SVEUILITE U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA: MEHANIKA STIJENA

Mostar, sijeanj 2004god. Asistent: mr. sc. Amira Gali

Predava: prof. dr. sc. Pero Marijanovi

HE RAMA VORITE VODOSTANA

PROJEKT SANACIJE PRVE FAZE

SIDRENjE PADINE

Sadraj: 1. UVOD (GEOTEHNIKA SIDRA)

2. PROBLEMATIKA 3. OSVRT NA ISTRANE RADOVE 4. KRATAK PRIKAZ TEHNIKOG RJEENJA 5. TEHNIKI UVJETI IZVEDBE 6. ZAKLJUAK 7. GRAFIKI PRILOZI

1. UVOD
- OPENITO O GEOTEHNIKIM SIDRIMA Sidro u sastavu geotehnikih konstrukcija predstavlja nosivi element preko kojeg se vlana sila s konstrukcije prenosi u tlo. Na jednom svom kraju -sidritu - nalazi se mehanizam sidra (sidrino tijelo), a na drugom kraju - glava sidra - matica i podlona ploa. Zajedno sa sidrinim tijelom uvode se u buotinu, gdje se u unutranjosti stijene ukljete odnosno uvrste na razne naine. Glava sidra ostaje izvan buotine, a podlona ploa se privruje na slobodnu povrinu stijene. Ona preuzima optereenje stijene i prenosi ga na sidro. Na slici br.1 ematski je prikazano prednapregnuto sidro s tipinim elementima i oznakama .

3 Lf - duljina slobodne dionice sidra 1 La - duljina sidrine dionice sidra Lo - ukupna duJjina sidra Lfs - slobodna duljina elika Las- duljina usidrenja eline natezne dionice 2 Lr - rezervni produetak buotine Slika broj 1 Elementi sidra su:

1. GLAVA SIDRA (s maticom i podlonom ploom)

"'

2. KONSTRUKCIJA OSLONCA 3. USIDRENA KONSTRUKCIJA 4. BUOTINA 5. ZATITNA CIJEV 6. ELINA NATEZNA DIONICA 7. INJEKCIJSKO TIJELO (sidrino tijelo) 8. SIDRINA S1DPA

GEOTEHNIKO SIDRO CONA-SOL GM 19.05 (sa zatitnim plastinim cijevima du cijelog sidra)

