S. Mori i sur.

: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

IZBOR BILJNIH VRSTA ZA KROVNE VRTOVE CHOICE OF PLANTS FOR ROOF GARDENS
Sanja Mori, Tatjana Teliman, I. Vrek, Mihaela Britvec, M. Poje, I. Musta SAETAK Ograniena dubina supstrata, sua, vjetar, visoke temperature i slaba drenaa uvjeti su koje mogu podnijeti samo odreene biljne vrste. Ovim radom se eli istaknuti one biljne vrste koje mogu uspijevati u specifinim ivotnim uvjetima kakvi vladaju na krovu, a koje ujedno ispunjavaju kriterije odravanja te one estetske. Kljune rijei: krovni vrt, biljne vrste, kontinentalna Hrvatska ABSTRACT A shallow growing medium, draught, wind, high temperatures and bad drainage are conditions in which only rare plant species can grow. The goal of this paper is to highlight and describe plant species that can survive and grow on roofs and match criteria of maintenance and aesthetics at the same time. Key words: roof garden, plant species, continental Croatia UVOD Krovni vrt je otvoreni prostor prekriven biljnim materijalom, a odvojen od tla objektom ili nekom drugom strukturom. Taj se prostor moe nalaziti ispod ili iznad kote terena, ali su biljke posaene tako da se ne sade direktno u teren. Zeleni krovovi nastali sadnjom bilja u kontejnere ili korita nisu krovni vrtovi (Herr, 2002). Kod razliitih tipova krovnih vrtova uoljiva je velika raznolikost vegetacijskih tipova i s time povezanih ekolokih stanita uvjetovanih vrstom i debljinom supstrata (Brenneisen, 2004). Najea je podjela krovnih vrtova na intenzivne, koji se u biti vrlo malo razlikuju od zelenih povrina na tlu i ekstenzivne. Intenzivni zahtijevaju pomnije odravanje i njegu koja ukljuuje i navodnjavanje te prihranu. Ekstenzivni su konstrukcijski vrlo lagani, prekriveni

309

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

biljkama koje su vrlo otporne na ekstremno visoke temperature, vjetar i suu, slabih zahtjeva za odravanjem, trebaju vrlo malo navodnjavanja i prihrane ili im uope nisu potrebni (Dunnett i Nolan, 2004). S obzirom na ivotne uvjete koji vladaju na krovovima, znaajan je pravilan izbor biljnog materijala. Prema uputama Forschungsgesellschaft Landschaftsentwicklung Landschaftsbau e. V. (FLL) iz 1995. godine, kod krovnih vrtova minimalna pokrivenost biljnim materijalom mora biti 60 % (Kircher, 2004). Cilj je ovoga rada prikazati biljne vrste pogodne za ozelenjavanje krovnih prostora, vodei rauna o specifinim uvjetima rasta i potrebama tih biljaka. Pregledom literature odrediti biljne vrste prikladne za primjenu na krovnim vrtovima u uvjetima kontinentalne klime te utvrditi zastupljenost tih vrsta u rasadniarskoj ponudi kontinentalne Hrvatske. MATERIJAL I METODE Biljne vrste koje se koriste za ozelenjavanje krovnih povrina su one koje mogu uspijevati unato surovim uvjetima na krovovima. Koriste se odreene vrste jednogodinjeg i dvogodinjeg bilja, geofita te trajnica, koje su ujedno i najzastupljenije, te grmlja i drvea. U literaturi su pronaeni najzastupljeniji rodovi i vrste koritene za ozelenjavanje krovnih povrina. Rije je o biljnim vrstama testiranim na europskim krovovima, a koje su takoer prema svojim zahtjevima kao i estetskim kriterijima pogodne za primjenu u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pregledan je asortiman ukrasnog bilja rasadnika Zrinjevca i MBM-a kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri postojea ponuda u kontinentalnoj Hrvatskoj prati primjenu biljnih vrsta provjerenih na europskim krovovima za ozelenjivanje krovnih vrtova. REZULTATI I DISKUSIJA U ovom radu obuhvaene su 202 biljne vrste. U literaturi su pronaeni podaci o dubini supstrata u kojem uspijevaju te su izneseni podaci o visini, otpornosti na suu i poloaju koji prefereriraju, vremenu cvatnje, boji te je inventarizacijom biljnog materijala zagrebakih rasadnika Zrinjevca i MBM-a dobiven podatak o zastupljenosti navedenih rodova u njihovoj ponudi. Biljne vrste su osim prema dubini supstrata razvrstane i prema podjeli na jednogodinje biljne vrste, geofite, trajnice, grmlje i drvee (tablice 1,2,3 i 4).

