SVEUILITE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI NASTAVNIKI MODUL

kola Summerhill
Seminarski rad

IME I PREZIME STUDENTICA: Laura Angelovski, filozofija/hrvatski jezik i knjievnost Tamara Krebelj, filozofija/hrvatski jezik i knjievnost Julija Perhat, filozofija/engleski jezik i knjievnost Tea Vasili, filozofija/hrvatski jezik i knjievnost STUDIJ: 1. godina diplomskoga studija Nositelj kolegija: dr. phil. Kornelija Mrnjaus

Rijeka, 9. travnja 2010. godine

Sadraj

1. Uvod .......................................................................................................................................3 2. Lik i djelo A. S. Neilla ...........................................................................................................4 3. Ope znaajke kole Summerhill ...........................................................................................5 3. 1. Ope sjednice ..............................................................................................................8 3. 2. Samoupravljanje ........................................................................................................10 3. 3. Igra i rad kod summerhillske djece ...........................................................................11 4. Stavovi o seksu, religiji i moralu .........................................................................................15 5. Summerhill u Hrvatskoj .......................................................................................................17 6. Zakljuak ..............................................................................................................................18 7. Saetak .................................................................................................................................20 8. Popis literature i ostalih izvora informacija..........................................................................22

1. Uvod Cilj ovoga seminarskog rada je prikazati ideje Neillove kole Summerhill te ukazati na njezine prednosti i nedostatke. Prvo emo istaknuti neke bitnije injenice iz Neillovog ivota. Zatim emo se usredotoiti na znaajke Summerhilla te detaljnije obraditi neke specifinosti kole kao to su ope sjednice, samoupravljanje te rad i igra djece u Summerhillu. Obradu teme nastavit emo Neillovim stavovima o seksu, religiji i moralu, a zakljuiti je pitanjem o mogunosti ostvarenja Summerhilla u zemlji kao to je Hrvatska. Na poetku je vano objasniti o kakvoj se koli zapravo radi, a to nam se ini najsmislenije napraviti usporedbom Summerhilla sa standardnim oblikom obrazovanja. Summerhill je kola koja podrazumijeva slobodu djece koja imaju pravo sama birati to ele raditi i uiti te potie djeju nezavisnost od autoriteta, a odbacuje svaku vrstu kanjavanja i potiskivanja samoostvarenja. kola poiva na demokratinosti i djeca u njoj razvijaju osjeaj za druge ljude. U standardnom obrazovanju knjige su najvaniji izvor znanja. U Sumerhillu se ne podrava to miljenje jer se smatra da knjige nude mnoga znanja koja su beskorisna te koja djecu ne zanimaju i koju e djeca kasnije u ivotu teko moi iskoristiti. Udbenici nude objektivnost te zanemaruju emocije, a u Summerhillu se emocijama uvijek daje prednost pred intelektom. Standardno obrazovanje inzistira na mnotvu predmeta, dok se u Summerhillu vode za tim da djeca trebaju uiti ono to ih zanima i ono to im ide jer e u tome u konanici biti najuspjeniji. Pitanja koja profesori postavljaju uenicima u standardnoj nastavi odnose se iskljuivo na njihov predmet. Neill ne vidi smisao u tome jer ta pitanja ne razvijaju kritiki stav i smatra da pitanja koja treba djeci postavljati trebaju biti pitanja o srei, smislu te ispunjenju ivota. Smatra da su ispiti, ocjene i nagrade, koji su sastavni dio standardnoga obrazovanja, suvini te da ometaju ispravan razvoj linosti. Jedna od moda najznaajnijih obiljeja Summerhilla koje ga vrlo dobro oslikava je to da se uenje shvaa kao igra, dok u standardnom obrazovanju uenje doivljavamo kao obavezu.

2. Lik i djelo A. S. Neilla Alexander Sutherland Neill roen je 1883. godine u Forfaru u kotskoj. Njegov otac bio je mjesni uitelj, a kasnije je Neill bio njegov uiteljski egrt. Na Edinburghskom sveuilitu je magistrirao engleski jezik. Svoju prvu knjigu A dominie's log objavio je 1915. U to vrijeme bio je privremeni ravnatelj kole. Zaeci ideje o Summerhillu oituju se se u koli u mjestu Hellerau u predgrau Dresdena koja je kasnije premjetena u Sonntagsberg u Austriji. 1921. godine otvorio je kolu u kui na brijegu kod Lyme Regisa. Ime je dobila prema toj prvotnoj lokaciji, Summerhill te ga je zadrala i kada se kola preselila u Leiston u Suffloku, gdje se nalazi i danas.1 Predavao je i u Junoj Africi, Skandinaviji i SAD-u.2 Objavio je 21 knjigu, a najprodavanija je bila Summerhill, a Radical Approach to Child Rearing iz 1960. Njome je ostvario veliki uspjeh u SAD-u to mu je osiguralo priljev djece iz SAD-a.3 Uzore nije pronalazio u pedagogiji ve u psihologiji, a meu najutjecajnijim

psiholozima su Sigmund Freud, Homer Lane i Wilhelm Reich. Preuzeo je Freudovu psihoanalitiku teoriju i koristio ju je pri lijeenju problematine djece. Od Lanea je njegove ideje o lijeenju ljubavlju, slobodi i samoupravljanju primjenio na Summerhill. Vano je spomenuti i da je Lane utemeljio prihvatilite Commonwealth za delikventnu djecu u kojem je primjenio navedene ideje. Na Neilla su uvelike utjecali i projekti Wilhelma Reicha, kao npr. teorija organske energije, povezanost neuroze s tjelesnim napetostima i psihologija mase.4 Nakon Neillove smrti 1973. kolu je 12 godina vodila njegova supruga Ena Neill, a od 1985. do danas ju vodi njegova ker Zoe Readhead.5

