ARANIRANJE I ESTETSKO OBLIKOVANJE Povijest araniranja, estetskog oblikovanja i ureenja prostora Usporedno s razvojem znanosti, umjetnosti, knjievnosti, glazbe

i stilova namjetaja razvila se umjetnost araniranja cvijeda. Biljke se uzgajaju posljednjih 400 milijuna godina, a oko 250 tisuda godina postoje sve ivotinje i biljke grae sline dananjima. ovjek je najprije bio lovac i skuplja plodova, pa je njegova egzistencija bila povezana s razvojem i ritmom prirode. Kasnije ovjek poinje obraivati tlo i pripitomljavati ivotinje. Cvijede i cvjetni aranmani u antici Egipat Iz svitaka znamo koje su se biljke uzgajale u najranijim egipatskim vrtovima. Egipdani su sadili vinovu lozu, lopo, palme. Voljeli su cvijede, a posebno lotos i papirus. Obje biljke upotrebljavali su za ukraavanje zgrada te pri obredima tovanja bogova, a umetali su ih i u vijence u poast mrtvih. Mnoge vaze bile su aranirane lopoima. Na mnogim svicima i reljefima vidi se ena s lotosovim cvijetom u ruci ili u kosi. Egipdani su od cvatova papirusa izraivali kitice, a slagali su ih poput snopova. Voljeli su svijetle boje i ivo obojene vrste, kao to su lotos i razliak. Brali su ih kao ukras za sve prilike. U vrtovima su takoer sadili akacije, tamarise i grmove sljeza. Perunika je imala posebno mjesto u egipatskom vrtu. Uzgajali su i ljekovito bilje . njihova ljubav prema cvijedu vidljiva je u grobnom slikarstvu u Tutankamonovoj piramidi. Biljke su se upotrebljavale za proizvodnju parfema i kozmetikih preparata. Bogat nakit bio je ukraen cvjetnim motivima, a nosio se oko vrata ili zaglavka. Mirisne svenjeve cvijeda, ali samo jedan cvijet, nosili su pri ceremonijama i mukarci i ene. Na banketima stolovi su se ukraavali kuglama cvijeda i vijencima koji su ispunjavali zrak finim mirisima. Grobne vaze bile su u obliku lotosovih cvjetova ili listova. Grka Grci su bili vrlo kulturan i napredan narod onog vremena. Znaajan doprinos dali su u graditeljastvu, kiparstvu, slikarstvu, a kultura cvijeda takoer je bila razvijena. Grci su kitili ponajprije svoje bogove, boice i sveane povorke. Ljiljanima su kitili kipove Artemisa, a bog sna Morfej slavljen je u crvenim makovima. Boicu ljepote i ljubavi Afroditu kitili su girlandama od bijelih rua. Zatitnicu znanosti, umjetnosti, zemljoradnje i ratne vjetine, boicu Atenu kitili su granicama masline. Prilikom odravanja igara u poast boga mora Posejdona pobjednik je dobivao granu palme i vijenac od celera. Palmina je grana u ono doba bila znak mira. U poast boga groa i vina Dioniza djevojice su nosile tapove trske, visoke 2 m, koji su bili ukraeni vrpcom i granicom vinove loze, a na vrhu se nalazio eer pinije. Sline tapove Grci su nosili i u sveanim povorkama samo su bili izraeni od cvijeda. Izraivali su i vijence koje su vezali na nezatvorenim obruima u jasnom geometrijskom nizu. Listovi su bili povezani likom, vunom ili zlatnim nitima. Tako su vijencima od lovorova lida kitili boice, pjevae i sportae. Ratnici su pobjedniki vijenac drali u ruci. Vijence za glavu Grci su davali kao priznanje. To su bili vrsto vezani, okrugli vijenci od listova rue, ljiljana, ljubice, mirte, timijana, kadulje i drugih mirisnih biljaka. Takve vijence davali su i gostima. Vijenci za glavu nosili su se i u ljekovite svrhe. Tako se vijenac od eboja i maurana nosio radi

smanjenja bolova od migrene a vijenac od sunovrata za smirenje ivaca. Vijenac od brljana i ljubica nosio se radi oputanja. Grci vijence nisu stavljali samo na glavu, nego i na vrata voljenih osoba ili na vrata kude u kojoj se rodio sin. Vijenci od cvijeda i lida sluili su i za adenje mrtvih ili kao simbol besmrtnosti. Polagali su ih pred hramovima ili na grobljima. Rim Rimski osvajai spretno su iskoristili kulturne tekovine svih naroda koji su zavladali osobito Grka i Etrurana. Sami se nisu istaknuli kao umjetnici i stvaraoci izvornog izraaja, ali su se pokazali kao izvrsni konstruktori i tehniari, napose u graditeljstvu. Cvijede su manje posvedivali bogovima a vie sebi. U republikanskom Rimu ratnike su kitili vijencima od rua, koje su bile znak muke hrabrosti. Kako su vijenci od rua bili odlikovanja i dijelili su ih u znak adenja pobjeda, vrlo su brzo izgubili na vrijednosti, pa su dobili opdenito znaenje. U poetku carskog doba rue su bile simbol ljubavi i slave za kudu te ukras stolova. Vijenac od rua nosio se radi osvjeenja pri jelu i plesu, a alje se i ljubavnicima. Prilikom bakanalija ulice i prostor za stanovanje kite se ruama a kreveti posipaju ruinim laticama. Bakanalije su bile vrlo raskalaene gozbe s plesom uz obilje jela i pida. Laticama rua zainili su vino te od njih pravili ele i med. Rimljani rue uzgajaju u ruinjacima. Zimi su brodovima dovozili cvijede iz Aleksandrije i nove Kartage. Naime, osim rua Rimljani su rabili i goleme koliine ostaloga tada poznatoga cvijeda. U to doba nastaju zgrade sline dananjim staklenicima koje su zagrijavali toplom vodom sustavom cijevi, a bile su pokrivene alabasterom kako bi rue i ljiljani cvali i zimi. Rimljani su mnogo preuzeli od Grka. Tako za vjenanja ili kao nagradu za pobjedu rabe vijence sline grkima, samo je materijal bio raznovrsniji, ukrasi bogatiji listovima izmeu kojih su povezi i vrpce koje vise. Trajne vijence vezali su zlatnim i srebrnim nitima. Vijenac za glavu (corona) kasnije je postao kruna. On je bio odlikovanje, znak stalea, ali i znak trijumfa. ene su nosile vijence od mirtinih listova i cvjetova, a za vjenanja su se kitile cvjetovima narane. Prostorije su ukraavali girlandama i festonima od lovora, ukrasnih listova, cvijeda ili plodova. Ne zna se jesu li cvijede slagali i u vaze. Srednjovjekovna kultura To je doba krdanskog vitetva. U tom velikom razdoblju ljudske kulture i umjetnosti postoje dva stila: romanika i gotika. Romanika u zapadnoj Europi traje otprilike od 10. do 12. stoljeda. U tom se vremenu mnoga plemena ujedinjuju u carstva, kao npr. karolinko carstvo. To je vrijeme vitezova i seoskih obiaja, kad ivot ovjeka odreuje ma i plug, odnosno borba i lov s jedne strane, i muni ratarski rad s druge strane. Romantika je bila napose razvijena u Italiji i ondje se nalaze najznaajnije bazilike (Firenza, Pisa, Milano). Cvijede u tom razdoblju ima razliite uloge. Vitezovi ga u stiliziranom obliku primjenjuju kao znakove na svojim grobovima. Na grbu francuskoga kraljevskog roda bio je ljiljan. Ljiljan je najpoznatiji od svih cvjetova na grobovima. Legenda pria da je merovinki kralj Klowik na rijeci Lys, kraj dananjeg Genta izvojevao veliku pobjedu zato to su mu mnogobrojne ute perunike skrenule panju na plidak kroz koji je morao prevesti svoje ratnike. Kao uspomenu na to korisno upozorenje uzeo je peruniku kao znak na svome grobu. Kada je Luj VII. odlazio u 2. kriarski rat, odabrao je taj poznati simbol za svoju zastavu. Otada je perunika njegov cvijet. Rue su bile na grobu kraljevskih obitelji Stuart i Tudor pa se njihovi ratovi zbog krune i zovu Rat crvene i bijele rue. Tulipan je na grobovima turskih sultana iz kude Osman, a krizantema se nalazi na japanskome dravnom grbu. Neki

