
(b) Na osnovu veze izmedju i funkcije, za p = j =
1
2
dobijamo
_
1
2
,
1
2
_
=
_
1
2
_
_
1
2
_
(1)
Kako je
(1) =
_
0
c
i
Ji = lim
_
0
c
i
Ji = lim
(c
+ 1) = 1,
na osnovu osobina funkcije, sledi
((
1
2
))
2
=
_
1
2
,
1
2
_
= 2
2
_
0
J, =
9. Dokazati da za beta i gama funckije vai:
(a) (p, j) =
(p)(j)
(p+j)
(b)
2
_
0
sin
2p1
, cos
2j1
,J, =
1
2
(p, j)
Reenje.
124
Matematika 3 6.8. ZADACI ZA VEBU
(a) Posmatraemo funkciju
| (i) =
_
i
0
t
p1
(i t)
j1
Jt,
ija vrednost u taki i = 1 je funkcija. Neka je j(i) = i
p1
i l(i) = i
j1
p
(j)
j
=
(p)(j)
p+j
Primenjujui inverznu Laplasovu transformaciju, dobijamo
| (i) = /
1
_
(p)(j)
p+j
_
= (p)(j)/
1
_
1
p+j
_
= (p)(j)
i
p+j1
(p +j)
Tako smo dobili da vai
_
i
0
t
p1
(i t)
j1
Jt =
(p)(j)
(p +j)
i
p+j1
Za i = 1, dobijamo
(p, j) =
(p)(j)
(p +j)
(0) = 7
Reenje.
Ako primenimo Laplasovu transformaciju na zadatu jednainu, onda je
/
_
(i) + 4(i)
_
= /9i
/
_
(i)
_
+/4(i) = /9i
2
Y (0)
(0) + 4Y 4(0) =
9
2
Y 7 + 4Y =
9
2
( + 4)Y =
9
2
+ 7
Y =
i
2
+ 9
3
( + 4)
Y =
37
16
1
9
4
1
2
37
16
1
+ 4
(i) =
37
16
9
4
i
37
16
c
4i
11. Reiti integro-diferencijalnu jednainu
6
= cos i + 6
i
_
0
(t) sin(i t)Jt
i
_
0
(t) cos(i t)Jt, (0) = 0
Reenje.
6Y Y =
2
+ 1
+ 6
1
2
+ 1
Y
2
+ 1
Y
(6 )Y
6
2
+ 1
Y =
2
+ 1
(6 )
2
2
+ 1
Y =
2
+ 1
Y =
(6 )
2
Y =
1
(6 )
=
1
6
1
+
1
6
1
6
(i) =
1
6
1
6
c
6i
126
Matematika 3 6.8. ZADACI ZA VEBU
12. Reiti sistem diferencijalnih jednaina
x
= x 2 2z
= x +
z
= x z,
x(0) = 4, (0) = 1, z(0) = 0 primenom Laplasovih transformacija.
Reenje.
Primenimo Laplasovu transformaciju na sve tri jednaine sistema.
/x
= /x 2 2z
/
= /x +
/z
= /x z ,
X x(0) = X 2Y 2
Y (0) = X + Y
z(0) = X ,
( 1)X + 2Y + 2 = 4
X + ( 1)Y = 1
X + ( 1) = 0,
1 2 2
1 1 0
1 0 1
= ( 1)
3
O
x
=
4 2 2
1 1 0
0 0 1
= 2( 1)(2 1)
O
1 4 2
1 1 0
1 0 1
= ( 1)( + 3)
O
z
=
1 2 4
1 1 1
1 0 0
= 2 + 4
X =
2( 1)(2 1)
( 1)
3
=
2(2 1)
( 1)
2
= 4
1
1
+ 2
1
( 1)
2
,
Y =
( 1)( + 3)
( 1)
3
=
+ 3
( 1)
2
=
1
1
+ 4
1
( 1)
2
,
=
2 + 4
( 1)
3
= 4
1
( 1)
2
2
1
( 1)
3
Kako je
/
1
_
1
( 1)
2
_
= c
i
/
1
_
1
2
_
= ic
i
i /
1
_
1
( 1)
3
_
= c
i
/
1
_
1
3
_
=
i
2
2c
i
,
127
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
primenom inverzne Laplasove transformacije dobijamo
x(i) = /
1
X() = 4/
1
_
1
1
_
+ 2/
1
_
1
( 1)
2
_
= 4c
i
+ 2ic
i
,
(i) = /
1
Y() = /
1
_
1
1
_
+ 4/
1
_
1
( 1)
2
_
= c
i
+ 4ic
i
,
z(i) = /
1
() = 4/
1
_
1
( 1)
2
_
2/
1
_
1
( 1)
3
_
= 4ic
i
i
2
c
i
128
Matematika 3 6.9. TABLICA LAPLASOVIH TRANSFORMACIJA
6.9 Tablica Laplasovih transformacija
| (i) /| (i)
/
1
|() |()
1
1
i
1
2
i
i
, i N
i!
i+1
i
o
, o 0
(o+1)
o+1
c
li 1
l
c
li
i
i
, i N
i!
(l)
i+1
c
li
i
o
, o 0
(o+1)
(l)
o+1
sin oi
o
2
+o
2
cos oi
2
+o
2
c
li
sin(oi)
o
(l)
2
+o
2
c
li
to(oi)
l
(l)
2
+o
2
sh(oi)
o
2
=o
2
ch(oi)
2
o
2
129
CHAPTER 6. LAPLASOVE TRANSFORMACIJE Matematika 3
| (i) /| (i)
/
1
|() |()
c
li
sh(oi)
o
(l)
2
o
2
c
li
ch(oi)
l
(l)
2
o
2
130