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 7, 13)
2 3 1

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. (str. 271)

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 7, 14)
4 5

Isto (str. 266-269)

Isto (str. 7, 8)

3. Ope znaajke kole Summerhill Kada bismo trebali kolu Summerhill opisati u svega nekoliko rijei, bilo bi dovoljno rei da je to kola slobode, samoupravljanja i igre. Neillova zamisao je da se djeca mogu ostvariti jedino ako su slobodna od utjecaja roditelja, a kasnije drutva. Meutim ta sloboda ne podrazumijeva ivot bez pravila, kao to se moda na prvi pogled ini. Neill smatra da djecu treba odgajati u srei, a ne pod pritiskom kazni i diktatorskih autoriteta. U tome znaajnu ulogu imaju nastavnici koji se ponaaju humano i smatraju se jednakima djeci. Samoupravljanjem se potie harmonian odnos unutar zajednice. Djeca su slobodna do te granice dok ne naruavaju tuu slobodu. Djeca Summerhilla su dovoljno sposobna sama donositi odluke to je jedan od glavnih problema u tradicionalnom pristupu djeci prema kojem se djeci nareuje to i kako trebaju initi. On im doputa da sami donesu zakljuke o svojim postupcima te se tako ostvaruju djeca koja su snane individue i funkcionalni lanovi zajednice. Osnovna ideja je odgajanje djece u srei, odnosno lijeenje nesree.6 Summerhill je danas moderna kola koja je, unato mnogobrojnim drutvenim promjenama koje su zadesile svijet proteklih stotinjak godina, i dalje ispred svoga vremena. Summerhill je zapoeo kao eksperimentalna kola, a danas je to pokazna kola.7 To je privatna kola internatskoga tipa. Funkcioniranje kole nije bilo upitno od prve velike inspekcije 1939. do 1999. godine. U tom razdoblju britansko ministarstvo obrazovanja i znanosti bilo je ravnoduno prema Summerhillu. Bili su skeptini prema tom nainu rada s djecom, ali ih nisu doivljavali ugroavajue te nije bilo upitno hoe li kola nastaviti raditi.8 1999. godine provedena je nova inspekcija i nakon toga je uslijedila odluka o zatvaranju kole. Uz to, Summerhill je tada bio na tajnoj TBW listi (To Be Watched). kola ipak nije zatvorena, jer je dobila podrku od medija, sadanjih i bivih uenika te strunjaka iz mnogih zemalja. Danas inspekcije vie nemaju konvencionalne kriterije za nju i stoga se moe diiti kao neovisna kola.9

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 23-27)
7 8
9

Isto (str. 28) Isto (str. 173-181)

Summerhill's fight with the UK government. http://www.summerhillschool.co.uk/pages/history_gov.html, pristupljeno 29. 3. 2010.

kola u prosjeku broji manje od stotinu uenika (danas ih je 7810), s otprilike podjednakim brojem djeaka i djevojica. Neka djeca poinju pohaati ovu kolu s pet godina, a neka kasnije. Ostaju u koli uglavnom do 16 godine. kola danas prima uenike iz stranih zemalja, najvie iz SAD-a. Postoje tri dobne skupine: najmlaa (od pet do sedam godina), srednja (od osam do 10 godina) i najstarija (od 11 do 15 godina). Odvojeni su po sobama koje im nitko ne pregledava niti posprema za njima.11 Nastava nije obavezna, a oni koji je pohaaju imaju po jedan puni sat od prirodnih znanosti, matematike, engleskoga jezika, zemljopisa, povijesti do raznovrsnih radionica u kojima stjeu praktine vjetine (pr. radionica za obradu metala i drveta, runi rad, kemijski laboratorij, umjetnike aktivnosti, kulinarstvo). Uenici koji tek stignu u Summerhill, puni frustracija i sputavanja esto se zaklinju da nikada nee pohaati nastavu. Meutim, u pravilu, djeca odlaze na satove i smatraju da je kanjavanje nekoga zabranom dolaska na nastavu preotro. Nastavni proces je prilagoen djejem uzrastu, ali i interesima. Raspored sati, pak postoji samo za nastavnike. Prigovori na neobaveznu nastavu su mnogobrojni, jedan od najeih je da se na taj nain nita ne naui. Unato tome, naglasak u Summerhillu je prvenstveno na izgradnji snanoga karaktera, a kao takvi, uenici shvaaju vanost nastave. Neill smatra da metode pouavanja nisu bitne i nikakav naglasak se tome ne pridodaje. Dananja edukacijska psihologija ne bi se sloila sa takvim stajalitem, ali Neillova ideja je zapravo, vrlo jednostavna: tko eli neto nauiti, nauit e bez obzira na nain pouavanja.12 Kritiari najotrije napadaju upravo ovaj Neillov stav da je nastava iskljuivo neobavezna, a knjige bespotrebne u smislu da djecu ne treba ni na to siliti te kako e se ona sama prihvatiti uenja u onom trenutku kada osjete da su spremna za to. Kritiari problem vide u tome to neki uenici Summerhilla, koji imaju i petnaestak godina, nisu nikada proitali niti jednu knjigu, a neki ne znaju ni itati ni pisati.13 Neill smatra da u tome nema

10

Summerhill School http://en.wikipedia.org/wiki/Summerhill_School, pristupljeno: 29. 3. 2010.