su koti na svom grbu imali iak, a Irci djetelinu. U hladnim vitekim gradovima cvijede je manje sluilo kao ukras. U vrtovima su se sadile zainske i ljekovite biljke. U narodu jo vlada poganska upotreba cvijeda i bilja. Tako se boikovina i imela rabe kao arolije za plodnost i stavljaju se iznad vrata jer se vjeruje u njihove magine sile. Od 1006. godine slavi se Duni dan, kada se moli za sve mrtve. Groblja se kite malim, okruglim, glatko i vrsto vezanim vijencima. Gotika - To je novi stil koji se razvijao tijekom 13. i 14. stoljeda u sjevernoj Francuskoj. Gotiki stil dosljedan je dosljedan je i logian graevinski sustav koji je omoguio podizanje novih i velikih objekata. Kiparstvo doivljava procvat. Zidovi u palaama vladara i feudalaca prekriveni su tapiserijama. Najpoznatije su graevine tog doba crkva Notre-Dame u Parizu i gradska vijednica u Bruxellesu, a u Hrvatskoj zagrebaka katedrala, crkva sv. Dominika u Trogiru, fontane i Kneev dvor u Dubrovniku te ibenska katedrala. Iza zidova srednjovjekovnih gradova niu mali vrtovi u kojima se sade vodke, zainsko bilje i cvijede. Cvijede i bilje postaje simbol duhovnih vrijednosti. Tako trodijelni list Jagode i djeteline simbolizira Sveto Trojstvo, etverolist simbolizira kri, a sedmerodijelni list sedam darova Duha Svetoga. Palmine grane koje su nekada bile simbol mira, oznaavaju duhovni mir i vjeru. List brljana simbolizira vjeni ivot u Kristu. Meu cvijedem najveda je uloga rue. Crvene rue simboliziraju bol, bijele rue Marijino veselje, a zlatne rue slavu uzviene ene. urice su bile mladenaki cvijet i simbolizirale su mladost i istodu. Karanfil je donesen iz kriarskog rata 1270. godine, a upotrebljavao se kao lijek. Osim simbolike u vjeri cvijede ima i druge zadade. Upotrebljava se kao ukras, a slui za veselje i ugodu. Tako su se podovi u sobama posipali cvijedem ili mirisnim travama (lavanda, ljubica, rua, majina duica) i to ne samo za svetkovine ved i za ostale prilike. Za velikih sveanosti i vjenanjima zidovi su se ukraavali cvijedem koje je bilo pojedinano ili u kiticama uvrdeno na visede vrpce ili ponjave. U procesijama prilikom dolaska vladara ili crkvenih blagdana cvijedem su se obasipavali trgovi i ulice. Tako je ovjeka iz gotike cvijede pratilo svakodnevno. Doba preporoda - renesansa (15. i 16. stoljede) Na kraju srednjeg vijeka pojavljuje se novi duh a time i novo vrijeme. Vrtove nalazimo u zamkovima i kudama plemstva i bogatih trgovaca, ali i oni se mijenjaju. Osim vrtova s vodem, povrdem i ljekovitim biljem postoje i vrtovi koji su namijenjeni uivanju i zabavi. U tim vrtovima cvate mnogo cvijeda i ima prostora za slavlje i igre. Poslije otkrida Amerike u Europu se iz novih zemalja unose dotada nepoznate biljke i cvijede. Radi njihova uzgoja osnivaju se botaniki vrtovi. panjolci iz vrtova asteka donose sunanicu, kadificu, ciniju, daliju, dragoljub, grahoricu, nodurak i dr. S Orijenta stiu kockavica, ranunkula, neven i tulipan. Zanimanje za cvijede bilo je toliko veliko da je u Frankfurtu na Majni osnovana prva burza cvijeda, gdje se trguje uvezenim cvijedem i vrstama uzgojenim u Europi. Povedava se zanimanje za rezano cvijede. Rezano cvijede stavlja se u posude koje su prvi put izraene upravo u tu svrhu. Dotada su se kao vaze rabili vrevi ili kante iz kudanstva. Prve vaze izraene su od finog stakla ili keramike. Osim toga na slikama onog vremena vidljivi su komponirani veliki buketi, lijepih kontrastnih boja u simetrinom ovalu, oblika kapi ili okruglastih kontura. Barok traje od 1600. do 1730. godine. Barokni stil dolazi do izraaja u graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu. U baroknom vrtu nema mjesta cvijedu. Da bi se povrina izmeu ornamenata od imira oplemenila bojom postavljaju se umjetno obojeni cvjetovi. Omiljeni ukrasi stola bile su zdjele s vodem i utaknutim cvjetovima. Ostale prostorije u kudi ukraavale su se girlandama od cvatudih grana ili grana s plodovima i raznim cvjetovima. Omiljeni ukras prostorija bile su porculanske vaze s cvjetovima izraenima od srebrnog filigrana, fine ipke ili arenog porculana. Cvijede ima posebno

