Propisi Ahkam

PROPISI OBREDOSLOVLJA
IZDAVA FONDACIJA MULLA SADRA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA IZDAVAA MOHAMMAD REZA PEYSEPAR PRIJEVOD S PERZIJSKOG ERTAN BASARIK UREDNIK MUNIB MAGLAJLI PRIJEVOD S PERZIJSKOG ERTAN BASARIK REDAKTOR IBRAHIM AVDI LEKTOR HFZ. ENSAR KARAMAN KOREKTOR SUBHA ALI
2
LIKOVNO OBLIKOVANJE EDIN MULA ENES PEHLIVANOVI Felah Zade
Propisi obredoslovlja Prijevod sa perzijskog Ertan Basarik
Sarajevo, 2005.
3
PROPISI Upoznavanje ahkama . . . Svima vama zakon smo i pravac propisali. . . (ElMaida, 48) ovjekova srea na Ovom svijetu i na Ahiretu poiva na provoenju islamskog naina ivota i njegovih programa te usklaivanju svakodnevnih djelatnosti, bilo pojedinanih, bilo drutvenih, sa zakonima islama, koji nude krajnju sreu i izbavljenje. Islamski programi dijele se u tri osnovne grane: 1. programi uvjerenja (ar. usl), 2. programi propisa (ar. fikh ili ahkm), 3. programi moralnih normi (ar. ahlk). Prva skupina podrazumijeva programe vezane za izgradnju zdravog ovjekovog svjetonazora i iste ideologije. Mukellef1 je obavezan stei uvjerenja i prihvatiti ih na osnovu argumenata, s obzirom na
1
Mukellefom se naziva lice koje je punoljetno, razumno i slobodno. Ako takvo lice nije sposobno smo iznalaziti fikhska rjeenja na osnovu steenog znanja i iz za to posebno predvienih izvora, ili ako nije sposobno djelovati u skladu sa predostronou, tada u izvravanju vjerskih obaveza i propisa slijedi mudtehida. U svakom sluaju, neko ko postaje punoljetan poet e slijediti mrdau za kojeg ustanovi da posjeduje sve uvjete da bude slijeen, ali kasnije, prolaskom vremena te eventualnim kolovanjem za mudtehida, moe i sam, u zavisnosti od ambicija, stii ili do razine kada e se sluiti predostronou, ili e sam kao mudtehid dolaziti do fikhskih rjeenja.
injenicu da je rije o uvjerenjima do kojih je potrebno stii lino, bez slijeenja drugih, mada se, zarad stizanja do ispravnog uvjerenja, moe posluiti i uputama nekog drugog. U drugoj skupini rije je o praktinim programima, tj. o naredbama i zabranama. ovjek se na osnovu njihovog potovanja pribliava Allahu obavljanjem namaza, dijeljenjem zekata, izbjegavanjem krae, ogovaranja itd. Treu granu ine programi vezani za odgoj te uvanje ljudske due istom i zdravom. To se postie uz pomo objanjenja naina na koje se mogu jaati poeljna svojstva ovjeka, kao to su pravednost, dostojanstvo, ast i dr., odnosno kako se mogu iskorijeniti ona nepoeljna, poput zavidnosti, zlobe, dvolinosti itd. Fikhska literatura, koja je plod danononog napora islamskih uenjaka, tie se druge skupine vjerskih pitanja koja nazivamo ahkamom, tj. propisima. Da bi se sa ovim pitanjima upoznao, mukellef treba dostii stepen idtihda, kako bi na osnovu odgovarajuih izvora mogao donositi fikhska rjeenja, ili, ukoliko ne postigne ovu razinu, slijediti mudtehida, odnosno onoga koji je usvojio potrebno znanje, ili se u vezi sa fikhskim pitanjima osposobiti do te mjere da se moe sluiti ihtijtom, tj. predostronou. Saglasno iznesenom, obaveze mukellefa u odnosu na praktine programe islama jesu: idtihad, takld ili ihtijat. Prije objanjenja ovih triju mogunosti, rei emo neto o uvjetima taklifa (obavezivanja) kao i o podjeli ahkama.
5
Uvjeti taklifa ovjek se od ostalih ivih bia izdvaja izvanrednom osobinom koju nazivamo mo razmiljanja, mo izbora i odluke, na osnovu ega biva obavezn Allahovim propisima, koji ga, bude li ih provodio, dovode do vjene sree. Posjednici triju osobina punoljetnosti, razuma i sposobnosti (moi)2 bivaju obavezani spomenutim propisima. Prema tome, ovjek koji je punoljetan, razuman i sposoban za izvravanje vjerskih propisa nosi teret odgovornosti pred Allahovim naredbama i zabranama; u sluaju nepokoravanja bit e kanjen, a ako im se pokori - bit e nagraen. S druge strane, djeca, umno poremeeni i nemoni nisu mukellefi, te im nita nije ni nareeno, ni zabranjeno. U skladu sa reenim, ukoliko dijete ili ludak izreknu la ili ne obave namaz, nee biti kanjeni, mada Allahovom dobrotom u velikom broju sluajeva njihova dobra djela bivaju nagraena. Naprimjer, ako dijete ispravno obavi namaz ili hadd, imat e nagradu, iako ih nije obavezno vriti, tako da njihovim neizvravanjem nee biti izloeno kazni. Treba istai da su roditelji, staratelji i islamska vlast odgovorni za velik broj djela lica koja nisu odgovorna za svoja djela, zbog ega su duni sprijeiti djecu ili umno poremeene od krenja tuih prava, a islamski upravitelj je obavezan da s ciljem
Kako moemo vidjeti, islam nije uvjet za ove propise te se, u skladu s tim, obaveze i zabrane ne tiu samo muslimana, ve je svaki Boiji rob koji posjeduje tri navedene osobine mukellef.
ouvanja javnog reda i provoenja pravde opomenama ukazuje na takvu vrstu odgovornosti. Podjela ahkama U opoj podjeli cjelokupan ahkam dijeli se na dvije vrste: 1. taklifi (obligatorni), 2. wad'i (kondicioni). Prvu skupinu ine propisi koji ovjeku razjanjavaju pravila u vezi sa karakterom djela, poput obaveznosti namaza i zabranjenosti nasilja. Druga skupina propisa odreuje uloge stvari u odnosu na ovjekova djela, poput dozvoljenosti golubijeg mesa, zabrane bespravnog prisvajanja tueg imetka, istoe odreenih stvari, a neistoe drugih. Vrste obavezujuih propisa 1. Vadib djela koja se trebaju obavezno vriti i za ije se proputanje i zanemarivanje predvia kazna, poput namaza. 2. Haram djela koja se obavezno izbjegavaju, a ije injenje je kanjivo, poput lai. 3. Mustehab djela koja je poeljno vriti, za ta slijedi i nagrada, ali njihovo neinjenje se ne kanjava, naprimjer, obavljanje nonog namaza. 4. Mekruh djela kojih se poeljno kloniti, to se i nagrauje, dok injenje takvih djela ne povlai za
7
sobom kaznu, kao to je, primjera radi, noenje crne odjee za vrijeme obavljanja namaza. 5. Mubah djela koja je svejedno initi ili ne initi, koja ne predviaju ni nagrade, ni kazne, poput velikog broja svakodnevnih aktivnosti. Ovih pet vrsta nazivamo ahkame taklifi, tj. obligatorni propisi, jer se tiu mukellefovih obaveza. Nasuprot njima stoje kondicioni propisi koji odreuju kvalitet i stanje neeg, poput odrednica: isto, neisto, zabranjeno, ispravno, neispravno.
Druga podjela propisa 1. Stvarni propis (ar. hukmun waqi'ijjun) jeste gotov propis koji je doao na osnovu mjerila o stvarnim koristima i tetama u vezi sa odreenom pojavom. Velik dio erijatskih propisa od ove je vrste. 2. Oiti propis (ar. hukmun zahirijjun) je propis donesen na neko posebno pitanje zbog neznanja o stvarnom propisu u vezi sa istim. Naprimjer, sluaj vode koja je prije bila u dovoljnoj koliini (kurr); meutim iz odreenih razloga, kao to je, recimo, nae odsustvo, nismo sigurni da li je koliina vode i dalje u dovoljnoj koliini ili nije. U ovom sluaju ta voda ima presudu i tiu je se propisi kurr-vode. Isto dolazi do izraaja i prilikom nesigurnosti o istoi ili neistoi neega: tada se presuuje, tj. oito je da je isto. Kada neko ne zna koliko tano treba naklanjati proputenih namaza, ako
8
obavi minimum za koji pretpostavi da je duan, bit e dovoljno. Trea podjela propisa 1. Primarni propisi (ar. hukmun ewwelijjun), koji su odreeni na osnovu sutinske koristi, bez uzimanja u obzir posebnih, vanrednih prilika. Naprimjer, obaveznost namaza i posta, a zabrana laganja, ogovaranja ili korienja opojnih sredstava. 2. Sekundarni propisi (ar. hukmun sanewijjun), u kojima je prilikom propisivanja uzeto u obzir posebno stanje mukellefa u odreenoj prilici, poput straha, prinude, tegobe, pretvaranja itd. ; naprimjer, ne postiti u sluaju kada post teti organizmu, ili doputenost sluenja laima u sluaju ivotne opasnosti. Podjela vadiba Poslovi koji su za mukellefa vadib svrstani su u razliite kategorije. Njihovo upoznavanje ima utjecaja na kakvou vrenja obaveza. 1. Vadib 'ajni. To je obaveza koja se trai od svih mukellefa pojedinano, te ostali mukellefi ne bivaju osloboeni dunosti vrenja odreenog propisa ukoliko ga obavi odreen broj ljudi. Primjeri ovog vadiba su namaz ili post. 2. Vadib kifai. To je zajednika obaveza i ako je skupina izvri u dovoljnom broju, ostali je nisu duni uiniti. Vadib kifai je opremanje mejita i
9
3.
4.
5.
6.
7.
8.
denaza namaz, nareivanje dobra i odvraanje od zla. Vadib tajini precizirana obaveza koja se trai od mukellefa za koju nema zamjene. U ovu kategoriju spadaju, izmeu ostalog, akam i jacija-namaz. Vadib takhjiri. Mukellef ima pravo izbora izmeu dviju ili vie ponuenih mogunosti, od kojih e jednu obavezno izvriti. Naprimjer, u petak u podne moe birati izmeu obavljanja podne ili dume namaza. Vadib nefsi, propis koji sam po sebi predstavlja cilj i obavezu, a nije radi pripreme za drugo djelo, poput namaza i posta. Vadib gajri, djelo koje je uvod i priprema za obavljanje drugog propisa. U ovu skupinu spadaju abdest ili gusul, koji se obavezno uzimaju kao priprema za obavljanje namaza. Vadib taabbodi djelo, tj. ibadet koji trebamo obaviti sa namjerom kurbeta (pribliavanja Allahu i vrenja Boije naredbe). Ukoliko vrenjem takvih propisa ne ukljuimo spomenuti uvjet, neispravni su, poput obavljanja hadda i dijeljenja zekata. Vadib tevessuli, djelo koje je dovoljno obaviti da bi bilo ispravno, bez obzira da li je obavljeno s nijjetom kurbeta ili ne. Primjer za ovo je pranje
10
odjee ili tijela radi stjecanja istoe potrebne za namaz. 3 9. Vadib mutlak. Rije je o djelu koje pored opih uvjeta taklifa (punoljetnost, razum, snaga) nema drugih uvjeta, kao to je odgovor na selam. 10. Vadib marut. On je uvjetovani propis, koji, da bi bio obvezujui, pored opih, prethodno navedenih uvjeta taklifa, ima i druge, dodatne. Dok se oni ne ispune, dotini propis jo nije aktuelno vezan za mukellefa, te ga ne mora izvriti. Primjer za ovu vrstu vadiba jeste hadd, koji je uvjetovan sticanjem odreenih mogunosti.
4
Idtihad Leksiki, idtihad znai initi napor, zalagati se, truditi se. U fikhskoj terminologiji koristi se u znaenju iznalaenja erijatskih rjeenja iz za to erijatom predvienih izvora. ovjek sposoban za takav rad naziva se mudtehid. Izvori fikha, odnosno propisa: 1) Kur'an asni, i. sunnet (rijei, djela, potvrde bezgrenih), ii. razum,
3
Ovo ne treba shvatiti u smislu slobode pranja odjee ili tijela bilo kakvom vodom, bez obzira bila uzurpirana ili ne, ve da i na te pojedinosti treba u svakom sluaju obratiti panju. O ovom e kasnije biti podrobnijih objanjenja. 4 Neke od mogunosti jesu imati dovoljno materijalnih sredstava, da je put siguran, imati dovoljno vremena za sreivanje dokumenata, itd.
11
iii. idma' (slaganje islamskih pravnika o nekom od erijatskih propisa). Kur'an Kur'an je knjiga koja predstavlja skup Allahovih objava Poslaniku Muhammedu, s. a. v. a., a koja Boijom voljom do nas stie bez ikakvih promjena. Kur'an je prvo i najbolje mjerilo djela i izvor za izvoenje propisa. Sunnet Sunnet je skup govora, naredbi i pouka koje su bezgreni, a. s., izrekli. Rijei bezgrenih ue nas ispravnom djelovanju, a u isto su vrijeme jedan od mjerodavnih fikhskih izvora. Sakupljeni su u hadiske zbirke. Djela bezgrenih Zahvaljujui imunosti od svake pogreke i posrnua, djela bezgrenih, poput rijei, jesu mjerilo vrijednosti naih aktivnosti. Ova kategorija je sakupljena u knjigama povijesti i predaja pod naslovom Praksa bezgrenih.
12
Potvrda bezgrenih U skladu s tim da je obaveza bezgrenih (u sluaju da nije rije o teqijji)5 odvraanje ljudi od loih djela, prekraja i grijeenja, u sluaju kada bi jedan pojedinac ili vie njih uinili neto u prisustvu ma'suma, i on to potvrdi ili, u krajnjem sluaju, ne zabrani, tada to, kao potvreno od strane bezgrenog, moe posluiti kao jo jedno mjerilo djela i izvor za izvoenje fikhskih zakljuaka. Razum i konsenzus Ako za odreeni propis ne naemo argument u Kur'anu ili sunnetu, u tom sluaju na osnovu onoga to razum presudi ili na osnovu slaganja iijske uleme, pod uvjetom da se oba temelje na ukazivanju o zadovoljstvu bezgrenih takvim rjeenjem, moe se donijeti fetva i odrediti dunost mukellefa. Put do idtihada Nauke koje je uvjet dobro poznavati da bi se moglo baviti idtihadom jesu: 1. Nauke arapskog jezika:
uvanje, odnosno prikazivanje pred pripadnicima drugaijeg pravca da se poput njih zarad ouvanja ivota, asti ili imetka.
13
2. 3. 4. 5. 6. 7.
8.
9.
a) Sarf (morfologija), nauka o vrstama, oblicima i tvorbi rijei s ciljem spoznaje irokog spektra znaenja koja se kriju u njima. b) Nahv (sintaksa), disciplina o sastavu rijei i strukturi reenica. c) Koncepcija, retorika, stilistika: tehnike lijepog pisanja, govora. d) Kazala rijei, tj. upoznavanje znaenja rijei. Logika, nauka ispravnog razmiljanja, Metodologija fikha (ar. usule fiqh) upoznavanje s kvalitetom izvoenja fikhskih propisa. Ridal, upoznavanje hadiskih autoriteta, tj. prenosilaca hadisa. Diraje, upoznavanje hadiskih znaenja te razluivanje tanog od pogrenog. Kur'anske nauke, komentari, povodi objave itd. Pored ovih, potrebno je upoznati se i sa lokalnim izrazima i narodnim jezikom koji je bio aktuelan u vrijeme kur'anske objave i za vrijeme ivota Poslanika i Imama. Upoznavanje stavova uleme iz prethodnih generacija, radi izbjegavanja dolaska u oprenost sa onim to je poznato i prihvaeno u tim krugovima, te upoznavanje sa idmaom. Prouavanje fetvi i hadisa ehli-sunneta, posebno na mjestima gdje su rivajeti opreni.
14
10. Napor i vjeba s ciljem izvoenja propisa do mjere kada se time ovlada i stekne potencijalni duh za izvoenje propisa. Usvajanjem pobrojanih znanja i uz postojanje potrebnih uvjeta mudtehid se treba praktino pridravati izvedenih propisa, a u sluaju da je napravio greku prilikom zakljuivanja, njemu je oproteno. Vrste idtihada 1. Potpuni idtihad. Mudtehidi iz ove skupine nazivaju se mudtehidun mutlaq, zbog toga to su sposobni donositi fikhska rjeenja u svim oblastima ahkama. 2. Djelimini idtihad. Ove mudtehide nazivaju mutedezzi, i oni vladaju samo odreenima oblastima ahkama. Dvije mes'ele 1. Idtihad je iz kategorije vadiba kifai. To znai da ukoliko se jedna skupina (u dovoljnom broju) bude bavila ovim pitanjem, ova dunost spada sa ostalih. 2. ovjeku koji nije dostojan idtihada i nema sposobnosti za davanje fetvi haram je baviti se idtihadom.
15
Idtihad i slijeenje Slijeenje (taklid) u fikhskoj terminologiji znai uskladiti djelo sa fetvom fakiha, odnosno pravnika. 1. Svakom punoljenom licu koje nije dostiglo stepen idtihada i ne poznaje put predostronosti stroga je obaveza u obavljanju propisa slijeenje mudtehida. 2. Slijeenje ne podrazumijeva samo harame i vadibe, ve svojim opsegom obuhvata i ostale kategorije: mustehabe, mekruhe i mubahe. 3. Mudtehid koji se slijedi naziva se mrda taklid. 4. Mrda' taklid treba ispunjavati sljedee uvjete: razum, idtihad, punoljetnost, da je mukarac, pravednost, da je iv, da je roen u validnom islamskom braku, da je ithna-'aeri iija, a shodno predostronosti, da je najueniji mrda', kao i da ne bude pohlepan za Dunjalukom. 5. Za nekoga kaemo da je pravedan ('adil) ako posjeduje tu osobinu, a pravednost je duevno stanje koje ovjeka usmjerava ka bogobojaznosti, te spreava ga od injenja velikih grijeha, kao i od navikavanja u injenju malih. 6. Najueniji mrda' je onaj koji najbolje poznaje zakone i izvore pitanja te je najobavjeteniji o onome to je u vezi s tim i bolje razumije predaje. Ukratko, najueniji (ar. a'lam) jeste onaj koji je sposobniji, tj. profesionalniji od drugih u donoenju propisa. 7. U poetku nije dozvoljeno slijeenje umrlog mudtehida. Dakle, mukellef koji je to tek postao ili koji
16
do odreenog trenutka nije slijedio ni jednog mudtehida ne moe poeti slijediti umrlog mudtehida, ve treba biti mukallid (sljedbenik) ivog mrda'a. Meutim, ako se za ivota mudtehidova pridravao svih njegovih fetvi ili nekih od njih, ima pravo ostati njegovim mukallidom, pa ak ga ima pravo slijediti i u pitanjima koja nije prakticirao u vrijeme dok je mudtehid bio iv. U svakom sluaju, nastavljanje slijeenja umrlog mudtehida treba biti uz dozvolu ivoga, tj. ako mudtehid koji je iv dozvoli da mukallidi i dalje slijede svog umrlog mrda'u, u tom sluaju imaju pravo tako postupati. 8. ovjek koji je nastavio slijediti mrtvoga mrda'u, u vezi sa pitanjima za koja on nije imao fetve dok je bio iv, kao i u novim pitanjima koja se vremenom javljaju, treba slijediti jednog od mrda'a koji su ivi. Putevi prepoznavanja najuenijeg mrda' taklida I. Ukoliko je ovjek do te mjere uen da moe prepoznati i razluiti najuenijeg mudtehida svoga vremena, to je nain kojim se on moe koristiti. II. Ugled koji mrda' ima u krugovima uenih takoer moe biti put za prepoznavanje, jer na taj nain stjeemo znanje o njegovoj uenosti i idtihadu. III. Tvrdnja dvojice pravednih ljudi, uenih po tom pitanju do te mjere da je njihovo miljenje
17
mjerodavno, uz uvjet da im druga dva uena, pravedna ovjeka ne suprotstave svoje miljenje. 1.Mukellef je obavezan tragati s ciljem pronalaenja najuenijeg mrda'a. 2.Dunost mukellefa, u sluaju da traganjem stigne do dvaju mudtehida izmeu kojih se ne moe odluiti kojega slijediti, jeste: a) ako je u mogunosti pridravati se predostronosti ili se uvijek drati miljenja sa najveim stepenom predostronosti kod ovih dvaju mudtehida, u skladu sa obaveznom predostronou (ar. ihtijatul-vadib) treba tako initi. b) ako predostronost nije mogua, moe raditi po fetvama bilo kojeg od dvaju mudtehida. 3.U sluaju da su dvojica mudtehida jednaka po znanju, mukallid je slobodan obratiti se kojem eli. Takoer je mogue da po pitanju nekih mes'ela praktino slijedi jednoga a po pitanju drugih drugoga mudtehida. 4.Ukoliko su dvojica mudtehida najueniji, ali samo u odreenim oblastima ahkama, naprimjer jedan u propisima o ibadetu, a drugi o trgovini, u skladu sa obaveznom predostronou mukellef treba u svakoj oblasti slijediti onog koji je najueniji. Takoer, ako su po pitanju jedne oblasti ahkama, naprimjer trgovine, ueniji, parcijalno gledajui, u njenim posebnim poglavljima, sukladno obaveznoj predostronosti, u svakoj oblasti se slijedi najueniji.
18
5.Mukellef u slijeenju ima slobodu izbora, to znai da se ne povodi ni za kim. Naprimjer, ena se ne moe po ovom pitanju povoditi za muem, ve e slijediti onog mudtehida za kojeg ona lino ve utvrenim metodama stekne miljenje da je najueniji. Naini saznavanja mudtehidovih fetvi i. ii. iii. iv. uti lino od mudtehida uti od dvaju ili jednog pravednog ovjeka uti od nekoga kome se moe vjerovati vidjeti u knjizi mudtehida, s tim da u njoj nema tamparskih greaka
Prelazak od jednog mudtehida drugome 1. Naputanje jednog a slijeenje drugog mudtehida (ar. 'udl) znai upravljati se prema fetvama onoga drugog bez potrebe za dozvolom prethodno slijeenog mudtehida. 2. Prei od onoga koji nije najueniji najuenijem je, u skladu sa predostronou, vadib, tj. obavezno. 3. Nije dozvoljeno napustiti jednog mudtehida po ijim fetvama smo obavljali propise te slijediti drugoga koji je po uenju na istoj razini s njim. 4. Nije dozvoljeno napustiti najuenijeg te slijediti onoga koji to nije.
19
5. Obavezno je prestati slijediti mudtehida za kojeg se ispostavi da nije kompetentan za izdavanje fetvi. 6. Vadib je napustiti mudtehida koji je izgubio jedan od uvjeta slijeenja, naprimjer, ako je izgubio razum ili je posenilio. U tom sluaju prelazi se onome koji posjeduje sve uvjete. 7. U skladu sa predostronou, vadib je napustiti dosadanjeg najuenijeg mudtehida ako se pojavi neko ko ga je u znanju prevaziao. 8. Naputanje mudtehida kojeg smo slijedili a koji je umro te slijeenje ivog mudtehida ne samo da je dozvoljeno ve je rije o poeljnoj predostronosti. 9. U skladu sa obaveznom predostronou, nije dozvoljeno napustiti ivog mudtehida a slijediti fetve umrlog bez obzira da li se umrli za ivota slijedio pa se nakon smrti napustio. 10. Ukoliko mudtehid koji se slijedi u nekom pitanju ne bude imao fetve, mukallid se po tom pitanju moe obratiti mudtehidu koji je bude imao, meutim, prema obaveznoj predostronosti, taj drugi treba biti ueniji od ostalih mudtehida. 11. Ukoliko doe do promjene u fetvi jednog mudtehida, mora se postupati po novoj verziji, a nije dozvoljeno drati se stare.
20
12. Ako bi mukallid sumnjao u vezi sa promjenom fetve, moe se drati dotadanje sve dok mu to pitanje ne postane jasno. 13. Uenje onoga to je u ivotu potrebno i esto se na to nailazi, a u to se sumnja ili se zaboravilo i sl., jeste obavezno. Iskljuena su ona pitanja za koja je sigurno da se na njih nee naii u ivotu. Obaveze onoga koji nije slijedio ili mu slijeenje nije bilo ispravno 1.Sva djela ovjeka iz perioda u kojem je ivio bez slijeenja ispravna su pod sljedeim uvjetima: a. ako je radio u skladu sa svojom stvarnom obavezom, b. ako mu djela odgovaraju fetvama mudtehida kojeg je trebao slijediti, c. ako se djela slau sa fetvama mudtehida kojeg sada treba slijediti, d. ako su mu djela blia predostronosti od fetvi ovih dvaju mudtehida. 2. Ukoliko je mukellef jedno vrijeme slijedio nekoga ko ne ispunjava uvjete potrebne da bude slijeen, on ima presudu ovjeka koji je radio bez slijeenja. 3. Ukoliko mukellef shvati da jedno vrijeme nije slijedio nikoga, no ne zna tano koliko dugo je to trajalo a zna kvalitet djela u tom periodu, sukladno tome, ukoliko mu se djela podudaraju sa jednom od etiriju
21
taki iz prvog pravila, ispravna su, a u suprotnom bit e obavezan nadoknaditi najmanji broj djela za koji je siguran da su neispravna. 4. Ako mukallid sumnja u ispravnost slijeenja u prolosti, treba ga smatrati ispravnim. 5. Ako bez dozvole mudtehida koji je iv nastavi slijediti svog, sada preminulog, mudtehida, on je poput mukellefa koji nikoga ne slijedi. Predostronost (ihtijat) Predostronost u fikhskoj terminologiji znai djelovanje u skladu sa propisima (ahkam) i to na nain da je mukellef siguran da je izvrio ono to je bio duan uiniti. 1. Raditi po ihtijatu moe svako, bez obzira bio mudtehid ili ne, ali je uvjet poznavanje prilika u kojima treba primijeniti ihtijat. Meutim, mal je broj onih koji su sa tim upoznati zato to je upoznavanje te problematike veoma teak posao koji iziskuje potpunu upuenost u nain njenog koritenja. 2. Raditi u skladu sa ihtijatom nekada iziskuje ponavljanje neega dok nekada to nije potrebno. i. Prvi primjer: Ako ovjek koji ne zna da li je duan klanjati potpuni ili skraeni namaz eli raditi po ihtijatu, treba obaviti i jedan i drugi. ii. Drugi primjer: Ako ovjek koji ne zna da li je uenje ezana i ikameta vadib ili mustehab prije namaza eli postupiti po ihtijatu, prouit e oboje.
22
3. U sluaju da mukellef zna da odreeno djelo nije haram, ali ne zna da li je vadib, mustehab, mekruh ili mubah, moe ga obaviti sa nadom u nagradu (redaan), jer postoji eventualna mogunost poeljnosti izvravanja takvog djela. 4. Ako mukellef zna da odreeno djelo nije vadib, ali ne zna da li je haram, mekruh, mustehab ili mubah, moe ga se proi, jer postoji eventualna mogunost nepoeljnosti njegova vrenja. Razlika izmeu obavezne i poeljne predostronosti Predostronosti o kojima je u risalama rije ili su obavezne ili poeljne. Razlikuju se u dvama aspektima, prvi je na polju raspoznavanja iz koje skupine je dotini ihtijat, dok je drugi aspekt praktian, tj. eli se vidjeti kakvu obavezu ovi ihtijati predviaju za mukellefa. Prva razlika i. obavezna predostronost znai da je predostronost bez fetve ii. poeljna predostronost znai da je predostronost sa fetvom Ako mudtehid po odreenom pitanju izda fetvu a ukljui i predostronost, rije je o poeljnoj predostronosti. Ako, pak, po odreenom pitanju ne bi imao fetve, ve je otpoetka upotrijebio predostronost, na tom mjestu je ona obavezna a jo se naziva i
23
neuvjetovana, tj. apsolutna predostronost (ihtijatemutlaq). Primjer poeljne predostronosti moemo vidjeti u pravilu o gusulu potapanjem (irtimasijjun) u skladu sa kojim, ukoliko u vodu uemo postepeno i cijelo tijelo potopimo, gusul je ispravan, dok je predostronost cijelo tijelo potopiti odjednom. Primjer obavezne predostronosti objanjavamo zavjetovanjem ovjeka da e sadaku dati odreenom siromahu; zavjet ga obavezuje da je urui samo njemu a ne drugom siromahu, a u sluaju smrti tog siromaha, u skladu sa predostronou sadaku mora dati njegovim nasljednicima. Druga razlika U pogledu poeljne predostronosti mukallid je obavezan ili raditi u skladu sa njom, ili prema fetvi uz koju ona ide, te se po tom pitanju nema pravo obratiti drugom mudtehidu. U sluaju obavezne predostronosti mukallid moe raditi u skladu sa njom, ili se, pak, obratiti fetvi drugoga mudtehida. Jasno je da mudtehid koji ima fetvu u vezi sa tim pitanjem treba po uenosti biti odmah nakon mudtehida koji se slijedi. Razlika izmeu hukma i fetve Bezgreni Imami, a. s., nakon Poslanika, s. a. v. a., za vrijeme svog fizikog prisustva imali su dvije vane
24
obaveze, koje, u skladu sa predajama i drugim fikhskim izvorima, za vrijeme njihova odsustva prelaze u nadlenost fakiha koji posjeduju sve potrebne uvjete za to. Te obaveze su: i. izricanje fetvi i objanjavanje Boijih zakona ljudima, ii. vodstvo i upravljanje drutvom, kao i provoenje vjerskih zakona. Razilaenje u objanjenjima fetvi kao i postojanje velikog broj mrda'a ne stvara velike probleme u drutvu. Takvo ta bilo je prisutno u razliitim povijesnim trenutcima iija nakon skrivanja Imama Mehdija, a. s. Meutim, podjela u izvrnim propisima i zakonskim regulativama, posebno u vrijeme velike rairenosti komunikacija, koje karakterizira lahko i brzo irenje informacija, sigurno e rezultirati haosom, nemirima i podjelama u drutvu. Moe se postaviti pitanje kakva je razlika izmeu ovog dvoga i koje podruje svako od njih pokriva, te kako e ljudi postupiti u sluaju neslaganja fetve jednoga mrda'a sa presudom vladara. Fetva u pravnoj terminologiji znai objanjenje propisa Boijeg koje daje fakih. A fakih je ovjek koji daje miljenje u vezi sa presudom koju je izveo sluei se predvienim izvorima za takav in, poput sljedeih objanjenja: i. na treem i etvrtom rekatu dovoljno je prouiti tesbihate jedanput, ii. ako post teti tijelu, nije ispravan,
25
iii. u sluaju da je kupac prilikom kupovine prevaren, ima pravo opoziva itd. iv. Hukm hakima, tj. presuda vladara jeste naredba o provoenju erijatske presude kao i preciziranje objekta ili teme, vremena ili mjesta njenog izvrenja. Hukm je, takoer, obavezivanje na vrenje ili naputanje nekog djela u zavisnosti od ope koristi. Primjeri ovoga: v. naredba da je odreeni dan prvi dan mjeseca (lunarni kalendar), vi. naredba o ubiranju zekata ili humsa, u posebnim uvjetima (posebno mjesto, vrijeme ili povod), vii. prodaja uskladitene robe uz odreivanje cijene bez dozvole vlasnika, viii. specifikacija, podjela i potronja ratnog plijena i javnog dobra, ix. provedba erijatskih kazni. Razlika fetve i hukma U sluaju da fetva mrda' taklida bude suprotna presudi fakiha vladara, sigurno da je prioritet sa vladarevom presudom te je haram suprotstaviti joj se. Naprimjer, mudtehidova fetva glasi da nema problema u skladitenju robe koja nije prehrambena, ali vladar, uzevi u obzir teko ekonomsko stanje u kojem se nalazi drutvo, presudi da je skladitenje bilo kakve robe za kojom drutvo ima potrebu haram. U ovom sluaju potuje se presuda vladara i mukallidi
26
spomenutog mrda'a duni su povinovati se vladarevoj presudi. 6 U fetvama velikih fakiha pie: Krenje presude vladara koji ispunjava sve uvjete nije dozvoljeno ak ni drugim mudtehidima, osim u sluaju da je vladareva greka oigledna. Obaveze prenosioca mes'ela 1. Ako prenosilac mes'ele prilikom njenog prenoenja pogrijei (pogreno je kae), obavezan je obavijestiti one koji su je od njega nauili i na taj nain otkloniti nastalu greku. 2. Ako bi neko prenio mudtehidovu mes'elu drugom ovjeku, pa bi se ta mes'ela kasnije izmijenila, nije obavezan o promjeni obavijestiti toga ovjeka, premda je poeljna predostronost uiniti to. Pravila prilikom neslaganja prenosilaca fetvi a) U sluaju da dva lica prenose jednu fetvu u razliitim verzijama, ne treba prihvatiti rijei ni jednog od njih. b) Kada mukellef uje od mudtehida jedno, a neko drugi mu u vezi sa istim govori neto drugo, rijei mudtehida imaju prioritet.
6
Merhum eyh Muhammed Hasan Nedefi, autor Davahira u vezi sa skladitenjem robe pie: Ako bi mudtehid uskladitio robu, mudtehid koji je vladar moe ga natjerati na prodaju te robe po odreenoj cijeni, bez obzira to bi vladar u pogledu znanja bio ispod mudtehida koji je uskladitio tu robu. (Davahirul-kelam, tom XXII, str. 487. )
27
c) U sluaju da je ono to pie u risali suprotno od onoga to je mukellef uo od mudtehida vai ono to je uo od mudtehida. d) Kada se ono to pie u risali ne slae sa onim to neko prenosi, ako u risali nije dolo do tamparske greke, ono to je u njoj validno je, osim u sluaju da prenosilac kae kako je mudtehid napustio svoj raniji stav u vezi sa tim pitanjem. e) Mes'ele u jednoj risali razlikuju se od mes'ela druge risale, a autor obaju izvora je isti mudtehid u tom sluaju risala koja je posljednja pisana ima prednost. Naprimjer, ako bi naili na takvu razliku u Tahrirul-wasileu i u Tewdihul-mesailu od Imama Homeinija, qaddesallahu sirreh, prednost ima Tahrirul-wasileh. Nekoliko mes'ela 1. Ako mudtehid prilikom objanjenja fetve pogrijei, vadib mu je to objaviti i ispraviti nastalu greku. 2. U sluaju da mudtehid promijeni fetvu a stara fetva bude u skladu sa ihtijatom, tada nije vadib objavljivati novu fetvu, ali ako se stara fetva ne slae sa ithtijatom, tada je mudtehidu vadib objaviti mukallidima novu fetvu. 3. Pretpostavka u vezi sa fetvom mudtehida nije dovoljna da bi se na osnovu nje moglo postupati, ve za to je potrebno uvjerenje. Meutim, openito reeno, pretpostavka moe biti argument samo ako je nastala
28
na osnovu sluanja objanjenja mudtehida, iz rijei prenosioca mes'ele ili pak na osnovu onoga to pie u knjizi risala. Dunosti mukallida usluaju neslaganja fetvi biveg i sadanjeg mudtehida Ako bi mudtehid umro, ili bi ga mukallid iz nekog drugog razloga napustio te poeo slijediti novog mudtehida, a fetve prijanjeg se budu razlikovale od sadanjeg mudtehida, u tom sluaju u nekim situacijama se upravlja prema fetvama novog, a nekada se djela koja su raena na osnovu fetvi prijanjeg mudtehida smatraju ispravnim. Sada emo navoenjem primjera o situacijama koje mogu nastati i nuenjem fetvi pojasniti ovo pitanje. 1. Prijanji mudtehid je smatrao dovoljnim da se na treem i etvrtom rekatu jedanput proue tesbihati, to je mukallid i prakticirao, meutim, sadanji smatra da to nije dovoljno prethodno obavljeni namazi su ispravni. 2. Prijanji mudtehid smatrao je dovoljnim da se jedanput udari rukama o zemlju prilikom obavljanja tejemuma, no sadanji mudtehid ne dijeli to miljenje ono to je obavljeno ispravno je. 3. Iqa'7 ili 'aqd8 su od strane prethodnog mudtehida smatrani pod odreenim uvjetima ispravnim, to je mukallid i ispunjavao, dok sadanji mudtehid to ne
7 8
Jednostrani akt poput razvoda braka. Dvostrani ugovor poput vjenanja.
29
smatra tanim moe se smatrati ispravnim ono to je uinjeno. 4. Prethodni mudtehid je neto smatrao istim i mukallid se nije toga klonio, to je bilo u skladu sa stavom mudtehida, ali sadanji mudtehid to smatra neistim. Prijanja djela imaju presudu ispravnosti, ali ako je to i sada prisutno, ima presudu da je neisto. 5. Prijanji mudtehid je neto smatrao halalom ili haramom, a sadanji ima fetvu suprotnu njegovoj. Ono to je prolo nije upitno, ali ako to i sada postoji, mora se prakticirati u skladu sa fetvom sadanjeg mudtehida. Naprimjer, prijanji je mudtehid smatrao dozvoljenim da se klanje ivotinja obavi noem ija otrica nije eljezna, ali sadanji mudtehid to ne smatra dozvoljenim. Ukoliko je meso zaklane ivotinje po fetvi prijanjeg mudtehida prodato ili potroeno, trgovina je ispravna a upotreba mubah, ali ukoliko ga jo imamo, ono je haram. Nekoliko mes'ela
1. Ako je prilikom kupoprodaje prodavac mukallid
jednog mudtehida a kupac mukallid drugoga, a oba budu imali posebne fetve u vezi sa trgovinom, kupoprodaja koja se obavi po fetvi jednog od dvaju mudtehida za jednog e biti ispravna a za drugog, ukoliko se nije postupilo po fetvi njegova mudtehida, bit e neispravna. 2. Ako ovjek bude zastupnik ili oporukom zaduen da u ime nekoga izvri odreeni posao, naprimjer da
30
isplati hums, zekat, keffaru ili da sklopi ugovor i sl., obavezan je zaduenje obaviti u skladu sa fetvama mudtehida ovjeka kojeg zastupa ili od kojeg je oporuen. Ali, ako je unajmljen za obavljanje neega poput hadda ili namaza, obavezan je initi u skladu sa fetvama svoga mudtehida.
TAHARET (ISTOA) Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste zahvalni bili. (El-Maida, 6) Kao to je ve naglaeno, skup praktinih islamskih programa naziva se ahkam. U njemu se izmeu ostalog nalazi i kategorija vadiba, meu kojima je od najosnovnijih i najvanijih praktinih dunosti namaz.
31
Pitanja u vezi sa namazom moemo podijeliti na tri vrste: i. Uvodna, koja klanja prije namaza treba zadovoljiti, ii. popratna, koja su u sklopu samoga namaza, od poetnog tekbira do selama, iii. pitanja koja se bave onim to kvari namaz. Pripreme za namaz Jedna od priprema za namaz jeste istoa. istoa koja je potrebna za namaz ima dvije dimenzije: i. Unutarnja istoa, koja ima potrebu za nijjetom kurbeta, postie se uzimanjem abdesta, gusula ili tejemuma. ii. Vanjska istoa, koja nema potrebu za nijjetom kurbeta, ve je rije o istoi tijela i odjee od vanjskih neistoa. 9 Abdest Klanja je duan prije stupanja u namaz uzeti abdest da bi se pripremio za obavljanje ovog velikog ibadeta. U posebnim uvjetima potrebno je uzeti gusul, tj. oprati cijelo tijelo. Kada god ne bude u prilici da uzme abdest
9
Potrebno je praviti razliku izmeu onoga to je erijatski neisto i onoga to mi u svakodnevnom ivotu smatramo prljavim. U daljnjem tekstu ono to je erijatski neisto nazivat emo neistim, to se razlikuje od prljavog. U skladu sa ovim, odjea moe biti zaprljana zemljom ili hranom, to ne smeta namazu, a ukoliko je oneiena mokraom, koja se ubraja u neistoe, u njoj se ne moe obaviti namaz. (Prim. prev. )
32
ili gusul, uzima se tejemum. U ovom, kao i u sljedeim poglavljima, detaljno ete se upoznati sa pravilima ovih triju djela. Abdeske radnje: 1. Pranje: a) Lice: od mjesta gdje nie kosa do vrha brade
(duinom), a irinom u mjeri od vrha palca do vrha srednjeg prsta kada se aka rairena poloi na lice. b) Desna i lijeva ruka: od lakta do vrha prstiju.
2. Mesh (potiranje):
33
a) Glava: prednji dio koji se nalazi iznad ela.
b) Desna i lijeva noga: gornji dio stopala od vrha nokata do izboine.
Abdeska pravila: Pranje lica i ruku 1. Obavezna povrina koja se treba oprati prilikom pranja ruku i lica je spomenuta, meutim, da bi se bilo sigurno da je vadib zadovoljen, treba oprati malo vie
34
od propisanog, a obino je rije o dva prsta sa svake strane lica i iznad lakta. 2. U skladu sa obaveznom predostronou, i ruke i lice treba prati odozgo prema dolje, a ako bi se pralo odozdo prema gore, abdest bi bio pokvaren. 3. Ako bi neko imao lice ili ruke vee od normalnog, ili mu je elo obraslo kosom, ili nema uope kose, treba se orijentirati prema tome kako i koliko peru oni kod kojih nije takav sluaj. 4. Ako bi neko imao vee i ruke i lice od normalnog na taj nain da su srazmjerni jedno drugom, u takvom sluaju se ne mora obraati primjeru onih koji imaju normalne mjere, ve e postupati u skladu sa propisima uzimanja abdesta. 5. Ako se koa lica bude nazirala kroz obrve i bradu, u tom sluaju voda mora doi do koe, a ako, pak, obrve i brada budu toliko gusti da se koa ne vidi kroz njih, nije potrebno da voda dopre do koe. 6. Ako postoji sumnja da li se koa nazire kroz dlake brade i obrva ili ne, u tom sluaju, saglasno obaveznoj predostronosti, voda mora doprijeti i do koe. 7. Pranje unutranjosti usta i nosa, kao i dijela oiju koji se ne vidi kada se oi zatvore, nije obavezno. Meutim, ukoliko se eli biti siguran da je ono to se mora oprati oprano, u tom sluaju obavezni smo oprati dio toga. 8. Ako je koa ili komad tijela sa mjesta koji se prilikom abdesta peru odsjeen, taj se dio mora oprati. A u sluaju da je taj dio jo uvijek vezan za tijelo, tj. visi
35
na njemu, tada se i taj dio kao i mjesto na kojem je bio moraju oprati. 9. Opeklinu koja je vidljiva u periodu zacjeljivanja je dovoljno povrno prati bez obzira da li je pukla ili se jedan dio otkinuo. U sluaju da se jedan dio otkine, dovoljno je prati vidljivi dio mlade koe a nije potrebno kidati ostatak ili prati pokriveni ostatak. Meutim, ukoliko je sagorjela koa u takvom stanju da se as odlijepi as zalijepi, u tom se sluaju ispod nje mora takoer prati. 10. Ranu na kojoj se nalazi zakorjela koica dovoljno je samo oprati vodom i nije potrebno kidati koicu bez obzira to to ne bi predstavljalo problem. Meutim, ukoliko se mehlem kojim smo premazali ranu skorio, treba ga skinuti ako to skidanje nije problematino, a ako se ne moe ukloniti, u tom sluaju za njega vai pravilo uzimanja abdesta po zavojima koje e kasnije biti objanjeno. 11. to se tie ponavljanja pranja u abdestu, pravilo je sljedee: prvi put je obavezno, drugi put dozvoljeno, a trei put je novotarija i haram. 12. Kada kaemo prati, ne mislimo na sipanje vode, ve se misli na potpuno pranje cijele povrine koja se pere. Sukladno ovom, ako cijelo lice ili ruku jedanput sa nijjetom abdesta operemo, pa to ponovimo jo jedanput, trei bi put bilo haram uiniti. U skladu sa ovim, ukoliko bi vie puta sipali vodu, ali time ne bismo pokvasili cijeli dio koji se pere, to se ne bi raunalo jednim pranjem. A ukoliko bi se jednim posipanjem vode ili uranjanjem dijela koji se pere u vodu cijela
36
povrina toga dijela oprala, to bi se raunalo jednim pranjem. 13. Pranje tri puta u toku abdesta (sa nijjetom abdesta), pored toga to je novotarija i haram, ponekad biva povodom kvarenja abdesta, kao na primjeru da voda koja se nalazi na ruci kojom elimo potrati prednji dio glave radi mesha bude od treeg pranja, to znai da ta voda nije od one dozvoljene vode, tj. od prvog ili drugog pranja, a da bi se mesh obavio, voda treba biti od abdesta, to rezultira time da abdest nije ispravan. Mesh glave 1. Mjesto mesha: jedan dio od etiriju dijelova glave koji se nalazi iznad ela, tj. prednji dio glave. 2. Povrina koja je obavezna: dovoljno je koliko god bude (u mjeri da ako neko posmatra sa strane moe rei da je povukao prstima ruke po glavi). 3. Poeljna predostronost: u irini triju sastavljenih prsta a u duini jednog prsta. 4. Mesh je dozvoljen i lijevom rukom. 5. Nije obavezno da se mesh ini po koi glave, ve je mogue uiniti ga i po vrhu kose, osim u sluaju da je kosa veoma duga tako da prilikom eljanja pada po licu. U tom sluaju mora se povui po koi ili po dijelu dlake koji je blizu koe. 6. Nije ispravan mesh po kosi koja nije sa tog dijela glave, bez obzira to se tu sakupila. 10
10
Naprimjer, ako neko zaeljava kosu tako to je tjera sa jedne sljepoonice prema drugoj strani glave. (Prim. prev. )
37
7. Nije obavezno da mesh po glavi bude odozgo prema dolje. Mesh nogu 1. Mjesto mesha: gornji dio stopala. 2. Obavezna povrina: duina od vrha prstiju do izboine blizu korijena stopala. irina dovoljno je koliko god da bude pa makar samo i jednim prstom. 3. Poeljna predostronost: cijela povrina. 4. Mora se prvo uiniti po desnoj pa tek zatim po lijevoj nozi. Zajednike mes'ele mesha glave i nogu 1. Prilikom potiranja (mesha) ruka kojom potiremo treba se pomjerati. Ako nju fiksiramo, a pomjeramo glavu ili nogu, mesh je neispravan. Meutim, ako u trenutku dok potiremo glavu ili nogu doe do njihovog pokretanja, to ne predstavlja smetnju za valjanost abdesta. 2. Ako na dlanu ruke nije ostalo dovoljno vode za mesh, u tom sluaju ne moemo naknadno kvasiti ruku vodom, ve trebamo po jednom dijelu koji je ve opran prei dlanom ruke da bi ga navlaili pa zatim obaviti mesh. 3. Ruka treba biti do te mjere vlana da kada uinimo mesh iza nje ostane vlaan trag.
38
4. Ako nam je dlan vlaan samo za mesh po glavi, obavit emo ga a zatim navlaiti ruku sa jednog od dijelova koje smo prali u toku abdesta, (najbolje sa obrva ili brade). 5. Mjesto po kojem se mesh ini mora biti suho. Otuda, ukoliko je glava ili noga vlana prije mesha, moramo je posuiti, no ukoliko je vlani, ali ipak kada potaremo rukom radi obavljanja mesha po tom dijelu ostane primijetan vlaan trag, u tom sluaju nije obavezno posuiti. 6. Izmeu dlana ruke kojom potiremo i mjesta po kojem se mesh ini ne smije postojati prepreka kao to je kapa, mahrama, arapa ili obua, ma koliko da je ta prepreka tanka i prozirna i koliko da proputa vodu. Ovo pravilo ne vai u sluaju nude. 7. U sluaju nude, kao to su tekijja, hladnoa, zvijeri, neprijatelj ili bilo ta zbog ega postoji strah da se prepreka skloni (mahrama ili obua), mesh je ispravan po mahrami, obui, arapi i sl. Pravila koja smo naveli u vezi sa meshom vae i kada se mesh ini u ovom iznimnom sluaju. 8. Mjesto mesha mora biti isto. Bude li na njemu neisti a ne moe se oprati, mora se uzeti tejemum.
Abdest potapanjem () 1. Abdestom potapanjem nazivamo onaj abdest prilikom kojeg ovjek svoje lice ili ruku, sa nijjetom
39
abdesta, potopi u vodu, ili ih prvo potopi u vodu pa ih s nijjetom abdesta izvadi iz vode. 2. S obzirom na to da dijelovi koji se u abdestu peru moraju biti prani odozgo prema dolje, kada uzimamo abdest potapanjem, postupamo na sljedei nain: a. potopimo lice od ela a ruke od lakta u vodu, a to inimo s nijjetom abdesta kojeg (nijjet) emo biti svjesni i za vrijeme vaenja lica ili ruku iz vode i sve dok se voda sa njih ne okapa usljed toga to voda koja ostaje slui za mesh te stoga mora biti voda abdesta. b. bez nijjeta potopiti lice ili ruke u vodu, ali ih izvaditi sa nijjetom abdesta u ovom sluaju lice vadimo tako to prvo elo izlazi iz vode a ruka prvo sa laktom, kao i u gornjem primjeru potrebno je da ovaj nijjet traje sve dok se voda ne iskapa. 3. Nema smetnje u tome da jedan dio prilikom uzimanja abdesta potopimo u vodu a drugi normalno operemo bez potapanja. 4. Moramo potovati redoslijed prilikom uzimanja abdesta potapanjem. Znai, ne moemo odjedanput potopiti lice i ruke, ve prvo potapamo lice, zatim, kada njega izvadimo iz vode, potopimo desnu ruku, a na kraju, nakon vaenja desne, potopimo lijevu ruku. Abdest onih koji nemaju ruke ili noge 1. Bez ruku
40
a. Ukoliko neko nema jedne ruke, i to nie od lakta, u tom sluaju prat e ono to je ostalo do lakta. Ukoliko, pak, nema ruke od lakta i iznad, u tom sluaju osloboeno je pranja ruke. Takav e prati i mesh uzimati drugom rukom. b. Ukoliko nema obje ruke, ali nie od lakta, oprat e onoliko koliko ima. Ukoliko moe, obavit e mesh, a ukoliko ne moe, u tom sluaju koristit e uslugu pomonika. c. Ukoliko lice nema obje ruke do lakta i iznad, ono je osloboen pranja. On e prati potapanjem ili normalno, a mesh e obaviti pomonik. 2. Bez nogu a. Ako lice nema jedne noge, i to da nedostaje dio stopala, potrat e za mesh po onome to ima od stopala, a ako uope nema stopala, u tom sluaju osloboeno je mesha. b. Ako nema obje noge, ali tako da mu nedostaju dijelovi stopala, mesh e obaviti po onom dijelu stopala koji ima, a ako nema uope stopala, osloboeno je mesha. Ako je nedostatak u nogama razliit tako da na jednoj ima dio stopala a na drugoj nema, u tom sluaju uzima mesh po dijelu stopala koji ima, a druga noga je osloboena mesha. 3. Nema ni ruku ni nogu
41
a. Ako lice nema obje ruke do iznad lakta i na obje noge nema uope stopala, u tom je sluaju osloboeno pranja ruku i mesha po nogama, lice e oprati, a za mesh glave uzet e pomonika. b. Ako je ili na rukama ili na nogama, ili i na jednom i na drugom, ostao dio koji se pere i po kojem se ini mesh, u tom sluaju taj dio e oprati i mesh uiniti ako je za to sposoban, a ako nije, uzet e pomonika. Uvjeti abdesta Ako se ispune sljedei uvjeti, abdest je ispravan, a ako nedostaje bilo koji od njih, abdest nije valjan. 1. Voda mora biti ista. 2. Voda mora biti mubah, tj. ne smije biti uzurpirana. 3. Da voda bude voda, tj. ne smije biti pomijeana s neim. 11 4. Posuda u kojoj se voda nalazi treba biti mubah. 5. Posuda ne smije biti zlatna ili srebrena.
Uvjeti dijelova tijela: 1. Da budu isti.
11
Kada voda izgubi jednu ili sve svoje odlike: boju, miris i ukus, ona vie nije voda. Prema tome, sok, pa makar i u omjeru 1:10, nije voda te se njime ne moe uzeti abdest.
42
2. Da na njima nema prepreke za dopiranje vode do koe. Uvjeti kvaliteta abdesta 1. uvati redosljed. 2. uvati kontinuitet (ne praviti vremenski razmak izmeu abdeskih radnji). 3. Lino uzimati abdest. Uvjeti ovjeka koji uzima abdest 1. Da upotreba vode za njega ne bude sa preprekom. 2. Da se abdest uzima sa nijjetom pribliavanja Gospodaru.
43
PROPISI ABDESKIH UVJETA Uvjeti abdeske vode 1. Abdest neistom ili mijeanom vodom je neispravan, bez obzira da li znali ili ne da je voda neista, ili da je pomijeana, ili, pak, da smo zaboravili. 2. Voda za abdest mora biti mubah (dozvoljena). Saglasno ovom pravilu, u sljedeim sluajevima abdest je neispravan: a. Uzimati abdest vodom ijim koritenjem vlasnik nije zadovoljan (znati da je on nezadovoljan). b. Uzimati abdest vodom za koju ne znamo da li je vlasnik zadovoljan ili ne da je koristimo. c. Uzimati abdest vodom koja je uvakufljena za posebnu skupinu ljudi, kao to su fontane nekih kola ili abdesthane nekih hotela i gostiona i sl. 3. Uzimati abdest u velikoj rijeci, bez obzira to ne znamo da li su njeni vlasnici zadovoljni ili ne, nema zapreke. Meutim, ako vlasnici spreavaju uzimanje abdesta u njoj, obavezna je predostronost da se iz nje abdest ne uzima.
44
Uvjeti dijelova tijela 1. Prilikom pranja i potiranja (za vrijeme uzimanja abdesta) dijelovi tijela koji se tiu abdesta moraju biti isti. 2. Ako prilikom uzimanja abdesta dio tijela koji smo ve oprali ili potrali postane neist, abdest je ispravan. Naprimjer, neko je preao na pranje ruku, a lice mu postane neisto. 3. Ako na tijelu (dijelovi tijela koji nisu obuhvaeni abdeskim pranjem) bude neisti, abdest je ispravan, meutim, ako anus ili spolni organ nisu oieni nakon obavljanja nude, bolje je da se prvo oiste pa zatim uzme abdest. 4. Ako ispod noktiju bude prljavtine, to ne predstavlja problem za abdest, ali ako su nokti dui negoli je to normalno, mora se ispod tog dijela oistiti prljavtina. 5. Ako prljavtina na tijelu ne spreava da voda dopre do koe onih dijelova koji su obuhvaeni abdestom, u tom sluaju nema smetnje za abdest. 6. Ako nakon malterisanja i slinih radova na koi ruke ili lica ostane neto to ne spreava dolazak vode do koe, u tom sluaju nema smetnje za abdest, no ako to predstavlja prepreku za vodu, ili postoji sumnja da spreava vodu da doe u kontakt s koom, treba se odstraniti. 7. Ako na dijelovima tijela koji se prilikom uzimanja abdesta peru postoji neto to spreava vodu da doe
45
u kontakt s koom, to se treba otkloniti. Meutim, ako se na mjestima koja se u abdestu potiru nae neto to ak ne predstavlja prepreku vodi da doe do koe, to se mora otkloniti. 8. U sluaju linija od olovaka, fleka od farbe, uljanih boja, krema itd., kada one ne predstavljaju smetnju za dopiranje vode do koe, abdest je uredu, meutim ako je rije o sloju koji ne dozvoljava kontakt vode s koom, to se mora otkloniti. 9. Tinta koja prilikom tetoviranja ostaje ispod koe ne spreava dospijevanje vode do koe, pa samim tim ne predstavlja ni smetnju za abdest. Uvjeti valjanosti abdesta I. Redoslijed Abdeske radnje trebaju biti obavljene sljedeim redosljedom: i. pranje lica, ii. pranje desne ruke, iii. pranje lijeve ruke, iv. potiranje glave, v. potiranje desne noge, vi. potiranje lijeve noge. Ako se abdeske radnje ne obave po ovom redoslijedu, abdest je pokvaren, ak i kad bi potiranje desne i lijeve noge bilo izvreno istovremeno.
46
Kontinuitet 1. Kontinuitet, kada je u pitanju uzimanje abdesta, znai obavljati abdeske radnje po redoslijedu i ne praviti razmak izmeu njih. 2. Ukoliko se izmeu abdeskih radnji napravi pauza u toj mjeri da su se, kada hoemo oprati ili potrati dio tijela koji je na redu, oni dijelovi koji su se prije oprali i potrali osuili, abdest je pokvaren. Meutim, ukoliko se samo jedan dio koji je po redoslijedu ispred onog koji trenutno hoemo oprati ili potrati osuio, abdest je ispravan. 3. Ne predstavlja problem kretanje prilikom uzimanja abdesta. Dakle, ukoliko nakon pranja lica i ruku napravimo nekoliko koraka (u mjeri da se ne narui kontinuitet) pa zatim potaremo glavu i noge, abdest je ispravan. Nekorienje tue pomoi 1. Lice koje je sposobno samo obavljati abdeske radnje ne smije koristiti tuu pomo dok uzima abdest. Dakle, ako bi mu neko drugi oprao lice i ruke, ili obavio potiranje, abdest bi bio nevaei. Meutim, ako mu neko posipa vodu, a on sam uzima abdest, abdest nije pokvaren, iako je ovakva vrsta pomoi mekruh.
47
2. Lice koje ne moe uzeti abdest treba uzeti pomonika koji e mu izvriti abdeske radnje. Ako mu pomonik trai novanu nadoknadu, ukoliko je u stanju da moe platiti, to mora i uiniti. Meutim, on lino mora zanijetiti abdest. 3. Ako lice koje koristi pomo drugih da bi uzelo abdest neke od abdeskih radnji moe samo obaviti, mora ih lino obaviti. 4. Pomaga treba za potiranje glave i nogu koristiti ruku onoga kome pomae, osim u sluaju da to nije mogue. U tom sluaju on e svoju ruku navlaiti s njegove ruke i obaviti potiranje i, ako je mogue, u skladu sa obaveznom predostronou, uzeti mu i tejemum. Uvjeti lica koje uzima abdest 1. Lice koje zna da e se, ako uzme abdest razboljeti, ili se plai da se ne razboli, mora uzeti tejemum. Uzme li u takvom sluaju abdest, on mu je neispravan. Meutim, ako ne zna da je voda za njegovo zdravlje tetna te uzme abdest i nakon toga shvati da mu je on tetio, abdest biva ispravan. 2. Abdest se mora uzeti s nakanom pribliavanja Bogu, tj. s namjerom da se obavi zapovijed Boija. 3. Ne mora se nijjet izgovoriti jezikom ili donijeti srcem, ve je sama injenica da lice zna da uzima abdest dovoljna, te je u takvom stanju da, ako bi ga upitali ta radi, ono kae da uzima abdest.
48
4. Za valjanost abdesta dovoljna je namjera kurbeta i nije potrebno naglaavati i donositi nijjet za obavezni ili dobrovoljni abdest. Dvije mes'ele 1. Ako je namasko vrijeme na isteku tako da bismo uzimanjem abdesta morali klanjati cio ili dio namaza u drugom namaskom vremenu, mora se uzeti tejemum. 2. ovjek koji zbog isticanja namaskog vremena mora uzeti tejemum, u sluaju da uzme abdest, abdest mu je ispravan, bilo da ga je uzeo za taj namaz ili za neto drugo. Abdest po zavoju () Mehlem koji se stavlja na ranu ili ono ime se zatvara, odnosno previja povreda ili prelom naziva se debre () 1. Ako ovjek koji na dijelovima koji su obuhvaeni abdestom ima povredu ili prelom moe abdest uzeti na normalan nain, mora tako uiniti. Naprimjer: a. rana je otvorena i voda joj ne teti, b. rana je previjena, meutim, moe se otvoriti i voda joj ne teti. 2. Ako je rana na licu ili rukama i ako je otvorena, tj. nije previjena, ali joj voda teti, dovoljno je oprati oko nje. 3. Ako se rana nalazi na glavi ili nogama, tj. na mjestima koja se u abdestu potiru, i ako je otvorena te
49
