Ekologija

EKOLOGIJA znanost o meusobnim odnosima i utjecajima ive i neive prirode, znanost koja se bavi prouavanjem meusobnih ovisnosti ivih bia i njihove ivotne sredine! Ekologija dolazi od grke rijei OIKOS dom, kua, nastamba, obitavalite, stanite ili domainstvo LOGOS znanje, govor ili smisao. 1. Prema geofizikim znaajkama Zemlje dijeli se na: TERESTRIKU (kopnenu) i AKVATIKU (limaniku i marinsku) ekologiju 2. Po sadraju, nainu gledanja, znanstvenom pristupu dijeli se na: Opu, poredbenu, teorijsku i primjenjivu 3. Prema vrsti organizama dijeli se na: Mikrobioloku ekologiju, ekologiju bilja fitoekologiju, ekologiju ivotinja-zoologiju i ekologiju ljudi humanu ekologiju. AUTOEKOLOGIJA EKOLOGIJA JEDINKE DEMEKOLOGIJA EKOLOGIJA VRSTE SINEKOLOGIJA EKOLOGIJA IVOTNE ZAJEDNICE GEOEKOLOGIJA KRAJOBRAZNA EKOLOGIJA GLOBALNA EKOLOGIJA PLANETARNA EKOLOGIJA. MONOCEN autoekoloki sustav jedinke ili jedne populacije s njezinim okoliem Odnos pojedinanog i okolia Gr. Monos sam i koine zajednica Kod bilja se istrauje utjecaj jaine i trajanja Sunevog zraenja, povean utjecaj UV zraenja, utjecaj visokih ili niskih temperatura, povienje ili smanjenja vlage i sl. Promatra se i utjecaj biljaka na okoli MONOTOP monos sam, topos-mjesto; opisuje vrstu ije se sredite postanka nalazi na jednom jedinom mjestu unutar areala U sreditu sinekolokih istraivanja je ekosustav odnosno ivotna zajednica (biocenoza) i njezino stanite ( biotop ili ekotop) KRAJOBRAZNI PROSTOR On predstavlja isjeak Zemljine povrine (ekosfere) sastavljene od raznih ekotopa ( geotopa, biotopa i antropotopa) koji se od ostalih krajobraznih prostora moe prostorno kartografski i upravno organizacijski omeiti Ekosfera se sastoji od biosfere, atmosfere, hidrosfere, litosfere i pedosfere Globalni okoli se definira kao planetarni prostor u kojem se zbivaju utjecaji izmeu prirode i svjetskog stanovnitva te kao cjelokupnost svih njihovih prostorno-vremenskih utjecaja i ovisnosti! Sredite pozornosti globalne ekologije je rast svjetskog stanovnitva, promjene oceanskih strujanja, efekt staklenika, razgradnja ozonskog omotaa, erozija tla, degradacija uma, smanjenje bioloke raznolikosti i sl. Biosfera! Gr. rije bios ivot, sfaira lopta, prostor na Zemlji koji je nastanjen ivim biima, odnosno u kojem postoje uvjeti za ivot. ine je svi ekosustavi na Zemlji. Biosfera se sastoji od itave: LITOSFERE povrinski kruti sloj Zemljine kore HIDROSFERE vodeni sloj TROPOSFERE nii sloj atmosfere. Litosfera! Ili pedosfera je tanka kora izmeu ogrtaa i atmosfere Iako je litosfera 100 km debljine, samo je 1 km u direktnoj interakciji sa biosferom Osnovni sastojci su kisik 47%, aluminij 8%, eljezo 5%, kalcij 4%, natrij 3%, magnezij 2%, kalij 3%, silicij 28% u kristalnom stanju U litosferi ive brojni organizmi, naroito u povrinskom sloju

 Manje organizama ivi u potpunom mraku u dubljim slojevima tla, piljama Hidrosfera! Hidrosfera je akumulacija vode u svim agregatnim stanjima kao i elemenata otopljenih u njoj ( natrij, kalij, magnezij, kalcij, kloridi, sulfati) 97% vode ine oceani, 2% je led (sjeverni i juni pol), a svega 1% ine rijeke, jezera, podzemne vode i atmosferska vlaga Prekriva gotovo 71% Zemljine povrine ivot u hidrosferi je mogu u raznolikim pojavnim oblicima Posebno je bogat do one dubine do koje prodire Suneva Svjetlost Nii sloj atmosfere U njoj ivi mnotvo mikroorganizama, biljaka i ivotinja Dio organizama lebdi ili aktivno