mjesto u ivotu ljudi u doba baroka. Tulipani su bili toliko omiljeni da su ih poeli uzgajati u Nizozemskoj. Francuski protestanti uvezli su zumbule i u Berlinu priredili veliku izlobu zumbula. Nakon lukoviastog cvijeda popularni postaju karanfili. Oni se ak od 1660. godine uzgajaju u staklenicima. Cvijede se sadi masovno ali ne samo zbog samih cvjetova ved i zbog dobivanja mirisnih tvari. U doba baroka mirisi se mnogo troe a kolonjska voda postaje sredstvo za njegu. Rokoko - Stil koji nastaje za vladavine Luja XV. trajao je od vremena vrhunca vladavine Luja XV. do francuske revolucije (1730. - 1789.). U doba rokokoa teke barokne obline zamjenjuju laki i njeniji oblici, osobito u unutranjem ureenju dvorova i palaa. Rije rokoko izvedena je iz francuske rijei roc to znai kamen ili stijena. Parkovi su njegovani a vrtovi su engleskog pejsanog stila. Cvijetni vijenci veu se oko glave, a cvijetne kitice zatiu u njedra. Prvi put se poinju kititi boidna drvca. Duhovni i gospodarski razvoj u 19. stoljedu *uredi+ Francuskom revolucijom zavrava vrijeme apsolutizma i poinje novo poglavlje ljudske povijesti. Svaki ovjek ima jednaka prava. U Francuskoj se pojavljuje novi stil ampir, koji se koristi grkim i egipatskim motivima. Unutranji prostori opremljeni su zauujude kruto a kao ukras slue vijenci i girlande. Cvijede se sadi u glinene lonce koji se pak stavljaju u porculanske lonce. Kao lonanice sade se potonice, dalije, mak, palme, hortenzije, kamelije, brljan, fuksije, rue i karanfil. Nakon ampira pojavljuje se romantizam. Tada u prostorijama vlada ugodna malograanska atmosfera. Zrcala su ukraena mahagonijama, na zidovima vise portreti a na nodnim ormaridima stalak za cvijede. ivo cvijede dri se u sobama a s pokudstva se gube cvijetni motivi. Ljubav prema cvijecu dovodi do mijenjanja izgleda vrtnih povrina. Oblikuju se gredicevu raznim oblicima i koje su meusobno odvojene ljunkom. Cvijede koje ne uspijeva u Europi uzgaja se u staklenicima koji postaju sastavni dio vrta. U Parizu se od 1840. godine pojavljuju prvi prodavai cvijeda. Buketi u 19. stoljedu *uredi+ Izrauje se nekoliko vrsta buketa a najpoznatiji je bidermajer (nastao 1820. godine) koji je kupolastog oblika. Na vrhu buketa nalazi se samo jedan cvijet a ispod njega su posloeni ostali cvijetovi u krugovima. Buket zavrava manetom. Talijanski buket (1860. godine) slian je bidermajeru ali je slobodnije sloen i bez manete. Piramidalni buket (1880. godine) vee se tako da visoko stri a iz tog buketa razvio se mahart buket u kojemu se veu suhe trave ili umjetno cvijede. Pompadur buket (1890. godine) izrauje se kao i dananji vjenani buketi. Araniranje u 20. stoljedu *uredi+ U 20. stoljedu govori se o namjenskoj ljepoti. To za floristiku znai prilagoavanje prilikama. Florist sada cvijet promatra kao formu ili kao dio forme. Tako on pojedine latice stavlja na icu i stvara jedinstvene cvjetne vezove. Razvijaju se dekorativni i reprezentativni aranmani koji odraavaju ljepotu cvijeda. Isto tako eljeno cvijede dostupno je cijele godine tako da vie sezonsko cvijede skoro ni ne postoji. Florist ima nekoliko uloga: biti umjetnik, savjetnik, trgovac i strunjak za reklamu.

Stilovi i kole araniranja Ikebana Sama rije ikebana moe se prevesti kao cvjetni aranman ali i kao ivi cvijet. Prava ikebana uveliko se razlikuje od obinog aranmana. Osnovna je razlika izmeu aranmana i ikebane u duhovnoj pozadini iz koje proizlazi slaganje cvijeda i koja aranmanu daje pravi izraz. Religiozni cilj ikebane je neka vrsta puta prema spoznaji. Budistiki svedenici aranirali su cvijede prilikom slube kod oltara. Odatle su se i razvili razliiti stilovi ikebane. Buda ui da je ovjek u svojoj biti istovjetan sa svime u prirodi i da se ta boanska istina otkriva samo putem spoznaje. Taj put spoznaje naziva se kado to znai put istine. Kad Japanac promatra cvijet on u njemu vidi prirodu, snagu Zemlje i blagoslov Sunca. Osjedaj harmonije u svemu ivome je smisao ikebane. Tokom vremena ikebana je izgubila mnogo od religioznog znaenja a posebno se znaenje pridaje prouavanju prirode. Ikebana se temelji na ljubavi prema liniji, koja je tipino obiljeje japanske umjetnosti. Do 6. stoljeda u Japanu je vladao intoizam,prirodna religija iji je simbol bio oblikovan u slavoluk. Godine 525. iz Kine preko Koreje u Japan prodire budizam, meutim ni on nije istisnuo intoizam. U budistikim hramovima nalaze se velike i stalne cvjetne rtve (kuge) koje su ureene u trostrukom nizu. Broj tri, trokut, uvijek se nalazi u srcu ikebane. Redovnik Senmo prinio je u hramu Rokakudo, u Kyotu, bogu zatitniku princa Shotokua cvjetnu rtvu posebna oblika. On je cvijede sloio na poseban nain od kojeg je nakraju nastao najstariji oblik ikebane nazvan isprva tatebana a kasnije rikka (uspravno cvijede). Rije je o strogo uspravnim granama koje se uzdiu iznad velikih bronanih vaza. Ujedinjuje se osam grana oko jedne glavne grane, koja visoko stri u sredini i predoava nebo shin. Rikka je u osnovi trokutna a pokazuje udo prirode.Ti aranmani potjeu od zamisli da cvijede treba aranrati tako da predoava Shumisen svetu planinu svih poklonika budizma. U rikki se borovo drvo visine 1.5 do 2 m. uvijek smjeta u sredite vaze. Drvo predoava ljepotu japanskih predjela. Osim bora za aranmane rikke najvaniji su cedar, empres i bambusova trska. Senmo je poduavao i druge redovnike svom nainu slaganja cvijeda, pa i danas postoji kola ikebane koja se zove Ikenobo ikebana po hramu u kojemu se nalazi. Rikka se danas smatra antikim oblikom umjetnosti. U 12. stoljedu na religiozni ivot u Japanu utjee zen, iz kojeg se razvila budistika sekta zen (kola meditacije) koja je smisao ovjeka traila u apsolutnoj harmoniji s temeljem svijeta, uz potpuno odricanje od vlastitog ja. Tada nastaje novi oblik ikebane nazvan seika. Ti su aranmani manji i jednostavniji a prema odreenim pravilima slau se samo 3 odreene grane. Stvaralake principe Seike predoava po jedna grana: prva je nebo, druga Zemlja a izmeu njih se nalazi ona treda grana koja je simbol ovjeka. U 16. stoljedu u vrijeme nastajanja ajana, majstori u pripremanju aja dali su slobodniji izraz svojim kompozicijama bilja. Nastaje novi stil ikebane, koji se naziva nageire ili heike to znai ubaeno cvijede. Slae se rahlije i u visoke vaze. Nageire pridaje posebno znaenje naturalizmu ili mogudnosti da araner napravi kompoziciju koja nagovijeta prirodan rast cvijeda. Usporedno s tim stilom uvedena su i tri pravila: Stabiljka stoji odvojeno kako bi doao do izraaja njezin prirodni rast Stabiljke i grane mogu se kriati ako su prirodno velike Nageira pridaje veliko znaenje ne samo dijelovima nego cjelini aranmana, a da bi se poboljao dojam dobro napravljene cjeline mogu se odrezati neki listovi, grane ak i cvjetovi.

