Rožajski Košarkaski Rasadnik

You might also like

You are on page 1of 5

Zapisao Fadil M. Kardovi, prof.

Roajski koarkaki rasadnik


Roaje sa svojom klimom i nadmorskom visinom idealno je mjesto za visinske pripreme, rekreaciju, sport i popravljanje fizike forme. Brojne sportske ekipe iz Crne Gore koristile su klimatske pogodnosti ovog planinskog mjesta za ljetnje i zimske pripreme u mnogim disciplinama. Ovdje su se pripremale brojne reprezentacije, prvoligaki fudbalski, rukometni i koarkaki klubovi. Kako je sport razvijen u Roajama i koliko se mladi bave sportom u ovoj optini. Prema nekim pokazateljima, danas je u roajskoj optini u raznim sportskim disciplinama ukljueno preko jedne hiljade mladih sportista koji aktivno treniraju u raznim klubovima a njihove elje su odraz mladosti. U podjednakoj konkurenciji, za mjesta u sportskim klubovima i udruenjima podjednako su zastupljeni sportisti iz svih sportskih klubova. Igra i sport su sastavni dio ivota ljudi razliite dobi i drutvenog poloaja, pogotovo djece i omladine. I danas se sve vie tei da se svako dijete, razvija ne samo u svojim umnim, drutvenim i duhovnim dimenzijama nego i u psihofizikim. Stoga, razvoj sporta u optini Roaje, u maloj planinskoj sredini, od davnina, veoma je bitna tema. U Roajama je za posljednjih desetak godina uraeno vie sportskih objekata i poligona, postavljen je kamen temeljac za Sportski centar na Bandovom brdu kao i izvreno je sveano otvaranje. Rekonstrukcije fiskulturnih sala u O Mustafa Peanin i O 25 Maj doprinijele su za jo veu masovnost sporta u naem gradu. Roaje kao optinsko podruje je relativno malo po broju stanovnika, ali zato ima veliki broj sportskih drutava i klubova. U Roajama trenutno je registrovano vie od dvadeset sportskih drutava i klubova sa preko jedne hiljade aktivnih sportista. Roaje sa punim pravom moe da ponese ime grada sporta. U optini Roaje postojala su i postoje sportska drutva, sportske kole, sportski savezi, i klubovi: Fudbalski klub ,,Ibar, koji je jedan od najstarijih sportskih klubova u Roajama, osnovan je 1938. godine, Fudbalski klub upanica, Planinarsko alpinistiki klub ,,Hajla, Gorska sluba spaavanja u zimskim uslovima Dermandol, Planinarsko-smuarsko drutvo Hajla, Nordijski skijaki klub ,,Hajla, Planinarsko alpinistiki Klub Jelenica, Planinarsko-smuarsko drutvo ,,Turjak, SKI klub ,,Roaje, Planinarski klub ,,Ahmica, Planinarski klub ,,Pogled, Stonoteniserski klub ,,Ibar, Dudo klub ,,Ibar, Kik boks klub ,,Univezum, Klub kontaktnih borilakih sportova Univerzum, Karate klub ,,Hajla, Karate klub Ibar Aikido klub Roaje, Odbojkaki klub ,,Ibar, Odbojkaki klub ,,Hajla, Koarkaki klub ,,Ibar, Koarkaki klub Roaje, Koarkaki klub upanica, Rukometni klub ,,Roaje, Lovako drutvo ,,Hajla, Sportsko ribolovni klub ,,Ibar, Sportsko streljako drutvo ,,Roaje, ahovski klub ,,Ibar, AMSK ,,orovi, Biciklistiki klub ,,Ahmica, Klub odgajivaa golubova ,,Hajla, Sportsko rekreativno drutvo gluvih ,,Ibar, Paraglajding klub ,,Condor, Brid klub ,,Roaje, Drutvo za sportsku rekreaciju ,,Veterani, Drutvo pedagoga fizike kulture Roaje, Izviaki savez Roaje, Savez kolskih sportskih drutava Roaje, Pionirska kola fudbala Ibar, Pionirska osnovna i napredna kola