se ne moe po njoj potrati, mora se na ranu staviti isto platno i po njemu prei vlanom rukom (vlanost mora biti od abdeske vode). Ako nije mogue staviti ni platno na ranu, umjesto abdesta mora se uzeti tejemum i bolje je pored toga uzeti i jedan abdest bez mesha, tj. potiranja tog dijela. Pregled pravila u vezi sa ranama, oteklinama i prelomima: I. Na dijelovima koji se peru: 1) Ako je povrina otvorena: a. voda ne teti oprati uobiajeno b. voda teti: o ako pranje oko rane ne predstavlja problem, onda je pranje dovoljno. o ako pranje oko rane nije mogue, u tom sluaju primjenjuje abdest debreh. 2) Ako je povrina otvorena: c. postoji mogunost otvaranja: o voda joj ne teti ranu otkriti i obaviti normalni abdest. o voda joj teti i pranje oko rane nije mogue u tom sluaju abdest debreh. d. ne postoji mogunost otvaranja rane: i. voda joj ne teti:
50
o rana je ista: ako je mogue, treba taj dio politi vodom, a ako nije, tada obaviti abdest debreh. o rana je neista: abdest debreh. ii. voda joj teti: abdest debreh. II. Na dijelovima koji se potiru: 1) Ima prostora za mesh (naprimjer, jedan noni prst) treba na tom preostalom dijelu obaviti potiranje i abdest je ispravan. 2) Nema prostora za potiranje: a. potiranje teti: o abdest debreh (bila rana otvorena ili ne) b. potiranje ne teti: o Povrina je otvorena treba normalno obaviti potiranje. o Povrina je zatvorena ako je otvaranje mogue, treba otvoriti i normalno izvriti potiranje. Ako nije, obaviti abdest debreh. Nekoliko mes'ela: 1. ovjek koji ne zna da li treba obaviti abdest debreh ili tejemum mora, u skladu sa obaveznom predostronou, obaviti oboje.
51
2. ovjek koji ima debru na dlanu i prstima ruke i u toku uzimanja abdesta preao je vlanom rukom po debiri moe upravo tako navlanim dijelom ruke potrati glavu i nogu ili ruku navlaiti sa ostalih dijelova vlanih od abdesta. 3. Ako bi na licu ili rukama bilo nekoliko debra (naprimjer, vie flastera), prostor izmeu treba oprati, a ako je ovo stanje na glavi ili na nogama, mora se potrati izmeu toga, a na prekrivenim mjestima initi propise debreh. 4. Razliite obaveze u zavisnosti od povrine debre: a. Ako bi svi dijelovi abdesta bili pod debrom (zavojima, flasterima i sl. ), u tom sluaju mora se uzeti tejemum. b. Ako bi debra bila na nekim dijelovima, naprimjer po cijelom licu ili na jednoj ruci, treba uzeti abdest debreh. c. Ako je debra obuhvatila vei dio dijelova abdesta, u tom sluaju, u skladu sa obaveznom predostronou, treba obaviti abdest debre, a usto i tejemum. d. Ako debra prekriva ranu vie negoli je to uobiajeno, ali skidanje nije mogue, treba obaviti abdest debire, a takoer, shodno obaveznoj predostronosti, uzeti i tejemum.
52
ABDESKE SUMNJE Sumnja o uzimanju abdesta: 1. Sumnja se da li je abdest uzet ili ne: a. prije namaza: mora se uzeti abdest. b. u namazu: namaz je pokvaren, mora se uzeti abdest i ponovo klanjati. c. nakon namaza (ne zna da li je klanjao s abdestom ili ne): namaz je ispravan, ali za sljedei namaz mora uzeti abdest. 2. Sumnja u dio abdesta: a. u toku uzimanja abdesta: ono za ta sumnjamo trebamo ponoviti (naprimjer, ne znamo da li smo potrali glavu ili ne, u tom sluaju potrati glavu i nastaviti dalje po redu od glave) b. poslije abdesta: abdest je uredu (odbaciti sumnju)
53
Sumnja u ispravnost abdesta: 1. Sumnja u abdest a. sumnja se u to da li je abdest izgubljen ili ne: sumnju odbaciti i ii na to da se abdest ima. b. zna da je uzeo abdest i zna da se dogodilo ono to kvari abdest, ali ne zna redoslijed, dakle sumnja se u to ta se prvo dogodilo: c. prije namaza: mora uzeti abdest, d. u namazu: prekinuti namaz i uzeti abdest, e. nakon namaza: mora uzeti abdest i, sukladno obaveznoj predostronosti, ponovo klanjati namaz. 2. Sumnja u dijelove abdesta: a. sumnjati u toku abdesta da li su prethodne radnje ispravno uraene ili ne: abdest je ispravan. b. nakon uzimanja abdesta sumnjati u to da li je jedna radnja ispravno izvrena ili ne: abdest je ispravan. c. nakon uzetog abdesta sumnjati da li je na nekom od dijelova tijela koji su ukljueni u abdeske radnje postojala prepreka ili ne: abdest je ispravan. Nekoliko mes'ela 1. Nakon uzimanja abdesta sumnjati u to da li je na dijelovima tijela koji ulaze u okvir abdesta postojala
54
neka prepreka koja bi sprijeila kontakt vode s koom ili moda nije u ovom sluaju ne obraa se panja na sumnju i abdest je ispravan. 2. Ako se zna da na tijelu postoji neto, ali se sumnja da li to spreava kontakt vode i tijela, u tom sluaju se mora otkloniti dotina stvar ili politi ispod nje vodom. 3. Ako se prije namaza znalo da postoji prepreka koja ne doputa da voda dopre do koe, ali nakon abdesta se pone sumnjati u to da li je voda prola ispod toga ili ne: a. ako se zna da se u toku uzimanja abdesta uzela u obzir ta prepreka, abdest je ispravan. b. ako se ne zna da li se obratila panja na to, abdest je ispravan. c. ako se zna da se u toku abdesta nije obratila panja na to, mora se ponoviti uzimanje abdesta. 4. Ukoliko postoji neka prepreka koja je takve naravi da nekad propusti vodu do koe a nekada ne, a zbog ega se nakon abdesta posumnja da li je propustila ili nije, ovo pitanje ima presudu kao i prethodni problem. 5. Ukoliko se nakon uzimanja abdesta vidi na dijelu tijela koje je u sklopu abdesta neka prepreka i ne zna da li je tu bila u toku abdesta ili je tu dospjela nakon uzimanja abdesta, abdest je ispravan. Meutim, ukoliko se zna da se u toku abdesta nije obratila panju na tu prepreku, obavezna predostronost je da se abdest ponovi.
55
6. ovjek koji po pitanju abdeskih radnji i uvjeta puno sumnja, naprimjer da li je voda ista, da li postoji prepreka itd., mora zanemariti svoje sumnje.
Propisi abdesta: Za ta se sve abdest mora uzeti? 1. Uvjet je ispravnosti odreenog posla, tj. ako ga obavimo bez abdesta, nee nam vaiti: a. Namaz (osim denaze), b. Za nadoknadu isputenih dijelova namaza (sedda i teehhd) c. Tavaf. 2. Uvjet je za dozvoljenost odreenog posla, tj. bez abdesta taj posao bio bi haram: a. Doticanje kur'anskog teksta, b. doticanje Boije imena i rijei koje oznaavaju Njegove posebne atribute, c. sukladno obaveznoj predostronosti, doticanje imen Poslanika, Imama i meleka. 3. Uvjet je savrenosti posla radi stjecanja nagrade ili vee nagrade, poput uenja Kur'ana. 4. Otklanjanje nepoeljnosti posla, poput konzumiranja hrane u stanju dunupluka, i u ovom sluaju abdestom se nepoeljnost otklanja.
56
Nekoliko mes'ela i. ovjek koji nema abdest ne smije nijednim dijelom tijela dotai sljedee tekstove: a. Tekst Kur'ana, dok prijevod ne predstavlja problem, b. Boije ime napisano na bilo kojem jeziku, poput: ,Bog, God, Gott, , c. Ime Muhameda, s. a. v. a., i Imama, a. s., te Fatime, s. a., sukladno obaveznoj predostronosti, 2. U sljedeim sluajevima nema razlike po pitanju zabranjenosti doticanja kur'anskog teksta bez za to potrebne istoe: a. Bilo rukom ili ostalim djelovima tijela (osim kose), b. bilo da se tek poelo ili nastavilo. Tako, ako je nenamjerno dodirnut tekst Kur'ana, pa se to primijetilo, ali se ruka nije pomjerila, uinjeno je haram djelo. c. bez obzira da li je pismo Kur'ana uobiajeno ili ne (poput kufi pisma), d. bez obzira da li je tekst pisan rukom, olovkom, kredom ili je tampan, e. bilo pismo reljefno, ugravirano ili nekom drugom tehnikom, f. bilo da se radi o harfu koji se ita ili se ne ita, kao to je elif u rijei: ,
57
g. bez obzira da li se tekst nalazi u Kur'anu ili na drugom mjestu, kao naprimjer da ajet bude napisan u nekoj knjizi, ili ak samo pola rijei koja je kur'anska, h. nema razlike ni u materijalu na kojem je takav tekst napisan, bilo da je rije o papiru, kamenu, drvetu, tkanini, zidu i sl., i. bilo da je napisano kako treba ili naopake, j. bilo da je arapsko ili neko drugo pismo, naprimjer: Allah, Muhammed, ,, k. bilo da su lijepe rijei kao ili ili ogavne kao: , i . 3. U sljedeim sluajevima doticanje nije haram: a. doticati kur'anske retke kosom, mada se iz poeljne predostronosti treba toga kloniti, b. doticati kroz staklo ili plastiku, to zapravo nije izravno doticanje, c. doticati prazan prostor izmeu harfova ili prazninu u harfu, poput u , i . . . d. doticati listove Kur'ana, marigine, prostor izmeu redova i koricu (mada je mekruh), e. prijevod Kur'ana na bilo koji jeziku, osim Boijeg imena, to je haram. 4. Rijei zajednike kur'anskom i drugom jeziku. Ako je namjera pisca kur'anska rije, haram je doticati, a ako nije, u tom sluaju nije haram. 5. Sukladno obaveznoj predostronosti, dodirnuti amblem na zastavi IR Iran kao i drugih drava koje
58
imaju isti i slian sadraj bez za to potrebne istoe je haram. Poslovi za koje je mustehab imati abdest 1. Denaza namaz, 2. odlazak u damiju i hareme Imama, 3. uenje Kur'ana, 4. noenje Kur'ana uza se, 5. spavanje, 6. doticanje korica ili margina kur'anskih listova, 7. zijaret mezarja. Kako se kvari abdest i. Vrenjem male ili velike nude, ii. putanjem vjetra, iii. snom, takvim u kojem niti oi vide, niti ui uju, iv. onim to oduzima pamet, kao to su ludilo, pijanstvo, gubljenje svijesti, v. istihazom ena, vi. onim to je uzrok dunupluku, poput dunupluka i doticanja mejita. Neki od abdeskih mustehaba i mekruha i. ne potroiti vode vie od jednog mudda (750 ml. ), ii. ienje zuba pa makar i prstom,
59
iii. ako je voda u posudi, drati je sa svoje desne strane, iv. pranje ruku prije poetka abdesta, v. isprati usta (gargara), vi. isprati nos (istinak), vii. Rei bismillah kada ruka stupi u kontakt s vodom, a bolje je da se kae bismillahi ve billahi, allahumed'alni minet-tevvabine ved'alni minel-mutetahhirin, viii. sipati vodu u desnu ruku, pa ak i kada se hoe oprati desna ruka, tako to se prvo naspe u desnu aku a zatim iz nje u lijevu, pa njome oprati desnu ruku, ix. uiti abdeske dove kao i dove nakon abdesta, x. mukarci e prvo pranje ruku poeti s vanjske strane laktova, a ene po unutranjem dijelu, xi. vodu sipati po gornjim dijelovima onoga to se pere (po elu, po laktu) xii. vodu sipati, a ne stavljati ruku u vodu, xiii. radi pranja, potirati rukom po dijelovima koji se peru, mada su i bez potiranja oprani, xiv. sve abdeske radnje obaviti duhovnim prisustvom, xv. tokom abdesta uiti suru El-Kadr, xvi. nakon abdesta uiti ajetul-kursijju, xvii. prilikom pranja lica drati oi otvorenim.
60
Abdeski mekruhi i. Koristiti pomo drugih u obavljanju abdeskih radnji, naprimjer da nam drugi posipa vodu, ii. uzimati abdest na mjestu gdje se vri nuda, tj. u klozetu, iii. uzimati abdest iz pozlaenih, posrebrenih posuda, ili iz posuda na kojima su naslikani likovi, iv. uzimati abdest sljedeim vodama: o vodom koja se ugrijala na suncu, o vodom koja je koritena za uzimanje obaveznog gusula, o ustajalom vodom, o vodom iz bunara u koji je upala neka ivotinja, a iz njega s ciljem ienja jo nije odvaena propisana koliina vode, o vodom u kojoj su uginuli zmija, korpija ili aba, o vodom koju je pila ena sa hajzom, o vodom iz koje je pio mi, konj, magarac ili ivotinje koje jedu neisti i koje se hrane leinomi, generalno, sve ivotinje koje su haram.
Nekoliko mes'ela 1. Uzimanje abdesta u toaletima iz kojih voda odlazi u septiku jamu ne kvari abdest.
61
2. Ukoliko prilikom uzimanja abdesta pogledamo u osobu koja nam je nemahrem, 12 ili izgovorimo la, ili nekog ogovorimo (iako smo u svim sluajevima poinili haram djelo), abdest nije pokvaren. 3. Ukoliko neko uzme abdest radi neeg odreenog, naprimjer radi uenja Kur'ana, ali se poslije predomisli (hoe s tim abdestom ili klanjati ili pak nee uiti Kur'an), abdest nije pokvaren. 4. Uzeti abdest s nijjetom da se bude s abdestom je ispravno i sa takvim abdestom moe se obaviti namaz. 5. Sa ispravnim abdestom, bilo da je on uzet za obavezno ili za poeljno djelo, moe se obaviti bilo koje obavezno ili poeljno djelo uvjetovano istotom. 6. Nije sporno uzeti abdest za namaz prije nastupanja namaskog vremena, naprimjer, prije negoli nastupi podne-namaz uzmemo abdest sa kojim elimo klanjati podne.
Ona osoba s kojom se moe stupiti u brak, tj. nije nam bliski rod. U vezi sa ovim, u 23. ajetu sure Nisa kae se: Zabranjuju vam se: matere vae, i keri vae, i sestre vae i sestre oeva vaih, i sestre matera vaih i bratine vae, i sestrine vae, i pomajke vae koje su vas dojile, i sestre vae po mlijeku, i majke ena vaih, i pastorke vae koje se nalaze pod okriljem od ena vaih s kojima ste imali intimne odnose, ali ako vi s njima niste imali intimne odnose, onda vam nije grijeh, i ene vaih roenih sinova, i da sastavite dvije sestre. U ajetu se nabrajaju oni koji su nam, u prvom planu, zbog krvnog srodstva zabranjeni za brak i oni su ujedno nai mahremi, a u drugom planu, nabrajaju se oni koji su nam sa aspekta branih odnosa zabranjeni za brak, kao to je, naprimjer, punica (zauvijek) ona je mahrem, ili svastika dok smo u braku s njenom sestrom. Ovi odnosi su vaei obostrano, i za enu, i za mukarca.
12
62
Ope pravilo Svi namazi moraju se obavljati sa abdestom, osim denaze namaza koji je ispravan i bez njega. Pitanje: Trenutno skoro svi asopisi nae zemlje (rije je o Iranu) imaju imena iz Kur'ana ili se u njima tampaju ajeti. Nakon itanja, sudbina asopisa je neizvjesna. Mnogi ih bacaju u smee i sl. Zato bih zamolio da se to ne radi i da se takvo tampanje zabrani ili, u najmanju ruku, da se tampaju prijevodi ajeta. Odgovor: tampanje i izdavanje nije zabranjeno, ali se mora uvati toga da se tampa sa takvim sadrajem baca na mjesta koja ukazuju na neuvaavanje i skrnavljenje svetosti.
63
GUSUL Nekada je radi obavljanja namaza i ostalih poslova uvjetovanih istoom potrebno uzeti gusul, tj. radi pokoravanja naredbi Boijoj oprati cijelo tijelo. Podjela gusula 1. Obavezni: a. zajedniki za ene i mukarce: o dunupluk, o dodirnuti tijelo mrtvog ovjeka, o kupanje mrtvog ovjeka.
64
b. samo za ene: o hajz, o istihaza, o nifas. 2. Poeljni (mustehab): a. Vremenski gusul, tj. onaj gusul koji je poeljan u odreenom vremenu, primjera radi, gusul u noi Kadr, na dan Arefata ili petkom, b. Gusul za odreena mjesta gusul koji je poeljan radi odlaska na neko mjesto kao to je Mesdidul-haram, c. Za poslove, tj. gusul je poeljan radi obavljanja nekih poslova, kao to su oblaenje ihrama, obavljanje umre. Nakon ope podjele svaki gusul posebno emo objasniti. Gusul dunuba Uzroci dunupluka: 1. Kako se postaje dunub? a- izbacivanjem sjemena (sperme), bilo u manjoj ili veoj koliini, bilo u snu ili na javi, b- polnim snoajem, bilo na dozvoljen nain, tj. sa halal osobom, bilo na nedozvoljen nain, tj.
65
sa haram osobom, bez obzira da li je dolo do ejakulacije ili ne. 13 Vane napomene: 1. Ako sperma poe sa svog mjesta (iz epididymisa), ali ne doe do polucije, u tom sluaju nema razloga uzimati gusul (ovo ne obuhvata sluaj polnog snoaja). 2. ovjek koji zna da je doivio orgazam, ili zna da ono to je izalo iz polnog uda moe biti sperma, dunub je i mora obaviti gusul. 3. Odlike izlaska sperme: izlazi u stanju orgazma, izlazi pod pritiskom, tj. pre, nakon izlaska sperme osjea se klonulost. 4. ovjek kome izae tenost iz spolovila, a ne zna da li je sperma ili ne, u sluaju da ima sve gore nabrojane odlike, on je dunub, a ako ih nema, nije dunub, ak i ako ne bi bilo jedne od spomenutih odlika; osim kod ene i bolesnika, kod kojih je dovoljan znak istjecanje uz orgazam, tj. da doivi tjelesno zadovoljstvo. 5. Izlazak sperme jedan je od znakova punoljetnosti, pored kojeg postoje jo dva znaka: a. rast grubih dlaica na stidnim mjestima, b. navravanje 15 lunarnih godina za djeake i 9 za djevojice. Za utvrivanje punoljetnosti nije uvjet ispunjenje svih triju znakova, ve je pojavom jednog od njih punoljetnost nastupila.
13
Granica snoaja (koitusa) jeste ulazak obrezanog dijela penisa u vaginu. Kada se to desi, bez obzira da li uslijedio orgazam ili ne, oba partnera duna su obaviti gusul.
66
Dakle, ako mladi doivi poluciju, bez obzira to nije napunio godine punoljetnosti, on je punoljetan i obavezan je izvravati svoje erijatske obaveze. 6. Mustehab je da se nakon polucije mokri, jer ako bi nakon obavljenog gusula iz spolovila istekla tenost za koju nismo sigurni da li je ostatak sperme ili ne, u tom sluaju tenost ima presudu sperme, to znai da treba ponovo uiniti gusul. 7. I ene, takoer, u snu mogu doivjeti orgazam. Ukoliko je nakon takvog sna sigurna da ga je doivjela, za nju je obavezno obaviti gusul, a u suprotnom nije. 8. Masturbacija (onanija) je zabranjena (haram). U sluaju da se uini i da se doivi orgazam, tj. da doe do polucije, mora se obaviti gusul. ta je zabranjeno initi u stanju dunupluka 1. Doticanje dijelom tijela kur'anskog teksta, Boijeg imena i, sukladno obaveznoj predostronosti, imena Poslanika i Imama. 2. Odlazak u Mesdidul-haram i Poslanikovu damiju u Medini, pa makar se na jedna vrata ulo a na druga izilo. 3. Zadravanje u damijama. 4. Ostavljanje stvari u damije, pa makar to bilo uinjeno i svana. 5. Uenje sura u kojima se nalazi obavezna sedda. ak je zabranjeno uenje jednog harfa iz takve sure.
67
6. Sukladno obaveznoj predostronosti, zadravanje u haremima Imama. Dvije mes'ele 1. Ako dunub ovjek ue na jedna vrata damije, a izae na druga, tj. samo proe kroz damiju bez zadravanja u njoj, to ne predstavlja problem, s izuzetkom Mesdidul-harama i Poslanikove damije u Medini, gdje ni to ne smije uiniti. 2. Mjesta predviena za obavljanje namaza u kuama, kancelarijama, firmama i sl. nemaju presudu damije. Sure koje sadre obaveznu seddu i. ii. iii. iv. Sura Sedda (32. sura u Kur'anu), 15. ajet; Sura Fussilet (41. sura u Kur'anu), 37. ajet; Sura Nedm (53. sura u Kur'anu), posljednji ajet; Sura 'Alek (96. sura u Kur'anu), posljednji ajet.
Uzimanje gusula Prilikom uzimanja gusula, cijelo tijelo, glava i vrat moraju biti oprani, svejedno da li se uzima obavezni gusul, kao to je to sluaj sa dunub osobom, ili je u pitanju mustehab gusul, kao to je gusul koji se uzima
68
petkom. Drugim rijeima, svi gusuli po pitanju naina obavljanja su isti, a jedina razlika je u nijjetu. Nain obavljanja gusula 1. Postepeni prvo oprati glavu i vrat, zatim desnu polovinu tijela a potom lijevu. 2. Potapajui odjednom se zagnjuriti u vodu, sa nijjetom gusula, tako da cijelo tijelo bude pod vodom, ili polagahno ui u vodu tako da cijelo na kraju bude pod vodom, ili, pak, zagnjuriti se i pod vodom sa nijjetom gusula pomjerati tijelo. Ope pravilo Gusuli su u nainu obavljanja isti, jedino se razlikuju u nijjetu. Propisi gusula 1. Svi uvjeti koji su nabrojani za ispravnost abdesta vae i za gusul, osim kontinuiteta i pranja odozgo prema dolje. 2. ovjek koji je duan obaviti vie gusula u isto vrijeme moe sa nijjetom da ih obavi u jednom gusulu.14 3. ovjek (i mukarac i ena) koji je obavio gusul dunupluka ne mora uzimati abdest za namaz, ve ga moe obaviti s tim gusulom, meutim, sa ostalim se gusulima (bilo obaveznim bilo poeljnim) ne moe obaviti namaz, tj. mora se uzeti i abdest.
14
Dakle, uzima jedan gusul, ali nijet ini za sve to je duan obaviti.
69
4. Za gusul potapanjem potrebno je da cijelo tijelo bude isto, dok za postepeni gusul to nije obavezno, ve je dovoljno da se svaki dio u toku samoga gusula prvo oisti pa se onda opere s nijjetom gusula. 5. Gusul debreh je poput abdesta debreh, s tim to se, sukladno obaveznoj predostronosti, u tom sluaju mora obaviti postepeni gusul. 6. Posta (obaveznog posta) i hadija u ihramu ne mogu obaviti gusul potapanjem, ali uine li to iz zaborava, gusul je ispravan. 7. Nije neophodno prilikom uzimanja gusula cijelo tijelo potrti rukama, ve je dovoljno uz nijjet gusula po cijelom tijelu posuti vodu. 8. Uini li se u toku gusula neto to kvari abdest (npr. mokri ili pusti vjetar), gusul nije pokvaren, no za namaz se mora uzeti abdest, bez obzira to se uzima obavezni gusul dunupluka. Sluajevi u kojima je gusul neispravan: 1. Kada se od poetka ima namjera da se ne plati usluga javnog kupatila, pa makar poslije obavljenoga gusula i udobrovoljili vlasnika. 2. Ako se ima namjera obaviti gusul u javnom kupatilu na veresiju, a da se ne zna da li je vlasnik time zadovoljan, pa makar nakon obavljenog gusula i udobrovoljili vlasnika. 3. Ako se ima namjera za uslugu javnog kupatila platiti haram novcem ili novcem za koji nije dat hums.
70
ta initi kada se nakon gusula uoi da je neki dio tijela ostao suh: 1. ako je bio gusul potapanjem: treba ponoviti gusul, bilo da se zna ili ne zna koji dio je ostao suh. 2. ako je bio postepeni gusul: a. Ne zna se koji je to dio tijela gusul se mora ponoviti. b. Zna se koji je dio tijela: o ako je na lijevoj strani, onda je dovoljno oprati ono to je izostavljeno, o ako je na desnoj strani, potrebno je oprati neoprani dio, a zatim oprati i lijevu stranu tijela, o ako je na glavi ili vratu, potrebno je oprati ono to je izostavljeno pa zatim dovriti gusul, tj. oprati desnu pa lijevu stranu tijela. Sumnje u vezi sa gusulom 1. Sumnja se u gusul, tj. da li je uope obavljen ili nije: gusul se mora uzeti, ali ako je u meuvremenu obavljen namaz, on je ispravan, dok se za sljedei namaz gusul mora ponovo obaviti. 2. Sumnja u ispravnost gusula: a. nakon gusula: ne obraati panju na sumnju i gusul je ispravan, b. sumnjati u toku gusula: i. ako se sumnja u vezi sa lijevom stranom: oprati ono za ta sumnjamo i to je dovoljno,
71
ii. ako se sumnja u vezi sa dijelom sa desne strane tijela: o ukoliko smo poeli prati lijevu stranu, ne obraamo panju na sumnju, o ukoliko jo nismo poeli prati lijevu stranu, oprati ono za ta sumnjamo i nastaviti gusul. iii. Sumnjati u vezi sa glavom i vratom: o ako smo poeli prati desnu stranu, ne obazirati se na sumnju, o ako jo nismo poeli prati desnu stranu, oprati taj dio i nastaviti gusul. 3. Ukoliko se sumnja u to da li je jedan dio tijela vanjski ili unutranji, naprimjer biti u ovoj dilemi po pitanju unih rupica za naunice, u ovom sluaju pranje nije potrebno. 4. U toku gusula sumnjati da li se na tijelu nalazi neto to bi spreavalo vodu da doe u kontakt s koom ukoliko postoji razumna mogunost za takvo ta, onda treba pretraiti, a ako ne, nije potrebno traiti. Gusul zbog dodirivanja mejita 1. Ukoliko neko dijelom svoga tijela dodirne tijelo umrlog ovjeka koji se ohladio a nije mu obavljen gusul, on mora uzeti gusul zbog dodirivanja mejita. 2. U sljedeim sluajevima ne mora se uzeti gusul ako se dodirne mrtav ovjek:
72
a. ako je mrtvac ovjek koji je u borbi izgubio ivot, u sluaju da je poginuo na popritu, b. ako se tijelo mrtvog ovjeka nije jo ohladilo, c. ako mu je obavljen gusul. 3. Gusul zbog dodirivanja mrtvog ovjeka isti je kao obavezni gusul, s tim to za obavljanje namaza treba uzeti i abdest. 4. Ako se dodirne nekoliko mrtvih ljudi ili se jedan mrtav ovjek dodirne vie puta, dovoljno je obaviti jedan gusul. 5. ovjeku koji nakon to je dodirnuo mrtvog ovjeka nije obavio gusul nije zabranjeno uiti sure sa obaveznom seddom ni zadravanje u damiji, ali da bi obavio namaz, on mora uzeti gusul i abdest. Poeljni (mustehab) gusuli Postoji veliki broj mustehab gusula, od kojih emo neke sada spomenuti. Reeno je da se mustehab gusul moe uzeti zbog tri razliite stvari: zbog odreenog vremena, radi odlaska na neko mjesto i radi obavljanja nekih djela. Gusuli u razliito vrijeme 1. Gusul petkom, koji spada u pritvrene mustehabe. Njegovo je vrijeme od sabahskog ezana u petak pa do podne, a ukoliko se ne obavi u tom periodu, onda do akama u petak, a u subotu do podne s nijjetom nadoknade.
73
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Gusul u ramazanskim noima. Gusul ramazanskog i kurban-bajrama. Gusul osmog i devetog zul-hideta. Gusul prvog, petnaestog i posljednjeg dana mjeseca redeba. Gusul 'du-gadira. Gusul na dan mab'asa, 27. redeba. Gusul petnaeste noi mjeseca abana. Gusul na roendan Poslanikov, 17. rebiul-ewela.
Gusuli za odreena mjesta 1. Za ulazak u Harem Mekke. 15 2. Za ulazak u grad Mekku. 3. Za odlazak u Mesdidul-haram. 4. Za odlazak u Medinu. 5. Za odlazak u Poslanikovu damiju. Gusuli za odreene poslove 1. Posao koji e se obaviti: a. Gusul oblaenja ihrama, hadda i umre. b. Gusul tawafa. c. Gusul zijareta. d. Gusul stajanja na Arefatu. e. Za snovienje jednog od Imama, a. s.,
15
Grad Mekka i odreeni prigradski dio spadaju u harem Meke koji ima poseban tretman i propise.
74
f. Gusul putovanja, posebno za posjetu Imama Husejna, a. s., g. Gusul za obavljanje namaza istiska, tj. namaza za kiu. 2. Posao koji je obavljen: a. Nakon ubistva abe. b. ovjek koji namjerno nije klanjao namaz ajet prilikom potpunog pomraenja Sunca ili Mjeseca. c. Zbog dodirivanja mejita onom ovjeku koji ga je gasulio. d. Nakon to se vidi objeen ovjek. Posebni gusuli za ene Tri gusla, tj. gusul hajza, istihaze i nifasa jesu obavezni gusuli, ali samo za djevojke i ene. Uzrok je isticanje krvi iz materice. Svaki gusul ima svoja pravila koja emo pokuati ukratko objasniti.
Gusul hajza nakon menstruacije Nakon prekida menstrualnog ciklusa ena mora radi obavljanja namaza i drugih poslova uvjetovanih istoom obaviti gusul.
75
Karakteristike menstrualne krvi 1. Ne pojavljuje se prije punoljetnosti, a ako djevojka vidi krv prije negoli postane punoljetna, ta krv nema presudu menstrualne krvi. 16 2. ene sejjide nakon navrenih 60 godina ivota, a ene koje to nisu nakon 50. godine ne dobijaju hajz, tj. nastupa klimakterij, te u sluaju da nakon spomenutog vremena vide krv ona nema presudu hajza. 3. Menstrualni ciklus nije krai od tri dana, pa ako bi oticanje krvi prestalo prije navrenja tri dana, nema presudu hajza. 4. Menstrualni ciklus ne traje vie od deset dana. U sluaju da ipak krv istie i nakon desetog dana, ona vie ne spada u menstrualnu krv. 5. Krvarenje je prva tri dana u kontinuitetu, pa makar to bilo i unutarnjeg vida, tj. da se ne pojavi vani. Ako bi, naprimjer, krv oticala dva dana, da bi zatim treeg dana krvarenje u potpunosti prestalo, pa zatim sljedei dan krvarenje se opet pojavi u ovom sluaju od poetka nije bio hajz. 6. Minimalni period izmeu dva menstrualna ciklusa iznosi deset dana te ukoliko bi se nakon zavretka jednog menstrualnog ciklusa, prije nego proe deset dana, pojavilo krvarenje, ono ne bi imalo presudu hajza. 7. Menstrualna krv je obino gusta, topla, tamnije je boje te izlazi uz pritisak i uz blago arenje (peckanje).
16
Mogue je da djevojka postane punoljetna, ali da ne pone dobivati menstraciju. Razlog za to je injenica to ima mnotvo razliitih utjecaja u vezi sa poetkom menstrualnih ciklusa, kao to su nain ishrane, geni i naslijee, podneblje ivota, klima itd. Danas je uobiajeno da djevojice od 12, 13 godina po prvi put dobiju hajz.
76
Propisi menstrualnog ciklusa U toku menstrualnog ciklusa enama je haram initi sljedee stvari: 1. klanjati i tavafiti Kabu, 2. initi ono to je zabranjeno dunub osobi, kao to je, naprimjer, zadravanje u damiji, 3. spolni odnos je zabranjen (haram) i eni i mukarcu sa enom u ovakvom stanju. U menstrualnom ciklusu namaz i post za enu nisu propisani; namazi se ne naklanjavaju, dok je obavezno da se nakon mjeseca ramazana naposte proputeni dani posta. Pitanje: Da li je dozvoljeno popiti tabletu koja odlae menstruacioni ciklus na haddu ili u drugim prilikama kada bi ena htjela odloiti menstruaciju? Odgovor: Ako nije tetno, ne predstavlja smetnju. Dunosti ene prilikom poetka krvarenja 1. Dosada nije imala menstruaciju, poput djevojke koja se prvi put susree s mentrualnim ciklusom (poetna), 2. Nije joj prva menstruacija, ali ona jo uvijek nije postala redovna (nesreena),
77
3. Po pitanju trajanja ciklus je uvijek isti, naprimjer uvijek traje pet dana, no poetak nije redovan (uredna trajnost): Ako krv, u trima gore navedenim sluajevima, ima znakove menstrualne krvi, ili ako se sigurno zna da e ciklus potrajati do tri dana, u tom sluaju krvarenje treba smatrati menstrualnim ciklusom i uskladiti svoje ponaanje sa propisima menstrualnog ciklusa. 1. Ciklus u pogledu trajanja nije ujednaen; nekad prestaje nakon petog, a nekad nakon estog dana; meutim uvijek redovno poinje, naprimjer, uvijek dvadesetpet dana nakon zavretka prethodnog ciklusa (tempirana), 2. Ciklus je redovan i po pitanju trajanja i po pitanju perioda poinjanja, naprimjer, uvijek poinje dvadesetog u mjesecu a prestaje nakon pet dana (tempirana i uredno traje): U ovim dvama navedenim sluajevima, usljed toga to je poetak ciklusa jasan, od poetka treba drati da poinje menstrualni ciklus i ponaati se u skladu sa njegovim propisima. 1. Menstruacija je redovna, ali trenutno je osoba zaboravila kada poinje sljedei termin: Ako ima znakove menstrualne krvi ili je sigurna da e trajati tri dana, mora ga raunati menstrualnim ciklusom i ponaati se u skladu sa propisima.
78
Dunosti ene nakon prekida krvarenja 1. Nakon zavretka ciklusa i prekida krvarenja ena mora obaviti gusul i nastaviti obavljati namaze i ostale ibadete. 2. Gusul nakon menstruacije se ne razlikuje po nainu uzimanja od gusula zbog dunupluka. Naravno, jedina razlika je u nijjetu. 3. Sa ovim gusulom ne moe se obaviti namaz, ve se pored gusula mora uzeti i abdest, a bolje je ako se on uzme prije gusula. Gusul istihaze i nifasa Istihaza Sljedee krvarenje koje se moe ponekad javiti kod djevojaka i ena naziva se istihaza. Krv istihaze je obino ukasta i hladna, izlazi bez pritiska i nije tamne boje; meutim, mogue je da se desi da bude tamne boje, gusta i da izlazi uz pritisak. Podjela istihaze U zavisnosti od koliine krvi koja prilikom istihaze izlazi iz materice, istihaza se dijeli na tri vrste: mala, srednja i velika. Saobrazno ovoj podjeli, obaveze ene su razliite. Obaveze prilikom male istihaze Ako krv natopi samo jednu stranu higijenskog uloka (u originalnom tekstu govori se o vati koja je mjerilo veliine istihaze, s obzirom da ona nema nepromoivi
79
donji dio, poput higijenskog uloka) i prodre u njega, ali se ne pojavi s druge strane, rije je o maloj istihazi prilikom koje ena za namaz mora oistiti tijelo (intimni dio tijela od krvi), a, u skladu sa obaveznom predostronou, treba zamijeniti uloak i uzeti abdest. Prema tome, mala istihaza ne iziskuje gusul.
Obaveze prilikom srednje istihaze Ako je krvarenje takvog inteziteta da je krv prodrla u higijenski uloak i da se pojavila na spoljanjoj strani uloka, ali nije prela na rublje, rije je o srednjoj istihazi i ena, pored obaveza navedenih za malu istihazu, mora za namaz prije kojeg je ili u ijem je vremenu istihaza poela uzeti gusul (i to e initi sve dok traje istihaza), dakle svakog dana e za taj namaz uzeti gusul. Sukladno reenom, za srednju istihazu je dovoljan jedan gusul na 24 sahata, meutim, kada istihaza prestane, takoer se mora uzeti gusul. Obaveze prilikom velike istihaze Ako je intezitet krvarenja takav da je krv prodrla u uloak, pojavila se na spoljnjoj strani i prela na rublje ili krpu koja se stavila po uloku, tada je rije o velikoj istihazi prilikom koje ena mora, pored obaveza koje su navedene za malu istihazu, zamijeniti uloak, oistiti intimni dio tijela i takoer obaviti gusul za svaki namaz. Meutim, ukoliko podne i ikindiju klanja spojeno,
80
dovoljno je da za oba namaza uzme jedan gusul, a isto vai za akam i jaciju. Nekoliko mes'ela Nakon srednje i velike istihaze, dakle kada krvarenje bude prekinuto, mora se uzeti gusul. Osim u nijjetu, ovaj gusul ne razlikuje se od ostalih po nainu uzimanja. Samim ovim gusulom ne moe se klanjati namaz, ve se pored njega mora uzeti i abdest. Gusul nifasa Gusul nifasa tie se poslijeporoajnog krvarenja, nakon kojeg ena mora uzeti gusul, i osim toga, ne javlja se u drugim prilikama. Mogue je da krvarenje nifasa potraje jedan trenutak, a mogue je da traje i nekoliko dana, no ne traje due od deset dana. Produi li se, pak, krvarenje iza desetog dana, sve to je poslije desetog dana nema presudu nifasa. Nakon prestanka krvarenja ena mora uzeti gusul i nastaviti obavljati namaz i ostale ibadete. Saglasno ovome, nije ispravan obiaj aktuelan u nekim stanitima da se gusul uzme nakon sedmog ili desetog dana, bez obzira da li je nifas prestao prije toga, to znai da se do tog dana ne klanja namaz i ne vre se ostali ibadeti. Ono to je zabranjeno raditi u menstrualnom ciklusu zabranjeno je i u stanju nifasa. Osim u nijjetu, gusul nifasa se ne razlikuje od ostalih gusula. Ni ovaj gusul, takoer, nije dovoljan za namaz, ve ena pored njega treba uzeti i abdest.
81
82
TEJEMUM . . . A ukoliko ste bolesni ili na putu, ili ako ste izvrili prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda rukama svojim istu povrinu zemlje dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih preite. . . (ElMaida, 6) U sljedeim sluajevima umjesto gusula i abdesta mora se uzeti tejemum: 1. Nema vode ili nema pristupa njoj. 2. Voda je tetna za ovjeka (naprimjer, ako bi je koristio, razbolio bi se). 3. Ako ima dovoljno vode za obavljanje gusula ili abdesta, ali postoji bojazan da bi sama osoba, njen brani drug, djeca, prijatelj ili neko ko je sa njom, zbog toga to bi voda bila potroena uzimanjem gusula ili abdesta, mogli umrijeti ili se razboljeti od ei, ili bi tako jako oednjeli da bi to bilo veoma teko za njih. Takoer, ako bi u pitanju bilo ono lice za koje je vadib da mu uvamo ivot, a koje bi u sluaju da se voda potroi oednilo tako da bi ga to ubilo.
83
4. Ako bi tijelo ili odjea bili neisti, vode ima samo u koliini dovoljnoj za ienje toga, a ne bi se imala druga odjea. 5. Nemati vremena za gusul ili abdest, dakle, ako bi se uzeo gusul ili abdest, cio namaz ili dio namaza morao bi se klanjati izvan njegovog vremena. Koliko treba tragati za vodom? 1. U naseljima sve dok se ne izgubi nada da e voda biti naena, 2. u nenaseljenim mjestima: a. ukoliko je zemljite neravno, umovito ili neprohodno, vodu treba traiti na svakoj strani u mjeri dometa strijele, tj. oko dvjesto koraka. b. zemljite nije neravno i nije teko kretati se po njemu na svakoj strani mora se traiti u mjeri dva dometa strijele, tj. etiri stotine koraka. Nekoliko mes'ela 1. Ne mora se traiti voda na onoj strani za koju postoji sigurnost da je nema. 2. Za tejemum nije uvjet da ovjek bude siguran da e mu voda tetiti, ve ukoliko pretpostavi da e mu tetiti, a pretpostavka meu ljudima bude na mjestu, i iz nje nastane strah, on e uzeti tejemum. 3. ovjek koji ima bol u oima i voda mu teti mora uzeti tejemum.
84
4. Ukoliko neko uzme tejemum, ali prije namaza shvati da mu voda ne teti, tejemum mu je pokvaren. Shvati li ovo nakon to je klanjao namaz, namaz mu je ispravan. 5. ovjek koji zna da mu voda ne teti, ali nakon to je obavio gusul ili uzeo abdest vidi da mu je voda ipak tetila, njegov gusul i abdest su ispravni. 6. Ukoliko se namjerno odloi namaz do te mjere da nema vremena za obavljanje gusula ili abdesta, poinjen je grijeh, ali je namaz sa tejemumom ispravan, premda je poeljna predostronost da se naklanja. 7. ovjek koji nije siguran da li e imati vremena za namaz ukoliko obavi gusul ili abdest uzet e tejemum. 8. Ukoliko ovjek ima toliko vremena da ako bi obavio gusul ili abdest moe stii klanjati namaz u svome vremenu, ali bez mustehaba kao to su ikamet i kunut, mora uzeti gusul ili abdest i klanjati bez namaskih mustehaba. tavie, ukoliko nema vremena ni za uenje sura, mora uzeti gusul ili abdest i klanjati bez sura. Pitanje: Ukoliko bi ovjek negdje ostao dunub i iz nekog razloga kao to je udaljenost kupatila, stid ili zbog neeg drugog ostao u tom stanju, kako treba postupiti? Takoer, ta da radi u takvom stanju na planini ili u pustinji gdje nema pristup vodi? Odgovor:
85
Izgovori nabrojani u pitanju ne ine tejemum dozvoljenim, ve se mora uiniti gusul. Meutim, ukoliko gusul nije mogue obaviti jer se nema vode ili zbog udaljenosti vode ili zbog nemogunosti da se do nje doe, za namaz se mora uzeti tejemum. Kako uzeti tejemum? Tejemumske radnje: 1. udariti dlanovima obiju ruka o ono ime je ispravno uzeti tejemum, 2. prei dlanovima obiju ruka po cijelom elu i njegovim stranama, od mjesta odakle poinje kosa do obrva i iznad nosa, a prema obaveznoj predostronosti, ruke moraju prei i preko obrva, 3. dlanom desne ruke prei preko cijele nadlanice lijeve ruke, 4. dlanom lijeve ruke prei preko cijele nadlanice desne ruke. Sve tejemumske radnje moraju biti obavljene s nijjetom tejemuma i radi pokoravanja Boijem nareenju. Takoer se mora precizirati da li se tejemum uzima umjesto gusula ili umjesto abdesta. ime je ispravno uzeti tejemum i. zemlja, ii. pijesak, iii. razno kamenje, poput crnoga kamena, mermera, kamenog krea (prije gaenja), dok je tejemum
86
po skupocjenom kamenju poput akika i firuzaka neispravan, iv. peena glina, poput cigle ili ibrika. Nekoliko mes'ela 1. Tejemum koji se uzima umjesto abdesta po nainu uzimanja se ne razlikuje od tejemuma koji se uzima umjesto gusula; jedina razlika je u nijjetu. 2. U trenutku nijjeta mora se precizirati umjesto ega se tejemum uzima, tj. ili umjesto abdesta ili gusula. Ako je umjesto gusula, mora se precizirati koji je gusul. 3. Uradi li ovjek koji je tejemum uzeo umjesto abdesta bilo ta to kvari abdest, tejemum mu je pokvaren. 4. Kada god se ovjeku koji je umjesto gusula uzeo tejemum dogodi jedan od uzroka gusula, tj. ako postane dunub ili dodirne mrtvaca, tejemum mu je pokvaren. 5. Tejemum je ispravan kada se ne moe uzeti abdest ili gusul. Sukladno ovome, ako se tejemum uzme bez razloga, on nije ispravan, a ako postoji razlog za tejemum i on bude otklonjen, naprimjer, nije bilo vode, pa se zatim dolo do nje, tejemum je pokvaren. 6. Ako je tejemum uzet umjesto gusula zbog dunupluka, nije potrebno za namaz uzimati abdest, meutim, ako je tejemum umjesto ostalih gusula, u tom sluaju sa tejemumom se ne moe klanjati, ve se mora uzeti abdest, a ako se ne moe uzeti abdest, mora se uzeti tejemum umjesto abdesta.
87
Uvjeti ispravnog tejemuma i. Da dijelovi po kojima se obavlja tejemum, tj. elo i ruke, budu isti, ii. elo i nadlanice potirati odozgo prema dolje, iii. Ono ime se tejemum uzima treba biti isto i ne smije biti oteto, iv. Potovati redoslijed, v. Potovati kontinuitet, vi. Da ne postoji nikakva prepreka na elu ili nadlanicama prilikom njihovog potiranja. Pravila tejemuma 1. Ukoliko se ne bi mogla pronai zemlja, pijesak, glina ili kamen, mora se tejemum uzeti prainom sa tepiha, odjee i tome slino. 2. Ukoliko je sa zemljom ili pijeskom izmijeano i ono ime se ne moe uzeti tejemum, kao to je slama, u tom sluaju tejemum se ne moe uzeti tom zemljom ili pijeskom, no ukoliko toga u njima ima veoma malo, tako da se rauna kao i da ga nema, u tom sluaju nema problema. 3. Da bismo bili sigurni da smo potrli cijelu nadlanicu, moramo potrti malo iznad zgloba, meutim, nije potrebno potirati izmeu prstiju. 4. elo i nadlanice moraju biti potrti odozgo prema dolje a ove radnje moraju biti uraene jedna za drugom. Napravi li se izmeu njih tolika pauza da kau kako ne uzimamo tejemum, taj je tejemum neispravan.
88
5. Radi uzimanja tejemuma ovjek treba skinuti prstenje s ruku i ukoliko bi na elu ili nadlanicama postojala kakva prepreka koja bi spreavala kontakt dlana i koe, ona se mora otkloniti. 6. Ukoliko je elo ili nadlanica obrasla dlakama, to nije problem, meutim ukoliko bi kosa pala na elo treba je skloniti. 7. Ukoliko ovjek koji je obavezan uzeti tejemum zna da e do kraja namaskog vremena razlog zbog kojeg uzima tejemum biti otklonjen, on mora saekati i namaz obaviti sa abdestom ili gusulom, a ukoliko zna da e stanje ostati isto do kraja namaskog vremena, moe uzeti tejemum i klanjati. 8. ovjek koji ne moe uzeti abdest ili gusul moe sa tejemumom naklanjati proputene namaze, bez obzira koliko pretpostavljao da e ubrzo razlog zbog kojeg uzima tejemum biti otklonjen. Meutim, u sluaju da zna da e taj razlog biti otklonjen, mora saekati sve dok namasko vrijeme bude pri kraju. 9. ovjeku koji ne moe uzeti abdest ili gusul dozvoljeno je da dnevne mustehab namaze koji imaju svoje odreeno vrijeme obavi sa tejemumom. Opi propisi 1. Sve to je ispravno uiniti sa abdestom, ispravno je uiniti i sa tejemumom koji ga zamjenjuje. 2. Sve to se mora uiniti sa istoom od velikih hadesa (razloga) moe se initi i sa tejemumom koji
89
zamjenjuje gusul (sve dok tejemum i razlog uzimanja istog traju). 3. Sve to kvari abdest, kvari i tejemum koji ga zamjenjuje, i sve to je razlog uzimanja gusula, kvari tejemum koji ga zamjenjuje. Pitanje: Moe li ovjek koji nema vode ili mu voda teti te zbog dunupluka uzme tejemum umjesto gusula kao takav obavljati namaze u dematu, moe li odlaziti u damiju i kakav je propis po pitanju uenja Kur'ana? Odgovor: Nema zapreke. On ima status ovjeka koji je obavio gusul.
TAHARET (ISTOA) Meu pitanjima na koja islam obraa veliku panju i za koja ima posebne propise jeste i pitanje istoe tijela i ivotnog stanita. Zahvaljujui tome to je istoa tijela i odjee jedan od uvjeta za primanje nekih ibadeta kao to su namaz i tavaf, znaajan dio erijatskih propisa odnosi se upravo na ovo pitanje. Ve smo ukazali na injenicu da pored unutarnje istoe koja se postie uzimanjem abdesta, gusula ili tejemuma tijelo i odjea klanjaa takoer moraju biti isti od neistoe. Pored istoe, odjea klanjaa ima i drugih uvjeta u vezi sa kojima emo kasnije govoriti.
90
istoa nije isto to i urednost, kao to ni neistoa nije isto to i prljavtina. Mogue je da neto bude isto (higijenski posmatrano), ali da sa erijatskog aspekta ne bude isto. Islam trai i istou i urednost, tj. ovjek mora voditi brigu o istoi i urednosti sebe i svoga stanita. Poradi postizanja istoe od neisti potrebno je znati ta spada u skupinu neisti kao i naine na koje se stvari od njih iste. Neistoe: 1. Mokraa i izmet (i od ovjeka i od toplokrvnih ivotinja ije je meso haram, kao to su maka i mi), 2. Sperma, leina, krv (sve troje navedeno, kako od ovjeka, tako i od toplokrvnih ivotinja kao to je ovca), 3. pas, 4. svinja (kopnene a ne morske vrste), 5. vino i svako opojno pie, 6. pivo (osim medicinskog), 7. nevjernik, 8. znoj deve koja jede neist. Pri emu treba znati da su: 1. Mokraa i izmet ovjeka i svih toplokrvnih ivotinja ije meso je haram jesu neisti. Naprimjer, mokraa make i lisice.
91
2. Mokraa i izmet ivotinja ije meso je dozvoljeno, poput krave i ovce kao i hladnokrvnih ivotinja, poput zmije i ribe, su isti. 17 3. Mokraa i izmet ivotinja ije je meso mekruh, kao to su konj i magarac, su isti. 4. Izmet ptica ije je meso haram, kao to je vrana, neist je. Propisi o leini 1. Cijelo tijelo ovjeka koji je umro, bez obzira to je tek umro i tijelo mu se nije ohladilo (osim beivotnih dijelova kao to su nokti, kosa, zubi) neisto je, osim ako je: a. poginuo kao ehid na popritu, b. obavljen gusul (sva tri pranja izvrena). 2. Oni koji poginu kao ehidi u podmetnutoj eksploziji ili u neprijateljskom teroristiom napadu ili budu ranjeni na popritu, ali umru izvan njega, ne potpadaju pod ovaj propis. 3. Poprite je prostor koji ulazi u vatreni domet neprijatelja na mjestu gdje su sukobljene dvije zaraene snage. Ne ograniava se prvom linijom fronta ni vremenom napada. 4. ivotinja ije meso je dozvoljeno jesti, a koja ne spada u skupinu toplokrvnih ivotinja, ako nije zaklana po erijatskim propisima, nije neista, meutim zabranjeno je u tom sluaju da se njeno meso koristi.
17
Rije je o erijatskoj a ne higijenskoj istoi.
92
5. ivotinjski le: ukoliko je rije o svinji i psu, svi njihovi dijelovi su neisti; ukoliko je rije o drugim ivotinjama, onda se one posmatraju kroz prizmu vrste krvi, na sljedei nain: ukoliko su toplokrvne ivotinje, onda svi ivi dijelovi tijela poput mesa i koe su neisti, a dijelovi tijela koji su neivi, kao to su dlake i rog su isti; ukoliko je, pak, rije o hladnokrvnim ivotinjama, u tom sluaju u cijelosti su iste. 6. Dijelovi tijela koji za ivota budu odvojeni od tijela ovjeka ili toplokrvne ivotinje nemaju razlike po pitanju istoe od propisa koji vae za le. Saobrazno tome, ukoliko je rije o neivom dijelu tijela kao to je nokat ili kosa, oni su isti, a ukoliko je rije o ivom dijelu tijela kao to je komad mesa ili koe, oni su neisti. 7. Ukoliko bi dio ovjekovog tijela bio odsjeen, ali ne u potpunosti, ve bi i dalje ostao povezan sa tijelom posredstvom koe, bez obzira koliko ta koa bila tanka, sve dok potpuno ne otpadne sa ovjeka, taj je dio ist i nema status leine. Sluajevi koji imaju status istoe: 1. Mokraa i izmet ivotinje za koju ovjek nije siguran da li joj je meso halal ili haram, naprimjer, izmet ptice za koju ne znamo kakav status ima njeno meso. 2. Izmet za koji ovjek ne zna da li je od toplokrvne ili ivotinje koja to nije, naprimjer u hrani vidi izmet za koji ne zna je li od mia ili bubavabe.
93
3. Ukoliko se pronae kost na kojoj nema mesa i ne znamo da li je od ivotinje koja je u potpunosti neista kao to su svinja i pas ili od neke druge. 4. Koa za koju ne znamo je li od toplokrvne ivotinje ili od one koja to nije. Pravila o konim stvarima 1. Predmeti napravljeni od neivih dijelova tijela ivotinje su isti, bez obzira to nije zaklana na erijatski nain. Prema tome, odjea od vune, krzna i dlake je ista bez obzira da li je napravljena rukom nemuslimana ili se prodaje na nemuslimanskoj trnici, meutim, ako potie od ivotinje ije je meso zabranjeno jesti, u tom bi sluaju namaz obavljen s takvom odjeom bio nevaei. 2. Predmeti napravljeni od ivih dijelova tijela toplokrvne ivotinje (dakle, otkinuti s nje dok je iva) su neisti, poput kone galanterije, kao to su cipele, tane, eiri, kaievi, kaputi, rukavice, kaievi za sahat. 3. Predmet za koji nije sigurno je li koni ili ne ima status istoe. 4. Predmet za koji nije sigurno da li je od toplokrvne ivotinje ili od one koja to nije ima status istoe, poput kaia za koji se ne zna da li je od zmijske koe ili od koe neke druge ivotinje. 5. Roba napravljena od koe toplokrvne ivotinje, poput cipele za koju se zna da je ivena od kravlje koe, ukoliko ne znamo da li je krava zaklana na
94
erijatski nain ili ne, u tom sluaju imamo sljedee mogunosti: a. ukoliko se kupuje od muslimana i izraena je u islamskoj dravi ista je, b. ukoliko se kupuje od muslimana, ali joj je porijeklo iz neislamske drave, naprimjer kupujemo cipele u Kuvajtu, ali na njima stoji da su napravljene u Italiji neista je osim u sluaju da nam postane jasno da je zaklana na erijatski nain, jer musliman uvoznik ove robe, saznavi da su krave od ije koe je obua izraena zaklane na erijatski nain, istu i uvozi, c. ukoliko se kupuje od nemuslimana, ali je porijeklo robe muslimanska drava, naprimjer u Frankfurtu kupimo cipele na kojima pie da su napravljene u Iranu roba je ista, d. ukoliko se kupuje od nemuslimana a porijeklo robe je neislamska drava roba je neista, e. kupujemo od muslimana, ali porijeklo robe nije poznato roba je ista, f. kupujemo do nemuslimana, a porijeklo robe je nepoznato roba je neista. Mlijeni proizvodi Mlijeni proizvodi dobiveni od ivih ivotinja ije meso je dozvoljeno, kao to su mlijeko, jogurt, sir, kajmak, maslac i pavlaka od krava i ovaca su isti i dozvoljena je njihova konzumacija, bez obzira da li ih je proizveo nevjernik, da li se prodaju na neislamskim
95
trnicama, ili da li se uvoze iz neislamskih drava, osim u sluaju da je ovjek siguran da su ti proizvodi doli u izravni kontakt sa tijelom, tj. koom nevjernika, ime postaju neisti. Za ovakvu presudu nisu dovoljni sumnja i pretpostavka i nema potrebe za istraivanjem i provjeravanje. Pitanje: Da li je zmijska koa neista kao i predmeti koji se od nje prave? Odgovor: Zmijska koa nije neista. Ope presude 1. Sve stvari na svijetu su iste, osim jedanaest nabrojanih i onoga to doe u izravan uinkoviti kontakt sa njima. 2. Sve to je neisto, i haram je, ali sve to je haram, nije neisto. Propisi o krvi 1. Krv ovjeka i svake toplokrvne ivotinje (naprimjer, kokoka i ovca) je neista. 2. Krv ivotinje koja nije toplokrvna je ista, kao naprimjer ribe i komarca. 3. Krv koja se nekada moe nai u jajetu nije neista, ali se, u skladu sa obaveznom predostronou, treba kloniti njenog jedenja. Ako se ta
96
krv izmijea sa umancem te tom prilikom nestane, nema zapreke da se umance pojede. 4. Krv koja se javlja iz zubnih desni, ukoliko se izmijea sa pljuvakom tako da nestane, ima status istoe i ne predstavlja problem sluaj da se ta pljuvaka proguta, meutim, ako nije tako, ve je krv izrazita, ne smije se gutati. 5. Krv koja se usiri prilikom udarca po noktu ili prilikom prikljetenja koe, ukoliko doivi transformaciju te za tu masu vie ne budu govorili da je krv ista je a ukoliko jo uvijek za nju budu govorili da je krv neista je. Dok se nalazi pod noktom ili koom a nema izlaza vani, nije je potrebno izbacivati i nema problema po pitanju abdesta ili gusula. Ukoliko izae vani u stanju da je krv, onda je treba prati sapiranjem a ne umakanjem u vodu koja nije kurr, jer bi u tom sluaju u kontaktu s malom koliinom vode voda bila neista. U sljedeim sluajevima presuuje se u korist istoe: 1. neto je crvene boje, ali nije sigurno da je krv, 2. krv za koju se ne zna da li je od toplokrvne ivotinje ili ne, naprimjer, na odjei naemo krvav trag, ali ne znamo da li je to krv komarca ili naa, 3. krv ivotinje za koju ne znamo da li je toplokrvna ili ne, 4. ono to izlazi iz rane a ne znamo da li je gnoj ili krv (u sluaju da je rana ista). Ukoliko je rana neista, gnoj ili fluid koji iscuri iz nje i doe u kontakt s neistim mjestom rane bit e neist,
97
5. usljed eanja ili kada se naulja na koi se pojavi tenost za koju se ne zna je li krv ili ne, 6. fluid koji se pojavi oko rane prilikom njenog zacjeljivanja, ukoliko ne znamo da li se pomijeao sa krvlju ist je.
Vino 1. Vino i svako drugo opojno pie ubrajaju se u neistou. 2. Opojna tenost koja je u izvornom stanju tena, ukoliko bi izmijenila stanje i postala vrsta, bila bi neista. 3. Opojna sredstva u vrstom stanju, poput bunike i haia, nisu neista, ak i kada se samelju i pomijeaju s vodom i proizvedu u teni oblik. 4. Sok od groa koji je doivio vrenje, ukoliko je opojan neist je a ukoliko nije opojan, mada ga je zabranjeno konzumirati, nije neist. 5. Hurma i suho groe koji se kuhaju kao dodatak hrani (naprimjer s riom) iako doive vrenje nisu zabranjeni. Pitanje: Da li je industrijski alkohol koji se upotrebljava za spravljanje razliitih vrsta kolonjskih voda, mirisa, boja i lijekova i sl. ist ili ne? Odgovor:
98
Industrijski alkohol je ist, osim da se bude sigurno u to da je neist. Nevjernik Sljedee osobe su nevjernici i neisti su: 1. poricatelj Boga, 2. poricatelj Boije Jednote (koji Mu pripisuje sudionika), 3. poricatelj poslanstva Muhammedova, s. a. v. a., 4. poricatelj vjerskih principa (poput namaza i posta) u sluaju da zna da je rije o stubovima vjere, a da se poricanje toga preobrazi u poricanje ili negiranje poslanstva 5. ovjek koji psuje Imame ili prema njima ispoljava neprijateljstvo, bilo prema svima ili jednom.
Nekoliko mes'ela 1. Cijelo tijelo nevjernika, ak i kosa, nokti i znoj, su neisti. 2. Dijete koje je roeno u vanbranom odnosu, ukoliko su mu otac, majka ili oba roditelja muslimani, je isto. 3. iijske skupine koje nisu duodecimalne iije, ukoliko nisu neprijatelji Imamima i ne vrijeaju ih, iste su. 4. ovjek za koga se ne zna je li musliman ili ne ist je meutim, ne ulazi u okvir ostalih pravila koja se
99
