Evaluacija

Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu
EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

mr. sc. LJILJANA MUSLI
Udruga Mi, svibanj 2012.
1. Naziv projekta: Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu
2. Nositelj projekta: Udruga Mi, Sinjska 7, 23 000 Split 3. Razdoblje provoenja projekta: od 2010. do 2013. godine
4. Vanjski evaluator: mr. sc. Ljiljana Musli, prof. psihologije
Suradnici: Volonteri Udruge Mi Marija ori 5. Datum podnoenja cjelokupnog izvjetaja 1. svibnja 2012.
Saetak
Cilj evaluacijske studije je bio u skladu s glavnim i specifinim ciljevima projekta Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu provjeriti moe li se organiziranim specifinim programima djelovati na poveanje kvalitete ivota i smanjenje socijalne iskljuenosti starije urbane populacije u gradu Splitu te senzibilizirati dionike lokalne zajednice za potrebe i potekoe starijih osoba u gradu Splitu. Za postizanje evaluacijskih ciljeva koristile su se kvantitativne i kvalitativne tehnike prikupljanja podataka iz razliitih izvora ovisno o ciljanim skupinama korisnika na ije potrebe se namjeravalo odgovoriti specifinim programima odnosno aktivnostima Projekta. Za prikupljanje podataka od korisnika programa neposredne pomoi i osiguranja usluga u kui te programa organiziranih drutvenih aktivnosti u zajednici konstruirani su zasebni anketni upitnici. Individualnim anketiranjem je obuhvaeno 35 korisnika programa neposredne pomoi i osiguranja usluga u kui te grupnim anketiranjem 48 korisnika programa organiziranih drutvenih aktivnosti u zajednici. Za prikupljanje podataka od djelatnika i predstavnika partnerskih institucija odabrane su metode kvalitativnog pristupa. S predstavnicima partnerskih institucija i voditeljima programa provedeni su intervjui, a s djelatnicama Mi centra za pomo i njegu u kui provedena je fokusirana grupna diskusija. U fokusiranoj grupnoj diskusiji sudjelovalo je ukupno 4 djelatnice angairane u programu pruanju usluga u kui i socijalnog ukljuivanja. Kao predstavnici partnera iz lokalne zajednice sudjelovala su dva predstavnika Grada Splita, Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zatitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama te ravnatelj Centra za odgoj djece i mladei koji su angairani u pruanju usluga pripreme kuhanih obroka za starije graane kojima se obroci dostavljaju u kue. Glavni nalazi ukazuju na visoko zadovoljstvo uslugama i aktivnostima od strane korisnika i lanova njihove obitelji, te visoko procijenjenu dobit u odreenim aspektima kvalitete ivota. U iskazima djelatnika i partnera prepoznata su odreena podruja zadovoljstva provedbom i uincima koje Projekt ima za lokalnu zajednicu i starije graane, ali i potekoa u provedbi Projekta i suradnji s ostalim dionicima skrbi o starijim osobama u lokalnoj zajednici te s partnerima. Uinci djelovanja projekta prepoznati su na irokoj razini posrednih i neposrednih korisnika u zajednici, ukljuujui i institucije lokalne zajednice i sustava zdravstvene i socijalne skrbi.
Sadraj
1. Provedba evaluacije .............................................................................................5 2. Sudionici evaluacije .............................................................................................9 3. Rezultati evaluacije ............................................................................................13 3. 1. KORISNICI: kvantitativna analiza ..............................................................13 3.1.1. Korisnici pomoi i njege u kui ...............................................................13 3.1.2. Korisnici organiziranih drutvenih aktivnosti .........................................26 3.2. PERSPEKTIVA DJELATNIKA I PARTNERSKIH INSTITUCIJA U LOKALNOJ ZAJEDNICI: kvalitativna analiza...................................................32 3.2.1. Djelatnici..................................................................................................33 3.2.2. Partneri .....................................................................................................50 3.3. PERSPEKTIVA KORISNIKA I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI ......59 4. Zakljuak ...........................................................................................................62 5. Literatura............................................................................................................65
1. Provedba evaluacije
Evaluacija je provodena u skladu s glavnim i specifinim ciljevima projekta. Opi cilj evaluacijske studije bio je provjeriti moe li se specifinim programima organiziranim u okviru projekta Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu djelovati na poveanje kvalitete ivota i smanjenje socijalne iskljuenosti starije urbane populacije u gradu Splitu te senzibilizirati dionike lokalne zajednice za potrebe i potekoe starijih osoba u gradu Splitu. Specifini ciljevi evaluacijske studije odnosili su se na tri razine evaluacije: 1. evaluaciju potencijala specifinih programa odnosno nositelja projekta i partnera da zadovolje specifine potrebe ciljanih korisnika; 2. evaluaciju kvalitete same provedbe specifinih programa odnosno usluga; 3. evaluaciju uinka pojedinih programa na kvalitetu ivota i zadovoljstvo korisnika te razinu njihove socijalne iskljuenosti. Evaluacija potencijala imala je za cilj provjeriti potrebe korisnika i njihovo zadovoljstvo dostupnou usluga u lokalnoj zajednici, te obiljeja kvalitete i zadovoljstva ivotom korisnika u razdoblju prije ukljuivanja u specifine programe Projekta. U sklopu evaluacije kvalitete provedbe specifinih programa ispitivanjem je obuhvaena provjera naina na koji korisnici, djelatnici i partneri iz lokalne zajednice percipiraju kvalitetu provoenja razliitih programa odnosno njihovog zadovoljstva programom kao i obiljejima djelatnika. U svrhu procjene uinka projekta na kvalitetu ivota i socijalnu ukljuenost ispitano je kako korisnici i partneri percipiraju naine na koji koritenje usluga djeluje na kvalitetu ivota korisnika i njihovu socijalnu iskljuenost. Za postizanje evaluacijskih ciljeva koristile su se kvantitativne i kvalitativne tehnike prikupljanja podataka iz razliitih izvora ovisno o ciljanim skupinama korisnika na ije potrebe se namjeravalo odgovoriti specifinim programima odnosno aktivnostima Projekta. Za prikupljanje podataka od korisnika programa neposredne pomoi i osiguranja usluga u kui te programa organiziranih drutvenih aktivnosti u zajednici konstruirani su zasebni anketni upitnici.
Pojedini sadraji odnosno pitanja razvijeni za svaku skupinu korisnika specifinih programa zasebno, podijeljena su u tri dijela (prilog 1). Prvi dio anketnog upitnika obuhvaao je ope podatke o korisniku (dob, spol, kuanstvo, duljina koritena usluga programa pomoi i njege u kui, vrste usluga koritenih usluga). Drugi dio anketnog upitnika prilagoen je specifinim ciljevima i aktivnosti dvaju programa, pomoi i njege u kui i organiziranih drutvenih aktivnosti, te je obuhvaao pitanja za dobivanje informacija o (1) procjeni razliitih aspekata kvalitete ivota neposredno prije koritenja usluga; (2) procjeni zadovoljstva uslugama koje trenutno koriste na skali od 5 stupnjeva (1 vrlo nezadovoljan/na, 2 - prilino nezadovoljan/na, 3 - niti zadovoljan/na niti nezadovoljan/na, 4 prilino zadovoljan/na i 5 vrlo zadovoljan/na te procjeni specifinih obiljeja aktivnosti odnosno djelatnika, od 1- uope nisam zadovoljan/na do 5 u potpunosti sam zadovoljan/na i (3) samopercepciji promjena i uinaka programa na razini razliitih aspekata kvalitete ivota i osobnog zadovoljstva, procjenjivanjem dobiti i/ili sadanjeg naina funkcioniranja i razliitih aspekata kvalitete ivota na skali od 5 stupnjeva gdje 1 znai uope ne, 2 pomalo, 3 umjereno, 4 u znatnoj mjeri i 5 u najveoj mjeri. Aspekti kvalitete ivota i osobnog zadovoljstva koji su procjenjivani u upitniku djelomino su preuzeti iz Upitnika kvalitete ivota Svjetske zdravstvene organizacije1, prilagoeni specifinim potrebama i ciljevima ovog evaluacijskog istraivanja. Pitanja su ukljuivala procjenu ope kvalitete ivota na skali od 5 stupnjeva (1 vrlo loa, 2 prilino loa, 3- ni dobra ni loa, 4 prilino dobra, 5 vrlo dobra), sposobnosti samostalno obavljanja specifinih aktivnosti, takoer na skali od 5 stupnjeva (1 uope ne, 2 pomalo, 3 umjereno, 4 u znatnoj mjeri i 5 u najveoj mjeri) te procjenu zadovoljstva razliitim aspektima svog ivota na skali od 1 vrlo nezadovoljan/na do 5 vrlo zadovoljan/na. Takoer, drugi dio anketnog upitnika za korisnike programa pomoi i njege u kui osim navedene procjene zadovoljstva uslugama i obiljejima djelatnika sadravao je i pitanja usmjerena na (4) dobivanje podataka o dodatnim potrebama za uslugama/pomoi starijim
The World Health Organization Quality of Life Instrument- WHOQOL-BREF (The World Health Organization Quality of Life Group, 1996; Martinis, 2005)
6
osobama u gradu Splitu te percepciji njihove dostupnosti odabirom od tri mogua odgovora, 1dostupno mi je, 2 nije mi dostupno i 3 ne znam. Anketni upitnik je ukljuivao i dio (5) s pitanjima za dobivanje podataka o doivljavanju prednosti i nedostataka organiziranog smjetaja u domove za starije i nemone odnosno izvaninstitucionalnog oblika skrbi i usluga koje nudi Centar za pomo i njegu, te izraavanja njihovih osobnih preferencija odgovaranjem na pitanje otvorenog tipa. Svoju percepciju prednosti odnosno nedostataka institucionalnog (domovi za starije i nemone) i izvaninstitucionalnog oblika skrbi (pomo i njega u kui) davali su odabirom ponuenih opisa prednosti odnosno nedostataka i jednog i drugog oblika skrbi. U posljednjem, treem dijelu anketnog upitnika, obje skupine korisnika su odgovaranjem na pet pitanja otvorenog tipa imale priliku dati svoju perspektivu nunih potreba i promjena u skrbi o starijim osobama u gradu Splitu. Za dobivanje dodatnih informacija o percipiranim promjenama kod korisnika otkako sudjeluju u organiziranim programima pomoi i njege u kui, odnosno organiziranim drutvenim aktivnostima, konstruiran je Anketni upitnik za lana obitelji korisnika. Konstruirana su dva anketna upitnika za lanove obitelji ovisno o ciljanoj skupini korisnika odnosno programa (prilog 2). Ispitivanje s korisnicima pomoi i njege u kui i njihovim lanovima obitelji provedeno je metodom osobnog intervjua licem u lice u kuanstvima korisnika. Ispitivanje je provela skupina od 5 volontera Udruge Mi. Prosjena duljina razgovora je bila 83 minute (raspona od 45 minuta do 220 minuta), pri emu je najvei broj intervjua (njih 59%) trajao u oekivanom rasponu od sat vremena do sat i pol. Volonteri-anketari su prethodno upueni u cilj i svrhu evaluacije te sadraj anketnih upitnika s dodatnim uputama i preporukama o nainu provoena ispitivanja intervjuom. Ispitivanje s korisnicima organiziranih drutvenih aktivnosti provedeno je grupnom ili individualnom primjenom papir-olovka tijekom njihovog posjeta aktivnostima u Centru Zlatno doba ili gradskim kotarevima. Anketni upitnik za lanove obitelji korisnika organiziranih aktivnosti poslan je u kuvertama na ispunjavanje lanovima obitelji po samim korisnicima. Prikupljanje podataka anketnim upitnicima se odvijalo u razdoblju od kolovoza 2011. do studeni 2011. Prema popisu korisnika Mi centra pomoi i njege u kui na dan 15. srpnja 2011. (ukupno
bilo 113 korisnika) individualno anketiranje po kuanstvima podijeljeno je u 5 zona (Brda/Kman, Grad, Spinut/ Meje, Mertojak, Blatine) prema broju raspoloivih volontera. Unutar svake zone generiranjem sluajnih brojeva u Excelu odabrano je 50% korisnika kojima su volonteri upueni na prikupljanje podataka. Korisnici programa organiziranih drutvenih aktivnosti u zajednici su tijekom njihovih dolazaka na aktivnosti pozvani da sudjeluju u evaluacijskom istraivanju samostalnim popunjavanjem pripremljenih anketa. Za prikupljanje podataka od djelatnika i predstavnika partnerskih institucija odabrane su metode kvalitativnog pristupa. Provedeni su intervjui s predstavnicima partnerskih institucija i voditeljima programa. S djelatnicama Mi centra za pomo i njegu u kui provedena je fokusirana grupna diskusija. U prikupljanju i analizi kvalitativnih podataka koritena je metoda analize okvire 2 . U navedenom pristupu u analizi kvalitativnih podataka specifini ciljevi analize, odnosno kljune teme za koje elimo dobiti odgovore, su unaprijed definirani. Navedene teme odabrane unaprijed na osnovi dotadanjih spoznaja te specifinih ciljeva evaluacije, predstavljaju okvir prikupljanja i analize kvalitativne grae. Takoer, prikupljanje podataka unutar ovog pristupa je strukturiranje nego to je to u drugim kvalitativnim istraivanjima, a analiza podatka je jednostavnija3
Intervjui i fokusirana grupna diskusija provedena pod vodstvom vanjskog evaluatora prema
prethodno pripremljenim predlocima za razgovor (prilog 3). U skladu s evaluacijskim ciljevima pitanja u predlocima formulirana su kako bi se dobio uvid u (1) doivljaj posla odnosno meupartnerske suradnje, zatim (2) percepciju razina i dosega uinaka dosadanje provedbe Projekta te (3) percipirane potrebama i preporukama za unapreenjem daljnjeg rada odnosno suradnje. Intervjui i fokusirana grupna diskusija su obavljene u lipnju 2011. godine. Prosjeno trajanje intervjua iznosilo je 39,5 minute (SD=14,8), a fokusirana grupna diskusija trajala je 82 minute.
2 3
eng. framework analyzes (Ritchie i Spencer, 1994; Rabiee, 2004) Pope, Ziebland i Mays, 2000; Lacey i Luff, 2009; Ajdukovi i Urbanc, 2010
8
2. Sudionici evaluacije
U evaluacijskom istraivanju individualno je intervjuirano anketnim upitnikom 35 korisnika programa neposredne pomoi i osiguranja usluga u kui za starije osobe ovisne o pomoi i nemone osobe. Navedeni broj korisnika ini 31% korisnika koji su evidentirani kao korisnici pomoi i njega u kui Centra Mi na dan 15. srpnja 2012. Prema podijeljenim zonama anketiranja, 8 korisnika je anketirano s podruja Brda i Kmana (25% od ukupnog broja evidentiranih na dan 15. srpnja 2011.), zatim 12 s podruja Grada (33% od ukupno evidentiranih), 4 korisnika s opina pinut i Meje (24% od ukupno evidentiranih korisnika s tog podruja), 4 korisnika s podruja Mertojaka (57% od ukupnog broja) te 7 korisnika s opine Blatine (33% evidentiranih). Zakljuno se moe rei kako je zbog potekoa uobiajeno prisutnih kada je u pitanju anketiranje starijih i nemonih osoba (potekoe razumijevanja i komunikacije te osipanje korisnika uslijed estih promjena uvjeta stanovanja i skrbi, primjerice odlazaka u dom, ili smrti korisnika) navedeni broj korisnika u skladu s oekivanjem. Od ukupnog broja anketiranih korisnika, anketirano je 6 mukih korisnika i 29 enskih korisnika. U ukupnom broju korisnika evidentiranih na dan 15. srpnja 2011. udio mukih korisnika je takoer znatno manji od broja enskih korisnika. Meutim, istovremeno u naem uzorku sakupljenih anketa taj udio mukih korisnika neoekivano je manji u odnosu na udio u ukupnom broju evidentiranih korisnika na dan 15. srpnja 2011. (17% mukih u naem uzorku u odnosu na 35% mukih korisnika kod ukupnog broja korisnika na dan 15. srpnja 2011). Od usluga pomoi i njega u kui koje nudi Mi Centar za svoje korisnike anketirani korisnici u najveoj mjeri koriste uslugu dostave kuhanog ruka (njih 25), zatim prijevoza i pratnje do zdravstvenih i drugih ustanova (njih 9) te pospremanja stanja (njih 8). Ostale usluge koje anketirani korisnici navode detaljnije su prikazene su u tablici broj 1.
Tablica br. 1: Frekvencija koritenja pojedinih usluga (f) organizirane prehrane te pomoi i njege u kui u anketiranom uzorku korisnika Mi Centra
Usluge organizirane prehrane i pomoi i njege u kui (Mi Centra) usluga obavljanja kunih poslova
pospremanje stana donoenje, organiziranje pranja i glaanja rublja nabava lijekova i drugih potreptina neto drugo__________________
f 16
8 1 5 2
organiziranja prehrane
dostavljanje kuhanog ruka pomo u nabavi ivenih namirnica pranje sua
30
25 4 1
pruanja njege i odravanja osobne higijene