skijanja Hajla, Pionirska osnovna i napredna kola skijanja Turjak. Pionirska osnovna i napredna kola odbojke. Pionirska osnovna i napredna kola koarke. Inae, grad Roaje je poznat vie decenija kao grad folklora, smuarskog sporta, stonog tenisa, borilakih sportova, a pogotovu koarke, tako da u njemu postoji, prvoligaki koarkaki klub Ibar, a pri klubu osnovna i napredna kola koarke. Koarka u Roajama je bez sumnje jedan najpopularniji kolektivni sport to najbolje svjedoe popunjene tribine na svim utakmicama u Sportskom centru na Bandovom brdu. Velika zasluga za popularizaciju igre pod obruima pripada sekretaru Kali Faruku kao i poznatom roajskom treneru Rejhanu-Jeju Palamaru, prof. fizikog vaspitanja i prvoligakim koarkaima poput Mersudina Koute, brae Armina i Demira Kalia, Harisa Hadibegovia, Kenana Zejnelovia, Admira-Dada Nurkovia, Nedima Felea... Svi oni su iz grada pod Hajlom, koji sa posebnim emocijama nose roajski dres, gdje ivi njihova najblia rodbina koja ih sportski bodri i stimulie na svim prvoligakim utakmicama. Takoe, bitnu stavku u popularizaciji koarke pripada i poznatom koarkau iz Teksasa Robensonu Brandonu koji kao plejmejker organizuje igru i na svakoj utakmici postie najvie koeva. Nema nikakvih zamjerki na ekipu. Naprotiv, u svakom duelu svi igrai daju sve od sebe i igraju onoliko koliko mogu i umiju. Mladi u Roajama najaktivniji i najmasovniji su u koli koarke, a njihovi vaspitai i treneri se dosta trude za dobar uspjeh. Polaznici kole koarke se nadaju da e postati u sportskoj karijeri dobri koarkai. kola koarke zapoeta je kao plod mate, velikog entuzijazma i prijeke potrebe da se naim najmlaim sugraanima obezbijedi dovoljno kvalitetno mjesto na kojem e se okupljati i zapoeti zdravo odrastanje kroz djetinjstvo, putem sporta, druenje i bezgranine radosti. U fiskulturnoj sali O Mustafa Peanin u Roajama aktivna je osnovna i napredna kola koarke koju pohaaju uenici roajskih osnovnih kola, koja radi iskljuivo sa djecom kolskog uzrasta, za sada broji preko 70 lanova. Program kole traje tokom cijele kolske godine. Treninzi se odravaju 3 puta sedmino; ponedjeljkom, srijedom i petkom u trajanju od 45 do 60 minuta za svaku uzrasnu grupu, a namijenjen je svim, djevojicama i djeacima u uzrastu od 7 do 15 godina, nezavisno od stepena sposobnosti, osobina i znanja. Zato u koli koarke nema odreenih kriterijuma za upis djece, niti je vana visina niti konstitucija, samo je bitno da su djeca zdrava, (visina nije uslov, nego posljedica treniranja). Pored djetetovog interesovanja, potrebni su volja roditelja i slobodno vrijeme, a od fizikih predispozicija u starijem, kolskom uzrastu, vane su brzina i spretnost, to moe i vremenom da se razvije. U uzrastu prije jedanaest godina, svako dijete moe da trenira koarku. Zapravo, pravi treninzi poinju sa polaskom u peti razred. Do tada, osnovni cilj kole koarke je da dijete zavoli koarku, ali i sport uopte. Polaznike osnovne kole koarke prvim tajnama poduavaju nekadani roajski iskusni koarkai: efkija Beiragi, koji je igrao punih desetak godina od 1980. god. do 1990.god. u prvoj ligi bive Jugoslavije u klubovima: KK MZT Skoplje, KK Trepa iz Kosovske Mitrovice, KK Bakimi iz Prizrena. I Sajmon Klimenta koji pred kraj svoje karijere nijesu odluili da okae patike o klin, ali su i uz molbu rukovodstva koarkakog kluba Ibar prihvatili da rade sa kolom koarke i da svoje bogato koarkako iskustvo prenose buduim koarkaima. Od samog osnivanja prvog stepena kole koarke do dananjih dana veliki doprinos u omasovljavanju i pedagokom radu dao je i profesor fizikog vaspitanja Fadil Kardovi, koji je do sada ispratio vie od 3o generacija sa kojima je postizao zapaene rezultate na olimpijskim kolskim sportskim igrama Crne Gore i Ibarske doline. Za postignute rezultate i izuzetan doprinos u unapreivanju i razvoju kolskog sporta u Crnoj Gori, crnogorski kolski sportski savez dodijelio mu je Zlatnu plaketu u Podgorici 19.04. 2012. godine, a njegovi uenici zavravali su u prvoj postavi roajskog koarkakog kluba.