tiu muslimana, naprimjer, ne moe uzimati muslimanku za enu i ne smije se ukopavati u muslimanskom mezarju. Kako ista stvar postaje neistom? Ve smo rekli da su na svijetu sve stvari iste osim nekih, meutim, mogue je i da iste stvari putem kontakta s neistim stvarima postanu neiste, svakako u sluaju da je jedna od njih (ili ista ili neista) do te mjere vlana da prilikom kontakta vlaga pree i na drugu. U sljedeim sluajevima biva presueno da je isto: i. ne znati da li je dolo do kontakta izmeu iste i neiste stvari, ii. ne znati da li je jedna od njih bila vlana, iii. ne znati da li je vlanost jedne od njih prela na drugu. Nekoliko mes'ela 1. Zabranjeno je (haram) jesti i piti neiste stvari. 2. Dok ovjek ne bude siguran da je neto postalo neisto, ili dok o tome ne posvjedoe dva pravedna svjedoka, ili dok se u neistou neke stvari ne osvjedoi ovjek u ijem je ona posjedu stvar je ista. 3. Ako ovjek vidi nekoga da jede neistu stvar ili da obavlja namaz sa neistom odjeom, ne mora ga opominjati.
100
4. Ako ovjek sumnja da li je ista stvar postala neistom ona je ista i nije potrebno da za to vri ispitivanja i pretragu, bez obzira to bi na taj nain mogao doznati da li je isto ili neisto. Saobrazno ovome, u primjerima koji slijede presuuje se u korist istoe i o njima nije potrebno pitati, provjeravati ili ih se uzdravati: a) miris i kolonska voda koje je proizveo nemusliman a za koje se ne zna da li su doli u kontakt s njegovim tijelom ili ne isti su; b) hotelski i kuni inventar u neislamskim dravama, kao to su posue, pekiri, kupatilo, klozet, sapun, kreveti, navlake, prostirke i ostale stvari, ako sigurno ne znamo da su dole u kontakt s tijelom nevjernika na nain da bi se vlanost meu njima prenijela, ili ako sigurnost u njihovu neistou nije mogue stei na drugi nain isti su; c) po pitanju koritenja restoranskog pribora za jelo i ostalih stvari kojima se u njima moe koristiti, dok se ne stekne sigurnost u to da su neisti, one imaju status istih predmeta; d) napici koji su u osnovi isti i dozvoljeni i za koje se ne zna da li su doli u kontakt s tijelom nevjernika isti su; e) prehrambeni proizvodi kao to su eer, keksi, okolade, vakae gume i ostalo, ako u njihovoj proizvodnji uestvuje nemusliman, ali nismo stekli sigurnost u to da su ti proizvodi doli u kontakt s njegovim tijelom isti su;
101
f) voe i povre i granulasta hrana (grah, graak) koje prodaje nemusliman i za koje se nema sigurnost u to da su neisti isti su bez obzira to ih je i posijao i obrao i transportirao nemusliman; g) ulja, bila ivotinjskog ili drugog porijekla, za koja nemamo sigurno znanje da su neista ista su; h) tena goriva kao to su benzin, gasolin, nafta i ulja potrebna za prevozna sredstva ili domainstvo, ije vaenje, preiavanje i proizvodnju izvodi nemusliman, ako nemamo sigurno znanje da su postala neista ona su ista; i) sredstva koja se daju nemuslimanima, poput tkanine za ivenje odjee ili nekog aparata radi popravke, ako nakon preuzimanja nemamo sigurno znanje u to da su neista ona su ista; j) sredstva koja se nalaze u stanu koji smo iznajmili ili kupili a koji je koristio ili bio u vlasnitvu nemuslimana koji je tu ivio, kao to su kuhinjski elementi, tepisi, komode, kvake i ostalo, ako nemamo sigurnost u to da su neista ona su ista; k) autobuska i taxi sjedita u neislamskim stanitima, u prilikama kada pada kia i odjea postane mokra, ali nismo sigurni da su sjedita neista, sjedanjem na njih odjea ne postaje neista;
102
l) odjea koja je data na ienje i peglanje u hemijsku istionicu u kojoj poslove obavlja nemusliman, u sluaju da nismo sigurni u to da je postala neista ista je; m) hljeb i druga peciva koja pee nemusliman i ija je primarna materija bila ista, a ne postoji uvjernje u to da su postali neisti isti su; n) rukovanjem s nevjernikom, ako mu je ruka suha, ili je vlana, ali ne toliko da bi vlaga rukovanjem mogla prei na drugu ruku, ili ne postoji uvjerenje da se dogodilo prelaenje vlanosti ruka muslimana ne postaje neista. Pitanje: Pretpostavimo da se nalazim u mjestu gdje ive nevjernici koji su neisti (sa erijatskog aspekta) i koji nemaju nikakvog vjerovanja po pitanju neistoe ili istoe (erijatske), ili da ivim meu muslimanima koji ne poznaju propise o istoi ili ne potuju ta pravila, kakav je status u ovakvim situacijama da li se moe pretpostaviti u skladu sa obiajima ljudi da su isti? Odgovor: Ono za ta sumnjate da li je imalo kontakt s neistim stvarima je isto. Sredstva za ienje
103
. . . I s neba vam kiu spustio da bi vas njome oistio i da bi od vas ejtanovu neistou odstranio. . . (El-Enfal, 11) Kako neista stvar postaje istom Sve stvari koje su neiste postaju istim a agensi za njihovo ienje su sljedei: i. voda, ii. zemlja, iii. suneva svjetlost, iv. metamorfoza (transformacija), v. prenoenje, vi. islam, vii. podlonost, viii. uklanjanje neistoe, ix. istibra', tj. oslobaanje od neistoe ivotinja putem apstinencije, x. odlazak muslimana. Voda Veinu neistih stvari isti voda. Postoje razliite vrste voda a njihovo upoznavanje pomae nam u lakem shvatanju pravila vezanih za naine ienja. Vrste voda: 1. mudaf (pomijeana), 2. mutlak (ista voda): a. bunarska,
104
b. tekua, c. kinica, d. stajaa: o kurr velika koliina vode, o kalil mala koliina vode. Mutlak voda Rije je o istoj nepomijeanoj vodi. Mudaf voda Rije je o vodi koja je iscijeena iz neeg, naprimjer sok od jabuke, lubenice, ili je, pak, pomijeana sa neim u mjeri da se za to ne kae da je voda, naprimjer erbe. Propisi mudaf vode Mudaf voda ne isti ono to je neisto, dakle ne spada u agense za ienje. U kontaktu sa neistoom i sama postaje neista, ma kako malo neistoe da bude i makar se ne promijenili boja, ukus ili miris. Abdest i gusul mudaf vodom nisu ispravni. Podjela mutlak vode Kada je rije o obinoj vodi, ona ili izvire iz zemlje, pa u tom sluaju moe biti tekua ili bunarska voda, ili pada kao kia, ili niti tee niti pada kao kia, ve je
105
jednostavno stajaa voda, koja, ako je ima u velikoj koliini, tada je kurr voda, a ako ne, naziva se kalil vodom. Granica zapremine vode da bi se zvala kurr vodom je sljedea: ili 42, 875 pedalja, ili posuda koja je duboka, iroka i dugaka po 3, 5 pedlja, ili koliinski to iznosi 377, 419 litara vode. Sve to je ispod ove granice naziva se kalil vodom. Samo ista voda moe oistiti neistou, mada je mogue da i mudaf voda oisti prljavu stvar, meutim, pomou mudaf vode ne moe se postii erijatska istoa od onoga to je sa erijatskog aspekta neisto. Propisi qalil vode 1. Mala koliina vode u kontaktu sa neistoom i sama postaje neista, bilo da se ona sipa po neistoj stvari ili da neistoa u nju dospije. 2. Ako se mala koliina vode posipa odozgo na neistu stvar, koliina koja dolazi u kontakt s tim predmetom je neista, a sve to je iznad toga je isto, naprimjer iz ibrika se po neemu posipa voda. 3. Ako voda pod pritiskom izlazi odozdo prema gore, kao to je sluaj u fontani, ako bi se neist predmet nalazio udaljen iznad izlazne cijevi, u tom bi sluaju samo voda koja dolazi u kontakt s neistim predmetom bila neista, a ako bi neisti predmet bio tik uz izlaznu cijev, u tom bi sluaju sva voda koja izlazi bila neista. 4. Mala koliina vode kojom se eli odstraniti neistoa s neistog predmeta u trenutku kada doe u kontakt s neistoom i sama postaje neista, to znai
106
da je ona voda koja otie s predmeta neista i nje se treba paziti. Propisi kurr, tekue i bunarske vode Sve vrste obine vode, osim male koliine, dok ne poprime od neistoe jednu od osobina, tj. boju, miris ili ukus, iste su, i kada god u kontaktu s neistoom poprime boju, miris ili ukus neiste stvari, i same postaju neiste. Ovo pravilo vai za sve vode, i bunarsku, i tekuu, i kurr, pa ak i za kinicu. Voda s esme koju koristimo u domainstvima, usljed toga to je povezana s rezervoarom vode (koji je kurr), spada u kurr vode. Neke od osobina kinice 1. Ako jednom padne na neistu stvar sa koje je odstranjena neistoa (nedaset), ta stvar postaje ista, 2. Ako padne po neistom tepihu ili odjei, oni postaju isti i nije potrebno cijeenje, 3. Ako padne po neistoj zemlji, ona postaje ista. 4. Kada se kinica zadri na jednom mjestu, bez obzira da li je koliina akumulirane vode manja od kurra, sve dok kia pada, u toj lokvi moe se oprati neista stvar i, svakako, dok se u njoj ne promijeni boja, miris ili ukus, ta voda je ista.
107
Propisi o sumnji u vezi sa vodom 1. Koliina vode za koju nije jasno da li je kurr ili ne u kontaktu s neistom stvari nee postati neista, ali za nju ne vae ostala pravila kurr vode. 2. Voda koja je prije bila u koliini kurr vode, no sada se ne zna da li se stanje promijenilo, tj. da li je postala kalil ili ne, smatra se kurr vodom. 3. Voda za koju se ne zna da li je ista ili ne smatra se istom. 4. Voda koja je bila ista, ali se sumnja u to da li je ostala ista ili ne ima presudu iste vode. 5. Voda koja je bila neista, ali se ne zna da li je postala ista ili ne ima presudu neiste vode. 6. Voda koja je bila mutlak, tj. obina voda, i za koju se ne zna da li je postala mudaf ili ne ima presudu obine vode. Opi propisi 1. Sredstva za ienje mogu oistiti sve neiste stvari, odnosno sve neiste stvari podlone su ienju pa makar i metamorfozom. 2. Nijedna mudaf voda nije istea i u kontaktu s neistoom svaka mudaf voda postaje neista.
108
Nain ienja neistih stvari vodom Voda je ivotna supstanca i sredstvo za ienje koje svakodnevno upotrebljavaju svi ljudi i koje se koristi za ienje velikog broja neistih stvari. ienje neistih predmeta Posue pod ovim izrazom ne misli se samo na tanjire, erpe i ae, ve na sva sredstva koja su vrsta i ne mogu se cijediti, dakle, ovaj termin obuhvata i naoale, sahat, olovku, itd. Kurr vodom isti se jedanput, osim posude koja je zaprljana alkoholom ili iz koje su pili svinja i pas. Malom koliinom vode isti se tri puta, osim posude koja je zaprljana alkoholom ili iz koje su pili svinja i pas.
109
Druge stvari: Ako je postalo neisto mokraom: 1. kurr vodom jedanput, 2. kalil vodom dva puta. Oneieno neim drugim: 1. kurr vodom jedanput, 2. kalil vodom jedanput. Neiste stvari 1 Posuda iz 1 koje je lizao ili lokao pas Kalil vodom Shodno obavezn oj predostronosti , 2 puta Kurr vodom Shodno obavezn oj predostronosti , 2 puta Shodno obavezn oj predostronosti , 7 puta Objanjenj e Prije pranja mora se oistiti zemljom
Posuda iz 7 puta 2 koje je lokala svinja
ienje zemljom je preporuena predostronost
110
3 Posuda koja 3 puta, Jedanpu ienje je a bolje t zemljom oneiena je 7 puta nije opojnim potrebno. piem Nekoliko napomena S ciljem ienja neistog predmeta prvo se mora otkloniti ono to je neisto pa zatim pristupiti pranjima kako je to navedeno u gornjoj tabeli. Naprimjer, ako neistu posudu, nakon to smo otklonili neistou, jedanput operemo u vodi, to je dovoljno. Tepisi, odjea i njima sline stvari koje upijaju vodu a mogu se cijediti, kada se peru kalil vodom, moraju se iscijediti nakon svakog pranja da bi upijena voda izila vani, ili ako ne cijeenjem, onda na neki drugi nain iz njih iscrpiti vodu. Sukladno obaveznoj predostronosti, kada se ovi predmeti peru tekuom ili kurr vodom, voda koju su upili treba se iscijediti. Tekua i bunarska voda po pitanju propisa o ienju neistoa jesu poput kurr vode.
Mes'ele 1. Neisti sud moe se oistiti na sljedei nain: a) kurr vodom: jednom ga potopiti u vodu i izvaditi,
111
b) kalil vodom: tri puta ga napuniti vodom i prosuti vodu, ili tri puta nasuti malo vode u njega i tako ga pokretati da voda stigne do svih neistih mjesta pa zatim prosuti vodu. 2. Zemlja koja se koristi za ienje mora biti ista. 3. Sud koji je lizala svinja shodno obaveznoj predostronosti poput je suda iz kojeg je lokala. Pitanje: Da li se neista odjea moe oistiti u vemainama? Odgovor: Ako nakon odstranjivanja nedaseta odjea bude oprana u kurr vodi (vodom s esme) jedanput, ili dva puta kalil vodom, odjea je ista. ienje neiste vode 1. Za ienje kalil vode koja je postala neista potrebno je spojiti je s kurr, tekuom ili bunarskom vodom, ili, pak, da na nju padne kia i da se izmijea s njom. Ukoliko joj je neistoa izmijenila boju, miris ili ukus, potrebno je da se izmijea s njom sve dok se boja, miris ili ukus u potpunosti ne izgube. 2. Za ienje kurr vode potrebno je dodati u nju toliko iste kurr, bunarske ili tekue vode, ili, pak, da padne kia na nju sve dok se ne izgubi jedna od promijenjenih karakteristika, (boja, miris, ukus). U skladu sa ovim, ako bismo kurr vodi dodali neko hemijsko sredstvo koje bi otklonilo spomenutu
112
promjenu, voda ne bi bila ista jer nije oiena sredstvom za erijatsko ienje. ienje neistog zemljita 1. Kurr vodom: a. prvo otkloniti neistou, a zatim posuti po njoj kurr ili tekuom vodom u mjeri da zahvate sva neista mjesta. 2. Kalil vodom: a. ako je zemlja rastresita i upija vodu, ne moe se oistiti kalil vodom, b. ako zemlja ne upija vodu, ve voda tee po njoj, mjesto po kojem je tekla voda je isto, a mjesto gdje se voda zaustavila (gdje je nastala barica) je neisto. Ako je voda prilikom ienja zemljita tekla i otekla u rupu ili je jednostavno otekla sa tog mjesta, sva mjesta po kojima je voda tekla su ista. Pranje itarica 1. Ukoliko je vanjski dio neist, dovoljno je potopiti ga u kurr ili tekuu vodu ili posuti po njemu kalil vodom. 2. Ukoliko je neistoa prodrla unutar zrna, ne moe se oistiti ni kurr ni kalil vodom. 3. U sluaju da se sumnja u to da li je neistoa zahvatila i unutarnji dio, dovoljno je oistiti vanjski dio.
113
Nekoliko mes'ela 1. Ako je kosa ili brada gusta i ima je dosta a isti se kalil vodom, mora se iscijediti. 2. Kada meso i loj postanu neisti, iste se vodom poput drugih stvari, a isti je sluaj i ako tijelo i odjea imaju malo masnoe koja ne spreava vodi da dopre do njih. 3. Ako se po nekoj stvari pomokri muka beba koja se hrani iskljuivo majinim mlijekom i koja nije koristila svinjsko mlijeko, ukoliko se pospe vodom jedanput tako da voda zahvati sva neista mjesta, postat e ista, a cijeenje tepiha ili odjee nije potrebno. Uvjeti da voda bude istea 1. 2. 3. 4. Da bude voda, da bude ista, da za vrijeme ienja ne postane mudaf, da prilikom ienja ne poprimi miris, boju ili ukus neistoe, 5. da nakon posipanja po stvari koja se isti na njoj ne bude nedaset. Pitanje: Ako je ovjek po pitanju ibadeta, istoe ili neistoe podloan stalnim sumnjama (vesvesama), kakva je njegova erijatska dunost?
114
Odgovor: Ne smije se obazirati na svoje sumnje. Ukoliko bi to inio, inio bi haram djelo, i nijedno djelo ne smije obaviti vie od jedanput, a ukoliko ga uini, uinio je haram. Svaki put kada posumnja u ispravnost nekog djela ili u vezi s neistoom, mora presuditi u korist ispravnosti i istoe, te nije dozvoljeno da postupi drugaije od toga. Zemlja Ako bi nam tabani ili onovi obue hodanjem postali neisti i posredstvom kontakta sa zemljom neistoa bude otklonjena postali su isti. Saobrazno pravilu, zemlja jedino isti tabane i onove obue, i to pod sljedeim uvjetima: 1. zemlja mora biti ista, 2. mora biti suha, 3. zemlja je istea ako je rije o zemlji, pijesku, kamenu, stazi od cigle i sl. a. Ako u kontaktu sa zemljom neistoa sa tabana ili ona obue bude otklonjena, oni postaju isti, ali je bolje prohodati najmanje petnaestak koraka. b. Sljedee stvari nisu agensi za ienje: mozaik, asfalt, tepih, parket, hasura, lie, biljke (osim da ih bude tako malo pa da se moe rei kako se hoda po zemlji). c. U skladu sa obaveznom predostronou, zemlja ne isti sljedee: ruke i koljena
115
paraplegiara koji se kreu pomou njih, potkovice u stoke, vrh tapa, arape (osim onih s konim onom), tabane proteze (vjetake noge), automobilske gume. Nekoliko mes'ela 1. Nakon to taban ili on budu oieni, dio sa strana koji obino hodanjem bude zaprljan blatom, u sluaju da je bio neist, hodanjem i on biva oien. 2. Unutranji dio obue kao i dio stopala koji ne dodiruje zemlju hodanjem ne postaju isti. 3. Nije potrebno da neisti taban i on budu vlani, ve i ako budu suhi, hodanjem postaju isti. Sunevi zraci Sunevi zraci, takoer, uz odreene uvjete iste sljedee: 1. zemlju, 2. graevine i ono to je u njih ugraeno, kao to su vrata i prozori, 3. drvee i biljke. Uvjeti pod kojima sunevi zraci mogu istiti 1. Neista stvar mora biti vlana tako da ukoliko bi neto dolo s njom u kontakt, i samo bi postalo vlano, 2. vlaga mora biti osuena sunevim zracima, a ukoliko stvar ostane vlana, nije oiena,
116
3. da oblak, zavjesa i sl. ne predstavljaju zapreku sunevim zrakama, osim da budu do te mjere tanki i prozirni da ne spreavaju prodiranje sunevih zraka, 4. da sunevi zraci budu ti koji sue, da se to, naprimjer, ne desi uz pomo vjetra, 5. da prilikom osunavanja na tom mjestu ne bude nedaset, ve da bude otklonjeno ono to se moe otkloniti prije negoli se izloi sunevim zrakama, 6. da unutranji i vanjski dio zida ili zemljita odjednom budu osueni. Dakle, ako bi danas Sunce osuilo samo unutranji dio, samo bi on bio ist, a druga strana postaje ista tek kada se osui pomou sunevih zraka. Dvije mes'ele 1. Ako zemljite i neto njemu slino postanu neisti, ali ne budu vlani, moemo po njima posuti vode ili neega to biva povodom da ovlae, da bi zatim po tome grijalo Sunce, osuilo ga i na taj nain oistilo. 2. Sve dok su pijesak, kamen, zemlja i glina na zemlji i raunaju se sastavnim dijelom zemlje mogu se oistiti sunevim zrakama, meutim, kada se odvoje od zemlje, tada se vie ne smatraju zemljom te ih Sunce ne moe oistiti. Ovo takoer vai i za eksere, stolariju i sl., to dok je na zidu ili u sklopu graevine, ubraja se u nju i moe sunevim zrakama biti oieno, ali im bude odvojeno od zida, tj. izvaeno iz kue, ne ubraja se u graevinu i Sunce ga ne moe oistiti.
117
Metamorfoza 1. Ukoliko bi se struktura neistog predmeta na jedan nain transformirala tako da postane neto isto, na taj nain predmet je oien i za to se kae da je doivjelo metamorfozu. Preobraaj se moe dogoditi na sljedee naine: a) da se le preobrazi u zemlju, b) da neisto sjeme iznikne u biljku, c) da neisto drvo izgori i postane pepeo, d) da gorivo izgori i pretvori se u dim, e) da vino postane sire. 2. Ukoliko bi neista stvar samo promijenila oblik, to ne znai da je postala ista, naprimjer kada bi neisto ito bilo samljeveno, ili kada bi ispekli hljeb, ili kada bi neisto groe postalo sire. 3. Neista stvar za koju nije sigurno da li je doivjela metamorfozu i dalje je neista.
Prenoenje (transplantacija) Ako bismo krv toplokrvne ivotinje prebacili u tijelo ivotinje koja nije toplokrvna, tako da bi se raunala dijelom tijela ove druge ivotinje, na taj nain krv bi postala istom. Takoer, ako bismo dio ovjekovog ili ivotinjskog tijela presadili u drugog ovjeka ili ivu ivotinju koja nije neista po sebi (kao to jesu pas ili svinja) tako da se taj dio smatra dijelom svoga novog domaina, taj dio time bi postao ist, naprimjer, kada
118
komarac ili muha usisaju u sebe ovjekovu krv, ili kada bi se jetra ivotinje transplantirala u ovjeka, ili kada bi se jedan dio mesa odsjekao s jednog mjesta i bio priiven na drugi dio tijela. Islam 1. Ako nevjernik izgovori dva ehadeta, postaje musliman i islamom cijelo njegovo tijelo postaje isto, ak i znoj i pljuvaka, dakle, kada izgovori Ehedu en la ilahe illallah, ve ehedu enne Muhammeden resulullah. 2. Ako nevjernik izgovori ova dva ehadeta, ali ne znamo da li je srcem postao musliman, on je ist, meutim, ukoliko znamo da nije srcem postao musliman, shodno obaveznoj predostronosti trebamo ga izbjegavati. 3. Ako tijelo nevjernika postane neisto nekom drugom neistoom, naprimjer povrijedi se i zamae krvlju, ova neistoa ne biva oiena primanjem islama. 4. Odjea koja je prije prihvatanja islama bila oneiena znojem ne postaje ista prihvatanjem islama. tavie, u skladu sa obaveznom predostronou treba se kloniti i odjee u kojoj se ovjek zadesio u trenutku primanja islama a koja je postala neista od znoja.
119
Podlonost 1. Podlonost znai da neista stvar usljed postajanja neke druge stvari istom i sama postane ista. 2. U sljedeim sluajevima podlonou neista svar postaje ista: a. kada vino postane sire, i posuda u kojoj se nalazi takoer postaje ista, ak i na mjestima koja su vrenjem postala neista, pa ak i ako je vanjski dio posude bio postao neist; b. nakon zavretka treeg pranja prilikom gusula umrlog postolje na kojem se vri gusul, ruka ovjeka koji obavlja gusul i tkanina kojom je umrli tokom gusula prekriven postaju isti; c. ovjek koji neto eli oistiti vodom, kada predmet koji se isti i ruka zajedno budu uronjeni u vodu, oboje istovremeno postaje isto te nije potrebno naknadno prati ruku. Otklanjanje nedaseta U dva sluaja ako se otkloni nedaset, ono to je neisto postat e isto i nema potrebe za upotrebom vode: 1. Tijelo ivotinje: naprimjer, ukoliko je rije o kljunu ptice koja je jela nedaset, ukloni li se nedaset sa kljuna, bit e ist. 2. Unutranji dijelovi ovjekovog tijela. Naprimjer, unutranjost usta, nosa ili uha. Ukoliko bi prilikom pranja zuba povrijedili desni tako da krv potee, ili
120
ukoliko bi neko pojeo neto to je neisto, u trenutku kada u ustima ne bi bilo vie neiste hrane ili krvi, ili ukoliko bi toga u ustima bilo u tako maloj mjeri da kada se izmijea sa pljuvakom, nestalo bi u njoj, usta su ista i nije potrebno upotrijebiti vodu. Pitanje: Ako bi u ustima potekla krv, a mi pored svojih prirodnih zuba posjedujemo i vjetake, ali koji su fiksirani, dakle, ne moemo ih izvaditi da bismo ih oistili, da li su u ovom sluaju vjetaki zubi poput prirodnih? Odgovor: Shodno obaveznoj predostronosti, vjetaki zubi ne smatraju se prirodnim te je, stoga, potrebno obaviti ienje. Istibra' (oslobaanje ivotinja od neistoe putem apstinencije) 1. Mokraa i izmet ivotinje koja se navikla jesti ljudski izmet su neisti bez obzira to je njeno meso halal. 2. Ako se eli da mokraa i izmet takvih ivotinja postanu isti, onda se one moraju odreeno vrijeme podvrgnuti apstinenciji od ishrane neistima i treba im se davati ista hrana. 3. S ciljem postizanja eljene istoe apstinencija u skladu sa obaveznom predostronou tee na sljedei nain:
121
o o o o o
deva 40 dana, krava 20 dana, ovca 10 dana, guska 5 dana, koko 3 dana.
Odlazak muslimana Ukoliko bi tijelo ili odjea muslimana ili druge stvari koje su mu na raspolaganju (kao posue i prostirka) postali neisti, i ako bi taj musliman otiao; ukoliko ovjek pretpostavi da je tu stvar oistio, ona ima presudu istoe i nije potrebno uvati se nje. Propisi o koritenju toaleta S obzirom na injenicu da kada je u pitanju vrenje prirodnih potreba, jasno je da je nakon njih potrebno oistiti svoje intimne organe, to je svakako povezano sa istoom, sada emo ukratko navesti neke od najvanijih propisa o ponaanju prilikom njihova vrenja. 1. Obavezno je (vadib) sakriti stidno mjesto od pogleda drugih, pa ak i od luaka i maloljetnog djeteta (koje zna praviti razliku), osim od branog druga. 2. Zabranjeno je (haram) biti licem ili leima okrenut prema kibli za vrijeme vrenja nude. 3. Poeljno je (mustehab):
122
a. vriti nudu na mjestima koja su zaklonjena od pogleda, b. u toalet ulaziti lijevom a izlaziti desnom nogom, c. prilikom vrenja nude pokriti glavu, d. teinu tijela prebaciti na lijevu nogu (ovo vai za one koji imaju uavce ili nudu vre u prirodi). Nepoeljno (mekruh) i. dugo zadravanje u toaletu, ii. biti licem ili leima okrenut prema Suncu ili Mjesecu, iii. biti licem prema vjetru, iv. priati, osim u nudi ili zbog zikra, v. prati se desnom rukom, vi. jesti i piti u tom stanju, vii. mokriti stojei. Mjesta na kojima je zabranjeno vriti nudu i. u slijepim ulicama u kojima vlasnici nisu dali dozvolu za takvo ta, ii. na neijem vlasnitvu na kojem se za to nema dozvola, iii. na mjestu koje je uvakufljeno za posebna lica, iv. na mezarima vjernika u sluaju da to predstavlja nepotovanje prema njima.
123
Mjesta na kojima je nepoeljno vriti nudu i. na ulici, sokaku, uliici, ispred kunih vrata, ii. ispod rodne voke, iii. na vrstom tlu, iv. na gnijezdima ili jazbinama ivotinja, v. u vodi. Obavezna predostronost je da se dijete prilikom vrenja nude ne okree prema kibli licem ili leima, no uini li dijete to samo, nije obavezno da se sprijei. ienje nakon nude i. ishodite mokrae se osim vodom drugim stvarima ne moe oistiti, ii. poslije mokrenja treba ukloniti mokrau, nakon ega je dovoljno i jedno pranje, iii. ienje anusa neim drugim osim vodom je sporno (sukladno obaveznoj predostronosti ne moe se oistiti); meutim, moe se nakon takvog ienja (dakle, prije negoli se opere vodom) obaviti namaz (svakako, potrebno je u potpunosti otkloniti nedaset sa tog mjesta). iv. za mukarce je poeljno da nakon mokrenja uine istibra', tj. da posebnim nainom oiste ud od mokrae, a ako bi nakon takvog ienja iz mokranog kanala izala tenost, ona ne bi imala presudu mokrae.
124
Nekoliko mes'ela 1. U stanju vrenja nude mora se voditi rauna da prednja stana tijela, tj. lice i stomak kao i lea ne budu okrenuti prema kibli. Sukladno ovome, u nekim hotelima, restoranima i ostalim mjestima u kojima prilikom izgradnje nije voeno rauna o ovom pitanju mora se voditi panja o tome da je zabranjeno u takvom stanju biti okrenut prema kibli. Ukoliko ovjek ne zna da se okrenuo licem ili leima prema kibli, ili ne bude mislio na to pa tek kasnije to shvati, nije uinio grijeh. 2. Anus se isti vodom. Svaki puta kada se kamenom ili grumenom i tome slino odstrani nedaset, mada je diskutabilno da li je postalo isto (shodno obaveznoj predostronosti nije), nema prepreke za obavljanje namaza. Ukoliko tako oien anus dohvati neto kao to je odjea, to ne postaje neisto. U skladu sa ovom injenicom, u sluajevima kada u toaletu nema nita osim toalet papira, moe se njime oistiti a kasnije oprati vodom. 3. Ishodite mokrae se moe oistiti samo vodom. U skladu sa ovim pravilom, na mjestima gdje nema vode, spolovilo se treba dobro oistiti od mokrae da ne bi prela na odjeu ili tijelo i tako ih uinila neistim, a kasnije oprati vodom.
125
NAMASKO VRIJEME I obavljaj namaz poetkom i krajem dana i u prvim asovima noi. (Hud, 114) Radi upoznavanja sa pravilima namaza, prvo da se podsjetimo da su namazi ili obavezni ili mustehab. Obavezni namazi su podijeljeni u dvije skupine, jedni su obavezni svaki dan i imaju svoja posebna vremena kada ih treba obavljati, a drugi postaju obavezni s vremena na vrijeme i nisu odreeni kao stalni namazi. Obavezni namazi : 1. svakodnevni : a. sabah, b. podne, c. ikindija, d. akam,
126
e. jacija. 2. povremeni : a. ajat, b. namaz obaveznog tawafa, c. denaza namaz, d. naklanjavanje oevih proputenih namaza od strane njegova najstarijeg sina, e. namaz koji zavjetom postaje obavezan. Vremena dnevnih namaza Za dnevne namaze postoje tri vremena: a. posebno vrijeme b. zajedniko vrijeme c. pohvalno vrijeme Vrijeme sabah-namaza Od sabahskog ezana (drugo svitanje) do izlaska Sunca posebno je sabahsko vrijeme. S obzirom na injenicu da u ovom vremenu nije propisan drugi namaz, sabah-namaz nema zajednikog vremena. Posebno i zajedniko vrijeme podne i ikindije namaza 1. Od podnevskog ezana do akama vrijeme je obavljanja podne i ikindije namaza. A u samom poetku, vrijeme koje je potrebno da se obavi podnenamaz je posebno vrijeme, podne-namaza, i ukoliko u
127
ovom vremenu klanjamo ikindiju namaz, ona je nevaea. Pri kraju zajednikog vremena, onoliko koliko je potrebno da se klanja ikindija namaz, prije samoga zalaska Sunca, rauna se posebnim vremenom ikindije namaza. Vrijeme izmeu ovih dvaju posebnih vremena je zajedniko vrijeme za podne i ikindiju, s tim da uvijek prvo treba klanjati podne, pa potom ikindiju. 2. U sluaju da neko do posebnog ikindijskog vremena ne obavi podne-namaz, podne se mora naklanjati, a ikindija se mora obaviti u svome vremenu. Posebno i zajedniko vrijeme akama i jacije namaza 1. Od akamskog ezana pa do pola noi je vrijeme za obavljanje akama i jacije namaza. Vrijeme koje je potrebno da se klanja akam-namaz, odmah po ezanu, je posebno akamsko vrijeme, a pri kraju zajednikog vremena, vrijeme koje je potrebno za obavljanje jacije namaza je posebno jacijsko vrijeme. Izmeu ovih dvaju vaktova je zajedniko vrijeme akama i jacije, s tim to jaciju treba klanjati iza akam-namaza. 2. Posebno vrijeme koje smo objasnili musafiru se, ako je rije o etvororekatnim namazima, skrauje na vrijeme koje je potrebno da se obave dva rekata, a onima koji nisu musafiri vrijeme ostaje kako je to ve opisano. 3. Ako se namjerno ili iz kakvog drugog razloga, kao to su zaborav ili hajz, akam ili jacija ne obavi do pola noi, shodno obaveznoj predostronosti, taj namaz
128
treba obaviti do sabaha, s tim da se ne nijeti niti da je na vrijeme, niti da se naklanjava. 4. Namasko vrijeme dume namaza, koji se petkom klanja umjesto podne-namaza, jeste poetak podnenamaza, a iz obavezne predostronosti ne treba ga odlagati za kasnije. Najbolja vremena dnevnih namaza 1. Kada se kae najbolje vrijeme za namaz, to znai da obavljanjem odreenog namaza u tom vremenu taj namaz ima veu nagradu. 2. Najbolje vrijeme podne-namaza je od poetka podneva pa do vremena kada se sjenka predmeta produi za duinu predmeta. Naprimjer, ipka zabodena u zemlju je visoka 100 cm, poetkom podnevskog namaza duina sjene je do 20 cm, s tim da sjena pada prema istoku. Kraj pohvalnog vremena je kada sjena dostigne duinu 120 cm. Najbolje vrijeme ikindije namaza je odmah nakon posebnog podnevskog vremena, pa do vakta dok sjena ne dostigne dvije duine ipke. 3. Najbolje vrijeme akama je od ezana pa do vremena kada nestane crvenila sa zapadnog horizonta. 4. Najbolje vrijeme jacije namaza je od zavretka najboljeg akamskog vremena pa do jedne treine noi. 5. Najbolje vrijeme sabah-namaza je od ezana pa dok se ne pone rasvjetljavati.
129
Vrijeme sabahskog ezana Najava sabahskog vremena je kada se na istonom horizontu pone ukazivati bjelina koja se penje ka sredini neba. Ovo vrijeme se naziva prvo ili lano svitanje, a kada se bjelina proiri, tada je nastupilo drugo, istinsko svitanje, tj. poetak sabahskog vremena. Vrijeme podnevskog ezana Kada sjenka predmeta postavljenog na zemlju poinje da se primjeuje na istonoj strani od predmeta, poelo je zvanino vrijeme podne-namaza.
Vrijeme akamskog ezana Akam je nastupio kada nestane crvenila koje se ukae na istoku nakon zalaska Sunca. Polovina noi Ukoliko podijelimo vrijeme od zalaska Sunca do sabahskog ezana, sredina je pola noi, i posljednje vrijeme za obavljanje jacije namaza. Propisi namaskog vremena 1. Oni namazi koji ne spadaju u skupinu dnevnih nemaju svoje odreeno vrijeme, ve njihovo vrijeme zavisi od vrste namaza, tj. kada taj namaz postaje obaveznim. Naprimjer, ajat-namaz nastupa kada doe
130
do zemljotresa, pomraenja Sunca, Mjeseca ili nekog drugog poremeaja, dok denaza namaz postaje obavezna kada umre vjernik. Svaki od ovih namaza bit e objanjen na odgovarajuem mjestu. 2. Ukoliko bi namaz u potpunosti bio obavljen prije svoga vremena, ili namjerno poet izvan svoga vremena, taj namaz bio bi nevaei. 3. Ukoliko se namaz obavi u svoje vrijeme, terminoloki se kae: da je namaz podmiren (eda). 4. Ako se namaz ne obavi u svoje vrijeme, mora se naklanjati, i to se u fikhu naziva kada, tj. naklanjavanje. 5. Mustehab je da se namaz obavlja u prvo vrijeme i sve to je blie poetku vremena, to je bolje, osim ako se odlaganje pokae boljom opcijom, kao kada se strpimo radi obavljanja namaza u dematu. 6. Ukoliko je namasko vrijeme na isteku, tako da ako bismo obavili namaske mustehabe, postojala bi mogunost da jedan dio namaza ue u drugo namasko vrijeme, mustehabe treba izostaviti. Naprimjer, ukoliko bismo uili kunut namasko bi vrijeme isteklo pa ga zato izostavljamo da bi namaz bio obavljen u svoje vrijeme. 7. Ako bismo obavili podne i ikindiju po svom lokalnom vremenu, pa potom poli na put avionom, a desi se da na odreditu u koje stignemo po lokalnom vremenu jo uvijek nije nastupilo podne, nije potrebno obnavljati namaz, kao i u sluaju da jo uvijek bude vrijeme podne i ikindije. 8. Ako bismo nakon izlaska Sunca, poli na put avionom, s tim da nismo klanjali sabah-namaz, i na
131
svoje odredite stigli prije nego po lokalnom vremenu Sunce izlazi, trebamo obaviti svoj sabah kao u normalnoj prilici, a ne sa nijjetom naklanjavanja. 9. Ukoliko bismo poli na put avionom nakon zalaska Sunca a nismo obavili podne i ikindiju namaz, a desi se da iz aviona ugledamo Sunce, duni smo podne i ikindiju namaz obaviti u avionu, prije nego vrijeme proe, pa ak i ako bismo imali samo toliko vremena da jedan rekat bude obavljen u svoje vrijeme, treba zanijetiti namaz na vrijeme. 10. Ukoliko bi na let poeo prije poetka namaskog vremena (naprimjer, prije sabahskog vakta), i znamo da ne moemo na nae odredite stii prije izlaska Sunca, duni smo namaz obaviti u avionu (treba se pridravati pravila o skraenju namaza, tj. obratiti panju da li namaz poinjemo prije negoli se avion udaljio od zidina grada). Pitanje: Da li je buenje lanova porodice radi obavljanja sabah-namaza dozovoljeno? Odgovor: Ako bi u sluaju da ih ne probudimo to rezultiralo olahkim pristupom i zanemarivanjem nareenog, moraju se pozvati na namaz. Pitanje: Ako bi prilikom dolaska musafira u kuu istovremeno nastupilo i namasko vrijeme, koje je djelo priorotetnije,
132
ili da sa njima malo posjedimo, pa da potom obavimo namaz, ili da namaz obavimo po njihovom odlasku? Odgovor: Mustehab je namaz obaviti u prvo vrijeme.
KIBLA Vidimo Mi kako baca pogled prema nebu, i Mi emo sigurno uiniti da se okree prema strani koju ti eli, okreni zato lice svoje prema asnom hramu i ma gdje bili, okrenite svoja lica na tu stranu (El-Bekara, 144) Kaba je kibla muslimana i klanja mora svoj namaz obaviti okrenuvi se prema kibli. Kopanje mejita i klanje ivotinje mora takoer da se vri u smjeru kible.
133
Osobi koja je izvan Mekke i koja je daleko od nje dovoljno je da se okrene tako da kau da je okrenuta prema kibli. Osoba koja vadib namaz obavlja stojei treba stati tako da kau da je okrenuta prema Kibli, i nije obavezno da koljena i noni prsti budu u pravcu Kible. Nain odreivanja kible 1. Da je ovjek sam siguran, tj. da zna gdje je kibla, 2. Da to kau dvije potene, iskrene osobe, 3. Da to kae ovjek koji na temelju naune metode zna gdje se nalazi kibla, usto da mu se moe vjerovati, 4. Pretpostavka do koje dolazimo gledajui mihrabe u damijama ili muslimanske mezare. Utvrivanje pravca kible uz pomo Sunca Dva puta u godini, tanije 27. maja, i 15. jula u podne po mekkanskom lokalnom vremenu, Sunce se nalazi tano iznad Kabe, pa se tada u okolnim zemljama moe odrediti taan smjer kible, dakle, ako u ova dva dana u podne (po mekkanskom vremenu) stanemo okrenuti prema Suncu, okrenuti smo prema Mekki, a preciznije je da u zemlju uvrstimo tap i da pratimo poloaj njegove sjenke, jer e nam ona najbolje pokazati koji je smjer ispravan za usmjerenje prema Kabi. Dunosti ovjeka koji ne zna pravac kible
134
Kada se neko nae u prilici da i pored svih pokuaja da odredi pravac kible u tom ne uspije, on treba obaviti namaz prema onoj strani gdje pretpostavlja da je pravac kible, a ako ne moe ni pretpostaviti, u tom sluaju, ako ima vremena, mora klanjati na sve etiri strane, a ako nema toliko vremena, onda na tri strane, a u nedostatku vremena na dvije strane, a ako nema ni toliko vremena, onda na jednu sranu. U sluaju da ovjek nakon obavljenog namaza shvati da nije bio okrenut prema kibli, ako: i. odstupanje od kiible nije bilo u tolikoj mjeri da je klanjao na desnu ili lijevu stranu od kible, namaz je uredu; ii. u sluaju da je namaz obavljen na desnu ili lijevu stranu od kible: iii. ako se to shvati u namaskom vremenu, namaz se mora ponoviti, iv. ako se shvati poslije isteka namaskog vremena, namaz je ispravan, ali iz poeljne predostronosti treba naklanjati taj namaz. Objanjenje Kada se namaz obavi na etiri strane, sigurni smo da je jedan od etiriju namaza obavljen ili prema kibli ili sa malim odstupanjem. Ako namaz klanjamo na dvije ili tri strane i jedna od tih strana bude ili u pravcu kible ili sa malim odstupanjem, onda je zadovoljen uvjet za valjanost namaza.
135
U sluaju da klanja u toku namaza primijeti da nije okrenut prema kibli, ako: i. odstupanje nije preko mjere, desno ili lijevo ili nasuprot kibli, treba se okrenuti prema kibli i nastaviti namaz. ii. u sluaju da je odstupanje preko mjere, desno, lijevo ili nasuprot Kibli, ukoliko : iii. ima dovoljno vremena za namaz, namaz treba prekinuti, pa ponovo klanjati, iv. nema dovoljno vremena, treba se u namazu okrenuti prema Kibli i nastaviti namaz, a iz poeljne predostronosti naklanjati taj namaz. Ope pravilo Svi namazi moraju se obaviti prema kibli, osim mustehab namaza, koji i ako nisu obavljeni u smjeru kible, ispravni su, ali ako su prema Kibli, imaju vie sevaba. Odjea klanjaa Jedno od pitanja na koje se prije namaza mora obratiti panja jeste pitanje odjee, tj. pokrivenosti. Iz tog razloga prelazimo na razjanjenje granica pokrivanja i uvjete vezane za isto pitanje.
Granice pokrivanja
136
1. Mukarci moraju pokriti stidno mjesto, a bolje je da se pokrije tijelo od pupka do koljena. 2. ene moraju pokriti cijelo tijelo osim : a) aka do zglobova, b) stopala do lanka, c) lica, tj. onaj dio koji se mora oprati prilikom uzimanja abdesta. 3. enama nije vadib da pokrivaju izuzete dijelove tijela, ali njihovo pokrivanje ne predstavlja smetnju. 4. Odjea klanjaa mora imati sljedee karakteristike: a) da bude ista (da ne bude neista), b) da bude mubah (da ne bude uzurpirana), c) da ne bude izraena od leine, da, naprimjer, ne bude napravljena od ivotinje koja nije zaklana na erijatski nain, pa makar taj dio odjee bio kai ili kapa, d) da ne bude od ivotinje ije je meso haram, naprimjer, da ne bude napravljena od koe leoparda ili svinje, e) ukoliko je klanja mukarac, da mu odjea ne bude vezena zlatom i da ne bude od iste svile. 5. Ako bi odjea klanjaa bila izraena od ivotinje ije je meso haram, pa makar i od beivotnih dijelova takve ivotinje, poput krzna i vune,
137
klanjati namaz sa takvom odjeom uinilo bi namaz neispravnim. 6. Osim odjee, ni druge stvari koje su izraene od ivotinje ije je meso haram ne smiju biti uz klanjaa. Prema tome, ako bi kai od sahata, ili kai, ili dugme, ili dijelovi odjee bili izraeni od takve ivotinje, namaz bi bio pokvaren. 7. Odjea koja je od vune, krzna ili dlake halal ivotinje moe se koristiti za namaz usljed toga jer niti je neista, niti je od leine, niti od ivotinje ije meso je haram. 8. Namaz sa odjeom koja potjee iz neislamskih zemalja, a izraena je od ivih dijelova ivotinje, neispravan je, osim ako se doe do potvrde da je izvreno erijatsko klanje te ivotinje. 9. Ako bi jedan dio odjee, pa makar i jedno malehno pare, bilo izraeno od leine, namaz u tome bio bi pokvaren. 10. Predmet koji je izraen od ivih dijelova leine, bez obzira to nije odjea, shodno obaveznoj predostronosti, ne smije biti uz klanjaa za vrijeme namaza. 11. Ako ovjek sumnja u to da li je odjea od ivotinje koja je halal ili haram, bez obzira bilo to proizvedeno u islamskoj dravi ili ne, nije problem obaviti namaz u njoj. 12. Ako bismo iz zaborava klanjali namaz u odjei koja je izraena od ivotinje ije je meso haram, pa poslije namaza shvatili ta smo uradili,
138
shodno obaveznoj predostronosti, taj namaz moramo ponoviti. Primjeri za neispravno obavljeni namaz u neistoj odjei i sa neistim tijelom 1. namjerno obaviti namaz s neistom odjeom ili neistog tijela, 2. ne uloiti dovoljno truda u uenju vjerskih propisa, pa iz neznanja obaviti namaz u takvom stanju, 3. znati da je tijelo ili odjea neista, meutim, zaboraviti to u vrijeme namaza, pa tako klanjati.
Primjeri za ispravno obavljeni namaz sa neistom odjeom i neistog tijela 1. ne znati da su tijelo ili odjea neisti, ve to shvatiti tek poslije namaza, 2. zbog rane na tijelu ili tijelo ili odjea postali su neisti, ali je posipanje vode ili promjena odjee sporna, 3. ukoliko su tijelo ili odjea postali neisti, ali je u pitanju krv ija povrina nija vea od kovanice od 10 feniga, 4. biti prisiljen da u tom stanju obavi namaz; naprimjer, nemati vode za pranje.
139
Nekoliko mes'ela 1. Ukoliko bi mali odjevni predmeti, poput rukavice i arapa bio neist, ili, pak, imamo neistu maramicu u depu, ukoliko ovi predmeti nisu izraeni od leine ili haram ivotinje, za namaz to ne predstavlja problem. 2. Oblaiti abaju, bijelu i istu odjeu, mirisanje ugodnim mirisima i koritenje prstena sa akik kamenom u namazu je mustehab. 3. Oblaiti crnu, prljavu, tijesnu ili odjeu sa naslikanim likovima ili biti raskopan na namazu je mekruh. Opa presuda istoa tijela i odjee uvjet je za sve namaze, osim denaze. Mjesto klanjaa Mjesto na kojem se obavlja namaz mora ispunjavati sljedee uvjete: 1. da bude mubah, 2. da se ne pomjera, 3. da ne bude tijesno i nisko, da bi se mogle ispravno obavljati namaske radnje, 4. da mjesto gdje se sputa elo bude isto, 5. ako bi mjesto namaza bilo neisto, da ne bude vlano, kako se neistoa ne bi prenijela na tjelo ili odjeu klanjaa,
140
6. da mjesto gdje sputamo elo ne bude vie ili nie od mjesta koljena i, shodno obaveznoj predostronosti, mjesta nonih prstiju, vie od etiri sastavljena prsta. Propisi o mjestu na kojem se klanja 1. Jedan od uvjeta mjesta za namaz je da bude mubah. Stoga na sljedeim mjestima namaz nije ispravan: a. namaz na tuem vlasnitvu, bez dozvole vlasnika, b. namaz na prostoru koji koristi druga osoba, naprimjer, klanjati namaz u iznajmljenoj kui, a ne traiti dozvolu od onoga ko plaa zakupninu, c. klanjati namaz u mjestu koje je vlasnitvo vie osoba a jo nije napravljena podjela, bez dozvole svih suvlasnika, d. ako bi novcem na koji nije dat zekat ili hums bio kupljen imetak i na njemu bio obavljen namaz, e. obaviti namaz na vlasnitvu umrlog ovjeka, a da je on duan zekat ili hums, f. obaviti namaz na vlasnitvu umrlog ovjeka, a da je on duan narodu, g. obaviti namaz na vlasnitvu umrlog ovjeka, koji nema duga, ali neki od njegovih nasljednika su, ili maloljetni, ili ludi, ili nisu prisutni, a ne uzeti dozvolu od njihova staratelja, h. obaviti namaz na krevetu ili tepihu koji su uzurpirani,
141
ukoliko ovjek sjedi u damiji i doe neko pa ga otjera s toga mjesta, da bi on tu klanjao, shodno obaveznoj predostronosti, on svoj namaz mora ponoviti na drugom mjestu. 2. Obavljanje namaza na velikom otvorenom prostoru koji je udaljen od sela i slui za ispau stoke, iako vlasnik nije zadovoljan, nije problem, kao ni sjedenje ni spavanje. Na poljoprivrednom zemljitu koje je blizu sela a nije ograeno, ak i ukoliko je vlasnik lud ili maloljetan, obaviti namaz ne predstavlja problem, kao ni prei preko njega i djelimino ga koristiti, meutim, ukoliko je vlasnik nezadovoljan, tada je namaz na njemu neispravan a koritenje zabranjeno. 3. Na mjestima za koja ne znamo da li su oteta ili ne nema problema obaviti namaz. 4. Ako bismo obavili namaz na mjestu koje je oteto, a da to nismo znali, pa nakon namaza to saznamo, namaz je ispravan. 5. Jedan od uvjeta mjesta klanjaa je taj da se ne pomjera. Shodno ovome, klanjanje u avionu, brodu, vozu, autu dok su u pokretu nije ispravno, ali ako je ovjek prisiljen da u tom stanju obavi namaz, kao u sluaju ako bi saekao da stane pa da obavi namaz, namasko vrijeme bi isteklo i namaz bi se morao naklanjati, u tom sluaju e obaviti namaz, ali e se pridravati svih ostalih namaskih pravila i uvjeta, tj. postupiti na sljedei nain: a. za namaz uzeti abdest, a ako ne moe, onda tejemum. Ako ne moe uzeti ni tejemum, i.
142
shodno poeljnoj predostronosti, treba obaviti namaz pa ga kasnije naklanjati, b. ako je u mogunosti, treba klanjati stojei, a ako ne, onda sjedei, c. drati se pravca kible, pa ako bi prevozno sredstvo promjenilo smjer, klanja se mora okrenuti prema kibli, d. sedda je ispravna i na papiru, u sluaju da za seddu ne bude imao mohra, zemlje ili kamenia, e. ako nije u stanju ispuniti neke od namaskih uvjeta, mora obaviti namaz onako kako moe. 6. U vanrednim situacijama ne predstavlja problem obaviti namaz na uzurpiranom mjestu, niskoj ili tijesnoj prostoriji, poput rova ili neravnog zemljita. 7. ovjek mora voditi brigu o kulturi i potovanju, te ne klanjati tako da mu kabur Boijeg Poslanika ili Imama doe iza lea. 8. Shodno poeljnoj predostronosti, ena treba biti iza mukarca, a mjesto gdje pada na seddu treba biti malo iza take gdje mukarac stoji. 9. Ako bi ena stajala uporedo sa mukarcem, ili ispred njega pa u isto vrijeme zanijetili namaz, bolje im je da svoj namaz ponove. 10. Ukoliko bi ih odvajala zavjesa, zid ili neto drugo, namaz im je ispravan. 11. ovjek i ena koji su nemahrami ne smiju biti usamljeni na jednom mjestu ili prostoriji, i iz
143
predostronosti, u takvoj situaciji ne bi trebali obaviti namaz, a ukoliko bi ipak obavili, on nije pokvaren. 12. Mustehab je da se namaz obavlja u dematu u damiji, to je u islamu veoma preporueno. Pitanje: Kakav ima kvalitet obavljanje namaza u bankama, kancelarijama, kolama i sl., gdje stanje vlasnitva mjesta obino nije jasno? Odgovor: Ukoliko ne znamo da je to mjesto uzurpirano, nema zapreke. Pravila damije Sljedea djela su haram u vezi sa damijom: i. ukraavanje damije zlatom (shodno obaveznoj opreznosti), ii. prodaja damije, bez obzira koliko je uruena, pa ak i prodaja zemljita koje pripada damiji, iii. uiniti je neistom, a ako bi postala neista, mora se hitno oistiti, iv. odnositi zemlju ili ljunak iz nje osim zemlje koja je viak. Postupci koji su mustehab u vezi sa damijom: i. Prije svih odlaziti, a kasnije od svih izlaziti iz damije, ii. paliti svjetla,
144
istiti je, ulaziti desnom nogom, izlaziti lijevom nogom, pri ulazku uvijek obaviti dva rekata namaza tehijjetul-mesdida, vii. mirisati se ugodnim mirisom i oblaiti najljepu odjeu. iii. iv. v. vi. Postupci koji su mekruh u vezi sa damijom: i. uzdizati minare iznad visine krova damije, ii. prolaziti kroz damiju kao da je rije o prolazu, a ne klanjati namaz, iii. pljuvati u damiji, iv. spavati, osim u nevolji, v. vikati, vriskati, dizati glas, osim radi uenja ezana, vi. kupoprodaja, vii. priati u vezi sa Dunjalukom, viii. odlazak u damiju za osobu koja je jela bijeli ili crveni luk, jer njihov miris uznemirava druge, ix. ovjeku koji ivi u blizini damije, a koji nema opravdana razloga, mekruh je da namaz obavlja na drugom mjestu, x. mustehab je da sa osobom koja ne dolazi u damiju skupa ne jedemo, da se sa njim ne savjetujemo o poslovima, ne biti mu komija, ne eniti se od njegovih i ne udavati za njegove.
145
Redoslijed damija po prvenstvu obavljanja namaza po pitanju nagrade: i. Mesdidul-haram, ii. Poslanikova damija u Medini, iii. damija u Kufi, iv. damija Bejtul-mukaddes, v. glavne gradske damije, vi. mahalske damije, vii. damije u pijacama. viii. Za enu je bolje da klanja kod kue, ali ako se moe sasvim sauvati od stranaca, bolje je u damiji. ix. Namaz u Haremima Imama je mustehab, tj. bolji od namaza u obinim damijama, a namaz u damiji Emirul-mu'minina vrijedi kao 200. 000 namaza u obinoj damiji. Mjesta gdje je mekruh klanjati: a. kupatilo, b. slana zemlja, c. nasuprot otvorenih vrata, d. na ulici, putu, sokaku, ako ne smeta prolaznicima, a ako im smeta, tada je haram, ali namaz nije pokvaren, e. nasuprot vatri i lampi, f. u kuhinji ili na mjestu gdje se loi vatra, g. nasuprot bunara ili septike jame,
146
h. prema slici, ljudskom ili ivotinjskom kipu, osim ako se neim prekrije, i. na mjestu gdje ima slika, bez obzira to nije prema njima, j. u sobi u kojoj se nalazi dunub osoba, k. prema mezaru, na njemu ili izmeu dvaju mezara, u groblju.
Mes'ela ovjeku koji klanja na mjestu gdje ljudi prolaze ili ima neko ispred njega mustehab je da ispred sebe postavi kakav predmet. Ako bi to bio tap, tesbih ili konop, to bi bilo dovoljno.
147
EZAN, IKAMET, NAMASKI VADIBI 1. Za klanjaa je mustehab da prije dnevnih namaza proui ezan pa ikamet, a zatim da pone namaz. 2. Ezan i ikamet se trebaju prouiti u vrijeme dotinog namaza, a ako bi to bilo uinjeno prije nastupanja vremena, ne bi vrijedilo. 3. Ikamet se ui nakon ezana i nije ispravno prouiti ga prije njega. 4. Izmeu ezanskih i ikametskih cjelina ne treba praviti veliku pauzu. Ako bismo tako uinili, morali bismo ih ponoviti ispoetka. 5. Ako se za namaz u dematu proui ezan i ikamet, ovjek koji eli obaviti namaz u dematu ne mora ih uiti posebno za svoj namaz.
148
6. Mustehab je da mujezin bude pravedna osoba, da se razumije u namaska vremena, i da ima jak glas. 7. Mustehab je da se prvi dan po roenju djetetu na desno uho proui ezan, a na lijevo ikamet. Opa presuda Ni za jedan mustehab namaz nema ni ezana ni ikameta. Namaski vadibi 1. Namaz poinje izgovaranjem rije Allahu Ekber, a zavrava se selamom. 2. Ono to se u namazu obavlja ili je vadib ili mustehab. 3. Namaz ima 11 vadiba, od kojih su neki ruknovi, a neki ne. a. Namaski kljuni dijelovi ruknovi: o nijjet, o kijam, o poetni tekbir, o ruku'i, o sedde. b. Ono to nije rukn: o kiraet, o zikr, o teehhd,
149
o selam, o redoslijed, o kontinuitet. Razlika izmeu rukna i onoga to nije rukn Namaski ruknovi su osnovni dijelovi namaza. Izostavljanjem jednog od njih ili injenjem veeg broja negoli je potreban, pa makar to bilo i iz zaborava, namaz je pokvaren. Ostali vadibi, mada se moraju izvriti, meutim, ako se iz zaborava izostave ili im se povea broj, time se namaz ne kvari. Pravila namaskih vadiba: Nijjet 1. Klanja od poetka do kraja namaza mora znati koji namaz klanja, i da ga obavlja radi izvrenja zapovijedi Gospodara Svijetova. 2. Nije potrebno jezikom izgovarati nijjet, a ako se izgovori, ne predstavlja problem. 3. Namaz mora bit ist od svake vrste pretvaranja ili glume, znai treba ga obavljati samo radi vrenja Boije zapovijedi. Ako je cio namaz ili jedan njegov dio obavljen u ime neeg drugog a ne u ime Allaha, namaz je pokvaren. 4. Ako bi klanja u svom namazu pored nijjeta da ga obavlja u ime Allaha imao i drugih nijjeta, uz tri uvjeta nema problema:
150
a. da nema namjeru pretvaranja i dokazivanja pred drugima, b. da osnovni nijjet bude u ime Allaha i radi pribliavanja Njemu, a druge nakane da budu sporedne, c. da sporedna nakana bude mubah ili poeljna. Shodno ovom, ako se obavlja namaz u ime Boga, a uz to i sa namjerom da se neko poui obavljanju namaza, nema problema.
Promjena nijjeta 1. Promjena nijjeta sa jednog na drugi namaz je u sljedeim uvjetima ispravna: a. sa ikindijskog namaz na podne-namaz, u sluaju da se klanjajui ikindiju shvati da podne ili nije obavljeno ili je pokvareno, u tom je sluaju vadib promjeniti nijjet (promjena se ne vri rijeima, ve srcem). b. sa naklanjavanja ikindije na naklanjavanje podne-namaza, c. sa jacije na akam, d. sa naklanjavanja jacije na naklanjavanje akama, e. sa pravovremenog namaza na namaz koji se naklanjava, f. sa namaza u dematu na pojedinano obavljanje.
151
Sluajevi u kojima promjena nijjeta nije ispravna: 1. sa podne na ikindiju, 2. sa akama na jaciju, 3. sa naklanjavanja na redovni, 4. sa pojedinanog na dematski, 5. sa mustehaba na vadib, 6. sa mustehaba na drugi mustehab, 7. sa vadiba na mustehab, osim u sljedeim dvama sluajevima: a. na podne-namazu u petak, osobi koja je zaboravila poeti uiti suru Dumu'a, a suru koju ui prouila je dopola ili veu polovinu, b. da klanja vadib namaz, a da nije preao na ruku treeg rekata, i da se u meuvremenu uspostavi demat a on se plai da e izostati s njega. Tekbiretul-ihram Poetni tekbir se naziva tekbiretul-ihram zato to sa njim velik broj stvari koje su se prije namaza mogle vriti postaju haram: npr. jesti, piti, smijati se, plakati (u vezi s dunjalukim stvarima).
Vadibi poetnog tekbira 1. Da se ispravno izgovori na arapskom jeziku.