2. PROBLEMATIKA Postoje vrlo podrobna izvjea o pojavi procurivanja vode iz vorita vodostana, ve neposredno nakon putanja hidroelektrane u pogon. Zabiljeeno je npr. da je u pristupnom tunelu uoeno procurivanje u sijenju 1969. godine, kod razine vode u akumulaciji 560 do 564 m (tlak od cca 60 m vodenog stupca). Dalje se niu podaci o progresivnom pogoranju stanja u svim objektima vorita vodostana, koje se ve tijekom te iste godine (1969.) u nekoliko navrata pokualo sprijeiti, provedbom odreenih sanacijskih zahvata. Ono to je bilo zajedniko svim tim pokuajima svodilo se iskljuivo na razne tehnike brtvljenja, bilo da je rije o klasinim brtvama (pukotinske binde, kitovi, razne mase i sl), bilo da je rije o injekcijskom brtvljenju stijene oko vorita vodostana. Odreeni izuzetak u koncipiranju programa sanacijskih zahvata odnosi se na 1994. godinu. Tada su naime, pored niza radova koji su imali spomenuti brtveni karakter, uvrteni i zahvati geostatikog sprezanja podzemnih objekata i njihove stjenske okoline. U tom smislu s kratkim je sidrima lokalno spregnut armirano betonski cilindar vertikalnog okna (koji u gornjem dijelu nije armiran!), sa svojom stjenskom okolinom, a na globalnom planu izvedeno je sprezanje gornjeg dijela padine sa zaleem, pomou pet prednapregnutih geotehnikih sidara pojedinane duljine 50 m. Pregledom objekata vorita vodostana u ljetu 1995. godine (tj. po privremenom prestanku rada elektrane), utvreno je da su praktiki u svim objektima vorita, a posebno u donjoj vodnoj komori i neposredno uzvodno kod tlanih vratiju, zjapile pojedinane ili ak u seriji, mnoge pukotine u oblonom betonu. Ta injenica samo je uvrstila nastalo uvjerenje da sanacijske zahvate treba koncipirati kombinacijom mjera sprezanja i brtvenih mjera. Obzirom da se brtvene mjere razumiju same po sebi, ovdje emo tek ukratko navesti osnovni razlog koji je naveo na odluku o primjeni mjera sprezanja, tj. usidrenja padine uz pomo prednapregnutih geotehnikih sidara. vorite vodostana sastoji se od sloenog sustava povezanih podzemnih prostora: pristupni tunel, zavrni dio dovodnog tunela, donja vodna komora, spojno koljeno, vertikalno okno vodostana, komora vodostanskih zatvaraa te komora u osi tlanih cijevi. Cijeli taj sustav stijenskog proupljenja nalazi se vie-manje plitko pod padinskom povrinom, ispod koje prevladavaju dolomitne formacije razmjerno nepovoljnih deformacijskih karakteristika. U takvim okolnostima, onaj vei dio sustava vorita vodostana koji se nalazi pod vodnim tlakom, svoje ravnoteno stanje uspostavlja tek po nastanku deformacija, koje su nesumnjivo znatno vee od predvidenih. Obzirom da su svi prostori vorita vodostana obloeni armiranim betonom, ve je u poetku rada elektrane dolo do pojave vlanih pukotina i razmicanja radnih reki u toj oblozi. Iako se svaki puta, po pranjenju dovodnog sustava, vei dio nastalih pomaka smanji zbog povratnih pomicanja padinskog tijela, mjerenja i opaanja nedvojbeno pokazuju da je dio pomaka nepovratan. Nepovratni pomaci s vremenom se akumuliraju, to u krajnjoj liniji vodi prema opem kolapsu cijelog padinskog sustava. S tim u vezi, nuan je radikalni sanacijski zahvat koji se svodi na sprezanje padinskog tijela i u njemu izvedenih objekata sa stabilnim stijenskim zaleem. Taj cilj moe se postii uz pomo veeg broja prednapregnutih geotehnikih sidara znatne pojedinane duljine.

3. OSVRT NA ISTRANE RADOVE

U podruju vorita vodostana tijekom mnogih godina izvedeni su razni istrani radovi, uz koje svakako treba spomenuti i mnoga opaanja i mjerenja. Na temelju izvjea o reinterpretaciji rezultata(Z. Langof, I. Katalini) zakljuak je: Razliitim metodama tehnikih promatranja utvreno je s velikim stupnjem sigurnosti, da procjedne vode iz vorita imaju znatan utjecaj na ponaanje stijenskog masiva i njegovu stabilnost. Spomenuti utjecaj se manifestira u vidu pomicanja stijenskog kompleksa u zoni vorita kada je okno napunjeno vodom i djelominog povratka pomaka nakon pranjenja okna. Cijeli stijenski masiv ponaa se kao granularna sredina, odnosno s podizanjem razine u vodostanskom vertikalnom oknu dolazi do visinskih izdizanja pojedinih dijelova masiva i gornje vodne komore, a nakon pranjenja nastaje slijeganje. Ova injenica ukazuje na zakljuke, da se stijenski masiv nalazi pod velikim hidrostatskim optereenjem i uzgonom, to moe u odreenom momentu dovesti i do pojave nestabilnosti same padine, dijelova padine i objekata u padini. Na osnovi cjelokupnog razmatranja problematike vorita i njegove stabilnosti namee se generalni zakljuak da je potrebno zaustaviti daljnji tetni razvoj uoenih pojava u stijenskoj masi i na objektima vorita, a koje su posljedica istjecanja vode iz objekata vorita. Neki izvedeni istrani radovi (programirani u druge svrhe) u sebi su sadravali i dio podataka koji su u odreenoj mjeri mogli pomoi u globalnoj determinaciji svojstava padinskog tijela i njegovog zalea. Dio tih podataka stavljen je na raspolaganje i za potrebe ovog projekta. No, i pored reenog, fond podataka o padinskom tijelu bio je suvie oskudan, pa je dogovoreno da se hitno provedu neka neophodna istraivanja koja e kvalitativno i kvantitativno popuniti taj fond. To se poglavito odnosi na hitne geofizike istrane radove (Geotehniki fakultet Varadin, Varadin, lipanj 1996.), te na geoloko-geodetske radove koji rezultiraju inenjersko-geolokim profilima (Graevinski institut Sveuilita u Mostaru). U velikoj vremenskoj stisci, s neizbjenim prateim potekoama ovi su radovi uglavnom realizirani, a njihove rezultate projektanti su dobivali tijekom rada.