11 12

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. (str. 19)

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 28-31)
13

Parafrazirano iz Ames, Louise Bates, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 56)

nikakvog problema i istie da je bolje biti sretni smetlar, nego li neurotini uenjak.14 Smatra da se djecu ni pod koju cijenu ne smije siliti ni na to pa ni da ue itati i pisati. Djecu treba navoditi da sama pristanu na ono to je najbolje za njih, a da tog moda trenutno nisu svjesna. Na taj nain im se stvara i jaa samopouzdanje, jer su poduzeli neto sami za sebe. Ispitivanje znanja je mrska aktivnost uiteljima Summerhilla, ali je prijeko potrebna za one uenike koji ele nastaviti formalno obrazovanje. Nakon dugog perioda igranja, u svega dvije do tri godine ambiciozni uenici svladaju potrebno gradivo i pripremaju se za prijamne ispite.15 Tipian dan u Summerhillu zapoinje dorukom, nakon kojeg slijedi nastava do 13 sati. Nakon ruka je cijelo poslijepodne potpuno slobodno i djeca mogu raditi to god hoe; jednostavno uivati u igri i druenju. U kasno poslijepodne (16 - 18 h) je ponovno nastava, a nakon veere slijede razne aktivnosti. Odreenim danima organiziran je posjet gradu, u kupovinu ili kino, kazaline predstave, zabave, satovi itanja, a posebno je vana subota kojom se odravaju ope sjednice.16 kola Summerhill je za prema nekima uspjena, jer djeca unato ukidanju svih zabrana, ipak imaju osjeaja za mjeru. To je iz razloga to veina polaznika Summerhilla dolazi iz razliitih internata gdje su im disciplina i pravila ponaanja duboko usaena u podsvijest. Druga pak djeca, koja dolaze iz problematinih obitelji gdje nisu bila kontrolirana, teko da se mogu suzdravati kad ni sama nemaju nikakve odreene granice. Ovo zapravo i ne ide u prilog Neillu, jer se ini da na raun tuih postignua, tueg ukazivanja na vanost potivanja pravila i autoriteta, on pie svoj uspjeh. Unato tome, Neill je protiv svih oblika autoriteta. Roditelji grijee napominjui svojoj djeci to je dobro, a to nije, u nadi da e im pomoi u razvoju, a zapravo ine protiv samog razvoja djeteta ne doputajui mu da samo regulira svoje ponaanje i na taj nain samo doe do zakljuka to je ispravno, a to nije.

14

Parafrazirano iz Ashton-Warner, Sylvia, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. ( str. 141)

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. ( str. 32.)
16

15

Isto (str. 32, 33)

3. 1. Ope sjednice "Summerhill je samoupravna kola demokratskog oblika."17 Demokratinost se ostvaruje na opim sjednicama na kojima svatko ima pravo na jedan glas, a glasuje se o pitanjima vezanim uz kolska pravila. Svi imaju jednaka prava te nastavnik djeci ne predstavlja autoritet i njima je ravnopravan. Samom tom injenicom, djeca ne osjeaju strah prema odraslima i esto se kod summerhillske djece osjeti da postupaju prema svima jednako. Dakle, Neillov glas nije vaniji od glasa nekog djeteta.18 Predsjednici sjednica se mijenjaju od sjednice do sjednice, a na kraju tjedna, za vrijeme tribunala glasa se za sljedeeg predsjednika. Birokracije nema te se zapravo glasuje direktnom demokracijom. Naime, nakon to se predloi neko novo ili ukine staro pravilo, provede se mala rasprava o tome i svatko moe iznijeti svoje miljenje to pridonosi stjecanju vjetine javnoga govorenja. Nakon toga provodi se glasovanje podizanjem ruku onih koji su za ili protiv, a prihvaa se onaj prijedlog koji dobije najvie glasova.19 esto se prigovara da djeca ipak ne mogu donositi zakone o svemu, to je tono, te se to od djece niti ne oekuje. Naime, samo oni zakoni koji se izravno tiu ivota djece u koli podloni su predstavljanju na opim sjednicama. Primjeri takvih zakona su: zakon o poveerju, kupanje u moru uz obvezan nadzor spasilaca, zabrana veranja po krovovima i tako dalje.20 Meutim, na opim sjednicama se ne glasuje o tome tko i to e kuhati, o zapoljavanju osoblja, ureivanju soba, plaanju rauna i slino.21 Iako se moe initi da je na ovaj nain samoupravljanje narueno, usporedimo li ovu kolu sa konvencionalnim kolama uviamo da summerhillska djeca dobivaju puno vie toga jer na izravan nain ue o vanosti demokracije, zakona, ivota u zajednici i umijeu raspravljanja o drutvenim nazorima.22 Uz to, neka bitna pitanja ipak nadilaze stupanj kognitivnog razvoja djece, a nisu im niti zanimljiva primjerice pitanja o

17 18

Citirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 36)

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 35, 36) Isto (str. 37) Isto (str. 37) Isto (str. 38) Isto (str. 39)

19 20 21 22

plaanju rauna kao ni teorijska pitanja te im je stoga pruena mogunost da formuliraju zakone praktinih stvari koje se njih i tiu.23 U poecima rada Summerhill je primao djecu problematinoga ponaanja i prvenstveno je bio odreen kao kola koja dobiva ake izbaene iz drugih kola. Terapijom psihoanalize Neill je elio pomoi toj djeci, ali je shvatio da psihoanaliza nije ta koja pomae, ve sloboda i ljubav koja se djeci prua.24 Temeljna ideja je da se sva djeca raaju dobra, a zloin se javlja iz mrnje, odnosno rezultat je nedostatka (najee roditeljske) ljubavi. Ukoliko dijete nije bilo voljeno, njegov ego nije bio zadovoljen te devijantnim ponaanjem teti drutvu.25 Takoer, Neill smatra da do neprihvatljivog ponaanja dolazi, osim zbog neprimjerenog odgoja roditelja, i zbog loeg naina pouavanja nastavnika to Neill smatra jednim od kljunih problema tradicionalnoga kolstva. Temeljna ideja Summerhilla je preuzeta od Homera Lanea koji se bavio iskljuivo problematinom djecom i zapravo im pruao ljubav i razumijevanje kroz mogunost da "iive svoje udnje i time se oslobode drutveno neprimjerenih karakternih crta".26 Njegove ideje Neill je prihvatio, usavrio i na taj nain i sam pristupio odgoju djece. Temeljna ideja nalae da se djecu mora prihvatiti onakvom kakva ona jesu razigranu i sklonu pogrekama, te ih poticati da kroz igru istrauju i spoznaju sebe. ak i ukoliko uine neto potpuno neprihvatljivo, primjerice ugroze tuu slobodu, Neill naglaava kako se mora zadrati zdrav razum i djetetu na primjeren nain pokazati da je pogrijeilo. U primjeru s djetetom koje je ukralo, Neill objanjava kako je njegovo puno pravo da pokae svoje nezadovoljstvo time da vie, razmilja na glas tko je to uinio, psuje, a sve kako bi pokazao djeaku kako se osjea ona osoba od koje je ukradeno. On ima pravo i kad pokazuje pred djetetom koliko ga je taj in razbjesnio, ali nikada s namjerom, u emu prema Neillu grijee mnogi, da se ponizi dijete. 27 "Ono sa im nastoji da se pozabavi jeste injenica da je Tomi samo neto ukrao, a ne okolnost