nadziranje koritenja lijekova praenje opeg zdravstvenog stanja korisnika kontaktiranje relevantnih zdravstvenih slubi (patronae, osobnog/obiteljskog lijenika, hitna pomo)
10
2 4 4
zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba

prijevoz i pratnju do zdravstvenih i drugih ustanova pomoi u odravanju kontakata s medicinskim i drugim relevantnim slubama, ukljuujui i pomo u pokretanju postupaka za ostvarivanje prava iz socijalne i zdravstvene zatite
14
9 5
volonterske usluge
posjete volonterki/volontera u domovima korisnika
1
1
Obzirom na duljinu koritenja usluga 9 korisnika usluge Centra pomoi i njege u kui koristi 3 godine i vie, 13 korisnika od 1 do 3 godine, 7 korisnika od 6 mjeseci do godinu dana, a 5 korisnika usluge koristi manje od 6 mjeseci, od toga jedan je novi korisnik koji usluge koristi manje od 1 mjesec. Prosjena dob korisnika koji su anketirani je 76 godina, u rasponu od 59 do 93 godine. Njih 61% (ukupno 19 korisnika) ivi samo, a ostatak korisnika ivi uglavnom u kuanstvu sa suprunicama te sinovima odnosno kerima (najveim dijelom kuanstva od
10
dodatnih 1 do 2 lana). Kod ove skupine korisnika sakupljeno je svega 9 anketnih upitnika za lanove obitelji, uglavnom suprunika i partnera te u manjem broju sinova i keri. Tablica br. 2: Frekvencije koritena pojedinih usluga (f) organiziranih drutveni aktivnosti u anketiranom uzorku korisnika Centra Zlatno doba
Usluge organiziranih drutvenih aktivnosti (Zlatno doba) zdravstveno-rekreativni program
konzultacije s medicinskim osobljem mjerenje tlaka i UK-a predavanja na temu zdravlja i vitalnosti u treoj dobi, gimnastika za treu dob izleti drugi sadraji __________
f 139
5 20 33 43 32 6
informiranje/savjetovanje
upute o razliitim upravno-pravnim i administrativnim procedurama psiholoko savjetovanje drugi sadraji __________
7
1 1 5
edukacijske programe
teajevi jezika teajevi informatike pismenosti
69
64 5
animacijske programe
likovna radionica druenje uz pjesmu runi radovi prigodna druenja kulinarske radionice teajevi plesa i plesne veeri neki drugi sadraji________________
64
3 19 4 18 5 14 1
volonterski program
edukacija i supervizija za volontere posjete korisnicima volontiranje u javnim akcijama i radu Centra
12
3 3 6
11
U prikupljanju podataka samostalnim ispunjavanjem anketnog upitnika sudjelovalo je 48 korisnika programa organiziranih drutvenih aktivnosti u zajednici, od toga svega 4 muka korisnika i 44 enskih korisnika, to je i u skladu sa znatno prevladavajuim brojem enskih korisnika organiziranih drutvenih aktivnosti Centra Zlatno doba. Prosjena dob ove skupine anketiranih korisnika je bila 70 godina, s rasponom dobi od 54 do 90 godina. Korisnici uglavnom ive sami (njih 40%) ili s jednim lanom obitelji (35%) meu kojima su to uglavnom drugi suprunik ili djeca (sinovi, keri). Od usluga organiziranih drutvenih aktivnosti u Centru Zlatno doba u najveoj mjeri anketirani korisnici su ukljueni u zdravstveno-rekreativne programe (gimnastika za treu dob, predavanja o zdravlju i vitalnosti, izlete, mjerenje tlaka i eera u krvi), a zatim animacijske programe (druenja, teajeve plesa i plesne veeri). Ostale usluge koje koriste anketirani korisnici organiziranih drutvenih aktivnosti detaljnije su prikazani u tablici broj 2. Obzirom na duljinu trajanja projekta oekivano je kako u najveem postotku anketirani korisnici sudjeluju u programima organiziranih drutvenih aktivnosti Centra Zlatno doba 3 i vie godina (njih 56%), a njih oko svega 10% u trajanju ispod godinu dana (od toga oko 7% u trajanju od jedan do est mjeseci). Od lanova obitelji ukupno je dobiveno 18 ispunjenih anketnih upitnika, njih 12 od suprunika, te 4 od sinova/keri i snaha/zetova. U fokusiranoj grupnoj diskusiji sudjelovale su 4 djelatnice angairane u programu pruanju usluga u kui i socijalnog ukljuivanja. Takoer su u individualnom intervjuu sudjelovale ravnateljica Mi centra za pomo i njegu i voditeljica programa pruanja usluga u kui i socijalnog ukljuivanja te koordinatorica aktivnosti socijalnog ukljuivanja, koje su takoer angairane i u pruanju usluga u kui. Kao predstavnici partnera iz lokalne zajednice sudjelovala su dva predstavnika Grada Splita, Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zatitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama te ravnatelj Centra za odgoj djece i mladei koji su angairani u pruanju usluga pripreme kuhanih obroka za starije graane kojima se obroci dostavljaju u kue.
12
3. Rezultati evaluacije
Unutar prikaza rezultata evaluacije prvo e biti prikazani kvantitativni rezultati anketnog ispitivanja dobiveni od strane korisnika i lanova njihovih obitelji na nain da e se prvo prezentirati podaci za korisnike pomoi i njege u kui, nakon ega e slijediti prikaz rezultata za korisnike organiziranih drutvenih aktivnosti i lanova njihovih obitelji. U drugom dijelu prikaza rezultata bit e prezentirani rezultati kvalitativne tematske analize provedenih intervjua i grupne diskusije s djelatnicima, voditeljima programa i partnerima Projekta. U skladu sa specifinim ciljevima evaluacije zasebno je napravljena kvalitativna analiza podataka dobivenih razgovorom s djelatnicima i voditeljima na Projektu odnosno predstavnicima partnera. Na kraju e u treem dijelu biti saeti rezultati deskriptivne analize odgovora na otvorena pitanja u zavrnom dijelu anketnih upitnika s obje skupine korisnika te anketiranim lanovima njihovih obitelji.
3. 1. KORISNICI: kvantitativna analiza 3.1.1. Korisnici pomoi i njege u kui 3.1.1.1. Procjene kvalitete ivota i zadovoljstva prije koritenja usluga pomoi i njege u kui
Analizom procjena dobivenih na upitniku kvalitete ivota neposredno prije koritenja usluga pomoi i njege u kui u Centru Mi, dobiveno je kako anketirani korisnici svoju opu kvalitetu ivota u tom razdoblju svog ivota procjenjuju prosjenom (slika 3.1.). Takoer, umjerenim procjenjuju i razliite sposobnosti svog samostalnog funkcioniranja i obavljanja specifinih aktivnosti u svakodnevnom ivotu u razdoblju neposredno prije koritenja usluga pomoi i njege u kui.
13
Slika 3.1.: Srednje vrijednosti procjena kvalitete ivota neposredno prije koritenja usluga skupine anketiranih korisnika pomoi i njege u kui (N=35)
Prosjene vrijednosti procjena zadovoljstva razliitim dijelovima ivota i svog funkcioniranja neposredno prije koritenja usluga pomoi i njege u kui ukazuju na preteno umjereno do prilino zadovoljstvo (slika 3.2.). U prosjeku su u najveoj mjeri korisnici pokazali zadovoljstvo svojom brigom o osobnoj higijeni, a u najmanjoj mjeri svojom brigom o zdravlju.
14
Slika 3.2.: Srednje vrijednosti procjena zadovoljstva razliitim aspektima ivota neposredno prije koritenja usluga skupine anketiranih korisnika pomoi i njege u kui (N=35)
3.1.1.2. Zadovoljstvo uslugama pomoi i njege u kui

Procjene zadovoljstva specifinim uslugama pomoi i njege u kui koja koriste anketirani korisnici prikazana su na slici 3.3.. Najvee zadovoljstvo korisnici u prosjeku iskazuju kada je u pitanju pomo u nabavci (nabava lijekova i ostalih potreptina, nabava namirnica) te nadzora lijekova, kao i odravanju kontakta s medicinskim i drugim relevantnim slubama. Uslugama koje korisnici u najveoj mjeri koriste (vidi tablicu br.1), dostavljanje kuhanog ruka i pospremanje stana, u prosjeku su prilino zadovoljni (prosjena procjena za dostavljanje kuhanog ruka je 3,91, a za pospremanje stanja 4,38). Pritom 13 korisnici (37% od ukupno anketiranih korisnika pomoi i njege u kui) navodi kako imaju jo neke dodatne potrebe za uslugama i pomoi. U prvom redu navode se potrebe za pospremanjem stana (f=6) i dostavljanjem ruka (f=4), zatim obilascima volontera (f=4) te pomoi u odravanu osobne higijene, oblaenju i svlaenju te nadziru lijekova i praenju opeg zdravstvenog stanja (po 3 iskaza za svaku navedenu dodatnu potrebu/uslugu). Navedene usluge i pomoi uglavnom percipiraju dostupnima u svojoj lokalnoj zajednici te kao dionike koji bi bili izvor navedenih
15
usluga pomoi u najveem broju navode Centar Mi (8 iskaza), zatim po plaanje usluga privatno, dobivanje usluga od nadlenih institucija zdravstvene odnosno socijalne skrbi te obitelji i prijatelja/susjeda.
pomoc u odrzavanju kontakata s rodbinom i drugim vaznim osobama pomoc u odrzavanju kontakta s medicinskim i relevantnim sluzbama, kao i pomoc pri ostvarivanju prava socijalne i zdravstvene zastite prijevoz i pratnja do zdravstvenih i drugih ustanova kontaktiranje zdravstvenih sluzbi (patronaza, obiteljski lijecnik, hitna pomoc i dr) pracenje opceg zdravstvenog stanja nadzor lijekova pomoc u nabavi namirnica dostavljanje kuhanog rucka obavljanje kucanskih poslova_nabava lijekova i ostalih potrepstina pospremanje stana
3,67 4,57 4,50 4,17 4,40 4,67 4,75 3,91 4,80 4,38 0 1 2 3 4 5
Slika 3.3.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva specifinim uslugama koje koriste anketirani korisnici pomoi i njege u kui (N=35)4
3.1.1.3. Zadovoljstvo osobinama djelatnika

Procjene zadovoljstva osobinama djelatnika Centra Mi za pomo i njegu u kui ukazuju na visoko zadovoljstvo korisnika spremnosti djelatnika na pomo, zainteresiranou, kvalitetom pruanja potrebnih informacija, ljubaznou, strpljivou te strunou u obavljanju posla (slika 3.4.). Dobivene procjene pokazuju podjednako kvalitetu djelatnika na svim procijenjenim osobinama.
Napomena: Prosjene vrijednosti procjena zadovoljstva specifinim uslugama dobivene su na temelju razliitog broja procjena korisnika ovisno o tome koje se usluge doista i koriste (tablica br.1).
16
Slika 3.4.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva razliitim aspektima kvalitete djelatnika Centra Mi od strane anketiranih korisnika pomoi i njege u kui (N=35)
3.1.1.4. Procjene sadanje kvalitete ivota i percipirane razine specifinih promjena u svakodnevnom ivotu i ponaanju
Kada je u pitanju sadanja kvaliteta ivota korisnika, odnosno njihov doivljaj sadanje sposobnosti obavljanja odreenih stvari u svakodnevnom ivotu te doivljaj promjena otkako dobivaju pomo i njegu u kui (slika 3.5.), najizraenije su promjene u redovitosti prehrane te brizi o osobnoj higijeni i istoi. Promjene na toj podruju svakodnevne kvalitete ivota iskazane su prosjenim rezultatom u znatnoj do umjerenoj mjeri. Obzirom na vrstu korisnika i usluga koje koriste oekivano su u najmanjoj mjeri procijenjene prilika da neto naue i zabave se te prilika da se drue. Korisnici u anketnom upitniku navode i neke druge promjene koje doivljavaju otkako koriste pomo i njegu u kui od Centra Mi. Otkako primaju pomo i njegu u kui neki korisnici navode kako: doivljavaju da im se obitelj, djeca ili rodbina rasteretila od brige o njima;
17
doivljavaju kako se sada mogu na nekoga osloniti i zatraiti pomo; uoavaju da su oputeniji i zadovoljniji ivotom, osjeaju sigurnost, olakanje i manje brige; navode kako dobivaju topli ljudski kontakt te imaju priliku upoznati divne ljude.
Takoer neki procjenjuju vrlo vanom promjenom priliku organiziranog prijevoza te olakanja pri organizaciji odlazaka doktoru kao i kvalitetniju prehranu, manje brige i osjeaj olakanja te bolji apetit otkako redovito dobivaju dostavu ruka u kuu.
Slika 3.5.: Srednje vrijednosti procjene razliitih aspekata sadanje kvalitete ivota odnosno sposobnosti obavljanja specifinih aktivnosti te doivljaja promjena u svakodnevnom ivotu otkako dobivaju pomo i njegu u kuu (N=35)
Na kraju, korisnici su procijenili i svoje zadovoljstvo opom kvalitetom ivota otkako dobivaju pomo i njegu u kui, kao i osjeaj sigurnosti obzirom na organizirani izvaninistucionalni oblik skrbi kojeg primaju (slika 3.6.). Dobivene srednje vrijednosti navedenih
18
procjena ukazuju na razinu prilinog zadovoljstva opom kvalitetom ivota otkako dobivaju pomo i njegu u kui od Centra Mi te umjeren do znatan osjeaj sigurnosti.
Slika 3.6.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva opom kvalitetom ivota otkako dobivaju pomo u kui te procjene osjeaja sigurnosti obzirom na koritenje ovakvog oblika organizirane pomoi i njege u kui u njihovoj lokalnoj zajednici (N=35)
3.1.1.5. Percepcija prednosti i nedostataka institucionalnog odnosno izvaninstitucionalnog oblika skrbi za starije osobe
U ispitanoj skupini korisnika pomoi i njege u kui oko 42% korisnika iskazuje kako sigurno ne bi htjeli ivjeti izvan svog doma, a njih 19,4% uglavnom ne bi (slika 3.7.). Kao razloge pritom navode kako se u svom domu i/ili sa svojom obitelji osjeaju najbolje, najsigurnije, najugodnije i najzadovoljnije, unato i prihvaanju odreenih prednosti ivota u domu; bolje im je u svom domu jer im je to poznata sredina; zatim kako im je ovako dobro jer su relativno mladi, zdravi i funkcionalni, psihiki i fiziki sposobni za ivot u vlastitom domu i/ili brinuti se o sebi; ali i kako ne bi primjerice u dom jer nemaju dobro miljenje o domovima za starije i nemone ili se teko prilagoavaju na druge okolnosti. Neki navode i kako ne vide
19
potrebu za odlazak u instituciju budui da imaju pomo djelatnika Centra Mi. Jedna korisnica naglaava kako bi najradije pronala potenu i dobru osobu koja bi s njom ivjela. S druge strane 16,1% korisnika uglavnom, a 22,6% korisnika sigurno iskazuje volju za ivotom izvan vlastitog doma (slika 3.7.). Pritom uglavnom navode kako su se ve prijavili ili bi pod odreenim okolnostima prihvatili/zatraili smjetaj u domu za starije i nemone. Jedna korisnica navodi kako bi najradije odabrala ivot u zajednici s nekom obitelji umjesto u domu. Kao razloge svog odabira korisnici uglavnom navode kako je u domu najsigurnije ili predstavlja najbolji nain smjetaja za starije, gdje se dobiva cjelokupna briga. Takoer najee navode i kako to predstavlja najbolje rjeenje za ivot ukoliko doe ili je ve dolo do bolesti i znatnog smanjenja funkcionalnosti, uslijed ega osoba ne moe vie ivjeti sama, postaje nepokretna i ovisna o tuoj njezi. Takoer, neki odabiru smjetaj u domu i radi vee mogunosti druenja s ostalim korisnicima smjetaja.
Slika 3.7.: Postotak odgovora o iskazivanju volje za ivotom izvan vlastitog doma (N=35)
Kao prednosti ivota u domu (slika 3.8.) najvei broj korisnika navodi osigurane obroke i prehranu, osiguranu brigu o smjetaju, drutvo i razgovor s vrnjacima te osiguranu zdravstvenu
20
i medicinsku njegu. Meu nedostacima (slika 3.9.) u najveoj mjeri prepoznaju manjak privatnosti i odvojenost od obitelji. Kao nedostatke navode i lou organizaciju smjetaja i ivota u domovima za starije i nemone.
Slika 3.8.: Prednosti ivota u domu za starije i nemone (N=35)
Slika 3.9.: Nedostaci ivota u domu za starije i nemone (N=35) 21
Kao prednosti ivota u vlastitom domu (slika 3.10.) korisnici u najveoj mjeri navode ostanak u poznatoj sredini i sa starim drutvom i poznatim ljudima. To je ujedno prednost koja je odabrana u najveem postotku, kako meu prednostima ivota u vlastitom domu tako i meu svim ostalim izborima prednosti i nedostataka. Kao nedostatke ivota u vlastitom domu korisnici u najveem broju navode nedostatak drutva i razgovora (socijalna izoliranost), a u neto manjoj mjeri i nedovoljnu aktivnost kada se ivi u vlastitom domu.
Slika 3.10.: Prednosti ivota u vlastitom domu (N=35)
22
Slika 3.11.: Nedostaci ivota u vlastitom domu (N=35)
3.1.1.6. Procjene obitelji korisnika usluga pomoi i njege u kui

