Primjeri gotovih projekata nisko energetskih kua izraenih prirodnim materijalima Primjeri raznih modela i veliina prema vaim

eljama...

Primjeri kamene kue i simuliran pogled s njene terase s stvarne lokacije Nudimo prodaju atraktivnih lokacija sa prekrasnom panoramom grada Varadina, Slovenije i Maarske, na nadmorskoj visini od 400 metara, za izgdradju naih objekata ili po vaoj elji!

Originalan pogled sa i na lokaciju...

Simulacija kamane kue peine, na originalnoj lokaciji

...razni modeli kua sao od drva izraenih od drvenih trupaca...

Prednosti ivota u drvenoj kui Prve drvene kue poele su se graditi prije skoro tri tisue godina na sjeveru Europe. Od tada pa do danas takav nain gradnje proirio se po cijelom svijetu. Kroz povijest mijenjali su se stilovi, kue su se usavravale estetski i konstruktivno. Zajedno sa tehnologijom izgradnje drvenih kua razvijala se i industrija zatitnih biocidno-fungicidnih premaza za drvo. Ti premazi danas uvelike produuju ivotni vijek kue te ju ine gotovo neunitivom jer sprijeavaju razvitak gljiva i ulazak crva i drugih tetoina u drvo. No tu svakako treba spomenuti da su i drvene kue koje su gradili nai preci bile vrlo trajne. U mnogim krajevima Hrvatske ali ponajvie u selima uz rijeku Kupu esto nailazimo na drvene kue stare preko sto godina. Najee su graene od hrasta ili bukve i dan danas traju i ljudi ih kupuju i preslaguju iako nisu tiene zatitnim sredstvima kakve danas imamo na tritu. Jeste li znali da u Rusiji jo i danas postoje crkve od drveta izgraene u XVI stoljeu? Odluka o odabiru naina gradnje budueg doma vrlo je bitna i ne treba ju donositi napreac. Premda nas na odabir drvene kue najee ponese srce i ljubav prema drvu, uvijek treba sagledati sve aspekte, jedino tako emo biti sigurni da je odabir bio pravi. Vjeto dizajnirana i pravilno izvedena drvena kua jednaka je bilo kojoj drugoj kui, pa ak i bolja.

Drvo kao prirodni toplinski izolator Masivni drveni trupci imaju svojstvo da tokom cijele godine zadravaju stalnu temperaturu u sreditu presjeka. To ih ini izuzetnim toplinskim izolatorom kako zimi tako i ljeti. Temperatura unutar drvene kue ostat e 24 sata nepromijenjena iako se ne vri nikakvo dodatno zagrijavanje. Koeficijent prolaznosti topline zida ovisi o debljini oblica odnosno trupaca, a kree se izmeu 0.09 0.03 W/m2K. Kada to usporedimo sa standardnim zidanim zidom koji ima koeficijent 0.22 W/m2K jasno nam je zato se drvene kue smatraju niskoenergetskim ili pasivnim kuama. Zanimljiv je i podatak da drvo debljine samo 3cm ima toplinsku izolaciju kao 45cm betona ili 18cm opeke. Gradnja takve niskoenergetske kue u mnogim je zemljama Europske unije poticana i subvencionirana. Na alost to kod nas jo nije sluaj. Najbolji primjer isplativosti su kuanstva u razvijenim zemljama Skandinavije, SAD-a, Kanade, Njemake gdje drvene kue doseu od 30 do 90% ukupne kuegradnje. Ta kuanstva na grijanje troe dvostruko manje energije od nas premda imaju mnogo otriju klimu.

Samoregulacija vlanosti Osim temperature vana je i vlanost zraka. Naime masivni, drveni zidovi zadravat e vlanost zraka u prostoriji u zadovoljavajuim granicama po principu samoregulacije pa nisu potrebni nikakvi dodatni klimatizacijski ureaji i ovlaivai zraka. Drvene oblice upijat e vlagu kada je ima previe u zraku, a otputat ju kada je zrak suh. Zato zrak u drvenoj kui nee biti ni presuh niti prevlaan.