23

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 39) Isto (str. 72) Isto (str. 71) Citirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 73) Parafrazirano iz Holt, John, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 75)

24 25 26
27

10

da je Tomi lopov."28 On mora shvatiti da je njegov postupak lo, a ne on sam, jer prema Neillu, dijete koje krade zapravo pokuava nadomjestiti neto to mu nedostaje u ivotu, a najee je rije o ljubavi, panji i slobodi.

U Summerhillu se problem zlostavljanja otro kanjava na opim sjednicama iako te

kazne nikada nisu preotre (najee su novane i povezane sa prijestupom29), a ukoliko se optueni ne slae s presudom problem se detaljnije razmatra i zapravo se trae uzroci problematinoga ponaanja. Zbog svojih temeljnih postavki u Summerhillu ima manje zlostavljanja, ali opet ga ima i to najee zbog novopridolih aka koji ele ostvariti svoju pobunu protiv autoriteta, a kako njih nema u Summerhillu, iskaljuju se na mlaoj djeci. U pravilu se kazne prihvaaju bez pogovora, a zakoni se u naelu ipak potuju jer je u djece razvijen snani osjeaj za pravdu.30 est prigovor ovakvom obliku upravljanja jest to se manjina moe osjeati ugroenom poto je stalno nadglasana sa strane veine. Taj problem se rjeava upornim zahtijevanjem i stavljanjem na red nekih prijedloga koji se naposlijetku prihvate.31 3. 2. Samoupravljanje Samoupravljanje se ostvaruje na ve opisanim opim sjednicama. Time djeca stjeu uvid u vanost direktne demokracije, a ne predstavnike koja vlada u politikim sistemima. Naravno, direktna demokracija je jedino i mogua u malim zajednicama. Upravo samoupravljanje Neill smatra bitnijim od obrazovanja, jer ovime djeca dobivaju neprocjenjivo znanje o pravednosti, ali stjeu se i administrativne sposobnosti te ve spomenute, govornike. 32

28

Citirano iz Holt, John, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 78) Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str.

29

45)
30 31 32

Isto (str. 40) Isto (str. 38) Isto (str. 52)

11

Kao to smo ve napomenuli, Summerhill je kola u kojoj se odgajaju slobodna djeca, ali nitko nema za pravo rei da je zbog toga anarhina ili raspojasana kola. Naime, djeca su slobodna upravo zato to imaju pravo upravljati svojim drutvenim ivotom. 33 Glavni je problem kod samoupravljanja to zahtijeva odreeni broj djece koja su starija i odgojena u Summerhillu. Na taj nain se odrava ravnotea izmeu njih, djece, koja ele mir, vjeruju u samoupravljanje te su dosegla odreenu drutvenu zrelost i mlae djece te novopridolica koje ne zanima samoupravljanje ili jer nisu jo dovoljno drutveno zreli, ili jer su u "gangsterskoj dobi" ili pak prolaze kroz proces prilagoavanja na slobodu.34 U opisu Summerhilla esto stoji da je ispred svoga vremena, kako nekad, tako i sad. Neill smatra da se to postie upravo samoupravljanjem jer time djeca shvate koje su stvari bitne u ivotu te nastaje duh zajednice osloboen trivijalnosti dananjega svijeta. 35 Pojam koji proizlazi iz doputanja djetetu da ivi u slobodi, bez pritisaka vanjskih autoriteta je samoregulacija koja se pojavljuje pod tim uvjetima, ali naravno uz puno ljubavi i zatite.36 3. 3. Igra i rad kod summerhillske djece Igra je jedan od temeljnih pojmova kada se govori o Summerhillu. Zauujue je to svi znamo da se djeca vole igrati, pa ipak nijedna kola se do osnivanja Summerhilla nije dosjetila uvesti koncept djeje igre, ve ne samo da su ga zanemarili, nego su i prilagodili kole odraslima, a ne djeci. Moemo imati razliite teorije o razlozima djeje igre; od vika njihove energije, ispunjavnja svrhe, do pripremanja za ivot odraslih. Ipak, nepobitno je da se sva djeca igraju i stoga je Summerhill kola u kojoj je igra najvanija i u kojoj se pokazala tonom teorija da, ukoliko se djecu jednostavno ostavi na miru kako bi se naigrala "do mile volje",37 kasnije e savladati sve to su moda propustila, ali i lake e se nositi sa ivotnim tekoama te biti, openito - sretnija.