U provedenom anketiranju dobiven je i manji broj procjena kvalitete ivljenja i ponaanja korisnika otkako dobivaju pomo i njegu u kui od strane jednog od lana obitelji (slika 3.12.). Anketirani lanovi obitelji korisnika procjenjuju kako su korisnici umjereno do prilino zadovoljni dobivenim uslugama. Meu promjenama i aspektima kvalitete ivljenja u znatnoj mjeri procjenjuju promjenu u redovitosti prehrane, zatim uvjetima stanovanja i osobnoj higijeni i istoi. Ostale aspekte kvalitete ivljenja kao i promjene raspoloenja te opeg zadovoljstvo ivotom procjenjuju uglavnom umjereno izraenim promjenama otkako dobivaju pomo i njegu u kui.
23
Slika 3.12.: Procjena razliitih aspekata kvalitete ivota korisnika otkako dobivaju pomo i njegu u kui od strane jednog lana obitelji, te procjena opeg zadovoljstva uslugama (n=9)
Anketirani lanovi obitelji su izmeu ostalog iskazivali kako vide prednosti odnosno nedostatke ovako organiziranog ivota i skrbi starijih lanova svoje zajednice, u odnosu na organizirani smjetaj izvan vlastitog doma (domovi za starije i nemone, stambene zajednice, udomiteljske obitelji). Dobiveni podaci ukazuju kako gotovo svi lanovi obitelji smatraju prednostima ovako organiziranog naina skrbi u ostanku korisnika meu starim i poznatim ljudima, u poznatoj sredini te sa svojom obitelji (slika 3.13.), a isto kao korisnici nedostatkom ivota u vlastitom domu percipiraju u najveoj mjeri nedostatak drutva i socijalnu izoliranost.
24
Slika 3.13.: Prednosti ivota u vlastitom domu iz perspektive lanova obitelji (n=9)
Slika 3.14.: Nedostaci ivota u vlastitom domu iz perspektive lanova obitelji (n=9)
25
3.1.2. Korisnici organiziranih drutvenih aktivnosti 3.1.2.1. Procjene kvalitete ivota i zadovoljstva prije koritenja usluga organiziranih drutvenih aktivnosti
Svoju opu kvalitetu ivota te sposobnost samostalnog obavljanja i doivljaja nekih aspekata svakodnevnog ivota prije koritenja usluga organiziranih drutvenih aktivnosti korisnici procjenjuju u prosjeku od umjereno, ni dobro ni loe, do u znatnoj mjeri ili prilino dobrim (slika 3.15.). Prosjeno su najbolje procijenjeni aspekti kao to je sposobnost samostalnog izlaenja van i sposobnost samostalnog kontaktiranja s drugim ljudima te smisao ivota (M=4,26), a najloijim prilika za rekreaciju i razonodu.
Slika 3.15.: Srednje vrijednosti procjena kvalitete ivota prije koritenja usluga organiziranih drutvenih aktivnosti (N=48)
Sudionici su takoer procjenjivali ope zadovoljstvo sobom kao i nekim specifinim aspektima svog ivota (zdravlje, izgled, funkcionalnost, odnose s drugima i razinu podrke, intimni ivot) prije ukljuivanja u organizirane drutvene aktivnosti (slika 3.16). Dobiveni podaci pokazuju kako su sobom i navedenim aspektima svog ivota prije ukljuivanja u organizirane drutvene aktivnosti anketirani korisnici u prosjeku prilino zadovoljni. Oekivano,
26
najvee zadovoljstvo iskazuju vezano uz svoju tadanju sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i odnos s bliskim osobama. Takoer, iskazuju kako su u prosjeku bili prilino openito zadovoljni sobom. Budui da se radi o populaciji starijih ljudi koja je jo uvijek aktivna i funkcionalna te proaktivnije trai naine na koji e poveati kvalitetu svog ivota, oekivano su visoke procjene zadovoljstva sobom i razliitim aspektima svog ivota u razdoblju prije ukljuivanja u organizirane drutvene aktivnosti. U interpretaciji dobivenih rezultata potrebno je uzeti u obzir i injenicu kako preko 50% anketiranih korisnika sudjeluje u razliitim organiziranim drutvenim aktivnostima Centra Zlatno doba vie od 3 godine to moe umanjiti i pouzdanost dosjeanja kvalitete ivota i razine zadovoljstva u odnosu na razdoblje prije 3 i vie godina.
Slika 3.16.: Srednje vrijednosti procjena zadovoljstva sobom i razliitim aspektima svog ivota prije koritenja usluga organiziranih drutvenih aktivnosti (N=48)
27
3.1.2.2. Zadovoljstvo uslugama organiziranih drutvenih aktivnosti

Procjene zadovoljstva specifinim uslugama organiziranih drutvenih aktivnosti prikazane su na slici 3.17.. Dobivene procjene pokazuju uglavnom vrlo visok stupanj zadovoljstva pojedinim aktivnostima. U najmanjoj mjeri odnosno umjereno su procijenjene usluge psiholokog savjetovanja i dobivanje uputa o upravno-pravnim i administrativnim procedurama. Meutim, to su ujedno usluge koje u anketiranom uzorku korisnika navode da koriste samo po jedna osobe. Zadovoljstvo uslugom koja se koristi u najveoj mjeri, gimnastika za treu dob, procijenjeno je najvie, a vrlo visoko su procijenjena zadovoljstva i ostalim uestalije koritenim aktivnostima (predavanja o zdravlju i vitalnosti, izleti te mjerenja tlaka i UK-a).
posjete korisnicima edukacija i supervizija za volontere tecajevi plesa i plesne veceri kulinarske radionice prigodna druzenja rucni radovi druzenje uz pjesmu likovna radionica tecajevi informaticke pismenosti tecajevi jezika psiholosko savjetovanje upute o upravno-pravnim i asministrativnim procedurama izleti gimnastika za trecu dob predavanja i zdravlju i vitalnosti mjerenje tlaka i SUKa konzultacije s medicinskim osobljem
4,50 4,33 4,50 4,50 4,54 4,50 4,50 4,67 4,33 4,14 3,00 3,00 4,41 4,84 4,68 4,67 4,45 0 1 2 3 4 5
Slika 3.17.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva pojedinanim drutvenim aktivnostima u koje su anketirani korisnici ukljueni (N=48)5
Napomena: Prosjene vrijednosti procjena zadovoljstva pojedinanim drutvenim aktivnostima dobivene su na temelju razliitog broja procjena korisnika ovisno o tome u koje su aktivnosti doista i ukljueni (tablica br.2).
28
3.1.2.3. Zadovoljstvo osobinama organiziranih drutvenih aktivnosti

Svi korisnici su dodatno procjenjivali svoje zadovoljstvo osobinama organiziranih drutvenih aktivnosti u kojima sudjeluju: atmosferu na aktivnostima, redovitost odvijanja aktivnosti, zanimljivost, njihovu prilagoenost potrebama starijih osoba i korisnost. Srednje vrijednosti dobivenih procjena prikazane su na slici 3.18.. Dobivene vrijednosti pokazuju visoko do vrlo visoko zadovoljstvo svim navedenim osobinama, posebno korisnosti i njihove prilagoenosti potrebama starijih osoba.
Slika 3.18.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva razliitim aspektima kvalitete organiziranih drutvenih aktivnosti (N=48)
3.1.2.4. Zadovoljstvo osobinama djelatnika organiziranih drutvenih aktivnosti