Osnovna zamisao uvijek je naglaena. Nageire je jednostavan i prirodan nain araniranja kojemu je svrha nadi i izraziti prirodnu ljepotu bilo ime to je pri ruci. U 19. stoljedu nastaje moribana (nagomilano cvijede). Aranmani se slau u plitkim posudama, a bududi da prate prirodan oblik rasta nazivaju se i cvjetni grm. Rabi se obilje lida i cvijeda. Moribana oponaa prirodu, teedi tome da u minijaturnome obliku prikae neki dio prirode ili vrt. Moribana je stil koji doputa da do izraaja doe individualnost biljke i umjetnika, samo se uvijek mora paziti da budu jasni odnosi izmeu tri glavne grane. Osim osnovnog oblika moribane postoje izvrnuti, kosi i visedi oblik. Prva glavna grana viri iz posude prema van. Linija aranmana ne smije biti kruta nego mora padati u blagom luku. Drugu glavnu granu treba dosta skratiti i postaviti je sa strane ispred shin grane. Treda je glavna grana postavljena najvie, kratko je rezana, nalazi se iznad toke uvrdenja i treba djelovati grmoliko. Oblici moribane mogu se mijenjati na razne naine jer nema pravila koja propisuju koliko dijelova treba iskoristiti pri slaganju. Kompozicija ikebane [uredi] Kompozicija ikebane je linearna i sastoji se od najneobinijih grana. Nijedan se aranman ikebane ne moe prihvatiti ako na neki nain ne nagovijeta i godinje doba i neprestani rast biljaka koje se rabe u tu svrhu. Rabi se sljededi materijal: Za prolost: rascvjetali cvjetovi, plodovi i suho lide Za sadanjost: polurascvjetali cvjetovi ili ved oblikovani listovi Za bududnost: pupoljci, koji nagovjetaju ivot Izrauju se razne vrste aranmana ovisno o godinjem dobu i prigodi. Proljetni aranmani su puni razdraganih linija, ljetni su bogati i rairenih grana, za jesen prorijeeni i ratrkani a za zimu sneni i pomalo sjetni aranmani. Japanci najvie vole cvijede koje u vrijeme araniranja raste u vrtu, umi ili polju. Najomiljeniji su zatvoreni pupoljci. Osnovni principi slaganja ikebane Umjetnost slaganja ikebane temelji se na svojim pravilima s obzirom na liniju, ritam i boji kao sredstva za doaravanje biljnog rasta. Naglaeni su principi araniranja 3 glavne linije a to su nebo, zemlja i ovjek. To je osnova ikebane. Najznaajnija linija je stabiljka koja simbolizira nebo. Ta stabljika je sredinja linija cijelog aranmana. Duljina nebeske grane mora iznositi jedan i pol do dva promjera posude (moribana), plus jedna visina posude, odnosno jedna i pol do dvije visine posude (nageira). ovjekova grana duga je tri etvrtine nebeske grane, dok treda glavna grana, grana Zemlje iznosi polovicu nebeske grane. Za slaganje i postavljanje grana postoje razliita rjeenja. U kolama ikebane (kojih u Japanu ima mnogo) ue se tzv. osnovne forme. Najprije se uvrsti prva glavna grana shin. Grana mora teiti prema gore, lagano povijena ulijevo. Druga glavna grana mora podupirati prvu, dolazi na lijevu stranu aranmana i to 40 do 45 stupnjeva nagnuta prema naprijed. Treda grana mora uspostaviti ravnoteu i zbog toga se postavlja nadesno otprilike 70 do 75 stupnjeva. Zamislimo li toke izmeu grana one de tvoriti raznostranini trokut. Sve grane moraju biti dobro uvrdene u dra kako bi izgledalo da sve stabljike rastu iz istog mjesta. Prije araniranja ispituje se oblik i veliina posude u kojoj de se aranirati jer o njezinoj veliini ovisi duljina grana. Vedina grana ili cvjetova imaju

suvine dijelove koje treba odrezati. Da bi cvijede ostalo dulje svjee Japanci koriste metodu mizuriki ili kosi rez. Na taj se nain izbjegava ulazak zraka u stabljiku pa stabljika bolje upija vodu. Ikebana u ivotu suvremenog Japanca *uredi+ Ikebana je sastavni dio duhovnog ivota Japanca. Ta se umjetnost slaganja cvijeda ui u koli. Prilikom ispita uvijek je u sreditu panje duhovni odnos prema ikebani a zatim osnovna pravila i vjetine. U tipinim japanskim prostorijama za dnevni boravak postoji tokonomo nia u koju se esto postavljaju veliki aranmani. Ako nema tokonoma na posebne police postavljaju se manji kosi ili visedi aranmani. Prostorije za dnevni boravak namjetene su na zapadnjaki nain i ukraavaju se ikebanama. Nakon 2. svjetskog rata razvija se slobodni stil. On povezuje naturalistiki i apstraktni stil. Za aranmane tih dvaju stilova rabi se biljni materijal potujudi njegovu ljepotu i bit kvalitete svakog materijala. Slobodni stil prua neograniene mogudnosti. Pri izradi aranmana ne potuju se pravila slaganja. Takva djela postavljaju se u velikim predjelima poput banaka, hotela itd. Moderni umjetnici pak misle da su potrebni novi nekonvencionalni oblici izraavanja kojima se mogu izraziti misli i osjedaji ovjeka modernog doba te novi pogledi i nain ivota. Ikebana je u Japanu priznata umjetnost i razvija se usporedno s ostalim granama stvaralake umjetnost.