Sa naprednom koarkakom kolom i starijim kategorijama radi Demir Kali koji je istovremeno i jedan od boljih igraa prvoligakog koarkakog kluba Ibar iz Roaja. U koli koarke koevi i lopte su prema uzrastu, to je koarka za najmlae, prilagoena njihovom uzrastu i visini. Formiraju se grupe, to jest za djecu od sedam godina za mlae osnovce, odnosno ake od prvog do etvrtog razreda. Djeci manjeg uzrasta su namijenjeni koevi visine od 120 do 140 centimetara. I lopte su prilagoene uzrastu. Tako najmlai igraju loptom broj tri, obima 56 do 58 centimetara i teine od 300 do 330 grama, dok stariji utiraju na ko loptom broj pet. Tako je do jedanaeste godine. Nakon toga, ko se podie od 160 do 260 centimetara i uvodi se lopta broj pet, dimenzija do 69 centimetara, teine od 470 do 500 grama. Poreenja radi, pravi ko je na visini od 305 centimetara, a lopta je broj sedam, obima od 70 centimetara i teine do 650 grama. Za etiri godine, djeca naue etiri osnovna principa: da treba da se utira, dodaje, vodi i brani. A onda sport i koarka toliko uu pod kou da dijete ne umije drugaije da provodi vrijeme. Tako se rjeava problem dokolice i dosaivanja i osloboditi se sindroma meni je dosadno. Jer koarka, moe da se igra na svakom mjestu i uz bilo koji zid, samo ako ima neki obru, zabave radi. A kola koarke, vodi djecu vrlo precizno dalje za ozbiljno bavljenje koarkom, nekog do rezervnog igraa a nekog do reprezentacije, nekog do trenerskog posla, nekog do profesora fizike kulture, a svakako do zdravog i srenog ovjeka. Roajska kola koarke proizvodi i pravi je rasadnik kvalitetnih koarkaa i talenata koji sa mnogo uspjeha igraju koarku, a mnogi od njih su i prvotimci koarkakog kluba Ibar iz Roaja. Uzorno ponaanje, maksimalan trud i bezgranino zalaganje obaveza su... svakog lana u klubu, kako bi se doprinijelo unapreivanju sredine i odravanju temelja funkcionisanja koarkakog kluba Ibar. Danas kola koarke predstavlja stabilan i zdrav sportski kolektiv u kojem djeaci i djevojice treniraju po savremenom i modernom programu, koji ima za cilj da unaprijedi cjelokupni psihomatski status djeteta. U uvodnom dijelu svakog treninga obavezan je ciklus vjebi oblikovanja i elementarne igre koje utiu na; morfoloke karakteristike, motorike sposobnosti (inteligenciju), i na konativne karakteristike i pravilan razvoj, dranja tijela i cjelokupnog psihosomatskog statusa djeteta. Programom kole koarke rukovode treneri po usvojenom programu. Planiranje i programiranje jedan je od najvaninijih procesa u podruju primijenjene kineziologije. Potreban je veliki fond znanja i empirijskih saznaja, kako bi se mogli predvidjeti rezultati transformacijskih procesa, predvienih ciljevima i zadacima kole koarke. Cilj kole koarke je da se zadovolje biopsihosocijalne potrebe djece za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja odreenih potreba kojima se uveavaju adaptivne i stvaralake sposobnosti..... u savremenim uslovima ivota i rada. Dalji cilj je razvijanje zdravstvene kulture djece radi ouvanja i sopstvenog zdravlja i zdravlja svoje okoline. Sport je fenomen koji se konstantno prilagoava zahtjevima i mogunostima drutva u kojem se nalazi. Na taj nain zadrava svoju svrsishodnost. kola koarke je u tom smislu odlian primjer. Svaki novi veliki igra doveo je do unapreenja unutar koarkake igre. Promjena psihofizikih mogunosti igraa, marketinkih zahtjeva i potreba itd., doveli su do obogaivanja koarkake tehnike a time i taktike. Sve je to na kraju dovelo do konstantnih promjena koarkakih pravila, koarkake metodike, procesa selekcije itd. Imajui to u vidu bitno je ljekarski pratiti promjene razvoja svakog pojedinog djeteta u koarkakoj koli. Kao i pravi veliki sportisti, svi polaznici koarkake kole imaju obavezne kompletne ljekarske preglede, da se provjeri zdravlje, pravilno dranje tijela, sposobnost za bavljenje sportom, ali i naui redu, da se misli na sebe od malih nogu. Kad postanu pioniri, oko dvanaeste godine, djeca su ve uveliko uvedena u sportsku priu. U pubertetu, kao stariji pioniri ili kadeti, ova djeca nemaju takozvani sindrom tinejdera, kada se deava da su ruke i