U nastavku su korisnici procjenjivali i osobno zadovoljstvo nekim specifinim osobinama djelatnika organiziranih drutvenih aktivnosti: spremnost djelatnika na pomo, njihovu zainteresiranost, ljubaznost, strpljivost i strunost djelatnika (slika 3.19.). Takoer su i korisnici
29
drutvenih aktivnosti pokazali i vrlo visoko zadovoljstvo navedenim osobinama kvalitete djelatnika.
Slika 3.19.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva razliitim aspektima kvalitete djelatnika organiziranih drutvenih aktivnosti (N=48)
3.1.2.5. Procjene razine osobne dobiti uslijed sudjelovanja u organiziranim drutvenim aktivnostima
Radi procjene korisnosti od sudjelovanja u organiziranim drutvenim aktivnostima korisnici su procjenjivali razine osobne dobiti na razliitim aspektima svog ivota i potreba: procjena razine zadovoljenja zdravstvenih potrebe, potrebe za druenjem, potrebe za tjelesnom i/ili mentalnom aktivnosti, potrebe za uenjem, potrebe za ukljuenost u zajednicu te potrebe da se osjeaju korisnim. Iako se moe zakljuiti kako se visoko procjenjuje zadovoljenje svih navedenih potreba sudjelovanjem u organiziranim drutvenim aktivnostima (slika 3.20.), anketirani korisnici u najveoj mjeri procjenjuju osobnu dobit kada je u pitanju zadovoljenje potrebe za druenjem te tjelesnom i/ili mentalnom aktivnosti.
30
Slika 3.20.: Srednje vrijednosti procjene zadovoljstva korisnika razliitim aspektima sadanje kvalitete ivota, otkako koriste usluge organiziranih drutvenih aktivnosti (N=48)
3.1.2.6. Percepcija razine razliitih aspekata dobiti korisnika organiziranih drutvenih aktivnosti od strane lanova obitelji
Anketirani lanovi obitelji korisnika organiziranih drutvenih aktivnosti vrlo visoko procjenjuju ope zadovoljstvo korisnika aktivnostima u kojima sudjeluju (slika 3.21.). Kada je u pitanju percipirana razina razliitih promjena vezanih uz raspoloenje, openito zadovoljstvo ivotom, brigu o sebi, druenje, brigu o zdravlju, kretanje i informiranost o vanim stvarima, dobiveno je kako u najveoj mjeri percipiraju promjene u kretanju uokolo i druenju, ali u znatnoj mjeri primjeuju promjene i u drugim procijenjenim aspektima ivota i ponaanja korisnika.
31
Slika 3.21.: Srednje vrijednosti procjene opeg zadovoljstva korisnika organiziranim drutvenim aktivnostima te izraenosti promjena u razliitim aspektima kvalitete ivota otkako koriste navedene usluge iz perspektive lanova obitelji (n=18)
3.2. PERSPEKTIVA DJELATNIKA I PARTNERSKIH INSTITUCIJA U LOKALNOJ ZAJEDNICI: kvalitativna analiza
Tijekom kvalitativne analize za svaki izvor podataka izluene su specifine teme unutar pojedinih cjelina odnosno istraivakih ciljeva tematske analize (podnaslovi u poglavljima djelatnici odnosno partneri). Specifine teme su zatim opisane kroz dodatne kategorije izluene primjenom analize okvira. U pregledu koji slijedi podebljanim slovima (font Times New Roman) su oznaene specifine teme, a dodatne kategorije s ukoenim podebljanim slovima Arial Narrow. U pojedinim sluajevima, radi vee preglednosti, kategorije su dodatno razvrstane u specifina podruja oznaena rednim brojevima. Svi nalazi (teme i kategorije) prikazani u rezultatima potkrijepljeni su tipinim navodima sudionika za pojedine kategorije. Navodi sudionika su napisani ukoenim slovima te oznaeni na nain koji osigurava njihovu anonimnost
32
(oznaeni su brojevima i oznakama D djelatnice, voditeljica, ravnateljica ili P predstavnici partnera).
3.2.1. Djelatnici
(1) DOIVLJAJ POSLA I SURADNJE OD STRANE DJELATNIKA
Motiviranost
Tematskom analizom pokazala su se specifina obiljeja motiviranosti u izjavama o doivljavanju posla od strane sveukupnih djelatnica na Projektu. Motiviranost djelatnica lei u njihovoj ranijoj sklonosti i senzibilitetu za starije osobe (Evo od svojih malih nogu moram re bila sam nekako sklona starijim osobama tako da valjda te onda ivot i donese tu gdje jesi, ono je l dovue te na nekakav nain (D6); ne znam da li bi iko ko nema volje, nema senzibiliteta za rad sa starijim osobama, da li bi radio ovo ta rade oni, mislim da ne, nema tih para, zna kad treba do, pa nae korisnika prljavog do ovdje na podu, pa se uhvatiti toga pa poistiti pa fino s njim razgovarati, pa ga utjeiti. Nisu to tako jednostavne i lake stvari, samo stei njegovo povjerenje je izuzetno teko, izuzetno teko, tako da ja kaem kapa dolje svim tim enama koje rade na terenu (D5)), potrebi za zaradom (Morala sam trait posal, mislim mala mirovina, mu mi je umra, dvoje djece imam i morala sam se pobrinuti za posal i sve i preko jedne osobe traili su ba u mi centar za gerontodomaice (D3)), potrebi za promjenom ranijeg posla i/ili naina ivota (Ja sam nakon to sam odgojila lijepo dvoje djece koji su jedan poli na studij, jedan srednju kolu, odluila sam se vratit poet radit.Ja govorim idem ipak svoje vrijeme nekako iskoristit da budem, je li, ne samo korisna njima nego da ono to bude korisno i meni. poela pruat pomo starijim osobama i u tome sam se nala (D1); Tribala neka promjena u ivotu, i onda pruila se ta prilika (D4); mislim vie mi je to, bila sam prezasiena tim bolestima razumite (D2); ja sam oduvijek radila s ljudima i to mi nikada nije predstavljalo ovaj
33
nikakav problem i onda u jednom periodu mog ivota bio je jedan dui vremenski period od nekih dvije godine kad nisam radila. I normalno donijela sam odluku da to moram promijeniti u ivotu(D5)).
Zadovoljstvo
Analiza je pokazala kako izvori zadovoljstva djelatnica lee u s jedne strane u osjeajima koji se vezuju uz specifinost samog rada i skrbi o starijim osobama (1.): o dobrom osjeaju u druenju i komunikaciji sa starijim osobama- korisnicima (...opet imate neku, neku generaciju tih, tih starijih ljudi koji su relativno zdravi i koji, s kojima se moe uspostavit neka komunikacija i svia mi se ta komunikacija meu njima, ima i mudrih i veselih, ima i depresivnih i tako (D2); Lijepi su ti trenuci, znate postajete dio njihove obitelji, ja vam znam o svima i ta bi trebala znat i ta ne bi trebala znat jer, sluajte, vjerovatno, ne znam kako mene moja mama doivljava, ali mislim da me ne doivljava, jer vidim, tu sam svaki dan s njom, doem, obiem, znai ne pripadam, ..... djeci ajde, nazvat emo djeci iako su sve to odrasli ljudi, tih mojih korisnika koji zapravo svoju djecu ne vide, znate ono pa su zapravo eljni i tog odnosa i sluajte kad se on meni prui kad on mene hoe poljubit ma ja njega i poljubim, i dobar dan imate vi neke, ta hoe im doete, ej dobro jutro kako ste, poljubac i to, pruimo im to sve skupa, ...(D1)) o osjeaju korisnosti i percepciji osobnog doprinosa zadovoljstvu korisnika (na ovaj nain se pomae jako puno ljudima ono i njihovi osmjesi i zadovoljstvo, ovaj, nema vee nagrade od toga......kao to sam rekla nema nagrade i nema plae za onaj njihov osmjeh i ono njihovo zadovoljstvo, za ono njihovo veselje, ne znam, kad ih vodim na izlet i kad cijeli dan pjevaju i kad padnu i kad pokisnu, znate (D6); Vidite njihovo zadovoljstvo i zapravo to vam je ono bit.... jer znate ta, onda imate taj osjeaj, osjeaj kao da vas nekako i neke njihove potrebe i nekog njihovog zadovoljstva kad im to sve skupa pruit,e lijepo to odradite i kaem vam to njihovo zadovoljstvo mi je zapravo najbitnije.(D1))
34
konkretnom pomaganju ljudima (...nekako razliito od svih mojih poslova mada sam uvijek bila vezana uz rad s ljudima, ali ovo mi se ini najkonkretnija pomo do sada.(D6); Pa (svia mi se) ono to medicinska, konkretno moj posao (D2); Svia mi se zapravo znate ono kad obavite neto konkretno, kad to obavite onda i vidite.(D1))
prilici za izraavanjem osobne kreativnosti i matovitosti (Mislim rekla sam nikad ljepih pet godina posla, to je idealno, idealno, pusti mati na volju i radi, to su toliko zahvalni ljudi, moe napraviti ta god eli a njima sve to treba.... meni predivno, meni predivan, predivan posao.(D5); ...izuzetno mi je bilo i inilo se kreativno(D6)).
dinaminosti posla i raznovrsnosti korisnika ( ...to je, to je to, ma to vam jedan lijepi i dinamini posao, svaki dan je neto, koliko god vam izgledalo je li ponedjeljak mi je taj i taj korisnik bit e sve isto, nije, svaki put je, svaki dan je, svaki dolazak kod njih je zapravo drugaiji, uvijek je neto,je ista krpa, ista metla, isto ovo, ali je bez obzira, neto je drugo.(D1); Raznovrsni su i sve tako nekako (D2)).
S druge strane zadovoljstvo se oituje i vezano uz kolege i timski rad (2.) kroz isticanje zadovoljstva timskim radom (Izuzetno smo dobar tim...(D6)) i meusobnim pomaganjem i druenjem samih djelatnica (pomaemo...pomognemo jedna drugoj, ona isto pomogne meni, ja njoj, svi sve u biti radimo....(D2); To je neto to me stvarno ispunjava, ja to tako gledam i na rad s kolegicama, s kolegama. Meni su ljudi ljudi. Prvenstveno znai svaki odnos s ljudima mi je neto lijepo, i evo nije uvijek lijepo, ne ispadne uvijek tako jer svi smo mi ljudi i svi mi, ne znam, i grijeimo i kaemo ta ne mislimo i sve to skupa, ali uglavnom me to, takve stvari me uglavnom ispunjavaju tako da volim biti s ljudima, volim se druit s ljudima i to je neto to mi jako puno znai. (D6); Moram priznati, zajednitvo, zajednitvo je neto to ih dri i to ih mora drati jer ovakve usluge u ovakvom obimu ne bi mogle ako svatko striktno gleda samo svoj dio posla.... mora uskoiti kada vidi da kolegica ne moe, onda napravi jo taj jedan dodatan korak ta priznajem iziskuje puno puno energije (D5)).
35
Takoer je analiza ukazala na specifina zadovoljstva suradnjom s institucijama koje takoer skrbe o starijim osobama u gradu Splitu (3.), konkretnije u suradnji s patronanom slubom (...dobru suradnju sa patronaom grada Splita gdje patronane sestre koje izlaze na teren, kad vide da postoji potreba javljaju se, javljaju se nama..... Imamo pojedinih patronanih sestara s kojima je suradnja izuzetna, izuzetna, znai izlazimo i na teren zajedno, dobimo informaciju, znai, izaemo na teren i vidimo ta je to ta mi moemo, moemo pruiti i onda zajedno u suradnji radimo, znai , svako malo se daju nekakve povratne informacije to je to to smo napravili kod korisnika koji su upueni od strane patronane slube da im trebaju te usluge.(D5)) i suradnji s Centrom za socijalni rad (Ne znam da li zna ali mi nemamo ugovor sa centrom. Sa centrom ima ugovor Lovret, ali u onome periodu dok centar ne donese nekakvo rjeenje Lovret ne moe pruati te usluge, a korisnik ne moe iviti bez tih pruenih usluga i centar se najee onda javlja nama koji stvarno brzo, promptno i savjesno pruamo te usluge.(R1); Ali zna se kad, desiti da centar ima informaciju o korisnicima koji po cenzusu su iznad cenzusa centra a znaju da im treba pomo onda se esto javljaju, naroito socijalni radnici sa kojima smo razvili izuzetno dobru suradnju, znaju se javiti nama da imaju informacije o tim ljudima, onda su oni nai trajni korisnici. (D5); zatim s prepoznatim napretkom u suradnji s Upravom Grada kao znakom priznanja i uvaavanja njihova rada (...dananji sastanak mi je bio izuzetno, izuzetno vaan jer napokon u gradu Splitu, znai pored naeg centra, pored Lovreta ima i centar Matoi, znai centar koji prua takoer pomo, njegu.Dananji sastanak znai sudionicima je bio prvi sastanak gdje smo mogli sve tri ustanove se nai i razgovarati.... gdje smo mogli sjesti, razgovarati, dogovarati, koji su to korisnici koji mogu dobivati nae usluge, znai da se napravi pravilnik, jer smo svi razliite, razliito radili, koji, koji je to mirovinski cenzus, koje su to dijagnoze koje korisnik moe imati da bi mu se pruila usluga sufinancirana od strane sad ve i grada ta nismo prije nikad. Znai prije smo uvijek dolazili ,stavljalo nas se pred gotov in. Znai bude nekakav natjeaj, mi se javimo na taj natjeaj, a oni odreuju cijenu, cijenu tog rada, iznose koji, koji moemo dobiti, i to je nebo zemlja sada... pozvani smo s uvaavanjem, ta je izuzetno vano za na rad.... dana nam je mogunost, je u jednoj globali znai, dana su sredstva , znamo iznos na koji moemo raunati, a visinu cijene usluge moramo mi formirati.... napokon su poeli uvaavati da nekakva sredstva nisu dostatna i da bi trebali bezbroj usluga pruiti da bi mogli povui ta sredstva, ta djelatnik ne moe raditi ne znam, est sati pruanja usluga, jer mora do tih korisnika doi o emu oni nikad nisu vodili rauna, tako da,
36
mislim da ta suradnja ide, ide na bolje, eto ja sam danas ba ono bila iznenaena sa, sa nainom njihovog pristupa. ta nije bilo uobiajeno, oni je nas uvaavaju kao partnere, uvaavaju na rad ali s druge strane su na neke, neke stvari bili gluhi, a danas su nam se pokazali da ipak sluaju. E a to je veliki napredak.(D5)) te openito zadovoljstvo doivljajem dobrog statusa Ustanove (4.) na podruju pruanja usluga i skrbi za starije u svojoj zajednici (Mislim da je u zadnjih moda godinu, dvije, ustanova postala, mm, zauzela jedno, jedno visoko mjesto kao pruatelj, pruatelj usluga. (D5)). Izvori potekoa i stresa
S druge strane u izjavama djelatnica oituju se i odreene kategorije potekoa koje se mogu podijeliti u tri podruja izvora tih potekoa: 1. potekoe vezane uz noenje sa specifinim obiljeja korisnika te zahtjevima pomaganja i skrbi o starijim osobama. Navedeno ukljuuje situacije rada sa zahtjevnijim korisnicima i prilagoavanje specifinim potrebama i navikama korisnika (Oni stalno postavljaju neke svoje zahtjeve i poto je posao ipak obilniji, sad dolazimo do vie tih poslova, ljudi puno trae i ne moete to sve ugodit ono da se to sad napravi sve onako kako bi se trebalo napravit, a oni od tebe oekuju......ja nastojim ono dat onoliko koliko mogu, ali, evo jutros sam bila.... kod jedne nae korisnice koju je trebalo okupat. Ja nju zapravo, ja njoj ne mogu obasjnit da ja u deset sati, da sam obeala eni da u do i da u joj odnjet mokrau na higijenski i moram je okupat , meutim ena je toliko usporena da ona ima toliko vremena za sebe, znai njoj je malo kupanje od devet manje kvarat do deset recimo.(D2); Ali kaem ne moete vi njima, ne moete kod njih ni do tako, pazite neko se osjea, neko e, imate vi ljudi koji meni kae da su oni najsretniji sa vodom i rakijom, ja potujem to, ona mene ne vidi, ja uzmem arli, stavim arli na spuvicu i operem tu kadu, ne mogu prat kadu u vodi, ajmo, snaem ti se arlijem, snaem se, imate ljudi koji to ne eli. (D1)); situacije nerazumijevanja i nesuglasica sa korisnicima ili dodatni zahtjevi u komunikaciji (Nekako, meni je to tako brzo prolo tih, tih etiri, pet godina ovoga posla i stalno se borim s tim poslom, stalno nastojimo da to bude sve onako idealno jel meutim dolazi do nekih nesuglasica u komunikaciji. Posal kao posal nije teak, mi ovdje radimo svi sve,ono ne gleda se, ta god treba napravit stvar je dogovora, ali ini mi se da je, vjeiti je taj problem u
37
komunikaciji sa korisnicima... Koliko god se trudimo nikad to ne ispadne ono, da bi sad, da bi ja osobno rekla sad sam zadovoljna i sad je to, nego stalno neto, stalno se neto dogodi ta se moda ne bi trebalo dogaati. Ali injenica je da se dogaa, evo, meutim nekako, prelazimo preko tih stvari, valda to tako mora bit.... Al meni osobno to smeta, meni... Pa nesuglasice, nesuglasice jdenog obinog korisnika koji drugaije razumiju ono ta im se kae ili nekad ak ili obrnuto u smislu, ima tu ono vie primjera to su sve neki sitni, sitni primjeri, ne znam kako bi vam ono to moda navela.... Da oni ne razumiju, kao ja u vam oti to napravit u petak i onda oni oekuju da se to napravi u petak a onda ja to ne mogu napravit u petak i sad, prije nego ta im javim da ne mogu u petak oni mene ve zovu, zato mi nisi to napravila u petak , razumite, komunikacija, ti kratki spojevi, i onda mi to , meni osobno to smeta....(D2)); izvanredne situacije i dodatna odgovornost za dobrobit korisnika (naete se u jednoj situaciji da ono, niste ba mirni ono ta se toga tie,onda postavljate sebi pitanje ono ta bi bilo kad bi bilo, ta bi bilo da je dola, da je prije reagirala, i onda su, eto to me malo ono, i ubudue me toga na neki nain strah (D2); ...dostavlja kad doe tamo, ukoliko bilo ta primjeti kod njih javi se... mi reagiramo, medicinska, reagira tada, reagirate ve pozivom hitnoj slubi, policiji, ve zavisi je li to sve treba, znai nije samo kad bi doao i kad bi rekao dobar dan, dobar tek, znai pogleda i cijelu situaciju,i onda reko tamo se deava neto, gospoa je dezorijentirana, ....jednom ak imala i pokuaj suicida, taman je donila ruak, uspila ga (korisnika) je spasit (D1); obino se zna dogodit da padnu i zakljuani su, ne moete ono doprijet do njih i ovoga onda reagirate, idete tamo. Ba ja i kolegica kad smo ili, a dobro to opet ono bili smo u dostavi, ono ne mogu otvorit, znamo da se neto unutra dogaa, onda ja sad ovu odravam, ona se je popela gore, uletila je sve etiri u prvi kat.(D2)) te takoer kada su oekivanja i/ili potrebe korisnika vea od onog to im se u tom trenutku moe pruiti (ne moete sve te usluge pruit jer ono, ne znam ono konkretno njima triba tada i u to i to vrijeme, sutra, meutim u tom periodu je ve zauzeto i tako...(D2); Obino se posjete lijeniku, znate ta sve se deava negdje kroz jutro, znate i onda bi svi oni htjeli znate ono u isto vrijeme, onda morate koordinirati taj dio posla. znai imamo tamo neku listu pa bi ga pregledo ovamo treba odvest ovamo, znate onda naalost nekad morate, naalost i odbit jer zaista u tom periodu ne znam od sedam i trideset do osam dok se vadi krv, mislim ne moete jednostavno, mislim ne moemo sad uzesti i ovoga i ovoga, znate ka, sve i sjesti i sad tebe emo ostavit tamo i ne znam ovaj je dementan, ne moete ga ostavit znai morate bit u pratnji s njim i onda naalost nekad morate i odbit....(D1); ive ljudi siromano, nemaju