Stilovi araniranja mogu se podijeliti na klasine i moderne. Klasini stilovi Klasini stilovi temelje se na geometrijskom obliku. Stapke izgledaju kao da izlaze iz jedne posude. Aranmani su bez jakog kontrasta i esto se izrauju od vrtnog cvijeda. Posuda mora biti tamnija od boje cvijetova. Klasine stilove dijelimo na: Formalni aranman Formalni aranman moe biti ovalan ili okrugao. eledi postidi odreeni oblik cvjetovi se slau poput kamenida tako da ne dolaze potpuno do izraaja. Cvjetovi se ne smiju prekrivati, a florist to postie variranjem visine pojedinog cvijeta. Formalni aranman isto tako moe biti sloen u obliku trokutaste piramide. Takvi su se oblici obino izraivali u viim posudama kako bi sva rasko boja i oblika dola do izraaja. Piramide se izrauju tako da prednja strana bude naglaenija od zadnje. Hogart stil Aranman se nalazi u poloaju slova S. Nastao je u 18. stoljedu a kreirao ga je Hogarth. Takav aranman moe biti vodoravan ili uspravan. Ako se izrauje uspravan hogart, onda se 3/5 aranmana uzdie iznad sredita, a 2/5 su ispod sredita aranmana. S-oblik postie se slaganjem osnovnih grana prema tom slovu, a ostalo cvijede i zelenilo samo prati taj oblik. Vodoravno hogart izrauje se tako da se u osnovu za araniranje u obliku slova S cvijede i zelenilo uvrduje na istoj visini. Moderni stilovi Moderni oblici razvili su se iz klasinih i to kada su sami floristi shvatili da ne mogu sve slagati u stilu bidermajera, jer je cvijede u tom sluaju uvijek tijesno jedno do drugoga i ne dolazi do izraaja. U

sreditu modernog aranmana je osnovica ili srce aranmana. Osnovicu tvori kratko cvijede velikih i okruglih oblika koje je uvijek tamnije od cvijeda na rubu aranmana. Moderne stilove dijelimo na: Moderni tradicionalni stil [uredi] Moderni tradicionalni stil razvija se iz klasinog stila i sadri mnoge njegove elemente. Paralelni stil [uredi] Paralelni stil je nizozemski stil araniranja a njegova je karakteristika da su sve linije u aranmanu strogo paralelne, kako cvijeda tako i zelenila. Za aranmane tog stila esto se upotrebljava posuda pravokutna oblika kako bi se paralelnost postigla to lake. Vegetativni stil [uredi] U Vegetativnom stilu uvijek se upotrebljavaju prirodni materijali koji se slae upravo onako kako raste u prirodi. Taj je stil slian ikebani. Vrlo je vano znati kako u aranmanu postaviti razliito cvijede i zelenilo, razliitih boja i veliina. Dekorativni stil [uredi] Dekorativni stil je prava suprotnost vegetativnom stilu jer trai upravo neprirodne oblike, a prirodni materijal preoblikuje. Uiani cvijet upotrebljava se kako god se eli, ali svakako drugaije nego to je njegov prirodni rast. Slobodni stil [uredi] U aranmanu slobodnog stila slobodno su izmijeani stilovi pri emu se aranmanu daje osobna nota, ali se takoer moraju potovati pravila araniranja. Eksperimentalni stil [uredi] Eksperimentalni stil istrauje nove mogudnosti oblikovanja cvijeda. Taj se stil esto vidi na natjecanjima. Za izradu aranmana u slobodnom i eksperimentalnom stilu treba dobro vladati svim klasinim i modernim stilovima jer oni sadre svojstva svih stilova. Strukturni stil [uredi] Strukturni stil dugo je vremena bio vrlo moderan i jo se njeguje. Takoer je karakteristian za Nizozemsku. Cvijede i zelenilo razvrstano je u snane skupine, to aranmanu daje izgled ureenosti, jasnode i istode. Minimalistiki stil *uredi+ Minimalistiki stil je stil u kojemu se upotrebljava malo razliitih vrsta materijala (najvie 3-4) i boja s kojima se postie najvedi uinak. Ta je jednostavnost aranmana oteavajuda okolnost jer nije uvijek lako dosedi maksimalan uinak. Kad je malo materijala vidi se svaka i najmanja greka. U jednom aranmanu moe se mijeati vie stilova. Bez obzira na to koji se oblik aranmana izrauje moraju se uskladiti tri elementa: ravnotea upotrebljivih boja i oblika u aranmanu

raspored upotrebljivih boja i oblika ritam ili ponavljanje upotrebljivih boja i oblika cvijeda Araniranje u Engleskoj *uredi+

U Engleskoj postoje drutva ljubitelja cvijeda. Njihovi se lanovi u slobodno vrijeme bave slaganjem cvijeda a strunjaci im dre predavanja i teajeve. Ljubitelji cvijeda posjeduju i privatne kole za slaganje cvijeda te sudjeluju u natjecanjima i izlobama. Englezi su razvili dva stila slaganja cvijeda, jedan je klasini, tipini britanski stil, a drugi je moderni. Klasini stil je formalan, pa aranmani ostavljaju dojam strogosti. Cvjetovi se slau u trostranu piramidu ili u iroku polukrunu formu, koja je razvedena s obje strane. Aranman za stol mora biti sa svih strana okrugao ili ovalan. Osim simetrinih slau se i asimetrini aranmani. Osnovni oblik asimetrinih aranmana je polumjesec. Cvjetovi i listovi redaju se oko jedne savijene osi, a u eljeni poloaj dovede se pomodu kara i ica. Djeluju disciplinirano i mirno a obino se izrauje od jedne vrste cvijeda. Osobito je vano da gotovi aranman bude u skladu s ambijentom. Moderni stil proizlazi iz suprotnosti oblika cvjetova i grana te igre linija. Za kompoziciju u modernom stilu potrebno je nekoliko cvjetova ili grana koje se slau linearno i rahlo. Araniranje u Francuskoj *uredi+ Francuzi vole mnogo cvijeda, arenilo i eleganciju. Cvijede poklanjaju kao znak panje i potovanja. Njeguju klasini stil araniranja. Njihovi su dekorativni aranmani reprezentativni. Cvjetovi se slau tako da se uzdiu jedan iznad drugog, stvarajudi zatvorenu piramidu ili prozraan i rastresit trokutasti oblik. Takav se aranman slae samo prema jednoj strani (s koje se gleda) jer se stavlja na stolid ili konzolu ispred zida. Cvjetovi su okrenuti prema naprijed a najdulji cvijet stoji iza svih ostalih cvijetova. Svjee cvijede esto se slae u plitke posude, vaze oblika amfore ili koarice. U francuskim cvjetnim aranmanima naglaen je odnos prema boji. Aranman moe biti aren ali i sastavljen od odabranih cvjetova koji su sloeni po boji ili po skupinama boja. Uvijek tamnije boje cvjetova idu u srednji dio aranmana a svjetliji prema van. Na taj nain optiko sredite aranmana daje zgusnuti i nabijenosti dojam. Svrha ovakvih aranmana je iskljuivo reprezentacija. Francuzi izrauju i aranmane od suhog cvijeda pa ak i od cvjetova i listova koji su napravljeni od koljki, perja, perla i sl. Zadada cvjedarnica nije ponajprije prodaja ved araniranje cvijeda. Cvijede potrebno za neku posebnu prigodu ili dar kupuje se od florista. Njegova stvaralaka sposobnost vrlo je cijenjena, pa se za razne aranmane plada mnogo veda cijena. Porez na aranirano cvijede je puno vedi od nearaniranog. A na to treba osobito misliti kad se preko Fleurop - Interflore eli poslati cvijede u Francusku. Araniranje u Americi *uredi+ Stil araniranja u americi proizlazi iz engleskog klasinog stila. Osnovni oblik aranmana je takoer trokutast s naglaenom prednjom stranom. Ameriki aranmani su skupi, rastroni i slau se u posude od porculana ili srebra. U cvjedarnicama aranmane obino slau u posudama od plastike ili nepromoivog papira koje se bacaju zajedno s uvelim cvijedem. Vrlo su omiljene bijele posude u obliku kalea. Amerikanci takoer pohaaju kolu za slaganje cvijeda pa dak i poznate kole ikebane u samom Japanu. U Americi nisu uobiajeni buketi u naem smislu. Kupuju se ili gotovi aranmani ili nevezano cvijede koje se potom aranira kod kude.