33

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 45) Isto (str. 46-48) Isto (str. 52) Isto (str. 58) Citirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 54)

34 35 36 37

12

Unato tome to se u Summerhillu esto organiziraju igre (sportska natjecanja i slino), kada govorimo o igri prvenstveno mislimo na matanje. Djeje matanje jedno je od kljunih pojmova odrastanja, a ono je povezano s igrom. Gdje je tono granica matanja i stvarnosti, teko je utvrditi, no injenica je da djeca matu unose u skoro svaku aktivnost kojom se bave. 38 Neill je uoio da djeaci i djevojice pokazuju razliite tendencije u nainima igre. Dok se djeaci vie vole igrati lopova, gangstera, pitoljima i slino, djevojice se vie vole igrati sa lutkama i biti u kontaktu s ljudima. Ve spominjana "gangsterska" faza kako ju Neill naziva, dogaa se izmeu osme i etrnaeste godine. Tijekom te faze djeaci se meusobno samo igraju sukobljavanja u veim grupama, meutim u djevojica je to uvijek na osobnoj razini i meusobno se sukobljavaju bande djevojica.39 Uz igru su neraskidivo povezane i djeje knjige. U Summerhillu se bilo kakav oblik moralne poduke strogo izbjegava, treba naglasiti da veina djejih pria nudi subliminalnu moralnost prikazom iste, uredne i dobre djece. Naravno od svih skrivenih poruka kojima se pokuava modelirati ne samo djecu nego i odrasle, ne moemo se zatiti, ali osvjeivanjem toga moemo smanjiti utjecaj. Strane prie su prema Neillu prikladne za djecu jer razbuktavaju njihovu matu i ona uivaju u tome. Slobodna djeca nemaju potisnutih agresivnih osjeaja te stoga nisu u opasnosti da se ita slino pojavi u ponaanju. Treba biti vrlo oprezan pri primjeni ovih postavki na svu djecu jer se esto dogaa da takve prie djeluju kao facilitatori agresije i slinih osjeaja kod neslobodne djece. Filmovi su vizualni i stoga imaju snaniji utjecaj na djecu jer su djeca izravno izloena predoenim podraajima, dok u knjigama mata ima ulogu posrednika.40 U poecima rada kole bilo je predvieno da osoblje i uenici rade uz simbolinu plau te da ih se kanjava ukoliko izbjegavaju izvravanje svojih poslova vezanih uz rad na imanju. Meutim, rad ne sadri komponente igre i stoga ga djeca smatraju dosadnim i nezabavnim te je uskoro posao bio ukinut na opoj sjednici. Neill smatra da tek od osamnaeste godine djeca imaju osjeaj drutvene odgovornosti, a do tada su usmjerena na

38

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 54, 55) Isto (str. 55) Isto (str. 57)

39 40

13

igru i na svoje potrebe, te e iz tog razloga bez problema sagraditi spremite za svoje bicikle, ali e odbiti izgradnju ambulante. Poetkom 20. stoljea je jo uvijek bilo uobiajeno eksploatirati djecu u radne svrhe te se Neill otro protivi tome naglaavajui da se djeca u djetinjstvu trebaju igrati i da bi bilo primjereno da se u naprednim civilizacijama zabrani fiziki rad za djecu ispod 18 godina.41 esto su i roditelji ti koji iskoritavaju djecu, pri tom je vrlo vana njegova misao koju nekoliko puta naglaava "[dijete] osjea da je takva [roditeljska] skrb njegovo prirodno pravo"42, odnosno tvrdi da je "roditeljska dunost davati djetetu a ne traiti nita zauzvrat".43 Lijenost kod djece zapravo ne postoji, ona imaju toliko energije da e, ukoliko im je doputeno raditi samo ono to ih zanima, po cijele dane biti zauzeta, osim ako nisu psihiki bolesni ili usmjereni na nezabavne aktivnosti. Sretan ovjek je onaj koji radi posao koji voli, zemljoradnik, kondukter i zidar mogu uivati u svom poslu i ostvariti sreu vie od nekoga tko je lijenik ili pravnik zbog elje i pritiska svojih preambicioznih roditelja.44 Jedna od glavnih crta linosti djece je egocentrinost to nam potvruju i brojne psiholoke razvojne teorije (primjerice Piagetova). Naime, sam Neill tvrdi da se do altruizma dolazi sporo i da uvijek u sebi nosi faktor sebinosti. Neill je uoio da mala djeca rade svakakve poslove to on tumai njihovom eljom da se priblie odraslima i nalikuju im, dok djeca od osme godine do kraja adolescencije s negodovanjem pristupaju poslovima, iako uvijek postoje izuzeci.45 U Summerhillu se djeci daje sloboda kroz koju mogu iiviti svoje prirodne interese, doputa im se da ostvare svoju prirodu da budu sebina, uvijek gledaju vlastiti interes i da on uvijek bude ispred drutvenoga interesa. Prezatienost djece nije poeljna jer ih ipak treba pripremiti na ivotne potekoe. Meutim, poto ih ima u ivotu i previe, nije potrebno proizvoditi umjetne.

41

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 67) Citirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 65) Isto (str. 67)

42 43 44

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 63, 64) Isto (str. 65)

45

14

Konani cilj je sloboda koja se ostvaruje oslobaanjem ovjeka u seksualnom, ali i svakom drugom smislu. Ukoliko je ovjek slobodan imat e dovoljno samodiscipline, odnosno potivat e i tuu slobodu. Neill je ivio u vrijeme velikih promjena te je smatrao da se ljudi polako oslobaaju okova te da e to dovesti do novih narataja koji e ivjeti u miru i slozi.46 Summerhill iznosi ideju protiv ukalupljivanja karaktera, samim time to se djeci daje sloboda, oslobaa ih se od modeliranja kakvom su izloena zbog odgoja.