152
2. U trenutku izgovaranja Allahu Ekber tijelo mora biti mirno. 3. Tako ga izgovoriti da, ukoliko nema prepreke, ovjek moe uti samoga sebe, dakle, ne treba suvie tiho. 4. Shodno obaveznoj predostronosti, tekbir se ne smije vezati uz zikr koji se ui prije njega. (naprimjer, izgovoriti bismillahi Allahu Ekber) Mustehab je u toku izgovaranja poetnog tekbira, kao i tekbira u toku namaza, ruke dizati do visine uiju. Kijam (stajanje) Kijam znai (mirno) stajati, i u odreenim trenucima predstavlja namaski rukn, tako da njegovo izostavljanje kvari namaz, meutim, oni koji nisu u mogunosti namaz obavljati stojei, obavit e ga na nain kako e to kasnije biti objanjeno. Dijelovi kijama: 1. Ruknovi: a. mirno stajati prilikom poetnog tekbira, b. mirno stajati prije ruku'a. 2. Ono to nije rukn: c. stajanje prilikom kiraeta, d. stajanje nakon obavljenog ruku'a.
Pravila kijama
153
1. Vadib je da se prije izgovaranja poetnog tekbira i nakon njega nekoliko trenutaka stane mirno da bi bili sigurni da je tekbir izreen u stanju mirovanja. 2. Stajanje povezano sa ruku'om znai da iz stojeeg stava preemo na ruku'. Shodno ovom pravilu, ukoliko bismo nakon kiraeta iz zaborava poli na seddu pa se prije nego spustimo glavu na seddu sjetimo da ruku' nije obavljen, trebamo se vratiti, potpuno ispraviti i stati, pa zatim prei na ruku', i nastaviti namaz. 3. Stvari od kojih se na kijamu treba uvati: a. pomjerati se, b. naginjati se ustranu, c. oslanjati se o neto, d. puno iriti noge, e. odizati noge od zemlje, 4. Klanja u toku namaza mora obje noge spustiti na zemlju, ali nije obavezno teinu tijela raspodijeliti na obje noge, ve ako bi se oslonio samo na jednu, ne predstavlja problem. 5. Ako se klanja eli u namazu pomjeriti nazad ili naprijed, desno ili lijevo, u toku pomjeranja ne smije nita uiti. 6. Pomjerati ruke ili prste dok se ui Fatiha ne predstavlja problem, mada je preporuena predostronost da ih ne pomjera. 7. Ako bismo se u toku uenja Fatihe, sure ili tesbihata nehotice pomjerili tako da bismo izali iz
154
stanja mirnog stajanja, obavezna predostronost je ponoviti ono to smo prouili pri pomjeranju. 8. ovjek koji ne moe da klanja stojei mora klanjati sjedei, s tim da se okrene prema kibli, a ako nije u mogunosti ni sjedei, tada mora leei. 9. Vadib je da se nakon ruku'a potpuno uspravimo, pa tek zatim otii na seddu. Ako se ovo stajanje namjerno izostavi, namaz je pokvaren. 10. ovjek koji klanja leei mora lei na desni bok i tako se okrenuti prema kibli. Ako ne moe na desni, tada na lijevi, takoer okrenut prema kibli, a ako ni to nije u stanju, tada e lei na lea tako to e stopala okrenuti prema kibli. Kiraet (uenje Kur'ana) 1. Na prvom i drugom rekatu dnevnih vadib namaza klanja prvo mora prouiti Fatihu, a zatim jednu cijelu suru. 2. Na treem i etvrtom rekatu dnevnih namaza mora se prouiti ili Fatiha ili tesbihati koji, ako bi jedanput bili proueni, bilo bi dovoljno. 3. Ako klanja na treem i etvrtom rekatu ui Fatihu, shodno obaveznoj predostronosti, mora tiho prouiti i bismilu. Pravila kiraeta 1. Na treem i etvrtom rekatu Fatiha ili tesbihati moraju biti ueni tiho, ali Fatiha i sure na prvom i drugom rekatu moraju biti ueni na sljedei nain:
155
podne i ikindija: i mukarac i ena tiho, sabah, akam i jacija: mukarac mora uiti naglas, a ena, ukoliko joj glas ne uje stranac, moe uiti naglas, ali ako uje, shodno obaveznoj predostronosti, u sebi. 2. Ako bi na mjestu gdje moramo uiti naglas namjerno uili tiho, ili gdje se mora uiti tiho namjerno uili naglas, namaz bi bio pokvaren, ali ako to uinimo iz zaborava ili iz neznanja ovog pravila, namaz je ispravan. 3. Ukoliko prilikom uenja shvatimo da smo pogrijeili, pa umjesto da uimo naglas uimo tiho, nije potrebno ponavljati ono to je ve proueno. 4. ovjek mora nauiti da namaz obavlja ispravno. Ako neko uope ne moe da naui ispravno obavljati namaz, mora ga obaviti kako god moe, i shodno preporuenoj predostronosti, namaz treba obavljati u dematu. 5. Preporuena je opreznost da se u namazu prilikom uenja ne staje sa hareketom ili da se ne prelazi sa sukunom. 6. Ukoliko se u namazu jedna od etiriju sura koje u sebi imaju ajet sa vadib seddom namjerno proue, namaz je pokvaren. 7. Ako bismo nakon Fatihe poeli uiti suru Ihlas ili Kafirun, ne moemo ih prekinuti da bismo poeli uiti neku drugu, meutim, na Duma namazu ili podnenamazu u petak, ako sluajno ponemo uiti jednu od ovih dviju sura umjesto sure Dumu'a i Munafikun,
156
ukoliko nismo stigli do pola sure, moemo je prekinuti pa poeti uiti jednu od ovih dviju. 8. Ako na namazu ponemo uiti neku suru osim Ihlasa i Kafirun, moemo, prije nego stignemo do pola sure, da je prekinemo, pa da ponemo uiti drugu. 9. U sluaju da smo zaboravili dio sure, moemo tu suru prekinuti, pa poeti uiti drugu, pa makar prouili i vie od pola, ili ako bi ta sura bila Ihlas ili Kafirun. 10. Ukoliko klanja misli da pravilno izgovara neku rije, naprimjer rije 'abduhu na teehhdu ui 'abdehu, pa kasnije shvati da je pogreno uio, nije potrebno da ponavlja namaz. 11. U sljedeim sluajevima klanja ne mora na prvom i drugom rekatu uiti suru, ve je dovoljno da proui samo Fatihu: a. vrijeme namaza pri kraju, b. prisiljen je da ne proui suru, naprimjer, plai se da ako je proui, lopov, ivotinja ili neto drugo mogu da mu nanesu tetu. 12. U nedostatku vremena tesbihate na treem i etvrtom rekatu treba prouiti jedanput. 13. U skladu sa obaveznom predostronosti, za poduavanje namaskih vadiba se ne uzima plaa, dok za mustehabe nema problema. Mijeanje Fatihe i tesbihata 1. Prouiti tesbihate na prva dva rekata, mislei da se klanjaju posljednja dva:
157
a. ako shvatimo prije ruku'a: prouiti Fatihu i suru i namaz je ispravan. b. ako shvatimo na ruku'u ili nakon njega, nastaviti dalje i namaz je ispravan. 2. Pogrijeiti na druga dva rekata: a. misliti da je prvi rekat pa prouiti Fatihu, namaz je ispravan. b. htjeti prouiti Fatihu, ali poeti tesbihate ili htjeti uiti tesbihate, ali nam Fatiha doe na jezik, trebamo prekinuti uenje, pa ponovo prouiti Fatihu ili tesbihate, meutim, ako je obiaj da uimo ono to nam je dolo na jezik, a i u srcu smo imali namjeru to prouiti, moemo to zavriti i namaz je ispravan. c. imamo obiaj uiti tesbihate, ali bez namjere ponemo Fatihu, trebamo prekinuti uenje, pa ponovo poeti ili Fatihu ili tesbihate. Neki od mustehaba kiraeta: Na prvom rekatu prije Fatihe prouiti E'uzu billlahi mine-ejtanir-radim, na prvom i drugom rekatu podneva i ikindije bismillu prouiti naglas, prilikom uenja Fatihe i sure biti pribran, zastati na kraju svakog ajeta, tj. ne vezati ajete, u toku uenja Fatihe i sure biti svjestan njihovog znaenja,
i. ii. iii. iv.
158
v. ako je namaz u dematu, nakon to imam proui, a ako klanja za sebe, tada nakon Fatihe izgovoriti El-hamdu lillahi rabbil-'alemin, vi. na svim namazima na prvom rekatu uiti suru Kadr, a na drugom Ihlas, vii. nakon sure Ihlas, jedanput, dvaput ili tri puta izgovoriti Kezalikallahu rabbi, ili tri puta Kezalikallahu rabbuna. Zikr Jedan od vadiba ruku'a i sedde je zikr, tj. rei Subhanallah ili Allahu Ekber i sl. Objanjenje dolazi naknadno. Ruku' Na svakom rekatu nakon kireata ini se pregibanje do te mjere da moemo rukama dohvatiti koljena. Ova radnja naziva se ruku'. Vadibi ruku'a: i. sagibanje do mjere kako je ve opisano, ii. zikr, iii. umirivanje tijela u trenutku izgovaranja zikra, iv. ispravljanje nakon ruku'a, v. umirivanje tijela nakon ruku'a.
159
Zikr na ruku'u Svaki zikr koji se proui je dovoljan, ali, shodno obaveznoj predostronosti, zikr treba trajati najkrae onoliko koliko se moe tri puta izgovoriti Subhanallah, ili jedanput Subhane rabbijel-azimi ve bi hamdih. Mirovanje tijela na ruku'u i. Dok se na ruku'u ui zikr, tijelo mora biti umireno. ii. Ako bi se prije nego se sagne na ruku' i prije nego se umiri tijelo namjerno poeo uiti zikr, namaz bi bio pokvaren. iii. Ako bismo se namjerno digli sa ruku'a prije negoli prouimo obavezni zikr, namaz je pokvaren. Uspravljanje i umirivanje nakon ruku'a Nakon prouenog zikra na ruku'u, moramo se uspraviti i umiriti tijelo, a zatim otii na seddu. Ukoliko bismo namjerno prije nego se ispravimo ili umirimo tijelo otili na seddu, namaz bi bio pokvaren. Dunost ovjeka koji ne moe normalno obaviti ruku' 1. ovjek koji se ne moe previti koliko je potrebno za ruku, treba to uiniti onoliko koliko moe. 2. ovjek koji se iz stojeeg stava nije u stanju uope previti ruku' treba obaviti sjedei.
160
3. ovjek koji ruku' obavlja sjedei treba se toliko nageti naprijed da mu lice bude iznad koljena, a bolje je da se nagne da mu lice bude blizu mjesta gdje obavlja seddu. Zaboravljanje ruku'a 1. Ukoliko bismo zaboravili uiniti ruku', ali se sjetimo u hodu prije nego uinimo seddu, trebamo ustati pa ga iz tog poloaja obaviti. Ukoliko bi na ruku' otili iz pozicije u kojoj smo se sjetili, tj. kada smo bili nagnuti izmeu stajanja i sedde, namaz bi bio pokvaren. 2. Ako bismo se nakon sputanja ela na seddu sjetili da nismo obavili ruku', shodno obaveznoj predostronosti, moramo se uspraviti, obaviti ruku', zavriti namaz, pa ga ponovo obaviti. Neki od mustehaba ruku'a i. prouiti zikr tri, pet, sedam ili vie puta, ii. prije odlaska na ruku' izgovoriti tekbir, iii. na ruku'u gledati u pod izmeu stopala, iv. prije ili poslije zikra prouiti salavat, v. nakon ruku'a, kada se uspravimo, izgovoriti semi'allahu limen hamideh. Sedda
161
Klanja je obavezan na svakom rekatu, bilo vadib bilo mustehab namaza, nakon ruku'a obaviti po dvije sedde. Sedda se ini tako to se na zemlju spuste: elo, dlanovi ruku, koljena, vrhovi nonih paleva. Vadibi prilikom sedde i. Spustiti na tlo navedenih sedam dijelova tijela, ii. zikr, iii. smiriti tijelo prilikom uenja zikra, iv. vratiti se u sjedei poloaj i umiriti se izmeu dvije sedde, v. da u trenutku izgovaranja zikra svih sedam dijelova tijela bude na tlu, vi. da tlo sedde bude ravno (da ne bude nageto ili neravno do te mjere da izmeu ela i koljena bude razlika vie od etiriju sastavljenih prsta ruke), vii. poloiti elo na ono na emu je sedda ispravna, viii. da mjesto gdje se sputa elo bude isto, ix. kontinuitet izmeu dviju seddi, x. paziti da se zikr izgovara na arapskom jeziku te uvati redoslijed i kontinuitet u zikru.
162
Zikr Svaki zikr na seddi je dovoljan, ali je iz obavezne predostronosti potrebno da ne traje krae negoli se moe tri puta izgovoriti subhanallah ili jedanput subhane rabbijel-e'ala ve bi hamdih. Smirenost 1. Na seddi za vrijeme obaveznog zikra tijelo mora biti smireno. Takoer, za mustehab zikr, koji se ui sa namjerom izvrenja zikra koji je nareen, potrebno je da se tijelo umiri. 2. Ako bismo prije nego spustimo elo na seddu i umirimo tijelo namjerno prouili zikr, namaz bi bio pokvaren, a ako bi to bilo iz zaborava, morali bismo ponoviti zikr u stanju mirovanja. Dizanje sa sedde 1. Nakon zikra na prvoj seddi trebamo sjesti, umiriti se, pa uiniti drugu seddu. 2. Ako bismo prije zavretka zikra namjerno podigli glavu sa sedde, namaz bi bio pokvaren. 3. Kada se desi sluajno odbijanje, tj. podizanje glave sa tla, ako je mogue, neemo je vratiti na seddu, i ovo e se raunati kao jedna sedda, bio zikr prouen ili ne, a ako je ne moemo zadrati, ve se sama ponovo spusti na tlo, to e se, opet, raunati kao jedna sedda, pa ako zikr nije prouen, morat e se prouiti.
163
Polaganje sedam dijelova tijela na tlo 1. Ukoliko se u toku izgovaranja zikra namjerno podigne jedan od sedam dijelova tijela, namaz je pokvaren, ali ako se u trenutku dok se nita ne izgovara podigne jedan dio tijela, osim glave, pa se opet spusti, sedda je ispravna. 2. Ne smeta ako bi uz noni palac, i ostali prsti bili na tlu. Poloaj tla za obavljanje sedde 1. Mjesto gdje se sputa elo ne smije biti nie ili vie od mjesta koljena u mjeri veoj od etiri sastavljena prsta. 2. Obavezna predostronost nalae da mjesto sputanja ela ne bi trebalo biti nie ili vie od mjesta gdje su noni prsti u mjeri veoj od etiri sastavljena prsta. Materijali na koje se sputa elo kod obavljanja sedde 1. Na seddi elo mora biti poloeno na zemlju ili na ono to nie iz zemlje, ali to se ne koristi u ljudskoj ishrani ili za odijevanje. 2. Primjeri onoga na emu je sedda ispravna: zemlja, kamen, peena glina, gips, drvo, trava. 3. Na mjestu gdje se zbog posebnih prilika ne moe obaviti sedda na jednom od pobrojanih materijala sedda se moe obaviti i na tepihu i slinome materijalu i radi namaza nije potrebno odlaziti na drugo mjesto.
164
Pitanje: Da li je ispravno klanjati na polomljenom mohru? Odgovor: Nema smetnji. Propisi sedde 1. Sedda na rudama poput zlata, srebra, akika, firuzaka nije ispravna. 2. initi seddu za nekog drugog mimo Allaha je haram. 3. initi seddu na onome to nie iz zemlje, a ime se hrane ivotinje, poput trave i slame, je ispravno. 4. Sedda na papiru, pa makar bio izraen od pamuka i sl. je ispravna. 5. Najbolja stvar na kojoj se ini sedda jeste zemlja sa turbeta imama Husejna, a. s., a zatim sljedeim redoslijedom: zemlja, kamen i biljke. 6. Ako bi se mohr na prvoj seddi zalijepio na elo, pa ne pomaknuvi ga obavimo drugu seddu, namaz biva pokvaren. Obaveza lica koje ne moe obaviti normalnu seddu 1. ovjek koji ne moe spustiti elo na zemlju mora se koliko je u mogunosti previti naprijed, a mohr postaviti na neto do te visine, naprimjer na jastuk, i poloiti na njega glavu tako da kau da je obavio seddu, s tim to e ostali dijelovi osim glave biti normalno poloeni na tlo.
165
2. Ukoliko nije u stanju uope se previti, mora sjesti i glavom napraviti pokret kao za seddu, a shodno obaveznoj predostronosti, mohr e prisloniti rukom na elo. injenje vie ili manje seddi 1. Namjerno: namaz je pokvaren. 2. Nenamjerno: a. dvije sedde vie ili manje na jednom rekatu namaz je pokvaren, b. jednu seddu: i. uiniti vie namaz je ispravan ii. uiniti manje: Ako se sjeti prije ruku'a sljedeeg rekata, treba se spustiti bez ruku'a, obaviti seddu i namaz je ispravan. Ako se sjeti na ruku'u sljedeeg rekata ili kasnije, namaz je ispravan, s tim to nakon selama treba nadoknaditi seddu i obaviti dvije sedde sehva (zaborava). Neki od mustehaba sedde 1. U sljedeim prilikama mustehab je izgovoriti tekbir: a. nakon ruku'a, a prije prve sedde, b. nakon prve sedde, dok se mirno sjedi, c. prije druge sedde, dok se mirno sjedi, d. nakon druge sedde.
166
2. Oduljiti seddu je mustehab. 3. Mustehab je izgovoriti estagfirullahe rabbi ve etubu ilejh izmeu prve i druge sedde dok mirno sjedimo, 4. Mustehab je uiti salavate na seddi.
Kur'anske vadib sedde 1. U etirima kur'anskim surama nalaze se ajeti koji, kada ih prouimo ili ujemo da ih neko drugi proui, iziskuju da se odmah uini sedda. 2. Sure u kojima se nalaze ovi ajeti: a. Es-Sedda, 15. ajet, b. Fussilet, 37. ajet, c. En-Nedm, posljednji ajet, d. El-'Alek, posljednji ajet. 1. Ako bismo zaboravili uiniti ovu seddu, kada se sjetimo, moramo je obaviti. 2. Ako bi se ajet sa seddom uo sa kasete, sedda ne bi bila potrebna. 3. Ako bi se ajet sa seddom uo sa radija, televizije ili razglasa, ako glas nije sa matrice, tj. direktno se prenosi, mora se uiniti sedda.
167
4. Pri obavljanju ove sedde elo se treba poloiti na ono na emu je sedda ispravna, dok se ostali uvjeti sedde ne moraju ispuniti. 5. Uiti zikr na ovim seddama nije obavezno ve je mustehab. Teehhud 1. Na drugom i posljednjem rekatu namaza nakon druge sedde moramo sjesti, umiriti se i prouiti teehhud, tj. prouiti: Ehedu en la ilahe illallahu wahdehu la erike leh, we ehedu enne Muhammeden abduhu we resuluh, Allahummme salli ala Muhammed we ali Muhammed. . 2. Ako bismo zaboravili prouiti teehhud pa ustali na sljedei rekat, ali se prije ruku'a sjetimo da nismo prouili, moramo sjesti, prouiti teehhud, potom ustati i dalje normalno nastaviti namaz. Ukoliko bismo se sjetili na ruku'u ili nakon njega, moramo dovriti namaz, pa nakon selama nadoknaditi teehhud i, shodno obaveznoj predostronosti, obaviti dvije sehvi-sedde. Selam 1. Na posljednjem rekatu namaza, nakon teehhuda, moramo izgovoriti selam i zavriti namaz.
168
2. Obavezno je u sklopu selama prouiti jednu od ovih dviju reenica: Es-selamu 'alejna we 'ala 'ibadillahis-salihin, ili Es-selamu 'alejkum we rahmetullahi we berekatuhu 3. Mustehab je da se prije ovih dvaju selama proui: Es-selamu 'alejke ejjuhen-nebijju we rahmetullahi we berekatuhu. A takoer je mustehab prouiti sva tri. Redoslijed 1. Namaz se mora obaviti sljedeim redoslijedom: poetni tekbir, kiraet, ruku', sedde, na drugom rekatu nakon seddi prouiti teehhud, a na posljednjem rekatu nakon teehhuda prouiti selam. 2. Ako bi jedan rukn bio zaboravljen, a rukn poslije njega obavljen, poput toga da prije ruku'a obavimo dvije sedde, namaz je pokvaren. 3. Ako bismo zaboravili obaviti rukn, a obavimo ono to slijedi nakon njega, a nije rukn, kao naprimjer, prije nego obavimo sedde prouimo teehhud, u tom sluaju mora se obaviti izostavljeni rukn, pa nakon njega ono to se grekom poelo prvo uiti prouiti ispoetka.
169
4. Ako se zaboravi ono to nije rukn, pa se obavi rukn koji dolazi poslije toga, kao naprimjer otii na ruku' a ne prouiti Fatihu, namaz je ispravan. Kontinuitet 1. Kontinuitet (muwalat) znai da se namaske radnje obavljaju jedna iza druge i da se meu njima ne pravi vremenski razmak. 2. Ako bismo izmeu namaskih radnji napravili toliki razmak da posmatra stekne utisak da vie ne klanjamo, namaz je pokvaren. 3. Oduavanje seddi, ruku'a ili uenje dugih sura ne naruava kontinuitet namaza. Kunut 1. Mustehab je da se na drugom rekatu, nakon Fatihe i sure, a prije ruku'a, proui kunut. 2. Na dumi namazu na svakom rekatu ui se po jedan kunut. 3. Na ajat-namazu na svakom rekatu ui se po pet kunuta. 4. Na bajram-namazima na prvom rekatu pet, a na drugom rekatu etiri kunuta. 5. Na vitr-namazu, koji ima jedan rekat, mustehab je prije ruku'a prouiti kunut. 6. Bilo koji zikr na kunutu je dovoljan, pa makar i jedno Subhanallah ali se moe prouiti:
170
Rabbena atina fid-dunja haseneten we fil-ahireti haseneten we kina 'azaben-nar. 7. Ako elimo obaviti kunut, shodno obaveznoj predostronosti, ruke se moraju podii, a mustehab je podii ih u visini lica sa dlanovima okrenutim prema gore. Dove nakon namaza (ta'kib) Ta'kib znai uiti dove, zikr ili Kur'an nakon obavljenog namaza. 1. Bolje je da smo okrenuti prema kibli kada ga obavljamo. 2. Nije obavezno da bude na arapskom, ali je bolje uiti ono to je odreeno u knjigama dova. 3. Mustehab je nakon namaza prouiti tesbih Hazreti Fatime Zehre, tj. izgovoriti: 34 puta Allahu Ekber, 33 puta El-hamdu lillah, 33 puta Subhanallah.
ta kvari namaz (mubtalati) Od trenutka kada izgovorimo poetni tekbir, pa do kraja namaza, tj. selama, neke radnje postaju nam haram. Ukoliko jednu od njih poinimo, namaz nam je pokvaren. Sljedee radnje kvare namaz:
171
i. ako u toku namaza jedan od namaskih uvjeta nestane, ii. ako se uini neto to kvari abdest ili gusul, iii. jedenje i pijenje, iv. prianje, v. smijanje, vi. plakanje (za dunjaluke stvari), vii. okretati se od kible, viii. izostaviti ili dodati namaski rukn, ix. poremetiti namasko ponaanje, x. vezati ruke, xi. rei amin nakon Fatihe, xii. ako doe do sumnje koja biva uzrokom kvarenja namaza. Pravila o kvarenju namaza 1. Ako bi u toku namaza jedan od preduvjeta za valjanost namaza nestao, naprimjer u namazu shvatimo da je mjesto na kojem klanjamo uzurpirano, namaz je pokvaren. 2. Ako bismo u namazu izgubili abdest ili doe do kvarenja gusula, namaz je pokvaren. 3. Ako bismo u namazu zaspali, namaz je pokvaren. 4. Ako se na seddi probudi, pa sumnja da li je na posljednjoj seddi ili na seddi zahvale, mora se ponoviti namaz. Prianje u namazu
172
1. Ako klanja namjerno u namazu kae rije kojom eli dati neto do znanja, namaz je pokvaren, pa makar ta rije bila i bez znaenja ili da je u pitanju samo jedno slovo. 2. Kihati, podrigivati, uzdisati ne kvari namaz, ali rei ah, uh, oh i sl. to ima dva slova, ako je namjerno izgovoreno, razlog je kvarenja namaza. 3. Dok smo na namazu, ne smijemo nikom nazivati selam, ali ako bi neko nazvao selam nama dok smo u namazu, vadib je odgovoriti, ali tako to e u odgovoru rije selam biti prva, tj. rei es-selamu 'alejk, ili es-selamu 'alejkum, a ne 'alejkumus-selam. 4. Ako bismo neku rije, poput Allahu Ekber, izgovorili sa nijjetom zikra, a ujedno je izgovorili naglas da bismo nekom neto dali do znanja, to ne predstavlja problem, meutim, ako bi to bilo sa nijjetom da se nekom neto da do znanja, pa i ako bi u to bio ukljuen i nijjet injenja zikra, namaz je pokvaren zato to je nijjet koji nije zikr temeljni, a zikr se samo pridodaje tome. Pitanje: Ako bi neko klanjau nazvao selam, ali samo da mu kae selam, kako e klanja odgovoriti na to? Odgovor: Odgovoriti je vadib, a moe se zadovoljiti time to e i on rei samo selam, ili moe rei selamun 'alejkum. Smijanje i plakanje
173
1. Ako se klanja namjerno, glasno nasmije, namaz mu je pokvaren, 2. Osmijeh bez glasa ne kvari namaz. 3. Ako klanja namjerno glasno zaplae zbog ovosvjetskih problema, namaz mu je pokvaren. 4. Pla bez glasa i pla iz bogobojaznosti ili radi Ahireta, pa makar bio i glasan, ne kvari namaz. Okretanje od kible 1. Ako neko namjerno do te mjere okrene lice od kible da ne kau da je prema kibli, namaz mu je pokvaren. 2. Ako nehotino okrene lice od kible, na desnu ili lijevu stranu, shodno obaveznoj predostronosti, mora ponoviti namaz, ali ako to okretanje nije u toj mjeri da je dostiglo desnu ili lijevu stranu, namaz je ispravan.
Remeenje namaskog ponaanja 1. Ako bismo u namazu poinili neto to nije u skladu sa namaskim ponaanjem, kao naprimjer, ako bismo zapljeskali rukama ili skoili i sl., bez obzira je li to iz zaborava, namaz je pokvaren. 2. Ako bismo u namazu toliko zautjeli da bi sa strane rekli da ne da obavljamo namaz, namaz je pokvaren.
174
3. Prekidanje vadib namaza je haram, osim u nudi, poput sljedeeg: a. spaavanje ivota, b. spaavanje imetka, c. spreavanje materijalnih i tjelesnih teta. 4. Prekidanje namaza radi vraanja dugova dozvoljeno je u sljedeim prilikama: a. pozajmitelj trai svoju pozajmicu, b. namasko vrijeme nije pri kraju, tj. ako prekinemo, moi emo pravovremeno klanjati namaz, c. ne biti u mogunosti da se u toku namaza isplati dug (naprimjer, novac nam nije u depu). 5. Ako u toku namaza primijetimo da je damija neista, a na raspolaganju nemamo puno vremena kada je u pitanju pravovremeno obavljanje namaza, a ienje ne moemo obaviti u namazu, moramo prekinuti namaz, oistiti damiju, pa poslije klanjati. 6. Prekinuti namaz zbog imetka koji nije bitan je mekruh. Vezanje ruku Ako bismo u namazu vezali ruke, namaz je pokvaren. Izgovaranje rijei amin
175
Ako bismo nakon Fatihe namjerno izgovorili amin, namaz je pokvaren, ali ako bi to uinili iz zaborava ili tekijje, namaz je valjan. Radnje koje su mekruh u namazu i. zatvaranje oiju, ii. igranje s prstima i rukama, iii. utnja u toku uenja Fatihe, sure ili zikra, radi sluanja neijeg govora, iv. sve radnje koje kvare predanost i skruenost u namazu, v. okretanje lica od kible u maloj mjeri, dok okretanjem u velikoj mjeri namaz biva pokvaren.
176
NAMASKE SUMNJE Podjela namaskih sumnji 1. Sumnja u dijelove namaza: o prije prelaska na sljedei dio namaza, o nakon prelaska na sljedei dio namaza. 2. Sumnja u rekatima: o sumnje koje kvare namaz, o sumnje koje ne kvare namaz, o sumnje na koje ne treba obraati panju. 3. Sumnje uope o namazu: o sumnja u to da li je obavljen namaz, o sumnja u ispravnost namaza.
177
Sumnje u dijelove namaza Ako bismo sumnjali u to da li smo odreeni dio namaza obavili ili ne, ukoliko jo nismo poeli sljedei dio, tj. jo uvijek smo u dijelu u koji sumnjamo, moramo ga obaviti. Meutim, ako bismo posumnjali nakon prelaska u sljedei dio, znai, napustili smo taj dio u koji sumnjamo, na ovu sumnju ne obraamo panju i nastavljamo namaz, koji je ispravan. Naprimjer, nakon sedde, prije nego smo poeli uiti teehhud, posumnjamo u to da li smo obavili jednu ili dvije sedde, tada moramo obaviti jo jednu seddu, ali ako smo poeli sa teehhudom, ne treba obavljati seddu, ve samo nastaviti namaz, jer je kao takav ispravan. Ako sumnjamo u ispravnost dijela koji smo obavili, znai ne znamo da li smo ga pravilno obavili ili ne, presuujemo u korist ispravnosti, nastavljamo namaz i on je ispravan. Naprimjer, sumnjamo u to da li je odreena rije u ajetu ili cio ajet ispravno prouen ili ne, ne obraamo panju na sumnju, ve nastavljamo namaz, koji je ispravan. Sumnja u rekatima Sumnje koje kvare namaz: i. sumnja u broj rekata u namazima koji imaju dva rekata, kao to su sabah i namaz putnika. ii. sumnja u broj rekata u akam-namazu, iii. sumnja izmeu prvog i vie od toga,
178
iv. sumnja izmeu dva i vie od toga, prije zavretka dvije sedde, v. ne znati koliko je rekata obavljeno, vi. uz ve spomenute, ukljuene su i sumnje izmeu drugog i petog, treeg i estog, etvrtog i estog rekata, koje takoer kvare namaz. Mes'ela Ukoliko se javi jedna od sumnji koja kvari namaz, namaz se ne moe prekinuti, ali ako bismo malo razmislili, pa i pored toga u nama prevlada sumnja, nema prepreke za prekidanje namaza. Sumnje koje ne kvare namaz Ako bi se na etvororekatnom namazu javila jedna od sljedeih sumnji, treba postupiti u skladu s pravilima koja emo nabrojati:
179
Sumnje na etvororekatnim namazima Nak Dunosti u on sluaju da je dru namaz ispravan ge sed de Presudititi na tri i obaviti jo jedan rekat, a nakon selama obaviti jedan rekat iz predostronosti stojei ili dva sjedei. Presuditi na etiri i zavriti namaz, pa nakon toga obaviti dva rekata iz pre-
Sum nja
Na kijam u
Na Nak Na ru- on sed ku'u ruk di u'a
Izme Pok Pok Pok Pok Ispr u var- v. v. v. ava -n 2. i 3. en rekat a
Izme u 2. i 4.
180
Pok Pok Pok Pok Ispr v. v. v. v. av.
dostronosti stojei. Izme Pok Pok Pok Pok Ispr u 2, v. v. v. v. av. 3. i 4. Presuditi na etiri, zavriti namaz, pa nakon toga obaviti dva rekata iz predostronosti stojei i dva rekata sjedei. Presuditi na etiri i zavriti namaz pa Nakon toga obaviti jedan rekat iz predostronosti stojei ili dva sjedei. Ako bismo posumnjali na kijamu, sjednemo bez ruku'a i zavrimo namaz, pa obavimo jedan rekat iz pre181
Izme u 3. i 4. .
Ispr Ispr av. av.
Ispr av.
Ispr Ispr av. av.
Izme u 4. i 5.
Ispr Pok Pok Pok Ispr av. v. v. v. av.
dostronosti stojei ili dva sjedei, a ako bismo posumnjali dok sjedimo, presuditi na etiri, zavriti namaz i nakon toga obaviti dvije sehvi-sedde. Osim situacija nabrojanih u tabeli, rijetko se javljaju i druge sumnje, a pravila koja su nabrojana i koja emo kasnije nabrojati mogu pomoi u rjeavanju takvih sumnji.
Nekoliko opih zakona 1. Ako bi dolo do sumnje koja ne kvari namaz, namaz se ne smije prekinuti, ve trebamo postupiti u skladu sa navedenim propisima, a ako bismo ipak prekinuli namaz, poinili bismo grijeh. 2. Ako bi dolo do sumnje koja ne kvari namaz, trebamo malo razmisliti, pa ako bi se bilo sigurno ili dolo do pretpostavke o jednoj od dviju brojki u vezi s kojima se ima sumnju, nastavlja se namaz, a ako ne, postupa se shodno navedenom.
182
3. U sumnjama koje ne kvare namaz pretpostavku treba staviti na vei broj, osim kada broj prelazi granicu namaza. 4. Namaz iz predostronosti je radi nadoknade eventualno manjeg broja obavljenih rekata. Shodno ovom, u sumnji izmeu 3. i 4. rekata presuujemo na 4, ali ovdje postoji eventualna mogunost manjka jednog rekata, pa se zato obavlja jo jedan rekat iz predostronosti, a u sumnji izmeu 2. i 4. rekata klanjaju se dva rekata namaza iz predostronosti. 5. Sehvi-sedda je radi eventualno veeg broja rekata, koji je nenamjerno obavljen. Zato je u sumnji izmeu 4. i 5. rekata, nakon druge sedde, i izmeu 5. i 6. dok sjedimo, potrebna sehvi-sedda. 6. Tamo gdje moramo obaviti jedan rekat namaza iz predostronosti stojei moemo klanjati dva rekata sjedei. 7. Na mjestu gdje moramo obaviti dva rekata namaza iz predostronosti stojei ne moemo obaviti etiri rekata sjedei. 8. Ako klanjau dok stoji doe jedna od sumnji koja ne kvari namaz, osim sumnje izmeu 3. i 4. rekata, mora sjesti bez ruku'a i nakon to sjedne, brojku obiju strana umanjuje za jedan. Naprimjer, u sumnji izmeu 4. i 5. rekata, dok stoji, nakon to sjedne, sumnju prebaci na 3. i 4. rekat i, shodno obavezi koju smo objasnili u tabeli, prilikom ove sumnje nastavlja svoj namaz.
183
Sumnje na koje se ne treba obazirati i. Sumnja o neemu to je zavreno, ii. sumnja nakon selama, iii. sumnja nakon namaskog vremena, iv. sumnja onoga ko je sklon estim sumnjama, v. sumnja imama i dematlije u demat namazu, vi. sumnja na mustehab namazu. Sumnja nakon selama 1. Ako se nakon selama posumnja da li je namaz obavljen ispravno ili ne, poput sumnje da li se na drugom rekatu obavila jedna sedda ili dvije, ili se nakon selama etvororekatnog namaza posumnja da li su se obavila 4 rekata ili 5, ne treba se obazirati na sumnju i nije potrebno ponavljati namaz. 2. Ako se nakon selama posumnja na nain da su obje pretpostavke razlog kvarenja namaza, kao nakon etvororekatnog namaza posumnjati da li se obavilo pet rekata ili tri, namaz je pokvaren. Sumnja nakon namaskog vremena 1. Ako se nakon to proe namasko vrijeme posumnja da li je namaz obavljen ili ne, naprimjer, uvee posumnjati da li su obavljeni podne i ikindija namaz, na sumnju se ne treba obazirati. 2. Ako se nakon namaskog vremena posumnja u to da li je namaz ispravno obavljen, ne treba se obazirati na sumnju.
184
Sumnja ovjeka koji puno sumnja () ovjekom opsjednutim sumnjama naziva se klanja koji na jednom namazu tri puta posumnja ili na tri uzastopna namaza ima po jednu sumnju. Obaveze ovjeka koji puno sumnja u namaske rekate 1. Ako vea brojka ne kvari namaz, poput sumnje na ervororekatnom namazu da li je obavio 3 ili 4 rekata, presuditi na veu brojku. 2. Ako vea brojka kvari namaz, presuditi na manju brojku, kao kod sumnje izmeu 4 i 5, presuditi u korist etiri. Sumnje u dijelove namaza 1. Ako bi bio tako obavljen, namaz ne bi bio pokvaren tada treba povjerovati da je uinjeno ono to ne kvari namaz, kao kada prilikom sumnje da li smo obavili jednu ili dvije sedde trebamo presuditi na dvije sedde. 2. Ako bi bio tako obavljen, namaz bi bio pokvaren tada treba presuditi na stranu koja ne kvari namaz, kao to prilikom sumnje u to da li je obavljen jedan ili dva ruku'a treba presuditi na jedan. Sumnje imama i dematlija
185
Ako bi u namazu u dematu imam posumnjao, ali mu dematlija da do znanja kako treba uiniti, naprimjer izgovaranjem rijei Allahu Ekber, tada ne treba obraati panju na svoju sumnju. Isto tako, ako bi dematlija posumnjao, ali imam ne, tada dematlija treba slijediti imama i namaz mu je ispravan. Sumnje na mustehab namazu Dunosti klanjaa: 1. Ako sumnja u broj rekata, treba postupiti po propisima navedenim za ovjeka koji je opsjednut sumnjama. 2. Sumnjati u dijelove mustehab namaza, bilo da je rije o ruknovima ili ne: a. ako se nalazimo jo u tom dijelu, moramo ga obaviti, b. ako se prelo na sljedei dio, ne obraati panju na sumnju. Sumnja o namazu uope 1. Sumnja u to da li je namaz obavljen: a. prije isteka namaskog vakta mora se obaviti namaz, b. nakon isteka namaskog vakta ne mora se obaviti namaz. 2. Sumnja u ispravnost namaza ne obraati panju na sumnju.
186
Status pretpostavke u namazu 1. o namazu uope ima status sumnje, 2. o rekatima ima status uvjerenosti, 3. o dijelovima i namaskim radnjama u situaciji kada se kosi sa dunostima prilikom sumnji, shodno obaveznoj predostronosti, mora se postupiti po predostronosti. Primjera radi, na kijamu, prije odlaska na seddu, sumnjati u to da li je obavljen ruku', ali se nije sigurno, treba obaviti ruku', a ponoviti i namaz.
Namaz iz predostronosti U prilikama kada namaz iz predostronosti postaje vadib, kao kada sumnjamo izmeu 3. i 4. rekata, moramo nakon selama s tim da ne naruimo izgled namaza ili da ne uinimo neto to kvari namaz ustati pa bez ezana i ikameta izgovoriti tekbir i obaviti taj namaz. Razlika izmeu namaza iz predostronosti i drugih namaza i. nijjet se ne smije izgovoriti jezikom, ii. nema sure i kunuta, iii. Fatiha se mora uiti tiho (sukladno obaveznoj predostronosti). 1. Ako je vadib obaviti jedan rekat namaza iz predostronosti, treba ga obaviti tako to e se nakon prvih dviju seddi obaviti teehhud i selam, a ukoliko
187
treba obaviti dva rekata, tada treba obaviti normalno dva rekata, s tim to nema kunuta, a na kraju se normalno proui teehhud i selam. 2. Ako bi nakon selama namaz iz predostronosti namjerno ili nehotino bio izostavljen, shodno obaveznoj predostronosti, on se mora obaviti, a takoer i namaz obnoviti. Sehvi-sedda 1. Kada sehvi-sedda postane obavezna, postupit emo tako to emo nakon selama uiniti seddu i prouiti: Bismillahi we billah, allahumme salli 'ala Muhammed we ali Muhammed, a bolje je: Bismillahi we billah, es-selamu 'alejke ejjuhen-nebijju we rahmetullahi we berekatuh, zatim sjesti pa uiniti drugu seddu i prouiti jedno od navedenog, pa se vratiti sa sedde, te prouiti teehhud i selame. 2. Sehvi-sedda nema tekbiretul-ihrama. 3. Povodi sehvi-sedde: a. Vadib: o nenamjerno neto rei u namazu, o zaboraviti jednu seddu, pa se sjetiti nakon ruku'a sljedeeg rekata,
188
o na etvororekatnom namazu sumnjati izmeu 4. i 5. rekata dok sjedimo, ili 5. i 6. dok stojimo (postupiti kako je objanjeno). b. iz obavezne predostronosti: o zbog selama koji je prouen tamo gdje mu nije mjesto (npr. na treem rekatu, etvororekatnog namaza), o zaboraviti teehhud, c. iz poeljne predostronosti: o prouiti na vadib namazu dio selama tamo gdje ne treba, 4. Ako ono to je pogreno proueno ponovo ispravno prouimo, sehvi-sedda nije potrebna. 5. Ako bismo na namazu nenamjerno priali, i to to smo rekli da se rauna da je odjedanput, dovoljne su dvije sehvi-sedde. Zaboravljeni dijelovi namaza 1. Ni jedan dio koji je zaboravljen ne treba nadoknaditi, osim teehhuda i jedne sedde koja je nenamjerno izostavljena, ali ukoliko se ostali dijelovi namaza namjerno izostave, namaz je pokvaren. Ukoliko, pak, vadibe koji nisu namaski rukni nenamjerno izostavimo, nema potrebe da ih nadoknadimo, a namaz nije pokvaren. 2. Ako bi klanja zaboravio teehhud ili seddu, shodno obaveznoj predostronosti, odmah nakon selama, s tim da ne poremeti ponaanje u namazu (tj. da se ne okrene ili ne ustane ili ne pone priati. . . ),
189
treba to nadoknaditi, a zatim obaviti i sehvi-seddu koja je postala obavezna. 3. Ako bi se izmeu namaza i nadoknade proputene sedde ili teehhuda uinilo ono to, namjerno ili ne, kvari namaz, poput okrenuti lea kibli, mora se nadoknaditi ono to smo duni i namaz je ispravan. 4. Osoba koja mora nadoknaditi seddu ili teehhud, ako pored toga zbog neegaa drugog mora obaviti i sehvi-seddu, nakon selama prvo mora nadoknaditi seddu ili teehhud, a poslije toga obaviti sehvi-seddu.
NAMAZ PUTNIKA A kada ste na putu nije vam grijeh, da svoj namaz skratite(En-Nisa, 101) ovjek na putu mora uz odreene uvjete koje emo nabrojati etvororekatne namaze skratiti na dva rekata: 1. da putovanje ne bude krae od osam pravnih ferseha (priblino 45 km), 2. da od poetka putovanja ima namjeru prei osam fersaha, 3. da stigne do granice tarahosa, 4. da u putu, prije stizanja do etiri fersaha, ne promijeni svoju namjeru,
190
5. da nema namjeru da, prije nego pree osam fersaha, proe kroz svoj vatan, ili da ostane u mjestu u koje ide vie od 10 dana, 6. da ne putuje radi haram posla, a i da samo putovanje ne bude haram, 7. da ne ivi nomadskim nainom ivota, 8. da nije putnik po zanimanju (trgovaki putnik, pilot i sl. ) Prvi uvjet 1. Putnik iji put, dakle odlazak i povratak, iznosi osam ferseha, ukoliko mu odlazak nije krai od 4 ferseha, mora klanjati skraeni namaz, ali ako mu je odlazak krai od 4 ferseha, naprimjer odlazna marruta ima 3 ferseha, ali se vraa putem koji ima 5 ferseha, mora klanjati puni namaz. 2. Ako sumnja u to da li putovanje iznosi 8 farsaha ili manje: o ukoliko je provjeravanje tog podatka mogue i ne predstavlja problem, shodno obaveznoj predostronosti, mora provjeriti, o ukoliko provjera predstavlja problem, mora se klanjati potpun namaz. 3. Ako bi nekoliko puta iao od jednog do drugog mjesta izmeu kojih je udaljenost manja od 4 fersaha, bez obzira to bi na taj nain preao vie od 8 fersaha, mora obavljati potpun namaz. 4. Ukoliko bi grad imao gradske zidine, onda poetak raunanja 8 fersaha poinje od te take, a ako
191
nema zidina, tada se poinje raunanjem od posljednjih gradskih kua. 5. Ukoliko putuje u mjesto ka kojem vode dva puta, od kojih je jedan krai od 8 fersaha, a drugi ima 8 ili vie, u tom sluaju, ako ide duim putem, namaz je putniki, a ako ide kraim, namaz je potpun. Drugi uvjet 1. Ukoliko od samog poetka putovanja ovjek ne bi imao namjeru putovati 8 fersaha, pa ode u mjesto do kojeg ima manje od 8 fersaha puta, i nakon to stigne odlui nastaviti putovanje, u ovom sluaju: o ako eli putovati jo 8 fersaha ili otputovati jo 4 fersaha pa se zatim vratiti u rodno mjesto, ili mjesto gdje je odluio da se zadri vie od 10 dana, mora klanjati skraeni namaz. o ako eli otii u mjesto do kojeg je skupa sa ve preenim putem 8 fersaha, ali novo putovanje samo po sebi ne iznosi osam fersaha, namaz je potpun usljed toga to od poetka putovanja nije imao namjeru putovati 8 fersaha. 2. ovjek koji je na putovanju voljom nekoga drugog, poput sina koji putuje sa roditeljima ili vojnika koji je sa nadreenim, ukoliko zna da je putovanje 8 fersaha, namaz mu je skraen. Trei uvjet 1. ovjek koji ide na put, kada stigne do odreene granice koja se naziva tarahos, svoj namaz mora
192
obavljati skraeno, a to znai da se u najmanjoj mjeri toliko udalji da ne vidi zidine grada i da ne uje glas ezana. Ukoliko nije stigao do te granice, namaz je potpun. 2. Uvijek kada je grad, tj. naselje, na uzvienju, tako da se opaa iz velike udaljnosti, ili ako je u kakvoj uvali, tako da je dovoljno malo se udaljiti od njega pa da se zidine izgube iz vida, putnik koji iz takvog naselja polazi na put, kada se udalji toliko da ako bi to mjesto bilo smjeteno na ravnom, ne bi mogao vidjeti njegove zidine, mora klanjati namaz putnika. Isti je sluaj ukoliko bi kue bile ili u velikoj uvali ili na visini, treba se orijentirati u skladu sa normalnim uvjetima. 3. Ukoliko putuje iz mjesta koje nema kua ili zidina, kada stigne do take s koje, ako bi naselje imalo zidine, ne bi ih mogao vidjeti, niti sa tog mjesta uje ezan, mora obavljati namaz putnika. 4. Kada putnik stigne do mjesta odakle ne uje ezan, a vidi zidine, ili odakle uje ezan, a ne vidi zidine, ukoliko na tom mjestu eli obaviti namaz, shodno obaveznoj predostronosti, mora klanjati i potpuni i skraeni namaz. 5. Putnik koji se vraa u rodno mjesto, kada vidi zidine grada i uje ezan iz njega, mora klanjati potpuni namaz, meutim, ako ide u mjesto u kojem eli ostati 10 ili vie dana, shodno obaveznoj predostronosti, mora odloiti namaz dok ne stigne do odredita, ili obaviti i potpuni i putniki namaz. etvrti uvjet
193
Ako ovjek u toku putovanja odustane od puta, a to bude: a. prije stizanja do etiri fersaha (22. 5 km), mora klanjati potpuni namaz, b. nakon prelaska 4 fersaha: o ukoliko se eli u tom mjestu zadrati 10 dana pa se zatim vratiti obavljat e potpuni namaz, o dvoumi se da li da ostane ili da se vrati obavljat e potpuni namaz, o eli se vratiti mora klanjati putniki namaz. Peti uvjet 1. ovjek koji, prije nego pree 8 fersaha, eli proi kroz svoj vatan ili ostati u nekom mjestu 10 dana mora klanjati potpuni namaz zato to stizanjem u vatan ili mjesto gdje ostaje 10 dana put biva prekinut, a putovanje je manje od 8 fersaha. 2. Ako prilikom putovanja, prije nego preemo 8 fersaha, proemo kroz vatan, ili u nekom mjestu ostanemo 10 dana, ako preostali dio puta iznosi 8 fersaha, ili pak 4 fersaha s tim da elimo otii i vratiti se, u tom dijelu puta moramo obavljati putniki namaz.
esti uvjet 1. Ukoliko je putovanje samo po sebi haram, poput dezerterstva, ili radi haram posla kao to je kraa, na tom putovanju obavlja se potpun namaz.
194
2. ovjek ije putovanje nije haram, a takoer ne ide radi haram posla, ako bi i poinio haram djelo uz put, kao to je, naprimjer, ogovaranje, namaz e biti skraen (naravno, ako ispunjava uvjete da bude skraen). Sedmi uvjet 1. Nomadi, koji su u stalnom pokretu i koji se zadravaju tamo gdje ima vode i ispae za stoku, da bi nakon izvjesnog vremena napustili to mjesto i poli dalje, na ovakvim putovanjima moraju obavljati potpuni namaz. 2. Ukoliko bi nomad poao na put radi zijareta, hadda, trgovine i sl., morao bi klanjati putniki namaz. Osmi uvjet 1. Ljudi ija je profesija putovanje, kao to su piloti, mainovoe ili vozai, na svojim poslovnim putovanjima, sa izuzetkom prvoga, moraju klanjati potpuni namaz, a na prvom putovanju, bez obzira koliko trajalo, moraju klanjati putniki namaz. 2. Ako bi ovjek ija je profesija putovanje putovao radi neeg drugog, kao to je zijaret ili hadd, morao bi klanjati putniki namaz, no ukoliko bi vozio putnike i naplatio im vonju, a i sam bi obavio zijaret, mora klanjati potpuni namaz. 3. Voza i taksista, ije su prigradske vonje obino 2 do 3 fersaha, njihova profesija nije putovanje, a ako bi sluajno imali vonju od 8 fersaha, moraju klanjati putniki namaz.
195
4. Ako bi ovjek ija je profesija putovanje u vatanu ili u nekom mjestu ostao 10 ili vie dana, a da ne napravi ni jedno profesionalno putovanje, na prvom putovanju nakon te pauze mora klanjati putniki namaz.
Mjesta gdje je namaz potpun 1. U vatanu (mjesto u kojem smo se rodili ili ga odabrali za mjesto svoga stalnog boravka). 2. U mjestu u kojem znamo da emo ostati najmanje 10 dana ili imamo namjeru toliko se zadrati. 3. U mjestu u kojem ostanemo 30 dana, ali u iekivanju, to jest nismo znali da li ostajemo ili idemo i u takvoj nedoumici u tom mjestu ostanemo 30 dana, a da jo nismo otili, u ovakvom sluaju nakon 30 dana moramo obavljati potpune namaze. ta je to vatan? 1. Vatan je mjesto koje ovjek odabere za mjesto svog stalnog boravka, poput sela ili grada, bilo da se u tom mjestu rodio ili da je to mjesto vatan njegovih roditelja, ili ga je on sam odabrao za ivot. 2. Sve dok ovjek nema namjeru zauvijek se nastaniti u mjestu koje nije njegovo rodno mjesto, ono se ne rauna u njegov vatan.
196
3. Ukoliko ima namjeru ostati u nekom mjestu odreeno vrijeme, pa zatim to mjesto napustiti, to se ne rauna u vatan, poput studenta koji radi studija u nekom gradu ostane jedno vrijeme. 4. ovjek koji ivi na dva mjesta primjerice, est mjeseci je u jednom gradu pa zatim est u drugom oba se raunaju njegovim vatanom, a ako bi za svoj ivot odabrao vie od dvaju mjesta, to ve predstavlja problem i mora se pridravati predostronosti. 5. Ako ovjek bez namjere da zauvijek ostane u nekom mjestu u njemu provede toliko vremena da ga mjetani ponu smatrati svojim sugraaninom, to se mjesto rauna u njegov vatan. 6. Ako bi otiao u mjesto koje je prije bilo njegov vatan, ali se trenutno njega odrekao, ne smije klanjati potpun namaz, pa i u sluaju da jo nije odabrao drugi vatan za sebe. Namjera ostajanja 10 dana 1. Ako bi putnik koji je odluio u jednom mjestu zadrati se deset dana ostao due od 10 dana, sve do vremena dok ne otputuje mora klanjati potpuni namaz i nije potrebno da ponovi namjeru ostajanja daljnjih deset dana. 2. Ako se putnik predomisli i shvati da ne eli ostati deset dana: o ako se predomisli prije nego klanja jedan od etvororekatnih namaza, mora klanjati putniki namaz,
197
o ako se to desi nakon to je klanjao etvororekatni namaz, u tom sluaju sve vrijeme koje bude u tom mjestu klanjat e potpune namaze. Pitanje: Ima vjernika nastanjenih u dravnim zgradama i zaposlenih u dravnim firmama. U posljednje vrijeme uli su da im je s obzirom da ne znaju koliko e se vremena zadrati u tim stanovima i namaz i post putniki. Neki od njih u stanovima obavljaju skraene namaze. Da li moete dati pojanjenje na ovo moje pitanje? Odgovor: Ukoliko nisu u svom osnovnom vatanu i nemaju namjeru ostati u tom mjestu zauvijek, bez namjere da se u njemu zadre deset dana namaz im je putniki. Primjeri u kojima je putnik klanjao potpun namaz 1. nije znao da kao putnik mora klanjati skraen namaz, namazi koje je obavio su ispravni. 2. zna pravilo putovanja, ali neke pojedinosti nije znao, ili nije znao da je putnik, namaze koje je obavio mora ponoviti. Primjeri za onog ko nije putnik, a klanjao je skraene namaze
198
ovjek koji mora obavljati potpune namaze, ako ih je obavljao skraene, u svakom sluaju obavljeni namazi su neispravni. 1. Mjesta u kojima je namaz na nau volju, tj. u njima putnik moe svoj namaz obaviti ili potpuno ili skraeno: o Mesdidul-haram, o Poslanikova damija, o Kufska damija, o Harem Imama Husejna, a. s.,
Naklanjavanje namaza Naklanjavanje dnevnih namaza koje se propustilo obaviti u svome vremenu, osim dume namaza, obavezno je (vadib) bilo da su proputeni namjerno ili nenamjerno, iz neznanja ili zbog toga to je prespavano cijelo namasko vrijeme, ili zbog neeg drugog. Isti je sluaj sa namazom koji zbog nepostojanja uvjeta ili djela koji, ako se izostave, namaz se rauna pokvarenim i on se, dakle, mora naklanjati. Naklanjavanje namaza za ovjeka koji je bio nevjernik pa primio islam iz doba nevjerstva nije obaveza, nasuprot onome koji je bio vjernik pa postao nevjernik, a zatim se pokajao on mora naklanjati proputene namaze. 1. U dva sluaja vadib je naklanjati namaz:
199
o kada vadib namaz nije obavljen u svoje vrijeme, o kada nakon namaskog vremena shvatimo da obavljeni namaz nije ispravno obavljen. 2. ovjek koji je duan naklanjati namaz ne smije prilikom naklanjavanja vriti bilo kakvu vrstu uproavanja, ali nije vadib da ga odmah naklanja. 3. Razliiti aspekti u vezi s naklanjavanjem namaza: o zna da nema nita naklanjati nema nikakve obaveze, o sumnja da li ima neto za naklanjati nema nikakve obaveze, o pretpostavlja da je duan naklanjati namaz ili da su neki namazi neispravni, mustehab je da iz predostronosti naklanja taj namaz. o zna da je duan naklanjati namaz, ali ne zna taan broj naprimjer ne zna da li je 4 ili 5 namaza duan, dovoljno je da naklanja manji broj namaza. o zaboravljen je broj namaza koji se moraju naklanjati ako naklanja manji broj, dovoljno je, o zna broj namaza mora ih naklanjati. 4. Naklanjavanje dnevnih namaza nije potrebno izvriti po redoslijedu. Ukoliko jednog dana nismo klanjali ikindiju a sutradan podne-namaz, nije potrebno da prvo naklanjamo ikindiju pa zatim podne. Meutim, ukoliko imamo za naklanjati dva namaza koji se moraju obavljati po redoslijedu kada se obavljaju
200
pravovremeno, poput podne i ikindije namaza u istom danu, ukoliko bi ih propustili jednoga dana, moramo ih naklanjati po redoslijedu. 5. Namaz se moe naklanjati i uz demat, bilo da demat obavlja redovni namaz ili da i oni naklanjavaju, i nije potrebno da se njihovi namazi poklapaju sa naim naklanjavanjem. Sukladno tome, moemo naklanjati sabah sa dematom koji klanja podne ili ikindiju namaz. 6. Ako putnik koji mora obavljati skraene namaze na putu ostane duan neke namaze, kao to su podne ili ikindija namaz, mora ih naklanjati skraene, pa makar ih naklanjavao kod kue, nakon povratka. 7. Na putovanju se ne moe postiti, pa ak ni napoavati, ali se namaz moe naklanjavati i na putu. 8. Ako na putovanju elimo naklanjati namaze koje smo propustili kod kue, etvororekatni namaz moramo naklanjati kao etvororekatni. 9. Namaz se moe naklanjati u svako vrijeme, tj. sabah moemo, ako hoemo, naklanjati ili u podnevskom, ili u ikindijskom, ili u akamskom vremenu. Pitanje: ovjek je 2 ili 3 dana bio bez svijesti. Normalno, u takvom stanju namazi su ostali neobavljeni. Da li je duan naklanjati namaze proputene u tom stanju? Odgovor: Ako je sve vrijeme bio bez svijesti i ako samog sebe svojom rukom nije doveo u to stanje, nije duan naklanjati.
201
Naklanjavanje oevih namaza 1. Dok je ovjek iv, pa makar bio i nemoan da obavlja namaze, drugi ljudi ne mogu naklanjavati umjesto njega. 2. Nakon oeve smrti, namazi i post koje nije obavio prelaze u strogu dunost na njegovog najstarijeg sina, koji ih mora nadoknaditi, a mustehab mu je da nadoknadi proputene namaze i post za svoju majku. 3. Razne situacije u vezi sa naklanjavanjem oevih namaza: a. zna da mu je otac propustio odreene namaze: o zna broj proputenih namaza mora ih obaviti, o ne zna broj ako obavi manji broj, dovoljno je, o sumnja da li je otac sam nadoknadio ili ne u skladu sa obaveznom predostronou, mora naklanjati. 4. Ukoliko sin eli naklanjati oeve ili majine namaze, mora to raditi u skladu sa svojom dunou tako to e, naprimjer, na sabahu, akamu i jaciji uiti naglas. 5. Ako bi najstariji sin umro prije nego nadoknadi oeve ili majine namaze, sljedei sin nema nikakve obaveze po ovom pitanju.
202
NAMAZ U DEMATU Rekao je Muhammed, s. a. v. a. : Jedan ovjekov namaz u dematu vredniji je od etrdeset godina namaza u njegovoj kui. Upitali su ga: O Poslanie!
203
Je li namazi jednoga dana? On ree: Ne, ve jedan namaz. 18 Jedinstvo islamskog umeta tema je kojoj islam pridaje veliki znaaj. S ciljem ouvanja i nastavka jedinstva islam ima posebne programe od kojih je jedan i namaz u dematu. Znaaj namaza u dematu Pored toga to se u brojnim rivajetima za namaz obavljen u dematu obeava velika nagrada, obratimo li panju na neka od fikhskih pravila u vezi s tim ibadetom, moemo zapaziti koliko je panje posveeno ovoj vjerskoj instituciji. Evo nekih od njih: 1. Mustehab je da se vadib namazi, posebno dnevni, obavljaju u dematu. 2. Uestvovanje u dematu je za svakog vjernika mustehab, a posebno za one koji se nalaze u blizini damije. 3. Mustehab je da ovjek saeka da bi obavio namaz u dematu. 4. Bez obzira to ne bi bio obavljen u prvo vrijeme, namaz u dematu je bolji od namaza koji se obavi u prvo vrijeme, ali pojedinano. 5. Ukoliko bismo u dematu brzo klanjali namaz, to je bolje od namaza koji se odulji, ali se obavi nasamo. 6. Nije dostojno da ovjek bezrazlono ne odlazi u demat.
18
Mustedrekul-vesail, tom VI, str. 466.
204
7. Nije dozvoljeno ne uestvovati u dematskim namazima zbog nepotivanja demata. 8. Kada pone namaz u dematu, mustehab je da onaj koji je taj namaz obavio pojedinano pristupi i obavi ga ponovo, u dematu. 9. Imam i dematlija koji su namaz obavili u dematu mogu isti namaz obaviti ponovo u dematu, s tim da drugi demat i dematlije ne budu isti ljudi iz prvog demata. Pitanje: Da li ovjek koji, kada je u dematu, nije u mogunosti da se dovoljno usredsredi, moe iz tog razloga namaz obavljati u kui jer mu je tamo bolja koncentracija? Odgovor: Nema problema, ali je demat bolji. Uvjeti namaza u dematu Kada se poinje sa namazom u dematu, mora se pridravati sljedeih pravila: i. da dematlija ne stoji ispred imama; shodno obaveznoj predostronosti, treba stajati malo iza njega, ii. da mjesto imama ne bude vie od mjesta dematlija, iii. ne smije biti veliki razmak izmeu imama i demata, kao ni izmeu safova,
205
iv. ne smije biti prepreke, poput zida ili zavjese, izmeu imama i demata, ali postaviti zavjesu izmeu mukaraca i ena ne predstavlja smetnju. Objanjenje: Dematlije sa imamom moraju biti povezane ili direktno, tako da izmeu imama i dematlija ne bude razmaka veeg od jednog koraka, odnosno da od mjesta gdje dematlija sputa elo na seddu do mjesta gdje stoji imam ne bude vei razmak od jednog koraka, ili, pak, indirektno da dematlije koje stoje direktno ispred ili lijevo i desno od klanjaa; zdovoljavaju dva uvjeta: 1. izmeu klanjaa i safa ispred, ili dematlije sa strane, ne smije biti razmak vei od jednog koraka, 2. ukoliko stoji u prvom safu, ispred njega ne smije biti bilo ta to onemoguava vizuelni kontakt sa imamom. Usljed toga, ukoliko se imam nalazi u mihrabu (ako je mihrab ukopan u zidu) pa klanjai koji se nalaze u prvom safu, ali sa lijeve ili desne strane mihraba tako da im se vizuelnom kontaktu sa imamom isprijeio zub zida koji predstavlja mihrab i sa tog mjesta ne vide imama, ne mogu zanijetiti da klanjaju za imamom, a ukoliko nema prepreke, ali se zbog duine safa ne moe vidjeti imam, nema problema. Ukoliko klanja stoji u jednom od sljedeih safova, izmeu njega i safa ispred ne smije biti prepreke zbog koje ne bi mogao vidjeti imama, pa tako, ako bi se zbog brojnosti i izvan damije oformio demat, osobe koje stoje ispred ulaza i vide one ispred, kao i oni iza njih koji njih vide imaju
206
ispravan namaz, ali je klanjaima koji stoje sa strana pa ne vide nikoga, ak ni jednu osobu iz safa ispred, namaz neispravan. Pitanje: Ako dematlije stoje na spratu damije, bilo ene ili mukarci, da li zid (ograda) visine pola metra, koji stoji kao zatita utjee na ispravnost namaza? Odgovor: Ne utjee. Uvjeti za imama Imam mora ispunjavati sljedee uvjete: i. punoljetnost i razumnost, ii. pravednost, iii. da bude mukarac, iv. da ispravno obavlja namaz, v. da ne bude sahibi-uzur, 19 vi. da zbog odreenog razloga ne klanja u neistoj odjei, vii. da ne boluje od suice ili lepre. Mes'ela ovjeku koji klanja stojei ne moe biti imam osoba koja obavlja namaz sjedei ili leei. Pitanje:
19
ovjek koji ne moe kontrolirati izlaz urina ili izmeta.
207
Da li ovjek moe obavljati namaz za imamom od kojeg bolje ui Kur'an? Odgovor: Ispravno je za njim obavljati namaz.
Namazi i neke okolnosti u kojima je demat ispravan Namaz imama 1 redovni dnevni Namaz dematlije redovni dnevni Objanjenje
Bilo koji dnevni namaz moe se klanjati za bilo kojim drugim, npr. klanjati podnenamaz kada demat klanja ikindiju.
2 naklanja naklanja Bez obzira na razliku u vanje vanje naklanjavanju moe se zadnevnih dnevnih nijetiti demat, npr. imam naklanjava podne a dematlija ikindiju. 3 redovni dnevni naklanja Bilo koji namaz moe se vanje naklanjati uz bilo koji redovni dnevnih kao sabah-namaz uz podnenamaz u dematu. Bilo koji da bude, bez obzira
4 naklanja redovni
208
vanje dnevnih 5 ajat
dnevni ajat
na razliku. Moe, bez obzira na razliku, npr. imam klanja namaz zbog zemljotresa, a dematlija zbog pomraenja Sunca. Sa nadom u sevab, u vrijeme skrivenosti Imama Mehdija, a. s., ne predstavlja problem. Ispravno je, ali je mekruh, tj. ima manje sevaba.
6 bajrami
bajrami
7 potpuni 8 putniki
putniki potpuni
9 denaza denaza Ispravan je. Mes'ela Ukoliko bi imam naklanjavao namaz za sebe ili za drugoga i to naklanjavanje bude iz sigurnosti a ne iz predostronosti, moe se za njim zanijetiti, ali ako naklanjava iz predostronosti, tada se za njim ne moe zanijetiti.
Namazi i neke okolnosti u kojima namaz u dematu nije ispravan