38
(sredstva za ienje)...(D2);Ali naalost nemamo dovoljno sredstava da bi mogli kupit...Nemate toliko sredstava da bi sad mi mogli kupit i njih snabdijevati tamo, mislim nemamo, mislim to zaista nemamo, kaem to vam je neto u dogovoru s Dadom, kad je stvarno ono kame, mislim kua je katastrofa, mislim ne zna gdje e poet ni, a mislim nema se tamo stvarno nita (D1)). 2. potekoe vezane uz specifina obiljeja svakodnevnog rada kojeg obiljeava velika koliina posla (Moram priznati da su optereene do bola jer potreba ima sve veih. Mi ne moemo zapoljavati novi kadar..D5)); gusti raspored i esta vremenska stiska ( Ali to me, to me, ubije me to vremenski.. Tako da ovaj, nekad i zabrzam pa ono ispadne da, da ne napravite dobro, ali to je to, nekad se dogode jednostavno ti trenuci kad ono svi trae neto svi hoe, svi, a vi se ne, valjda se i mi moramo poet i sami tu nekako snalaziti.... To treba vremenski ono period da jedno vrime to proe, da mi to ono izbalansiramo ili ta ve. Bar se ja nalazim nekad u takvoj situaciji, sad ono. .... zato ta ja imam njih pet est u danu, mada ja to kad vidim da ne mogu, naravno da u rei ne mogu vam danas do, ali nekako stalno mi je... , postoji dana, nije mi to svaki dan... Mislim da se, ne mogu se komodat da je ono na brzinu operem i ono ta ona od mene trai, a ne mogu joj re ono, milsim moram pourit ili, nastojim joj to nekako, na neki drugi nain re...u zadnje vrijeme mi postoji ono dana kad bi htila to da se namisti da svi budu zadovoljni da im priutim to svoje vrime, i oni trae, oni, vi kad doete u kuu po evo konkretno po urin, vi morate sjest i sluat njezino ta ti kae mila, psiholoko rastereenje, ono morate ut njezin, ta mi je ona zapravo htjela rei, i onda ono dok ona sjedne, dok ona uzme papir, a meni je ve auto sa upaljenim migavcima i zna da ne smijem tu stat jer mi pauk moe svaki as uzet to auto, ali ne ja sad moram nju sasluat da vidim ta mi ena hoe rei i moram trait ono situaciju da joj napravim rez da mogu joj odnit ono konkretno urin, i stalno mi se dogaaju tako te neke napetosti u mom poslu, ali ne kaem da mi je to svakodnevno. Ali to me ono malo izbaci iz takta.... Ograniava me, voljela bih ono nekako po komodu nekako, ali oito ne mogu si to priutit. (D2)); potreba za stalnim usuglaavanjem individualnih razlika u pristupima korisnicima i shvaanju posla (... to nas ima sad jako puno, sad smo svi razliiti, sad bi trebala biti negdje zna sve to posloiti, oni su razliiti, ono to jednome odgovara drugome ne odgovara pa mora cijelo vrijeme zna balansirati izmeu njih i napraviti u biti da bude atmosfera u uredu kako treba, a to iziskuje jako puno.... ima faza kada sam umornija, i ima kao i svakom, svakom
39
drugom, nekad kad, kad
puca izmeu djelatnika pa onda mora ispoetka sve priati,
objanjavati, to malo, ovaj, dovesti u nekakve granice, granice normale. To dolazi zato ta ljudi razliito vide taj svoj, taj svoj posao i do koje granice u obavljanju tog posla mogu ii...(D5)); nepredvidivost radnog vremena i dnevnog rasporeda (do osam, devet sati naveer s korisnikom provedete .... gdje se tu uope ne gleda ni radno vrijeme ni nita nego, nego korisnik kao korisnik, da mu pomognete.(D1); ovdje je njega najmanje potrebna jer je ovdje moda potrebno neki razgovor, za uzest neki dokument koji se ini ono banalna stvar, doe tamo samo uzest dokument ..., ali tome prethodi jedan razgovor od pola sata da ti uje sve njene obiteljske probleme, sve njene zdravstvene probleme i sve to to ide i onda zapravo tek uzima taj papir i odlazi na socijalno, dokument i vraa, a ...je to moda malo znate ono presporo (D1)); nepredvidivost koliine i zahtjevnosti posla (nekad on bude i zahtjevniji, jer to ti je, jesu li zadovoljni sa kvalitetom jela, je li danas uzimaju ruak, ako uzimaju, a ne otvore vrata ta se deava sa korisnikom koji ti ne otvara vrata, pa onda dostavlja zove mene, pa onda ja zovem provjeravam ta se deava sa korisnikom, pa je onda to, ne znam rad subotom, nedjeljom, praznikom, sve se to mora, mora organizirati, pa onda i promjene, u sastavu dostavljaa, sve je to, pa pokvareno vozilo, pa ima benzina, nema benzin.(D6)); neadekvatna novana naknada za posao ( ...definitivno nisu plaeni da bi sad mogli rei ta mene briga, ja sam za to dobro plaen pa u to i odraditi, nego moram, moram napomenuti, i to stalno podvlaim, ono izuzetno, izuzetno imaju volje i ljubavi prema tom poslu ta rade jer drugaije ne bi mogli raditi i to naalost nije adekvatno nagraeno...(D5)); nesigurnost poslovanja i financiranja (Znai prestankom CARDa 2004 i prestankom ugovora sa Ministarstvom, znai ona sredstva Inovacija Svjetske banke, mi smo se uspjeli jo nekako pokrivati to se tie tog poslovanja....S Gradom koji je financirao klubove, klupske aktivnosti , program centra zlatno doba, ... 31.12. 2009. i Grad je prestao financirati. Mi smo se na kraju nali da nitko nije elio pomoi u provoenju tog programa, niti programa koji je vodila udruga, znai ove klubove, klupske aktivnosti u Centru Zlatno doba, niti Program pomoi u kui ustanove. Postavilo se pitanje ta e djelatnici koji su radili .... Nema financiranja, nema njihovih plaa, mogu ene ii kui. Isto tako, ni ustanova nema dovoljno sredstava, postojala je mogunost da mi zatvorimo, zatvorimo na program i onda smo, onda smo, preuzeli odgovornost da e Udruga i Ustanova svojim nekakvim ovim krajnjim rezervama financirati provoenje barem nekoliko mjeseci pa emo vidjeti ta se moe ...Mislim pucalo se po svim avovima, nismo to mogli posloiti, ...U etvrtom mjesecu
40
Ustanova vie nije imala za plae. Posudila je novce od Udruge i isplatili smo tu jo jednu dvije plae. I da nije bilo ovog Ugovora sa Ministarstvom, ...mislim da ne bi ba mogli govoriti da bi bili u ovome broju,da bi mogli raditi na nesmetano ovaj posao koji sad radimo. (D5); "...kad ne moramo misliti da li, da li emo sljedei mjesec opstati, ne samo mi, nego stvara se i nervoza kod korisnika. Mi nismo htjeli korisnike optereivati s tim ali smo bili svjesni da neemo moi jo dugo to izdrati i da e definitivno nekih 150 ljudi ostati bez, bez nae pomoi, to bi mislim, bilo katastrofa puno vea za korisnika moda nego za nas. Morali sada negdje snai, eto zato kad govorimo o programu, ovome trogodinjem mislim da je prvu, prvu i osnovnu stvar to se tie djelatnika donio jednu odreenu sigurnost, a odmaH i ta sigurnost povlai sa sobom i jedan neometan, onako jedan staloen rad gdje moe se posvetiti korisniku.... dolazi vidljivo do izraaja upravo u kvaliteti pruanja tih usluga, tako da se broj korisnika poveao.(D5)); naplaivanje usluga (najmanje mi se definitivno svia bavljenje, bavljenje tim financijama, ... dio korisnika mora platiti usluge, jer ne spadaju u tu kategoriju da im moemo pruiti te usluge uz potporu da li Grada ili Ministarstva, znai nekakve mirovine su im ajmo rei neto vee od mirovina koje ima najvei dio naih korisnika, pa onda naplata, pa, ja bi najradije da svima pruamo usluge a da ne moramo nikoga nita D5)); dislociranost ureda i rad na razliitim lokacijama (Moda malo s obzirom da smo dislocirani svi na, i to je isto jedan od problema. Mi koji pruamo usluge pomoi u kui na kmanu, one koje pruaju i to mada kaem nije to nekakav ne, ne, ogroman problem, ali predstavlja problem, jer mora, ako napravi nekakav sastanak onda mora zatvoriti jedan prostor, ili zatvoriti drugi pa se nai, malo organizacijski ti to iziskuje puno, puno vie energije nego ta je da smo na jednom podruju pa da moemo se nai, viditi i to. (D5)). 3. potekoe vezane uz suradnje s drugim institucijama i partnerima u lokalnoj zajednici, podruje potekoa koje prvenstveno ukljuuje potekoe u suradnji s obiteljskom medicinom, uslijed njihove nedovoljne informiranosti i neodazivanja na pozive za kunu posjetu (Meni je vei problem komunikacija sa doktorima koji na neki nain, ne da omalovaavaju te ljude koji se nalaze u kuama,... zna se dogodit da idem ovaj kod doktorice trait ono milostinju za svoga korisnika i to mi strano smeta, kao ono molim vas doite u kunu posjetu. Dobro, i onda se zaboravi znate, onda vi ponovo morate zvat. Konkretno imali smo pokojnu jednu nau korisnicu, koja imala problema, ali svi su je na neki nain eliminirali od sebe. I ta doktorica nikako da se
41
okurai, da doe, da vidi, uza sve ono ta smo mi traili od nje. Ja sam non stop traila, doslovno traila pomo od te doktorice. I na kraju smo je odveli u bolnicu i tamo smo traili pomo jer nismo uope vie znali ta emo. Meutim tamo je ena obraena i nije bila dobro. Tako da ima i tih situacija, znate kad se neko tu oglui i mi ne moemo ( D1); mislim da nisu, jo uvijek nisu dovoljno upoznati sa ovim naim. Konkretno kad doem i kad se predstavim da sam ja medicinska sestra iz Mi Centra ono, a ta vi zapravo radite, znate moda je to kao problem ali su vrlo, vrlo su ono susretljivi kad se ovoga, dobro to opet govorim o pojedincima, i drago im je da tako neto postoji. znate ono, ak imam i prednost kao sestra, ono ne moram ekati jer, jer to su njihovi korisnici koji, za koje i oni ele uti informaciju znate ono, jer oni u biti(D1); ... oni u biti nemaju kontakta, oni vjerojatno imaju kontakta preko rodbine, preko, ali, ne interesiraju se za, za svog pacijenta koji je u kui. i vjerojatno nije, nije im ni vano dok ne trae pomo, a ovako kad ste, kad vi doete i kaete evo to je va korisnik, molit u vas tablete te i te i onda je njima to drago na neki nain, a vidi stvarno nisam, ta je od nje, pone se raspitivati (D1).). Takoer se naglaava potekoe u suradnji s Gradom uslijed estog neodaziva Grada na sudjelovanje u organiziranim aktivnosti i manifestacijama za starije dobi ( Mi ih recimo na sve te nae aktivnosti nastojimo uvijek pozvat ono jer evo nekad, rijetko kad se odazovu mogu rei ovaj, da se rijetko odazovu na nae znai dogaanja nekakva kad imamo, ali nastojimo ih eto ne zaboravit grad, ne zaboravit upaniju jer ipak su netko tko je tu glavni je l ono, netko tko je tu blizu, eto tako. Povremeno se nekad pojave...(D6)). Dodatno djelatnice u svom radu prepoznaju potekoe vezane uz znakove stresa uslijed emocionalnog iscrpljivanja te brige i odgovornosti za dobrobit korisnika (Briga mi je jedino kad oni nisu dobro, nai lanovi, kad njih neto pogodi, kad njima nije lako, kad oni imaju probleme.(D6); injenica da, ... doe kui pa onda ono nemojte me nita pitat, tako je i meni, nemojte me nita pitat, ipak mi damo vei dio sebe tim ljudima... cijelo vrijeme razmiljate, znate, da li smijete, kod ovoga ne smije nita re recimo kontra ovoga, kod ovoga mora govorit kontra onoga, znate svak ima neku svoju i onda vam mozak kad doete kod njih on onda radi, aha to je to, kaem vam ono ponekad kad izaem moda i zaboravim na te njihove neke probleme jer ulazim u neku drugu obitelj koja ima neke druge probleme (D1); istroi se (D3); oni nas doslovno istroe , i to ne moe re da nas ne istroe (D2)).
42
(2) POTREBE ZA DODATNIM UNAPREENJEM IZ PERSPEKTIVE DJELATNIKA
Analizom navedenih i objanjenih potekoa, briga i potreba identificirane su prijedlozi za dodatnim unapreenjem na razini organizacije rada i izvedbe programa i usluga sustava i kvalitete skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici i dravi suradnje s partnerima i institucijama u lokalnoj zajednici koje vode brigu o starijim osobama Promjene na razini organizacije rada i izvedbe programa i usluga ukljuuju navoenje potrebe za poboljanjem novane nadoknade za posao ( sad je pitanje do kojih naih granica mi moemo ii. . , ali da postoji mogunost i nekakvog boljeg nagraivanja, poticanja, zna tu bi onda ovjek moda s neke strane rekao okej, jesam to odradio ali sam s druge strane i nagraen, mislim da o tome malo moramo i mi malo vie povesti rauna. (D5)), poveanjem broja lanova tima i zapoljavanje razliitih strunjaka (moda, kad bi bila ta nekakva mogunost zapoljavanja dodatnog kadra, volila bih vidjeti i moda jednog psihologa u timu koji bi imao svoj, svoj stalni angaman, pravnika, nemamo pravni, a nema ustanova pravnika nego koristimo pravnika ovaj, od strane udruge, koji moe nekakvim pravnim savjetima, jer starije osobe se jako esto obraaju i sa takvim pitanjima, mi ga moemo sasluati, moemo se raspitati, moramo ga onda uputiti negdje, negdje drugdje (D5)), planiranjem vremena za organizacijom posla u uredu, osiguranjem vie financijskih sredstava za provoenjem aktivnosti i/ili uvoenjem novih aktivnosti (poveati budetni dio u smislu za njihove aktivnosti, znate, ono jer i to je neto to nas koi, ta ne moemo, ta ne moemo im priutit, pa je to sve neto na kapaljku.... vie sredstava za provoenje svih tih aktivnosti jer to je uvijek je neto ta je sporno i ta nas sprjeava recimo u radu, ono jel, tako da u principu je ta financijska konstrukcija uvijek je jako vana za sve, ,... vie financija, da se moe pokrivat vie njihovih interesa, da bi htjeli moda nekakve vee aktivnosti, vie recimo ne znam, da imamo jednu biblioteku, nama to ne bi kodilo, ali mi to nemamo recimo, a to su nekakve osnovne stvari koje bi bile potrebne nama tako jer u 21. stoljeu to su sve nekakve situacije koje su normalne, nekad je ba nemogunost da se krene jo dalje, jo vie...(D6), poveanjem obuhvata korisnika promjenom naina rada i standarda (ili uz iste uvjete i broj korisnika smanjiti koliinu vremena po pojedinom korisniku, vei broj korisnika
43
za manje vremena, krai boravci i primjerice ienja: ...da dobijete nekako moda vei broj korisnika znate, vei broj korisnika kojima bi se moda te usluge pruale recimo, ajmo re sat vremena, ...mislim teta da provedete kod ovjeka dva sata ali vi ne znate onoga ko je potreban, moda ta neka komunikacija moda izmeu centra ili nekoga znate pa da znate da ima tamo negdje neki potreban ovjek ne znam kruha... znate moda ono dovest, donijet kruh, moda obavit neku kupovinu, eto to to nam samo ta komunikacija izmeu ne znam centra, izmeu zato tih potrebnih korisnika koji ...pa da moda to svojih osam sati podijelite ne na etiri, pet korisnika nego da pruite tu uslugu moda veem broju ljudi u nekom opsegu ..., ako vi svakih sedam dana ne znam perete prozore, ma sve je to u redu, on je zadovoljan, sve je to, al moda ima netko kome treba kruha, a vi to, mislim ne moete mu pruit zato to ne znate ... eto voljela bih zapravo ... da bude vie korisnika i da im zapravo moe pruit moda malo i konkretniju uslugu ne samo uslugu kao ienja. znate..... ali vi u onom njihovom skromnom, malom domu, mislim nemate ta istit dva sata. ... htjeli bi oni da mi budemo kod njih svaki dan po dva sata jer njima fali drutvo, njima fali sve to skupa (D1)), osiguranjem prostora za superviziju i edukaciju
(ta bi ja, a to je mogunost da ti djelatnici koji su zaposleni mogu i napredovati, izgradnja njih
samih,... ali sa tempom posla koji radimo jednostavno nekad ne ostvarivo. Jer da bi ja poslala negdje nekoga na edukaciju to znai apsolutno da taj dan, te dane usluga nee biti pruena nekom korisniku jer oni su svi vezani za svoje korisnike(D6); tempo je ubitaan i mogunost da se, da one same mogu raditi na sebi, same. Normalno uz nekakvu dobru superviziju, edukaciju kakvu, da nije samo na onom istom, istom radu i pruanju usluga, uj ljudi sagore, u svoj toj dobroj volji elji da nekome pomogne, ljudi sagorijevaju (D6)). Prijedlozi promjena na razini sustava i kvalitete skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici i dravi ukljuuju navoenje potrebe za poveanjem kapaciteta sustava skrbi za starije osobe da bi se zadovoljile velike potrebe grada - osigurati domove, vie pomoi u opskrbi hranom i pomoi u kui, proiriti mreu ustanova (poveati obim kuhinja i dijeljenja hrane i drugih oblika pomoi i smjetaja prihvatljiviji korisnicima, privremeni smjetaji u domove dok se ne oporave nakon bolnice ...da korisnicima ivot bude ljepi i manje stresan( D2); injenica je da se povea obim, ne u smislu povea nego vie se trai tih usluga i ne moete sve te usluge pruit jer ono, ne znam ono konkretno njima triba tada i u to i to vrijeme , sutra, meutim u tom periodu je ve zauzeto i tako( D2); ja bi konkretno proirila ustanovu recimo, konkretno centar mi bi proirila sa vie
44