noge nesrazmjerne u odnosu na trup, a podrazumijeva se da niko nema problema sa kimom. Samo na taj nain, program e ostati svrsishodan i potreban djeci kojoj je namijenjen. Globalni programski sadraj kole koarke je da djeca naue i uvjebaju: Osnovni koarkaki stav, dodavanje i hvatanje lopte, dodavanje i hvatanje bez i sa ometanjem, vodi loptu rukama sa i bez gledanja u loptu, pravilno da izvodi slobodna bacanja, da je samoinicijativan i da sarauje, da kreativno rjeavaju zadatke, Voenje lopte lijevom i desnom rukom, Koarkaki dvokorak, lijevom i desnom nogom, Slobodna bacanja, Pripremiti lopte i rekvizite, Vjebati obje ruke, Omoguiti djeci saradnju, a takmienje koristiti samo kao sredstvo, a ne cilj, Razvijatiti ljubav prema koarci. Cilj kole koarke je usavravanje osnovnih elemenata tehnike napada i obrane (stavovi u obrani, kretanje u stavu i kombinovana kretanja, skokovi, oduzimanje i izbijanje lopte, spreavanje ubacivanja). Kineziolokim operatorima za razvoj brzinske i eksplozivne snage, agilnosti, brzine reakcije, frekvencije pokreta i ravnotee unaprijedit e se motorike sposobnosti za uspjenost u koarci. U koli koarke djeca dobijaju uputstva o pravilnosti izvoenja, ciljevima vjebi i primjerenom dozom optereenja. Djeca koja posjeduju vie motorikih znanja u koarci usavravat e individualne i grupne taktike napada i obrane, kolektivne taktike napada (kontranapad, pozicioni napad protiv individualnih i zonskih odbrana). S obzirom na usvojenu tehniku koarkake igre primjenit e se specifina kondicijska priprema usmjerena na razvoj brzine reakcije, eksplozivne snage (sprint, skokovi, bacanja), agilnost te specifina aerobna i anaerobna izdrljivost. Duim radom u koli, dijete postaje svjesnije odreenih pravila ponaanja, pa i igre, i ulazi u fazu kada igra sve vie postaje sport. Sve selekcije ove koarkake kole, koja funkcionie po principu akademije, takmie se u svojim kategorijama i moe da poslui kao pravi rasadnik talenata koji bi se afirmisali na terenu. U saradnji sa zainteresovanim polaznicima kole koarke organizuju se takmienja sa drugim kolama koarke u istim kategorijama iz: Berana, Bijelog Polja, Tutina i Novog Pazara, radi provjere motorikih znanja, sposobnosti i analize pravila igre. U ovoj koli koarke, u mukoj kategoriji najvie nade treneri polau na djeake koji su kvalitetni i uporni u nastojanju da se domognu prvog tima i da e uskoro obui dres KK Ibar: Beiragi Hamza, Bibi Armin, Gani Hamza, indrakDenis, Pepi