4. KRATAK PRIKAZ TEHNIKOG RJEENJA

SANACIJSKI KONCEPT: Obzirom na postavljenu tehniku dijagnozu generalnog stanja vorita vodostana, osnovna ideja sanacijskog rjeenja svodi se na smanjenje deformabilnosti padinskog tijela. Nakon razmatranja nekoliko razliitih mogunosti pristupa tom poslu, nametnulo se kao optimalno rjeenje, sprezanje padinskog tijela i sustava podzemnih objekata vorita vodostana u stabilno stijensko zalee. Ovo sprezanje provelo bi se uz pomo veeg broja prednapregnutih geotehnikih sidara, koja bi se uglavnom izvodila iz novoizvedenih podzemnih "tolni" te iz postojeih podzemnih prostora. Manji broj sidara izveo bi se s povrine terena. Sidra u podzemlju osiguravaju daleko kvalitetniju spregu izmeu padinske stijenske mase, vorinih objekata i stijenskog zalea, u odnosu na sidra koja se izvode s povrine padine. Naime, sidra s povrine padine imala bi viestruko veu duljinu (nekoliko stotina metara) i upirala bi se u degradirane dolomitne formacije, ija je debljina takoer velika. Sve te utjecalo bi na viestruko poveanje deformacijskih karakteristika sidrenog sustava, to bi na koncu gotovo obezvrijedilo cijeli zahvat. Prema tome, sredinji element sanacijskog koncepta, svodi se na sprezanje padine i vorinog sustava pomou geotehnikih sidara izvedenih u podzemlju. Niz ostalih sanacijskih zahvata, koji upotpunjavaju cjelokupno tehniko rjeenje sanacije te spreavaju procurivanje vode iz podzemnog sustava vorita vodostana, navodi se kako slijedi: Globalni injekcijski zahvati (konsolidacijsko injektiranje stijene) kroz sve sidrine buotine, te kroz niz drugih buotina izvedenih bilo iz podzemlja bilo s povrine. Radijalni injekcijski zahvati poglavito du donje vodne komore, ali i du drugih tunelskih dionica. Obrada i brtvljenje postojeih pukotina kao i radnih i dilatacijskih reki, na nain da se omogui prilagoavanje konstrukcije dinamikim procesima unutar stijenske mase. Buenje drenanih buotina po padinskoj plohi te regulirano izvoenje dreniranih voda koje dolaze iz podruja dovodnog tunela, ali i iz izvedenih "tolni". Uspostava objedinjenog i usklaenog sustava oskultacija na cijelom podruju vorita vodostana, prema posebno izvedenom projektu.