djelatnika i vie mogunosti da se ovo na neki nain, da se odrava, ono da, da bude vie posla, mislim da je isplativo jednoj dravi imat, i gledajui i sebe, s vremenom kad ostarimo, da e i nama na kraju krajeva trebat ovakva vrsta pomo, mislim da ne spadne to na neki niski nivo dostojanstva ...( D1); ne znam, mislim da fali ovih kuhinja, ima dosta ljudi koji se javljaju, te hraneD2;kuhinja, domova umirovljenika, smjetaja, dnevnih centara gdje bi mogla djeca odvest svoje roditelje, znate ono, kao boravak, a ne plaat 7000, 8000 tisua kuna enu je li i dovest tamo, znai tim ljudi koji bi moda doao, preuzeo odveo tamo, znate ono, da bi taj ivot bio to ljepi, to ugodniji, to manje stresan..... onda moda da imate neki dom koji bi ga preuzeo dok se malo ne rekupera pa da ga odnesete tamo. pa da malo brine o njemu, pa kad malo ojaa pa da se vrati kui opet. znate ono postoji tu solucija i solucija samo ta. ili nema volje ili nema sredstava ili misle da nikad nee ostarit, ne znam to valda tako ide. da je ta starost daleka, ta starost je... (D1)), potrebe usmjeravanja na kvartovska organiziranja pomoi i aktivnosti, organiziranja skrbi tako da svaka starija osoba koja treba pomo u kui dobije tu priliku ( ja bi napravila jedan registar starijih osoba na podruju Splita ili ve gdje treba, jedna povezanost naravno jer vi ne moete u svaku kuu u ako vama to neko ne, znai jedna povezanost i lijenika ope prakse i centra za socijalnu skrb i crkve, znate ta pa da zapravo vidite zapravo stvarnu potrebu tih ljudi, tih ljudi starije ivotne dobi. je li, ako bi se to, to se vjerojatno moe tako napravit, i ne znam ta jedna, ako ve postoji socijalni radnik za taj reon , ne znam upnik za taj reon, lijenik ope prakse koji moe moda primijetit neto pa da se poveu, pa bi moda mi dobili vie posla, moda bi bila potreba i za vie djelatnika jer bi, jer ja vjerujem da ovom gradu splitu ima puno, puno vie potrebe nego ta ih mi zapravo pruamo je li. kad je to sve starija i starija generacija. je li i djeca rade i zajednica. (D1);.... da nekome to bude zaduenje.... kakva je situacija da li ive u zajednici, da li ne ive.(D4); Da svi imaju priliku uope da im netko doe u kuu jer.... znai da uope imaju priliku, da nisu sami ono 24 sata dnevno, nego da imaju uope priliku da se netko brine o njima. To je jako vano, umiru sami i naputeni i to je najtunije od svega ono. Ustanove nemaju dovoljno mjesta ili zbog svog razmiljanja ne ele ii recimo u domove, jer to su, toliko svijest njihova nije razvijena mislim ono da mogu ii u dom, da e napustiti svoju kuu, oni e radije sami tu bit zatvoreni u domu je l, nego ii u dom je l da se brinu o njima. Znai, da bilo tko od njih ima priliku, u stvari svatko od njih da ima priliku da im netko doe da im pomogne(D6)), potreba aktivnijeg obavjetavanja o aktivnostima za starije
45
osobe (to se tie aktivnosti, pa evo isto da svi budu obavijeteni, da dou mada ne znam di bi ih primili. Pa moda nekakvim lecima, recimo moda, ini mi se to najizravnije jer mi smo evo jako puno smo bili po televiziji, po radiju. Valjda ljudi to gledaju i ne mogu uvijek primit takvu informaciju kao takvu starije osobe, recimo je l... To je moda to, kaem Vam ti leci po kuama bi bili znai najizravniji kao ne znam ta dobijemo danas bilo kakve ovaj u sanduie tako, to je to, onaj direktno neto je l onaj tako da (D6)), potreba poveanja prava starijih osoba u zdravstvenom i socijalnom sustavu (zdravstvo definitivno bih mijenjala, mislim zdravstvo nam je katastrofa, uskraene su im najosnovnije usluge. Od smanjenog broja njege, patronana sluba kae zato ne bi djeca mijenjala roditelje, uj netko moe, neko ne moe, ako ne moe onda mora platiti privatno, to ti je 45, 50 kuna, zavisi kako koja ustanova, odnosno privatnik, to uzme. Od toga da kad doe, kad zove lijenika ope prakse da treba doi u kunu posjetu najee ignorira taj na posao, kad ga dovede u bolnicu to su tantalove muke , a jo naroito ako je korisnik slabije pokretan, onda mora zvati hitnu pomo, znai sanitetski prijevoz. Dobro je doi do bolnice, obavi tamo sa satima i satima ekanja al onda ti sati i sati ekanja da ti korisnika vrati to sanitetsko vozilo doma, to je patnja za korisnika samoga. On moe doi jako brzo doma, ali mora tu uslugu platiti od 150 do 250 kuna. Eto to je to, mislim, smanjene se sve, sva ta davanja, ne materijalna nego, a i materijalna, definitivno, i tamo gdje je potrebna tua njega i pomo doplatak za tuu njegu i pomo korisnik ga ne moe ostvariti...(D5)), potreba osiguranja kontinuiteta u financiranju programa pomoi starijim osobama i sufinanciranja usluga za starije (u prvom redu kontinuitetne moe ti danas njima nositi ruak i onda nakon mjesec dana rei ajme sori, novaca vie nema, mi vam vie ruak ne moemo nositi(D5); ta se tie financiranja toga da tu mora doi do promjene, znai da trebamo u, u, imati u jednu cjelinu i sredstva, dravna sredstva, znai sredstva ministarstava, lokalne i korisnika, znai da ne moe samo, samo biti da idu na teret korisnika jer korisniku su male mirovine, ali zato treba to vie ovakvih sufinanciranih usluga biti da bi se mogla iriti ta lepeza.(D5)) te izgradnje jasnije vizije skrbi na lokalnoj i dravnoj razini i promjena stava prema starijim osobama unutar sustava i institucija (...Da i upanija ima nekakvu jasnu viziju ta napraviti sa, sa,sa problemom starije, starije populacije, mi smo sve starije drutvo, sve stariji smo grad, sve starija smo upanija (D5); Mi smo na primjer prole godine, prole godine, nego pretprole godine, nit jedan, niti jedan natjeaj nije izaao nijednog ministarstva za rad sa starijim osobama i ta onda nam to
46
govori kakvo nam je, kakvo nam je situacija kod starijih osoba. Nikakva jer ako se ne moe isfinancirati takve usluge nee ni pruati okrenut e se ne znam mladima, invalidima, enama, djeci i tu e dobiti nekakva sredstva. A ova usluga koju mi pruamo ona stvarno mora biti kontinuirana i mora, mora imati, mora biti na odreenom nivou, znai zadovoljeni svi ti standardi kvalitete pruanja tih usluga. (D5)). Prijedlozi na razini suradnje s partnerima i institucijama u zajednici koje vode brigu o starijim osobama navode se potreba unapreenja suradnje na razini uvaavanja (definitivno vie uvaavanja i samih starijih osoba i nas koji radimo, radimo taj posao koji radimo...... od strane zajednice i od strana onih koji financiraju, financiraju sve to.(D5)).
(3) RAZINE I DOSEZI UINKA PROJEKTA IZ PERSPEKTIVE DJELATNIKA
Analizom dobiti zajednice pokazuje se prepoznavanje iroke mree neposrednih i posrednih skupina korisnika koje iz perspektive djelatnika imaju koristi od programa i usluga koje se provode u okviru Projekta. Kao skupine koje imaju izravnu i neizravnu dobit od provedbe specifinih programa pomoi i njege u kui te organiziranih drutvenih aktivnosti za starije osobe u Splitu navode se: korisnici usluga i lanovi obitelji (prvenstveno nai lanovi, nakon toga njihove obitelji koje moda... to jedna vrsta isto rehabilitacije ono, je l, oni jedva doekaju, na znaju kad e ih neto prestat bolit da mogu do dole na aktivnost, mislim. Mislim da su njihove obitelji su svjesnije te pomoi, u stvari dosta su svjesne tih pomoi. Razgovarajui s njima konstantno u priama, uvijek se dotaknemo obitelji tako da znam da su veina jako zadovoljni, da ih alju dole, da vole da su oni vani, da se aktiviraju, znai da su negdje aktivni, da neto rade, da doprinose sebi, a samim tim i obiteljima, znai svojima, znai djeci ne znam, unuadi, ne znam. Jer im su oni veseliji, im su ispunjeniji, kad odvoje vrijeme za sebe koje provode dole, vee je zadovoljstvo u kui, u njihovom odnosu, u svemu... korisnici zadovoljni, da onaj krajnji rezultat zato radimo da je to zadovoljstvo korisnika, tako da... Broj korisnika ne opada nego broj korisnika raste (D5); mislim da ono nai korisnici koliko ih imamo nisu ba nezadovoljni, to mi svi dobro znamo, nije bilo nekih
47
primjedbi,uglavnom su zadovoljni ljudi, onda kad su oni zadovoljni onda smo zadovoljni i mi...(D2)); predavai suradnici
(predavaima koji nam dolaze dole.... ovo je jedan vid recimo prenoenja svog znanja na ire mase jer mi to onda objavljujemo kroz medije, onda doe jako puno ljudi recimo na predavanje njima to jako puno znai..... ali znam u svakom sluaju da im jako puno znai, ostvaruju druenja, i ne znam onda, do te mjere ih educiraju ne znam i onda sami dolaze recimo u ordinacije, vie su zainteresirani za svoje zdravlje recimo nakon takvih nekih predavanja ili saznaju neto to nisu znali...(D6)); djelatnici
(moja djeca, moj mu, ima nas.... financijski, ta donosim, pomaem svojoj obitelji (D1); imamo i mi koristi jer mi zapravo radimo i dobijamo plau od toga, ali ovoga, ja ba osobno ne gledam tu neku sebi korist u financijskom smislu ili vie onako radim s ono s, da mi je nekako, da sam zadovoljna s tim poslom, i to je vrlo bitno danas, imat posao gdje, koji radite a da ste ono zadovoljni (D2)) zdravstvene institucije i druge institucije za hitne intervencije
(Pomaemo lijeniku jer mu se ne moe desiti da mu sutra netko kae, ujte na vaem terenu va
je pacijent umro od ne znam, od gladi, od bolesti, a vi to nemate pojma. S druge strane od nas ima, ima, ima mogunost, znai da prati ta mu se deava sa tim korisnikom jer je lijenik obavijeten, redovito budu obavijeteni o onome to se deava sa, to se tie zdravstvene strane, s njegovim korisnikom (D5); znai dostavlja kad doe tamo, ukoliko bilo ta primjeti kod njih javi se...(D1).. on se javi, mi reagiramo... mi reagiramo, medicinska ... reagirate ve pozivom hitnoj slubi, policiji, ve zavisi je li to sve treba, znai nije samo kako bi doao i kako bi rekao dobar dan, dobar tek, znai pogleda i cijelu situaciju,i onda reko tamo se deava neto...( D2)); institucije socijalne skrbi
(Velika smo pomo Centru za socijalnu skrb i gradu Splitu. I zajednici kao cjelini. Jer mijenjamo najprije sa pruanjem tih usluga, rekla sam korist direktno prvu i osnovnu ima taj
48
korisnik kojem dajemo mogunost da ivi u skladu sa nekakvim, nekakvim ljudskim normama, obitelji koja kao to sam rekla je dio tereta te skrbi prebacila na nas, centar se moe osloniti na nas jer brzo reagiramo na sve njihove potrebe. Ne znam da li zna ali mi nemamo ugovor sa centrom. Sa centrom ima ugovor Lovret, ali u onome periodu dok centar ne donese nekakvo rjeenje Lovret ne moe pruati te usluge, a korisnik ne moe iviti bez tih pruenih usluga i centar se najee onda javlja nama koji stvarno brzo, promptno i savjesno pruamo te usluge. (D5); se tie centra za socijalnu skrb, recimo vi imate korisnike koji uope nemaju pojma, koji su na takama, koji su bez nogu, koji su bez ruku, da imaju pravo na tuu njegu i pomo, na tih 500 kuna, oni vam pojma nemaju, kakva su prava i socijalne skrbi niti onda, tako malo poveete i centar za socijalnu skrb skupa s njima pa predate neke papire na centar da bi oni ostvarili neka prava na koja zapravo imaju a nikad nisu ni znali, ni znali da to mogu dobiti, eto i to vam je jedna suradnja izmeu centra, iako centar naravno kad ima neke korisnike zove nas u vezi prehrane, u vezi pomoi, u vezi,znai obrati se... (D1)); gradska uprava
(grad je na taj nain prepoznat kao sredina u kojoj se skrbi o starijim,o starijim osoba, tako da mislim da u velikoj mjeri zbog naeg dobrog, dobrog rada ima koristi i sam grad, poglavarstvo, upravni odjel ...On zna tono koliko sredstava se upuuje i zna , dobiva povratnu informaciju koji su to korisnici koji dobivaju pomo, tako da mislim da je izuzetno. A, uostalom gdje god idemo kad imamo prezentacije o tim primjerima dobre prakse, uvijek su navedeni kao nai partneri to u biti jesu , znai, senzibilizirani su u biti za probleme tree ivotne dobi, neto sitno gradu . U gradu za , za poboljanje kvalitete njihova ivljenja (D5)); cjelokupna zajednica (grad) i drutvo u cjelini
(mislim da sa ne znam kolika su sredstva, mislim znam nije ni bitno, mala su, malim sredstvima mislim da se to popune, popuni i da se prue neke usluge i moda nije zbog nas ni takva potreba ni za domovima umirovljenika, ... s malim sredstvima mislim da se zapravo pokrije, pokrije dosta, dosta, dosta stvari (D1); za cjelokupnu zajednicu u svakom sluaju da jer samim tim ta dolaze kod nas recimo, ta se drue, ta su zadovoljniji manje pune ambulante, manje posjeta lijenicima, manje i bolesti u samoj konanici je l. Ne mislim na one bezvezne posjete lijenicima, kad pune onako ambulante jer gradu je jasno da jako puno dobiva jer ne moraju se
49
oni angairati u nekom dijelu ili ionako zakazuju u nekom dijelu tako da evo. Ispunjavamo jedan dio njihovog posla u principu, je l. .(D5)).
3.2.2. Partneri
(1) DOIVLJAJ SURADNJE IZ PERSPEKTIVE PARTNERA U okviru doivljaja suradnje i partnerstva kao vane sastavnice u realizaciji ovog Projekta na osnovi izjava sugovornika iz partnerskih institucija (Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvenu zatitu i suradnju s braniteljima i braniteljskim udrugama Grada Splita i Doma za djecu i mlade) dobivaju se tematskom analizom sljedee kategorije: doivljaj i ocjena visoke kvalitete suradnje i zadovoljstva Ustanovom/projektom
(ovjek ne moe biti nezadovoljan s neim to svake godine daje sve kvalitetniji rezultat. Dakle, izuzetno sam zadovoljan. Puno zadovoljniji nego u uoj djelatnosti....9 dao bi 9 jer 10 iz principa ne bi dao nikome, a ovdje bi dao 9.( P1); s Ustanovom smo izuzetno zadovoljni. Kontakti sa ravnateljicom su jako dobri i tu nemamo nikakvih primjedbi, dakle jednostavno u ovom trenutku mogu uz svu, slobodno dati 10 jer nema smisla da dajem ocjenu 9, 8, 7 bilo ta jer kad taj broj kad nita ne znai, dodue ne znai ni broj 10, ali s obzirom da nemam nikakvu zamjerku onda neka to bude 10 (P2); ... Ministarstvo se teko odluuje na potpore ovakvim projektima, ali ovdje nikad nije dovelo u pitanje potporu ovom projektu, u konanici i kod renoviranja kuhinje je jako vodilo rauna o tom tako da smo zaista dobili svemirski brod to se tie kuhinje (P1)) percepcija partnerstva kao uzora i primjera suvremenog naina suradnje drave i civilnog drutva mislim jedan dobar primjer da se institucije drave odnosno da se cilo drutvo naslanja na institucije drave da oni praktiki pokriju ono ta oni naprave, znai nema kompeticije tu nekakve, to je ba ono komplementarno. (P3); mislim da su ovo jako dobri, dobri oblici posebno ono, opet se vraam na to, kao udruge, kasnije ove ustanove, to, to se mora prepoznati u zajednici kao nekakav cilj ako ve eli dugorono raditi odreeni projekt ne mora biti garantiv u zajednici, ali moe ti biti odreeni uzor (P2); suradnja se svodi na to na onaj jedan suvremen nain kojemu mi teimo i gdje traimo partnere s kojima moemo ugovoriti, dakle jedan klasian
50
kupoprodajni odnos, gdje pruatelji usluga pruaju graanima odreene usluge, a mi im plaamo tom pruatelju cijenu tih usluga. (P2) prepoznavanje kvalitete usluga kao obostranog motiva suradnje i partnerstva
...da se kroz ovu Ustanovu o kojoj govorimo danas i razgovaramo prua vrhunska usluga, na vrhunskoj razini, ali ja opet u ponovit ono ta, nadovezat se na ono od maloprije i kazat da je to najveim dijelom rezultat toga ta i ovdje kad se ilo, nije se ilo prvenstveno od interesa, profita, nego se ilo od onoga ta je i trebalo, to je od pruanja kvalitetne socijalne usluge ciljanoj populaciji (P1); jedna od rijetkih ustanova kojima je osniva udruga, dakle, iz jednog privatnog neprofitnog sektora nam dolazi ustanova, dakle, vii oblik organizacije i mi smo takve ustanove uvijek nastojimo pomoi i vidimo u njima jednog kvalitetnog pruatelja usluga. (P2); ... ja mislim da je ovo jedna od rijetkih akcija koje i na lokalnoj zajednici traje ovoliki niz godina i nitko je ne dovodi u pitanje. Vi ste vidili da su se ovdje stvarale, organizirale, na sva zvona se zvonilo i o sigurnim kuama i o ovome, onome pa su se gasile udruge, gasili su se svi iza toga. Ovdje mi se ini da mi brodimo uz sigurnu potporu to je izuzetno za pozdraviti ta lokalna zajednica daje toliki znaaj ovome... (P1) prepoznavanje dinaminosti odnosa i obostrane potpore kao specifinih imbenika uinkovite suradnje Juer smo imali jedan sastanak s ova tri subjekta, to je izmeu ostalog i sa ravnateljicom ove Ustanove i upravo smo dogovarali cijenu pojedinih usluga, i kriterij, odnosno nain odabira korisnika u njihovim ovima, krugu njihovih korisnika, odnosno na koji nain tko ostvaruje to pravo, s obzirom da grad ima neke posebne cenzuse, ima posebne uvjete, bilo da su se uvjeti prihoda, bilo da su zdravstveni, psihosocijalni uvjeti u pitanju.... utvrujemo kriterije tko je taj koji bi trebao imati pravo na ovu besplatnu uslugu, za njega besplatnu, u biti za graanina, graani to plaaju preko gradskog prorauna. (P2); dinamiki proces, stvari u hodu mijenjamo, kao to sam rekao, je li, posebno ako Vas interesira ovaj postupak nabave usluga kao jedan vid suradnje gdje mi ne dajemo, ne doniramo sredstva, znai mi kupujemo od drugih uslugu i mislimo da je to stvar gdje moramo, na emu moramo i ubudue raditi na jednom definiranju nekakvih ranih cijena, ranih rokova ka realizaciji tih usluga..... ali s obzirom da se i potrebe zajednice mijenjaju, s obzirom da je u epidemiolokom smislu je li ovaj, mijenja se i ta slika ovaj