leti no veina se zbog hranidbe sputa na Zmlju Atmosfera je smjesa duika 78%, kisika 21%. I u tragovima ugljik dioksida, argona, vodene pare i ostalog. Atmosfera je oko 1.100 km, unutar troposfere koja je 10 km te nakon nje je stratosfera 10-50 km Odnos meu jedinkama unutar populacije! to je populacija? prostorno i vremenski udruena grupa jedinki iste vrste koja raspolae zajednikim skupom nasljednih imbenika, naseljava odreeni prostor, pripada odreenom ekosistemu, a jedinke su povezane meusobno u prvom redu odnosima razmnoavanja Osnovne karakteristike populacije su: prostorni raspored, gustoa populacije, uzrasna struktura, omjer spolova, tjek rasta i odravanje, strategije razvoja i dr. Populacija! Jedinke iste vrste meusobno su povezane brojnim i razliitim odnosima Najvaniji odnos je REPRODUCIJSKI odnosno razmnoavanje NATALITET prirataj jedinki u populaciji, imbenik rasta i poveanja brojnosti MORTALITET ( smrtnost) imbenik nazatka svake Znaajni imbenici za populaciju su : natalitet, mortalitet, reproduktivni potencijal, rast populacije, dobna struktura, prostorna struktura odnosno gustoa i raspored jedinki u prostoru. Gustoa populacije! Gustoa populacije je veliina populacije, a izraava se brojem ili biomasom na jedinicu povrine ili volumena. Dijeli se na: Opu gustou srednja vrijednost broja jedinki ili biomase na jedinicu cijelog biotopa. Stvarnu ili ekoloku gustou srednja vrijednost broja jedinki ili biomase izraunata na jedinicu stvarno naseljenog prostora. Metode za odreivanje gustoe populacija su apsolutne metode i relativne metode Predstavlja broj jedinki neke vrste na nekom prostoru, izraava se u brojkama; 1- rijetka vrsta, 5 vrlo brojna vrsta Izraunava se jadnako za biljke, ivotinje i ljudsku populaciju Prekobrojnim rastom jedinki smanjuje se KAPACITET OKOLIA zbog suparnikih odnosa za hranu, ivotno sklonite ili spolnog partnera Kompeticija ili nadmetanje najjai je biotiki imbenik unutar jedinke iste vrste

 U pojedinim povoljnim uvjetima javlja se povremeno prekomjerni EKSPANZIVNI RAST POPULACIJE npr. invazija skakavaca u Africi, poljskih mieva u Hrvatskoj Nepovoljni vremenski uvjeti kao jaka hladnoa, sua, djelovanje otrova iz okolia mogu dovesti do REDUKCIJE BROJA JEDINKI U POPULACIJI ili do potpunog izumiranja populacije Odnosi izmeu razliitih vrsta organizama u nekom ekosustavu vani su za odravanje i razvoj njihovih populacija Npr. lanovi jedne populacije hrane se se lanovima druge populacije odnos grabeljivac plijen ili se lanovi dviju vrsta meusobno bore za isti teritorij, hranu ili zaklon Kompeticija (nadmetanje) radi jednog uvjeta u okoliu moe biti izazvana kada se u populaciju domaih autohtonih vrsta ubaci unesena alohtona vrsta Primjer je sjevernoamerika pastrva koja je iz naih vodotokova gotovo istisnula autohtonu rijenu pastrvu Drugi primjer je naseljavanje Mungosa na otoku Mljetu koji su suzbili zmije, no sada se hrane domaim ivotinjama! Reintrodukcija vraanje u ekosustav vrste koja je unitena zbog nekih razloga prekomjerni lov, bolest i sl. Moe biti vrlo opasna jer utjee na novonastalu ravnoteu Ponovo vraena vrsta vie nema svog prirodnog predatora pa e ta populacija vrlo brzo postati prekobrojna Primjer: Reintrodukcija risa u podruje Gorskog kotare Za jedinke ili grupe jedinki karakteristine su MIGRACIJE odnosno periodina kretanja (dnevna, sezonska) Uzroci migracija su zadovoljavanje uvjeta za reprodukciju, ishranu ili