310

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

Tablica 1. Dubina supstrata 4 - 6 cm, Teliman, 2007.

311

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

312

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

313

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

Tablica 2. Dubina supstrata 6 - 12 cm, Teliman, 2007.

314

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

315

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

316

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

317

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

318

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

Tablica 3. Dubina supstrata 10 - 15 cm, Teliman, 2007.

319

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

320

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

321

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

322

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

323

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

324

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

325

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

326

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

327

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

328

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

329

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

Tablica 4. Dubina supstrata 15 - 20 cm, Teliman, 2007.

330

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

331

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

332

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

333

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

334

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

ZAKLJUCI Pregledom literature i analizom prikupljenih podataka utvreno je da na izbor biljnih vrsta za krovne vrtove u prvom redu utjee dubina supstrata, ijim poveanjem raste i broj potencijalnih vrsta. Osim o supstratu uspjenost biljne vrste na krovu ovisi i o njenoj otpornosti na suu. Brigu treba voditi i o otpornosti biljke na izloenost direktnom sunevom zraenju. S obzirom da je za ovaj rad koritena veinom strana literatura, a podaci prikupljeni inventarizacijom asortimana zagrebakih rasadnika vrlo turi kao i sama ponuda, trebalo bi napomenuti vanost buduih istraivanja biljnih vrsta u primjeni za krovne vrtove u uvjetima nae klime, a paralelno s time proirivati rasadniarsku proizvodnju kako bismo to manje ovisili o biljnom matrerijalu iz uvoza. Takoer treba naglasiti potrebu za razvijanjem svijesti o vanosti krovnog vrta kao gradskog krajobraza jer nam on omoguava zdraviji i kvalitetniji ivot.

LITERATURA

Brenneisen, S., 2004. Green roofs - how nature returns to the city, Acta Horticulturae 643, ISHS, 289-293. Dunnett, N., Kingsbury, N., 2004. Planting green roofs and living walls, Timber Press, Portland

335

S. Mori i sur.: Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove

Dunnett, N., Nolan A., 2004. The effect of substrate depth and supplementary watering on the growth of nine herbaceous perennials in a semi-extensive green roof, Acta Horticulturae 643, ISHS, 305309 Herr, T., 2002. Krovni vrt, asopis za graditeljstvo, instalacije, opremu i energiju 21. stoljea, 21, 40-41. Kircher, W., 2004. Annuals and Sedumcuttings in seed-mixtures for extensive roof gardens Acta Horticulturae 643, ISHS, 301-303. Teliman, T., 2007. Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove, diplomski rad, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb Vrani, T., 2005. Zeleni krov, Graevinar, 57, 549-551. Werft, E. Sistematika krovnih vrtova; Horting Siscia Zbanik-Seneganik, M., 2006. Zeleni krovovi. Graevinar, 58, 335338.
Adresa autora - Authors addresses: Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Svetoimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Hrvatska Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Mr. sc. Sanja Mori 1 , smoric@agr.hr

Prof. dr. sc. Ines Vrek, ivrsek@agr.hr Miroslav Poje, dipl. ing., poje@agr.hr
Zavod za poljoprivrednu botaniku Doc. dr. sc. Mihaela Britvec, mbritvec@agr.hr Zavod za melioracije Mr. sc. Ivan Musta, imustac@agr.hr Tajana Teliman, tajana.telisman@zg.t-com.hr
1

(mentorica Tajani Teliman na diplomskom radu Izbor biljnih vrsta za krovne vrtove, obranjenom na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu 2007. godine, prema kojem je i nastao ovaj rad)

336