Sa stanovita Sidrenja padine koje se razmatra u ovom elaboratu vano je naglasiti da je prva faza radova svedena na slijedee: -Izvedba 8 kom geotehnikih sidara velike nosivosti (lomna sila elika je 3500 kN) s povrine padine (tzv. vanjska sidra), tj. izmeu kote 560 i 580 m.n.m. -Izvedba 12 kom geotehnikih sidara iste nosivosti (3500 kN) iz podzemnih prostora vorita vodostana, i to: - 2 x 2 = 4 sidra iz pristupnog tunela - 8 sidara iz komore vodostanskih zatvaraa Dakle, ukupno se u prvoj fazi izvodi 20 prednapregnutih geotehnikih sidara, duljine 70 do 115 m (ukupne duljine 1915 m), s time da sva sidra imaju jednaku sidrinu duljinu La = 15 m. Buotine za sidra koriste se ujedno i kao konsolidacijske buotine, pa je s tim u vezi predvieno da e prosjeni utroak suhe tvari pri injektiranju biti 300 kg/m'.

5. TEHNIKI UVJETI IZVEDBE REDOSLJED RADOVA Prema projektom propisanim uvjetima izvoenja radova za geotehnika sidra, redoslijed aktivnosti bio je slijedei: a) buenje, b) jezgrovanje u sidrinoj dionici, c) konsolidacijsko injektiranje itave buotine, d) ponovno buenje (proiavanje) buotina, e) ispitivanje vodopropusnosti u sidrinoj dionici, f) u sluaju potrebe, ponovno konsolidacijsko injektiranje sidrine dionice i ponovno ispitivanje vodopropusnosti, g) ugradnja sidra, h) injektiranje sidra, koje se sastojalo od: - zapunjavanja epa na dnu sidrine dionice, - injektiranja sidrine dionice nakon ulaganja sidra u buotinu, - injektiranje (zalijevanje) itave duljine sidra smjesom za zalijevanje sidrine dionice (vanjski dio buotine), - zalijevanje slobodne dionice (unutarnji dio izmeu elinih strukova), - zalijevanje dijela sidra unutar sidrinog bloka nakon prednaprezanja sidra, i) izrada sidrinog bloka, j) prednaprezanje sidara, te k) antikorozivna zatita glave sidra s montaom zatitnih poklopaca na sidrine glave

5.1. Buenje Metode buenja bile su rotacijski i rotacijski-udarna(=150 mm,u ukupnoj duljini od 1955 m ) , a bueno je vodom i zrakom. Builice su bile tipa HAUSHERR I CLIVIO(u prilogu). PROJEKTNI ELEMENTI ZA BUOTINE OZNAKA SIDRA
[O]

DULJINE

[O]

Slobodna
[m]

Sidrina [m] 15,0 15,0 15,0 15,0 15,0 15,0 15,0 15,0

Ukupna [m] 82,0 92,0 102,0 102,0 112,0 102,0 82,0 102,0

S-6 S-7 S-8 S-9 S-10 S-l1 S-12 S-13 - kut azimuta

135 135 130 120 115 100 115 120

60 70 70 60 60 60 60 70

65,0 75,0 85,0 85,0 95,0 85,0 65,0 85,0

- kut otklona od vertikale

Prilikom buenja u sidrinoj dionici jezgrovanjem je izvaen dio materijala tla radi geotehnikog pregleda.

5.2 Konsolidacijsko injektiranje sidara Konsolidacijsko injektiranje sidara u pravilu je izvoeno neposredno nakon izvrenog buenja. Injektiranje se vrilo mikrocementom RHEOCEM RC900 i RC650SR. Obzirom na velike utroke mikrocementa, posebno u tzv. jalovoj zoni, injektiranju se pristupilo uz upotrebu portland cementa PC45. Sidrina zona svih sidara injektirana je u tri etae, prvoj je duljina bila 7 m, a preostale dvije po 5 m. Na preostalom dijelu injektiranje je provedeno u pravilu u etaama od po 10 m. Kao plastifikator dodavan je Rheobuild u koliini 2% od teine cementa.