nepovoljni klimatski uvjeti. Primjer su ptice selice (masovne migracije) i zahvaaju itavu populaciju, seobe riba -keige, jegulje, losos EMIGRACIJE su naputanje biotopa bez povratka. Uzrok je velika gustoa populacija to smanjuje kapacitet okolia IMIGRACIJE dolazak jedinki jedne populacije na novi Lokalitet Natalitet! Natalitet je struni izraz kojim se koristi demografija, a oznaava ukupno raanje na odreenom podruju u odreenom vremenu. Njegova visina se mjeri stavljanjem u omjer broja roene djece - obino samo ivoroene prema ukupnom broju stanovnitva. Najee se u razne svrhe razmatranja nataliteta i problematike uz to vezane koristi stopa nataliteta. Stopa nataliteta se obino rauna na 1.000 stanovnika i to uz pomo matematike formule gdje n oznaava traenu stopu, a N broj ivoroene djece na odreenom podruju u razdoblju za koje se izraunava stopa, najee u godini dana. Pored stope nataliteta za odreenu zemlju, mogua su i razna drugaija raunanja, za odreenu regiju, za odreene skupine stanovnitva i slino. Natalitet je vii u zemljama u razvoju od onog u razvijenim zemljama. Mortalitet! Pojam mortalitet potie od latinske rijei mors - to znai smrt. Stopa mortaliteta ili stopa smrtnosti je godinji broj smrtnih sluajeva (od bolesti ili generalno) na 1000 stanovnika. Razlikujemo: Opa stopa mortaliteta - broj umrlih na 1000 stanovnika tokom jedne godine. Fetalna stopa mortaliteta ili stopa mrtvoroenja - broj fetalnih smrti u odnosu na ukupan broj roenja u datoj godini (raunajui i ivoroenja i mrtvoroenja) Opa stopa mortaliteta rauna se na ukupno stanovnitvo i esto puta moe dati pogrenu vrijednost kao pokazatelj.

 Na primjer, broj smrti na 1000 stanovnika u razvijenim zemljama moe biti vii nego broj smrtnih sluajeva u manje razvijenim zemljama, uprkos boljem ekonomskom standardu i zdravstvenoj njezi. To je posljedica starijeg stanovnitva koje je uglavnom karakteristika za razvijene zemlje Najbolji pokazatelj mortaliteta su tablice mortaliteta koje daju mortalitet posebno za svaku godinu Tablice mortaliteta su potrebne da bi se dobio sintetiki pokazatelj oekivano trajanje ivota koji obuhva mortalitet u svim godinama starosti. Stanite jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava odredena zemljopisnim, biotikim i abiotikim svojstvima. Toila nastaju na mjestima gdje se odlomljeni dijelovi stijena i ljunak nakupljaju na dnu padina Tu rastu prilagoene biljke kao Velebitska degenija! Klifoivi i gole vapneneake stijene nastanjene su vegetacijom u pukotinama stijena, pripadaju Alpsko-Karpatsko-Balkanskoj skupini stanita Najpoznatija je Dubrovaka zeina! lani travnjaci najzastupljeniji u sjevernoj RH, ine dio velikih movarnih kompleksa uz nizinske rijeke, posebno uz Savu ikara floristiki se znaajno razlikuje od umske vegetacije Krka stanita: rijedak fenomen koji se javlja na hrvatskoj obali Zagaenje zraka definiramo kao prisutstvo jedne ili vie tetnih tvari u atmosferi u takvim koncentracijama/vremenu koje mogu izazvati oteenja zdravlja ljudi, ostalih oblika ivota na Zemlji te oteenje materijalnih dobara. U gornjim slojevima atmosfere troposferi, (izmeu 9 i 13 km), nastaje TROPOSFERSKI OZON Glavni izvor tog ozona su duikovi oksidi NOx koji nastaju elektrinim pranjenjem u atmosferi (munje) i iz ispunih plinova zrakoplova Smog je izvedenica dviju rijei koje u prijevodu znae dim i maglu To je zapravo magla sa vrlo velikom koncentracijom ae i drugih oneiivaa