46

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 68)

15

4. Stavovi o seksu, religiji i moralu Neill smatra da je seksualna igra zdrava te da potiskivanje iste vodi do perverzije. Seks u tradicionalnom drutvu se doivljavao kao tabu i grijeh. Tabui i strahovi roditelja oblikuju nae seksualno ponaanje. Djeja heteroseksualna igra vodi ka zdravom i uravnoteenom seksualnom ivotu u odrasloj dobi. Ljubavne avanture u Summerhillu se ne potiu, ali ih se i ne nastoji suzbiti. Djeaci i djevojice se ne odvajaju po spavaonicama. Seks adolescenata nije moralno pogrean, ali je ekonomski nepovoljan za kolu. Neill takoer navodi kako e siguran seks suzbiti strah i prema tome ne vidi nita loe u tome. Potiskivanje seksa je opasno i vodi do nepoeljnih posljedica, kao na primjer do promiskuitetnog ponaanja, ponekad ak i do sadizma.47 Ne zagovara seksualnu edukaciju, jer smatra da bi se svodila na fiziko, to ne obuhvaa bit seksa, a to je njegov emocionalni aspekt. 48 Seksualni odgoj u koli nije potreban u sluaju da je djeja znatielja zadovoljena kod kue i to u vrlo ranoj dobi. injenica je da veina djece masturbira. Neillova ideja je (kao i sa psovanjem) da kada se djeci odstrani osjeaj krivnje, manje e biti zainteresirani za masturbaciju i moi e se usredotoiti na bitnije stvari koje ih se tiu. Smatra da zabrana ujedno stvara i komplekse te vodi do problema u odrasloj dobi. Adolescenti u Summerhillu otvoreno raspravljaju o seksu, bez osjeaja da rade neto pogreno. Najbitniji zadatak u seksualnom razvoju je oslobaanje nametnutog osjeaja krivnje.49 U Summerhillu nema nijednog oblika vjerske naobrazbe. Neill nema nita protiv religije po sebi, ali vidi neke nedostatke, a to su ograniavanje slobode, bijeg od odgovornosti i traenje opravdanja u neemu izvan sebe te smatra da pribjegavamo religiji iz straha. Takoer navodi da iz religije proizlazi misticizam kojim ne bismo smjeli optereivati djecu.50 Kazne u Summerhillu nemaju moralni aspekt, ve se njima eli nauiti djecu da potuju tue vlasnitvo. Nikada se ne napada osobnost djeteta ve samo njegovi postupci. ak se i oni ne karakteriziraju kao dobri ili loi, ve se objanjava da neki postupak koji teti

47 48

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. (str. 45)

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str.114 - 120)
49 50

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. (str. 149-153) Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. (str. 163-166)

16

drugoj osobi (primjerice unitavanje tueg vlasnitva) utjee i vrijea tu drugu osobu, te zbog toga slijedi kazna. Dakle Neill moe predloiti kanjavanje ili derati se na djecu ukoliko unite njegovo polje krumpira, ali ne iz razloga to to nije lijepo, ve jer su tim postupkom njega povrijedili i otetili. Na isti nain, dijete moe izbaciti Neilla iz sobe ukoliko se pojavi nepozvan na zabavi ime se samo dokazuje ravnopravnost ove kole.51 Zbog ravnopravnosti i nedostatka straha pred autoritetima, djeca manje lau jer se ne boje priznati ukoliko su, primjerice, razbila prozor. Neill tvrdi da u koli "nema odrasloga efa" te samim tim laganje ne donosi korist.52 Psovanje djece komentira veina kritiara. Psovanje je prirodan nain izraavanja i stoga je kao esto zabranjivana tema djeci postalo jo i zanimljivija. U Summerhillu se nitko ne zgraava nad psovkama i djeca ih koriste, ali kada su izvan granica kole opom sjednicom je zabranjeno ih koristiti kako kola ne bi imala problema.53

51

Parafrazirano iz Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. (str. 33, 34) Isto (str. 82) Isto (str. 82-83)

52 53

17

5. Summerhill u Hrvatskoj Princip po kojem djeluje Summerhill kola poeo je sve vie interesirati i ljude izvan Velike Britanije. Tako se ideja Summerhilla proirila i na druge zemlje. Roditelji, profesori i uenici u 21. stoljeu trae alternativne pristupe nastavi koja nee biti uguena u sistemu, no injenica jest da je ideja Summerhilla u veini sluajeva prenapredna da bi ju vlade u dravama shvatile ozbiljno. Upravo zato se kola plaa, poto ju vlada ne eli financirati, iako se u nekim dravama potiu eksperimentalne metode pouavanja. Ideja o Summerhillu je tako dospjela i u Hrvatsku. Neki e profesori traei novi pristup uenicima i nastavi sami poeti uvoditi elemente Summerhilla u svoj rad kao to to ini i Branimir Bunjac koji svoje razloge objanjava u svom lanku o Summerhillu. Bunjac iznosi vrline i mane takvog pristupa u nastavi, no u veini sluajeva slae se s metodama rada prisutnima u Summerhill koli. On tvrdi da je s takvim pristupom rada poluio uspjeh kod uenika te da je njegova nastava rado posjeena, a uenici postiu odline rezultate. No Bunjac smatra da ideju Summerhilla nee biti mogue potpuno prenijeti u Hrvatsku. Bez obzira na to, smatra da je osnovna Neillova ideja bila potaknuti profesore diljem svijeta da uzmu od Summerhilla ono to im odgovara te da to primjene na nastavi. Upravo na taj nain dijelovi Summerhill pristupa pouavanju mogu se neizravno uvui u hrvatske kole.54 Napredak u stvaranju slobodne kole u Hrvatskoj dogodio se 2008. godine kada je osnovana udruga Slobodna kola iji su inicijatori Lana Cvitak i Dragana Boljei Kneevi. Da bi se ovakva kola osnovala u Hrvatskoj treba prvo proi kroz zakonsko-administrativnu proceduru. Prema ideji osnivaa udruge, Slobodna kola u Hrvatskoj radila bi prema principu Summerhill kole. Temelj ovakve kole bila bi demokracija te ravnopravnost izmeu svih djelatnika kole i uenika. Osnivai udruge tvrde da je njihova ideja o osnivanju nove, slobodne kole u Hrvatskoj vrlo dobro prihvaena u javnosti te da je mnogo zainteresiranih koji su se prikljuili inicijativi. Za sada je glavni cilj udruge informiranje ire javnosti o prednostima demokratskih kola te stvaranje uvjeta za otvaranje demokratskih kola u Hrvatskoj.55

54

kola Summerhill http://portal.podrum.hr/2005/07/02/skola-summerhill/, pristupljeno: 29. 3. 2010. Summerhill u Hrvatskoj http://www.slobodnaskola.hr/index.php?p=article&g=7, pristupljeno: 29. 3. 2010.

