Professional Documents
Culture Documents
Alge
Alge
Alge su iroko rasprostranjena grupa organizama vodenih biotopa, ive i van vodene sredine ali samo na vlanim mjestima
VEGETATIVNO TIJELO ALGI JE Talus (Talofite) Jednodelijsko Kolonijalno Viedelijsko, kod nekih se razlikuje filoid, kauloid i rizoid Talus im je najede nitast,listast,korast ili bunast Alge su eukariotski organizmi najprimitivnije alge nemaju delijski zid neke imaju elastian sloj pelikulu ili vrst omota teku veliki broj algi ima delijski zid
Pigmenti:
Hlorofil a, b, c, d, e, Karotenoidi ( karoteni i ksantofili) - kod svih algi Fikobilini (fikoeritrin i fikocijanin) sadre ih crvene i neke vatren alge Ishrana algi: autotrofna, miksotrofna i heterotrofna
Podjela algi
Prema grai i mnogobrojnim odlikama ,a prvenstveno prema boji alge se dijele na:
1. Alge biai - (biari)
2. Zelene - ( Chlorophyta)
Alge biai
Razdeo: Euglene - EUGLENOPHYTA
To su zeleni biai (kredu se pomodu 2 bia) ive uglavnom u malim stajadim,toplim slatkim vod. Nemaju delijski zid ved pelikulu Posjeduje hlorofil a i b (preovladavaju) kao i karotene i ksantofil Produkt fotosinteze je paramilum (slian skrobu) Imaju onu pjegu stigmu Posjeduju kontraktilnu vakuolu (ivotinjska osobina) Pored autotrofnih postoje i heterotrofni
Crvena plima
Ima ih oko 10 000 vrsta 90% ih ivi u slatkoj vodi U njima zastupljeni hlorofil a i b Rezervna tvar je skrob elijski zid graen od celuloze Neke su vezane za podlogu Druge se kredu: - pomodu bieva (Hlamidomonas) - sluzi (Closterium)
Closterium sp
Vieelijske slatkovodne Spirogira (Spirogyra spp.) Kladofora ( Cladophora spp.) Hara (Chara)
Scenedesmus
Ulottrix Chlorela
Ulva sp. morska salata, -vieelijska -listolika zelena alga -Na talusu ove alge mogue je razlikovati: filoid, kauloid i rizoid
Acetabularia
Halimeda
Razmnoavaju se:
Vegetativno (diobom delija) Kutija se dijeli na 2 dijela Svaka nova nadoknauje hipoteku Nakon to hipoteka postane minimalna, razmnoavanje se natavlja polno Znaaj: u ishrani (bjelanevine,masti,vitamini) Za dobijanje kremena za upaljae i kao graevinski materijal (ljuture) Dijele se na: Centrophyceae (radijalna simertrija i bez ava) Pennatophyceae (simertija bilateralna i sa avom)
1. 2.
Silikatne alge
Silikatne alge
-Iz talusa mrkih algi izdvajaju se razliite supstance: alkohol manit, polisaharid laminarin, jod...koje imaju primjenu u ishrani, farmaceutskoj i drugim industrijama -razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno i smjena generacija
Predstavnici su: Fucus virsoides brai, endemina vrsta Jadranskog mora Obina bobiarka - Sargassum vulgare i Laminaria spathulatum, rastu na dubini od 250 m u Jadranskom moru
Sargaka bobiarka - Sargassum natans ( u Sargasovom
moru)
Macrocystis pyrifera ( kolonija i do 100 metara)
Fucus spp.
Macrocystis spp.
Filoidi
Nereocystis spp.
Talus
Rizoid
Razdeo: RHODOPHYTA crvene alge Vieelijske alge Talus: nitast,listast ili korast elijski zid : od celuloze ili pektina Pigmenti su rodoplasti i sadre: hlorofil a i d, karotin, ksantofil, fikoeritrin i fikocijanin Proizvod fotosinteze je floridea skrob Razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno i smjena generacija Znaaj: za ishranu, za elatin (agar-agar),kapsula za lijekove i kao hranljiva podloga za uzgoj bakterija
Ima ih oko 4 000 vrsta Predstavnici su: Batrachospermum ( u slatkim vodama) Corallina i Lithotamnion - sadre vapnenac- krenjak (od ovog izgraena zagrebaka katedrala) Porphyra Delesseria
Batrachospermum
Corallina
Lithotamnion
Delesseria