5.3 Ugradnja sidara Nakon montae sidara, sidra su transportirana do mjesta ugradnje. Na priloenoj fotodokumentaciji vidi se da se nanoenje sidara obavljalo runo angamanom 40-50 ljudi. Ugradnja sidara sastojala se od sljedeih operacija: a) prijenos sidra do buotine b) polaganje sidrine dionice u buotinu c) injektiranje sidrine dionice d) ugradnja sidra u buotinu u punoj duljini Elementi ugraenih sidara Prema Projektu sidrenja padine vorita vodostana, predvieno je ugraditi sidra slijedeih karakteristika: - snop elinih strukova - presjek - granina vlana vrstoa - sila granine nosivosti - sila prednapinjanja 19 0,5" A = 18,81 cm2 tu = 186 kN/cm2 Su = 3500 kN Sp= O 60 * Su = 2100 kN

Stvarno ugraena sidra su slijedeih karakteristika: - snop elinih strukova - presjek - granina vlana vrstoa - sila granine nosivosti - sila prednapinjanja 18 0,52" A = 18,00 cm2 tu = 186 kN/cm2 Su = 3348 kN Sp= O 65 * Su = 2100 kN

NAPOMENA: Prema odredbama SIA 191 normi sila Sp treba biti manja od 0,75 Su Obzirom da se radi o stalnim sidrima polo se sa stanovita da je koroziona zatita primarni element sigurnosti. Izuzetno velika duljina sidara bitno oteava njihovu ugradnju, a to moe biti uzrok oteenja njihove korozione zatite. Kako bi se smanjila ova potencijalna opasnost za vanjsku zatitu odabrana je PE cijev 110/90 mm. Znai debljina zatitne stijenke iznosi punih 10 mm. Ovako odabrana cijev ne omoguava ugradnju 19 strukova (maksimalno 18). Time je smanjena granina nosivost elinog elementa sidra za 5,3 %, ali je nosivost sidra kao geotehnike konstrukcije ostala nepromijenjena.
Kako je elini element sidra u smislu nosivosti pouzdan element akcent je stavljen na korozionu zatitu, to je i inae najslabija karika u lancu sidara.

5.4 Injektiranje sidara nakon ugradnje Injektiranju, odnosno zalijevanju sidara pristupilo se u pravilu odmah nakon ugradnje sidara. Za zalijevanje sidara koritena je smjesa za zalijevanje sidrine dionice u sljeem sastavu: 100% cement PC 30z45 S(Dalmacija cement, Solin) 0.5% INTRAPLASTA A na masu cementa omjer ST:V=1:0.435 do 1:0.42. Odstupanja od predvienog reima injektiranja zabiljeena su samo kod sidara S-7 i S-9.

5.5 Izvedba sidrinih blokova Projektom su predvieni armiranobetonski potporni blokovi ije dimenzije je trebalo prilagoditi situaciji na terenu. Tipski blok na padini dimenzija je 2x2xl m. materijal za izvedbu bloka: MB 30, - armatura RA 400/500.
- beton

Raspored geotehnikih sidara na padini izvren je na osnovi karakteristika stijene na mikrolokacijama projektiranog poloaja sidara i optimalnog prostornog preuzimanja sila na padini. Odabrana su mjesta na kojima sidra daju najpovoljnije efekte na stabilnost padine. Zbog toga su na nekim mjestima sidrinih oslonaca karakteristike stijene bile dosta nepovoljne, to je utjecalo na poveanje iskopa. Iskop je izvren do dubine na kojoj je ocijenjeno da se sile uneene u sidro mogu prenijeti preko sidrinog bloka s dovoljom sigurnou u tlo. Beton za sidrine blokove prepremljen je od agregata koji je isporuio INTERINVEST d.d. iz Mostara.. Iskop za sidrini blok i armatura sidrinog bloka prikazani su u prilogu.