55

18

6. Zakljuak Zbog sasvim novog pristupa odgajanju i pouavanju djece, mnogi su Neillu zamjerali da e na takav nain odgojiti "rasputenu" i lijenu djecu, potpuno neprilagoenu za ivot u zajednici. No Neill to osporava, kao i njegovi sljedbenici i tvrdi kako nije rije o potpunoj slobodi koja bi vodila rasputenosti, ve o slobodi koja je ograniena tuom slobodom. Oni teoretiari koji ga podravaju smatraju kako su kritiari prestrogi prema njegovom pristupu ili kako nisu dobro protumaili ono to je Neill zapravo govorio. Kao prvo, rije je o samoj slobodi. Treba uzeti u obzir kako Neill ne podrava potpuno neprihvatljiva ponaanja, pod kojima smatra sva ona ponaanja koja bi ugrozila neiju tuu slobodu "...nijedno dete ne bi trebalo da se osea prisiljavanim ve pre da hoe da uini ono to se trai, da postupa na osnovu unutarnje nude."56 Neill govori o pravu na slobodno odluivanje djece o onim pitanjima koja se njih neposredno tiu. Smatra da lo odgoj djece lei upravo u tome to su djeca u vjeitoj "nedoumici" "...da li da uinim ono to mi majka, otac, nastavnik ili neki drugi autoritet kae ili ne?"57 Upravo je sloboda koju im Neill prua sloboda da odluuju o vlastitim postupcima. Veliina Neillova djela je u tome to je u prvoj polovici 20. stoljea bio prvi prosvjetni djelatnik koji je uoio da su djeca odvie sputana razliitim seksualnim zabranama, nametanjem vjerskoga odgoja, strogim odvajanjem muke i enske djece u edukaciji, iskoritavanjem djece za rad i tako dalje. Veina ovih zabrana je prevladana u posljednjih pedesetak godina, a time samo moemo naglasiti koliko je Neill bio ispred svoga vremena. Naravno, sloboda putem direktne demokracije kakva se ostvaruje na opim sjedicama je vrlo upitna. Jedan od Neillovih najveih uzora, Wilhelm Reich, bio je strunjak za masovnu psihologiju. Pri direktnoj demokraciji glasanje pojedinca je podlonije utjecaju mase, pa je pitanje koliko je takav oblik glasanja pod direktnom vlasti pojedinca. Pristupi pouavanju se novim teorijama sve vie usavravaju (primjerice konstruktivistika teorija), odnosno sve se vie naglaava samostalno dolaenje do znanja i prilagodba nastave razliitim potrebama i sposobnostima djece (primjerice primjena teorije multiplih inteligencija u nastavi), to postupno mijenja naine pouavanja. Pokazalo se da je

56 57

Montague, Ashley, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 36) Holt, John, u: Ivan olovi ur. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (str. 82)

19

Neillova ideja preekstremna, ali ipak sadri konstruktivne elemente koji se mogu iskoristiti u konvencionalnoj nastavi, primjerice prilagoavanje djetetu i stavljanje djeteta u sredite nastavnoga procesa. Iako Neill u potpunosti stavlja naglasak na slobodi i igri, injenica je da novi pristupi pouavanju se polako sve vie pribliavaju djeci kao zasebnim individuama. ak se i u visokokolskom obrazovanju (bolonjski proces), kao i u amerikom kolskom sustavu ide prema ideji da se naglasak stavlja na usmjerenje interesa djece to povlai da treba posvetiti vie vremena i panje otkrivanju djejih interesa i sposobnosti u odreenim podrujima. Naravno da e mnogi teoretiari rei da su djeci potrebni autoriteti i da su nastava i znanje neophodni u dananjem drutvu, ali i summerhillska djeca zavravaju fakultete ili postaju radnici, kao to je to sluaj i kod djece koja idu u konvencionalne kole. Neke Neillove postavke danas vie uope nisu upitne (primjerice da djeca ne trebaju raditi, da ih se ne treba fiziki kanjavati, da je koedukativna nastava prikladna i slino). Ono to je Neill ostvario u svojoj koli bismo danas mogli povezati sa autoritativnim roditeljskim stilom, koji je u njegovo vrijeme bio skoro nepostojei, dok se danas naglaava vanost da se pravila dogovaraju u suradnji sa djetetom, da se djeci pruaju ljubav, potpora i sloboda. Prema tome veliki doprinos Neillove ideje je u samom procesu odgoja, a ne toliko u obrazovnim postignuima. Bez obzira na brojne neloginosti u njegovim stavovima kao to su neobavezna nastava, odnos prema seksu i moralu, kao i prema knjigama, a za koje nije ba uvijek najjasnije na koji nain pomau razvoju djece, smatramo da ne treba u potpunosti odbaciti cjelokupnu Neillovu ideju Summerhila. Treba uzeti u obzir da se Neill pribliio djeci i njihovim linostima moda i vie nego to se ijedan teoretiar pribliio prije i poslije njega. Neill zapravo lijei djecu od pretjeranog potiskivanja osjeaja i elja. Moda to ne radi na najbolji mogui nain davanje potpune slobode, ali sigurno je da to ini uz najbolje namjere. Ono za to mu se mora dati priznanje jest da u svakom djetetu, a tako mu i pristupa, vidi jedinstveno ljudsko bie koje zasluuje panju i uvaavanje kao i bilo koja odrasla osoba. Prema Neillu, to je jedini nain da se dostigne vrhunac razvoja u potenu, iskrenu i, najvanije od svega, sretnu odraslu osobu.