die Prirodna regulacija zraka - kua koja die Drvo je u svojoj mikrostrukturi graeno tako da proputa zrak u oba smjera. Na taj nain osigurava se neprekidna izmjena unutranjeg i vanjskog zraka no bez hlaenja ili grijanja unutranjosti jer je drvo uz to i izvrstan termoregulator. Dakle za razliku od klasine, zidane kue, koja je uglavnom hermetiki zatvorena i nije prozrana, drvena kua osigurava prirodnu ventilaciju i izmjenu zraka u prostorijama kroz vanjske zidove. U kvalitetnoj drvenoj kui nema propuha, a odlina izolacijska svojstva drveta omoguuju prirodnu

termoregulaciju tako da je zimi u kui ugodno toplo, a ljeti svjee. Izgradnjom drvene kue dobije se zdrav i kisikom pun prostor za ivot, to posebno pogoduje asmatiarima i osobama sa dinim potekoama. svojstva Antialergijska svojstva drvene kue Kako drvo nema elektrostatika svojstva ono se nee naelektrizirati te privlaiti i zadravati mikroestice praine i peludi, zato je nakupljanje praine i alergena svedeno na minimum. Osim toga drvene kue zatiene su od gljivica i plijesni tako da se unutar kue stvara antialergijska sredina to je posebno vano kod osoba sa razliitim oblicima alergija. Drvena kua i poar Jedna od najveih predrasuda vezanih za drvene kue je da su one podlonije poaru. Ta je predrasuda potpuno neistinita jer moderne drvene kue imaju garantiranu vatrootpornost jednaku onoj kod klasine gradnje, ponekad i viu. To najbolje potvruju tablice osiguravajuih tvrtki. Drvo se zapaljuje tee od veine drugih materijala koje moemo nai u kuama. Drvo naravno gori, ali vrlo polako i predvidljivo. Kako drvo u sebi sadri vodu kada poar pone ta se voda oslobaa. Na povrini drveta stvara se sloj ugljena koji slabo provodi toplinu te djeluje kao izolator. Tako kad se drvo na vanjskoj strani karbonizira spreava se dovod kisika u unutranjost drveta te ukoliko se ne dovodi nova energija, vatra se gasi. Na taj nain drvo zapravo titi samo sebe, a konstrukcija zgrade i pri visokim temperaturama zadrava svoju stabilnost. Istraivanja su takoer pokazala da rizik od nastanka poara zapravo ne ovisi o konstrukcijskom materijalu kue ve o unutarnjem opremanju, ponaanju stanara i stanju i starosti elektroinstalacija. Otpornost drvenih kua u potresu Drvo je kao materijal lagano, ak 5 puta lake od betona, ali ima veliku nosivost. Nasuprot betonu, drvo moe podnijeti i tlane i vlane sile, tako da je konstrukcija drvene kue gibljivija od klasine gradnje. To bitno svojstvo ini ju otpornijom u sluaju potresa. Testovi i iskustva iz Japana i SAD-a, zemalja koje su poznate po velikom broju potresa, pokazali su da drvene konstrukcije mogu podnijeti katastrofalne potrese uz minimalna oteenja. Ivica Sovi, deurni seizmolog na Geofizikom odsjeku PMF-a o moguem veem potresu u gradu Zagrebu kae Najbolje bi prole drvene kue jer je drvo fleksibilan materijal. Brzina izgradnje Dovoljno je rei da se brzina gradnje drvene kue izraava u tjednima dok izgradnja klasine zidane kue teko da moe biti kraa od godine dana. Naime razlog tome su velike koliine vode koritene za bukanje i graenje pa je potrebno dugo toplo vrijeme da se kua dobro isui kako bi se zavrni radovi priveli kraju. Montaa drvene kue spada u vrstu tzv. suhe gradnje pa je pri zavretku radova mogue odmah u nju useliti. Niske temperature ne ometaju gradnju tako da bez ikakvih problema drvenu kuu moete poeti graditi zimi te ve iste zime u njoj i stanovati. Kada sve navedeno uzmemo u obzir moemo zakljuiti da samoregulacijom izmijene zraka i vlanosti te svojim svojstvima toplinske izolacije, drvena kua stvara udobnu, ravnomjernu no prije svega zdravu mikroklimu i ambient. Kada se tome pridoda bliskost prirodi, elja za estetikom i oita uteda prilikom izgradnje te kasnije uteda energenata za grijanje, dvojbi vie nema drvo se vratilo i to kao graevni materijal budunosti.