51
stanja i potreba, ovakvi projekti provociraju i odreene promjene, nadogradnje tako dakle, u vremenu u konkretnim iskustvima, to je vrijeme kad sama provedba projekata donosi, nadograuje se praksa i nekad se modeliraju i novi oblici usluga koje koji su potrebni u zajednici. U tom smislu vidimo to kao jedan dinamiki proces i to je, to je, to je u stvari ono dobro ( P2)); Mi smo imali tu zaista veliku pomo Udruge mi u jednom periodu dok nije Ministarstvo izvrilo renoviranje objekta da bi uope kuhinja zadovoljavala nekakve minimalne standarde, onda smo se i ee sastajali jer je tada nama ogromnu pomo pruila Udruga Mi, jer smo uspjeli, oni su uspjeli nai naina kako dobiti dva stroja koja su nama bila nuna, i radi poveanja kapaciteta i radi sveukupne higijene u kuhinji jer se radilo...(P1)) doivljaj vanosti partnerstva radi dugogodinje odrivosti i prisutnosti projekta u zajednici To je, jednostavno postoji velika potreba za tom uslugom u zajednici i vrlo vjerojatno e biti sve vea i vea jer postoji velika potreba za institucionalizacijom starijih osoba u domove na naem podruju, nemamo toliko domova, a nemamo ni financijskih mogunosti da razvijamo te kapacitete..... s obzirom da nemamo financijske mogunosti da izaemo u susret svim onim zahtjevima graana za smjetajem u raznim domovima, da je vanost, prvorazredna vanost od ovih modela pomoi i njege u kui, dakle, tu bi dao 10. Isto tako i za ove klubove umirovljenika bi dao 10, iako mi praktiki imamo samo taj jedan klub, .... Vanost je izuzetno velika, ali nemamo jo dovoljno takvih projekata u zajednici.(P2); Egzistencijalna vanost jer ovaj projekt, ... pomo i njega u kui, to je definitivno egzistencijalna stvar ....... Nije to samo rjeavanje jedne populacije koja e dobiti siguran obrok. (P3)).
(2) RAZINE I DOSEZI UINKA PROJEKTA IZ PERSPEKTIVE U okviru analize percipiranih uinaka projekta od strana intervjuiranih predstavnika partnera mogue je odvojiti nekoliko njihovih razina i dosega: razina izravnih korisnika odnosno starijih graana grada Splita obzirom na dobivanje usluga
(Mislim da svi imaju koristi. I korisnici u krajnjoj liniji, starii i obitelj njihova koja se ne mora ba tako intenzivno o njima brinuti. (P3); .... graani imaju koristi, barem mi tako
52
mislimo jer koristimo njihove novce, prema tome ovaj, bilo bi logino da ih svrsishodno koristimo i da je onda to onako iz zajednice.(P2)) razina cjelokupne lokalne zajednice (grada u cjelini) i drava obzirom na suradnju s graanskim inicijativama u rjeavanju prepoznate problematike i rastereenje javnog i dravnog budeta
(....najbitnije je da lokalna zajednica poznaje situaciju na svojem podruju na kojem djeluje onakva kakva je. Ako ona dobro snimi stanje i detektira problem, onda je logino da tamo gdje joj je i obveza, zato smo ih i birali da se ukljuuju u rjeavanje tih problema. Dakle, ovdje smo prepoznali u ovoj jednoj situaciji, zato je vano da je lokalna zajednica prepoznala jednu situaciju, jednu ivotnu situaciju u kojoj u suradnji ili potpora, pruajui potpore nekih drugih institucija se moe taj problem rjeavati...I to je ono gdje, jednostavno graanske inicijative zajedno sa institucijama i lokalnom samoupravom mogu stvoriti nekakvu novu vrijednost koja nije dodatni teret ovim javnim proraunima i tako( P2); Posebnu korist ima dravni proraun s obzirom da je to ovaj zadaa po zakonu o socijalnoj skrbi, jasno ovaj, to bi trebalo na razini drave rijeiti i financirati da mi u onom dijelu u kojoj je ona socijalno ugroena populacija, nismo ba sigurni barem naa iskustva tako govore da nisu obuhvaeni svi i da tu uskaemo mi sa naim sredstvima i na taj nain potpomaemo realizaciju tih mjera koje su za pretpostaviti daleko daleko vee nego to stvarno nae drutvo moe financijski drati (P2)) razina partnera kroz korist koju imaju tienici Doma za djecu s poremeajima u ponaanju te obzirom na specifinu priliku ukljuivanja u drutveno koristan rad u zajednici
(mogunost da djecu pa ma kakve probleme imali uimo neem ljudskom, neem korisnom, ukljuujemo ih u drutvo na jedan nain koji je poseban pa i kroz ovaj nain pripremanja, distribucije hrane za jednu populaciju ija je, kojoj je evo i takva mala pomo vrlo dragocjena, a i oni su se uili svakako ljudskim vrijednostima. Mislim da je evo sve ovo vrijeme ta suraujemo od iznimne koristi za jedan respektabilni broj naih korisnika koji su ukljueni u ovaj projekt, sada samo kroz pripremu hrane, ne znam posua, pranje i tako dalje, taj dio prije su bili iri distribuciju kad smo mi imali mogunosti i sredstava kad smo bili u mogunosti odraivati i taj dio posla. U svakom sluaju vidim da je dakle to od velikog interesa i za jedan broj, znaajan broj naih korisnika. ... Ovdje se prua pomo i jednoj specifinoj generaciji djece, dakle, ne djece u onom smislu pa da ih netko zloupotrebljava kroz ovaj posao, nego djece i mladih koji
53
imaju potekoe u razvoju da im se prua ansa, prua potpora, da se ukljue, reintegriraju u drutvo na jedan kvalitetan nain i sutra budu, dakle estiti lanovi nae lokalne zajednice.(P1)) razina zaposlenika i djelatnika obzirom na priliku za zapoljavanje i profesionalni angaman odreenog broja ljudi te izraeno zadovoljstvo i motivaciju u radu
(Pa gledajte, od ovog projekta imaju koristi zasigurno jo poprilian broj ljudi koji su profesionalno angairani na ovom poslu, inae ne bi bili zaposleni. Konkretno u naoj kui, nama bi zasigurno bilo dvoje ljudi manje bilo zaposleno u kuhinji da nismo u ovom projektu. Dakle, to su dvije obitelji sa sigurnim, kvalitetnim, pristojnim primanjima. Isto tako kroz ustanovu u kojoj smo partneri i tamo je nekoliko ljudi profesionalno angairano. Dakle, tu imate i ovu izravnu korist da se ljudi i zapoljavaju kroz ovakve projekte, a to je, i to je takoer od interesa lokalne zajednice. Pa interes e, 5 ljudi, 5 ljudi zaposlenih vie, svakako da e svak se pohvaliti ako ima 5 vie zaposlenih, nego jedan manje. Dakle, i ta korist svakako postoji. (P1); ... ovo je nama bilo i motivirajue, ovdje se kroz ovaj posao i spomenio sam i naeg Juru koji je glavni i odgovorni, bilo motivirajue kroz to da smo se mi u ovom poslu do te mjere i specijalizirali i proirili svoja znanja i na jedan drugi nain. Dakle, die se na jednu viu razinu. Ja osobno mislim da u ovih desetak godina ne znam jesu dvije primjedbe uope dole, dvije, moda tri na nezadovoljstvo obrokom koji je pripremljen. Dakle, mi smo i to pod time smo sve skupa postajali zadovoljniji koji kroz ovu kuhinju smo na bilo koji nain konzumirali hranu ovdje pripremljenu. Gledajui to, stvorila se jedna stepenica vie (P1); U konanici to je sve skupa kad vidite i stvori se jedna atmosfera se stvorila, jedno zadovoljstvo. Mislim da svi ljudi. Nedavno smo morali, jednu korekciju, ili digresiju. Bili su nam u posjeti kolege iz Osijeka i nakon te posjete kad su vidili sve, dva dana su bili kod nas, su traili tu da, volili bi sa mnom malo popriat, ono to ih je impresioniralo u svemu ovome i to su meni otvoreno rekli, pa kau: znate, mi smo proli sve domove, nama su sad aktualni standard i kvalitete, pa su oni ili mali vidit kako to funkcionira kod nas, ali kae: ni u jednom domu nismo naili na neto to nas je sruilo s nogu, to kod vas nema. Pa vama se sve osoblje smije. Dakle, uivaju u poslu, naroito taj dio kuhinjskog osoblja. Ja mislim da sad nas dvoje doemo dolje, da bi se od Vesne zidovi tresli, ona radi vrhunski svoje i smije se. Ljudi uivaju u poslu. Kad je uitak nekom radit u poslu, kud vee koristi od toga? Kamo sree da u svim segmentima rada i ono malo prije to sam u nevezanom razgovoru kritizirao imamo takvu situaciju i atmosferu. Kamo sree! (P1))
54
razina scene civilnog drutva obzirom na postavljanje standarda kvalitete projekta
(....itava ta scena organizacije civilnog drutva ima koristi zato jer ... razvijenost jednog drutva mjeri brojem udruga, ja bi rekao da se razvijenost jednog drutva mjeri brojem kvalitetnih projekata koje je pojedini subjekti u stanju pruiti zajednici, a ne samo pukim brojem udruga, kad se na ulici moe nai stvarno tisue subjekata od kojih se ne vidi veliki, velika korist, a koji su u stanju isfragmentirati sredstva, raspoloiva sredstva, ...(P2)) (3) PARTNERA POTREBE ZA DODATNIM UNAPREENJEM: LESSONS LEARNED U izjavama partnera tematskom analizom dobivena su specifina podruja unapreenja koja uoavaju predstavnici partnera u lokalnoj zajednici, a to su unapreenja i nadogradnje samog Projekta novi pristupi i strategije u osiguranju sredstava ujednaavanje kvalitete usluga unapreenja u radu i ulozi uprave grada u partnerskom odnosu unapreenja i promjene u pristupu skrbi o starijim osobama
Na razini unapreenja i nadogradnje Projekta partneri navode potrebu proirenja ukljuenosti tienika doma u realizaciju Projekta (... polazei i od interesa ove kue i njenih korisnika, i jo vie korisnike ukljuio i u onim fazama, ne samo pripreme, tehnike pripreme hrane, pranja sua, nego i u distribuciju i u izravno pomaganje ovakvim obiteljima na terenu, pa i uz nadzor odgojitelja, koji uostalom za to primaju plau. Mislim da bi se tim, ..., u toj jednoj fazi smo bili, naalost kaem .... limitirani sredstvima, moete onoliko koliko moete, ne moete uvijek ni dijete poslati jer je prioritet obrazovanje, kola, programi, ali svakako mislim kad bi se mogli na u cjelini, u tom krugu na, u svakom segmentu pomoi onda bi to bilo izuzetno lijepo, izuzetno korisno je l. To bi ja, ne mijenjao, nego time bi dogradio ovo to sad imamo (P1)), zatim potrebu razvijanja kotarskih prostora i klubova starijih (.. Oni dodue tu vie oekuju od gradskih kotara, nego od ustanova ili udruga. Tako da je narod jo dosta vezan za ove mjesne zajednice.nemamo mi ni neku kvalitetnu strukturu u tim gradskim kotarima. Ljudi se vie bave nekim komunalnim pitanjima, rasvjete u kotaru i tako, ureenjem parka, ponaanjem ivotinja,
55
ljudi. (P2)); organiziranje sustava volontera (.. dosta dosta izraena potreba u zajednici za druenjem starijih osoba radi prevladavanja tog osjeaja izoliranosti i usamljenosti i moda bi tu volonteri mogli dati svoj vei doprinos, ali mi to jo ne vidimo, ne vidimo to ni kroz nekakve individualne kontakte sa nekim starijim osobama koji se nama javljaju...(P2)) i zadravanje kvalitetu projekta (moramo barem zadrat razinu kvalitete koju imamo, ne dozvolit da pada, a svake godine to Vam je neto vie para zahtjeva. Moramo imat mogunost da ta nedostajua sredstva i kroz razliite programe koji sami nudimo, stvorimo. (P1)) Takoer se navode prijedlozi o novim pristupima i strategijama u osiguranja sredstava. Pritom se naglaava potreba za samoinicijativom i akcijama u osiguranju sredstava (Opet, opet to moe biti rezultat nekog naeg djelovanja, imali smo mi krasnih humanitarnih akcija koje su nama krpale rupe, koje su nama zaista krpale te rupe koje ne moe pokriti Ministarstvo niti Ministarstvo moe uvijek osigurati sredstava koliko god vama treba, ono moe osigurat onoliko koliko drava ima novaca. A za ono malo vie to elite pruit moramo i svi sami stvarat novac.. (P1)) te drugaijim pristupom u raspodjeli posla (decentralizacija), (Jedan od vidova kad emo mi to moi slobodnije, to je onda kad zaivi u Hrvatskoj decentralizacija sustava jer onda emo zaista bit iskljuivo naslonjeni na lokalnu zajednicu i neemo ovisit o tome ta misli sredinjica u Zagrebu (P1)). Pod ujednaavanjem kvalitete usluga naglaava se postavljanje standarda u uslugama te ujednaavanje standarda i normi kada je u pitanju javni i privatni sektor (Trebalo bi svakako ujednait kvalitetu da ona koja je dobra da spustimo nie, nego da podiemo, dakle neovisno o tome da skrb o starijim osobama bude takva da neovisno koji je oblik vlasnitvo kroz koji je ona ostvaruje ili prua bude zaista na najveoj moguoj kvalitetnoj razini jer razgovarajui sa drugim kolegama suoavam se, dakle evo, sa takvim informacijama da u nekim domovima koji su u privatnom vlasnitvu se radi po 24 sata jedan radnik, ne moe se kvalitetna skrb pruat ako ste 24 sata na poslu.... razina zarade mora biti prilagoena nekim normalnim uvjetima i na due staze gledat to, a ne moemo, jer ako emo se mi bogatit svi nakon tjedan dana, mjesec dana il nakon godinu dana, onda ni od ovog posla, ni od bilo kojeg drugog posla nema nita...U konanici...drava je kao vlasnik najloiji vlasnik, ali ne treba dozvolit navodnike ni divljanje takozvanog privatnog sektora, i to mora biti u odreenim dakle normama ponaanja prihvatljivog, ali i drava je uvijek ta koja mora odredit razinu standarda, ona mora postavit za kriterije razinu standarda jer ako vi nemate kvalitetne standarde postavljene ta elite u socijali,
56
a o emu emo onda razgovarat? (P1) te praenja kvalitete usluga (uskoro emo raditi na tome da imamo jasnu potvrdu kvalitete usluge to u ovom trenutku samo vjerujemo da kvalitetno jer naelno nemamo jo instrumente kako to pratiti (P2)) Unapreenja u radu i ulozi uprave grada u partnerskom odnosu ukljuuju promjene u administrativnim procedurama Grada i traenju kvalitetnih partnera (Vie bi nae promjene znaile, nego njihove promjene. Evo mi smo znai prole godine sistematizirali ovaj Odsjek i prole godine smo svi zajedno, naslijedili smo dosta kaotinu situaciju, nije bilo ni strukture, ono vrste strukture u natjeajima, u diobi novca. Nismo znali uope kakve su udruge mijenjao bih neto u naoj gradskoj praksi, administrativnim procedurama, da ne ponavljamo svake godine odreene stvari posebno kod ovih projekata kod kojih vidimo da odgovaraju stvarnim potrebama u zajednici i za koje vjerujemo da, da pruaju kvalitetne usluge inae bi gubili korisnike, jasno, ti korisnici ne bjee od njih. Dakle, u prvom redu bi eto mijenjao tu injenicu da oslobodimo sebi malo vie prostora da moemo ulaziti u prostor tih usluga, pratiti i vidjeti, upoznati sve i zajedno s njima ovaj izgraivati, nadograivati cijeli taj sustav. (P3)), zatim preuzimanje uloge koordinatora u partnerstvu i poticati kontakte dionika u partnerstvu (..i mi smo prole godine jednostavno, kad bih to mogao rei ovim lokalnim rjenikom, bacili iroko mreu i pokuali raditi sa svim subjektima tako da smo imali nekih vie od 150 razliitih ugovora ugovorenih i jednostavno nismo bili u mogunosti sa naim ovdje kapacitetima upratiti tako da nismo imali puno kontakata. To se i juer osjetilo kad su rekli da im je drago da su pozvani, da su konano pozvani svi, sve ta tri subjekta da se nau da oni meusobno iskomuniciraju jer je oito da netko mora koordinirati stvari. To nije naa odluka, ali nekako, nije nam zakonom odreena uloga, ali ispada kad nitko drugi ne radi da moramo mi to u gradu raditi. (P3)). Partneri iz poglavarstva objanjavaju i namjeru pokretanja postupka javne nabave na due vremensko razdoblje radi rastereenja te boljeg praenja i vrednovanja partnerskih projekata i udruga (sad kad govorim, pokreemo postupak javne nabave to vjerujem da emo i te stvari napraviti na nain da emo vjerojatno ve idue godine pokrenuti jedan postupak javne nabave za due vremensko razdoblje koje kod nas zakon dopusti i, tako da bi i u administrativnom smislu rasteretili vie vremena da moemo pratiti evo ove razne stvari koje realiziramo sa partnerima (P2)). Takoer se objanjava namjera rada na definiranju ranih cijena i rokova u realizaciji usluga (posebno ako Vas interesira ovaj postupak nabave usluga kao jedan vid suradnje gdje mi ne
57