Araniranje u Hrvatskoj *uredi+

Ljubav prema cvijedu sve se vie iri. U vedim gradovima organiziraju se cvjetne izlobe (Zagreb, Split, Varadin) na kojima se prezentiraju razliite vrste i sorte cvijeda i lonanica. Isto tako odravaju se i prezentacije na kojima vrhunski strunjaci iz Italije, Nizozemske, Austrije pokazuju nove stilove araniranja koji se pojavljuju u njihovim zemljama, nove vrste materijala i zelenilo koje je u modi. Araniranje cvijeda, osobito u Zagrebu ima dugu tradiciju koja se nastavlja i danas. Na floriste u sjevernoj Hrvatskoj utjeu njemaki i austrijski floristi, a na floriste u obalnom dijelu Hrvatske talijanski. U Hrvatskoj se njeguju dekorativni i formalni stil. Aranmani formalnog oblika su okrugli, slini bidermajeru. Boje su usklaene, mirne a karakter rasta i odlike biljke uopde ne dolaze do izraaja. Dekorativni stil je raskoan i svean a itava kompozicija je okruglasta. Pojedini cvjetovi slau se tako da tee prema svjetlosti, ak i ako nisu postavljeni u smjeru prirodnoga rasta. Od modernih stilova njeguje se slobodni stil koji floristima omoguduje da pokau svoje umijede.

Elementi oblikovanja Obliku u araniranju Oblici biljaka su vrlo raznoliki. Oblik biljaka utvruje snaga rasta, koju biljka nosi u sebi. Pri slaganju cvijeda mora se potivati ta snaga kako bi svaki cvijet bio postavljen u najbolji poloaj. Prema snazi rasta biljke se mogu svrstati u 4 skupine. Prva skupina obuhvada uspravne ili uspravno usmjerene forme. U tu skupinu moemo ubrojiti sve cvjetove koji imaju oblik klasa (kao to su gladiola, tulipan, rua). U drugu skupinu ubraja se cvijede to se iri postrano. Rije je o cvjetovima koji rastu uspravno, a tek kasnije se nagnu na stranu (takvi su cvjetovi ljiljana, irisa). Ti cvjetovi trebaju oko sebe mnogo prostora kako bi doli do punog izraaja. U tu skupinu takoer ubrajamo i razgranate forme, primjerice ukrasnu grahoricu, mimozu, razliite grane, sitnocvjetne krizanteme te orhideje. Tredoj skupini pripadaju svi visedi i tekudi oblici, kao to su brljan, obini puzavac, rese ljeske, johe i breze. Svi listovi i grane iz te skupine slau se pri dnu buketa ili aranmana. U etvrtoj skupini nalaze se cvjetovi ije su glavice usmjerene prema suncu, ali su okruglih oblika, pa se to okretanje prema suncu ne primjeduje. Ovamo pripadaju karanfili, glavate krizanteme, dalije, suncokreti, hortenzije. Biljke se mogu promatrati i tako da ih usporeujemo s osnovnim oblicima kuglom, trokutom i pravokutnikom. Ti se oblici mogu nazvati plastinim oblicima. Okrugli oblici djeluju mirno, zatvoreno i sakupljajude. Okrugli se cvjetovi mogu bez problema sloiti uz svaki drugi cvijet. Takav oblik imaju ukrasni lik, snjena kugla, hortenzija, mnogo vode i neki listovi, kao listovi ciklame. Trokutasti oblik imaju cvatovi gladiole i divljeg kestena te listovi kale, rajske ptice. Ovisno o smjeru u kojemu su usmjereni iljci trokuta, oblici djeluju razliito: usmjereni prema gore, u stranu ili visedi. Trokutasti oblici trebaju slobodan prostor iznad i pokraj sebe. Pravokutni oblik postie se kroz oblik cilindra, koji imaju klip aa, lijatris, zumbul i neke lonanice. Taj oblik se nikada ne smije postaviti u kosi poloaj jer de izgledati kao da de se prevrnuti. Pravokutni oblik vezan je proporcijama. Visok oblik tei uvis i nikada se ne smije postaviti ispred tekog, okruglog obilika. Povrinska struktura cvijeda- tekstura Izmeu boje i povrinske strukture cvijeda i lida postoji uska veza. Povrinska struktura moe biti gruba, tvrda i meka. Gruba struktura moe biti rustikalna, koasta i bodljikava. Rustikalnu strukturu imaju neprolistane grane, vrbove ibe, zelenilo crnogorice, eeri te stolisnik, krizantema, suncokret, neke mahovine, liajevi, rumarin, lavanda. Koastu strukturu imaju listovi lovor vinje, masline. Bodljikavu strukturu ima artioka i akant. Tvrda povrinska struktura moe biti staklasta ( s.s.imaju frezija, neke perunike i pavenka), porculanska (p.s. imaju svi cvjetovi bijele boje i pastelni tonovi, kao to su urica, tulipan, zumbul, sunovrat, rua, karanfil) i metalna (imaju pricvjetni listovi rajske ptice, kukurma, pripadajudi im listovi perunike, eukaliptusa, brljana). Mekana povrina moe biti svilasta (cvjetovi maka, gerbere, kokotida, grahorice), barunasta i vunasta (imaju sorte maduhice, mimoza), satenska (bour i razne sorte rua), perasta (imaju neke trave, kao kovilje, smilica), pjenasta (pelin, sadarka), krznasta (ima santolin).