20

7. Saetak Alexander S. Neill je osnovao kolu Summerhill 1921. godine. Izvore svoje ideje traio je u psihologiji, prvenstveno u Freudovoj psihoanalizi, a znaajnu ulogu imali su i Homer Lane i Wilhelm Reich. Summerhill je kola u kojoj nije naglasak na nastavi i uenju, ve na odgoju djece u ljubavi i srei. Stoga, nastava nije obavezna i djeca starosne dobi od pet do otprilike 16 godine se odgajaju na nain da budu slobodna od stege, discipline i autoriteta. Djeca Summerhilla su ravnopravna sa nastavnicima i ostatkom osoblja. Jednakost i duh pravednosti najbolje se oituje u injenici da postoje ope sjednice u kojima svatko ima jedan glas koji jednako vrijedi. Na opim sjednicama donose se zakoni o ivotu u zajednici i time djeca samoupravljaju samima sobom i ostvaruju svoju slobodu te ive u duhu demokracije. U poecima rada Summerhill je primao problematinu djecu s ciljem izlijeenja. Proces izlijeenja u Summerhillu je zapravo vrlo jednostavan, djeci se prua ljubav, razumijevanje, sloboda i odstustvo autoriteta koje uzrokuje i odsutstvo straha te na taj nain djeca najee prvo prou fazu u kojoj oslobaaju svoje dugo potiskivane elje i frustracije nakupljenih tijekom godina konvencionalnim odgojem i obrazovanjem te postaju sretna u drutvenoj zajednici. Pri tom je igra vrlo vaan element jer zadovoljenje primarnih djejih potreba, prema summerhillskoj teoriji, dovodi do toga da e se kasnije lake nositi sa ivotnim nedaama i biti sretnije osobe. Ukoliko netko eli uiti, uit e kad god osjeti potrebu za tim, neovisno u kakvoj koli se nalazio. Ostvarivanjem zdravog odnosa prema seksu omoguuje se smanjenje frustracija i usmjeravanje na bitne aspekte ivota, to je u ovom sluaju emocionalni aspekt. Odsutstvom religijske edukacije sprjeava se bijeg u opravdanja izvan sebe i preuzima se odgovornost za svoje postupke. Moralni aspekt odgoja je u Summerhillu izostavljen jer se time sprjeava ukalupljivanje karaktera. esto se kae da je Neill bio ispred svoga vremena, ali ideja o Summerhillu sve ee dopire u druge zemlje te se ak i u Hrvatskoj poelo primjenjivati neke osnovne ideje sa strane osvijetenih pojedinaca u nastavnom procesu.

21

Summery Alexander S. Neill founded Summerhill school in 1921. His main ideas were based in psychology, especially in Freud's psychoanalysis, but Neill was also influenced by Homer Lane and Wilhelm Reich. Summerhill is a school where the emphasis is not just on learning and teaching, but also on children's education in love and happiness. Therefore, clasess are not obligatory and children from the age of five to sixteen are raised free of discipline and authority. The children of Summerhill school are equal with their teachers and the rest of the staff. Equality and the spirit of righteousness are best seen in the fact that everyone has a right to vote on conferences. The laws about life in the comunity are decided and brought on these conferences, so the children are able to decide on their own and thus achieve their freedom and live in the spirit of democracy. When the school began with its work, only children with some specific problems were accepted in order to be helped. In order to help the children, teachers in Summerhill have a very simple approach. The children are provided with love, understanding, freedom and absence of authority which results with the absence of fear and because of that the children first go through a faze in which they liberate their long suppressed desires and frustations accumulated over the years due to conservative education. The children then become happy in the social comunity. Play is a very important instrument at Summerhill, because, according to their theory, if the primary needs of the children are satisfied, then the children will later on more easily deal with problems in life and generally be more happier with themselves. If someone wants to study, he or she will study no matter what school he/she attends. By achieving a healthy relation towards sex, the children are able to lower their frustrations and to focus on important aspects of life, which is in this case an emotional aspect. With the absence of religious education, the children are unable to look for excuse outside of themselves. Instead they take responsibility for their own actions. The moral aspect of education is also left out at Summerhill school because by doing so the moulding of character is prevented. It is often said that Neill was ahead of his time, but the idea of Summerhill is also spreading in other countries. The idea of Summerhill has also spread to Croatia where some individuals have started to incorporate these ideas into educational system.

22

8. Popis literature i ostalih izvora informacija

olovi, Ivan. (1982). Samerhill za i protiv. Beograd: Prosveta. (Louise Bates Ames, Sylvia Ashton-Warner, John Holt, Ashley Montague). Neill, Alexander S. (1988). Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ. Neill, Alexander S. (1999). kola Summerhill - novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Pitija. Summerhill School http://en.wikipedia.org/wiki/Summerhill_School, pristupljeno: 29. 3. 2010. Summerhill's fight with the UK government

http://www.summerhillschool.co.uk/pages/history_gov.html, pristupljeno 29. 3. 2010. Summerhill u Hrvatskoj http://www.slobodnaskola.hr/index.php?p=article&g=7,

pristupljeno: 29. 3. 2010. kola Summerhill http://portal.podrum.hr/2005/07/02/skola-summerhill/, pristupljeno: 29. 3. 2010.