Said, Sanid, Samed, Koli Alen, Noki Mustafa, Kurpejovi Bakir, Zejnelagi Damir, Fetahovi Kenan, aboti Ammar i Adis, Musi Denis, krijelj Omar, Hadiefendi Dino, Adrovi Adrijan,..., a kod djevojica se posebno istiu i pokazuju svoj raskoni talenat: Beiragi Lejla, Daci Ajna, Kardovi Adela, indrak Amra, Markii Ambera i Mina, Fetahovi Dejlana, Ljai Sara, Gani Rinesa, Eo Nejra, Klimenta Ramiza, krijelj Irisa,....... Direktor Sportskog centra Roaja Reid Pepi koji je do sada jedan od najuspjenijih sportista iz Roaja, prisustvujui na nekoliko treninga kole koarke fotografisao je svoje sinove Sanida, Sameda, i sve polaznike kole koarke i kae: Milioni mladih ljudi se bavi ovim sportom. I ovi nai prostori dali su veliki broj talentovanih koarkaa. U O Mustafa Peanin u roajskom koarkakom rasadniku rade treneri koji su napravili kvalitetan plan i program koarkake kole, takoe postojei kadar je u stanju i realizirovati takav program, zahvaljujui Fadilu Kardoviu, prof. fizike kulture i nekadanjim izuzetnim koarkaima roajskog koarkakog kluba Ibar efkije Beiragia i Sajmona Klimente. Ova kola koarke moe da poslui za primjer svim sportskim kolama. U koli koarke primjenjuju se savremene metode uz upotrebu najsavremenijih pomagala i rekvizita za postavke poligona to posebno motivie polaznike kole koarke i daje im nemjerljiv rezultat. Sa ovakvim radom, oekujem da ova generacija za etiri godina zablista i da e ovi mladi sportisti biti nosioci koarke u naem klubu i vjerujem da e neki od ovih maliana biti u samom vrhu roajske koarke. Najvanije je u svemu ovome da su djeca zavoljela ovaj sport, da redovno treniraju i da su uporna.

Fotografija svih polaznika kole koarke sa trenerima: Fadilom Kardoviem, efkijom Beiragiem i Sajmonom Klimentom

Ono to treneri kolom koarke ele, jeste da se djeca igrom uvedu u koarku i da je zavole, a prije svega da budu zdravija, da naue da zdravo ive, da vode rauna o sebi, da se naue disciplini, upornosti, radu i zajednitvu vie nego u nekim drugim, individualnim sportovima. Djeca se drue tri puta sedmino po sat vremena. I to u jednoj prosjenoj sali za fiziko, ali uvijek punoj djece i radosti... Da su kao jedna dua i kad lopte u ruke uzmu i njihovi drugovi, braa i sestre. Reid Pepi, poruuje i ostaloj roajskoj djeci priduite im se i postanite dio jednog velikog ostvarenog djeijeg sportskog sna. Naravno, u svakom pogledu kola koarke je dobra ako shvatimo da su nam djeca preduslov svega, prioritet prioriteta.

You might also like