Pri slaganju cvijeda mora se paziti i na povrinsku strukturukako se ne bi zajedno slagali cvjetovi prevelikih kontrasta. Tvrda i sjajna povrinska struktura dobro se slau s rustikalnom strukturom, koja jo jae istie metalnu strukturu cvijeta. Isto se tako mora voditi rauna u kakvu posudu se stavlja cvijede odreene povrinske strukture. Biljke rustikalne struktura slau se u hrapave nepocakljene keramike posude ili koare, ali i u kositrene posude. U porculanskim i pocakljenim keramikim posudama aranira se cvijede tvrde povrinske strukture, ali i svilaste i satenske strukture. Boje i njihove kombinacije Boja je jedan od najvanijih elemenata u oblikovanju cvijeda. ovjek boje manje razumije umom, a vie osjedajem. Zato moemo redi da boje utjeu na raspoloenje i najvie pobuuju ugodu, a da ovjek ne zna zato je tako. to je boja Pod bojom se mogu razumjeti razliite stvari ili pojmovi. Kad je rije o bojama koje moemo kupiti u trgovini, boja oznaava tvar koju moemo nanositi na predmete i time mijenjati njihovu boju. Cvijet ima boju od prirode. Meutim, u tami se moe cvijet prepoznati ali mu se ne moe ustanoviti boja. Isto ako gledamo crveni cvijet u svjetlosti ute svjetiljke, cvijet de izgledati sme ili ak crno. Moemo redi da su boje u svjetlu, odnosno boja je svjetlo. Takoer moemo redi da je boja odreeno podruje elektromagnetnih valova. Elektromagnetni valovi pogaaju oko, a u onom ivcu boja nastaje mehanikim podraajem . boja je reakcija na podraaj, produkt je vidnog ivanog sustava. Sve su te definicije ispravne, ali najtonija je posljednja tvrdnja: boja je osjedaj, jedan uinak osjetila vida. Raspored boja Boje moemo podijeliti u ove skupine: 1. skupina: osnovne boje plava, crvena, uta Nijedna od tih boja se ne moe dobiti mijeanjem 2. skupina: mijeane boje prvog reda, koje nastaju mijeanjem osnovnih boja u raznim koliinama 3. skupina: mijeane boje drugog reda, koje nastaju mijeanjem dviju osnovnih boja s tredom bojom u raznim koliinama smei tonovi, maslinasto zeleno, sivo-plavo 4. skupina: pastelne boje, koje nastaju mijeanjem s bijelom bojom 5. skupina: boje koje nastaju mijeanjem s crnom bojom 6. skupina: bijela, sivi tonovi i crna (ne-boje) Prirodni krug boja U tom redu boja tri osnovne boje lee na krunici, pri emu je uta boja smjetena gore, jer je najsvjetlija od tri boje, a ostale dvije smjetene su tako da krug dijele na tri jednaka dijela. Ostale su boje mijeane boje prvog reda. Izmeu ute i crvene smjetene su zlatnouta, naranasta, naranastocrvena, izmeu crvene i plave smjetene su grimizna, ljubiasta i ultramarin plava, a izmeu plave i ute boje nalaze se tirkizna, zelena i majski zelena. Ovdje ne mogu biti smjetene sve

prirodne boje, kao to su mijeane boje drugog reda. Sve boje koje lee u krugu boja djeluju jesno i svijetledi pa se zbog toga nazivaju i istim bojama. Boje svih ostalih skupina boja mutne su boje vedeg ili manjeg intenziteta. Kontrasti boja O kontrastu govorimo onda kada se izmeu dvije osobnosti koje se usporeuju moe ustanoviti velika razlikatako svijetla boja pokraj tamne boje djeluje svijetlede. Ako se ta boja kombinira s jednako svijetlom bojo, ona de izgubiti sjaj i djelovat de blijedo i dosadno. Moemo govoriti o 10 kontrasta boja, koji su vrlo razliiti u svom djelovanju i zakonitosti. Kontrasti boja su sljededi: 1. kontrast tonova boja: podrazumijeva kombinaciju dvaju ili vie boja 2. kontrast boja ne-boja: kombiniranje jedne boje s ne-bojom 3. komplementarni kontrast boje koje se u prirodnom krugu boja nalaze jedna nasuprot druge 4. kontrast svijetlo tamno 5. kontrast teko lagano: tamni tonovi djeluju teko , u suprotnosti sa svijetlim tonovima 6. kontrast aktivno pasivno: boje iste vrijednosti refleksije djeluju razliito aktivno. Tako su zelena i crvena s obzirom na svijetlost jednakovrijedne boje. Ipak, u oi vie upada crvena boja nego zelena, stoga se o crvenoj govori kao o aktivnoj, a o zelenoj kao o pasivnoj boji. 7. kontrast hladno toplo: najtoplija je naranastocrvena a najhladnija tirkizno plava. 8. kontrast isto mutno: sve su boje prirodnog kruga iste boje, svaka primjesa zamuduje ton boje 9. kontrast mnogo malo: kontrast koliine, prevladavanje jedne boje, ostale djeluju kao dodaci 10. kontrast tona boje i povrinske strukture: kvaliteta boje odreena je povrinskom strukturom. Oboje li se istom bojom tri razliita materijala, priimjerice svila, barun i juta, dodi de do brzog odstupanja od boja tablica: djelovanje i simbolika boja Posude za araniranje Rezano cvijede nema korijena koji bi ga opskrbljivao vodom, pa ga zbog toga treba staviti u posudu s vodom. Svaka posuda nije dobra za araniranje, ili zato to je preuska pa u nju ne stane dovoljno vode ili zato to nije stabilna. Posebnu pozornost treba obratiti ravnotei i teitu aranmana. Najbolje je cvijede sloiti stepenasto u tri razliita smjera. Vano je znati odabrati posudu za cvijede. Osim to posuda mora biti funkcionalna, mora se odabrati prema cvijedu, ali i prema prirodi. Boja, oblik i struktura posude moraju biti u skladu s cvijedem. Ne smiju biti napadne u oblikovnom smislu, ali ni previe areno obojene. One moraju isticati ljepotu cvijeda. Vrste posuda za araniranje Posude mogu biti izraene od razliitih vrsta materijala, kao to su keramika, staklo, kovine (srebro, zlato, kositar, bakar, mjed) te prirodni materijali. Keramike posude Mogu biti raznovrsnih oblika, veliina, boje, glatke ili hrapave, a najede su jednobojne i masivne.

Najprikladnije su za slaganje cvijeda jer su zbog materijala (glina-prirodni materijal) od kojega su izraene najblie cvijedu. S obzirom na temperaturu peenja postoje dvije vrste keramike, tzv. meka i tvrda. Terakota je tzv. meka keramika vrlo lijepe boje(uta, naranasta ili boja marelice). To je porozni materijal nastao peenjem na temperaturi od 700C. U takozvanu tvrdu keramiku ubrajaju se porculan i kamenina, koji se dobivaju peenjem na temperaturi vioj od 1200C. Staklene posude Mogu biti razliitih oblika i veliina, bruene i obojene. Bududi da je staklo prozirno, dobro se vide stapke cvijeda, pa zbog toga cvijeda ne smije biti previe. Mogu biti raznih boja, i od debelog stakla otrih linija, dakle masivne ili od tankog stakla. Metalne posude Mogu biti od laganog elika, kovanog eljeza, srebra, kositra, bakra i mjedi. Posude od laganog elika danas su Posude od prirodnog materijala To su koare i drvene posude ili posude izraene od razliitih vrsta prirodnog materijala, kao to su listovi, vode, kora ili povrde. Koare mogu biti izraene od oguljenog pruda, a mogu biti lakirane ili prirodne, te od lika, slame, kore, iverja, kukuruzovine i kombinacije trava i iba, koje se upledu naizmjenino. Mogu biti raznih oblika i veliina, s rukom ili bez ruke. Pribor i tehnika pomagala Za araniranje cvijeda potrebna su i pomagala koja de cvijede i zelenilo drati u eljenom poloaju. Tehnika pomagala moraju u sebi zadravati obilnu vlagu, koju predaju cvijedu te moraju biti graena tako da cvijet zadre u eljenu poloaju. Kao pomagala poznate su spuve za araniranje (mossi), je (kenzan), iana mrea, staklene kuglice, epruvete te razni plastini drai.