209
1. Mustehab namazi, osim namaza za kiu, ili vadib namazi koji su postali mustehabi, poput bajram-namaza u vrijeme skrivenosti Imama Mehdija, a. s., koji, ako se obave u dematu sa nadom u nagradu, nisu neispravni. 2. Nijedan dnevni namaz ne moe se klanjati uz namaze ajat, denazu i namaz iz predostronosti, kao to ni obratno nije ispravno. 3. Sporna je ispravnost tavaf-namaza u dematu. 4. Ako ovjek ne zna da li je namaz koji imam klanja mustehab ili vadib, ne moe za njim zanijetiti. Pitanje: Da li, osim na haddu, iije mogu obavljati namaz u dematu koji predvodi imam sunija? Odgovor: Mogu. Razne prilike za prispijevanje u demat 1. Prvi rekat: o U toku kiraeta dematlija ne ui Fatihu ni sure; ostale namaske radnje obavlja za imamom. o Na ruku'u ruku' i ostale radnje obavlja za imamom. 2. Drugi rekat: o U toku kiraeta dematlija ne ui ni Fatihu ni suru i sa imamom obavlja kunut, ruku' i sedde, a kada imam ui teehhud, shodno obaveznoj predostronosti, ostaje u polusjedeem stavu tako to e se objema rukama
210
osloniti o zemlju. Uit e teehhud, s tim da, ako je namaz od dva rekata, ne ui selame, ve nakon selama kojeg donese imam ustane i klanja jo jedan rekat, a ako namaz ima 3 ili 4 rekata, na treem imamovom a drugom svom rekatu ui Fatihu i suru, bez obzira to imam ui tesbihate, a ako imam ode na ruku' a on je tek prouio Fatihu, nee uiti suru niti kunut, ve e i on obaviti ruku' za imamom. Kada imam obavi sedde treeg rekata i ustane na etvrti, on e ostati na teehhudu, nakon ega ustaje i ui ono to treba na svom treem rekatu, a kada imam sjedne radi teehhuda i selama, on je u polusjedeem poloaju i eka dok imam preda selam. Tada ustaje i obavlja svoj etvrti rekat. o Na ruku'u ruku' obavlja sa imamom, a ostatak namaza obavlja redom kako je to objanjeno. o Na kunutu kunut obavlja sa imamom, a ostatak namaza kako je ve objanjeno. 3. Trei rekat: o U toku Fatihe ili tesbihata ukoliko zna da ima vremena prouiti Fatihu i suru ili samo Fatihu, moe pristati za imamom i treba prouiti to to moe, a ako zna da nema vremena, shodno obaveznoj predostronosti, mora priekati da imam ode na ruku' pa tek tada da se ukljui u namaz.
211
o Na ruku'u ukoliko stigne na ruku', to mu se rauna u prvi rekat, a ostatak namaza obavlja na nain kako je to ve objanjeno. 4. etvrti rekat: o U toku Fatihe ili tesbihata pravilo pristupanja je poput pristizanja na trei rekat, s tim da kada imam sjedne radi teehhuda i selama, klanja moe ili ostati u polusjedeem poloaju i ekati selam pa da zavri do kraja svoj namaz, ili odmah ustati i zavriti svoj namaz. o Na ruku'u ruku' i sedde treba obaviti za imamom i to se rauna kao prvi rekat. Ostatak namaza obavit e na nain kako je to ve objanjeno. Obaveze dematlije u namazu: 1. Tekbiretul-ihram se ne smije prouiti prije imama, ve je obavezna predostronost da prije negoli imam proui tekbir on svoj ne izgovara. 2. Treba uiti sve osim Fatihe i sure, ali kada se imam nalazi na 3. i 4. rekatu, a dematlija na 1. i 2, tada je obavezan uiti Fatihu i suru.
Pravilo o praenju imama:

212
1. U uenju poput Fatihe, sure, zikra i teehhuda, bilo da proui prije ili nakon imama, nema smetnje, osim kako je reeno kod poetnog tekbira. 2. U radnjama poput ruku'a, dizanja sa sedde i dr., prije imama nije dozvoljeno. Zato, ako namjerno prije imama ode na ruku', ili se sa ruku'a vrati, ili uini seddu, poinio je grijeh, mada je namaz ispravan. Meutim, kanjenje, ukoliko nije veliko, ne predstavlja problem. Mes'ele 1. Ako prispijevamo na namaz u trenutku ruku'a, mogue je da se zateknemo u jednoj od sljedeih situacija: i. stii prikljuiti se prije zavretka ruku'a namaz u dematu je ispravan. ii. u trenutku stizanja na ruku' imam je zavrio zikr, ali je jo u tom poloaju namaz u dematu je ispravan. iii. prikljuiti se u tom trenutku i otii na ruku', ali ne stii na ruku' imama namaz je ispravan, ali kao pojedinaan. Postupci klanjaa za nenamjerne radnje prije imama: i. ode na ruku' vadib je da se vrati i da u dematu obavi ruku', ii. ustane sa ruku'a ukoliko je imam jo na ruku'u, mora se vratiti pa se sa njim dii sa ruku'a. U
213
ovom sluaju, mada je nainjen ruku' (rukn) vie, namaz je ispravan. iii. uini seddu vadib je da se vrati sa sedde i obavi je istovremeno sa imamom. iv. digne glavu sa sedde mora se vratiti na seddu. Pravila namaza u dematu 1. Ako je mjesto na kojem dematlija obavlja namaz uzdignutije od mjesta gdje stoji imam, ako je ta razlika normalna, tad nema problema, npr. ako je imam na svom normalnom mjestu u mihrabu a dematlija na terasi damije. Meutim, ako bi se dematlija nalazio na nekom spratu u viespratnici, demat ne bi bio uredu. 2. Ako bi u safu izmeu dematlija stalo maloljetno dijete, ali ono koje zna razlikovati dobro od zla: i. ako se zna da je sposobno obaviti ispravan namaz moe se zanijetiti za imamom. ii. ako znamo da mu namaz nije ispravan zbog razmaka koje dijete pravi izmeu dva klanjaa, onaj koji je udaljeniji od imama ne moe na tom mjestu zanijetiti za imamom. iii. ako ne znamo da li mu je namaz ispravan ili ne moe se zanijetiti za imamom. 3. Nakon poetnog tekbira izgovorenog od strane imama, ako klanja vidi da se u safu ispred njega spremaju za namaz, tj. uskoro e izgovoriti tekbir, moe izgovoriti poetni tekbir.
214
4. Ako je cio saf zavrio svoj namaz (npr. putniki) ili svi zanijete pojedinaan namaz, onima koji su u safu iza njih, ukoliko je razmak manji od jednog veeg koraka, namaz im je i dalje u dematu, ali ako ima vie od jednog koraka (tj. 1 metra), namaz im je pojedinaan. 5. Ako imam stoji a dematlija kasni na namaz, ali ne zna na koji je rekat stigao, treba zanijetiti i mora prouiti i Fatihu i suru (kurbeten ilallah), pa ako bi se ispostavilo da je stigao na prvi ili drugi rekat, namaz bi mu bio ispravan. Neki od mustehaba i mekruha u vezi sa dematom 1. Mustehab je da imam stoji u sredini safa, a iza njega u prvom safu ueni, poteni i bogobojazni vjernici. 2. Mustehab je da safovi budu lijepo poredani, i da u safovima izmeu klanjaa nema razmaka. 3. Mustehab je da nakon rijei K 4. 5. ad kametis-salah klanjai ustanu na noge. 6. Mustehab je da imam ima obzira ako ima iznemoglih klanjaa, te da puno ne uri, da bi oni mogli stii obaviti ta trebaju, i da ne otee kunut, ruku' ili sedde, osim ako zna da svi klanjai u dematu to vole. 7. Ako u safovima ima mjesta, mekruh je da klanja stoji sam.
215
8. Mekruh je da klanja svoj zikr tako glasno izgovara da bi ga mogao uti imam.
DUMA NAMAZ O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i poite da namaz obavite, to vam je bolje, neka znate. (El-Dumu'a, 9) Jedan od sedminih skupova koje vjernici obavljaju jeste duma namaz i klanja u petak umjesto podnenamaza moe obaviti dumu. Bitnost dume namaza Imam Homeini, quddise sirruhu, u vezi s bitnou dume namaza kae: Duma namaz i njene dvije hutbe jeste, poput hadda i bajram-namaza, velika muslimanska sveanost. Ali naalost, muslimani su zanemarili, zaboravili i neobavijeteni su u vezi sa vanom politikom obavezom ovoga ibadeta. Sve to u situaciji kada je potrebno samo malo panje i obavijetenosti o dravnim, politkim, drutvenim i privrednim propisima islama pa da se zna da je islam vjera politike i ovjek
216
koji odvaja politku od vjere jeste neznalica koja niti poznaje islam, niti politiku. 20 ta sainjava dumu namaz? Vadibi Duma namaz, poput sabah-namaza, ima dva rekata, ali ima i dvije hutbe koje imam odrava prije namaza. Mustehabi 1. Uiti Fatihu i suru naglas (imam), 2. na prvom rekatu uiti suru Dumu'a, 3. na drugom rekatu uiti suru Munafikun, 4. uenje dvaju kunuta, na prvom rekatu prije ruku'a, a na drugom nakon ruku'a. Uvjeti za dumu namaz 1. Svi uvjeti koji su potrebni za dematski namaz potrebni su i za dumu, naprimjer povezanost safova itd. 2. Mora se klanjati u dematu a pojedinano nije ispravna. 3. Da bi bila obavljena, minimum prisutnih mora biti pet osoba, tj. imam i etverica dematlija. 4. Izmeu dviju damija u kojima se obavlja duma namaz potrebna je minimalna udaljenost od 6 km.
20
Tahrirul-wasileh, str. 234, mes. 9.
217
Dunosti imama prilikom obavljanja dume namaza 1. Hutbe mora obavljati stojei, 2. Shodno obaveznoj predostronosti, mora vaziti glasno, tako da ga sve dematlije uju. Moe koristiti razglasne ureaje. 3. Mora malo sjesti izmeu dviju hutbi. 4. Mustehab je : a. da ima amamu (ahmediju) na glavi, b. da obue najistiju odjeu i da se namirie, c. na poetku hutbe nazvati selam prisutnima, d. da se okrene prema dematu, e. da se jednom rukom osloni o tap ili ma, f. da prilikom odravanja hutbi takoer bude sa taharetom. Sadraj hutbi Prva hutba: i. zahvaliti i veliati Allaha, ii. shodno obaveznoj predostronosti, salavat na Poslanika i Ehli-bejt, iii. uputiti ljude na bogobojaznost, iv. prouiti kratku suru. Druga hutba: i. zahvaljivati i veliati Allaha,
218
donijeti
ii. donijeti salavat na Poslanika i Ehli-bejt, iii. shodno obaveznoj predostronosti, pozivati ljude na bogobojaznost, iv. shodno obaveznoj predostronosti, prouiti kratku suru, v. shodno obaveznoj predostronosti, donijeti selam na Imame Ehli-bejta i traiti oprosta za vjernice i vjernike. Ono o emu je lijepo govoriti i. o onome to je muslimanu potrebno na Ovom svijetu i Ahiretu, ii.obavijestiti demat o onome to se dogaa u svijetu, ta moe tetiti ili koristiti muslimanima, iii.govoriti o politikim pitanjima i interesima zajednikog ivota, i o tome ta utjee na slobodu vjernika, kao i o nainu ponaanja sa pripadnicima drugih vjera i naroda, iv.obavijestiti muslimane o politikim i ekonomskim uplitanjima imperijalistikih vlada koja za cilj imaju postizanje linih interesa. Odlike imama dume namaza Poeljno je da se imam dume odlikuje sljedeim vrlinama:
219
1. da bude dobar govornik iji je govor ist od nerazumnih izraza i da njegova poruka bude dostupna svakome, 2. da bude upoznat sa onim to se dogaa muslimanima svijeta, a posebno sa dogaajima svoje zemlje, 3. da poznaje koristi islama i muslimana, 4. da bude odvaan i da ga niiji prijekori ne skrenu sa Boijeg puta, 5. da bude otvoren u iskazivanju istine i opovrgavanju neistina, 6. da se pridrava onoga to je razlog jaeg dojma prilikom izlaganja materije, naprimjer: o da uvijek odrava izgled i ponaanje dobrih ljudi, o da se dri sklada izmeu rijei i dijela, o da se kloni onoga to moe biti razlogom kritiziranja ili ismijavanja njegovog govora, i ak da se kloni toga da previe pria i da se puno ali, o da sve ovo to je nabrojano bude samo u ime Boga, a ne iz elje za poloajem i ljubavi za dunjalukom. Pitanje: Da li je pokueno prisustvovanje ena na duma namazima? Odgovor:
220
Nije pokueno, tavie, u odreenim prilikama je i poeljno. Dunosti klanjaa dume namaza 1. sukladno obaveznoj predostronosti, mora sluati hutbe, 2. sukladno preporuenoj predostronosti, treba izbjegavati priu, a ukoliko prianje uzrokuje da nema koristi od hutbi, ili da ih uope ne slua, vadib je ne priati, 3. sukladno preporuenoj predostronosti, klanjai trebaju biti okrenuti prema hatibu i da ne gledaju nastranu vie nego je to dozvoljeno u namazu. Namaz ajat Iz skupine vadib namaza je i namaz Ajat, koji postaje obavezan u sluaju nekih elementarnih nepogoda i drugih pojava, poput: 1. zemljotresa, 2. pomraenja Sunca, 3. pomraenja Mjeseca (ak i ako ove pojave ne izazivaju strah u ljudima), 4. grmljavine, utih, crvenih i crnih vjetrova21 i slinih pojava, ukoliko se veina ljudi toga plai. Nain obavljanja namaza ajat
21
Rije je o vjetrovima prilikom kojih se vrijeme pomrai i izaziva u ljudima strah. (Prim. prev. )
221
1. Namaz ima dva rekata, a na svakom po pet ruku'a, 2. prije svakog ruku'a treba prouiti Fatihu i po jednu suru. To znai da, ukoliko ovako inimo, na dva rekata prouimo deset Fatiha i deset sura, ali jedna sura se moe podijeliti na pet dijelova i svaki dio prije ruku'a prouiti, to znai da, primijenimo li ovaj nain, na dva rekata prouimo dvije Fatihe i dvije sure. 1. Praktini prikaz podjele sure Ihlas na pet dijelova: 2. prvi rekat: o Fatiha i bismillahir-rahmanir-rahim ruku' o kul huvallahu ehad ruku' o allahus-samed ruku' o lem jelid we lem juled ruku' o we lem jekullehu kufuwen ehad ruku' 3. Drugi rekat: obavlja se poput prvog rekata, potom teehhud i selam. Pravila ajat namaza 1. Ukoliko bi se samo u jednom gradu dogodilo ono to uzrokuje da ovaj namaz bude vadib, namaz je vadib za stanovnike tog mjesta, dok za one koji su u drugim mjestima nema obaveze da obavljaju namaz Ajat. 2. Ukoliko na jednom rekatu uimo pet Fatiha i pet sura, isto to ne moramo uiti i na drugom rekatu, ve moemo prouiti Fatihu i podijeliti suru na pet dijelova.
222
3. Mustehab je da se prije drugog, evrtog, estog, osmog i desetog ruku'a proui kunut, a ukoliko bismo ga prouili samo prije desetog ruku'a, bilo bi dovoljno. 4. Svaki ruku' zasebno predstavlja jedan rukn, pa ako bismo, nenamjerno ili namjerno, ispustili ili uradili vie nego to treba, namaz bi bio pokvaren. 5. Ovaj namaz moe se obaviti u dematu. U tom sluaju Fatihe i sure ui samo imam. Mustehab namazi 1. Za mustehab namaz kae se da je nafila. 2. Ovakvih namaza ima veliki broj, a mi nemamo namjeru da ih sve obuhvatimo, no spomenut emo one koji su vaniji. Gufejle Ovaj namaz obavlja se nakon akam-namaza, a ima dva rekata. Na prvom se nakon Fatihe umjesto sure ui ajet: We zen-nuni iz zehebe mugadiben fezanne ellennakdire 'alejhi, fe nada fiz-zulumati ella ilahe illa ente subhaneke inni kuntu minez-zalimin, festedebna lehu we neddejnahu minel-gammi we kezalike nundilmu'minin; a na drugom rekatu se nakon Fatihe ui sljedei ajet : We indehu mefatihul-gajbi la ja'lemuha illa hu, we ja'lemu ma fil-berri wel-bahr, we ma teskutu min werekatin illa ja'lemuha, we la habbetin fi zulumatil-erdi we la ratbin we la jabisin illa fi kitabin mubin. Na kunutu se ui sljedea dova: Allahumme inni es'eluke bi mefatihil-gajbilleti la ja'lemuha illa ente en tusallije 'ala Muhammedin we ali
223
Muhammed we en tagfire li zunubi, Allahumme ente welijju ni'meti wel-kadiru 'ala talibeti ta'lemu hadeti fe es'eluke bi hakki Muhammedin we ali Muhammedin alejhi we alejhimus-selamu lemma kadajteha li. Nafile (sunneti) dnevnih namaza Naziv namaza Sabah Broj rekata nafile dva rekata Vrijeme obavljanja
Prije vadiba, a iz predostronosti ne klanjati ga prije prvog svitanja. Prije vadiba, i to od ezana pa dok sjena predmeta ne dostigne dvije sedmine njegove duine. Prije vadiba do vremena kada sjenka predmeta dostigne etiri sedmine njegove duine. Poslije vadiba, do vremena kada se izgubi crvenilo na zapadu. Nakon vadiba pa do
Podne
4 namaza od po 2 rekata (8 rekata)
4 namaza od Ikindija po 2 rekata (8 rekata)
Akam
2 namaza od po 2 rekata (4 rekata) 2 rekata
Jacija
224
sjedei22
pola noi.
Sedamnaest rekata dnevnih vadib namaza, osim petkom i na putovanju, ima 23 rekata nafila. Kada se tom broju doda 11 rekata nonog namaza, to ukupno iznosi 34 rekata, tj. dvostruko vie od broja vadib namaza. Dvije mes'ele 1. Petkom se na 16 rekata nafile podneva i ikindije namaza dodaju jo etiri rekata. 2. Musafir ne treba klanjati nafile podne i ikindije namaza, ali nafilu jacije moe, s nijjetom da je moda poeljno (s namjerom reda'a). Noni namaz Ovaj namaz ima 11 rekata, a klanja se sljedeim redoslijedom: i. 2 rekata sa nijjetom nonog namaza ii. 2 rekata sa nijjetom nonog namaza iii. 2 rekata sa nijjetom nonog namaza iv. 2 rekata sa nijjetom nonog namaza v. 2 rekata sa nijjetom ef'-namaza vi. 1 rekat sa nijjetom witr-namaza Vrijeme nonog namaza
22
Ovaj se namaz zove vutejre i u skladu sa obaveznom predostronou klanja se sjedei.
225
1. Vrijeme ovog namaza je od ponoi pa do ezana sabah-namaza, a bolje je to blie sabah-namazu. 2. Musafir i ovjek kojem je teko da ovu nafilu obavi nakon ponoi mogu to uiniti poetkom noi. Bajram-namaz Prilikom Ramazanskog i Kurbanskog bajrama mustehab je da se obavi Bajram-namaz. Vrijeme Bajram-namaza 1. Vrijeme Bajram-namaza je od izlaska Sunca do podne. 2. Mustehab je kurbanski bajram-namaz obaviti nakon izlaska Sunca. 3. Mustehab je prilikom ramazanskog bajrama nakon izlaska Sunca iftariti, podijeliti zekatul-fitr, pa zatim obaviti namaz. Nain obavljanja Bajram-namaza 1. Oba Bajram-namaza imaju po dva rekata, devet kunuta, a obavljaju se na sljedei nain: a. na prvom rekatu nakon Fatihe i sure treba izgovoriti pet tekbira, a nakon svakog tekbira prouiti po jedan kunut. Nakon petog kunuta, treba prouiti jo jedan tekbir, obaviti ruku' i dvije sedde, b. na drugom rekatu nakon Fatihe i sure izgovoriti 4 tekbira, a nakon svakog tekbira prouiti po jedan kunut, pa poslije etvrtog
226
kunuta izgovoriti tekbir, obaviti ruku', dvije sedde, teehhud i selam. c. Na kunutima bajram-namaza dovoljno je prouiti bilo koji zikr ili dovu, ali je bolje sa nadom u veu nagradu prouiti dovu koja je preporuena u Mefatihul-dinanu. Opa pravila 1. Svi mustehab namazi imaju po dva rekata, osim vitra i a'rabi-namaza. 2. Nijedan mustehab namaz nema ikamet ili ezan. 3. Ni na jednom mustehab namazu nije potrebno uiti suru nakon Fatihe, osim ako je uenje odreene sure propisano u rivajetima. Pitanja i odgovori u vezi sa namazom Na pitanja odgovara vjerski voa, Ajatollah Hamenei, koji je osim toga i mrda' taqlid. Pitanje: Na emu se temelji raunanje namaskih vremena kod iija? Kao to znate, braa sunije smatraju da, ako se ue u jacijsko vrijeme, to postaje razlogom naklanjavanja akam-namaza, a isto tako u vezi s podnevom i ikindijom. Takoer, po sunijskom ahkamu, ako imam zanijeti jaciju namaz, klanja nema pravo obavljati akam, kako bi iskoristio priliku da oba namaza klanja u isto vrijeme.
227
Odgovor: Temelji se na kur'anskim ajetima i praksi Boijeg Poslanika, kao i na rivajetima koji govore o dozvoljenosti spajanja namaza, sa napomenom da se i kod sunija prenose rivajeti koji govore o mogunosti obavljanja dvaju namaza spojenih u jednom namaskom vremenu. Pitanje: S obzirom da je kraj ikindijskog vremena akam (magrib), a kraj podnevskog vakta je skori akam, tj. toliko vremena da se moe obaviti ikindija namaz, elim pitati ta znai fikhski termin magrib, tj. akam? Da li je to zalazak Sunca ili vrijeme kada se ui ezan za akamnamaz, po raunanju svoga lokalnog vremena? Odgovor: Ne znai zalazak Sunca, ve je magrib upravo vrijeme kada se ui ezan, tj. kada nestane crvenila na istonom horizontu, i tada je kraj ikindijskog a poetak akamskog vremena. Pitanje: Koliko od namaza mora biti obavljeno u svom vremenu da bi se raunalo da je obavljen navrijeme? Kakvu presudu ima sumnja u vezi s tim da li smo stigli ili ne? Odgovor: Dovoljno je stii jedan rekat obaviti u svom vremenu da se rauna da je navrijeme, a ukoliko sumnjate da li
228
imate vremena da stignete obaviti taj jedan rekat, potrebno je da namaz obavite sa nakanom ma fi elzeme, i da ne nijetite ni eda ni kaza.
Pitanje: Da li je ispravan namaz onome ko prvo obavi namaz koji slijedi iza onoga kojeg je trebao prvo obaviti, naprimjer, da jaciju klanja prije akama? Odgovor: Ukoliko se to desi grekom ili iz zaborava pa do kraja namaza uope ne bude uoena ta greka, tada ispravnost namaza nije u pitanju. Ali, ako je to namjerno uinjeno, tada je namaz neispravan. Pitanje: Da li je dozvoljeno baviti se sportom u mahalskoj damiji, da li je dozvoljeno da se u njoj spava i kakva je presuda u vezi s ovim pitanjem u ostalim gradskim damijama? Odgovor: Damija nije sportska dvorana, a spavati u njoj je mekruh. Pitanje:
229
Da li je uope dozvoljen ulazak nevjernika u damije, pa i ako bi to bilo radi obilaska, zbog historijske vrijednosti? Odgovor: Njihov ulazak, po sebi, nema prepreke, osim u Mesdidul-haram i Poslanikovu damiju, izuzev u sluaju da njihov ulazak moe biti popraen prljanjem damije, ili obeaivanjem njene svetosti, ili ako je ta osoba dunub, to je u ovom sluaju zabranjeno. Pitanje: Ako bi neka osoba zanoila u damiji, pa u snu doivjela poluciju, dakle postala dunub, a pored toga da bude u situaciji da ne moe napustiti damiju, ta joj je initi? Odgovor: Ako ne bi bila u mogunosti izai iz damije i otii na neko drugo mjesto, u tom sluaju mora odmah obaviti tejemum, da bi daljnje zadravanje u damiji bilo dozvoljeno za nju. Pitanje: Ako sumnjamo u to da li nam je odjea neista, da li su namazi koje smo u njoj ve obavili neispravni? Odgovor: Odjea za koju se sumnja da je neista dri se za istu i namaz je u njoj ispravan.
230
Pitanje: Kakvo je islamsko gledite po pitanju noenja zlatnog prstena od strane mukarca, posebno za vrijeme namaza? Odgovor: Mukarcu nije dozvoljeno da nosi zlatan prsten, a namaz sa njim je neispravan. Pitanje: Da li smeta ako se zlato ne nosi radi uljepavanja i radi pokazivanja pred ljudima? Odgovor: Za mukarca je strogo zabranjeno (haram) nositi zlato, bez obzira to nije radi ukraavanja ili se krije od pogleda drugih. Pitanje: Moe se primijetiti da se u nekim restoranima slatkii serviraju u srebrnim posudama. Da li jedenje takve hrane spada pod kategoriju konzumiranja iz srebrnog posua i kakva je presuda po tom pitanju? Odgovor: Uzimanje hrane iz srebrnog posua sa nakanom da se pojede je haram. Pitanje: Koji je namaz u kojem se ne ui naglas? Odgovor: Mukarac je obavezan da na sabahu, akamu i jaciji namazu Fatihu i suru ui naglas.
231
Pitanje: Da li se sve ono to se na namazu treba uiti mora uiti na arapskom jeziku i da li je ispravan namaz ako se arapske rijei ne izgovaraju pravilno? Odgovor: Vadib je da svaki zikr, sura i ostalo to se ui na namazu bude ueno ispravno na arapskom jeziku. A ako klanja ne zna izgovarati pravilno, vadib je da naui, a ako je nemoan da naui, onda ima ispriku. Pitanje: Da li se rauna prouenim u namazu ono to se ui u sebi, a da se ne izgovara, tj. ui se u mislima? Odgovor: Ne, to se ne smatra kiraetom. Nije dozvoljeno uiti drugaije osim onako kako se to treba raditi. Pitanje: Da li su nearapi, koji su primili islam i nemaju nikakve veze sa arapskim jezikom, niti znaju kako se ta u namazu izgovara, duni nauiti arapski jezik radi obavljanja namaza? Odgovor: Nauiti pravilno izgovarati poetni tekbir, Fatihu, suru, teehhud i selame je vadib. Pitanje:
232
Da li je vadib iza Fatihe prouiti cijelu suru, ili je dovoljno da se proui nekoliko ajeta. U sluaju da je prva opcija vadib, da li se nakon cijele sure moe prouiti nekoliko ajeta? Odgovor: U dnevnim vadib namazima nije dozvoljeno da se ui nekoliko ajeta iz sure, ali prouiti nekoliko ajeta nakon cijele sure ne predstavlja smetnju. Pitanje: Da li smeta kada se zikr ruku'a i sedde pomijea, pa ono to se ui na ruku'u prouimo na seddi i obratno? Odgovor: Ako se taj zikr ui kao apsolutno slavljenje Allaha, ne predstavlja smetnju, pa su i sedda, i ruku', a i namaz ispravni. Pitanje: Da li smeta da se na vitr-namazu, kada se ui kunut, uputi dova na perzijskom jeziku? Odgovor: Kunut dova na persijskom ne smeta, a takoer ni dova na kunutu na bilo kojem jeziku. Pitanje: Objasnite valjanost sedde i tejemuma na cementu i mozaiku. Odgovor:
233
Sedda na njima nema problema, ali tejemum je sporan i, shodno obaveznoj predostronosti, njima se ne obavlja. Pitanje: Ako je nekom vadib naklanjati puno namaza, da li je dozvoljeno da to uini na sljedei nain: 20 puta sabah-namaz, pa 20 puta podne i ikindiju, 20 puta akam i jaciju i tako prakticirati cijelu godinu dana? Odgovor: Naklanjavanje na navedeni nain ne predstavlja problem. Pitanje: Ukoliko otac cijeli svoj ivot nije obavljao namaze, da li u tom sluaju njihovo naklanjavanje, pada na teret njegova najstarijeg sina? Odgovor: Shodno predostronosti, naklanjavanje je i u ovom sluaju vadib za najstarijeg sina. Pitanje: Da li je dozvoljeno zanijetiti za imamom ije ime ne znamo niti znamo kakav je ovjek? Odgovor: Ako smo na bilo koji nain sigurni da je poten ovjek, moe se za njim zanijetiti. Pitanje:
234
Gdje ena moe biti imam demata? Odgovor: eni je dozvoljeno da imami samo enama. Pitanje: Da li je dozvoljeno klanjati za imamom sunijom? Odgovor: Ako je to radi ouvanja islamskog jedinstva, dozvoljeno je. Pitanje: Sunije akam-namaz klanjaju prije njegova stvarnog nastupa. Prilikom hadda ili nekom drugom prilikom prisiljeni smo klanjati ovaj namaz u dematu sa njima. Da li je tada ovaj namaz ispravan? Odgovor: Nije jasno da oni klanjaju akam prije vakta, ali ako za mukellefa jo nije nastupilo vrijeme namaza, nije ispravno da prisustvuje namazu, osim u sluaju da se eli ouvati jedinstvo muslimana. Tada se moe pristupiti i taj je namaz ispravan. Pitanje: Da li je ispravno prisustvovati duma namazima u evropskim zemljama gdje je praksa da taj namaz obavljaju uenici i studenti islamskih kola. Veinom su dematlije, kao i hode, sunije, i da li je ovom prilikom
235
obaveza da se nakon dume klanja i vadib podne namaza? Odgovor: S ciljem ouvanja islamskog jedinstva nije problem uestvovati u tom namazu. Pitanje: Da li se onim hadisom koji govori o tome kako se onome ko popije alkohol namaz i post ne prima etrdeset dana mislilo na to da mu u tom vremenu nije vadib da obavlja namaz i post, ve da kada ovaj period proe, nadoknadi proputeno, ili se misli i na redovno i na naklanjavanje, ili na to da mu naklanjavanje nije vadib, ve je dovoljno da ih obavi na vrijeme, ali im je sevab manji? Odgovor: Misli se na to da je alkohol prepreka za primanje namaza i posta, a ne da biva razlogom neobaveznosti izvrenja ovih vadiba. Pitanje: Da li je na treem i etvrtom rekatu dovoljno samo jedanput prouiti tesbihat erbe'a? Odgovor: Dovoljno ih je prouiti jedanput, mada je mustehab da se proue tri puta. Pitanje:
236
Da li je sedda na mermeru ispravna? Odgovor: Da, ispravna je. Pitanje: Da li je dozvoljeno u sredini koja je veinski sunijska prilikom uea u dnevnim namazima postupati poput njih. Naprimjer, da li je dozvoljeno u tom sluaju vezati ruke, klanjati prema njihovom raunanju akamskog vremena i initi seddu na ilimu? Odgovor: Ukoliko se ovo ini s ciljem ouvanja jedinstva meu muslimanima, onda je takav namaz ispravan i dozvoljen, pa ak i ako se sedda ini na ilimu i sl. Vezanje ruku na namazu je u ovakvim sluajevima dozvoljeno ako predstavlja nunost.
POST
237
O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni. (El-Bekara, 183) Vrste posta 1. vadib, 2. haram, 3. mustehab, 4. mekruh. Vadib post a. Ramazan, b. napoavanje, c. kefare, d. istidare (napoavati u neije ime za novac), e. trei dan i'tikafa, f. zamjena za kurban na haddu (ukoliko hadija ne moe zaklati kurban, mora umjesto toga tri dana postiti na haddu i sedam dana po povratku kui), g. zavjetni post, h. napoavanje u ime umrlog oca (ovo se tie samo najstarijeg sina). Haram post
238
1. prvi dan ewwala (prvi dan ramazanskog bajrama), 2. zil-hidde (kurban-bajram), 3. haram zavjetni post (npr. rei: Postit u ako to ukradem) 4. 11, 12. i 13. zil-hidde za onog ko se nalazi na Mini, 5. postiti sa nijjetom da ne pria ni s kim, 6. posljednji dan mjeseca a'bana, sa nijjetom prvog dana mjeseca ramazana, 7. mustehab post djeteta koje na taj nain uznemirava roditelje, 8. mustehab post djeteta kome su roditelji to zabranili, 9. spojeno postiti dva dana uzastopno, bez toga da se iftari na kraju prvog dana (s namjerom, a ne sluajno), 10. mustehab post supruge kojoj je to mu zabranio. Mustehab post Tokom cijele godine, osim haram i mekruh posta, mustehab je postiti. Meutim, ima dana u toku godine koje je posebno preporueno postiti. Neke od njih navodimo: 3. svaki etvrtak i petak, 4. prva srijeda, nakon prve desetine svakog mjeseca,
239
dan mab'asa, 27. redeb, dan gadira, 18. zil-hidde, roendan Pejgambera, 17. rebi'ul-ewwel, od prvog do devetog zil-hiddeta, dan Arefata, ukoliko ne uzrokuje malaksalost, pa utjee na izostanak sa dove ovoga vrijednog dana, 10. i 3. muharrem, 11. cio redeb i a'ban, 12. prvi dan proljea, 13. 13, 14. i 15. dan svakog mjeseca. 5. 6. 7. 8. 9. Pitanje: Da li je ovjeku koji obavi akam, ali zaboravi jaciju vadib postiti sljedei dan? Odgovor: Nije vadib, mada je to u skladu sa predostronou. Mekruh post 1. da gost posti bez dozvole domaina, 2. da gost posti mustehab post i pored zabrane domaina, 3. mustehab post djeteta bez oeve dozvole, 4. dan Aure, 5. dan Arefata, ukoliko biva razlogom izostanka sa dove koja se ui toga dana,
240
6. dan za koji ne znamo da li je dan Arefata ili prvi dan Kurban-bajrama. Nijjet posta 1. Post spada u ibadete i mora biti obavljan radi izvrenja Boijeg nareenja. 2. ovjek uz mjesec ramazan moe svaku vee zanijetiti za sljedei dan, a bolje je i prvu no mjeseca ramazana zanijetiti za cio mjesec. 3. Nijjet vadib posta ne treba odlagati bezrazlono iza sabahskog ezana. 4. Ukoliko nijjet vadib posta, zbog zaborava, opravdana razloga ili puta nije uinjen do podne, ako do tada nije uinjeno nita to kvari post, do podneva se moe zanijetiti. 5. Nije potrebno nijjet izgovarati jezikom, ve je dovoljno da, u ime Boije naredbe, od sabaha do akama ne izvrimo nita to bi taj post pokvarilo. 6. Vrijeme nijjeta mustehab posta je od zalaska Sunca do trenutka kada je ostalo toliko vremena do ezana da se moe uiniti nijjet, pa ako se do tada nije uinilo nita to kvari post, post je ispravan. 7. Osoba koja je plaena da naposti za umrlog, ukoliko zaposti mustehab post, nema problema. Ali, ovjek koji ima dana za napostiti vadib post, ne moe zapostiti mustehab post. Ukoliko postupi tako, pa se sjeti toga do podneva, onda nijjet mora prebaciti na napoavanje vadib posta, a ako bi se sjetio poslije podne, post mu je pokvaren.
241
8. Ako bi u posljednjem danu mjeseca abana, za koji se sumnja da li je prvi dan mjeseca ramazana, napoavali i sl., ako bi u toku dana shvatili da je ramazan poeo, treba uiniti ramazanski nijjet, i kada se ustanovi da je to bio mjesec ramazan, taj dan se rauna kao ramazanski post. ta kvari post Posta je duan da se od sabahskog ezana pa do akama uzdrava od odreenih radnji koje kvare post. Te radnje su: 1. jedenje i pijenje, 2. laganje na Boga, Poslanike i Imame, 3. gutanje guste praine, na nain da praina dospije u usta i grlo, 4. uranjanje cijele glave pod vodu, 5. povraanje, 6. spolni odnos, 7. masturbacija, 8. ostajanje u stanju dunupluka, hajza ili nifasa do sabahskog ezana, 9. klistiranje fluidnim sredstvima. Jedenje i pijenje 1. Ako posta namjerno neto pojede ili popije, post mu je pokvaren, bez obzira da li je to to je konzumirao neto neuobiajeno, poput zemlje ili nafte.
242
2. Ako se ostatak hrane koji se zadrao izmeu zuba namjerno proguta, post je pokvaren. 3. Gutanje pljuvake ne kvari post, pa makar bilo i u velikoj koliini. 4. Ako bi posta iz zaborava jeo ili pio, post mu nije pokvaren. 5. Zbog osjeaja slabosti ne moe se prekinuti sa postom, ali ako bi ta iznemoglost dola do granice da se obino ne moe podnijeti, prekidanje posta ne predstavlja problem. 6. Ako slina iz plua ili iz nosa nije dospijela u usta, njeno gutanje ne kvari post, ali ako dospije u usta, shodno obaveznoj predostronosti se mora izbaciti vani.
Primanje injekcija Ukoliko injekcija nije zamjena za hranu, njeno primanje ne kvari post, pa makar imala i svojstvo anestetika. Ali, shodno obaveznoj predostronosti, od injekcije koja je zamjena za hranu mora se uvati. Gutanje guste praine 1. Ukoliko posta proguta gustu prainu, post mu je pokvaren, bila ta praina od hrane poput brana, ili ne, poput zemlje.
243
2. U sljedeim sluajevima post nije pokvaren: a. praina nije gusta, b. ukoliko ue samo u usta, ali ne stigne do grla, c. ukoliko stigne do grla bez vlastite volje, d. prilikom zaborava da se posti, e. ukoliko se sumnja da li je gusta praina dola do grla ili ne. Laganje na Boga i Poslanika U sljedeim sluajevima namjerno laganje na Boga, Poslanika i Imame ponitava post, a shodno obaveznoj predostronosti, laganje na Fatimu, a. s., i na ostale Poslanike ima istu teinu: 1. bilo o dunjalukim ili ahiretskim pitanjima, 2. bilo da je rije o njihovom djelu ili o govoru, 3. bilo da se napie, kae, uini migom ili djelom iz kojeg se shvata lano pripisivanje, 4. bilo direktno ili uz aluziju, 5. bilo da lino izmisli la, ili da je to djelo drugog, 6. bilo da izjavljuje ili da odgovara na neije pitanje, 7. da potvrdi prije izreenu la, 8. da zanijee prije izreenu istinu. Primjeri u kojima post nije pokvaren: 1. ima namjeru rei istinu, ali ispadne la, 2. ima namjeru rei la, ali ispadne da je istina,
244
3. izgovarati tue izmiljotine i lai u obliku predaje, kazivanja, citiranja nije problem, kao rei u mjesecu ramazanu, u stanju posta: Jezid je rekao: Igrao se Haimovi vlau, a niti je bilo Objave niti je dolazio Vahj. Potapanje itave glave pod vodu 1. Ako posta zagnjuri cijelu glavu u vodu (mutlak), post mu je pokvaren. 2. Shodno obaveznoj predostronosti, glavu ne treba zagnjuriti u ruinu vodu, ali u ostale mjeavine vode nema problema. 3. U sljedeim sluajevima post nije pokvaren: a. nenamjerno zagnjuriti glavu, b. zagnjuriti jedan dio glave, c. prvo zagnjuriti jedan dio, a zatim drugi, d. nenamjerno upasti u vodu, e. da bude silom zagnjuren u vodu, f. sumnjati da li je cijela glava ula pod vodu ili ne. Povraanje 1. Uvijek kada posta namjerno povrati, pa makar to bilo i zbog bolesti, post mu je pokvaren. 2. Ako posta povrati nenamjerno, post nije pokvaren. Masturbiranje
245
1. Ukoliko posta masturbira i doe do ejakulacije, post mu je pokvaren. 2. Ukoliko nenamjerno doe do ejakulacije, naprimjer u snu, post nije pokvaren. Ostajanje u stanju dunupluka do sabahskog ezana Ukoliko posta do sabahskog ezana ne obavi gusul zbog dunupluka, ili tejemum ako to nalau okolnosti, njegov post biva pokvaren: 1. Ukoliko namjerno do sabahskog ezana ne obavi gusul ili tejemum ako mu je to obaveza: a. ramazanski post pokvaren, b. napoavanje pokvareno, c. ostali postovi ispravni. 2. Ako dunub u mjesecu ramazanu zaboravi obaviti gusul ili tejemum, pa se sjeti nakon dan-dva, mora napostiti one dane koje je u tom stanju postio. 3. Ukoliko posta preko dana postane dunub, nije mu vadib odmah uzimati gusul, a post mu je ispravan. 4. Ako ovjek u noi mjeseca ramazana postane dunub i zna da se nee probuditi prije sabahskog ezana ako nastavi spavati, ne treba odgaati gusul do jutra, jer ako bi zaspao, pa ne bi ustao prije ezana, post bi mu bio pokvaren. Ostajanje u stanju hajza ili nifasa
246
1. Ako eni prije sabahskog ezana prestane krvarenje pa: a. namjerno ne obavi gusul ili tejemum u sluaju potrebe, post joj je pokvaren. b. za gusul nema vremena: o u mjesecu ramazanu ili uz napoavanje mjeseca ramazana, mora obaviti tejemum i post je ispravan. o uz druge vadib ili mustehab postove, mada je i bez tejemuma post ispravan, ali shodno preporuenoj predostronosti, treba uzeti tejemum. 2. Ako krvarenje prestane prije samog sabahskog ezana, tako da nema vremena ni za gusul ni za tejemum, post je ispravan. 3. Ako poslije ezana shvati da je krvarenje prestalo prije ezana, post je ispravan. 4. Ako do prestanka krvarenja doe nakon ezana, post nije ispravan. 5. Ako krvarenje pone u toku dana, pa makar i akamsko vrijeme bilo blizu, post je pokvaren. 6. Ako ena koja ima istihazu obavlja guslove, na nain kako je to objanjeno u pravilima o istihazi, post joj je ispravan.
Opa presuda
247
Nijedno djelo koje kvari post, nenamjerno, nee pokvariti post.
ako
se
uini
Poslovi koji su mekruh za postaa 1. Obavljati bilo ta to uzrokuje slabljenje organizma, poput davanja krvi. 2. Mirisanje cvijea, ali nije mekruh namirisati se. 3. Kvasiti odjeu na sebi. 4. Prati zube vlanim misvakom. 5. Vaditi zube i raditi bilo ta to uzrokuje krvarenje u ustima. Napoavanje i otkup (kefaret): Napoavanje Ako bi se propustio postiti jedan ili vie dana za vrijeme mjeseca ramazana, vjernik je duan da te dane, nakon to proe ramazan, naposti. Otkup (kefaret) zbog kvarenja posta Kefaret je kazna koja je propisana zbog kvarenja posta, a sagledana je u sljedeem: 1. osloboditi jednog roba, 2. postiti dva mjeseca, s tim da 31 dan treba postiti uzastopno, 3. nahraniti 60 siromaha, ili svakom od njih dati po jedan mudd hrane (750 gr. ) ovjek kojem je vadib izvriti kefaret, mora obaviti jedno od ovog troga. S obzirom na injenicu da danas
248
robova u fikhskom smislu te rijei nema, obavlja se druga ili trea opcija, a ako se nije u stanju obaviti niti jedno od ovog dvoga, mora se dati onoliko hrane koliko je u mogunosti. Ako ni to nije u mogunosti, mora initi istigfar, tj. traiti od Allaha oprost.
Primjeri u kojima je napoavanje vadib, a ne kefaret: 1. Namjerno povratiti. 2. Zaboraviti u mjesecu ramazanu obaviti gusul zbog dunupluka, pa u takvom stanju postiti jedan ili vie dana. 3. Ujutru, u mjesecu ramazanu, bez provjere da li je svanulo ili ne, uiniti neto to kvari post. Naprimjer, napiti se vode, a kasnije se ispostavi kako je ve bilo svanulo. 4. Da neko kae kako jo nije poeo sabah i posta, oslonivi se na njegove rijei, uini neto to kvari post, a kasnije se ispostavi da je bio sabah. 5. Dani posta koji su zbog putovanja pokvareni. 6. ene koje nisu postile zbog hajza ili nifasa. 7. Zbog neznanja pravila poiniti ono to kvari post, pod uvjetom da nije mogao nauiti to pravilo, ili da uope nije mogao pretpostaviti da tako neto ima za posljedicu kvarenje posta.
249
8. Ukoliko se namjerno ne bi postilo u mjesecu ramazanu, ili ukoliko bi se namjerno iftarilo preko dana, napoavanje i kefaret postaju obavezni (vadib). Primjeri kada je potrebno za svaki dan dati po jedan mudd hrane 1. Zbog bolesti ne moi postiti, pa se ta bolest nastavi do sljedee godine. Ako bi bolest potrajala nekoliko godina, treba napostiti posljednji proputeni ramazan, a za prethodne godine za svaki dan dati po jedan mudd hrane siromasima. 2. ovjek kojem zbog starosti post predstavlja tekou, a ni poslije ramazana ne moe napostiti proputeno. 3. Pati od bolesti koja uzrokuje stalnu e, pa za takvu osobu post predstavlja teret, a ni nakon mjeseca ramazana nije u stanju napostiti proputeno.
Primjeri kada se mora i napostiti i dati po jedan mudd hrane 1. Ne postiti iz opravdanog razloga, taj razlog nakon ramazana prestane, ali do sljedeeg ramazana namjerno ne napostiti proputene dane.
250
2. Ne postiti iz razloga koji prestane nakon mjeseca ramazana, ali proputeno ne nadoknaditi, ve to odloiti za nekoliko godina kasnije. U ovom sluaju broj i koliina kefareta ostaje isti, dakle za jedan dan posta daje se jedan mudd hrane. 3. U vremenu dok je bio sprijeen da posti odlui da e nakon uklanjanja te prepreke napostiti proputeno, pa prepreka prestane, ali prije negoli naposti proputeno, u kratkom vremenskom periodu ponovo se pojavi neka prepreka, napostiti je vadib, a iz obavezne predostronosti, daje se i po jedan mudd hrane. 4. Odlagati napoavanje, i kada za to ne ostane puno vremena, iskrsne prepreka. 5. Ima bolest zbog koje edni te je post za njega teak: uz davanje jednog mudda hrane, shodno obaveznoj predostronosti, mora napostiti i dane koji su proputeni. 6. ena iji je poroaj blizu pa zbog toga to bi post tetio trudnoi ne posti. 7. ena iji je poroaj blizu i post joj teti te zato ne moe postiti mora napostiti proputene dane, i shodno obaveznoj predostronosti, za svaki dan dati po jedan mudd hrane. 8. ena dojilja, koja ima malo mlijeka, pa bi, ako bude postila, naudila djetetu. 9. ena dojilja, koja ima malo mlijeka, a i post joj teti, mora napostiti proputeno, i shodno obaveznoj predostronosti, za svaki dan dati po jedan mudd hrane.
251
10. Nije postio zbog prepreke koja nije bolest, poput putovanja, i ta prepreka potraje do mjeseca ramazana idue godine, proputeno mora napostiti, a shodno preporuenoj predostronosti, za svaki dan mora dati po jedan mudd hrane sirotinji.
Pravila napoavanja i kefareta 1. Ne moraju se odmah napoavati proputeni dani, ali shodno obaveznoj predostronosti, to se mora obaviti do mjeseca ramazana naredne godine. 2. Ako je duan napostiti vie mjeseci ramazana, nije sporno bilo koji prvo oduiti, ali ako bi se sljedei mjesec ramazan primakao na deset dana, a recimo od posljednjeg mjeseca ramazana je ostao duan deset dana napostiti, tada mora prvo napostiti tih deset dana. 3. ovjek ne smije olahko shvatiti kefaret, ali ne mora ga odmah ni obaviti. 4. Ukoliko se obavljanje kefareta, koji je vadib, ne izvri ni za nekoliko godina, zbog proteklog vremena se ne nadodaje nita. 5. Ako zbog prepreke, poput putovanja, nije postio, i ako nakon mjeseca ramazana ta prepreka bude otklonjena, ali namjerno te dane ne naposti do idueg mjeseca ramazana, pored napatanja, mora dati po jedan mudd za svaki dan.
252
6. Ukoliko bi svoj post pokvario haram djelom, poput onanisanja, shodno obaveznoj predostronosti mora obaviti kompletnu kefaru, tj. osloboditi roba, postiti dva mjeseca i dati hranu ezdeseterici siromaha, a ukoliko nije u stanju sve tri kazne ispuniti, mora obaviti ono to je u mogunosti. 7. ovjek koji napouje proputeni dan, ukoliko bi svoj post namjerno prekinuo poslije podne, mora dati deseterici siromaha po jedan mudd hrane, a ako to nije u stanju, tada shodno obaveznoj predostronosti mora uzastopno postiti tri dana. Pitanje: ena kojoj se zadesi da je niz godina ili trudna ili doji dijete, te zbog toga ne posti, ta joj je initi po pitanju proputenog? Odgovor: Obaveza napoavanja za nju nije spala.
Primjeri kada nije vadib ni napostiti ni dati otkup 1. Dani iz razdoblja prije primanja islama onome ko primi islam. 2. ovjek koji zbog starosti ne moe postiti, a niti nakon mjeseca ramazana proputeno moe napostiti;
253
meutim, ukoliko mu je teko postiti, mora za svaki dan dati po jedan mudd hrane. Napoavanje za oca i majku Nakon oeve smrti, dunost najstarijeg sina je da proputene dane i namaze naposti i naklanja, a takoer je mustehab da to uini za svoju majku.
Post putnika Putnik koji je duan etvororekatni namaz klanjati skraeno, tj. po dva rekata, ne moe postiti, ali je duan napostiti, a putnik koji etvororekatni namaz klanja potpuno poput je osobe kojoj je putovanje profesija, te je duan i postiti. Propisi posta putnika 1. Odlazak na put: a. ako na put polazi prije podne prilikom prelaska granice tarahosa mora prekinuti post, a ako bi prije toga prekinuo post, to bi, po obaveznoj predostronosti, znailo da osim napatanja mora uiniti i kefaret. b. ako na put polazi poslije podne post mu je ispravan i ne smije ga prekinuti. 2. Vraanje s puta: a. stie prije podne u mjesto gdje ostaje 10 dana ili u vatan:
254
b. ako nije uinio ono to kvari post, post mu je ispravan i treba ga nastaviti, c. ukoliko je pokvario post, taj dan nije obavezan postiti i treba ga napostiti, d. stie poslije podne post mu je pokvaren, mora ga napostiti.
Mes'ela Nije sporno putovati u mjesecu ramazanu, ali ako se putuje da bi se izbjegao post, to je mekruh. Nain utvrivanja prvog dana u mjesecu Ramazanu 1. Da se lino vidi mladi Mjesec. 2. Da nekoliko ljudi u koje ima povjerenje potvrdi da su vidjeli mladi Mjesec. Isto tako, sve uz pomo ega se dolazi do uvjerenja. 3. Da dva potena ovjeka tvrde da su vidjela mladi Mjesec. 4. Kada od prvog abana protekne 30 dana, poeo je Ramazan, a 30 dana od prvog u mjesecu ramazanu, poeo je evval. 5. Da erijatski vladar donese hukm da je prvi dan Ramazana. Nekoliko mes'ela
255
1. Prvi dan Ramazana prognozom astrologa ne moe se potvrditi; meutim, ukoliko ovjek iz njihove izjave doe do uvjerenja, mora postupiti u skladu sa njim. 2. Visok poloaj Mjeseca ili kasno zalaenje nije dokaz da je prethodna no bila prva no u Ramazanu. 3. Ako se u jednom gradu utvrdi da je poetak Ramazana, drugi grad od toga nema koristi, osim ako su ta dva grada veoma blizu, ili da ovjek zna da imaju istu vremensku zonu namaza. 4. Dan za koji se ne zna da li je posljednji dan Ramazana ili prvi dan evvala mora se postiti, ali ako se prije akama shvati da je prvi dan evvala, mora se prekinuti. 5. Ako erijatski vladar presudi da je prvi dan Ramazana, osoba koja nije njegov mukallid duna je povinovati se toj presudi. Ali, osoba koja zna da je on pogrijeio ne moe raditi po presudi.
256
I'TIKAF Jedno od mustehab djela jeste i i'tikaf, a to znai povlaenje u damiju, uz odreene uvjete koji e biti pojanjeni. Uvjeti i'tikafa 1. Da ovjek bude razuman. I'tikaf ludog ovjeka je neispravan. 2. Nijjet sa nakanom pribliavanja Allahu, d. ., i iskrenom namjerom ostajanja u damiji. 3. Post vrijeme koje se provede u i'tikafu treba biti popraeno uz post, pa osobi koja namjerno ne posti, ili koja moe postiti, ali ne posti itikaf nije ispravan. 4. Da ne bude krai od tri dana, znai, minimum je tri dana, dok gornje granice nema. 5. Da se obavlja u jednoj od sljedeih damija: a. Mesdidul-haram, b. Poslanikova damija, c. damija u Kufi, d. damija u Basri, e. nije sporno u glavnim gradskim damijama, sa nadom u sevab, dok u ostalim damijama nije dozvoljeno. 6. Traenje dozvole od osobe pod ijim je pokroviteljstvom, poput mueva dozvola eni u sluaju kada postoji mogunost da se uskrati muevo pravo, u
257
skladu sa obaveznom predostronou, njegova dozvola je obavezna, kao i dozvola djetetu od roditelja, ukoliko bi njegov i'tikaf prestavljao smetnju i nemir za roditelje. 7. Ostajanje u damiji i neizlaenje dok traje i'tikaf. Propisi i'tikafa 1. Nijjet treba biti od sabahskog ezana, kada poinje i post. Zato se osobi koja nakon tog vremena prispije u damiju taj dan ne rauna i'tikafom. 2. Post prilikom i'tikafa ne mora biti za i'tikaf, ve to moe biti ramazanski post, napoavanje ili zavjetni post. 3. Dozvoljeno je prekinuti mustehab i'tikaf prvog i drugog dana, meutim, nakon isteka dvaju dana, vadib je ostati trei, i tada nije dozvoljeno prekinuti i'tikaf. 4. Ako bi namjerno i svojevoljno iziao iz damije, i'tikaf je pokvaren, pa makar i ne znao za to pravilo, meutim, izlazak zbog potreba bilo koje vrste, racionalne, erijatske ili opepriznate je dozvoljen, poput: a. odlazak u toalet, b. radi gusula zbog dunupluka, c. radi svjedoenja na sudu, d. obilazak bolesnika, e. ispraanje denaze, f. praenje musafira, g. doek ovjeka koji se vraa s puta.
258
Ukoliko se izae zbog potrebe, shodno obaveznoj predostronosti mora se ii najkraim putem i vie nego je potrebno ne zadravati se, ne sjediti izvan damije, ne ii u hladovinama, i ako je mogue, ne sjediti ispod njih. Harami i'tikafa 1. Intimni tjelesni kontakti; poljubac, milovanje, intimni odnos, 2. Onanisanje (shodno obaveznoj predostronosti) 3. Udisanje mirisnih stvari i parfema, pa ak i biljaka koje lijepo miriu, uz osjeaj uitka, 4. Trgovanje, 5. Ostali poslovni kontakti, ugovori i sl. (shodno obaveznoj predostronosti) 6. Prepiranje o vjerskim i svjetskim pitanjima radi pobjede i samoisticanja. Pitanja i odgovori Pitanje: Kakvo je pravilo u vezi sa devetogodinjom djevojicom koja je postala erijatski punoljetna, ali joj njena slabana fizika konstrukcija ne dozvoljava da posti, a nema nade da bi mogla ojaati do idueg mjeseca ramazana da bi u meuvremenu mogla proputeno napostiti ? Odgovor:
259
Njena nemo da posti mjesec ramazan ne biva uzrokom oslobaanja od nadoknaivanja proputenog, ve joj je vadib da naposti proputene dane. Pitanje: Da li je vadib postiti eni koja je trudna i ne zna da li post teti plodu ili ne? Odgovor: Ukoliko bi postojao logiki opravdan strah po njen plod, za nju je vadib da se iftari, a u suprotnom post je vadib. Pitanje: Neki doktori koji nisu upueni u fikhska pravila svojim pacijentima zabranjuju post. Da li se njihovo miljenje moe smatrati kompetentnim ili ne? Odgovor: Ako nisu dostojni povjerenja i ako post ne ostavi posljedice, ne treba se osvrtati na njihov govor. Pitanje: Da li je pokvaren post ako bi iz usta postaa isteklo krvi? Odgovor: Post zbog toga nije pokvaren, ali je vadib sprijeiti da krv dospije u grlo. Pitanje:
260
Zamolio bih vas da mi objasnite pravilo u vezi s primanjem injekcija prilikom posta. Objasnite propise i vezano za injekcije koje zubari daju u desni, kao i ostale vrste injekcija. Odgovor: Primanje injekcija u toku posta nije zabranjeno, osim ako se ta injekcija koristi kao zamjena za hranu pa kroz venu dospijeva u organizam. Shodno predostronosti, takvu injekciju treba izbjegavati u toku posta. Pitanje: Da li mi je dozvoljeno da u toku posta vaem tabletu radi reguliranja krvnog pritiska? Odgovor: Ako je njena upotreba neophodna radi reguliranja krvnog pritiska, tad ne predstavlja problem, meutim, ona kvari post. Pitanje: U toku ramazanskog posta moj me brani drug privolio na spolni odnos. Kakva je presuda po ovom pitanju? Odgovor: Za oboje se rauna namjerno kvarenje posta i oboma vam je dunost, osim napatanja, da izvrite i kefaret.
261
Pitanje: Ako i pored toga to zna da onanisanje kvari post ovjek namjerno masturbira, da li je za njega kompletna kefara vadib? A ako ne zna da masturbiranje kvari post, kakva je onda presuda? Odgovor: U oba sluaja, ako namjerno izvri masturbiranje, kompletna kefara postaje za njega vadib. Pitanje: ovjek je nekoliko godina redovno masturbirao, pa i u toku ramazana. Kakvi su njegovi namazi i post? Odgovor: Samozadovoljavanje je strogo zabranjeno (haram), a ako zavri polucijom, razlog je obavljanja gusula zbog dunupluka. Ukoliko se obavi u toku posta, post je prekinut haram djelom, i ako je u tom stanju obavljao namaz i postio a da nije obavio gusl ili tejemum, oboje su mu neispravni i mora ih nadoknaditi. Pitanje: Laboratorije za ispitivanje steriliteta od mukaraca trae spermu na analizu. Ona se mora dobiti putem onanisanja, pa da li je u ovom sluaju ovaj akt dozvoljen? Odgovor:
262
Onanisanje erijatom nije dozvoljeno, pa i ako je to radi analiziranja plodnosti, osim ako je to put da se ustanovi razlog steriliteta kod suprunika. Pitanje: Da li je povoenje za sunijama u vremenu iftara na sastancima i u drugim prilikama dozvoljeno? I ta je dunost uiniti ako znamo da se po pitanju ovog ne moe pridravati tekijje? Odgovor: Mukellefu nije dozvoljeno da se povodi ni za kim kada je rije o vremenu nastupanja iftara, niti je u situaciji da moe birati kada e iftariti, osim ako vidi da je nastupila no, tj. vrijeme iftara, ili ako postoji erijatski dokaz da je tako. Pitanje: ena koja zbog bolesti nije u stanju postiti mjesec ramazan, pa joj se to stanje zadri do idueg mjeseca ramazana i ne bude u stanju napostiti proputeni post, da li je ona duna uiniti kefaret ili njen mu? Odgovor: Po tome kako ste pitali, vi ste duni za svaki dan dati fidju, tj. po jedan mudd hrane, a va mu nije duan nita. Pitanje:
263
Da li je siromahu dovoljno dati novanu protivvrijednost jednog mudda hrane, pa da je on sam sebi kupi? Odgovor: Ukoliko ste sigurni da e siromah za taj novac kupiti hranu u ime vae kefare, nema problema. Pitanje: ovjek koji je zbog neznanja skoro deset godina proputao namaze i post, kada doe pameti, pa se pokaje i odlui da ono to je propustio nadoknadi, ali nema dovoljno snage nadoknaditi proputeni post, a nema ni imetka da bi mogao oduiti kefaru koju je duan dati, da li je tevba i traenje oprosta od Boga dovoljno? Odgovor: Dunost napoavanja se nikada ne ukida, ali umjesto kefare, ako nema imetka da nahrani 60 siromaha, ili da bi postio dva mjeseca, za njega je vadib da udijeli sadaku, pa koliko moe. Pitanje: Da li je vadib da se, ako se nije postilo 120 dana mjeseca ramazana, za svaki dan posti po 60 dana i mora li se uiniti kefaret? Odgovor:
264
Vadib je da se naposti ono to se nije postilo uz mjesec ramazan, a ako nije namjerno postio ili bez valjana erijatskog opravdanja, uz napatanje svakog dana, duan je uiniti kefaret i to, ili 60 dana posta, ili nahraniti 60 siromaha, ili dati 60 mudda hrane onima koji je nemaju. Pitanje: Da li je dunost osobi koja u svojoj ranoj mladosti, kada je postala punoljetna, ali zbog slabosti organizma nije mogla postiti, da samo naposti proputene dane, ili je vadib uiniti i kefaret? Odgovor: Ukoliko post za nju nije bio puno teak i namjerno nije postila, uz napatanje je duna i kefaru, tj. vadib je da je obavi. Pitanje: Da li je uvjet za vienje mladog Mjeseca ista vremenska zona? Odgovor: Dovoljno je da su ta mjesta blizu, tj. u istoj vremenskoj zoni, kao i to da se nalaze zapadno od mjesta gdje je vien mladi Mjesec. Pitanje:
265
Da li se poetak i kraj mjeseca ramazana odreuje vienjem mladog Mjeseca, ili uz pomo takvima? Pa ak i ako nije prolo 30 dana mjeseca abana. Odgovor: Poetak i kraj mjeseca utvruje se vienjem mjeseca lino od strane vjernika, ili da to posvjedoe dva potena ovjeka, ili naunim sredstvom, ili navretkom 30 dana, ili uz pomo presude vladara. Pitanje: Ako je ovjek elio postiti, ali se ujutru nije probudio na sehur radi jela i zbog toga nije imao snage postiti taj dan, da li je njegov grijeh to taj dan nije postio, ili je to grijeh onoga ko ga nije probudio? I da li je ispravno postiti a da se ujutru ne sehuri? Odgovor: Nije grijeh ako se ne posti zbog nemoi, i normalno je da u ovom sluaju grijeh nije ni na kome, a post bez sehura je ispravan. Pitanje: Kakvo je pravilo u vezi s onim ko nije znao da je vadib napostiti proputene dane mjeseca ramazana do sljedee godine, pa zbog toga nije ni napatao ono to je duan? Odgovor:
266
Fidja zbog zakanjenja, koja poinje od mjeseca ramazana idue godine, nije ukinuta za onoga ko nije znao da je to vadib. Pitanje: Ako bi ovjek koji je plaen da za nekoga posti post prekinuo poslije podne, da li je kefaret za njega vadib ili ne? Odgovor : Za njega nema kefareta. Pitanje: Ima lijekova za enske bolesti koji se stavljaju u vaginu, radi lijeenja upala i sl., neki su u obliku ampule, neki poput elea, i sl. ; da li njihova upotreba kvari post? Odgovor: Upotreba spomenutih sredstava ne utjee na ispravnost posta. Pitanje: Da li je vadib postiti eni kojoj je trudnoa u prvim mjesecima? Odgovor: Trudnoa sama po sebi nije razlog da se ne posti, ve ako se strahuje za svoje zdravlje, kao i za zdravlje ploda, ali da taj strah ima logino opravdanje, tada post za trudnicu nije vadib. Pitanje:
267
Ve dugo vremena sam pua. Koliko god da nastojim da se u ramazanu suzdrim od puenja, ne uspijevam, pa zbog nepuenja postajem toliko nervozan da ne mogu ni vriti dunosti prema porodici. Zbog toga bivam jo nervozniji pa me zanima kakva je presuda u vezi s mojim problemom? Odgovor: Ramazanski post je za vas vadib. Puenje za vrijeme posta nije dozvoljeno. Iskazivanje nervoze prema drugima bez razloga nije dozvoljeno. Pitanje: Ukoliko ena za vrijeme mjeseca ramazana dva sata ili jo manje prije iftara dobije menstruaciju, da li time njen post za taj dan postaje pokvaren? Odgovor: Post e biti pokvaren. Pitanje: Zbog tjelesne slabosti od poetka erijatske zrelosti pa do dvanaeste godine nisam postila. Kakva je presuda u vezi s ovim? Odgovor: Ono to ste od posta propustili od nastupanja erijatske zrelosti do danas, vadib vam je napostiti. Meutim, ako niste namjerno i bez erijatskog opravdanja postili, osim napatanja trebate dati i kefaret.
268
ZEKAT I namaz obavljajte i dajite zekat (El-Muzzemil, 20) Jedna od bitnih materijalnih obaveza muslimana jeste isplaivanje zekata. U prilog bitnosti ove ustanove dovoljno je istai da se u Kur'anu zekat spominje odmah nakon namaza i ubraja se u pokazatelje imana i povod je spasenja (sure: Bekara, 177; Mu'min, 4; Tewba, 11; Hadd, 78). U mnogobrojnim rivajetima koji se prenose od Bezgrenih naglaeno je da je ovjek koji spreava isplatu zekata izaao iz vjere. Zekat ima tano precizirane skupine od kojih je jedna zekat na tijelo i ivot, koji se svake godine daje jedanput, na dan ramazanskog bajrama, a vadib je za svakog ko posjeduje ekonomsku mo da je isplati. Druga skupina jeste zekat na imetak, pod koji podlijeu razliite vrste imovine koje se posjeduju. Podjela imetka na koji je vadib dati zekat: 1. itarice: o penica o jeam o hurme o suho groe 2. stoka:
269
o deve o goveda o ovce 3. kovanice: o zlato o srebro
Granica nisaba Zekat na nabrojano postaje obavezan ako imetak koji se posjeduje dostigne odreenu vrijednost ili broj. Ta vrijednost ili granica naziva se nisab, tj. ako bi poljoprivredni prinos ili broj stoke ili zlatnika bio ispod vrijednosti nisaba, nema zekata. Nisab na itarice 847, 207 kg etiri proizvoda koja su nabrojana pod ovom takom imaju isti nisab, koji iznosi otprilike 850 kg. Ukoliko je prinos manji, nema zekata. Vrijednost koja se daje na itarice Ukoliko jedan od ovih etiriju artikala dostigne vrijednost nisaba, dunost je da se odreena koliina izdvoji i d na ime zekata. Meutim, usljed injenice da koliina zekata na ove proizvode zavisi od naina navodnjavanja, taj se iznos dijeli u tri skupine:
270
1. visina zekata na proizvode koji su natapani kiom, ili rijenom vodom, ili se uzgajaju na vodoplavnom terenu iznosi jednu desetinu na potpuni prinos. 2. visina zekata, ukoliko je navodnjavanje vreno runo ili motornom pumpom, iznosi jednu dvadesetinu. 3. ukoliko je navodnjavanje ilo na oba naina, dakle i prirodno i runo, zekat na pola prinosa je jedna desetina, a na drugu polovinu jedna dvadesetina.
Nisab za stoku: Ovce Prva granica nisaba je 40 komada, a zekat na ovaj broj je jedna ovca, a ukoliko broj ovaca ne stie do ovog broja, tad nema zekata. Skala sljedeih nisaba ide ovim redosljedom:
271
nisab 1 2 3 4 121 ovca 201 ovca 301 ovca 400 vie
visina zekata 2 ovce 3 ovce shodno obaveznoj predostronosti, 4 ovce i svaka naredna stotina po jedna ovca
Ukoliko je broj ovaca vei od jednog nisaba, ali ne dostie granicu drugog nisaba, tada se zekat daje na donju granicu. Naprimjer, ovjek koji ima 115 ovaca daje samo jednu ovcu na ime zekata. Goveda Prvi nisab za goveda je 30 grla, a zekat je jedno june koje je ulo u drugu godinu. Sljedei nisab je 40 grla, a zekat je jedna junica koja je ula u treu godinu. Sljedee granice nisaba se odreuju tako to se sabira 30 plus 30, ili 40 plus 40, ili 30 plus 40, tako da od ukupnog broja goveda ne ostane nita neuraunato, a ako bi ostalo, da ne bude vie od devet (naprimjer, za 93 grla se rauna 30 + 30 + 30 = 90, na tri preostala se ne daje nita, a na 90 se daje troje junadi u drugoj godini).
272
Deve Na deve ima 12 nisaba, i to sljedeim redoslijedom:

Nisab 1 2 3 4 5 6 7 8 5 deva 10 deva 15 deva 20 deva 25 deva 26 deva 36 deva 46 deva Iznos zekata 1 ovca 2 ovce 3 ovce 4 ovce 5 ovaca jedna deva koja je ula u drugu godinu jedna deva koja je ula u treu godinu jedna deva koja je ula u etvrtu godinu 9 10 11 61 deva 76 deva 91 deva jedna deva koja je ula u petu godinu dvije deve koje su ule u treu godinu dvije deve koje su ule u etvrtu godinu
273
12 121 vie deva i za svakih 40 po jedna deva koja je ula u treu godinu
Nisab za zlato i srebro Nisab za zlato je 15 miskala, a za srebro 105 miskala, a na oboje se zekat daje u visini od 2, 5 %. Pravila o zekatu 1. Trokovi vezani za proizvodnju penice, jema, hurmi i groa, kao to su cijena sjemena, dnevnice radnika, amortizacija itd., mogu se odbiti od prinosa, ali prije nego se to uini, prvo se izrauna ukupan prinos, pa ako je dostigao granicu nisaba, zekat automatski postaje vadibom, ali se zekat u ovom sluaju daje na ono to ostane i to se rauna istim prinosom. 2. Zekat na stoku postaje vadib ukoliko: a. stoka pregodini kod vlasnika. Shodno ovom, ako bi ovjek kupio 100 krava, a nakon 9 mjeseci ih prodao, obaveza zekata na te krave je spala sa njega, tj. nije vadib. b. da stoka cijele godine bude slobodna od rada. Stoga, one ivotinje koje se koriste za poljoprivredne radove, za noenje tovara i sl. ne potpadaju pod zekat. c. da stoka cijelu godinu bude na ispai. Otuda, ako bi stoka cijelu godinu ili dio godine bila hranjena sijenom ili drugom hranom, nema zekata na nju.
274
3. Zekat na srebro i zlato je vadib u sluaju ako su u obliku kovanica kojima se pravi obrt. Stoga, ono to ene koriste kao nakit nema zekata, pa makar bio u opticaju. Raspodjela i troenje zekata Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku, Allah je odredio tako. A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 60) Zekat se raspodjeljuje u osam fondova, i to: 1. siromasima, 2. nevoljnicima, 3. licima koja Imam, a. s., ili njegov zamjenik odrede da sakupljaju, uvaju i raspodjeljuju zekat, 4. za pridobijanje srca islamu i muslimanima. Naprimjer, nemuslimana koji, ako im se ukae pomo, ili prime islam, ili u ratu prue pomo muslimanima. 5. otkup i oslobaanje robova. 6. zaduenima koji nisu u stanju oduiti se.
275
7. na Allahovu putu, tj. u svrhe od kojih svi imaju korist, i ime je zadovoljan Allah, poput izgradnje puteva, mostova, damija. 8. putniku koji je ostao u putu, pa nema sredstava da se vrati u vatan, bez obzira to u svom vatanu nije siromah. Propisi o raspodjeli i troenju zekata 1. Siromah koji prima zekat mora ispunjavati sljedee uvjete: a. da bude duodecimalni iija, b. da ne bude lan porodice davaoca zekata, za kojeg je vadib da se brine, poput ene ili djeteta, c. ako davalac zekata nije sejjid, tada ni primalac ne moe biti sejjid, d. da primljeni zekat ne troi na grijeenje, e. shodno obaveznoj predostronosti, da ne bude od onih koji velike grijehe javno ine. 2. Osobi koja je zaduena, a ne moe otplatiti dug, ak ako bi bio od onih koje je vadib izdravati, moe se dati zekat. 3. Ukoliko sin ima potrebu za strunom vjerskom literaturom, otac moe za kupovinu tih knjiga svome djetetu dati zekat. 4. Osoba koja studira, a u sluaju da to ne radi mogla bi sebe izdravati, ukoliko je uenje kojem je posveen vadib ili mustehab, moe mu se dati zekat, a
276
ukoliko njegovo uenje ne spada u kategoriju vadiba ili mustehaba, takvoj osobi je sporno dati zekat. 5. Otac moe dati svome sinu zekat da bi se oenio. 6. Osobi za koju se ne zna da li je sejjid ili ne moe se dati zekat. 7. Isplata zekata spada u ibadete, stoga je potrebno ovaj ibadet vriti u ime Allaha, sa nijjetom pribliavanja Uzvienom i izvravanja Boijeg nareenja i u nijetu naglasiti da li je zekat ili zekatul-fitr. 8. Vrijeme isplate zekata: a. Zekat na zlato, srebro i stoku nakon godinu dana b. zekat na penicu i jeam kada se odvoji zrno iz kore. c. zekat na hurme i groe kada se osue. Nakon odvajanja zekata ne mora se odmah dati onome kome je namijenjen. Ali, ako je sa tom osobom lahko stupiti u kontakt, preporuena predostronost je da se sa isplatom ne kasni. 9. Ukoliko zekat propadne prije isplate: a. isplata nije bila mogua nije kriv i nije potrebno da d nadoknadu. b. isplata je bila mogua: o nije bio nemaran sa isplatom ili uvanjem nije odgovoran, o bio je nemaran u vezi sa isplatom ili uvanjem odgovoran je.
277
10. Ako ovjek izdvoji zekat iz svoga imetka, ostatkom moe raspolagati kako eli, a ako izdvoji novanu protivvrijednost zekata, u tom sluaju moe cjelokupnim imetkom raspolagati. 11. ovjek ne moe ono to iz svog imetka izdvoji na ime zekata uzeti za sebe, a neto drugo umjesto toga staviti. Mustehabi isplate zekata i. prvo blinjima pa onda drugima, ii. uenim i primjernim, pa drugima, iii. onima koji ne prose, pa onda onima koji prose, iv. zekat na stoku dati dostojanstvenoj sirotinji, v. zekat davati javno, a mustehab sadaku tajno. Zekatul-fitr Nakon zavretka mjeseca ramazana, tj. uoi bajrama, oni koji ispunjavaju uvjete moraju isplatiti zekat koji se zove zekatul-fitr. Osobe koje uoi bajrama ispunjavaju sljedee uvjete, vadib im je da daju zekatul-fitr: i. punoljetnost, ii. razum, iii. sloboda (da nije rob), iv. da nije siromah. Osoba koja ima nabrojane uvjete duna je za sebe i one koji na posljednji dan mjeseca ramazana, dakle uoi bajrama, budu jeli njegov hljeb, isplatiti zekatul-fitr,
278
bili oni veliki ili mali, muslimani ili nevjernici, bio on obavezan da ih izdrava ili ne, bili u njegovom mjestu ili ne (tako i za sina kojeg izdrava, ali je on otiao na put), takoer i za gosta ijim je gostovanjem zadovoljan, a koji je posljednjeg dana mjeseca ramazana prije akama uao u kuu. a. Koliina zekatul-fitra za svaku osobu po 1 sa' hrane, priblino 3 kg. b. ta se daje? Penica, jeam, hurma, suho groe, ria, kukuruz, itd. c. Vrijeme kada zekatul-fitr postaje vadib no uoi bajrama. d. Vrijeme davanja zekatul-fitra no uoi bajrama pa do podne prvog dana, a bolje je da da u toku dana, a ukoliko klanja bajram-namaz, shodno obaveznoj predostronosti, prije namaza. e. Troenje zekatul-fitra poput zekata, mada je preporuena predostronost da se daje sirotim vjernicima, njihovoj djeci i nevoljnicima. Pravila o zekatul-fitru 1. ovjek koji nema novca za trokove jedne godine, za sebe i familiju, a takoer nema ni posla da bi mogao zaraditi za trokove, ubraja se u sirotinju i nije vadib da daje zekatul-fitr. 2. Dati fitr za osobu koja nam doe u kuu prije akama posljednjeg dana mjeseca ramazana, a koju nismo duni izdravati, pa makar nam ne bilo drago to
279
je dola, vadib je, kao i za osobu koju su nas primorali da izdravamo. 3. Fitr za musafira koji doe nakon zalaska Sunca, uoi bajrama, nije vadib, pa makar ga zvali prije zalaska, a i ako bi po dolasku iftario u kui domaina. 4. Za osobu za koju je neko drugi obavezan dati fitr nije duan i sam domain dati. 5. Ukoliko je neko duan dati fitr za nas, ali to ne uini, mi nismo duni to uiniti. 6. Osoba koja nije sejjid ne moe dati fitr sejjidu, pa ak ako bi i izdravao sejjida, ne moe njegov fitr dati drugom sejjidu. 7. Siromah kome se daje fitr ne mora biti adil (pravedan), meutim, shodno obaveznoj predostronosti, pijanici i onome ko velike grijehe ini javno fitr ne treba dati. 8. Osobi koja fitr troi na haram ne smijemo dati fitr. 9. Shodno obaveznoj predostronosti, siromahu se ne treba dati toliko fitra da je vie od potreba jednogodinjih trokova ili manje od 3 kg hrane. 10. Ukoliko se fitr izdvoji od ostalog imetka, ne moe se uzeti sebi i zamijeniti neim drugim. 11. Ukoliko u komiluku postoji osoba koja ima potrebu da joj se da, shodno obaveznoj predostronosti ne treba fitr nositi na drugo mjesto, a ako bi se odnijelo na drugo mjesto, pa to propalo, mora se isplatiti zamjena za to.
280
HUMS I znajte da od svega to vam doe u ruke, jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i
281
rodbini njegovoj, i siroadi i siromasima, i putnicima namjernicima(El-Enfal, 41) Jo jedna od materijalnih obaveza muslimana jeste isplata humsa tako to u odreenim situacijama izdvajaju jednu petinu svoga imetka koju daju islamskom vladaru radi odreene raspodjele. Hums je vadib na sedam vrsta imetka: 1. na ono to preostane od godinjih trokova (zarada), 2. rude, 3. blago, 4. ratne dobiti, 5. dragocjenosti koje se ronjenjem vade iz mora, 6. halal imetak koji je pomijean sa haramom, 7. zemlja koju je nevjernik, zimijj, kupio od muslimana. Isplata humsa je, poput namaza i posta, vadib, i sve punoljetne i razumne osobe koje posjeduju neto od nabrojanog dune su izvriti ovu obavezu. Hums na zaradu Jedna od sedam nabrojanih stavki je hums na uteevinu od godinjeg rashoda, i vei broj ljudi ulazi pod ovu kategoriju obveznika. Hums na uteevinu znai dati jednu petinu od onoga to preostane od trokova za izdravanje obitelji i odravanje posjeda.
282
Radi boljeg shvatanja ove mes'ele, moramo dati odgovor na dva pitanja: 1. ta se misli pod godinjim rashodom? 2. Da li se jedna godina rauna po sunevom ili lunarnom kalendaru, i kada ona poinje? Godinji rashod Islam daje puno potovanje linoj zaradi i pretpostavio je zadovoljenje linih potreba nad isplatom humsa. Shodno ovome, svaka osoba moe u toku godine u okviru svojih potreba zadovoljavati ih iz svog prihoda, i ako na kraju godine ne preostane nita od novca, isplata humsa nije obavezna. Ali, ako bi nakon godine provedene pod normalnim okolnostima, sa uobiajenom potronjom, niti uz rasipanje a ni sa krtarenjem, ipak preostalo uteevine, tada se od toga to je ostalo izdvaja jedna petina, koja se, kako je reeno, daje odreenoj osobi radi konkretne raspodjele, a za sebe se zadravaju preostale etiri petine. Dakle, rashodom se naziva sve ono to je potrebno za izdravanje ivota porodice ili pojedinca, u ta se izmeu ostalog moe ubrojati: i. prehrana, odjea, ii. kune potrebtine, poput posua, prostirke, iii. prevozno sredstvo, koje nije samo za poslovne svrhe, iv. rashodi putovanja, v. trokovi enidbe, vi. potrebne knjige,
283
vii. trokovi potrebni za zijaret, viii. nagrade i pokloni koji se daju, ix. sadaka, zavjet ili kefaret. Godina humsa ovjek od prvog dana erijatske punoljetnosti mora obavljati namaz, postiti i nakon isteka godine dana od prve zarade dati hums na ono to je ostalo vika, tj. to je uteeno. Shodno reenom, prvi dan ove godine poinje se raunati od prve zarade, a posljednji dan je kada istekne godina po sunevom kalendaru. Dakle, poetak godine za: i. poljoprivredu prvi prinos koji se ubere, ii. radnika prva plata koju dobije, iii. nadniara prva dnevnica koju zaradi, iv. prodavaa prva prodaja koju obavi.
Primjeri imetka za koji nema humsa: i. nasljedstvo od umrlog, ii. poklon, iii. nagrada, iv. novac koji se poklanja za praznike, v. imetak koji se dobije na ime zekata, humsa ili sadake, vi. mehr koji dobiva ena.
284
Nekoliko mes'ela 1. Ako bi usljed tednje na kraju godine preostalo imetka pored osnovnih trokova, na tu utedu se mora dati hums. 2. Ako bi kupljena kuna stvar izala iz upotrebe, naprimjer imati manji friider pa nabaviti vei, i nemati potrebe za prethodnim, na mali se mora platiti hums. 3. Ako bi hrana kupljena za godinje potrebe, poput rie, ulja ili aja pregodinila, a ne bi se sve utroilo, na ono to ostane mora se dati hums. 4. Ako bi dijete koje jo nije punoljetno imalo kapital, sa kojim bi imalo zaradu, shodno obaveznoj predostronosti, nakon to postane punoljetno, mora dati hums na zaradu. 5. Miraz koji se sakuplja malo-pomalo uz dva uvjeta nema humsa: a. ne biti u mogunosti cijeli miraz nabaviti odjednom, b. biti prisiljen svake godine pomalo kupovati za miraz, jer to je ili obiaj, ili bilo bi sramota zbog obiaja tako ne uiniti. Pitanje: Ako su i mu i ena u radnom odnosu i imaju line dohotke, da li enina plata podlijee humsu? Odgovor:
285
Ukoliko pored godinjeg rashoda bude uteeno, to podlijee humsu.
Hums na kapital 1. Kapital i radna sredstva koja su steena utedom od plate podlijeu humsu. 2. Ukoliko se neplodna zemlja pretvori u plodnu, podlijee humsu. Rude Sve ono to se u narodu naziva rudom, ukoliko dostie granicu nisaba, podlijee humsu. U rudu se ubraja: zlato, srebro, olovo, bakar, nafta, ugalj itd. Nisab za rude Ukoliko vrijednost rude koja se izvadi, nakon odbijanja trokova, dostigne vrijednost 105 miskala srebra, ili 15 miskala zlata, shodno obaveznoj predostronosti mora se dati jedna petina na ime humsa. Blago Blago je imetak koji se sakriva ili u peini, ili u zemlji, ili u drvetu i zidu, pa ga neko pronae, a bude takav da se za to kae da je blago.
286
Nisab za blago Ukoliko vrijednost pronaenog blaga, nakon odbijanja trokova, dostie cifru od vrijednosti 105 miskala srebra, ili 15 miskala zlata, dunost je dati hums. Blago i mjesto nalazita 1. Pronai ga na svojem vlasnitvu blago pripada pronalazau, s tim da isplati hums. 2. Pronai ga na neutralnom zemljitu, koje nije niije vlasnitvo, kao u pustinji, ili planini pripada pronalazau, s tim da se da hums. 3. Pronai ga na neijem vlasnitvu pripada vlasniku zemlje. 4. Nai ga na imanju koje je kupljeno od nekog: a. Znati da sigurno nije vlasnitvo biveg vlasnika zemlje pripada pronalazau, s tim da se da hums. b. Pretpostaviti da je moda vlasnitvo jednog od bivih vlasnika mora ih obavijestiti, i ako se ispostavi da nije niije, pripada pronalazau, i on mora dati hums. Halal imetak pomijean sa haram imetkom Ukoliko se imetak pomijea sa tuim imetkom, mogue su sljedee verzije: 1. Vlasnik je poznat:
287
a. zna se vrijednost njegovog imetka to mu se mora vratiti, b. ne zna se vrijednost moraju se dogovoriti tako da obojica budu zadovoljni. 2. Vlasnik nepoznat: a. zna se vrijednost ta se vrijednost daje u ime vlasnika kao sadaka, a shodno obaveznoj predostronosti mora se traiti dozvola od mrda'a. b. ne zna se vrijednost mora se isplatiti hums i ostatak biva halal. Mes'ela Ako se na halal imetak koji je pomijean sa haramom da hums, pa se shvati da je iznos haram imetka vei od iznosa humsa koji je dat, ako je jasno koliki je taj viak, shodno obaveznoj predostronosti, ono to se zna da je haram i da prelazi iznoz humsa, mora se u ime vlasnika dati kao sadaka. Dragocjenosti koje se ronjenjem vade iz mora Ako bi ovjek ronjenjem doao do kakve dragocjenosti, ako bi, nakon odbijanja trokova za vaenje, vrijednost iznostila 18 nohuda zlata, mora se dati hums. Ratni plijen
288
Ako bi muslimani, naredbom Imama, a. s., ratovali s nevjernicima, ono to im padne u ruke je ratni plijen. Raspodjela bi ila na sljedei nain: prvo bi bili nadoknaeni trokovi transporta, a dio koji Imam dri potrebnim da se utroi, i dio koji pripada Imamu se ostavlja na stranu, dok ostatak podlijee humsu. Zemljite koje bi nevjernik kupio od muslimana Nevjernik koji je pod zatitom muslimanske drave i koji ivi u skladu sa njenim zakonima, ukoliko bi kupio kakvo zemljite od muslimana, mora jednu petinu odvojiti na ime humsa. Posljedice nedavanja humsa 1. Dok se na imetak ne isplati hums, nema se pravo njime koristiti. Dakle, hrana koja podlijee humsu ne moe biti koritena prije davanja humsa, kao to se ni novcem na koji nije dat hums ne moe nita kupiti. 2. Ukoliko bi se novcem na koji nije dat hums vrila kupoprodaja (bez dozvole erijatskog suca), jedna petina trgovine je neispravna. 3. Ako bi se htjela novcem na koji nije dat hums platiti usluga u javnom kupatilu, gusul je neispravan. 4. Ako se bi novcem na koji nije dat hums kupila kuu, obavljanje namaza u takvoj kui je neispravno. 5. Ako bi se neto na to nije plaen hums poklonilo, jedna petina toga ne pripada onome kome je poklonjeno.
289
Raspodjela humsa Hums na imetak treba podijeliti na dva dijela, jednu polovinu, koja pripada Imamu Mehdiju, a. s., treba dati mudtehidu koji posjeduje potrebne uvjete, a iji smo mukallidi, a druga polovina mora se dati ili mudtehidu koji ima sve uvjete, ili njegovom dozvolom sejjidu koji posjeduje uvjete. Uvjeti sejjida kojem se moe dati hums 1. Da bude siromah, ili da je na putu, a ostao je bez sredstava da ga nastavi, u tom sluaju nije uvjet da bude kod svoje kue siromah. 2. da bude duodecimalni iija, 3. da javno ne grijei, shodno obaveznoj predostronosti, i da davanje humsa ne bude pomaganje u grijehu, 4. da u skladu sa obaveznom predostronou ne bude od onih koje moramo izdravati, poput sina ili supruge.
Enfal Enfal je mnoina rijei nefl, a ima znaenje viak ili poklon, dok je u fikhskoj terminologiji javni imetak, koji je na raspolaganju Poslanika, s. a. v. a., i njegovih nasljednika. Da bi ga upotrijebili u korisne svrhe, za zajednicu, a u toku odsutnosti Imama Mehdija, a. s., ovim imetkom raspolae islamski vladar.
290
i. fie ono to bez vojnog pohoda i rata doe u ruke muslimana, bilo da je zemlja ili neto drugo. ii. neobradivo zemljite koje, izuzev oivljavanjem, uope ne moe biti koriteno. iii. sela i gradovi koji su od strane stanovnika naputeni (arheoloke iskopine). iv. morske i rijene obale, kao i svi predjeli bez vlasnika. v. ume, movare, planinski vrhovi. vi. carski imetak, vii. skupocjeni vrijedni plijen, viii. ratni plijen, koji je osvojen bez Imamove dozvole. ix. ostavtina bez nasljednika, x. rude koje nisu na privatnom zemljitu ili na zemljitu koje je neko oivio. Pitanje: Da li poklon koji se dobije za bajrame podlijee humsu? Odgovor: Na poklon nema humsa, iako je predostronost davanje humsa na ono to pretekne od godinjeg rashoda. Pitanje: Da li je dozvoljeno da se prije isteka godine dana novac pokloni supruzi, mada se zna da e ona taj
291
novac u budunosti iskoristiti za kupovinu kue, ili za neke druge potrebtine? Odgovor: Ovaj postupak je dozvoljen, i ono to se pokloni svojoj supruzi, a da je to meu narodom normalno, tj. da odgovora njegovom stanju i da nije uraeno radi izbjegavanja humsa, ne podlijee humsu. Pitanje: Da li ima humsa na novac koji odvajam od svoje plate i skupljam ga za miraz, radi braka u koji u stupiti za isvjestan vremenski period? Odgovor: Iako je za miraz, novac koji je od plate, a odlae se nastranu, podlijee humsu nakon isteka jedne godine dana. Pitanje: Da li kua koja je izgraena imetkom na koji nije dat hums podlijee humsu, i ako podlijee, da li se rauna njena trenutna vrijednost ili vrijednost iz vremena kada je izgraena? Odgovor: Ukoliko se ta kua ne koristi za stanovanje, i ako je istim novcem na koji nije dat hums vrena kupovina graevinskog materijala, kao i isplata radnicima koji su je gradili, tada se hums daje na njenu trenutnu vrijednost. Ali, ako je izgaena kreditima, a taj se kredit vratio
292
novcem na koji nije dat hums, tada samo novac kojim je isplaivan kredit podlijee humsu. Pitanje: Posjedujem stambeni objekat u drugom gradu, ali zbog toga to ve stanujem u dravnom stanu nemam potrebe za tim objektom pa ga elim prodati radi kupovine automobila. Da li novac koji se dobije prodajom objekta podlijee humsu? Odgovor: Ukoliko si spomenuti objekat izgradio ili kupio u okviru rashoda, tada njegova novana vrijednost ne podlijee humsu. Pitanje: Da li imetak koji se ulae za kupovinu kue podlijee humsu? Da li na imetak koji se tedi malo-pomalo, radi kupovine kue ili auta, ima hums? Odgovor: Imetak koji se tedi radi kupovine onog to je potrebno, ako se izdvaja iz godinje zarade, kojoj je istekla godina humsa, podlijee humsu. Ali, imetak koji je dat vlasniku kue iz godinje zarade, kao kredit, dok se od njega ne dobije natrag, ne podlijee humsu. Pitanje:
293
Da li zlatni nakit koji mu kupuje svojoj eni podlijee humsu? Odgovor: Ako je njegova koliina u srazmjeri njegovih mogunosti, ne podlijee humsu. Pitanje: Nemam svoju kuu, pa tedim novac radi kupovine stana. Da li se mora dati hums na tu utedu? Odgovor: Novac koji se tedi a izdvaja se iz svoje zarade, iako je radi kupovine neophodnog ivotnog sredstva, nakon to istekne godina humsa, na njeg je vadib isplatiti hums.
Pitanje: Imam jedan servis u kui koji ne upotrebljavam. Da li je uredu da ga namjerno upotrijebim da ne bih dao hums na njega? Odgovor: Kune potreptine su potrebne ako to opravdavaju obiaji, pa makar se u godini nijednom ne upotrijebili i ne podlijeu humsu. Pitanje: Vi kaete da godinji rashod ne podlijee humsu, pa kako ovjeku koji nema kuu, a ima parcelu, na kojoj
294
vie od godinu dana nije u stanju napraviti kuu, ta ista parcela nije uraunata u njegove godinje rashode? Odgovor: Ukoliko ima potrebu za zemljitem radi izgradnje kue i trenutno ulazi u njegove rashode, tada ne podlijee humsu. Ali, ako je kupi radi preprodaje, da bi novac upotrijebio u izgradnju kue, to spada u zaradu, tada je hums na nju vadib. Pitanje: Siguran sam da moj otac niti plaa zekat a ni hums. Opomenuo sam ga, ali mi je on odgovorio kako je nama novac potreban i nismo duni plaati niti jedno od spomenutog. Objasnite mi kakva je presuda po ovom pitanju! Odgovor: Ukoliko ne posjeduje imetak na koji bi bio duan dati zekat ili hums, tada nije duan ovo dvoje ni plaati, a vama nije vadib da u vezi sa ovim pitanjem vrite bilo kakva istraivanja. Pitanje: Prijateljica me ponekad pozove na ruak, meutim, ja sam shvatila da njen mu ne plaa hums. Da li mi je dozvoljeno da kod takve osobe jedem hranu? Odgovor: Dok ne bude sigurna da se hums ne plaa, nema prepreke za koritenje hrane. Pitanje:
295
Ako ovjek uope nije vodio evidenciju zarade da bi davao hums, a sada eli isplatiti hums, s tim da je od dana enidbe do danas imao kredit, kako da izrauna koliko e isplatiti za hums? Odgovor: Ukoliko u prolosti i sada kod njega nema nita preostalo od godinjih trokova, nije obavezan za prolost nita isplatiti. Pitanje: Molim vas, objasnite najlaki nain za isplatu humsa vlasnika privatne prodavnice. Odgovor: Treba izraunati vrijednost robe koju je na poetku godine unio u prodavnicu, i izraunati trenutni kapital koji ima kod sebe. Ukoliko novac prelazi vrijednost robe, na viak se daje hums. Pitanje: Da li neoenjeni mladii koji su kod svojih roditelja, ali imaju svoj posao i prihod, moraju odrediti svoju godinu humsa? Odgovor: Ukoliko takva osoba ima prihod, pa makar i malen, duna je odrediti svoju hums-godinu da, ukoliko bi ta preostalo od godinjih rashoda, na osnovu toga isplati hums.
296
Pitanje: Da li je po pitanju hums-godine vadib da bude suneva ili lunarna? Odgovor: Po ovom pitanju mukellefu je ostavljeno navolju. Pitanje: Kome trebaju mukallidi Imama Homeinija, r. a., isplatiti svoj hums? Odgovor: Mogu isplatiti u naim kancelarijama u Teheranu, ili to dati licima ovlatenim po tom pitanju. Pitanje: Da li je dozvoljeno da udio koji pripada siromanim sejjidima lino isplatimo njima naruke? Odgovor: Osoba kojoj je to vadib uiniti mora za to dobiti dozvolu.
297
HADD A Allaha radi, duan je hodoastiti hram, ko je u mogunosti stii do njega, a onaj koji ne vjeruje, pa zaista Allah nije ovisan ni o kome. (Ali-Imran, 97) Jedna od bitnih obaveza vjernika jeste hadd, koji predstavlja jedan od najvanijih vadiba iz ugla politiko ibadetske dimenzije. Za osobu koja ispunjava uvjete koji na to obavezuju vadib je jednom u ivotu obaviti hadd. Obavezujui uvjeti za hadd 1. punoljetnost, razum, sloboda; 2. da pojedinac ne bude prisiljen radi obavljanja hadda napustiti vadib djelo koje ima vei znaaj od hadda, ili da obavi haram djelo, ije je naputanje bitnije od obavljanja hadda; 3. da pojedinac bude u mogunosti na sljedeim poljima: a. imovinski, b. tjelesno (zdravlje i sposobnost), c. put (da je prohodan i siguran), d. vremenski (da ima dovoljno vremena).
298
Raspon imovinske moi i. posjedovanje sredstava ze putne trokove, ii. posjedovanje ivotnih potreptina, iii. da pojedinac bude u radnom odnosu, ili da posjeduje imetak, ili da ima moguost zarade nakon povratka, da ne bi bio prisiljen na teak ivot kada se vrati sa hadda.
Vrste Hadda U zavisnosti od toga gdje hadija ivi, hadd se dijeli na tri vrste: i. Kiran, ii. Ifrad, iii. Temettu'. Prva i druga vrsta tiu se stanovnika Mekke i okoline, do udaljenosti 16 fersaha (90 km). Fikhska pravila vezana za njihov nain obavljanja hadda mogu se nai u fikhskim knjigama na ovu temu. A oni koji ne pripadaju u prve dvije vrste, prije nego obave hadske obaveze moraju obaviti Umru temettu'. Radnje umre temettu'a i mjesta koja se moraju obii
299
1. Oblaenje ihrama u Mikatu (naprimjer, damija edereh ili Duhfe), 2. Potom se upuuje u Mesdidul-haram radi tawafa i namaza, 3. Nakon toga prema Saffi i Mervi, radi obavljanja Sa'ja, 4. Potom taksir, tj. skraivanje kose ili brade. Time Umra biva zavrena (skraivanje nema nekog odreenog mjesta). Hadske radnje i mjesta koja se moraju obii 1. U Mekki se oblai ihram hadda temettu', 2. Na dan Arefata, 9. zil-hiddeta, ide se na Arefat radi stajanja na njemu, 3. No uoi Kurban-bajrama odlazi se na Me'arilharam radi stajanja na Me'aru. 4. Sljedeu no ide se na Minu radi obavljanja Remja demretul-akabe, klanja kurbana i brijanja glave ili potkraivanja kose. Nakon tri radnje na dan kurbanskog bajrama, ostaje se na Mini, radi Bejtute, ili se ide u Mekku, za radnje nakon Mine. 5. Ako hadija ode u Mekku, odlazi u Mesdidulharam radi tawafa i namaza, 6. Zatim se obavlja Sa'j izmeu Saffe i Merve, 7. Ponovo odlazi u Mesddidul-haram radi obavljanja tawafun-nisa' i namaza,
300
8. Nakon obavljanja ovih radnji ide se na Minu radi ostajanja 11. i 12. noi, radi remja demerata, u danima 11. i 12. zil-hiddeta. 9. Poslije podne 12-og hadije naputaju Minu i zavravaju hadske obaveze. Oni koji do tada nisu obavili radnje u Mekki (tawaf, namaz, tawafun-nisa', sa'j) te radnje obavljaju nakon povratka u Mekku. Harami u ihramu Hadija nakon oblaenja ihrama i izgovaranja telbije postaje muhrim i u tom stanju se mora uvati poslova koji su za njega haram. Ovih harama ima ukupno 24, etiri pripadaju samo mukarcima, dva su samo za ene, a ostali su za oba spola haram. Zajedniki harami i. lov na pustinjske ivotinje, ii. spolni odnosi i svaka vrsta strasnog ponaanja, iii. vjenanje, iv. onanija, v. upotreba mirisa, vi. podvlaenje surme, vii. gledanje u ogledalo, viii. fusuk (la, hvalisanje, psovka), ix. prepiranje govorei: e jest, tako mi Boga, e nije vallahi, billahi, x. ubijanje insekata na svom tijelu, xi. stavljanje prstena radi ukraavanja,
301
xii. xiii. xiv. xv. xvi. xvii.
mazanje uljima, odstranjivanje dlaka sa tijela, putanje krvi, rezanje noktiju, vaenje zuba, kidanje drvea ili biljki koje rastu u granici Mesdidul-harama.
Harami za mukarce i. Oblaenje ivene odjee. ii. Obuvanje obue koja prekriva cijeli gornji dio stopala. iii. Prekrivanje glave. iv. Pravljenje sjene nad glavom. Harami za ene i. Stavljanje nakita radi ukrasa. ii. Prekrivanje lica, bilo potpuno ili djelomino. Radnje umre koja se obavlja u toku godine Oni koji tokom godine dolaze u Mekku, a za njih hadd nije vadib i nemaju ga namjeru obaviti, ili nije vrijeme hadda, moraju obaviti umru-mufrede, a njena djela su sljedea: i. ihram,
302
ii. iii. iv. v. vi. vii.
tawaf, namaz tawafa, sa'j, brijanje glave ili skraivanje kose, tawafun-nisa', namaz tawafun-nisa'.
NAREIVANJE DOBRA I ODVRAANJE OD ZLA I neka meu vama bude onih koji e na hajr pozivati i nareivati da se ini dobro, a od zla odvraati, oni e ta ele postii. (Ali-Imran, 104)
303
Svaki pojedinac iz drutva snosi odgovornost kada su u pitanju pokuena i dobra djela koja se ine u njemu. Sukladno ovome, ako se obavezno (vadib) djelo napusti, ili se pak prakticira haram, u tom sluaju nije dozvoljena pasivnost i utnja te svi lanovi drutva moraju radi ustanovljavanja vadiba i spreavanja harama poduzeti mjere. Upravo te mjere nazivaju se nareivanje dobra i odvraanje od zla. Vanost nareivanja dobra i odvraanja od zla U nekim hadisima od Imama se prenosi: 1. Nareivanje dobra i odvraanje od zla je od najvanijih i najasnijih vadiba, 2. Vjerski vadibi se utvruju putem nareivanja dobra i odvraanja od zla, 3. Ukoliko ljudi napuste nareivanje dobra i odvraanje od zla, bit e uzeta blagodat i dove nee biti usliavane. Definicija dobra i zla U propisima vjere za sve vadibe i mustehabe kae se da su ma'ruf, tj. vrlina ili dobro, a za sve harame i mekruhe kae se da su munker, tj. porok ili zlo. Saobrazno ovoj injenici, poticati ljude da izvravaju vadibe i mustehabe spada u nareivanje dobra, a odvraanje od injenja harama i mekruha jeste odvraanje od zla.
304
Nareivanje dobra i odvraanje od zla spada u kategoriju vadiba kifai, tj. ako ga prakticira dovoljan broj ljudi jednoga drutva, ova dunost spada sa drugih lanova, meutim, ako ga niko ne ini, a postoje uvjeti za to, u tom sluaju svi su napustili injenje jednog vadib djela. Uvjeti nareivanja dobra i odvraanja od zla Uz postojanje odreenih uvjeta nareivanje dobra i odvraanje od zla postaje vadib, tj. obavezno, a ukoliko uvjeti nisu prisutni, ova obaveza spada sa lanova drutva. Uvjeti su sljedei: 1. Lice koje nareuje ili odvraa mora znati da li je ono to drugi ine haram ili je ono to zapostavljaju vadib. Dakle, svako ko ne zna da li je to haram ili vadib nije obavezan nareivati dobro ili odvraati od zla. 2. Potrebna je vjerovatnoa uinkovitosti naredbe ili zabrane. Znai, ukoliko zna da nee biti uinka, naredba i zabrana nisu obavezne. 3. Osoba koja ini grijeh treba biti od onih koji su uporni u injenju istog. Dakle, ukoliko postane jasno ili se nasluti ili ispravno pretpostavi da e se grenik proi toga djela i nee ga ponoviti ili ga nee uspjeti ponoviti, naredba i odvraanje nisu obavezni. 4. Da nareivanje ili odvraanje ne budu povod izazivanja tjelesnih povreda ili da budu po cijenu asti ili znatne materijalne tete onome koji nareuje i odvraa, ili njegovim blinjima, prijateljima, saputnicima, ili ostalim vjernicima.
305
Razine nareivanja dobra i odvraanja od zla I ova institucija ima svoje razine ili stepene tako da, ukoliko djelovanje na najnioj razini ne urodi eljenim rezultatom, nije dozvoljeno djelovati na sljedeoj razini. Stepeni su sljedei: 1. Pred grenikom tako nastupiti da shvati da je injenje dotinog djela uzrokovalo da se prema njemu tako postupi. Naprimjer, izbjegavati ga, tj. okretati lice od njega, susretati ga mrka i stroga lica ili se ne druiti s njim. 2. Nareivanje i odvraanje rijeima, tj. ovjeku koji je zapostavio initi neki vadib narediti da ga izvri ili greniku narediti da napusti grijeh. 3. Upotreba sile radi spreavanja poroka i zla i radi uspostavljanja vadiba, znai fiziko kanjavanje grenika. Propisi nareivanja dobra i odvraanja od zla 1. Obavezno je (vadib) osigurati uvjete potrebne za nareivanje dobra i odvraanje od zla, da se ne bi postupilo suprotno od ove institucije. 2. Ukoliko se zna da nareivanje i odvraanje bez savjetovanja nee imati uinka, obaveza je (vadib) da nareivanje i odvraanje budu popraeni savjetovanjem i molbom. Ukoliko se zna da su samo savjetovanje i molba dovoljni za postizanje rezultata, tj. ne mora se
306
narediti ili odvraati, obavezno je (vadib) postupiti na taj nain. 3. Ukoliko se zna ili se pretpostavi da e se ponavljanjem naredbe ili odvraanja postii rezultat, ponavljanje je obavezno. 4. Kada se kae uporni u grijehu, ne misli se na istrajno injenje, ve na injenje toga grijeha pa makar samo jo jedanput, dakle, ukoliko neko propusti namaz i ima namjeru to uiniti jo jedanput, obavezno je pristupiti nareivanju ili odvraanju. 5. Nije dozvoljeno bez odobrenja erijatskog vladara prilikom nareivanja dobra i odvraanja od zla povrijediti ili ubiti grenika, osim da je u pitanju zlo koje je po islamu veliko. Naprimjer, neko eli liiti ivota nevinog ovjeka, a sprjeavanje te namjere nije mogue bez ranjavanja. 6. U nareivanju dobra i odvraanju od zla nije uvjet namjera kurbeta, ve da cilj injenja ove stroge obaveze bude obavljanje dobra i ostavljanja poroka, meutim, ukoliko se u tome ukljui i nakana pribliavanja Bogu, imat e se dvije nagrade. 7. Nema razlike po pitanju obaveznosti nareivanja dobra i odvraanja od zla kada je u pitanju teina grijeha. Dakle, nema razlike u tome da li se ini veliki ili mali grijeh, tako da i u sluaju da neko ini mali grijeh, obavezno je pristupiti nareivanju ili odvraanju. 8. Ukoliko neko pone pripreme s ciljem da uini haram djelo, ako:
307
a. znamo da e uspjeti uiniti ga obaveza je odvratiti ga; b. znamo da nee uspjeti da ga uini nije obaveza odvratiti ga, osim iz tog aspekta to je i priprema za haram takoer zlo ili zato to je i ohrabrenje za injenje harama takoer grijeh i mora biti sprijeeno; c. ne znamo da li e uspjeti ili ne vai prethodno pravilo. 9. Ukoliko zna ili pretpostavlja da je odvraanje uinkovitije u masi nego nasamo, a onaj koji ini zlo ini ga javno, dozvoljeno je, tavie vadib je, odvratiti ga javno pred masom. Ako nije tako, sukladno obaveznoj predostronosti nije dozvoljeno. 10. Ukoliko zna da je naredba nekog ovjeka uinkovitija na grenika, obaveza je narediti tome ovjeku da ga (grenika) natjera na neto. 11. Ukoliko je uinkovitost naredbe ili odvraanja utemeljena na izvrenju harama ili izostavljanju vadiba, nije dozvoljeno uiniti je i obaveza je skinuta, osim ukoliko je rije o neemu veoma vanom, za to Zakonodavac ne bi bio zadovoljan da se propusti, i da ono to bi se moralo uiniti ili izostaviti prilikom provoenja naredbe ili odvraanja ne bude toliko vano. Naprimjer, radi spreavanja ubistva nedunog ovjeka ui u tuu kuu bez dozvole. Pravila o nareivanju dobra i odvraanju od zla
308
Poeljne osobine ovjeka koji nareuje dobro i odvraa od zla: 1. da bude poput brinog lijenika i milostivog oca, 2. da svoju namjeru oisti i da djeluje samo radi Allahovog zadovoljstva te da djelo ne zaprlja samodokazivanjem i isticanjem. 3. ne smatra sebe svetim i istim, jer ovjek koji trenutno grijei moe imati divne osobine koje su povod milosti Boije, bez obzira to je njegovo trenutno djelo pokueno i to je razlog Boije srdbe.
309
DOSADANJE OBJAVLJENE KNJIGE U IZDANJU MULLA SADRAA: 1- Akbar Eydi, Karakteristike islama, 2- Misbah Yazdi, Islamska filozofija, 3- Akbar Eydi, Sekularizam ili vjera? 4- Akbar Eydi, Irfansko islamske teme, 5- Akbar Eydi, Bit Islama, 6- Misbah Yazdi, Samospoznaja i duhovno uzdizanje, 7- Akbar Eydi, Pouka o odgoju, 8- Imam Dafer es Sadiq, Mudrosti islamske medicine, 9- Akbar Eydi, Rasprava o poslanstvu, 10Akbar Eydi, Temeljne postavke u akaidu, 11Akbar Eydi, Savreni ahlak, 12Nehdul belaga, proivljenje 1, 13Akbar Eydi, Osnove tefsira, 14Akbar Eydi, Ciklus predavanja o kur'anskoj uputi. 15Akbar Eydi, Islamska logika
310
SADRAJ PROPISI -------------------------------------------------------- 4 UPOZNAVANJE AHKAMA ------------------------------------- 4 UVJETI TAKLIFA----------------------------------------------- 6 Podjela ahkama ----------------------------------------- 7 VRSTE OBAVEZUJUIH PROPISA --------------------------- 7 DRUGA PODJELA PROPISA ---------------------------------- 8 TREA PODJELA PROPISA ---------------------------------- 9 PODJELA VADIBA ------------------------------------------- 9 IDTIHAD ---------------------------------------------------- 11 KUR'AN ------------------------------------------------------ 12 SUNNET ----------------------------------------------------- 12 DJELA BEZGRENIH---------------------------------------- 12 POTVRDA BEZGRENIH------------------------------------ 13 RAZUM I KONSENZUS -------------------------------------- 13 PUT DO IDTIHADA ----------------------------------------- 13 VRSTE IDTIHADA ------------------------------------------ 15 DVIJE MES'ELE --------------------------------------------- 15 IDTIHAD I SLIJEENJE ------------------------------------ 16 PUTEVI PREPOZNAVANJA NAJUENIJEG MRDA' TAKLIDA --------------------------------------------------------------- 17 NAINI SAZNAVANJA MUDTEHIDOVIH FETVI ----------- 19 PRELAZAK OD JEDNOG MUDTEHIDA DRUGOME ------- 19 OBAVEZE ONOGA KOJI NIJE SLIJEDIO ILI MU SLIJEENJE NIJE BILO ISPRAVNO --------------------------------------------- 21 PREDOSTRONOST (IHTIJAT) ----------------------------- 22
311
RAZLIKA IZMEU OBAVEZNE I POELJNE PREDOSTRONOSTI --------------------------------------------------------------- 23 PRVA RAZLIKA ---------------------------------------------- 23 DRUGA RAZLIKA -------------------------------------------- 24 RAZLIKA IZMEU HUKMA I FETVE ------------------------- 24 RAZLIKA FETVE I HUKMA ---------------------------------- 26 OBAVEZE PRENOSIOCA MES'ELA------------------------- 27 PRAVILA PRILIKOM NESLAGANJA PRENOSILACA FETVI 27 NEKOLIKO MES'ELA ---------------------------------------- 28 DUNOSTI MUKALLIDA USLUAJU NESLAGANJA FETVI BIVEG I SADANJEG MUDTEHIDA ---------------------- 29 NEKOLIKO MES'ELA ---------------------------------------- 30 TAHARET (ISTOA) ------------------------------------ 31 PRIPREME ZA NAMAZ -------------------------------------- 32 ABDEST ----------------------------------------------------- 32 ABDESKE RADNJE: ----------------------------------------- 33 ABDESKA PRAVILA: ---------------------------------------- 34 Mesh glave --------------------------------------------- 37 Mesh nogu ---------------------------------------------- 38 Zajednike mes'ele mesha glave i nogu -------- 38 ABDEST POTAPANJEM (93 -------------------------- ) Abdest onih koji nemaju ruke ili noge ------------ 40 UVJETI ABDESTA ------------------------------------------- 42 Uvjeti dijelova tijela: ---------------------------------- 42 Uvjeti kvaliteta abdesta ------------------------------ 43 Uvjeti ovjeka koji uzima abdest ------------------ 43 PROPISI ABDESKIH UVJETA ------------------------- 44 UVJETI ABDESKE VODE ------------------------------------ 44 UVJETI DIJELOVA TIJELA ---------------------------------- 45
312
Uvjeti valjanosti abdesta ---------------------------- 46 Kontinuitet----------------------------------------------- 47 Nekorienje tue pomoi -------------------------- 47 Uvjeti lica koje uzima abdest ----------------------- 48 Dvije mes'ele ------------------------------------------- 49 ABDEST PO ZAVOJU (94 ---------------------) PREGLED PRAVILA U VEZI SA RANAMA, OTEKLINAMA I PRELOMIMA: ------------------------------------------------ 50 Nekoliko mes'ela: ------------------------------------- 51 ABDESKE SUMNJE--------------------------------------- 53 SUMNJA O UZIMANJU ABDESTA: -------------------------- 53 SUMNJA U ISPRAVNOST ABDESTA:----------------------- 54 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 54 PROPISI ABDESTA: ----------------------------------------- 56 Za ta se sve abdest mora uzeti? ----------------- 56 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 57 Poslovi za koje je mustehab imati abdest ------- 59 Kako se kvari abdest --------------------------------- 59 Neki od abdeskih mustehaba i mekruha -------- 59 Abdeski mekruhi--------------------------------------- 61 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 61 Ope pravilo -------------------------------------------- 63 GUSUL-------------------------------------------------------- 64 PODJELA GUSULA ------------------------------------------ 64 GUSUL DUNUBA ------------------------------------------- 65 ta je zabranjeno initi u stanju dunupluka --- 67 Dvije mes'ele ------------------------------------------- 68 SURE KOJE SADRE OBAVEZNU SEDDU --------------- 68 UZIMANJE GUSULA ----------------------------------------- 68
313
Nain obavljanja gusula ----------------------------- 69 Ope pravilo -------------------------------------------- 69 PROPISI GUSULA ------------------------------------------- 69 Sluajevi u kojima je gusul neispravan: --------- 70 ta initi kada se nakon gusula uoi ------------- 71 da je neki dio tijela ostao suh: --------------------- 71 SUMNJE U VEZI SA GUSULOM ----------------------------- 71 Gusul zbog dodirivanja mejita --------------------- 72 Poeljni (mustehab) gusuli -------------------------- 73 Gusuli u razliito vrijeme ---------------------------- 73 Gusuli za odreena mjesta ------------------------- 74 Gusuli za odreene poslove ------------------------ 74 POSEBNI GUSULI ZA ENE -------------------------------- 75 Gusul hajza nakon menstruacije ---------------- 75 Karakteristike menstrualne krvi -------------------- 76 Propisi menstrualnog ciklusa ----------------------- 77 Dunosti ene prilikom poetka krvarenja ------ 77 Dunosti ene nakon prekida krvarenja --------- 79 Gusul istihaze i nifasa-------------------------------- 79 Podjela istihaze ---------------------------------------- 79 Obaveze prilikom male istihaze ------------------- 79 Obaveze prilikom srednje istihaze ---------------- 80 Obaveze prilikom velike istihaze ------------------ 80 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 81 Gusul nifasa -------------------------------------------- 81 TEJEMUM --------------------------------------------------- 83 KOLIKO TREBA TRAGATI ZA VODOM? -------------------- 84 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 84 KAKO UZETI TEJEMUM? ----------------------------------- 86 Tejemumske radnje:---------------------------------- 86
314
ime je ispravno uzeti tejemum ------------------- 86 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 87 Uvjeti ispravnog tejemuma ------------------------- 88 Pravila tejemuma-------------------------------------- 88 Opi propisi --------------------------------------------- 89 TAHARET (ISTOA) ------------------------------------ 90 NEISTOE: ------------------------------------------------ 91 Propisi o leini ----------------------------------------- 92 Sluajevi koji imaju status istoe: ---------------- 93 Pravila o konim stvarima --------------------------- 94 Mlijeni proizvodi -------------------------------------- 95 Ope presude ------------------------------------------ 96 Propisi o krvi-------------------------------------------- 96 Vino ------------------------------------------------------- 98 Nevjernik ------------------------------------------------ 99 Nekoliko mes'ela -------------------------------------- 99 KAKO ISTA STVAR POSTAJE NEISTOM? ------------ 100 Nekoliko mes'ela ------------------------------------ 100 SREDSTVA ZA IENJE -------------------------------- 103 Kako neista stvar postaje istom -------------- 104 Voda ---------------------------------------------------- 104 Mutlak voda------------------------------------------- 105 Mudaf voda ------------------------------------------- 105 Propisi mudaf vode --------------------------------- 105 Podjela mutlak vode -------------------------------- 105 Propisi qalil vode ------------------------------------ 106 Propisi kurr, tekue i bunarske vode ----------- 107 Neke od osobina kinice -------------------------- 107 Propisi o sumnji u vezi sa vodom --------------- 108 Opi propisi ------------------------------------------- 108
315
Nain ienja neistih stvari vodom ----------- 109 ienje neistih predmeta ----------------------- 109 Nekoliko napomena -------------------------------- 111 Mes'ele ------------------------------------------------ 111 ienje neiste vode------------------------------ 112 ienje neistog zemljita ----------------------- 113 Pranje itarica ---------------------------------------- 113 Nekoliko mes'ela ------------------------------------ 114 UVJETI DA VODA BUDE ISTEA ----------------------- 114 Zemlja -------------------------------------------------- 115 Nekoliko mes'ela ------------------------------------ 116 Sunevi zraci ----------------------------------------- 116 Uvjeti pod kojima sunevi zraci mogu istiti -- 116 Dvije mes'ele ----------------------------------------- 117 Metamorfoza ----------------------------------------- 118 Prenoenje (transplantacija) --------------------- 118 ISLAM ------------------------------------------------------ 119 Podlonost -------------------------------------------- 120 Otklanjanje nedaseta ----------------------------- 120 Istibra' (oslobaanje ivotinja od neistoe putem apstinencije) ------------------------------------------ 121 Odlazak muslimana -------------------------------- 122 PROPISI O KORITENJU TOALETA ---------------------- 122 Nepoeljno (mekruh) ------------------------------- 123 Mjesta na kojima je zabranjeno vriti nudu - 123 Mjesta na kojima je nepoeljno vriti nudu -- 124 ienje nakon nude ----------------------------- 124 Nekoliko mes'ela ------------------------------------ 125 NAMASKO VRIJEME ----------------------------------- 126 OBAVEZNI NAMAZI : -------------------------------------- 126
316
VREMENA DNEVNIH NAMAZA---------------------------- 127 Vrijeme sabah-namaza ---------------------------- 127 Posebno i zajedniko vrijeme podne i ikindije namaza ------------------------------------------------ 127 Posebno i zajedniko vrijeme akama i jacije namaza ------------------------------------------------ 128 NAJBOLJA VREMENA DNEVNIH NAMAZA --------------- 129 Vrijeme sabahskog ezana ------------------------ 130 Vrijeme podnevskog ezana ----------------------- 130 Vrijeme akamskog ezana ------------------------ 130 Polovina noi ----------------------------------------- 130 Propisi namaskog vremena ---------------------- 130 KIBLA ------------------------------------------------------- 133 NAIN ODREIVANJA KIBLE ----------------------------- 134 UTVRIVANJE PRAVCA KIBLE UZ POMO SUNCA ---- 134 DUNOSTI OVJEKA KOJI NE ZNA PRAVAC KIBLE ---- 134 OBJANJENJE -------------------------------------------- 135 OPE PRAVILO ------------------------------------------- 136 ODJEA KLANJAA -------------------------------------- 136 GRANICE POKRIVANJA----------------------------------- 136 PRIMJERI ZA NEISPRAVNO OBAVLJENI NAMAZ U NEISTOJ ODJEI I SA NEISTIM TIJELOM ------------------------- 139 PRIMJERI ZA ISPRAVNO OBAVLJENI NAMAZ SA NEISTOM ODJEOM I NEISTOG TIJELA --------------------------- 139 NEKOLIKO MES'ELA -------------------------------------- 140 OPA PRESUDA ------------------------------------------ 140 MJESTO KLANJAA -------------------------------------- 140 PROPISI O MJESTU NA KOJEM SE KLANJA ------------- 141 PRAVILA DAMIJE ---------------------------------------- 144 Postupci koji su mustehab u vezi sa damijom:144
317
Postupci koji su mekruh u vezi sa damijom: 145 Redoslijed damija po prvenstvu obavljanja namaza po pitanju nagrade: --------------------------------- 146 MJESTA GDJE JE MEKRUH KLANJATI: ------------------ 146 MES'ELA --------------------------------------------------- 147 EZAN, IKAMET, NAMASKI VADIBI ------------- 148 OPA PRESUDA ------------------------------------------ 149 NAMASKI VADIBI ---------------------------------------- 149 RAZLIKA IZMEU RUKNA I ONOGA TO NIJE RUKN --- 150 PRAVILA NAMASKIH VADIBA: -------------------------- 150 NIJJET ----------------------------------------------------- 150 PROMJENA NIJJETA -------------------------------------- 151 SLUAJEVI U KOJIMA PROMJENA NIJJETA NIJE ISPRAVNA: ------------------------------------------------------------- 152 TEKBIRETUL-IHRAM -------------------------------------- 152 VADIBI POETNOG TEKBIRA --------------------------- 152 KIJAM (STAJANJE)---------------------------------------- 153 DIJELOVI KIJAMA: ---------------------------------------- 153 PRAVILA KIJAMA ------------------------------------------ 153 KIRAET (UENJE KUR'ANA) ----------------------------- 155 PRAVILA KIRAETA ---------------------------------------- 155 MIJEANJE FATIHE I TESBIHATA ----------------------- 157 NEKI OD MUSTEHABA KIRAETA: ------------------------ 158 ZIKR-------------------------------------------------------- 159 RUKU'------------------------------------------------------ 159 VADIBI RUKU'A: ----------------------------------------- 159 ZIKR NA RUKU'U ------------------------------------------ 160 MIROVANJE TIJELA NA RUKU'U ------------------------- 160 USPRAVLJANJE I UMIRIVANJE NAKON RUKU'A -------- 160 DUNOST OVJEKA KOJI NE MOE NORMALNO OBAVITI RUKU' ------------------------------------------------------ 160
318
ZABORAVLJANJE RUKU'A -------------------------------- 161 NEKI OD MUSTEHABA RUKU'A -------------------------- 161 SEDDA --------------------------------------------------- 161 VADIBI PRILIKOM SEDDE ------------------------------ 162 ZIKR-------------------------------------------------------- 163 SMIRENOST ----------------------------------------------- 163 DIZANJE SA SEDDE ------------------------------------- 163 POLAGANJE SEDAM DIJELOVA TIJELA NA TLO -------- 164 POLOAJ TLA ZA OBAVLJANJE SEDDE ---------------- 164 MATERIJALI NA KOJE SE SPUTA ELO KOD OBAVLJANJA SEDDE ---------------------------------------------------- 164 PROPISI SEDDE ----------------------------------------- 165 OBAVEZA LICA KOJE NE MOE OBAVITI NORMALNU SEDDU ------------------------------------------------------------- 165 INJENJE VIE ILI MANJE SEDDI ---------------------- 166 NEKI OD MUSTEHABA SEDDE -------------------------- 166 KUR'ANSKE VADIB SEDDE ---------------------------- 167 TEEHHUD ------------------------------------------------ 168 SELAM ----------------------------------------------------- 168 REDOSLIJED ---------------------------------------------- 169 KONTINUITET --------------------------------------------- 170 KUNUT ----------------------------------------------------- 170 DOVE NAKON NAMAZA (TA'KIB) ------------------------- 171 TA KVARI NAMAZ (MUBTALATI) ------------------------ 171 PRAVILA O KVARENJU NAMAZA ------------------------- 172 PRIANJE U NAMAZU ------------------------------------ 172 SMIJANJE I PLAKANJE ----------------------------------- 173 OKRETANJE OD KIBLE ----------------------------------- 174 REMEENJE NAMASKOG PONAANJA ----------------- 174 VEZANJE RUKU ------------------------------------------- 175 IZGOVARANJE RIJEI AMIN ------------------------------ 175
319
RADNJE KOJE SU MEKRUH U NAMAZU ----------------- 176 NAMASKE SUMNJE ------------------------------------ 177 PODJELA NAMASKIH SUMNJI ---------------------------- 177 SUMNJE U DIJELOVE NAMAZA -------------------------- 178 SUMNJA U REKATIMA ------------------------------------ 178 MES'ELA --------------------------------------------------- 179 SUMNJE KOJE NE KVARE NAMAZ ----------------------- 179 SUMNJE NA ETVOROREKATNIM NAMAZIMA ---------- 180 NEKOLIKO OPIH ZAKONA ------------------------------ 182 SUMNJE NA KOJE SE NE TREBA OBAZIRATI ----------- 184 SUMNJA NAKON SELAMA -------------------------------- 184 SUMNJA NAKON NAMASKOG VREMENA ---------------- 184 SUMNJA OVJEKA KOJI PUNO SUMNJA (581 -----) OBAVEZE OVJEKA KOJI PUNO SUMNJA U NAMASKE REKATE ------------------------------------------------------------- 185 SUMNJE U DIJELOVE NAMAZA -------------------------- 185 SUMNJE IMAMA I DEMATLIJA -------------------------- 185 SUMNJE NA MUSTEHAB NAMAZU ----------------------- 186 SUMNJA O NAMAZU UOPE ----------------------------- 186 STATUS PRETPOSTAVKE U NAMAZU ------------------- 187 NAMAZ IZ PREDOSTRONOSTI -------------------------- 187 RAZLIKA IZMEU NAMAZA IZ PREDOSTRONOSTI I DRUGIH NAMAZA --------------------------------------------------- 187 SEHVI-SEDDA ------------------------------------------- 188 ZABORAVLJENI DIJELOVI NAMAZA ---------------------- 189 NAMAZ PUTNIKA---------------------------------------- 190 PRVI UVJET ----------------------------------------------- 191 DRUGI UVJET --------------------------------------------- 192 TREI UVJET ---------------------------------------------- 192
320
ETVRTI UVJET ------------------------------------------- 193 PETI UVJET------------------------------------------------ 194 ESTI UVJET ---------------------------------------------- 194 SEDMI UVJET --------------------------------------------- 195 OSMI UVJET ----------------------------------------------- 195 MJESTA GDJE JE NAMAZ POTPUN ---------------------- 196 TA JE TO VATAN? --------------------------------------- 196 NAMJERA OSTAJANJA 10 DANA ------------------------ 197 PRIMJERI U KOJIMA JE PUTNIK KLANJAO POTPUN NAMAZ198 PRIMJERI ZA ONOG KO NIJE PUTNIK, A KLANJAO JE SKRAENE NAMAZE -------------------------------------- 198 NAKLANJAVANJE NAMAZA ------------------------------- 199 NAKLANJAVANJE OEVIH NAMAZA --------------------- 202 NAMAZ U DEMATU ----------------------------------- 203 ZNAAJ NAMAZA U DEMATU --------------------------- 204 UVJETI NAMAZA U DEMATU ---------------------------- 205 OBJANJENJE: ------------------------------------------- 206 UVJETI ZA IMAMA ----------------------------------------- 207 MES'ELA --------------------------------------------------- 207 MES'ELA --------------------------------------------------- 209 NAMAZI I NEKE OKOLNOSTI U KOJIMA NAMAZ U DEMATU NIJE ISPRAVAN -------------------------------------------- 209 RAZNE PRILIKE ZA PRISPIJEVANJE U DEMAT -------- 210 OBAVEZE DEMATLIJE U NAMAZU: --------------------- 212 PRAVILO O PRAENJU IMAMA: -------------------------- 212 MES'ELE --------------------------------------------------- 213 POSTUPCI KLANJAA ZA NENAMJERNE RADNJE PRIJE IMAMA: ----------------------------------------------------- 213 PRAVILA NAMAZA U DEMATU -------------------------- 214 NEKI OD MUSTEHABA I MEKRUHA U VEZI SA DEMATOM215
321
DUMA NAMAZ --------------------------------------- 216 BITNOST DUME NAMAZA ------------------------------- 216 TA SAINJAVA DUMU NAMAZ? ----------------------- 217 Vadibi ------------------------------------------------- 217 Mustehabi --------------------------------------------- 217 Uvjeti za dumu namaz ---------------------------- 217 Dunosti imama prilikom obavljanja dume namaza ----------------------------------------------------------- 218 Sadraj hutbi ----------------------------------------- 218 Ono o emu je lijepo govoriti --------------------- 219 i. o onome to je muslimanu potrebno na Ovom svijetu i Ahiretu,-------------------------------------- 219 Odlike imama dume namaza ------------------- 219 DUNOSTI KLANJAA DUME NAMAZA----------------- 221 NAMAZ AJAT ---------------------------------------------- 221 NAIN OBAVLJANJA NAMAZA AJAT --------------------- 221 PRAVILA AJAT NAMAZA --------------------------------- 222 MUSTEHAB NAMAZI -------------------------------------- 223 GUFEJLE 322 ------------------------------------------ DVIJE MES'ELE ------------------------------------------- 225 NONI NAMAZ -------------------------------------------- 225 VRIJEME NONOG NAMAZA ----------------------------- 225 BAJRAM-NAMAZ ------------------------------------------ 226 VRIJEME BAJRAM-NAMAZA ----------------------------- 226 NAIN OBAVLJANJA BAJRAM-NAMAZA ---------------- 226 OPA PRAVILA-------------------------------------------- 227 PITANJA I ODGOVORI U VEZI SA NAMAZOM------------ 227 POST -------------------------------------------------------- 237 VRSTE POSTA -------------------------------------------- 238 VADIB POST --------------------------------------------- 238
322
HARAM POST --------------------------------------------- 238 MUSTEHAB POST ----------------------------------------- 239 MEKRUH POST ------------------------------------------- 240 NIJJET POSTA -------------------------------------------- 241 TA KVARI POST ----------------------------------------- 242 JEDENJE I PIJENJE --------------------------------------- 242 PRIMANJE INJEKCIJA------------------------------------- 243 GUTANJE GUSTE PRAINE ------------------------------ 243 LAGANJE NA BOGA I POSLANIKA ----------------------- 244 PRIMJERI U KOJIMA POST NIJE POKVAREN: ----------- 244 POTAPANJE ITAVE GLAVE POD VODU ---------------- 245 POVRAANJE --------------------------------------------- 245 MASTURBIRANJE ----------------------------------------- 245 OSTAJANJE U STANJU DUNUPLUKA DO SABAHSKOG EZANA ------------------------------------------------------------- 246 OSTAJANJE U STANJU HAJZA ILI NIFASA--------------- 246 OPA PRESUDA ------------------------------------------ 247 POSLOVI KOJI SU MEKRUH ZA POSTAA -------------- 248 NAPOAVANJE I OTKUP (KEFARET): --------- 248 NAPOAVANJE ------------------------------------------ 248 OTKUP (KEFARET) ZBOG KVARENJA POSTA ---------- 248 PRIMJERI U KOJIMA JE NAPOAVANJE VADIB, A NE KEFARET:-------------------------------------------------- 249 PRIMJERI KADA JE POTREBNO ZA SVAKI DAN DATI PO JEDAN MUDD HRANE --------------------------------------------- 250 PRIMJERI KADA SE MORA I NAPOSTITI I DATI PO JEDAN MUDD HRANE --------------------------------------------- 250 PRAVILA NAPOAVANJA I KEFARETA ----------------- 252 PRIMJERI KADA NIJE VADIB NI NAPOSTITI NI DATI OTKUP ------------------------------------------------------------- 253
323
NAPOAVANJE ZA OCA I MAJKU ---------------------- 254 POST PUTNIKA-------------------------------------------- 254 PROPISI POSTA PUTNIKA -------------------------------- 254 MES'ELA --------------------------------------------------- 255 NAIN UTVRIVANJA PRVOG DANA U MJESECU RAMAZANU ------------------------------------------------------------- 255 NEKOLIKO MES'ELA -------------------------------------- 255 I'TIKAF ------------------------------------------------------ 257 UVJETI I'TIKAFA------------------------------------------PROPISI I'TIKAFA ----------------------------------------HARAMI I'TIKAFA-----------------------------------------PITANJA I ODGOVORI -----------------------------------PODJELA IMETKA NA KOJI JE VADIB DATI ZEKAT: --GRANICA NISABA ----------------------------------------NISAB NA ITARICE 847, 207 KG -------------------VRIJEDNOST KOJA SE DAJE NA ITARICE ------------NISAB ZA STOKU:----------------------------------------OVCE -----------------------------------------------------GOVEDA --------------------------------------------------DEVE -----------------------------------------------------NISAB ZA ZLATO I SREBRO -----------------------------PRAVILA O ZEKATU -------------------------------------RASPODJELA I TROENJE ZEKATA --------------------PROPISI O RASPODJELI I TROENJU ZEKATA --------MUSTEHABI ISPLATE ZEKATA --------------------------ZEKATUL-FITR -------------------------------------------PRAVILA O ZEKATUL-FITRU ----------------------------324
257 258 259 259 269 270 270 270 271 271 272 273 274 274 275 276 278 278 279
ZEKAT ------------------------------------------------------ 269
HUMS ------------------------------------------------------- 281
HUMS JE VADIB NA SEDAM VRSTA IMETKA: ---------- 282 HUMS NA ZARADU ---------------------------------------- 282 GODINJI RASHOD --------------------------------------- 283 GODINA HUMSA ------------------------------------------ 284 Primjeri imetka za koji nema humsa: ----------- 284 NEKOLIKO MES'ELA -------------------------------------- 285 HUMS NA KAPITAL ---------------------------------------- 286 RUDE ------------------------------------------------------ 286 NISAB ZA RUDE ------------------------------------------- 286 BLAGO ----------------------------------------------------- 286 NISAB ZA BLAGO ----------------------------------------- 287 BLAGO I MJESTO NALAZITA ---------------------------- 287 HALAL IMETAK POMIJEAN SA HARAM IMETKOM ----- 287 MES'ELA --------------------------------------------------- 288 DRAGOCJENOSTI KOJE SE RONJENJEM VADE IZ MORA288 RATNI PLIJEN --------------------------------------------- 288 ZEMLJITE KOJE BI NEVJERNIK KUPIO OD MUSLIMANA289 POSLJEDICE NEDAVANJA HUMSA ---------------------- 289 RASPODJELA HUMSA ------------------------------------ 290 UVJETI SEJJIDA KOJEM SE MOE DATI HUMS --------- 290 ENFAL ----------------------------------------------------- 290 HADD ---------------------------------------------------- 298 OBAVEZUJUI UVJETI ZA HADD ---------------------- 298 RASPON IMOVINSKE MOI ------------------------------ 299 VRSTE HADDA ----------------------------------------- 299 RADNJE UMRE TEMETTU'A I MJESTA KOJA SE MORAJU OBII ------------------------------------------------------------- 299 HADSKE RADNJE I MJESTA KOJA SE MORAJU OBII 300 HARAMI U IHRAMU --------------------------------------- 301 ZAJEDNIKI HARAMI ------------------------------------- 301
325
HARAMI ZA MUKARCE ---------------------------------- 302 HARAMI ZA ENE ----------------------------------------- 302 RADNJE UMRE KOJA SE OBAVLJA U TOKU GODINE--- 302 NAREIVANJE DOBRA I ODVRAANJE OD ZLA303 VANOST NAREIVANJA DOBRA I ODVRAANJA OD ZLA304 DEFINICIJA DOBRA I ZLA --------------------------------- 304 UVJETI NAREIVANJA DOBRA I ODVRAANJA OD ZLA 305 RAZINE NAREIVANJA DOBRA I ODVRAANJA OD ZLA 306 PROPISI NAREIVANJA DOBRA I ODVRAANJA OD ZLA306 PRAVILA O NAREIVANJU DOBRA I ODVRAANJU OD ZLA308 DOSADANJE OBJAVLJENE KNJIGE U -------------IZDANJU MULLA SADRAA: -------------------------- 310
326
Izdava: Fondacija Mulla Sadra: tel/fax 033 226 916 WEB. www. mullasadra. com E-mail: info@mullasadra.com tampa: Sabah print Ilida Sarajevo, 2005 CIP- katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Bibliografske i druge biljeke uz tekst
ISBN COBISS. BH ID Na osnovu Prijedloga miljenja Ministarstva obrazovanja i nauke F BiH br. 05-15-5245-/05 od
327
19.12..2005.g. i Miljenja Upravnog odbora za indirektno oporezivanje Banja Luka, ovaj proizvod je osloboen poreza na promet.
328