5.6 Prednaprezanje Izvoditelj radova predloio je program prednaprezanja sidara koji se zasniva na vicarskim SIA normama sukladno projektnim pretpostavkama. Osnovni elementi programa su: - Pp = 2100 kN - Pa = 210 kN (10% sile Pp) Generalno se program prednaprezanja provodi u dva dijela. U prvom dijelu provodi se ispitivanje do pune radne sile Pp = 2100 kN i potpuno rastereenje do sile Pp =0. Zatim se postavlja ureaj za zaklinavanje i u sidro se unosi sila prednaprezanja koja prema zahtjevu projektanta sidrenja iznosi Pp= 2100 kN. Aktivnosti u postupku prednaprezanja provedene su slijedeim redom: a) odmaivanje elinih strukova otapalom i benzinom na dijelu izvan prijenosne ploe na sidrinom bloku, b)navlaenje zatitnih PE cijevi na strukove unutar sidrinog bloka, c) postavljanje stalne glave sidra (COMPACT CM 1905), d) postavljanje radne glave za napinjanje sidara tipa CM 1905, Tr 170x5, e) montaa radnih klinova, f) postavljanje ploe za radne klinove 1905, g) montaa zvona za radnu glavu h) montaa vlanog vretena (Tr 82x5 / 1700). i) postavljanje oslonaca prea (3 kom), j) postavljanje oslonaca za preuzimanje sile s kontramaticom, k) hidraulika prea, 1) dinamometar za mjerenje sile, m)prikljuenje hidraulike pumpe, n) postavljanje mjemih uzica za kontrolu izduenja sidra. Nakon ovih pripremnih operacija proveden je postupak primopredajnog ispitivanja sidra. Nakon to su registrirana zaostala izduenja na sili od 210 kN, sidro je potpuno rastereeno i oprema demontirana. Na stalnu glavu (CC 1905) postavljeni su stalni klinovi i ureaj za zaklinavanje CM 300 za glave 1905. Iza toga ponovljen je postupak montae opreme. Procedura prednaprezanja provedena je sljedeom opremom: a) hidraulika pumpa PROCEQ Switzerland, (TYPE SP20, 750bar, 3kW, 220/380V, 50Hz) b) hidraulina prea PROCEQ ( TYPE NP 2500, 680bar) c) dinamometar WIGA RING d) ureaj za zaklinjavanje CM-300 e) ploe za klinove, radni klinovi, spojnice, radna glava, vlana vretena, kontra matice, mjerne urice, geodetski stalak i dr.

ZAKLJUAK Nakon zavretka sanacijskih radova na voritu vodostana,koja su se svela na sprezanje padinskog tijela i u njemu izvedenih objekata sa stabilnim stijenskim zaleem,znatno je poveana stabilnost padine. Kombinacija geotehnikih sidara i brtvljenja se pokazala odgovarajuim rjeenjem. Treba napomenuti da je ovo bila prva faza usidrenja padine,a postignuti rezultati pokazat e je li potrebno ii i na drugu fazu,a potom i na neku daljnju fazu sanacije.

7. GRAFIKI PRILOZI

Oprema za buenje sidara - builica Hausherr

Oprema za buenje sidara - builica Clivio

Ugradnja sidrine dionice sidra S-7

_,Ugradnja sidra S-7 - dio uz buotinu

Iskop za sidrini blok - blok sidra S-Il

Armatura sidrinog bloka 8-6 s uvodnim kuitem i sidrom

Ureaj za mjerenje deformacija sidra

Primopredajno ispitivanje sidra

Montaa utskivaa klnova (CM ureaj za zaklnjavanje) postavljanje radne glave

Unoenje sile prednaprezanja u sidro ureaj za zaklinjavanje

- aktiviran

Hidraulika prea s dinamometrom i zateznom maticom

Prikljuivanje hidraulike pumpe