Spuva za araniranje Postoje dvije vrste spuvi: za rezano cvijede i za suho i umjetno cvijede (ne natapa se ovdom). Postoje razliiti oblici obiju vrsta spuvi , primjerice oblika kugle, stoca, prstena, kocke, cilindra, kria, jastuka Je (kenzan) Rabi se iskljuivo za slaganje moribana stila u ikebani. Rije je o olovnom bloku s mjednim avlima. Postoje razliiti oblici i veliine jea. Gusto postavljanji avli duljine 1,5 do 2 cm ili dulji iana mrea iana mrea ili tzv. mrea za kokoi upotrebljava se pri izradi vrlo velikih aranmana, kao osnova za vijenac, cvjetno drvo i girlandu, u kojoj se nalazi vlana mahovina ili spuva. Staklene kuglice Za slaganje cvijeda u staklene posude upotrebljavaju se i staklene kuglice. Izraene su od masivnog

stakla i sline su pikulama kojima se igraju djeca. Mogu biti prozirne, mlijene i zelenkaste, arene ili obojene odvlae pozornost od aranmana. Epruvete Slue u razliite svrhe. Najede se u njih stavlja jedan cvijet , osobito orhideja. Rabe se za araniranje jednog cvijeta kratke stapke ili zato da pomodu njih produljimo stapke cvijeda. Plastini drai Slini su ianim mreama, samo su oblikovani tako da se mogu spajati i obino su pravokutni. Stavljaju se na plastine podloke i uvrduju za njih. Postoje i plastini drai koji imaju kostur oblika valjka na ijim su kradim stranama kukice. Takvi drai slue za izradu girlandi i u njima se nalazi spuva. Tzv. vakuum je plastini dra za spuvu koji se uvrduje na automobil, pri araniranju automobila. Alat, ica i ostala pomagala araniranje cvijeda Svaka cvjedarnica treba imati sljededi alat: noeve, kare, vrtlarske kare, kare za papir i vrpce, klijeta za icu, elid, pitolj sa silikonskim ljepilom, i prskalicu ica se rabi za podupiranje i uiavanje cvijeda, a ima ih raznih debljina. Za skrivanje ice i osiguravanje stapki vlagom upotrebljavaju se gutakol i gutaperka. Izlaganje robe u prodavaonici Izloena roba je vizualno sredstvo iji je cilj povedati prodaju, usmjeriti kretanje potroaa u prodavaonici, poticati elju za kupnjom i stvoriti naklonost kupca prema robi, odnosno prodavaonici. Izlaganje robe omoguduje potroau da proizvod vidi u stvarnoj veliini i uporabi, da ga opipa i isproba, to ulijeva povjerenje i budi elju za kupnjom. Dobro izloena roba utjee na veliinu prometa u prodavaonici. Naela izlaganja robe jesu: preglednost robe, stalnost mjesta izlaganja, privlanost, informiranost i urednost. Preglednost smjetaja robe ovisi o veliini prodavaonice, njezinoj opremljenosti i vrsti robe. Preglednost pri izlaganju znai da je roba izloena tako da je kupac moe lako uoiti. Sva roba u samoposluivanju i samoizboru mora biti izloena tako da je kupac bez posebnog napora moe vidjeti i dohvatiti. Svaka roba mora imati svoje stalno mjesto kako bi se kupac i prodava lake snalazili. Informiranost pri izlaganju robe odnosi se prije svega na jasno, vidljivo i tono oznaivanje robe. Pridonosi lakoj orijentaciji i snalaenju, pri emu pomau i razliiti natpisi, obavijesti, upozorenja i slino. Urednost je naelo koje se odnosi i na izloenu robu i na namjetaj na kojem se roba izlae. Praina na policama i robi, mrlje od ulja ili soka na policama smanjuju elju za kupnjom. Zato tom naelu treba pokloniti posebnu pozornost. Pri izlaganju robe primjenjuje se nekoliko naina izlaganja: okomit (vertikalan), vodoravan
(horizontalan), kombiniran nain izlaganja

Okomit (vertikalan) nain izlaganja je izlaganje istih artikala jednog iznad drugog cijelom visinom police. Neka se roba (servisi za jelo, kavu i slino) mora izlagati vodoravno jer bi okomito izlaganje razbilo cjelinu. Kombinacijom okomitog i vodoravnog izlaganja koristi se tada kada je potrebno izloiti srodnu robu razliitih dimenzija i pakiranja. Uz potovanje spomenutih pravila, naela i naina izlaganja, potrebno je raspolagati prikladnim namjetajem, rasvjetom, bojom, natpisima i razliitim dekorativnim elementima.

Izlaganje robe u izlogu Izlog je sastavni dio prodavaonice, najede okrenut na ulicu, u kome se izlae roba radi promocije. Dobro ureen izlog privlai panju prolaznika, budi kupevu radoznalost, elju i potie ga na kupnju. Osnovna je zadada izloga da upozna prolaznika s prodavaonicom te vrstom, kvalitetom i uporabnim mogudnostima robe koja se u njoj prodaje. Ureenje izloga je posao strunjaka, tj. aranera, dekoratera i propagandista. Svi oni moraju suraivati s osobljem prodavaonice, poglavito s poslovoom. U velikim prodajnim objektima izloge ureuju strunjaci, dok u manjim prodavaonicama izloge ureuje osoblje samo. Roba koja se izlae u izlogu mora privlaiti kupce cijenom, izgledom i trajnodu. U izlogu valja izloiti novu robu i robu koja bojom, kvalitetom i oblikom prua osjedaj zadovoljstva. Robu u izlogu treba ede mijenjati, jer ede promjene robe u izlogu neprestano privlae pozornost potencijalnih kupaca koji uoavaju irinu i dubinu asortimana prodavaonice. Araniranje i estetsko oblikovanje prehrambenih proizvoda

Araniranje i estetsko oblikovanje kozmetikih proizvoda Araniranje i estetsko oblikovanje papira, papirnih artikala, knjiga Araniranje i estetsko oblikovanje enske, muke i djeje konfekcije Araniranje i estetsko oblikovanje staklenih, porculanski i keramikih proizvoda Araniranje i estetsko oblikovanje metalne robe i elektrinih aparata Ureenje izlobenog i prodajnog prostora