Propisi Ahkam

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Propisi Ahkam

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROPISI OBREDOSLOVLJA

LIKOVNO OBLIKOVANJE EDIN MULA ENES PEHLIVANOVI Felah Zade

Propisi obredoslovlja Prijevod sa perzijskog Ertan Basarik

Jednostrani akt poput razvoda braka. Dvostrani ugovor poput vjenanja.

a) Glava: prednji dio koji se nalazi iznad ela.

b) Desna i lijeva noga: gornji dio stopala od vrha nokata do izboine.

Uvjeti dijelova tijela: 1. Da budu isti.

Rije je o erijatskoj a ne higijenskoj istoi.

Posuda iz 7 puta 2 koje je lokala svinja

ienje zemljom je preporuena predostronost

Vadibi poetnog tekbira 1. Da se ispravno izgovori na arapskom jeziku.

i. ii. iii. iv.

Na Nak Na ru- on sed ku'u ruk di u'a

Izme Pok Pok Pok Pok Ispr u var- v. v. v. ava -n 2. i 3. en rekat a

Pok Pok Pok Pok Ispr v. v. v. v. av.

Ispr Ispr av. av.

Ispr Ispr av. av.

Ispr Pok Pok Pok Ispr av. v. v. v. av.

Mustedrekul-vesail, tom VI, str. 466.

ovjek koji ne moe kontrolirati izlaz urina ili izmeta.

vanje dnevnih 5 ajat

Namazi i neke okolnosti u kojima namaz u dematu nije ispravan

Pravilo o praenju imama:

Tahrirul-wasileh, str. 234, mes. 9.

4 namaza od po 2 rekata (8 rekata)

4 namaza od Ikindija po 2 rekata (8 rekata)

2 namaza od po 2 rekata (4 rekata) 2 rekata

Ovaj se namaz zove vutejre i u skladu sa obaveznom predostronou klanja se sjedei.

Nijedno djelo koje kvari post, nenamjerno, nee pokvariti post.

o deve o goveda o ovce 3. kovanice: o zlato o srebro

nisab 1 2 3 4 121 ovca 201 ovca 301 ovca 400 vie

Deve Na deve ima 12 nisaba, i to sljedeim redoslijedom:

Ukoliko pored godinjeg rashoda bude uteeno, to podlijee humsu.

xii. xiii. xiv. xv. xvi. xvii.

ii. iii. iv. v. vi. vii.

ZEKAT ------------------------------------------------------ 269

HUMS ------------------------------------------------------- 281

Bibliografske i druge biljeke uz tekst

You might also like