dajemo, ne doniramo sredstva, znai mi kupujemo od drugih uslugu i mislimo da je to stvar gdje moramo, na emu moramo i ubudue raditi na jednom definiranju nekakvih ranih cijena, ranih rokova ka realizaciji tih usluga..(P2) i promjene rokova na ugovorima za projekte (smo svjesni toga da, da je teko funkcionirati u tim organizacijama na godinjoj osnovi, kad svake godine moraju osiguravati sredstva i u tom smislu nekako i osjeamo optereenje nas da organiziramo sustav koji e im dati jednu dugotrajniju ovu sigurnost odnosno dogovoriti dugotrajnije vrijeme provede usluga. ... imamo ovako nekakve udruge i ustanove koje moemo sa sigurnou rei da, da, da konzistentno je li na odreenoj razini funkcioniraju, ali s obzirom da nemamo ni prave instrumente, a i sve je to relativno novo, jo uvijek nismo ba stekli tako jednu sigurnost da bi mogli krenuti u to, ali jasno, to je pred nama i vjerojatno emo vrlo skoro, ako ne ve idue godine, ii na malo dugoronije oblike. (P2)) te rokova Projekata i procedure (drago nam je ta je, se broj prologodinjih prijava jednostavno prepolovio oko tridesetak projekata koje emo ove godine financirati i to emo nastojati dobro isto pratiti. bilo je manje prijava zato to se u samom prijavljivanju se kriterij na neki nain su se promijenili, postroili ... ...drutvena odgovornost prema gradskim novcima, znaj ne ono daj pa diskreditiraj pa dobije sveukupno, nego zapravo daj za ono to treba (P3); i nae povjerenstvo prvi puta to mogu kompetentno rei jer ve vie od deset godina radim s razno raznim garniturama povjerenstva koje su uvijek imale potpunu slobodu odluivanja, prvi puta osjeam da su bili neto selektivniji i oni. Do sada je uvijek bilo na djelu onaj ono naelo: dajmo im, neka i oni neto dobiju, a ovaj put ipak su i oni pokazali jednu sklonost tome da tee samo kvalitetnijim stvarima... Ako nismo dovoljno bogati da sve skupa financiramo onda moramo traiti neke druge naine...primjer danske koja je bogatija a ne financira tako puno projekata iz dravnog fonda nego volonterskog rada i donacija, ali manja stopa nezaposlenosti.(P2)). Takoer se naglaava vanost planiranja uestalijih kontakta (Mijenjao bi eto tu praksu da omoguimo nekako uestalije kontakte (P2)). Na kraju, tematskom analizom podruja unapreenja na razini unapreenja i promjene u pristupu skrbi o starijim osobama partneri navode potrebu izgradnje novih institucija i smjetaja za starije i nemone osobe (Institucija, kod nas je zaista malo.(P2); Institucija kao to su domovi i institucija kao to su..(.P3); ...kapitalna ulaganja se tu trae, a u, tu je jasno pitanje ovih psihikih bolesti starijih osoba. (P2); Dom za alzheimer, to je recimo u Puli napravljen i
58
dnevni centar...(P3)) te nastaviti razvijati modele deinstitucionalizacije (prema tome moramo razvijati ove modele deinstitucionalizacije odnosno pomoi u kui, koliko god je to mogue.(P2); Mi se jo uvijek borimo s egzistencijom tih, starije smo drutvo. Treba im prvo rijeit tu prevenciju za funkcionalizacijom, odnosno omoguit im da ive doma. A slobodno vrime je ok, ali to je nadogradnja. To je onako moj stav prema tome. To bi trebalo u stvari vrednovat civilno drutvo, ulogu civilnog drutva to ima, dakle, kompletna, njihove programe koje imaju po nekakvoj skali vanosti (P3)).
3.3. PERSPEKTIVA KORISNIKA I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Na otvorena pitanja u zavrnom dijelu anketnih upitnika tematski je obuhvaeno miljenje i doivljaj korisnika i lanova njihovih obitelji o nunim podruja promjena u skrbi o starijim osobama. Od ukupno 31 korisnika pomoi i njege u kui koji su odgovorili na otvorena pitanja na kraju anketnom intervjuiranja, najvei broj njih se osvrnuo na to kako je prijeko potreban vei broj domova za starije i nemone te da bi cijene domova i ostalih usluga trebale biti pristupanije. Takoer, nekolicina ih se osvrnula na druge aspekte povezane uz podizanje kvalitetu istih. Navode potrebu renoviranja postojeih domova kako bi bili ureeniji, istiji i moderniji. Jedan korisnik istie mogunost breg smjetaja u dom, a drugi neophodnost strune medicinske njege u svim domovima. Velik dio korisnika pomoi i njege u kui istaknuo je potrebu organiziranja vie udruga koje skrbe o starijim osobama te potrebu eeg istupa istih u javnosti radi informiranja i senzibilizacije veeg broja ljudi za problematiku starijih sugraana. Neki su istaknuli vanost volonterske pomoi starijima. Jedan dio korisnika takoer naglaava kako drutvo treba promijeniti odnos prema starijima i to sve razine od obitelji do drave te kako bi rezultat toga bilo vee ulaganja novaca u brigu o starijima. Dvoje korisnika pomoi i njege u kui smatra kako bi poveanje mirovine dalo pozitivne promjene, a drugo dvoje kako bi trebalo poboljati zdravstvenu i socijalnu skrb te zakonski osigurati da invalidne i starije osobe dobiju medicinsku pomo. Jedna korisnica takoer istie
59
kako bi velika pomo umirovljenicima bila i omoguavanje breg i lakeg lijenikog pregleda, bez puno ekanja. Kao vaan faktor poboljanja kvalitete ivota korisnici navode druenje. Vano im je da se ne osjeaju sami te da se imaju kome obratiti. Tada se osjeaju sigurno i zbrinuto. lanovi obitelji korisnika pomoi i njege u kui (n=6) su kao najvanije podruje za promjene navodili potrebu za vie domova i njihovu prikladniju cijenu kako bi bili dostupni svima. Takoer prieljkuju njihovu veu kvalitetu i openito poboljanje zdravstvene skrbi. Jedan lan obitelji predlae vie dnevnih centara s ciljem druenja, rehabilitacije, socijalnog i drutvenog poticaja starijih osoba te vie servisa za pomo u kui s raznim uslugama. I oni istiu vanost druenja starijih osoba. Od ukupno 36 korisnika drutvenih aktivnosti, vie od polovice kao glavnu mogunost unapreenja navela je potrebu za vie domova za starije te su se, takoer, osvrnuli na povoljnije cijene. Nekolicina bi eljela krai vremenski period ekanja i red prilikom primanja u domove za starije. Takoer, jedan korisnik se nada kako e kontrola i nadzor u starakim domovima biti vei i stroi, posebno za privatne domove. I meu ovom skupinom korisnika je istaknuta dimenzija bila mogunost druenja i dobivanje podrke drugih kako se oni ne bi osjeali sami. Korisnici organiziranih drutvenih aktivnosti su imali vie rjeenja tog problema, primjerice organiziranje dnevnih boravaka, organizirana druenja po kotarevima, kuni posjeti i pomo oko domainstva, vei broj volontera, vie mogunosti za odlazak na izlet te openito vie aktivnosti i ukljuivanje u drutveni ivot. Troje korisnika smatra kako bi im pomogli bolji financijski uvjeti, a troje, takoer, prieljkuje bolje organiziranu zdravstvenu skrb, a posebno manje ekanja na lijenike preglede. Nekoliko korisnika dri kako bi unapreenju doprinijelo kada bi se vie panje poklanjalo kunoj njezi starijih te im se omoguili kuni posjeti lijenika i medicinskih sestara. Neki su se korisnici osvrnuli i na potrebu educiranja mladih o ponaanju prema starijima koja bi se mogla organizirati primjerice kroz volonterska predavanja u kolama. Neki bi samo eljeli vie razumijevanja i potovanja.
60
Kao i u drugim skupinama, anketirani lanovi obitelji korisnika drutvenih aktivnosti (N=12) se osvrnula na potrebe otvaranja veeg broja domova za starije te poboljanja nekih njihovih nedostataka kao to je potreba za zapoljavanjem veeg broja kvalitetnog strunog osoblja. Drugi oblici skrbi koje smatraju relevantnima su institucionalna skrb u obliku ustanova za 24 satnu skrb, otvaranje centara za palijativnu skrb te osnivanje veeg broja udruga i poveanje broja volontera koji bi pomagali starijim osobama u kui. U pojedinim navodima se istie i potreba za boljom informiranosti o radu postojeih udruga. Nekoliko se lanova obitelji osvrnulo na potrebu za boljom zdravstvenom zatitom kroz veu dostupnost lijenika u ustanovama i kod kue, laki pristup terapijama te vie preventivnih pregleda. lanovi obitelji korisnika organiziranih drutvenih aktivnosti su, takoer, kao podruja potencijalnog unapreenja prepoznali potrebu za vie druenja, aktivnosti i zabave za starije. Dvoje lanova obitelji smatra kako bi starijim osobama pomogao i bolji materijalni poloaj. Kao odgovorne dionike u unapreenju skrbi o starijim osobama anketirani korisnici i lanovi obitelji u najveoj mjeri prepoznaju vlast i to prije svega gradsku te nakon nje upanijsku i dravnu. Anketirani korisnici i lanovi obitelji navode jo i nadlena Ministarstva zdravstva i zdravstvene institucije, Dravni zavod za zatitu obitelji, nadlene ustanove socijalne i zdravstvene skrbi, udruge, zdravstvene djelatnike, volontere, susjede, obitelj te lokalnu zajednicu i drutvo u cjelini. Neki sugovornici navode kao odgovorne dionike koji mogu pomoi u unapreenju skrbi o starijim osobama i javne i dravne tvrtke, bogatije poduzetnike te crkvu.
61
4. Zakljuak
Glavni nalazi evaluacije potencijala na osnovi kvantitativne analize procjena kvalitete i zadovoljstva ivotom korisnika u razdoblju prije ukljuivanja u specifine programe projekta Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu su pokazali kako anketirani korisnici svoju kvalitetu ivota te specifine sposobnosti samostalnog funkcioniranja i zadovoljavanja potreba prije koritenja odnosno ukljuivanja u programe Projekta procjenjuju uglavnom umjerenom do prilino dobrom. Najnie procjene su dobivene upravo na razinama specifinih potreba pojedinih skupinama korisnika: kod korisnika pomoi i njege u kui uslijed este socijalne iskljuenosti najnie procjene kvalitete funkcioniranja dobivene su na razini sposobnosti odravanja kontakata, izlaenja van i dolaenja do potrebnih informacija, uz umjerenu kvalitetu brige o svom zdravlju, istoi stambenog prostora i prehrani; kod korisnika drutvenih aktivnosti procijenjeno je loijim u tom razdoblju zadovoljavanje potrebe za rekreacijom i razonodom.
Glavni nalazi evaluacije kvalitete provedbe specifinih programa temeljene na procjenama kvalitete provoenja razliitih usluga/aktivnosti odnosno njihovog zadovoljstva specifinim programom kao i obiljejima djelatnika pokazali su kako su obje skupine korisnika visoko zadovoljne kvalitetom provedbe koritenih usluga/aktivnosti. Takoer, prema visoko procijenjenom zadovoljstvu specifinim pozitivnim obiljejima aktivnosti i djelatnika moemo zakljuiti kako obje skupine doivljavaju koritene usluge/aktivnosti visoko kvalitetnima. Tematska analiza naina na koji djelatnici percipiraju kvalitetu provoenja razliitih programa je pokazala kako djelatnici prepoznaju sljedea podruja potekoa u provedbi samog programa: potekoe vezane uz noenje sa specifinim obiljejima korisnika te zahtjevima pomaganja i skrbi o starijim osobama (primjerice noenje sa situacijama rada sa zahtjevnijim korisnicima i prilagoavanje specifinim potrebama i navikama korisnika, prilagoavanja na situacije nerazumijevanja i nesuglasica sa korisnicima ili dodatnih zahtjeva u komunikaciji, prilagoavanje na este izvanredne situacije i situacije dodatne odgovornosti za dobrobit korisnika kada su oekivanja i/ili potrebe korisnika vea od onog to im se u tom trenutku moe
62
pruiti); potekoe vezane uz specifina obiljeja svakodnevnog rada (primjerice velika koliina posla, gusti raspored i esta vremenska stiska, potreba za stalnim usuglaavanjem individualnih razlika u pristupima korisnicima i shvaanju posla, nepredvidivost radnog vremena i dnevnog rasporeda, nepredvidivost koliine i zahtjevnosti posla, neadekvatna novana naknada za posao te nesigurnost poslovanja i financiranja); potekoe vezane uz suradnju s drugim institucijama i partnerima u lokalnoj zajednici (primjerice potekoe u suradnji s obiteljskom medicinom uslijed njihove nedovoljne informiranosti i neodazivanja na pozive za kunu posjetu, esti neodaziv Grada na pozive organiziranih aktivnosti i manifestacije za graane starije dobi), kao i prepoznato postojanje znakova stresa uslijed emocionalnog iscrpljivanja te brige i odgovornosti za dobrobit korisnika. Tematska analiza naina na koji partneri iz lokalne zajednice percipiraju kvalitetu provoenja Projekta i suradnje pokazala je kako isti doivljaju i ocjenjuju suradnju s nositeljima Projekta visoko kvalitetnom i iskazuju zadovoljstvo Ustanovom/projektom, partnerstva percipiraju kao uzor i primjer suvremenog naina suradnje drave i civilnog drutva gdje je kvaliteta usluga prepoznata kao obostrani motiv suradnje i partnerstva a dinaminosti odnosa i obostrana potpora kao specifini imbenik uinkovite suradnje. Partnerstvo se u provedbi Projekta doivljava vanim radi dugogodinje odrivosti i prisutnosti projekta u zajednici. Povezano s navedenim potekoama djelatnici kao i partneri predlau odreena podruja i naine unapreenja neposrednog rada i provedbe, organiziranja skrbi o starijim osobama i poboljanja meusobne suradnje. Rezultati procjene uinka projekta na kvalitetu ivota i socijalnu ukljuenost ispitana kvantitativnom analizom procjena razine percipiranih promjena u kvaliteti odreenih aspekata ivota te ocjeni individualne dobiti korisnika pokazala je: najizraenije promjene kod korisnika pomoi i njege u kui upravo u redovitosti prehrane te brizi o osobnoj higijeni i istoi Promjene na toj podruju svakodnevne kvalitete ivota iskazane su prosjenim rezultatom u znatnoj do umjerenoj mjeri.
63
prilino zadovoljstva opom kvalitetom ivota otkako dobivaju pomo i njegu u kui od Centra Mi te umjeren do znatan osjeaj sigurnosti
najvei broj korisnika bi sa sigurnou ostao ivjeti u svom vlastitom domu i k tome najvei broj njih navodi kao prednost ivota u vlastitom domu ostanak sa starim drutvom, poznatim ljudima i u poznatoj sredini, a u najveoj mjeri se kao nedostatak navodi nedostatak drutva, razgovora i socijalna iskljuenost
sudjelovanjem u organiziranim drutvenim aktivnostima korisnici u najveoj mjeri procjenjuju osobnu dobit kada je u pitanju zadovoljenje potrebe za druenjem te tjelesnom i/ili mentalnom aktivnosti, iako visoko procjenjuju zadovoljenje svih ostalih potreba
lanovi obitelji korisnika pomoi i njege u kui i organiziranih drutvenih aktivnosti takoer visoko procjenjuju ope zadovoljstvo korisnika uslugama/aktivnostima Meu promjenama i aspektima kvalitete ivljenja korisnika pomoi i njege u kui lanovi obitelji u znatnoj mjeri procjenjuju promjenu u redovitosti prehrane, zatim uvjetima stanovanja i osobnoj higijeni i istoi. Ostale aspekte kvalitete ivljenja kao i promjene raspoloenja te opeg zadovoljstvo ivotom procjenjuju uglavnom umjereno izraenim promjenama otkako dobivaju pomo i njegu u kui. Obitelji korisnika drutvenih aktivnosti u najveoj mjeri percipiraju promjene u kretanju uokolo i druenju, ali u znatnoj mjeri primjeuju promjene i u drugim procijenjenim aspektima ivota i ponaanja korisnika.
Tematskom analizom naina na koji djelatnici i partneri percipiraju djelovanje usluga pomoi i njege u kui te organiziranih drutvenih aktivnosti dobiveno je kako se dosezi uinka Projekta prepoznaju na razini iroke mree neposrednih i posrednih skupina korisnika koje imaju koristi od programa i usluga koje se provode u okviru Projekta: od skupine neposrednih korisnika, zatim lanova njihovih obitelji, preko skupine zaposlenika i njihovih obitelji koji za svoj posao dobivaju novanu naknadu, te partnera (tienika doma, gradske uprave) i drugih institucija zdravstvene i socijalne skrbi, i na kraju cjelokupne zajednice, drutva i drave u cjelini.
64
5. Literatura
1. Ajdukovi, M. i Urbanc, K. (2010). Kvalitativna analiza strunih djelatnika kao doprinos evaluaciji procesa uvoenja novog modela rada u centre za socijalnu skrb. Ljetopis socijalnog rada, 17 (3), 319-352. 2. Lacey A. and Luff D. (2009). Qualitative Research Analysis. The NIHR RDS for the East Midlands / Yorkshire & the Humber. 3. Martinis, T. (2005). Kvaliteta ivota u funkciji dobi. Neobjavljeni diplomski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveuuilita u Zagrebu. 4. The World Health Organization Quality of Life Group (1996). The World Health Organization Quality of Life Assessment (WHOQOL-BREF): Introduction,
administration, scoring and generic version of the assessment. Field trial version. Geneva: Programme on mental health. Preuzeto sa stranice
http://www.who.int/mental_health/media/en/76.pdf 10.05.2011. 5. Pope, C., Ziebland, S. i Mays, N. (2000). Qualitative research in health care: Analysing qualitative data. British Medical Journal, 320, 114-116. 6. Rabiee, F. (2004). Focus-group interview and data analysis. Proceedings of the Nutrition Society, 63, 655660. 7. Ritchie, J. i Spencer, L. (1994). Qualitative data analysis for applied policy research. U: A. Bryman i R. G. Burgess (ur.), Analysing qualitative data. London: Rutledge, 173-194.
65
6. Prilozi
Prilog 1: primjeri pitanja iz anketnih upitnika za korisnike Prilog 2:primjeri pitanja iz anketnih upitnika za lanove obitelji Prilog 3: primjeri pitanja za razgovor s djelatnicima i za razgovor s partnerima
66

Evaluacija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Evaluacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kvalitetniji ivot u treoj dobi izvan-institucionalne usluge za starije u gradu Splitu

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

4. Vanjski evaluator: mr. sc. Ljiljana Musli, prof. psihologije

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

pruanja njege i odravanja osobne higijene

zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

3.1.1.2. Zadovoljstvo uslugama pomoi i njege u kui

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

3.1.1.3. Zadovoljstvo osobinama djelatnika

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Slika 3.8.: Prednosti ivota u domu za starije i nemone (N=35)

Slika 3.9.: Nedostaci ivota u domu za starije i nemone (N=35) 21

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Slika 3.10.: Prednosti ivota u vlastitom domu (N=35)

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Slika 3.11.: Nedostaci ivota u vlastitom domu (N=35)

3.1.1.6. Procjene obitelji korisnika usluga pomoi i njege u kui

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012

Udruga Mi, svibanj 2012.

EVALUACIJSKI IZVJETAJ 2011/2012